naslovna stranica: pla`a - hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/077.pdfga suradnika za uzgajanje {uma...

Naslovna stranica:Pla`a_ Miroslav Mrkobrad

Zadnja stranica:

A ki{e nema..._ A. Z. Lon~ari}

CJENIKOGLASNOGPROSTORAjedna stranica (1/1) 3.600 kn;pola stranice (1/2) 1.800 kn;tre}ina stranice (1/3) 1.200 kn;~etvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota(1/1) 5.400 kn;1/2 stranice 2.700 kn;1/3 stranice 1.800 kn;zadnja stranica 7.200 kn(tu stranicu nije mogu}e dijeliti).

U tu cijenu nije ura~unat PDVkoji pla}a ogla{ava~.

Mjese~nik »Hrvatske {ume«Izdava~: »Hrvatske {ume«d.o.o. Zagreb

Direktor: @eljko Ledinski

Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad

Novinari: Antun Z. Lon~ari},Miroslav Mrkobrad, VesnaPle{e i Ivica Tomi}

Ure|iva~ki odbor:predsjednik Branko Me{tri},Ivan Hodi},Mladen Slunjski, HerbertKrauthaker, ^edomirKri‘mani}, Ladislav Jursik,@eljka BakranAdresa redakcije:Lj. F. Vukotinovi}a 2,Zagreb,

tel.: 01/4804 169,faks: 01/4804 101e-mail: [email protected]

Uredni{tvo se ne morauvijek slagati s mi{ljenjimaautora teksta.

Grafi~ko-tehni~ka priprema:Stjepan Pepelnik

Tisak: Vjesnik, d.d. Zagreb,Slavonska avenija 4

Naklada: 6200

Broj 77 • svibanj 2003. HRVATSKE [UME 1

u ovom brojuSVIBANJ

UUUUUposljednja dva mjesecau~estale su optu`be izdrvne industrije na ra~unraspodjele sirovine, po-

sebno trupaca, poglavito hrasto-vih. Najprije su se oglasili sin-dikalci drvne i papirne industrijetvrdnjama (na konferenciji zanovinare) o lobijima, nepraved-noj raspodjeli, “nepotizmu”, pre-velikom broju pilana koje samoprerezuju trupce i izvoze ih itd.Neke drvne industrije (npr.Spa~va) po‘ali{e se na neredovi-tu dinamiku isporuke, na “odljevtrupaca izvan @upanije”. U Rijecije nedavno bio organiziran iokrugli stol na temu raspodjeletrupaca na kome su uz drvarcesudjelovali i predstavnici Hrvat-skih {uma (temu o tome pripre-mamo za sljede}i broj). Na stra-nicama dnevnih novina Hrvatskese {ume pojavljuju ~e{}e negoikad dosad, i ~e{}e nego {to bihtjele – opet u kontekstu nespo-razuma oko raspodjele, trebalobi re}i prodaje sirovine.

Istina je da mnoge stvari tunisu onakve kakve bi trebale biti,no najve}i dio problema izvan jedoma{aja i mogu}nosti rje{ava-nja na adresi Hrvatskih {uma.Iako je to ve} vi{e puta bilore~eno, u {umi osim (hrastovih)trupaca rastu i ostale vrste i njihtreba tako|er prodati; u ukupnojje koli~ini trupaca tek 20 postoonih najtra‘enijih i tom je koli-~inom doista nemogu}e zado-voljiti velike prohtjeve pojedinihprera|iva~a. Ono {to treba znatijest da Hrvatske {ume imajupetogodi{nje ugovore s velikimdrvnim industrijama s definiranimi zagarantiranim cijenama (~ak itromjese~nom odgodom pla}a-nja)! Zapravo Hrvatske {ume suu svojevrsnoj mission imposible(nemogu}oj misiji): s jedne stra-ne vlasnik (Vlada RH, dr‘ava)o~ekuje i tra‘i da slu‘beno preo-blikovane u trgova~ko dru{tvo,posluju profitno po tr‘i{nim prin-cipima. S druge pak strane, Mini-starstvo gospodarstva koje odre-|uje cijene njihovih sirovina nedopu{ta tr‘i{no djelovanje i slo-bodno formiranje cijena, nego ihsamo odre|uje (osim za sirovinekoje se prodaju putem licitacije).A te cijene nisu mijenjane od1997. godine!

I to je okvir za sliku koju sva-kodnevno gledamo. (m)

TrupciTrupci

13.

20.–21.

3.–5. UZGAJANJE [UMA

Ho}e li su{a ugroziti obnovu {uma?7. PRIPREME ZA PO@ARNU SEZONU 2003.

Samo da ih ne bude vi{e nego lani!

8.–9. PO@AR U KOPA^KOM RITU

Po‘ar – dobar, lo{, ru‘an

10. RASADNICI

Rasadni~ka proizvodnjamora se modernizirati

11. [UMSKE RAZGLEDNICE

Kako pove}ati otvorenost {umskihsastojina

13. O POJAVI POTKORNJAKA I SU[ENJU JELE U GORSKOMKOTARU

Kako u uvjetima poja~anog su{enjagospodariti jelom

14.–15. [UMARI IZ SISKA U RUMUNJSKOJ

[umari su u Rumunjskoj vrlo cijenjenaprofesija

16.–17. PLANINSKA HRVATSKA

Ne dozvolimo da gorska Hrvatskapostane gorka Hrvatska

20.–21. DILJ PLANINA

Sovsko jezero – slavonskomorsko oko

22.–23. OSNOVNI STRU^NI POJMOVI (A_@)

Breze24.–25. GLJIVE

Jablanova~a, crni vrganj, ‘uti kruh...27. UZ RUB [UME

Ka{tel u Brodu na Kupi28. UPRAVA [UMA PODRU@NICA VINKOVCI

Isporuka trupaca Spa~vi je uredna30.–31. ZDRAVLJE

Treba se bojati ugriza krpelja32.–33. LOVNO GOSPODARSTVO

Kako sanirati posljedice pojave velikogameri~kog metilja

34.–35. HRVATSKA FAUNA

Novi grabe‘ljivac stigao u slavonskalovi{ta

36. SLATKOVODNE RIBE

[aran – nizinski kralj40. TURISTI^KI IZLOG

Zelni Vir na web stranici

8.–9.

Broj 77 • svibanj 2003. HRVATSKE [UME2

PPPPPoznat je raspored svih manife-stacija ovogodi{njih Dana hrvat-skoga {umarstva koji }e se uorganizaciji Hrvatskog {umar-

skog dru{tva i Hrvatskih {uma od 14.–21. lipnja odr‘ati u Vinkovcima. Svadoga|anja bit }e, u Me|unarodnojgodini ~iste vode, povezana s osnov-nim motom ovogodi{nje manifesta-cije, neraskidivim odnosom {ume i vo-de i njihovim me|usobnim pro‘ima-njem. Temom {ume kao pro~i{}iva~a irezervoara ~iste vode bavit }e se iredovna Skup{tina Hrvatskoga {umar-skog dru{tva koja je predvi|ena zapetak, 20. lipnja. Zavr{na manifesta-cija, natjecanje sjeka~a odr‘at }e se uparku Lenije u Vinkovcima, a za tuprigodu bit }e improvizirano borili{te.

Okvirni program:– U subotu i nedjelju 14.–15. lipnja

odr‘at }e se Me|unarodno prvenstvotenisa~a in‘enjera i {umarskih tehni-~ara. (To je ina~e tradicionalno, ~etvr-to po redu prvenstvo, a ove se godinepoklopilo s Danom hrvatskog {umar-stva.)

– Za 16. lipnja predvi|ena jeizlo‘ba i retrospektiva slika slikarskekolonije Rabra u povodu njezinog 10-godi{njeg djelovanja.

Moto ovogodi{njih Dana Hrvatskoga {umarstva je odnos{ume i vode i njihovo uzajamno pro‘imanje, ~emu }e bitiposve}ena i Skup{tina Hrvatskoga {umarskog dru{tva.Zavr{na manifestacija, natjecanje sjeka~a, odr‘at }e se 21.lipnja u parku Lenije u Vinkovcima

– 17. lipnja bit }e tiskovna konfe-rencija o Danima hrvatskog {umar-stva, a dan kasnije trebala bi biti nasjemenskoj planta‘i u Orahovici otkri-vena spomen-plo~a nedavno preminu-lom {umarskom akademiku MirkuVidakovi}u.

– Godi{nja skup{tina Hrvatskoga{umarskog dru{tva s raspravom odr‘at}e se u petak, 20. lipnja u @upanji, abit }e posve}ena temi [uma i voda.Istoga dana nave~er u Vinkovcima }ese odr‘ati Sve~ana akademija. To je idan kad }e u slavonsku {umarskumetropolu pristi}i i natjecatelji sjeka~iiz cijele Hrvatske.

– 21. lipnja sredi{nji je doga|ajDana – natjecanje sjeka~a u osam dis-ciplina. To je ujedno izborno natjeca-nje za predstoje}e europsko i svjetskoprvenstvo sjeka~a, koje se odr‘avasvake dvije godine, odnosno svake ne-parne godine. Istodobno }e se na stre-li{tu Lova~ke udruge u Vukovaru naj-bolji {umari strijelci boriti za naslovnajboljeg u ga|anju na glinene golu-bove.

Osim doga|aja pobrojenih ovimokvirnim programom, detalji }e seutvrditi ovih dana, ogranci Hrvatskoga{umarskog dru{tva imat }e jo{ nizaktivnosti na svom podru~ju. (m)

Ho}e li su

OOOOO voga je prolje}a u okviru pla-na po{umljavanja, popunja-vanja i sanacija zasa|eno oko6,4 milijuna sadnica razli~itih

vrsta drve}a, {to je blizu 45% godi{-njeg plana. Radovi su obavljeni naoko 1.400 ha, a Hrvatske {ume su uobnovu {uma ulo‘ile vi{e od 31 mi-lijun kuna. Premda ve} ove brojke do-voljno govore o veli~ini i va‘nostiposla kojeg hrvatski {umari redovitoobavljaju, proljetne su radove pratilineo~ekivani problemi.

– Zasadili smo gotovo milijun sadni-ca manje nego {to smo planirali jernije bilo dovoljno hrasta kitnjaka –isti~e Milan @gela, stru~ni suradnik zarasadni~ku proizvodnju u poduze}u.Ni vremenske prilike nisu bile naklo-njene {umarima. Najprije duga i snje‘-na zima koja je va|enje sadnica porasadnicima odgodila za gotovo mje-sec dana, pa dugo razdoblje bez ki{ena ~itav su posao stavili velik upitnik.

Najvi{e lu‘njakaOd oko pet milijuna sadnica lista~a

posa|enih ovoga prolje}a, najvi{e, 2,8milijuna, otpada na hrast lu‘njak. Odostalih vrsta najvi{e su zastupljenikitnjak, 700 tisu}a sadnica, jasen 900tisu}a sadnica i bukva 300 tisu}a sad-nica. Crnogorica je zastupljena samo s450 tisu}a. Manje crnogori~nih vrstaje posljedica, isti~e ing. @gela, izostav-ljanje sadnica crnogorice i uno{enjeautohtonih vrsta tamo gdje god je to

Sadnja hrasta lu‘njaka u {umskom

DANI HRVATSKOGA [UMARSTVA, VINKOVCI,14. _ 21. LIPNJADANI HRVATSKOGA [UMARSTVA, VINKOVCI,14. _ 21. LIPNJA

Natjecanje sjeka~au parku Lenijeu Vinkovcima

Natjecanje sjeka~au parku Lenijeu Vinkovcima


uzgajanje {uma

u{a ugroziti obnovu {uma?

Proljetnopo{umljavanje ipopunjavanje ukoje su Hrvatske{ume ulo‘ile vi{e od31 milijun kuna igdje je posa|enopreko 6 milijunasadnica, ozbiljno jeugro‘enovi{emjese~nimsu{ama

bilo mogu}e. Smreku i neke drugevrste sadi se jo{ samo tamo gdje je tonu‘no, na primjer pri sanaciji nakonvelikih elementarnih nepogoda kadaje potrebno i}i najprije s pionirskim vr-stama.

Ne{to crnogorice (320.000 sadni-ca) zasa|eno je u prebornom dijelu,te jo{ oko 540 tisu}a u priobalju,najvi{e crnog bora (250 tisu}a).

U Bjelovaru 90% plana– Mi smo u prva ~etiri mjeseca re-

alizirali gotovo 90% godi{njeg plana –isti~e rukovoditelj proizvodnog odjelabjelovarske Uprave Marijan Bedeko-

vi}. – Uz na{e, imali smo i mnogoradnika na odre|eno vrijeme, po ugo-voru, tako da smo unato~ nepovolj-nim vremenskim uvjetima izvr{ili goto-vo cijeli plan. No, zemlja je bila iznim-no suha i veliko je pitanje koliko }esadnja biti uspje{na ako uskoro nebude ki{e.

U bjelovarskoj upravi je na oko 145ha u jednostavnoj i pro{irenoj bio-lo{koj reprodukciji zasa|eno vi{e od1,2 milijuna sadnica. Najvi{e lu‘njaka ikitnjaka (850 tisu}a, odnosno 230tisu}a). Slijede jasen s 35.000, joha31.000 sadnica, bukva 29.000 itd.

TTTTT ijekom akcije proljetnoga po-{umljavanja na podru~ju po`e{-ke podru‘nice Hrvatskih {umaposa|eno je 74.400 sadnica na

oko 8 ha, od ~ega 48.000 hrastakitnjaka, 24.900 lu‘njaka te 1500 sad-nica poljskoga jasena. Radilo se na te-renima {umarija Kamenska (21.500sadnica), Kutjevo (10.000), Velika(29.000) i Pleternica (13.900). Najop-se‘niji posao bio je na podru~ju veli~-ke {umarije, gdje je posa|eno 19.000hrasta kitnjaka i 10.000 lu‘njaka. Naterenima {umarije Kamenska najvi{ese sadilo hrasta kitnjaka (19.000). Ova{umarija jedina je posadila i poljskijasen (1500). Prema rije~ima stru~no-ga suradnika za uzgajanje {uma dipl.ing. Zdenka Dev~i}a, proljetnu sadnjuna terenima ~etiriju {umarija obavili suuglavnom radnici zaposleni na odre-|eno vrijeme, a nije se radilo na {uma-rijama Po‘ega i ^aglin.

Novogradi{ka podru‘nica H[-a po-sadila je 1.043.500 sadnica na oko125 ha. Kako smo doznali od stru~-noga suradnika za uzgajanje {umadipl. ing. Damira Jeli}a, posa|eno je~ak 754.600 hrasta lu‘njaka, 213.300kitnjaka, 11.000 poljskoga jasena i64.600 sadnica obi~ne bukve. Najvi{ese radilo na podru~ju {umarije Orio-vac, gdje je na oko 60 ha posa|eno466.000 sadnica, od ~ega ~ak 434.000lu‘njakovih i 32.000 kitnjakovih. [u-marija Trnjani posadila je 200.600 sa-dnica lu‘njaka i 9400 kitnjaka, no-vogradi{ka {umarija 114.600 lu‘njaka,kitnjaka, poljskoga jasena i obi~nebukve, a novokapela~ka 87.000lu‘njaka i kitnjaka. Ostale {umarijeimale su manji opseg posla: slavonsko-brodska je posadila 66.500 sadnica,oku~anska 28.400, jasenova~ka 20.000i starogradi{ka 6000 sadnica. Jedinose nije po{umljavalo na terenima {u-marije Novska. I na terenima novo-gradi{ke podru‘nice prete‘ito su sadilizaposlenici na odre|eno vrijeme.Tako je na podru~ju oriova~ke {uma-

Najve}a akcija naoriova~koj {umariji

rije stalno bilo zaposleno stotinjak ra-dnika iz okolnih sela.

U {umskom rasadniku Cernik ovo-ga prolje}a posijano je 100 kg poljsko-ga jasena, a drugim podru‘nicama Hr-vatskih {uma isporu~eno je 170.000sadnica ove lista~e.

Foto: I. Tomi}

Pi{e:Ivan Tomi}

Va|enje iz trapa i obrezivanje sadnica

predjelu Dvorine {umarije Oriovac

Pi{e:MiroslavMrkobrad


NNNNN a terenima U[P Gospi} rado-vi na po{umljavanju su trebalipo~eti sredinom mjesecao‘ujka, no zbog lo{ih vre-

menskih prilika to nije bilo mogu}e.Stoga }e se ve}i dio sadnje obaviti najesen kada se o~ekuje povoljnijevrijeme i bolji uspjeh na terenu. U[PGospi} ove godine planira po{um-ljavanje s ukupno 381.065 komadasadnica i to crnog bora (150.250),hrasta kitnjaka i lu‘njaka (160.650) ismreke (30.875). Najopse‘nije poslo-ve na po{umljavanju imat }e {umarijeKorenica (235.450 komada sadnica),zatim Gospi}, Oto~ac, Udbina, Peru-{i}, Gra~ac, Karlobag i Brinje. Ukupnoplanirana povr{ina za ove radove iz-nosi 114,76 ha, od ~ega u jednostav-noj biolo{koj reprodukciji 26,19 ha(142.725 komada sadnica), a u pro-{irenoj reprodukciji 88,57 ha (238.340komada). Po vrstama, planirano je po-{umljavanje sa sadnicama crnog borastarosti (2+0,2+1 i 2+2) u koli~ini od150.250 komada, kitnjaka 2+0(103.000), lu‘njaka 2+0 (57.650),smreke 2+0 i 2+2 (30.875), obi~nogbora starosti 1+0,2+0 (23.350 koma-da). Radovi se iz godine u godinu po-ve}avaju zbog izvanrednih revizija os-nova gospodarenja i razminiravanjaterena. Uz nabavu sadnog materijalaiz vlastitog rasadnika Vujnovi} brdo,nabavljaju se sadnice i iz rasadnikaU[P Gradi{ka, Ogulin i Osijek. Radovise ve}inom obavljaju uz pomo} vlasti-te radne snage.

Uz po{umljavanje u planu je i pror-je|ivanje sastojina II. dobnog razreda593,01 ha, ~i{}enje sastojina 493,59ha, sanacija opo‘arenih povr{ina ({u-marija Gra~ac, borove kulture), teodr‘avanje gospodarske podjele.

Po{umljavanja su zapo~ela po~et-kom travnja i izvr{it }e se u jednosta-vnoj reprodukciji na povr{ini od 13,25ha, i to sa 16.126 komada smrekestarosti 2+2, smreke 2+2 i bukve17.000 komada, i u PBR na 20 ha sasmrekom starosti 2+2, 56.000 koma-

Gospi}Gospi}Gospi}Gospi}Gospi} – vi{e u – vi{e u – vi{e u – vi{e u – vi{e ujesenjesenjesenjesenjesen da. Sav sadni materijal nabavljen je iz

vlastitog rasadnika u O{tarijama.

Karlovac – najvi{elu‘njaka

S radovima se krenulo u o‘ujku. Napovr{ini od 53,6 ha posadit }e seukupno 414.200 komada sadnica. Povrstama bit }e posa|eno hrastalu‘njaka 2+0 (227.600 komada) napovr{ini od 22,7 ha, hrasta kitnjaka(57.800) na povr{ini od 5,7 ha,poljskog jasena 2+0 (88.300) na 8,8ha, obi~ne smreke 2+2 (38.500 koma-da) na 15,4 ha i duglazije (2.000 ko-mada) na jedan ha. Po {umarijamanajve}i zadatak ima {umarija Pisarovi-na 187.900 komada, Jastrebarsko117.800, Karlovac 48.000, Duga Resa35.000, Slunj 23.500 i Topusko 2.000komada. Sadni materijal nabavljen jeiz sljede}ih rasadnika: hrast lu‘njak iz[umarskog instituta Jastrebarsko, kit-njak iz Hajderovca u Po‘egi, poljskijasen iz Cernika U[P Nova Gradi{ka ismreka i duglazija iz O{tarija U[POgulin.

Delnice – smreka i jelaProljetna po{umljavanja zapo~ela

su sredinom o‘ujka, a po{umit }e sepovr{ina od 45 ha u dr‘avnim i privat-nim {umama. Najvi{e, ~ak 41 ha bit }epo{umljen smrekom, a 4 ha jelom. Udr‘avnim {umama bit }e zasa|eno60.250 komada sadnica smreke i7.000 jele, a u privatnim {umama64.100 komada smreke i 3.750 koma-da jele. Najve}i zadatak na po{umlja-vanju imaju {umarije Skrad, Vrbovskoi Gomirje. Sadni materijal nabavljen jeiz vlastitog rasadnika u Ku‘elju.

Prema planu, u jednostavnoj repro-dukciji ove godine izvr{it }e se sadnjena 26,65 ha, popunjavanja 15,58 ha.U pro{irenoj biolo{koj reprodukcijisadnje na ~istim povr{inama izvr{it }ese na 17 ha i popunjavanje na 4,3 ha.U sklopu rekonstrukcija i konverzijabit }e izvr{ene sadnje na 8 ha, sana-cija o{te}enih sastojina na 1,5 ha ipopunjavanje na 1,5 ha.

Pi{e: Vesna Ple{e

DDDDDo po~etka travnja obavljeni su sviplanirani radovi na proljetnompo{umljavanju u {umarijama U[P

Osijek. Ukupno je obavljeno po{u-mljavanje na 260 ha. I ovog prolje}anajve}e povr{ine, (182 ha) zasa|enesu sadnicama euroameri~kih topola.Sadnicama hrasta lu‘njaka zasa|eno je26 ha, poljskog jasena 16,7 ha, sadni-cama graba 24 ha i vrba 10 ha.

U {umskom predjelu Dravica umjes-to topole vra}en je jasen zbog toga{to se cijela povr{ina nalazi unutar za{-ti}enog podru~ja Parka-prirode Kopa~-ki rit, gdje je zabranjeno uno{enje stra-nih i kloniranih vrsta drve}a. Po{um-ljavanje je izvr{eno dvogodi{njim sad-nicama poljskog jasena. Cijeli predioza{ti}en je ‘i~anom ogradom u du‘iniod 3,5 km kako bi se za{titile sadniceod divlja~i, jer u suprotnom pomla|i-vanje ne bi uspjelo.

Od ostalih radova najopse‘niji subili na pripremi obnove sastojina na170 ha, njezi sastojina 256 ha, za{titi

Vi{emjeseu Slavoniji

Istovar dvogodi{njih sadnica topole u zato izbu{enim jamama dubine i do 3 m upredjelu Bezdan

Pogled kroz jednogodi{nje topolove sad-nice klona M-1, u rasadniku Biljski rit, ne-posredno pred po~etak druge vegetacije

Pi{e: Antun Zlatko Lon~ari}

Foto: A. Z. Lon~ari}


SSSSSa sadnjom 1000 smreka u Gor-skom kotaru, na mjestu gdje jepro{le godine posje~eno stab-lo za Svetog Oca, okon~ana je

akcije darivanja bo‘i}nih stabala Va-tikanu.

Dan planeta Zemlje, 22. travnja, uHrvatskim je {umama i delni~koj Up-ravi sve~ano obilje‘en sadnjom 1000sadnica smreke. Ovom akcijom Hrvat-ske su {ume na mjestu gdje je posje-~eno bo‘i}no stablo za Svetog Ocapro{le godine posadile nove sadnice.

Uz predstavnike Hrvatskih {uma,veledostojnike Hrvatske biskupskekonferencije, ministarstava poljoprivre-de i {umarstva, za{tite okoli{a, gospo-darstva, lokalne samouprave, sabor-skih zastupnika, Saveza izvi|a~a Hrva-tske i novinskih ku}a, u akciji je su-djelovalo i pedesetak gra|ana. Sadni-ce su posa|ene u predjelu Javornikkojim gospodari {umarija Delnice.

Sudionike u akciji u ime U[P Del-nice najprije je pozdravio zamjenikvoditelja Mladen Ple{e, istaknuv{i daova sadnja zna~i kona~an zavr{etak

Hrvatske {ume godi{nje zasade oko 17 do18 milijuna sadnica, a godi{nje se na razinipoduze}a za poslove vezane uz uzgoj iza{titu {uma izdvoji i do 500 milijuna kuna

Uz Dan planeta Zemlje, 22. travnja

PPPPPosa|eno 1000osa|eno 1000osa|eno 1000osa|eno 1000osa|eno 1000sadnica sadnica sadnica sadnica sadnica smreksmreksmreksmreksmrekeeeee

darivanja bo‘i}nih stabala SvetomOcu. Predsjednik Uprave Hrvatskih{uma @eljko Ledinski zahvalio se svi-ma onima koji su sudjelovali u djelat-nostima vezanim uz predaju Bo‘i}nogstabla Vatikanu. Istaknuo je i to da Hr-vatske {ume godi{nje zasade oko 17do 18 milijuna sadnica, a godi{nje seza poslove vezane uz uzgoj i za{titu{uma izdvoji i do 500 milijuna kunana razini poduze}a.

^ast sadnje prvih pet sadnica namjestu gdje je posje~ena Papina smre-ka pripala je Esadu Prohi}u, izaslanikupredsjednika RH Stjepana Mesi}a,@eljku Ledinskom, Ivanu I{toku, na~el-niku Uprave {umarstva Ministarstvapoljoprivrede i {umarstva, saborskomzastupniku Dragutinu Vrusu i delni~-kom gradona~elniku Marijanu Ple{eu.Cijelu akciju blagoslovio je msgr. Josip[epi}, kanonik metropolitanskog Kap-tola rije~kog i ‘upnik ‘upe Fu‘ine.

Poslije sadnje svi su sudionici uakciji obi{li park-{umu Golubinjak Lo-kve.

Sudionici u akciji na terenu u Javorniku

e~na su{ai i Baranji

{uma od po‘ara na 23 ha, za{titi sad-nica od divlja~i na 65 ha te sanacijapovr{ina 293 ha. Sve obavljene rado-ve obavili su uglavnom sami djelatnici{umarija, tek je ne{to malo bilo rad-nika po ugovoru.

Na‘alost, vi{emjese~na su{a kojaje zahvatila Slavoniju i Baranju, dovodiu pitanje i uspjeh svih obavljenih pro-ljetnih i jesenskih radova na osje~kojUpravi. Najkriti~nije stanje je na povr-{inama koje su jesenas posijane ‘i-rom, te na povr{inama na kojima jeproljetos posa|en poljski jasen. Stanjeposijanih i zasa|enih povr{ina ovih da-na obilaze djelatnici U[P Osijek i utvr-|uju razmjere katastrofalne su{e. Bu-du}i da ni po~etkom svibnja nisu paleuobi~ajene prvosvibanjske ki{e, uzalu-dan }e biti trud osje~kih {umara.

Poslije rekordno duge i hladne zime iprolje}a u kojem ve} vi{e od dvamjeseca nije bilo ki{e, ozbiljno jeugro‘eno proljetno po{umljavanje,osobito na povr{inama gdje jeunesen pro{le jeseni ‘ir i proljetospoljski jasen.

Bu{enje jama za sadnju topola

Po{umljavanje dvogodi{njim sadnica-ma jasena u Dravici

Foto: V.Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e


ìr

Ho}e li 2003. bitigodina punog uroda‘ira?Na urod ‘ira, toliko va‘nog za odr‘avanje

prirodnosti hrastovih {uma, utje~e niz faktora,od cvatnje i povoljnog odnosa mu{kih i‘enskih cvjetova do klimatskih uvjeta (kasnihOOOOOurodu ‘ira u na{im {umama

ne postoje potpuni i pouzda-ni podaci. U rodnim godina-ma znatne koli~ine ‘ira ostaju

u {umi ili stradaju od {tetnih insekata,gljivi~nih oboljenja, ekstremnih tempe-ratura, dok se u slabo rodnim godina-ma, i ako mu je kvaliteta lo{a, ne sa-kuplja pa se ka‘e da ‘ira nije ni bilo.

Od 131.539,29 ha {uma kojima go-spodari U[P Bjelovar, na 16.207,65 haprostiru se lu‘njakove sastojine IV dob-nog razreda i starije, dakle sastojinekoje rode sjemenom. Posljednji puniurod hrasta lu‘njaka zabilje‘en je1993. godine kada je na podru~ju U[Potkupljeno 1.433 t lu‘njakova ‘ira, te431 t ‘ira hrasta kitnjaka.

Uslijedio je otkup:290 t lu‘njaka i 10 t kitnjaka 1996.

godine; 841 t lu‘njaka i 106 t kitnjaka1998. godine; 3 t lu‘njaka i 40 tkitnjaka 1999. godine; 617 t lu‘njaka i81 t kitnjaka 2000. godine; 19 tlu‘njaka 2002. godine.

Kako proizvodnja sjemena za pu-nog uroda iscrpljuje rezervne tvarimaterinskih stabala, izme|u dva puna,koji daju kvalitetnije sjeme, pojavi seobi~no jedan ili nekoliko djelomi~nih,pa urod ‘ira hrasta lu‘njaka mo‘emoo~ekivati:

– svake druge do pete (djelomi~an),te svake pete do osme godine (obilanurod)

– svake tre}e do pete godine– svake pete do osme, a djelomi~an

svake godine– svakih pet godina u toplijim te

osam do deset godina u hladnijimkrajevima.

Preduvjet dobrog uroda, a ujedno injegov prvi pokazatelj je cvatnja na

koju utje~u zdravstveno stanje i raz-vijenost kro{nje materinskih stabala,stanje cvjetnih pupova u vrijeme njiho-va razvoja te dovoljan broj i povoljanodnos ‘enskih i mu{kih cvjetova. Na-dalje va‘ne su i klimatske prilike ugodini koja je prethodila urodu (topla isuha ljeta utje~u povoljno na stvaranje{kroba u drve}u, a time i na intenzitetcvatnje idu}eg prolje}a), kao i klimat-ske prilike u godini uroda koje trebajupogodovati oplodnji i razvoju plodova:

– u vrijeme opra{ivanja povoljno jesuho i toplo vrijeme (jer ki{a potiskujepelud i spere ga s nju{ki tu~ka), a ka-snije je potrebna razmjerno visokazra~na vlaga i dovoljno oborina

– jake hladno}e i mraz {tetni su zacvjetove

– visoke temperature u kasnoprolje}e i u vrijeme ljeta kao i dugotraj-ne lipanjske su{e uzrokuju prijevreme-no otpadanje ‘ira

– u vrijeme formiranja ploda nepo-voljne su dugotrajne ki{e.

Cvatnja mo‘e izostati zbog ja~edefolijacije – djelomi~nog ili potpunoggolobrsta gubara, a gusjenice i pagu-sjenice mrazovca smanjuju lisnupovr{inu i reduciraju cvjetove. Znatne{tete mogu uzrokovati i hrastov savija~,hrastove ose listarice, hrastov tulj~ar.

U vrijeme cvatnje, u travnju i svibnju,prema koli~ini odba~enih mu{kih cva-

tova na tlu (jer su ‘enski slabo uo~ljivi)procjenjuje se na terenu njezin intenzi-tet, tj. radi se prognoza uroda.

Dosada{nja istra‘ivanja pokazala suda i u rodnim i u manje rodnim godina-ma ve}i dio uroda propada tijekomrasta i sazrijevanja ‘ira od lipnja dokraja kolovoza.

Prema vi{egodi{njim podacima Dija-gnozno-prognozne slu‘be [umarskoginstituta Jastrebarsko, koli~ine ‘irasmanjuju ‘iroto~i do 30%, savija~i u‘iru do 15%, ose {i{karice do 12%, teostali potro{a~i do 22%.

U skladu s tim, prognoza uroda na-dopunjuje se procjenom uroda zavrijeme sazrijevanja ‘ira, te oko mjesecdana prije njegova otpadanja.

“Matemati~ki” gledano, godina2003. ispunjava prvi preduvjet dobroguroda ìra hrasta lu`njaka – pro{lo jepet godina od posljednjeg dobrog uro-da 1998. godine. Ukoliko i klimatskeprilike budu pogodovale cvatnji mo}i}emo procijeniti njezin intenzitet.

Sljede}i “plus” zabiljeìt }emo akovremenske prilike omogu}e opra{iva-nje. Jo{ samo da ìr ne otpadne prijevremena (zbog mogu}ih visokih tem-peratura u kasno prolje}e i u vrijemeljeta i dugotrajnih lipanjskih su{a), te danas zaobi|u gradacije {tetnika, urod jetu, a time i olak{ana obnova lu`njako-vih sastojina.

Osigurana prirodnost{uma–sadnice

“S vremenom od ìra postane hrast”(Njema~ka narodna)

mrazova, ranih visokih temperatura) te djelovanja {tetnika.Mo‘e li 2003. biti godina punog uroda ‘ira, analizira SandraCrnkovi} iz bjelovarske Uprave {uma

@ivot hrastove {ume po~inje izavr{ava ‘irom

Sjetva u rasadniku

Foto:S.

Crnkovi}

Pi{e:Sandra

Crnkovi}

@IR DO @IRA _ BOGATSTVO!@IR DO @IRA _ BOGATSTVO!


PRIPREME ZA PO@ARNU SEZONU 2003.

Samo da ih nebude vi{e negolani! Hrvatske }e {ume i

ove godine izdvojitizna~ajna sredstva zaprotupo‘arnupreventivu. @elja jeda po‘ara budemanje nego pro{legodine, a ho}e li bititako, uz sve }epoduzete mjereovisiti i ovremenskim(ne)prilikama

OOOOO ve godine Hrvatske }e {ume uprotupo‘arnu preventivu ulo-‘iti preko 112 milijuna kuna,{to je na razini investicija

pro{lih godina. Prema planu radovana za{titi od po‘ara, najvi{e }e se sre-dstava utro{iti na izgradnju protupo‘ar-nih prometnica u priobalju, oko 33 mi-lijuna kuna, zatim preko 19 milijuna naodr‘avanje postoje}ih cesta, azna~ajniji iznos namijenjen je pro-matra~koj slu‘bi tijekom ljetnih mjese-ci, oko 25 milijuna kuna. Od ostalihradova valja spomenuti gradnju pro-matra~nica, izradu i odr‘avanje protu-po‘arnih vlaka s elementima cesta,promid‘ba, postavljanje znakova upo-zorenja i druge aktivnosti u koje, pri-mjerice, spada i redovna djelatnost~uvanja {uma.

– Nitko i ne pomi{lja da bi ovo ilibilo koje ljeto moglo pro}i bez po‘ara,posebno na kr{kom dijelu, u priobalju ina otocima. Kad se prisjetimo velike,gotovo nezaustavljive vatrene stihijekoja je u prosincu pro{le i sije~nju ovegodine harala Australijom, moramopostati jo{ svjesniji va‘nosti svih pre-ventivnih radnji na sprje~avanju po‘arau nas – upozorava mr. Petar Jurjevi},rukovoditelj ekolo{ke slu‘be u Hrvat-skim {umama. Dakako, mnogo togaovisi o vremenskim prilikama, o tome~eka li nas suho ljeto bez ki{e, no akove} bez po‘ara ne mo‘emo, na namaje da u~inimo najvi{e {to mo‘emo i {toovisi o ljudskom faktoru. A {to se pro-gnoza ti~e, mo‘emo samo po‘eljeti daove godine po‘ara bude manje negolanjske kada je opo‘areno oko 5000ha {uma i {umskog zemlji{ta.

[umske uprave na kr{u, Buzet, Senj,djelomi~no Delnice i Gospi} te poseb-no Split, imaju ve} uhodanu organiza-ciju danono}nog protupo‘arnog mo-trenja tijekom ljetnih mjeseci. Po upra-vama postoje i opremljena patrolnavozila, dobro je organizirana i dojavnaslu‘ba, a osnovane su i interventnebrigade za ga{enje inicijalnog po‘ara.

– Hrvatske {ume i pro{lih su godinaimale, a ove godine nastavljaju vrlodobru suradnju sa svim ostalim ~imbe-nicima bitnim za suzbijanje po‘ara,Hrvatskom vatrogasnom zajednicom,MUP-om, Ministarstvom poljoprivredei {umarstva – ka‘e mr. Jurjevi}. Za fi-nanciranje vatrogasnih zajednica lokal-ne uprave i samouprave na kr{u, Hrvat-ske }e {ume po Zakonu o vatrogastvuizdvojiti pet posto iz sredstava op}e-korisnih funkcija {uma, oko 10 milijunakuna.

Do svibnja 147 po‘araOd po~etka godine do kraja travnja

zabilje‘eno je 147 {umskih po‘ara odkojih 47 u kontinentalnom dijelu i 100na kr{u. To je ne{to vi{e nego u istovrijeme pro{le godine, i ne bi bilo do-bro da se takav trend nastavi!

Ne}e biti na odmet podsjetiti sekako je to bilo pro{le godine, gdje jenajvi{e gorjelo i {to.

Lani je zabilje‘eno 176 po‘ara, od-nosno opo‘areno je 4.853 ha povr-{ina. Ukupna {teta na drvnoj masizajedno s indirektnom {tetom iznosilaje 389.894.000 kuna. Na kr{u je izbilo89 po‘ara, sa ukupno 3.187 haopo‘arene povr{ine, a na kontinentu89 po‘ara sa 1.666 ha opo‘arenepovr{ine. Po jednom po‘aru opo‘are-no je 27,57 ha. Od 4.853 ha ob-gorjelih povr{ina obgorjelo je 48 po-sto ostalih {umskih i poljoprivrednihpovr{ina, 32 posto visokih {uma, 16posto ostalih {uma ({ikara, makija i

gariga) i 4 posto srednjih i niskih{uma.

Po ‘upanijama najvi{e po‘ara biloje u Splitsko-dalmatinskoj ‘upaniji 40,Dubrova~ko-neretvanskoj 19, Vara‘-dinskoj 22, Brodsko-posavskoj 11,Karlova~koj 10 itd. Najvi{e je po‘araevidentirano u o‘ujku – 84 ili 48 po-sto te u srpnju 39, ili 22 posto. Premavrstama, bilo je 137 prizemnih po‘arasa 4.094 ha opo‘arene povr{ine, kom-biniranih 34 po‘ara sa 703 ha zahva-}ene povr{ine i pet po‘ara kro{anja sa56 ha opo‘arene povr{ine.

Prema uzro~niku, 52 po‘ara izbilasu prigodom spaljivanja poljoprivred-nog otpada, 73 po nepoznatom po~i-nitelju, 20 su izazvali turisti i izletnici,a po desetak po‘ara namjernim palje-njem i udarom groma. Po mjestu na-stanka, 73 posto po‘ara nastalo je uprivatnim {umama i na poljoprivred-nom zemlji{tu, a 27 posto u dr‘avnim{umama.

{umski po`ari

Pi{u: M. Mrkobrad, V. Ple{eFoto: M. Mrkobrad

Ove }e godine Hrvatske {ume uprotupo‘arnu preventivu ulo‘iti preko 112milijuna kuna, od ~ega }e se najvi{esredstava utro{iti na izgradnjuprotupo‘arnih prometnica u priobalju, oko33 milijuna kuna, 19 milijuna na odr‘avanjepostoje}ih cesta, a zna~ajniji iznosnamijenjen je promatra~koj slu‘bi tijekomljetnih mjeseci, oko 25 milijuna kuna.

kopa~ki rit


Foto:A. Z.

Lon~ari}

Pi{e:mr. sc.

MirjanaPolimac

PO@AR U KOPA^KOM RITU _ [TO SE STVARNODOGODILO?

Po‘ar –dobar,lo{, ru`an

MMMMM edijske izjave o apokalipti~-nom po‘aru koji je progu-tao 400 hektara najvrjedni-jeg dijela Kopa~kog rita, na-

vele su nas da fotoaparatom zabi-lje‘imo ovu ekolo{ku katastrofu. Evo o~emu se radi. U nedjelju, 6. travnja,~uvar {ume, djelatnik {umarije Darda,otkrio je prizemni po‘ar na rubnomdijelu posebnog ZOO rezervata Ko-pa~ki rit. Zahva}eno je dijelom radnonedostupno i minirano podru~je gos-podarske jedinice Kopa~evske podu-navske {ume, odnosno dijelovi odjela63c, 64d i 65b koji se u osnovi gospo-darenja vode kao ~istine obrasle {a-{om sa stablima vrbe bez tehni~ke vri-jednosti (suhim, suhovrhim, nagorjelimi trulim). Gorjelo je, prema najnovijemterenskom o~evidu i procjeni, oko 100hektara snijegom povaljane suhe travei {a{eva {to nije po~inilo zna~ajnu{tetu postoje}em ekosustavu, jer ne-ma izgorjele {ume, uni{tenih pti~jihgnijezda ili stradale divlja~i, a tako|erni trajne i nepovratne degradacije sta-ni{ta. Sama konfiguracija terena pro{a-ranog barama, koji je s jedne straneome|en kanalom punim vode, a sadruge nasipom, pomogla je ograni~iti{irenje vatre. Ina~e, na {irem podru~ju,pamte mnogi, prije Domovinskog rataredovito se palio suhi, mrtvi barski bi-

U po‘aru nestaju velike {umske povr{ine,~esto naselja, ‘ivotinje i ljudi, osobito ljeti umnogim dr‘avama borba protiv vatrenestihije poprima dramati~ne oblike.Hrvatska u tome nije iznimka, pa tako inedavni po‘ar u Kopa~kom ritu. [to po‘armo‘e u~initi i je li uvijek i svaki po‘ar{tetan?

ljni pokrov. Razlozi su bili vi{estruki,po~ev{i od komercijalnih jer je nakonpaljenja stare trske nicala nova i punokvalitetnija, zatim zbog prehrane div-lja~i, koja rado dolazi na pa{u upravona povr{ine gdje ni~u mladi izbojci, ai {umari su palili preventivno i strogokontrolirano, kako bi smanjili opasnostod {umskih po‘ara u okolnim kultura-ma mekih lista~a i planta‘ama.

Katastrofom, sla‘emo se u potpu-nosti, valja nazvati neodgovorno po-na{anje pojedinaca koji su izazvali po-‘ar i daju si za pravo paliti kada, gdjei {to ho}e, no ekolo{kom katastrofomsvakako ne.

Nadalje, ekolo{ke korektnosti radi,poku{at }emo dati barem kratak pre-gled osnovnih pojmova o kameleonuzvanom {umski po‘ar.

Po‘ari – izazvanekatastrofe

Diljem planete neprestano sedoga|aju po‘ari. Pri tome nestaju ve-like {umske povr{ine, ~esto stradavaju~itava naselja, ‘ivotinje i ljudi. Svakogljeta u mnogim dr‘avama borba protivvatrene stihije poprima dramati~neoblike. Hrvatska u tome nije iznimka.Gotovo uvijek takve po‘are izazove~ovjek svojom nepa‘njom.

Po‘ar nastaje ako suispunjena tri bitna uvjeta,tzv. po‘arni trokut:prisutnost goriva, pritjecajkisika, te dovoljno visokainicijalna temperatura.Temperature zapaljivostikre}u se od 260-300oC.Zanimljiv je podatak daopu{ak cigarete razvijatemperaturu od oko 650oC,

Kopa~ki Rit – tako je to izgledalo

Kanal kao prirodna prepreka {irenju vatre

Po‘ari {umama nanose velike {tete{to ovisi o dobi sastojine, vrstama dr-ve}a, odnosno vegetacije, te o vrstipo‘ara i njegovu intenzitetu. Poznatoje da starije sastojine manje stradajuod mla|ih zbog debljine kore koja jevrlo dobar izolator od prodora letalnihtemperatura do kambijskog sloja.

[umski se po‘ar javlja u nekolikooblika: po‘ar kro{anja ili visoki, pri-zemni ili niski, podzemni i po‘ar poje-dina~nih stabala, no svejedno koje vr-ste bio, kada je nekontroliran on je za{umare uvijek lo{a vijest. Prizemni po-‘ar zahva}a samo mrtvi materijal natlu, nisko raslinje i brzo se {iri. Po‘arkro{anja razvija se ve}inom iz niskogpo‘ara jakog intenziteta. Od tog po-‘ara ugro‘enije su vrste bogate eteri~-nim uljima i smolama (~etinja~e). Pod-


raturom mo‘e zapaliti bilo koji mate-rijal i uz ve}i postotak vlage.)

Po`ari – prirodniprocesi

U prirodi, bez ~ovjekova utjecaja,doga|aju se po‘ari koji imaju pozitiv-ne u~inke na obnavljanje {uma i bilj-nog pokriva~a. Oni su u prirodnimekolo{kim uvjetima, normalne pojavena na{oj zemlji. Doga|aju se i u hlad-nim podru~jima, primjerice Kanadi,Sibiru i skandinavskim zemljama, no,ipak naj~e{}i su u tropima i subtropi-ma, gdje godi{nje po‘ari uni{te {umei drugo raslinje na povr{inama koje suve}e od Sjedinjenih Ameri~kih Dr‘a-va. U Africi svake godine izgore velikepovr{ine travnjaka. Sve se to doga|aspontano u prirodnim ekolo{kim uvje-tima i ne mo‘e se nazvati ekolo{komkatastrofom. U ~emu se onda ogledakorisnost po‘ara u prirodi, zapitat }ese mnogi? U {umama na koje ~ovjeknema utjecaja vremenom se naku-pljaju otpale grane, sru{ena stabla idrugi prirodni otpadi, koji bi vreme-nom tako zagu{ili {umu da vi{e ne bibila mogu}a prirodna obnova. Sjemeraznih biljaka u takvim uvjetima ne biproklijalo jer ne bi moglo doprijeti dotla. Udarom groma nastali po‘ar ~isti{umu od prirodnog otpada i tako po-ma‘e njenom obnavljanju. Po‘ari utakvim {umama dosta su ~esti i ogra-ni~eni, tako da izgaraju samo suhidijelovi, a ne i kro{nje stabala. Dugo-ro~no gledano, ~ak i kad izgori cijelasastojina, kad po‘ar ima katastrofalnerazmjere, u prirodnim uvjetima, {umase brzo pomla|uje, jer postoje pionir-ske biljne vrste koje prve dolaze i pri-premaju stani{te za druge, zahtjevnije.Ponovno nastaje vegetacija koja od-govara klimatskim i drugim uvjetima,nastaju mje{ovite, prirodne {ume. Sli-ka postaje ru‘na samo tamo gdje seumije{a ~ovjek.

U Sjevernoj Americi postoje biljke,neke vrste smreke i mamutovci, kojiimaju za{titu od vatre jer rastu u priro-dnim {umama gdje su po‘ari relativno~esti. Njihova debela kora {titi vitalne

dijelove stabla. Na jugu Azije razvilesu se takve biljke koje bi nestale danema po‘ara, jer bi njihove sjemenkeostale zarobljene u debelom ovoju,{to je slu~aj i s nekim vrstama borova,npr. Pinus banksiana Lamb. i Pinuspalustris Mill. U podru~jima gdje tevrste rastu dugo vremena vatra je ~aksmatrana {umskim prijateljem.

Nemogu}e je u ovom kratkomosvrtu opisati sva lica po‘ara, no sigur-no je to~na tvrdnja da je po‘ar priro-dni proces ili naj~e{}e ~ovjekovimnemarom izazvana katastrofa.

Suzbijanje {umskogpo‘ara

Za dobar uspjeh borbe protiv {um-skih po‘ara va‘ne su preventivne mje-re, pripremno stanje i dobro organizira-no ga{enje. U osnovne preventivnemjere spada provedba odgovaraju}ih{umsko-uzgojnih radova. Budu}i da jenemogu}e iz {uma ukloniti sav zapalji-vi materijal, izvode se u ugro‘enim{umskim kompleksima vatrobraneprosjeke, preventivna je mjera i orezi-vanje grana u mla|im sastojinama dabi se ote‘ao prijelaz niskog po‘ara uvisoki. Istra‘ivanja su ra|ena i na utvr-|ivanju pirofobnih svojstava pojedinihvrsta prizemnog raslinja i grmlja radizasa|ivanja u vatrobrane pojaseve. UAustraliji, SAD, Francuskoj i [panjolskojjedna je od preventivnih mjera izvo-|enje kontroliranog niskog po‘ara ko-jim se spaljuje lako zapaljivi materijal.

Istaknimo na kraju jo{ jedanput:za{tita {uma od po‘ara zapo~inje pra-vilnim {umskouzgojnim mjerama, po-dr‘avanjem mje{ovitih sastojina, odr-‘avanjem {umskog reda i ure|enjem{umskih prosjeka. [ume su sve vi{eugro‘ene, ponajprije zbog antropoge-nog utjecaja (ambijentalne promjene,zaga|enja, iskori{tavanja) i zbog glo-balne promjene klime (dugotrajne su-{e i {tetna zra~enja) No na pojavu{umskog po‘ara ipak mo‘emo utjeca-ti i sprije~iti ga navedenim metodama,koje su provjerene u na{oj {umarskojpraksi.

a nedovoljno ohla|enaodba~ena {ibica imatemperaturu od oko 800oC.

Po‘ari su ipak naj~e{}i utropima i subtropima, gdjegodi{nje uni{te {ume i drugoraslinje na povr{inama koje suve}e od Sjedinjenih Ameri~kihDr‘ava.

Stanje na istoj povr{ini tri tjedna poslije– vidljiv je oporavak biljnog pokriva~a

zemni se po‘ar javlja redovito natreseti{tima i {iri se vrlo sporo, ali pri-~injava velike {tete o{te}uju}i korije-nje biljaka, no u Hrvatskoj je vrlo rije-dak. Po‘ar pojedina~nih stabala na-staje udarom groma ili paljenjem vatreu {upljinama starih stabala, odnosnotik uz njih. Taj se po‘ar mo‘e pretvo-riti u niski ili visoki, ovisno o vremen-skim i vegetacijskim prilikama.

Treba znati da po‘ar nastaje ako suispunjena tri bitna uvjeta, tzv. po‘arnitrokut: prisutnost goriva, pritjecaj ki-sika, te dovoljno visoka inicijalna tem-peratura. Temperature zapaljivosti kre-}u se od 260–300oC. (Zanimljiv je po-datak da opu{ak cigarete razvija tem-peraturu od oko 650oC, a nedovoljnoohla|ena odba~ena {ibica ima tempe-raturu od oko 800oC. Tom se tempe-


Foto:M.

Mrkobrad

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad @@@@@ele li slijediti izazove novog vre-mena u rasadni~arskoj proizvod-nji, rasadni~ari i rasadnici u Hr-vatskim {umama morat }e se

{to prije uklju~iti u novu “tehnolo{kurevoluciju” i primjenu modernih teh-nologija u rasadni~arskoj proizvodnji.Na tim na~elima bit }e temeljen idugoro~ni program proizvodnje {um-skih sadnica do 2006. godine, a to }euklju~ivati i standardizaciju radova,bonitiranje terena i odre|ivanje gdjese i {to treba (i isplati) saditi. To su, unajkra}em, poruke i pouke s dvodnev-nog seminara o budu}nosti rasadni-~arske proizvodnje u Hrvatskim {u-mama, na kojem je, u rasadniku Lu-kavec {umarije V. Gorica u zagre-ba~koj Upravi, predstavljen i dio novemoderne linije za rasadni~ku proizvo-dnju danske tvrtke Egedal.

Moderna tehnologijaEuropa nikoga ne ~eka pa tako ni

hrvatske rasadni~are. Moderna pro-izvodnja zasnovana je na potpunojmehaniziranosti radova, jer je, me|uostalim, “u sjevernoj Europi te{ko do}ido radne snage”! To zna~i, isti~e stru~-ni suradnik za rasadni~arsku proizvod-nju u Hrvatskim {umama, Milan @gela,da se ìr, bukvica i jasen moraju saditistrojno u redove, a sjetva oma{ke je“davno pro{lo vrijeme”. Pro{lo jevrijeme kada je bilo dovoljno u zemlju“baciti 5 tona ìra” i samo ~ekati ko-liko }e niknuti! Morat }e se nu`nopratiti ponik i (ne)uspje{nost rasta mla-dica, kako bi se isklju~ila jednostavnakonstatacija da se zbog su{e ili nekedruge “vi{e sile” sadnice nisu primile.Morat }e se obiljeìti dio sadnica napojedinim plohama i pratiti njihov rast.

Sve to podrazumijeva i neke pret-hodne i naknadne radnje. Sjeme (‘ir,bukvica) mora biti kalibrirano, dakle

PROIZVODNJA SADNICA U HRVATSKIM [UMAMA

Hrvatske {ume moraju moderniziratirasadni~ku proizvodnju na oko 480 harasadni~kih povr{ina ~emu bi trebalipridonijeti i novi strojevi tvrtke Egedal.Proizvodnja se mora i kontrolirati kako se svakineuspjeh ne bi odmah pripisivao “vi{oj sili”

gotovo jednake veli~ine, jer jedino gaje tako mogu}e strojno saditi. U ino-zemstvu, u Danskoj i Njema~koj, sad-nice se sortiraju u halama, u prosincui sije~nju, prije odvo‘enja na povr{inena kojima }e biti posa|ene.

Potrebno je utvrditi i optimalnuveli~inu (i broj) rasadnika kao i pro-gram potreba sadnje {umskih sadnica(vrste, koli~ine), ali i hortikulturnog bi-lja. Jer rasadnici Hrvatskih {uma ubudu}nosti bi uz sadnice za vlastitepotrebe, morali u ve}oj mjeri proizvo-diti ukrasno bilje za prodaju. Ra~unase da bi se na oko 480 ha ukupnihrasadni~arskih povr{ina (a i unutar ra-sadnika treba napraviti reda), na oko100 ha proizvodile sadnice, a na osta-lom, znatno ve}em dijelu, hortikultur-no bilje.

EgedalKako bi to trebalo izgledati na tere-

nu, moglo se vidjeti na povr{inamarasadnika u Lukovcu gdje je prikazanrad dijela strojeva tvrtke Egedal ~imeje taj rasadnik, nakon onoga uGrubi{nom Polju, kompletirao Egeda-lovu liniju. Nakon pokaznog radasvakog stroja, stru~njaci za rasadni~ar-stvo Hrvatskih {uma mogli su izre}isvoja zapa‘anja, primjedbe, pitanja.Direktor danske tvrtke Niels Fogh, kojije i sam pomogao svom mehani~aruprilikom montiranja prilju~aka na trak-tor, kazao je, predstavljaju}i svoju tvr-tku, “da su i oni do{li vidjeti i u~iti” ida je svako novo podru~je i novi iza-zov za njih. Stru~njaci iz Danske bilisu pomalo iznena|eni tvrdo}om tla(kod njih je pjeskovito), {to mo‘eutjecati na rad strojeva. Me|u ostali-ma, u Lukavcu su predstavljeni stroj zastvaranje utora, bu{ilica za specijalnapo{umljavanja, razli~iti priklju~ci zasadnju sadnica, kombinirani stroj zaobradu gredica (kultivator), podrezi-va~ s aktivnim no‘evima.

Sa skupa rasadni~ara u Lukavcu

Potrebno je utvrditi ioptimalnu veli~inu (i broj)rasadnika kao i programpotreba sadnje {umskihsadnica (vrste, koli~ine), ali ihortikulturnog bilja. Ra~una

Rasadni~kaproizvodnja mora se mode

Tvrtka Egedal osnovana je 1934.godine i po~ela je zapravo raditi kaokova~nica. Sredinom 40-ih godinapro{loga stolje}a okolno stanovni{topo~elo se baviti rasadni~arstvom i bilaim je potrebna mehanizacija. Egedal jetada napravio prvo stroj na konjskuvu~u, i tako je po~elo. Direktor tvrtkeNiels Fogh isti~e da su priklju~ke zatraktore po~eli proizvoditi nakon Dru-

U rasadniku je prikazan i prakti~ni rad

rasadnici

Rasadni~kaproizvodnja mora se mode


Foto:I.Tomi}

Pi{e:IvicaTomi}

{umske razglednice

NNNNN a gotovo 5600 ha prote‘e se{umarija Oriovac, jedna oddevet {umarija novogradi{kepodru‘nice Hrvatskih {uma.

Na tom se prostoru nalaze tri gospo-darske jedinice: Stupni~ko brdo – Cer-je (3178 ha), Mlada vodica – Puavice(1963 ha) i Mrsunjski lug – Migalovci(dio; 421 ha). To podru~je obuhva}asedamdesetogodi{nje kitnjakove i bu-kove sjemenja~e, lu‘njakove pedese-togodi{nje sastojine i bukove panja~e.Bukove sastojine ~ine 35%, a kitnjako-ve 33% {umske povr{ine, dok suprimije{ane vrste drve}a cer, grab,bagrem, ostale tvrde lista~e i ~etinja~e(borove kulture). Oriova~ka {umarijagrani~i sa {umarijama Nova Kapela,Slavonski Brod (U[P Nova Gradi{ka) iPleternica (U[P Po‘ega).

Ovogodi{nji sje~ivi etat iznosi16.149 m3 neto drvne mase, od ~egaje 7049 m3 tehni~ke oblovine i 9100m3 prostornoga drva. Glavni prihod~ini 5972 m3, a prethodni 10.177 m3

drvne mase. Prema rije~ima upravi-telja, dipl. ing. Tomislava Bo‘i}a, pro-storno drvo u etatu sudjeluje u raspo-nu od 60 do 70 posto, {to je vrlonepovoljno. Zbog toga {umarija po-sluje uglavnom negativno. Tako je zaovu godinu planiran gubitak oko160.000 kuna.

Slaba otvorenost{umskih sastojina

– Najve}i nam je problem izgradnjai odr‘avanje {umskih cesta, a s tim uvezi izuzetno slaba otvorenost na{ihsastojina, koja iznosi tek neznatnih3,64 km na tisu}u hektara – isti~eupravitelj, napominju}i da se srednjaudaljenost privla~enja kre}e ~ak iz-me|u 1,5 km i 2 km, {to znatno po-skupljuje tro{kove druge faze rada.Naime, prevladava mi{ljenje da zbogniskoga glavnog prihoda, gradnja ce-sta nije financijski isplativa. Poslove nasje~i obavlja devet {umarijskih sje-ka~a, a na privla~enju rade uglavnomprivatni poduzetnici i zaposlenici Rad-ne jedinice »Transport, mehanizacija igraditeljstvo« novogradi{ke podru‘ni-

[UMARIJA ORIOVAC

Kako pove}atiotvorenost {umskihsastojina Na podru~ju

oriova~ke {umarijeovoga je prolje}aprovedena najve}aakcijapo{umljavanja naterenimanovogradi{kepodru‘niceHrvatskih {uma

ce H[-a. Sortimenti tehni~ke oblovineotpremaju se susjednim drvnim indu-strijama: novogradi{kom »Stjepanu Se-kuli}u«, po‘e{kom »Spin Valisu« i sla-vonskobrodskoj »Slavoniji DI«.

Velika akcijapo{umljavanja

U sklopu ovogodi{njih {umskouz-gojnih radova na jednostavnoj bio-lo{koj reprodukciji priprema stani{taplanirana je na 5,60 ha, popunjavanjena 5 ha, njega podmlatka na 27 ha,njega mladika na na 14 ha te ~i{}enjegu{tika na 11 ha. U okviru pro{irenebiolo{ke reprodukcije planirano jepo{umljavanje, prete‘ito tijekom pro-lje}a, na gotovo 70 ha, 434.000lu‘njakovih i 32.500 kitnjakovih sadni-ca. To je bila i najve}a akcija proljet-noga po{umljavanja u novogradi{kojpodru‘nici H[-a. U {umskom predjeluDvorine (gospodarska jedinica Mr-sunjski lug – Migalovci), nedaleko odrijeke Save, na sadnji je uposlenostotinjak povremenih radnika, izOriovca i okolnih sela: Brodski Stup-nik, Malino, Lu‘ani i Staro PetrovoSelo. Naime, ti opse‘ni poslovi ni pri-

Dipl. ing.Tomislav

Bo‘i},upravitelj{umarijeOriovac

se da bi se od oko 480 haukupnih rasadni~arskihpovr{ina, na oko 100 haproizvodile sadnice, a naostalom, znatno ve}emdijelu, hortikulturno bilje.

ernizirati

gog svjetskog rata i to je po~etakproizvodnje rasadni~arske mehaniza-cije. Egedal, tvrtka koja zapo{ljava tek20-ak ljudi, danas je veliki izvoznikopreme za rasadnike u Europu (po-sebno Njema~ku, Poljsku, ^e{ku), Ja-pan i Ameriku. Godi{nje se proizvedeizme|u 300 i 400 razli~itih strojeva.

ernizirati


PPPPPosljednjih nekoliko godina je-dan od va‘nijih problema skojim se susre}e {umarskastruka je su{enje jele i pitanje

{to u~initi s na{om najugro‘enijom vr-stom. I na posljednjem sastanku eko-loga odr‘anom po~etkom o‘ujka ovegodine, mogli su se ~uti podaci otome da je jela sa 67,3 posto o{te-}enosti u 2002. i dalje najugro‘enijavrsta u Hrvatskoj. Ako tome dodamoi tendenciju pogor{anja zdravstvenogstanja jele na podru~ju Uprave {umaDelnice, osobito na podru~jima nekih{umarija, tada razlozi za zabrinutostpostoje. Na to ukazuju i podaciekolo{kog odjela delni~ke Uprave ozdravstvenom stanju jele na podru~jugospodarske jedinice Litori} u {umarijiVrbovsko. Prva intenzivnija su{enjastabala jele zamije}ena su krajem tra-vnja i po~etkom svibnja 2002. Stablasu u gornjem dijelu imala posve crve-ne iglice, {to je pokazatelj naglogprekida kolanja sokova, dok je kro{njau donjem dijelu bila svje‘a i zelenihiglica. Su{enje su izazvali potkornjacinamno‘eni u jelovim stablima. Na os-novu provedenog istra‘ivanja va‘niulazi za gradaciju potkornjaka pomi{ljenju @eljka Kauzlari}a, rukovodi-telja ekolo{kog odjela U[P Delnice, sulo{e zdravstveno stanje sastojina (jakaosutost, u 3b i 4 stupnju osutosti je14,8 posto stabala), velik napad imele(od procijenjenih stabala jele njih 67posto zara‘eno je imelom, a imaodjela sa zara‘eno{}u do 90 posto).Zara‘ena stabla imelom su i fiziolo{kioslabjela. Jedan od ~imbenika su i kli-matski uvjeti. Tijekom 2001. i 2002.bila su izrazito su{na ljeta sa tempera-turama iznad prosjeka. Po mi{ljenjuKauzlari}a jo{ je jedan ~imbenikva‘an za masovnu pojavu potkor-njaka, a to je dobar urod jele tijekom2001. Od tog plodono{enja stabla sufiziolo{ki oslabjela.

Na temu su{enja jele u lipnjupro{le godine odr‘ano je savjetovanjena podru~ju {umarije Vrbovsko na

O POJAVI POTKORNJAKA I

Pi{e: Vesna Ple{e

Snimio: B. Ple{e

Kako u upoja~angospoda

Kako u upoja~angospoda

bli‘no se ne bi mogli izvr{iti sa {eststalno uposlenih uzgojnih radnika.Radilo se na povr{ini na kojoj je prijepet godina posje~ena euroamerikacrna topola I-214, a teren kvalitetnopripremljen. Nije bilo lako nositi se sbujnom amorfom, koju je trebaloenergi~no ukloniti mehani~ko-ke-mijskim putem. Na toj impozantnojplohi od 127 ha sadnja se obavlja uzadnjih nekoliko godina, a bit }e ujesen ove godine privedena kraju.

Tri revirnice –jedinstven primjer uHrvatskim {umama

[umarija Oriovac ima 33 uposlenih,a osim upravitelja, od stru~nog oso-blja rade 3 revirnika, 4 pomo}nikarevirnika i 4 ~uvara {uma. Zanimljiv jepodatak, ka‘e upravitelj Bo‘i}, dame|u revirnicima nema nijedne mu{-ke osobe, {to je jedinstven slu~aj uHrvatskim {umama. Rije~ je o revirni-cama: dipl. ing. Jasni Bubanj, dipl.ing. Refiki Delali} i dipl. ing. KaticiNuspahi}, koje se uspje{no nose smu{kim suradnicima na nimalo lakim izahtjevnim {umarskim poslovima.

Pozornost nam je privukla gotovosto godina stara pitoreskna {umarijskazgrada, s umjetni~ki izvedenim ukra-snim stupovima i prozorskim elementi-ma, smje{tena uz cestu Nova Gradi{ka– Slavonski Brod, u samom sredi{tuOriovca. Izgra|ena je daleke 1910. go-dine, u vrijeme tada{nje Brodske imov-ne op}ine, a u {umarskoj kronici navodise podatak da je tro{ak gradnje iznosio30.000 zlatnih kruna.

Bukove sastojine ~ine35%, a kitnjakove 33%{umske povr{ine, dok suprimije{ane vrste drve}acer, grab, bagrem, ostaletvrde lista~e i ~etinja~e(borove kulture).

Na povr{inu za po{umljavanje dolazi se uz pomo}skele na rijeci Orljavi

Trapljenje sadnica hrasta lu‘njaka

Stara {umarijska zgrada s po~etka 20. stolje}a


su{enje jele

Su{enje jele ugospodarskojjedinici Litori} udelni~koj Upravidugogodi{nja jepojava izazvananizom nepovoljnih~imbenika. Budu}ida se zbog togasje~e i 250 posto vi{eod plana, mijenja sei prirodna struktura{ume, pa sepostavlja pitanjekako daljegospodariti {umama

kome se poku{alo odgovoriti na pi-tanje kako dalje pristupiti rje{avanjunavedenog problema.

Sje~e se vi{e od etata Na osnovu analize sje~a za razdo-

blje 2000.–2002. godine u Litori}u jeumjesto etatom propisanih 29.649 m3

crnogorice posje~eno 40.668 m3! Toje za 37 % vi{e od propisanoga etataili 111 % vi{e u odnosu na prosje~nigodi{nji propis. U sljede}ih sedamgodina prosje~ni godi{nji etat za crno-goricu iznosit }e 8.903 m3 i bit }e za1.574 m3 manji od propisanog. Zabjelogoricu 5.011 ili 106 m3 manje odpropisanog, budu}i da je u 2002. jo{ostalo dozna~eno, a ne posje~eno4.882 m3 crnogorice i 25 m3 bjelogo-rice ({to je dozna~eno isklju~ivo kaosanitar), za o~ekivati je da }e i u 2003.biti sanitara od najmanje 12.000 m3.Da li ubudu}e ovim sastojinama go-spodariti po va‘e}oj osnovi ili nekakodrug~ije, pitao se na sastanku za{titaraodr‘anom po~etkom travnja u Vrbo-vskom upravitelj {umarije Mladen Vin-ski. Uz rukovoditelja odjela za ekolo-

giju i stru~nih suradnika za za{titu{uma, na sastanku su bili i predstavniciMinstarstva poljoprivrede i {umarstva,[umarskog fakulteta, [umarskog insti-tuta Jastrebarsko, Zavoda za za{titubilja u {umarstvu i poljoprivredi.

Mjere za suzbijanje napada pot-kornjaka i smanjenje ukupnih {teta utim sastojinama su pravovremenasje~a i izdvajanje zara‘enih stabala izsastojine (u to vrijeme zara‘ene jelerazlikuju se od ostalih po crvenilukro{nje). Sje~u treba obaviti krajemsvibnja (u to vrijeme li~inke su u fazikukuljenja), granjevinu i ovr{ine hrpatii spaljivati, te obvezno odvoziti sorti-mente s pomo}nog stovari{ta-{ume.Drugu sje~u obaviti u kolovozu kadasu li~inke pred kukuljenjem od drugogrojenja. Preporu~uje se i trajno po{ti-vanje {umskog reda, posebice kodsje~e crnogorice, jer je to va‘no zastanje kakvo je u ovoj gospodarskojjedinici. Mr. sc. Boris Liovi} iz [umar-skog instituta mi{ljenja je da je stroj zasitnjenje najbolji na~in rje{avanja pro-

blema zara‘enih stabala. Kako su2001. i 2002. bile tople i su{ne godi-na, evidentno je da se klima mijenja ito je odlu~uju}i faktor i povoljan uvjetza razvoj {tetnika. Vladimir Beg, revir-nik u {umariji Vrbovsko, isti~e da je uLitori}u su{enje zapa‘eno jo{ 1983.godine i da se 95 posto etata crnogo-rice realizira u sanitaru. Od ukupno9.741 m3 etata u g. j. Litori} dozna-~eno je 24.968 m3 sanitara, a va|enasu samo posu{ena stabla.

Uzroci i posljedice Prof. dr. Milan Glava{ sa [umar-

skog fakulteta isti~e da je ovo su{enjedugogodi{nja pojava. Kad se radilaosnova gospodarenja za ovu gospo-darsku jedinicu, radila se na bazi dosada realizirane sje~e sanitara, a {to jei specifi~no kod izrade osnova gospo-darenja za takve gospodarske jedini-ce. Zahvaljuju}i nizu nepovoljnih ~im-benika u ovoj gospodarskoj jedinici,od tla, promjene klime i sli~no, do{loje do nepo‘eljnih posljedica za jelu.

Su{enje u predjelu Radgojna

Stablo jele zara‘eno imelom

uvjetimanog su{enjaariti jelom

uvjetimanog su{enjaariti jelom

SU[ENJU JELE U GORSKOM KOTARU

O{te}ena jela


Kako se sje~e 250 posto vi{e od plana,dolazi i do mijenjanja prirodne struktu-re {ume, pa se postavlja opravdanopitanje, kako dalje gospodariti {u-mama. Ako ‘elimo o~uvati jelu, mora-mo je unositi te tako omogu}iti prirod-nu obnovu. Mr. sc. Boris Ple{e, rukovo-ditelj delni~kog odjela za ure|ivanje,ka‘e: “Prilikom izrade nove osnovegospodarenja u 2000. za Litori} dobilismo podatak o zdravstvenom stanjugdje je 15 posto o{te}enosti sastojina u3b i 4 stupnju u posljednjih deset godi-na. Pro{lu va‘e}u osnovu gospoda-renja radili smo na bazi 55.000 m3 re-aliziranog sanitara. Propisani deset-godi{nji etat za g. j. Litori} iznosi95.000 m3. Uz pretpostavku normal-nog su{enja, osnovom se propisujesje~a sanitara te osloba|anje prirodnogpomla|enja. Kako se posljednje dvijegodine zdravstveno stanje pogor{alo,gore navedene smjernice treba mijenja-ti”.

Na podru~ju U[P Delnice od 1950.do 1990. sjeklo se 120 posto prirasta,~ime je osjetno smanjena zaliha. Za-brinjava i to {to se su{e srednje debelastabla, pa se pogor{ava i debljinskastruktura. Iz gore spomenutih razloga,trebat }e napraviti izvanrednu revizijuOsnove gospodarenja, mi{ljenja jegosp. Ple{e.

Potrebno je {to prije poduzetiodgovaraju}e mjere, te uz sanacijupostoje}eg stanja novim na~inom go-spodarenja pomo}i ugro‘enim sastoji-nama. Na razini Hrvatskih {uma imeno-vano je Povjerenstvo za znanstvenoistra‘iva~ki rad koje }e na osnovi ana-lize stanja donijeti konkretne zaklju~keu vezi rje{anja ove problematike.

U Litori}u je umjesto etatompropisanih 29.649 m3 crnogoriceposje~eno 40.668 m3! To je za 37 %vi{e od propisanoga etata ili 111 %vi{e u odnosu na prosje~ni godi{njipropis. U slijede}ih sedam godinaprosje~ni godi{nji etat za crnogoricuiznosit }e 8.903 m3 i bit }e za 1.574m3 manji od propisanog.

Obilazak gospodarske jedinice Litori} Grupa {umara izUprave {uma Sisakboravila je od 7 do 11.travnja u Rumunjskojgdje je posjetilaDirekciju {umaCaras-Severin.O rumunjskom{umarstvu i svemu {tosu vidjeli, za na{~asopis pi{e TihomirPejnovi}

RRRRRumunjska je republika s 22 mi-lijuna stanovnika i povr{inomod 237.500 km2. Glavni gradje Bukure{t s oko dva milijuna

stanovnika. Nacionalna valuta je lev(100 Eura=3.500.000 leva). Etni~ki jesastav sljede}i: Rumunji 89%, Ma|ari9%, Njemci 0,4%, Ukrajinci, Srbi, Hrva-ti, Rusi, Turci i Romi 1,6% (pravoslavci70%, rimokatolici 6%, protestanti 6%,ateisti 18%). Direkcija {uma Caras-Se-verin je smje{tena u @upaniji Caras-Severin, jednoj od najve}ih u Ru-munjskoj. Povr{ina 851 km2, odnosno3,6% povr{ine dr‘ave, nalazi se u jugo-zapadnom dijelu, te pripada pokrajiniBanat, a grani~i na zapadu i jugu s Ju-goslavijom. Sjedi{te Direkcije Caras-Se-verin nalazi se u gradu Resiti koji jestari industrijski grad s oko 100.000stanovnika. Danas je to grad s velikimproblemom nezaposlenosti, nakon {toje nekada jaka metalur{ka industrija iindustrija strojeva gotovo u potpunostiprestala s radom. U gradu je osobitozanimljiv muzej starih parnih lokomoti-va, koje su se ovdje proizvodile od1872.godine. Neobi~nost je i most s‘i~arom za vagonete kojima se tran-sportirala ruda u ‘eljezaru. Most seprote‘e s jednog kraja grada na drugi.U funkciji je bio samo godinu dana, asada predstavlja svojevrsnu turisti~kuatrakciju po kojoj se pamti taj grad.

Dobar status {umara[umari u Rumunjskoj imaju dru{-

tveni status i primanja bolja od pros-

Zastupljenost vrsta drve}a napodru~ju Direkcije je sljede}a:bukva 54%, crnogorica 13%(smreka, jela, bor, ari{), hrast12%, otb 15%, omb 6%. Ukupnadrvna zaliha iznosi 78.161.000 m3,prosje~na drvna zaliha je226 m3/ha, prosje~ni godi{njiprirast je 4,7 m3/ha. Propisanigodi{nji etat iznosi 871.000 m3,ali u proteklih deset godinaiskori{teno je samo 44%propisanog etata.

Akumulacijsko jezero na rijeci Bistri

U rumunjskim {umamamnogo je crnogorice

Rudnik mramora

[umari su u Rcijenjena pro

je~nih u {to smo se uvjerili obilaze}injihove {umarije. Jedna od najljep{ihzgrada u Resiti je nova zgrada Di-rekcije {uma, smje{tena na bre‘uljku

[umari su u Rcijenjena pro

[UMARI IZ SISKA U RUMUNJSKOJ[UMARI IZ SISKA U RUMUNJSKOJ


rumunjska

Me|u rumunjskim {umarimadjelatnost lovstva zauzimazna~ajno mjesto, {to je vidljivo nasvakom koraku. Ure|eneprosjeke, ~eke, hranili{ta,poljoprivredne povr{inenamijenjene lovstvu, ure|ene iobnovljene lova~ke ku}e kojese nalaze u svakoj {umariji, imajuza cilj promid‘bu lovnog turizma.Direkcija {uma Caras-Severin ima23 lovi{ta sa svom neophodnomlova~kom infrastrukturom.

Vise}i most sa ‘i~arom ide s kraja nakraj grada Resite

Sisa~ke {umare u travnju je uRumunjskoj do~ekao snijeg

Rumunjskoj vrloofesija

djela s nadmorskom visinom od 2.100metara. Stoga i ne ~udi velika razno-likost biljnih zajednica i pripadaju}ihvrsta. Direkcija gospodari s 349.354ha, od toga povr{ina {uma iznosi343.335 ha, a 6.019 ha ~ine ne{umskepovr{ine (rasadnici, ribogojili{ta, poljo-privredne povr{ine i dr.). Gotovo pola‘upanije pokriveno je {umom a njojpripadaju i privatne {ume, kojih jemnogo, zahvaljuju}i povratu nacionali-zirane imovine biv{im vlasnicima. ^ak62% {uma je za{ti}eno, dok je 38%gospodarskih {uma. Tu se nalaze trinacionalna parka: Domogled – ValeaCernei (21.923 ha), Semenic – CheileCarasului (36.665 ha) i Cheile Nerei –Beusnita (37.100 ha), te Park prirodePortile de Fier s 21.000 ha.

[umama se gospodari organiziranojo{ od 18. stolje}a, kada je ovo pod-ru~je bilo u sastavu Austro-Ugarskedr‘ave. Zastupljenost vrsta drve}a napodru~ju Direkcije je sljede}a: bukva54%, crnogorica 13% (smreka, jela,bor, ari{), hrast 12%, otb 15%, omb6%. Ukupna drvna zaliha iznosi78.161.000 m3 , prosje~na drvna zalihaje 226 m3/ha, prosje~ni godi{nji prirastje 4,7 m3/ha. Propisani godi{nji etatiznosi 871.000 m3 , ali u proteklih de-set godina iskori{teno je samo 44%propisanog etata.

Sisa~ki {umari obi{li su {est {umarijagdje su se imali priliku upoznati sna~inom gospodarenja. Ovdje {umenastoje obnavljati prirodnim putem, agdje to nije izvedivo pristupa se sadnjisadnica. U rasadniku, koji smo obi{li,uzgajaju se sadnice za tu svrhu, ali ihortikulturne vrste. Dosta je crnogoricei na terenima gdje nije autohtona. Pri-mjer sanacije, odnosno po{umljavanjadegradiranih terena, vidjeli smo na lo-kalitetu s kojeg je eksploatiran kamenza izgradnju brane i formiranje akumu-lacijskog jezera na rijeci Bistroj za po-trebe hidrocentrale. U ovom slu~ajupo{umljavanje se obavljalo uglavnomsmrekom i bagremom radi {to br‘egvezanja tla i za{tite od daljnje erozije.

Zna~ajna uloga lovstvaObi{li smo i suvremenu fazaneriju s

proizvodnim kapacitetom od 20.000kljunova godi{nje, od toga se oko15.000 izveze u Europu. Kako imaju~iste brdske vodotoke iskoristili su ih zaribogojili{ta pastrva. Posjetili smo dvakoji se nalaze u sastavu {umarije iostvaruju dodatnu zaradu koja nije ve-lika, ali dobro do|e u ovim te{kim vre-menima. Me|u rumunjskim {umarimadjelatnost lovstva zauzima zna~ajno

mjesto, {to je vidljivo na svakom ko-raku. Ure|ene prosjeke, ~eke, hrani-li{ta, poljoprivredne povr{ine namije-njene lovstvu, te ure|ene i obnovljenelova~ke ku}e koje se nalaze u svakoj{umariji, imaju za cilj promid‘bu lov-nog turizma i privu}i {to vi{e inozem-nih lovaca, jer je to jedan od sigurnijihizvora prihoda na kojeg se ra~una i ubudu}nosti. To podru~je predstavljenonam je kao raj za lovce gdje moguloviti divlju svinju, jelena, jelena lopata-ra, crnu kozu, srnu, medvjeda, tetrijebai mnoge druge vrste. Direkcija {umaCaras-Severin ima 23 lovi{ta sa svomneophodnom lova~kom infrastruktu-rom. Mi smo bili smje{teni u lova~kojku}i Selestituta, gdje je o nama vodiobrigu simpati~ni stariji gospodin injegova supruga. Fascinantan je bioposjet kamenolomu bijelog mramora.^itava jedna strana brda izgleda kaostranica velike Keopsove piramide,zbog na~ina na koji se eksploatira mra-mor. Naime od vrha brda prema doljere‘u se kameni blokovi dimenzija oko1 x 1,5 metar. Garnitura za rezanje senalazila oko 40 metara ispod povr{ineokolnog terena, tako da smo je gledaliiz pti~je perspektive. To zna~i da se naovom lokalitetu eksploatacija mramorabli‘i kraju i uskoro }e zavr{iti i preselitise na drugu stranu mramornog brda.Nedaleko od tog nalaze se jo{ dvakamenoloma, i to zelenog i ru‘i~astogmramora.

Posebno smo se obradovali posjetuHrvatima koji ovdje ‘ive u nekolikosela u okolici Resite, prema nekim saz-nanjima jo{ od 12. stolje}a. Bili smo unajve}em od tih sela Kara{ovu, gdjenas je do~ekao knez (na~elnik) gospo-din Petar Bogdan s kojim smo se za-dr‘ali u prijateljskom razgovoru i saz-nali ne{to vi{e o njihovom ‘ivotu i umi-je}u opstanka kroz vjekove daleko odmati~ne domovine. Ono {to je ~iniloklju~ opstanka jest katoli~ka crkva, tole-rancija, po{tivanje dr‘avne vlasti io~uvanje tradicije i narodnih obi~aja.Tijekom vremena je dolazilo do asimi-lacije, tako da ima mnogo Hrvata srumunjskim imenima i prezimenima.@ive dosta skromno kao i sve stanov-ni{tvo, ali su izuzetno veseli i optimis-ti~ni {to je u nama izazvalo svojevrsnodivljenje prema njima. Za sebe ka‘u:“Pre‘ivjeli smo osam stolje}a, jo{ }emoosam, a onda }e valjda biti bolje.”

Na kraju na{eg posjeta dogovorenaje daljnja suradnja hrvatskih i rumunjskih{umara, te posjet {umara iz Direkcije{uma Caras-Severin krajem svibnja,Upravi {uma Podru‘nici Sisak.

iznad centra grada. Direkcija {umaCaras-Severin u svom sastavu ima 16{umarija. Rasprostiru se od nepregled-ne Banatske ravnice do planinskih pre-

Foto:T.Pejnovi}

Pi{e:TihomirPejnovi}

Rumunjskoj vrloofesija


Foto:I.

Sori}M.

Mrkobrad

Pi{e:@eljka

Ivankovi}

planinska hrvatska

Ne dozvolimoda gorska Hrvatskapostane gorka Hrvatska!?

@ivjeti u brdskom podru~ju@ivjeti u brdskom podru~ju


ZZZZZ apitamo li prosje~nog stanov-nika Hrvatske koji je najvi{i hr-vatski vrh naj~e{}e }emo dobitiodgovor da je to Velebit. Iako

hrvatske planine nisu visoke, po zani-mljivosti im je malo ravnih na Zemlji.Hrvatska je jedina zemlja na europ-skom jugoistoku bez ijednog vrhavi{eg od 2000 metara. Tako je najvi{ivrh Hrvatske, Sinjal, visok (samo)1831 metar i smje{ten u masivu Dina-re kraj Knina. Iza njega slijedi Biokovo(Sveti Jure 1762 m) a tek je na tre}emmjestu Vaganski vrh na Velebitu(1757 m).

Zanimljiv je podatak da se gotovopolovica Zemljine povr{ine nalazi iz-nad 500 m nadmorske visine a samo1/10 svjetskog stanovni{tva ‘ivi u pla-ninskim podru~jima. Iako su planinepo prirodnim resursima jedne odnajvrjednijih podru~ja na svijetu, sta-novni{tvo planinskih podru~ja uglav-nom je vrlo siroma{no, a broj mu sestalno smanjuje. Pedesetih godinapro{loga stolje}a u brdsko-planinskimpodru~jima Hrvatske, na koje otpada21% kopnene povr{ine zemlje, ‘ivjeloje 180 000 stanovnika, a danas seprocjenjuje da ih ima oko 70.000,uglavnom starijih ljudi. Mladi naj~e{}enapu{taju domove u potrazi za boljim‘ivotom negdje drugdje.

U Hrvatskoj su ~ovjek i planinskapriroda oduvijek bili uskla|eni i ne-raskidivo povezani. S nestankomstanovni{tva iz planinskih podru~janestaju i stani{ta koja je ~ovjek sto-lje}ima stvarao i odr‘avao – livade,pa{njaci, lokve… U planinskim podru~-jima ljudi su uzgojili mnoge zavi~ajnesorte vo}a i povr}a te doma}e ‘ivo-

Generalnaskup{tinaUjedinjenih narodaproglasila je 2002.godinuMe|unarodnomgodinom planina.No ona nije zavr{ilas posljednjim danomprosinca proteklegodine, slijedila ju jeMe|unarodnagodina slatkih voda,a vode, zna se,najve}im dijelompotje~u iz planina.A tu je zna~ajnauloga {uma, kaopro~i{}iva~a voda…

rad na tu temu. Izrazito veliki odazivjavnosti potaknuo je ~lanove Po-vjerenstva da nastave svoje djelovanjei u 2003. godini. Nedavno su snim-ljena i tri kra}a spota o Dinari i Podi-narju koji osim prekrasnih pejsa‘a tenajvi{e hrvatske planine (1831 m)prikazuju i ljepote kr{kih rijeka te suprikladni za prikazivanje povodomMe|unarodne godine slatkih voda.

Trebate znati!– Mount Everest na Himalaji (8884 m) najvi{i je vrh svijeta– Sinjal na Dinari (1831 m) najvi{i je vrh Hrvatske– Begovo Razdolje u Gorskom kotaru najvi{e je naseljeno mjesto

u Hrvatskoj (1060 m, 98 stanovnika)– Hrvatska je za{titila ~ak 10 planinskih podru~ja: 4 nacionalna

parka (Risnjak, Paklenica, Sjeverni Velebit i Plitvi~ka jezera) te 6parkova prirode (Papuk, Medvednica, @umberak – Samoborskogorje, U~ka, Velebit i Biokovo)

– u Hrvatskoj djeluje oko 20.000 planinara u vi{e od 200 plani-narskih dru{tava

Gotovo se polovicaZemljine povr{ine nalaziiznad 500 m nadmorskevisine, a samo 1/10svjetskog stanovni{tva‘ivi u planinskimpodru~jima. Pedesetihgodina pro{loga stolje}au brdsko-planinskimpodru~jima Hrvatske, nakoje otpada 21%kopnene povr{ine zemlje,‘ivjelo je 180.000stanovnika, a danas seprocjenjuje da ih ima oko70 000, uglavnom starijihljudi.

tinje kao {to su li~ka bu{a (krava),primorsko-dinarski magarac ili li~kapramenka (ovca). Vrijedna je i kultur-na ba{tina stvorena u planinskim po-dru~jima – specifi~na arhitektura,na~in izrade starih odjevnih predmeta,alata i drugo.

Vezano uz pro{logodi{nje obi-lje‘avanje Me|unarodne godine plani-na u Ministarstvu za{tite okoli{a i pro-stornog ure|enja osnovano je Po-vjerenstvo za odr‘ivi razvoj planinskihpodru~ja. Rad Povjerenstva financiranje sredstvima FAO-a, Ministarstvaza{tite okoli{a i prostornog ure|enjate putem donacija i sponzorstva (vi{einformacija na www.mzopu.hr). ^lano-vi Povjerenstva sudjelovali su u pro-mid‘bi planinskih podru~ja putem ra-dio i TV emisija, a tiskali su i edukativ-ne materijale (postere, bro{ure, raz-glednice i CD) kako bi upozorili hrvat-sku javnost na probleme za{tite priro-de i ‘ivota ljudi u tim podru~jima. NaPlitvi~kim je jezerima 13. prosinca2002. godine odr‘an stru~ni skup nakojem se raspravljalo o prednostima inedostacima Zakona o brdsko-planin-skim podru~jima, a dodijeljene su inagrade raspisane povodom natje~ajaza najbolju fotografiju planina tenajuspje{niji u~eni~ki likovni i literarni

Velebit, KrasnoVelebit, Krasno

ekologija


KKKKK arst Ecosystem Conservation(KEC), engleski je naziv progra-ma aktivnosti koje Ministarstvoza{tite okoli{a i Svjetska banka

provode s ciljem o~uvanja kr{kihekolo{kih sustava kojim je obu-hva}eno i podru~je Gorske Hrvatske(oko 8 000 km2), od granice sa Slove-nijom preko Risnjaka i Velebita dogranica Nacionalnog praka ( NP) Pak-lenice na jugoistoku te NP Plitvi~kajezera na sjeveru. Naime, to jepodru~je izuzetno vrijedno ne samo ueuropskim ve} i u svjetskim razmjeri-ma budu}i da posjeduje specifi~nugeolo{ku gra|u i hidrologiju kao i izni-mno bogatstvo stani{ta i endema. Pri-mjerice, oko 50% biljnih vrsta u Hrva-tskoj nalazi se upravo na tom prosto-ru, a njegovu i znanstveno utvr|enuvrijednost ve} su odavno prepoznale ime|unarodne institucije. Tako je pro-gram Ujedinjenih naroda za o~uvanjekulturne ba{tine (UNESCO) planinskimasiv Velebita 1978. godine uvrstio ume|unarodnu mre‘u rezervata biosfe-re, dok su NP Plitvi~ka jezera godinudana kasnije, 1979. godine, uvr{tena

PROJEKT KEC _ O^UVANJE I ZA[TITA

Kako pokrenuti neku Projektom o~uvanja i za{tite kr{kihekosustava (KEC) stanovni{tvu kr{kih(gorskih) podru~ja nudi se mogu}nostbavljenja razli~itim djelatnostima poduvjetom o~uvanja odr‘ivog razvoja, uznov~anu potporu u obliku darovnica.Rok za predaju zahtjeva je 1. rujna ovegodinena popis svjetske prirodne ba{tine. NPSjeverni Velebit se nalazi na popisudeset najzna~ajnijih {umskih podru~jaSredozemlja i to u sklopu programa“Dar Zemlji” Svjetskog fonda zaza{titu prirode (WWF). Osim ~etirinacionalna parka (Risnjak, Plitvi~ka je-zera, Sjeverni Velebit i Paklenica) da-nas se na tom podru~ju nalazi i Parkprirode Velebit. Projekt je financiranod Fonda za globalni okoli{ (GEF)putem Svjetske banke i to darovnicomu iznosu od 5,07 mil USD, uz uvjetprema kojem u njegovoj realizacijisudjeluje i Vlada RH prora~unskimsredstvima u protuvrijednosti od 3,3mil. USD.

KEC je zapo~eo u kolovozu 2002.te }e trajati pet godina a globalni muje cilj za{tita ne samo biolo{ke ve} ikrajobrazne raznolikosti kr{kih ekosu-stava ali uz du‘no uva‘avanje potrebalokalnog stanovni{tva te promicanjapoduzetni~ke djelatnosti.

Zadr‘ati ljude Glavni izazovi koji stoje pred KEC-

om kao i svima onima koji }e ga pro-voditi odnose se na usugla{avanje in-teresa lokalnog stanovni{tva i za{ti-}enih podru~ja te unaprje|enje njiho-vog odnosa i pove}anje javnog intere-sa za za{titu prirode, ali i me|u-sektorsku suradnju. Budu}i da su ljudisastavni dio kr{kih podru~ja njihovodlazak za posljedicu ima negativanu~inak na odr‘anje vrijednih stani{tabiolo{ke raznolikosti. Specifi~an krajo-lik taj prostor je dobio samo zahva-ljuju}i tradicionalnom na~inu gospo-darenja kojim su ga ljudi stolje}imaoblikovali, ali i sa~uvali prirodu i raz-nolikost biljnih i ‘ivotinjskih vrsta. Sto-ga ~uvati postoje}e prirodno bogat-stvo postaje imperativ. No, iako jeostanak ali i povratak ljudi na topodru~je po‘eljan i potreban, njihovedjelatnosti, budu}i da se radi o izuzet-no osjetljivim ekosustavima, potrebnoje uskladiti sa za{titom prirode. Zbogtoga u sklopu KEC-a predvi|en je iProgram malih darovnica za lokalnostanovni{tvo kroz koji }e se poku{ati

pokazati mogu}nost su‘ivota odr-‘ivog gospodarenja prirodnim dobri-ma i za{tite prirode. Cilj je jasan:omogu}iti pojedincima i skupinamakoji ‘ive na tom podru~ju provo|enjeaktivnosti koje }e pridonijeti i global-nom cilju projekta. Tako }e se Progra-mom malih darovnica za o~uvanje io‘ivljavanje ruralnog podru~ja podupi-rati tri skupine projekata kojima jezajedni~ko to da moraju pokazati ja-snu vezu sa za{titom okoli{a.

Kako do darovnicaPrvu skupinu ~ine mali podu-

zetni~ki projekti, npr. ekolo{ka proi-zvodnja bilja, o~uvanje autohtonih vr-sta biljnih i ‘ivotinjskih vrsta, ekolo{kii ruralni turizam, izrada tradicionalnihrukotvorina i autenti~nih lokalnih suve-nira, razvoj alternativnih obnovljivih

Mogu}nosti su gospodarskih aktivnosti razl

Pi{e:TihanaBelu‘i}

Foto:Arhiva

Karta projektnog podru~ja


djelatnost uz darovnicuKR[KIH EKOSUSTAVA

izvora energije ali i izgradnja plani-narskih pou~nih staza, izgradnja ma-lih planinarskih objekata te sma-njenje one~i{}enja u vidu sanacijeodlagali{ta otpada itd.

Druga skupina se odnosi naobuku poduzetnika, odnosno, razvojsposobnosti, znanja i vje{tina potreb-nih za poslovanje kao i osnivanje za-druga i udruga te priprema malihprojekata ali i jo{ koje~ega drugog.

Tre}a, dugoro~no gledaju}i inajva‘nija skupina, budu}i da je KEC

zami{ljen kao projekt kojim se tako|erpodi‘e i svijest lokalnog stanovni{tvao potrebi za{tite tog podru~ja, odnosise na edukaciju. Poticat }e se i projek-ti odgoja i obrazovanja za pred{kolskei {kolske programe koje provode{kole i {kolske udruge, zatim medijskiprogrami, izdavati bro{ure, publikacijeo biolo{koj raznolikosti kr{kih ekosu-stava kao i organizacija radionica,izlo‘bi i seminara na temu o~uvanjekr{a ali i promotivni turisti~ki materija-li. Svi projekti moraju biti u skladu sva‘e}im propisima za{tite okoli{a, Na-cionalnom strategijom i akcijskim pla-novima o~uvanja biolo{ke raznoliko-sti, jer u suprotnom – ni{ta od darov-nice.

Uvjet je dakle da se projekt zakojeg se darovnica tra‘i provodi napodru~ju obuhva}enom KEC-om. Na-

tjecat se mogu gotovo svi, od fizi~kihosoba, zadruga, trgova~kih dru{tava,znanstvenih institucija, javnih ustano-va, {kola nevladinih udruga pa sve dolokalne samouprave i to s podru~jamnogih gradova i op}ina.

Koja podru~jaobuhva}a KEC

Primorsko-goranska ‘upanija: Fu-‘ine, Lokve, Mrkopalj, Ravna gora,Vrbovsko, Skrad, Brod Moravice, Del-nice, ^abar;

Zadarska ‘upanija: Starigrad Pakle-nica, Jasenice, Obrovac, Gra~ac;

Li~ko-senjska ‘upanija: Lovinac, Kar-lobag, Gospi}, Udbina, Donji Lapac,Senj, Peru{i}, Oto~ac, Brinje, Vrhovi-ne, Plitvi~ka jezera (Korenica);

Karlova~ka ‘upanija: Rakovica,Slunj, Saborsko, Pla{ki, Jospidol, Ogu-lin;

[ibensko-kninska ‘upanija: ErvenikNo, natjecat se mogu i oni koji na

spomenutom podru~ju ne prebivajuali samo uz uvjet da tu posjedujunekretninu i volju da kroz svoj projektpridonesu ruralnom razvoju togakraja, uz o~uvanje okoli{a. Programmalih darovnica traje koliko i projektKEC, zna~i pet godina, a natje~aj }ese obnavljati svake godine sve doisteka sredstava.

U programu je sveukupno pred-vi|eno 460 tisu}a eura a postoje trikategorije visine darovnica. Najmanjaje do 1 800 eura, srednja od 1 800 do9 300 a najvi{a od 9 300 do vrlo viso-kih 23 000 eura. Iako se iznosi pi{u ueurima, sretni podnositelji kojima jezahtjev prihva}en protuvrijednost da-rovnice dobit }e u doma}im kunama.

Dakle, ukoliko ‘ivite ili imatenekretninu na podru~ju koje obu-hva}a KEC, a u glavi ideju za projektte bi novac za njegovu provedbu‘eljeli ve} ove godine, rok za predajuzahtjeva je 1. rujna 2003. No, prijepredaje zahtjeva OBAVEZAN je pola-zak seminara. Svrha je seminarapoku{ati odgovoriti na pitanja podno-sitelja, {to }e re}i konkretizacija idejei pomo} oko popune zahtjeva koji se,posve u skladu sa pravilima Svjetskebanke sastoji od tehni~kog i financij-skog dijela. Obrazac prijave za semi-nar nalazi se u priru~niku u kojem suopisani i svi uvjeti koji se trebaju ispu-niti i kriteriji koje je potrebno zado-voljiti. Priru~nik je distribuiran javnimustanovama spomenutih za{ti}enihpodru~ja, a mo‘e se, zajedno sa svimostalim korisnim informacijama,prona}i i na webu samog projektawww.kec.hr . Tako|er se mo‘ete in-

Projekt financiraju Fond zaglobalni okoli{ (GEF) putemSvjetske banke i todarovnicom u iznosu od5,07 mil. USD, a u njegovojrealizaciji sudjeluje i VladaRH prora~unskimsredstvima uprotuvrijednosti od 3,3 mil.USD.

U programu je sveukupnopredvi|eno 460 tisu}aeura, a postoje trikategorije visinedarovnica. Najmanja je do1 800 eura, srednja od1 800 do 9 300, a najvi{a od9 300 do vrlo visokih 23 000eura.Program malihdarovnica traje koliko iprojekt KEC, zna~i petgodina, a natje~aj }e seobnavljati svake godinesve do isteka sredstava.

li~ite

formirati i na webu Ministarstvaza{tite okoli{a i prostornog ure|enja:www.mzopu.hr, ali i u lokalnoj jediniciza provedbu projekta u Gospi}u, Ul.Franje Tu|mana 4 (tel: 053 588 280),gdje uostalom i treba predati zahtjev.Na kraju {to drugo re}i nego – uklju-~ite se! Zar }ete propustiti ovu jedin-stvenu priliku?


Foto:V. Petri}

Stjepanovi}

Pi{e:Veronika

Petri}Stjepanovi}

priroda

SSSSSovsko jezero prirodni je feno-men, dio netaknute prirode usrcu Slavonije. To je {umovitopodru~je hrasta kitnjaka,

bukve i obi~noga graba. Progla{eno jeza{ti}enim krajolikom i uvr{teno u re-gistar posebno za{ti}enih objekataprirode. Republi~ki zavod za za{tituprirode okarakterizirao je Sovsko jeze-ro kao jedinstveno jezero u brdsko-bre‘uljkastom podru~ju kontinentalneHrvatske. Zbog male povr{ine, jezerone mo‘e biti ornitolo{ki rezervat, ali jeekolo{ki va‘no kao stani{te ptica du-pljarica i mo~varica, gmazova, vodo-zemaca.

Jezero je smje{teno na sjevernojpadini Dilj gore, na nadmorskoj visiniod 350 m, jugozapadno od sela Sov-ski Dol. Povr{ina Sovskog jezera malaje i iznosi samo 3600 m2, tj. oko jednokatastarsko jutro. Dubina jezera jedesetak metara. Obala je uzdignuta, aprilaz vodi mogu} je sa ni‘e, zapadnestrane kroz gustu trstiku. Boja jezerskevode mrko je zelena zbog gustemo~varne vegetacije Panonskogamora na Dilj gori, o kojemu svjedo~emnogobrojni fosili kojima su i{aranislojevi vapnenca. Prona|eni su fosilniostaci riba, {koljaka, morskih zvijezda.Jezero je djeli} mora, djeli} koji jeostao da bi se u njemu ogledalostoljetno drve}e, gnijezdile ptice

ekolo{ki je va‘nokao stani{te pticamo~varica. Ostatakje to davna{njegPanonskog mora, o~emu svjedo~e brojnifosili riba, {koljaka izvijezda poslojevima vapnenca

DILJ PLANINA

mo~varice, a barske kornja~e odlagalejaja.

Kako do}i do Sovskogjezera?

Do jezera se mo‘e do}i automobi~nom asfaltnom cestom iz pravcaSlavonskoga Broda, preko Podvinja iPodcrkavlja do Ru{eva, za dvadesetakminuta. Dalje vodi makadamski put,za koji treba jo{ dvadesetak minuta.

Mo‘e se do}i i pje{ice, planinar-skim putevima iz pravca Dubovika iMatkovi} Male, ali za to je potrebnovi{e od dva sata i poznavanje plani-narskih oznaka. Priroda je netaknuta.Stari vo}njaci i {ljivici dokaz su da sutu ‘ivjeli ljudi i obra|ivali zemlju.Dana{nji stanovnici tih zapu{tenih dilj-skih sela su starci.

Problem – sni‘enjerazine jezera

Vi{egodi{njim je pra}enjem ustano-vljeno sni‘enje razine jezera. Razlogje stalni manjak vode. Da bi se po-ku{alo odgovoriti za{to se sni‘avavodno lice, za{to je manje vode, najezeru su provedeni geotehni~ko-istra‘iva~ki radovi. Utvr|eno je dalitolo{ka gra|a temeljnoga tla osigura-va dobru vododr‘ivost, {to zna~i davoda ne ponire. Temeljno tlo i dnojezera gra|eno je u slojevima i to odhumusa, gline, praha, organskih mate-rijala - treseta, vapnene stijene kr{ja ifragmenata. Ispod povr{inskog humu-sa, muljevite-organske gline i tresetnisloj je od vrlo tvrde i plasti~ne vodo-nepropusne gline i praha koji se nalazina laporovito-vapnovitoj stijeni.

Sni‘enje vodnog lica jezera mo‘ese vezati uz nepovoljne hidrolo{keprilike zadnjih 30-ak godina, nedosta-tak snijega, nedovoljne gusto}e i ra-sporeda oborina. Osim nepovoljnihop}ih klimatskih i hidrolo{kih prilika,

Na sjevernoj padiniDilj gore mali jeprirodni fenomen,Sovsko jezero.Povr{inom malo, tekoko 3.600 m2,

Svaka je zasa|ena biljka obilje‘ena

Sovsko jezero –slavonsko morsko okoSovsko jezero –slavonsko morsko oko


na smanjenje razine utje~e i nepovolj-na ljudska aktivnost u zoni jezera. In-tenzivna obrada zemlje izaziva ero-ziju. Sav se erozivni materijal sedimen-tira na dnu jezera. Eksploatacija drvetau okolici jezera uzrokuje insolacijukoja utje~e na evaporaciju. Daljnja biljudska aktivnost uz hidrolo{ke i kli-matske uvjete mogla dovesti dopotpunog isu{ivanja i nestanka So-vskog jezera.

Tadijanovi}ev zdenacStanovnici Sovskog Dola i ~lanovi

Odbora za ure|enje jezera odlu~ili suto sprije~iti. Oni rade na ure|enjuokoli{a i na pove}anju dotoka vode ujezero, pove}anjem slivnog podru~jajezera.

Ure|eno je vi{e izvora (Punirak iDobri zdenac). Izvor Dobri zdenacnalazi se 500 m ju‘no od jezera uuskoj i strmoj dolini. Voda je cijevimadovedena u neposrednu blizinu jeze-ra, gdje je izgra|en Tadijanovi}ev zde-nac, nazvan po velikom pjesniku izRastu{ja koji je kao |ak posje}ivaojezero, a posvetio mu je i pjesmu.

Na pove}anju slivnog podru~ja je-zera radi se bez prestanka. Za pre-vo|enje voda iz izvora Punirak doTadijanovi}eva zdenca rov se kopaoru~no, na dubinu do pet metara. Zem-lja se uru{avala klize}i poput sapuna.Ljudska ‘elja i upornost uvijek se ispla-te pa je i taj izvor pitke vode dovedendo jezera.

Za izvor koji se nalazi ju‘no od je-zera planira se izvedba derivacijskogkanala i dublji usjek. Tako }e se jezeroobogatiti dodatnom koli~inom vodete }e biti spa{eno od potpunog umi-ranja, a osigurat }e se i ‘ivotni uvjetiza ribe, ptice mo~varice i dupljarice,te puhove. Osim niza hidrotehni~kihradova koji su izvedeni, izvr{eno je i~i{}enje mulja na sjevernom dijeluSovskog jezera. Na taj je na~in spri-je~eno zara{}ivanje obale trskom, a

dobiva se i prijelaz i vizualna komu-nikacija vodenog zrcala jezera sa trav-njakom na padini i protupo‘arnipojas. Na desnoj strani jezera osta-vljen je su‘eni dio trstika, plutaju}i tre-set koji se podi‘e sa razinom vode.Na njemu se gnijezde ptice, vodo-zemci, a napose kornja~e pola‘u jaja.

Okoli{ se redovito ure|uje: ~isti sesme}e, kosi i skuplja trava kako se nebi stvorila velika po‘arna masa. Even-tualni po‘ar uni{tio bi sve {to je na-pravljeno.

Zlatni karasU jezeru ‘ive zlatni karasi, autohto-

na riba. U odre|enom periodu doz-voljeno je i pecanje, no poribljavanjejezera drugim vrstama riba (babu{ka,amur, ameri~ki somi}), najstro‘e jezabranjeno. Naime, u mrijestu s dru-gim vrstama riba, zlatni karas se defor-mira i umire. Najzna~ajniji vodozemackoji ‘ivi u jezeru je kornja~a koja od-la‘e jaja na obali i na umjetno naprav-ljenim otocima od plutaju}ih naslagatreseta. I njoj prijeti uni{tenje jer je lju-di love i odnose ku}ama kao ku}nogljubimca. Na drve}u koje okru‘uje je-zero ‘ive ptice dupljarice sjenice,‘une i djetli}i.

[kola u prirodiVrijedni stanovnici Sovskog Dola i

~lanovi Odbora za ure|enje jezeraizgradili su veliku nadstre{nicu, posta-vili stolove i klupe za |ake koji dolazena jezero.

Uz jezero je posa|eno niz sadnicadrve}a i raslinja koje raste u blizini i usamom jezeru. Zaljubljenici prirode ijezera, uz svaku su sadnicu postaviliza{titu i plo~u sa natpisom stabla ilibiljke koju su posadili. Uz jezero suposa|ene sadnice hrasta kitnjaka, lu‘-njaka, medunca, cera brekinja, mu{-mula, bagrema, borovice, bukve, bre-ze, oskoru{e, ljeske, a svoje su mjestotu na{li i obi~ni grab, divlje gro‘|e,brijest, jagnjed, javor, vrba, iva, glog,divlja tre{nja, divlja kru{ka, crni jasen,joha, {estili}, klen, bazga, drijen, livat-ski jasen, pasija, lijeska, kloko~, svibo-vina, lipa, pitomi kesten, rakita, zerde-lija, orah, topola, dud, jabuka, divljaru‘a, divlja kupina, kami{kovina.

Povijest, legenda...Prvi je napis o Sovskom jezeru

objavljen u Danici hrvatskoj, slavon-skoj i dalmatinskoj 9. studenoga 1844.godine. Napisao ga je sve}enik LukaIli}–Oriov~anin, povjesni~ar i putopi-sac. Po~etkom dvadesetoga stolje}a ojezeru je pisao po‘e{ki putopisac Ju-lije Kemf.

Krajolik se bitno promijenio u odno-su na 1844. godinu. Oko jezera danasje prorije|ena hrastova {uma. Nemavi{e ni mnogih mo~varnih ptica, tekponeki zlatni karas u mrkozelenojvodi.

Dragutin Tadijanovi} 1991. godinenapisao je nekoliko stihova oJezeru prema sje}anjima iz mlado-sti:

Od pamtivjeka narod me zoveSovsko jezero

Jer se u hrastovu li{}u skrivahuOd davne davnine soveI druga pti~ad no}na,Kako nam re~e pjesnik

Al danas je iznova granulosunce

I ti }e{, dragi prijatelju, ovdjeU mojoj sjeni uvijek na}i

Odmor svom tijelu, svome srcu,I htjeti }e{ da se ponovo vrati{Ti{ini ove vode, u ovaj {umski

mir.

Netaknuta priroda,stani{te ptica

mo~varica

Ostatak Panonskogmora – Sovsko

jezero

Ostatak Panonskogmora – Sovsko

jezero


Danas su jedino okamenjeni fosili unaslagama vapnenca svjedoci prohuja-lih vremena.

Nekad je tu bilo veliko Panonskomore. Slavonska brda bila su otoci,sve dok vode mora, Savom i Duna-vom kroz \erdapsku klisuru nisu otek-le u Crno more.

Ostali su svjedoci mora: {koljke uslojevima vapnenca, pijesci koje jedonio vjetar-bog Eol, po kojem je inaziv eolska erozija. Legenda o po-stanku Sovskog jezera ka‘e da je onoprije mnogo godina bilo u istoj {umi,tri sata hoda dalje zapadno. Na molbukmetova, Dragi Bog je dopustio dapropadne grad zlih gospodara, bra}ePetra i Jakoba. Njihova je sestra Dani-ca sto godina ~inila pokoru doksvojim suzama nije ugasila vatru uponoru gdje je gorio grad njezinebra}e.

Jedno jutro starac Antun Ti~i} na|eDanicu gdje mrtva pluta po vodi, sa-hrani ju, a jezero se preseli na njegovuzemlju i na sada{nje mjesto.

U zeleno-plavoj vodi ‘ivi autohtonaribica zlatni karas

[kola u prirodi – nadstre{nica podkojom u~enici u~e voljeti prirodu

Prona|eni su fosilni ostaci riba,{koljaka, morskih zvijezda. Jezero jedjeli} mora koji je ostao da bi se u njemuogledalo stoljetno drve}e, gnijezdileptice mo~varice, barske kornja~eodlagale jaja.

Ure|eno je vi{e izvora iz kojih je vodacijevima dovedena u neposrednu blizinujezera gdje je izgra|en Tadijanovi}evzdenac, nazvan po velikom pjesniku izRastu{ja koji je kao |ak posje}ivaojezero, a posvetio mu je i pjesmu.

RRRRRod breze (Betulus) obuhva}aoko 40 vrsta listopadnogadrve}a i grmlja sjeverne polu-tke, uglavnom umjerenoga

podru~ja. Najvi{e dolaze u isto~nojAziji i Sjevernoj Americi, a poznate subrojne fosilne vrste, posebice iz ter-cijara. Li{}e breza je dvoredno, pre-te‘ito trokutasto i dvostruko napiljenaruba, a sjede}i pupovi obavijeni sunizom ljusaka, me|usobno prekrive-nih poput crijepa na krovu. Breze sujednodomne, sa sitnim jednospolnimcvjetovima skupljenim u resama.Mu{ke se rese javljaju u jesen pretho-dne godine, a ‘enske tijekom listanja irazvijaju se na ovogodi{njim kratkimizbojcima. @enski cvjetovi oblikujutro~lane pa{titce, a oni sastavljenerese. Imaju trolape pokrovne listove ilipriperke, koji kasnije postaju ko‘asti, aotpadaju s plodne rese zajedno s plo-dovima. Supke su duge 2–3 mm, prvisu listovi trolapi ili grubo napiljeni idlakavi. Plod je sitni krilati i splo{teniora{~i}, na vrhu s dvije dla~ice, nasta-le od vrata tu~ka.

Obi~na breza (Betula pendula; B.verrucosa) do 28 metara je visokoeuropsko i azijsko drvo, promjera do60 cm, koje nerijetko dolazi u na{immezofilnim {umama. Stabla u sastojinidosegnu starost do 150, a pojedi-na~na ~ak i do 500 godina. U okvirusvoga podru~ja rasprostranjenja (area-la), breza se pojavljuje pojedina~no iliu grupama. Ima vrlo skromne zahtjevena hranjivost, vlagu i toplinu tla, aizbjegava samo izrazito vapnenasta ikisela cretna tla. Me|u bjelogori~nimvrstama najzahtjevnija je na svjetlo, a

Od oko 40 vrstalistopadnoga drve}ai grmlja roda brezana europskom sukontinentu prirodnorasprostranjeneobi~na breza, cretnabreza (cretu{a),brezica i patuljastabreza

Breze(Betulus)

OSNOVNI STRU^NIPOJMOVI (A-@)

zahvaljuju}i rijetkoj kro{nji i sitnomli{}u, u njezinoj zasjeni mo‘e rastidrve}e koje podnosi slabu zasjenu,primjerice hrast. Breza je vrlo otpornana niske temperature, osobito namraz, dobro podnosi dim, tvorni~kupra{inu i {tetne plinove pa je pogodnaza uzgoj u industrijskim podru~jima.Zbog vitkoga debla, rijetke kro{nje tebijele i glatke kore, mnogo se uzgaja

Breza cretu{a (Betula pubescens)

Obi~na breza (Betula pendula)

mala enciklopedija {umarstva


Foto:Arhiva

Pi{e:IvicaTomi}

kao ukrasno drvo u parkovima i naoku}nicama.

Kora na starijim stablima ima tam-ne pukotine, a vitki, dugi i bra-davi~asto-‘ljezdasti izbojci vise. Pupo-vi su neznatno otklonjeni od izbojaka,jajasto-sto‘asti, sivo-sme|i do crveno-sme|i, s barem tri jasno uo~ljive tankeljuske. Trokutasto ili rombi~no sitnoli{}e, dugo 3–7 cm, dvostruko je napi-

ljeno i duga~ko za{iljeno te odozgobradavi~asto. Obi~na breza po~injelistati te ubrzo potom cvjetati od kon-ca o‘ujka do svibnja. Plodne resedozriju od lipnja do kolovoza, sme|esu boje i vise. Krilce joj je {ire odobrnuto jajastoga ploda. Klijavost sje-mena je niska i iznosi samo 15–20 %.Osim sjemenom (generativno), mo‘ese uspje{no razmno‘avati i vegetativ-no: cijepljenjem te reznicama i kultu-rom tkiva. Na osnovi dosada{njihistra‘ivanja do{lo se do spoznaje da jekombinacijom navedenih na~ina raz-mno‘avanja mogu}e ostvariti zna~aj-nu genetsku dobit u proizvodnji drvnemase i kvaliteti debla.

U Hrvatskoj obi~na breza raste nasilikatnim tlima u pojasu {ume bukve irebra~e, a u ni‘im polo‘ajima nasvje‘im i vapnencem siroma{nim tli-ma, u pojasu {ume hrasta i pitomogakestena. U {umi hrasta kitnjaka iobi~ne breze, na stani{tu acidofilnihkitnjakovih {uma oblikuje ~iste sastoji-ne, jer tu ima funkciju pionirske vrstei nije stalna. Pozitivno djeluje na tlo, azbog svojih biolo{kih svojstavaomogu}uje pravilan razvoj svih sa-stojinskih slojeva. Za njezinu zastu-

pljenost va‘na je velika koli~inasvjetla.

Listovi obi~ne breze sadr‘e vrstu‘utoga bojila, a slatkast sok se cijedinakon {to na deblu na~inimo otvore.Poslije vrenja od soka nastaje alkohol-na teku}ina poznata pod nazivombrezovo pivo. Treba naglasiti vi{e-struku ljekovitost ove cijenjene mekelista~e. Naime, svi njezini biljni dijelovi(list, kora, pupoljci, brezov sok i ka-tran), osim korijena, koriste se u ljeko-vite svrhe.

Breza cretu{a, cretna breza (Betulapubescens) prirodno je rasprostra-njena u ~itavoj srednjoj i sjevernojEuropi i sjevernoj Aziji, a pojedini jeistra‘iva~i smatraju glacijalnim relik-tom. U odnosu na obi~nu brezu, ver-tikalno rasprostranjenje joj je ve}e, teu Norve{koj dolazi do granice {umskevegetacije. Rije~ je o drvu ili grmueuropskih creti{ta, a u Hrvatskoj jeima u manjem broju na cretovima kodsela Blatu{a (nedaleko od Topuskoga),u okolici Samobora te u blizini Karlov-ca. Osim cretova, stani{te su joj i he-liofitne cretne {ikare i rijetke {ume.[irenje joj je ograni~eno zbog sameprirode stani{ta i relativno slabogaplodono{enja. U nas u visinu narasteoko 15, a na podru~ju Baltika i do 30metara. Cretu{a je ekolo{ki sli~naobi~noj brezi, no u nekim zna~ajkamabitno se razlikuju. Tako bolje podnosivrlo niske temperature sjevera, a sma-tra se da joj je potrebno i manjesvjetla, odnosno bolje podnosi zasje-nu. Pod njom uspje{no rastu borovi ineke druge vrste svjetla (fotofiti). Boljeod obi~ne breze podnosi hladnije ivla‘nije, vrlo kiselo, organogenogenotlo cretova, no slabije raste na suhim,pjeskovitim tlima.

Kora debla je bijela i dugo glatka,grane i gran~ice vise manje nego kodobi~ne breze, kro{nja je neznatnogu{}a, a dlakavi izbojci nisu ‘ljezdasti.Li{}e je rombi~no, 3–5 cm dugo,manje u{iljeno, deblje i ko‘astije odobi~ne breze. Mladi listovi i peteljkesu dlakavi, a kasnije mogu biti gotovogoli. Zrele plodne rese ostaju duljevremena na stablu, a plodne su za-{titne ljuske s du‘im i u{iljenijim sre-dnjim lapom. Bo~ni lapovi su uski iuglati. Usko je krilce ora{~i}a gotovojednako {iroko kao plod. Cretna brezacvate prosje~no 6–10 dana kasnije odobi~ne breze, a plodovi joj dozrijevajuprete‘ito u rujnu. Na temelju Zakonao za{titi prirode ta je breza 1963.godine za{ti}ena na svim prirodnimnalazi{tima.

Brezica (Betula nana) raste na pla-ninskim treseti{tima srednje i sjeverneEurope. To je do 100 cm visok grmpolegle i razgranate stabljike, 5–15mm dugoga okruglastoga i krupnonapiljenoga li{}a. Plodne jajaste reseduge su do 1 cm i gotovo sjede. Cva-te prije listanja.

Bijela breza (Betula papyrifera)


gljivePatuljasta breza (Betula humailis)

pripada euroazijskom-borealno-mon-tanskom elementu. Taj razgranati grmrijetko dosegne visinu ve}u od dvametra. Dolazi na treseti{tima i sli~nimstani{tima. Izbojci su bradavi~asti idlakavi, a do 3 cm dugo li{}e jajastodo elipti~no, nepravilno napiljeno, sobje strane golo i zeleno, sa 4–5 pari‘ila. Uspravne plodne rese duge su do15 mm.

Navedene vrste breza prirodno surasprostranjene na europskom konti-nentu, a predstavljamo i neke ukrasnestrane vrste, koje se uzgajaju u na{imnasadima. Bijela breza (B. papyrifera)potje~e iz sjevernoga dijela SjeverneAmerike, pojavljuje se od Aljaske doLabradora, a izraste do 30 metara visi-ne. Prepoznatljiva je po intenzivnobijeloj kori, koja se lju{ti u {irokimkolutovima. Ameri~ki Indijanci koristilisu se njome kao prostirkom za dnosvojih kanua, pa tu brezu zovu i»kanu-breza«. Mlade su gran~ice upo~etku dlakave, kasnije gole, mje-stimi~no bradavi~aste. Krupno jajasto,u{iljeno i dvostruko napiljeno li{}edugo je 4–10 cm, a na nali~ju ponervaturi dlakavo. Cvjetovi su jedno-spolni i skupljeni u vise}e rese. Du‘inaplodnih resa je 3–5 cm, a plodne lju-ske jednako su {iroke i duge. Bo~nilapovi ve}i su od srednjeg, a krilca {iraod ploda. U svojoj je postojbini ta bre-za pionirska vrsta, kao {to su u nasobi~na breza i trepetljika. Zanimljivoje da u pra{umama Sjeverne Amerikenaraste u visinu i do 40 m te postigneprsni promjer do 90 cm. Otporna jena dim, tvorni~ku pra{inu i {tetne pli-nove. Voli svje‘a podneblja, potrebnojoj je svjetlo pa joj hladovina ne pogo-duje. Brezovo ulje dobiveno iz koresadr‘i metil-salicilat, koji je u~inkovit ulije~enju reumatskih bolesti i sni‘a-vanju temperature. Grabolisna breza(B. lenta; B. carpinifolia) izraste do25 m, a postojbina joj je isto~ni dioSjeverne Amerike (Apala~ke planine).Kora je u mladosti crvenkastosme|a,kasnije tamnija i duboko izbrazdana.Ta je breza prepoznatljiva po izdu-‘enom jajastom i sjajnozelenom li{}u,dugom 6–12 cm, sli~nom grabovom,koje je u donjem dijelu srcasto. @utabreza (B. lutea) prirodno raste nasjeveroistoku Sjeverne Amerike. Sta-blo dosegne visinu do 30 m, kora je‘u}kasta ili srebrnastosiva, lju{ti sepopre~no, a na starijim je brezamacrveno-sme|a mrtva kora. Jaja-stoizdu‘eno i o{tro napiljeno li{}e, sobje strane po nervaturi dlakavo,dugo je 8–12 cm. Plodne ljuske gustosu dlakave, a bo~ni lapovi, o{tro nago-re usmjereni, dopiru do visine sred-njega lapa. Mrka breza (B. nigra) je izisto~noga dijela Sjeverne Amerike, akarakteristi~na je po tamnosme|ojkori debla.

Jablanova~a (Agrocybeaegerita) raste prete‘ito grmoliko (3–15 gljiva zajedno), na toplijim iosun~anijim mjestima, na panjevima,deblima i ‘ivom drve}u, od prolje}ado kasne jeseni. Na kontinentu se jav-lja ponajprije na topoli, jablanu ili vrbi,a u Mediteranu i na ostalom bjelo-gori~nom drve}u: dudu, lipi, divljemkestenu, pa i maklenu. Najvi{e je imana Baniji i du‘ Jadrana, u submedite-ranskom podru~ju. Naj~e{}e je prona-lazimo uz rijeke i potoke, uzdu‘ poja-sa obrasloga topolama i vrbama. Klo-buk te gljive promjera je 5–10 cm, upo~etku ispup~en, zatim izravnan inaposljetku u sredi{njem dijelu ule-gnut. Najprije je ‘u}kastosme| sasvijetlim rubom, kasnije cijeli postajesvjetliji, gotovo bijel, {to naro~ito dola-zi do izra‘aja u jesen na sjenovitimmjestima. Glatka poko‘ica na tjemenunerijetko ispuca. Listi}i trusi{ta su gustii tanki, posve ili djelomice pri~vr{}eniuza stru~ak, kod mladih gljiva bijeli, au starih sme|i poput cimeta. Otrusinaje sme|a kao duhan. Prete‘ito vitak iu donjem dijelu stanjen stru~ak dug je3–10 cm, debeo 0,3–1,5 cm, bijele ilisme|aste boje, pun i zakrivljen, pose-bice pri dnu. Bijeli je zastorak kratak ivise}i.

Meso jablanova~e u po~etku jebijelo, kasnije sme|asto, aromati~naokusa na lje{njake i vrlo ugodna miri-sa. Treba istaknuti da je po jestivostiubrajamo me|u najkvalitetnije gljiveuop}e. Posebice je ukusna spremljenana ‘aru, zatim pr‘ena i pirjana. Isuvi{etvrde stru~ke treba odbaciti. Njezin jenedostatak u tome {to se ne da su{iti,jer je crvi vrlo brzo rasto~e. Mo‘e seuzgajati umjetno na otvorenome pro-storu, na posje~enim deblima jablana,vrbe, divljega kestena, jabuke i drugihlista~a. Zanimljivo je napomenuti dasu kulture jablanova~e bile poznatejo{ u rimsko doba, a u dana{nje vri-jeme uzgajaju ih u Francuskoj,[panjolskoj i Italiji. Usadimo li spore uposje~eno deblo u lipnju i zaspemozemljom, berba gljiva mo‘e po~eti

JESTIVE GLJIVE NA[IH [UMA(4)

Jablanova~a,crni vrganj,`uti kruh...

Jablanova~a(Agrocybe aegerita)

Sumporasti ‘bunac(Laetiporussulphureus)


Foto:Arhiva

Pi{e:IvicaTomi}

ve} sljede}ega prolje}a. Sli~ne jabla-nova~i su razorna ~ehavka (Pholiotadestruens), pretvrda klobuka, gorka iposvuda krupno i u{iljeno vunasto-krlju{tava, te zavodnica (Omphalotusolearius), s trubastim klobucimarazli~itih veli~ina u istome grmu. Klo-buci su jarke naran~asto-‘ute boje,kasnije postaju jo{ tamniji. Bitno je dasu oblikom i bojom potpuno druk~ijiod jablanova~e.Crni vrganj, hajdinski vr-

ganj (Boletus aereus) javlja se od svib-nja do listopada, u mje{ovitim {u-mama hrasta, pitomoga kestena ibukve, na vapnena~kim tlima, navru}im i sun~anim polo‘ajima. Ne-rijetko ga nalazimo u na{im nizinskimi submediteranskim krajevima, nasred{umske staze, u grupama od po dvijedo ~etiri jedinke. Na vi{im sestani{tima javlja samo po ju‘nim padi-nama. Osobito mu odgovara {ira oko-lica Zagreba. Klobuk mu je promjera6–20 cm, u po~etku je polukuglast,zatim ispup~en, sa suhom bar{u-nastom povr{inom. U mladosti jecrno-sme| do ~okoladnosme|, poslijeje svjetliji, bez crvenkastih nijansi.Bijelo trusi{te je s ma{kom, kasnije je‘uto, a naposljetku zeleno. Sasta-vljeno je od gustih cjev~ica sa sitnimokruglim rupicama. Otrusina je masli-nastosme|a. Debeo i ~vrst stru~akdug je 5–15 cm i promjera 3–6 cm. Udonjem dijelu u po~etku je deblji, akasnije valjkast, sme| i prekrivenmre‘icom od sitnih vlakana. U gor-njem dijelu stru~ka mre‘ica je svjetlijai gotovo bijela, a u donjem crveno-sme|a.

Bijelo i tvrdo meso toga vrganjaugodno miri{e na aromati~ne trave,blagoga je i gotovo slatkoga okusa.Katkad na suncu ja~e zagrijani primjer-ci izrazito miri{u na tamjan, a tijekomsu{enja na kumarin. Crni je vrganjnajcjenjeniji me|u svim vrganjima,mo‘e se pripremati na razli~itena~ine. S obzirom na to da su musli~ni drugi jestivi vrganji, nije kobnoako ga s njima zamijenimo. Zbognjegove nerijetko crvenkaste mre‘icenaj~e{}e ga mo‘emo zamijeniti sacrvenim vrganjem (Boletus pinophi-lus) kojemu i klobuk vu~e na vinskocr-venu boju.Sumporasti ‘bunac,

‘uti kruh (Laetiporus sulphureus)jednogodi{nja je gljiva koja mnogogodina uzastopno raste na istome sta-blu. Gljive ponovno izbijaju od svibnjado rujna, a stani{te su im ‘iva i trulabjelogori~na stabla lista~a: hrasta, to-pole, bagrema, vrbe i razli~itih vo}aka,u {umama, parkovima, vrtovima ivo}njacima. Velik, mesnat i jednostra-no spljo{ten klobuk {irok je do 50 cmi te‘ak ~ak do 20 kg. Svojstveno jelepezasta oblika i s neravnim rubom.Gornja mu je povr{ina svijetlo‘uta ili

naran~asto-‘uta, a u starih gljiva iz-blijedi. Obi~no iz debla raste vi{e glji-va, poredanih jedna iznad druge. Sum-porasto‘uto trusi{te nalazi se nadonjoj strani klobuka, a sastavljeno jeod kratkih cjev~ica sa sitnim rupicama.Karakteristi~no je po tome {to se umladih gljiva skupljaju ‘ute kapljice.Otrusina je tako|er ‘ute boje. Stru~akje kratak, zdepast i ‘u}kast te izbijavodoravno iz debla. Meso je u mladihgljiva mekano i so~no, jarko‘uto, ki-selkastogorkog okusa i ugodna mirisa.Na odumrloj gljivi poblijedi, osu{i se,postane lak{e, tvrdo i lomljivo, a neu-godna je mirisa i blago gorkoga okusa.Treba istaknuti da su jestive samomlade gljive dok im je meso so~no.Pripremaju se tako da ih vi{e satinama~emo u vodi, zatim prokuhamou drugoj vodi i narezane pe~emo.Ova je gljiva u prirodi opasan parazitna drve}u, jer {irenjem micelijauni{tava vo}ke i drugo drve}e. Naime,hife prodiru u sr‘ ‘ivoga drva i pretva-raju ga u drobljivu sme|u smjesu tedeblo po~inje iznutra trunuti. @utikruh mogu}e je zamijeniti s mirisavimanisovcem (Osmoporus odoratus),koji raste na panjevima ~etinja~a. Gor-nja mu je povr{ina naran~asto-sme|a ivrlo naborana, miri{e na anis, a mesoje drvenasto i nije jestivo.Slinavka, ov~arka (Sui-

llus granulatus) raste u ve}im grupa-ma, rje|e busenasto, u travi borovih{uma, ali i ispod smreke, na {umskimproplancima i na rubu {ume, posebicena vapnena~kom tlu. Javlja se od krajalipnja do listopada, u Primorju ve} usvibnju. Klobuk joj je promjera 4–10cm, u mladih je gljiva ispup~en, ka-snije spljo{ten, a u starih s izdignutimrubom. Tijekom vla‘na vremena ljeplji-vo je sluzav, za su{na vremena suh,‘u}kastosme| ili crvenkastosme|.Karakteristi~an je po poko‘ici koja selako skida. @uto trusi{te ima kratkecjev~ice, pri~vr{}ene uza stru~ak. Upo~etku su rupice sitne, kasnije ve}e,uglate, a u mlade gljive s bijelim kaplji-cama. Otrusina je sme|aste boje.Stru~ak je valjkast, ~vrst i pun, bezprstena, dug 5–7 cm, debeo 1–1,5cm, ‘ute ili ‘uto-sme|e boje. Pod klo-bukom je sitnozrnast, s bijelim kaplji-cama. Meso te gljive ugodna je mirisai okusa, u klobuku je ‘uto, u stru~kusme|asto, a na zraku ne mijenja boju.Prije uporabe ogulimo ko‘icu s klo-buka.

Slinavku je mogu}e zamijeniti s pri-morskim sluzavcem (Suillus lepto-pus) koji raste ispod borova u na{imprimorskim krajevima. Znakovit je po‘utom klobuku i ‘utom trusi{tu, obra-slom po stru~ku, koji je kra}i od {irineklobuka, bijelo-‘ut, sa sme|im to~ka-ma, bez vjen~i}a i zdepast.

Slinavka(Suillus granulatus)

Crni vrganj,hajdinski vrganj(Boletus aereus)

ljekovito bilje


Foto:Arhiv

Pi{e:VesnaPle{e

UPOZNAJMO LJEKOVITO BILJE

Komora~ (Foeniculum vulgare Mill.)

Komora~ pripadaporodici {titarki ijedna je odnajstarijih poznatihljekovitih biljaka.Koristili su gaEgip}ani, Rimljani iGrci, a poznat je ipod nazivomkoroma~, mora~,slatki kopar, anason,rezen

DDDDDomovina komora~a podru~jeje Sredozemnog mora. Kodnas raste du‘ jadranske obalei na otocima. Najvi{e ga nala-

zimo uz puteve, na poljima i kameni-tim mjestima. Uzgaja se u mnogimzemljama zbog kori{tenja u prehrani,medicini i industriji likera. Uzgoj ko-mora~a zahtijeva duboko izoranozemlji{te ~isto od korova i dobruprihranu. Razmno‘ava se sjetvom sje-mena ili uzgojem reznica.

Dvogodi{nja je biljka, ugodnog i sla-tkasto-aromati~nog mirisa. Narastepreko dva metra visine. Ima uspravnui jako razgranjenu stabljiku, u pod-no‘ju ve}inom odrvenjelu. Listovi sujoj dvostruko ili vi{estruko perasti, asastoje se od posve uskih listi}a sli~nihnitima. Sitni ‘u}kasti cvjeti}i slo‘eni suu velike sastavljene {titove.

Biljka cvate od srpnja do listopada,a ubire se tijekom ljeta. Ljekovita jecijela biljka, a zeljasti svje‘i dijelovibiljke zbog mirisa slu‘e kao za~insli~an kopru. Dodaje se mesu, varivuili salati, ali upotrebljava se i za posi-pavanje peciva.

Biljka se su{i u hladu, uz oprez daiz {titaca ne ispadnu plodi}i. Istresu sena podlogu i ~uvaju u hermeti~ki za-tvorenim posudama od tamnoga stak-la. Ostali dijelovi osu{ene biljke ~uvajuse u dobro zatvorenim kartonskimkutijama. Korijen se sakuplja od krajao‘ujka do kraja travnja.

Glavni sastojci komora~a su ete-ri~no i masno ulje, bjelan~evine, {e}er,vitamin C i karotin. Sadr‘i i ‘eljezo,kalij, kalcij, fosfor i sumpor.

Uporaba komora~a u lije~enju raz-nih bolesti je vi{estruka, no naju~inko-vitiji je u lije~enju bolesti probavnogtrakta i di{nih organa. Eteri~no uljekoje biljka sadr‘i dobro djeluje naizlu~ivanje nagomilanih plinova u pro-bavnim organima. Pospje{uje i iska{-ljavanje (posebno pu{a~ima), uklanjaneugodni zadah iz usta, stimulira têk idjeluje antisepti~ki.

Ulje od komora~a pomije{ano samalo vode djeluje izvrsno kod pro-muklosti i upale grla, a oblozi s uljemubla‘avaju reumatske bolesti. Dojilja-ma poti~e stvaranje mlijeka, a jedno jeod najboljih sredstava za oslabjele islabokrvne ‘ene.

Lije~i probleme sa mokra}nim kana-lima, uklanja parazite iz probavnihorgana. Djelotvoran je u lije~enju ne-sanice, osobito kod onih koji pate odnapadaja ka{lja hripavca ili astme. U

vanjskoj primjeni njime se koristimoza lije~enje o~iju u obliku vode za o~i.

Onima koji boluju od pro{irenihvena ili vodene bolesti preporu~uje setoplo vino sa kuhanim korijenomkomora~a. Vino je izvrstan napitak zastarije osobe, jer brzo otklanja pote{-ko}e sa ‘elucem i probavom.

Za~inska je vijednost biljke u tome{to se svje‘e ubrana koristi kao doda-tak masnim i te{kim jelima olak{a-vaju}i njihovu probavljivost. U‘ivanjemladih listova osobito je ra{ireno uju‘noeuropskim zemljama. U francu-skoj i talijanskoj kuhinji upotrebljavase kao stalni za~in mnogim jelima.

^aj od plodova komora~a: Dovrha punu ~ajnu ‘licu plodova pre-lijemo sa jednom ~etvrtinom litre kipu-}e vode. Ostavimo da odstoji desetakminuta i procijedimo. ^aj protiv ka{ljazasladimo medom i pijemo po jednu{alicu dva do pet puta dnevno. Neza-sla|eni je ~aj djelotvorniji kod ‘elu-~anih tegoba, napinjanja i vjetrova.Ako ga razrijedimo jednakom koli~i-nom prokuhane vode mo‘e poslu‘itiza ispiranje o~iju. O~i se mogu ispiratimje{avinom dva do tri puta dnevno.

Vino od komora~a: 3 ‘lice mljeve-nih suhih plodova komora~a preliti salitrom bijelog vina. Ostaviti da senama~e desetak dana. Vino procijeditiu staklenu bocu i ~uvati na tamnom ihladnom mjestu.

Vino kao preventiva poma‘e ljudi-ma sklonim bubre‘nim kamencima ipijesku. Svako jutro nata{te popiti pojednu malu ~a{icu vina.

Komora~ (cvat)

Komora~ (list)

Uporaba komora~a u lije~njuraznih bolesti je vi{estruka, nonaju~inkovitiji je u lije~enjubolesti probavnog trakta idi{nih organa

Du‘ jadranske obale ljudi berukomora~ i od njega pripremaju razli~i-ta jela. Mije{aju ga sa zelenim povr-}em, a dodaju ga i salatama i umaci-ma.

U trgovinama su najvi{e na cijeniplodovi kultiviranih oblika biljke. Iznjih se rade rakija i likeri, a destila-cijom sa vodenom parom dobiva sekomora~evo eteri~no ulje koje sadr‘i60 posto anetola. Uz to {to djelujeantisepti~ki, upotrebljava se kao sa-stojak u proizvodnji biljnih bombona i‘vaka}ih guma, ali i u industriji parfe-ma.

Upotrebom ove ljekovite biljkene}emo na{tetiti na{em zdravlju.


Foto:V. Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

PPPPP rema predaji dvor su izgradiliFrankopani jo{ u 15. stolje}u.Prvobitno je sagra|en od drva.Vlastelinu je slu‘io ne samo za

obranu, ve} kao i boravi{te kad jeobilazio svoj posjed. Postao je i jez-grom uz koje se postepeno {irilo na-selje Brod na Kupi. Za vrijeme vladavi-ne Bernardina Frankopana (1453.–1530.) uz ka{tel je podignuto nekolikozgrada za potrebe vlastelinstva. Godi-ne 1651. Petar Zrinski na mjestu sta-rijeg frankopanskog dvora, gradi svojzidani ka{tel.

Danas ka{tel spada u spomenikkulture prve kategorije. Ima tri kata skrovom na ~etiri vode. ^ini se da jeprvobitno tre}i kat bio drven. U pri-zemlju koje je spojeno podzemnimhodnikom sa Kupicom i obli‘njompe}inom, jo{ je o~uvan originalni ra-spored prostorija. Na prvom i drugomkatu raspored je izmijenjen ~estimpregradnjama. Ova interesantna i vri-jedna gra|evina spaja fortifikacijskufunkciju sa stambenom pa pripadatipu dvor-pala~a, {to joj daje posebnuvrijednost. Petar Zrinski (1670.) pokrajdvorca gradi ‘upnu crkvu svete MarijeMagdalene u baroknim oblicima, kojaje zajedno s dvorcem bila opasanaobrambenim zidom. ^estim obnova-ma izmijenjen je oblik crkve, a timeumanjena i njezina vrijednost.

U vrijeme vladavine Viktorije TurnTaxis uprava vlastelinstva nalazila se ubrodskom ka{telu (1872.). Tu je bilo isjedi{te vlastelinske {umarije, koja jeupravljala {umama u vlasni{tvu kne-

U centru Broda naKupi, mjestaudaljenog od Delnicadvanaest kilometara,u samoj blizinigrani~nog prijelaza sRepublikomSlovenijom, nalazi sekompleks ka{tela,dvor Zrinskih i crkvasv. Marije Magdalene

Ka{telu Broduna Kupi

‘evske obitelji. Ukidanjem feudalizmakao dru{tvenog poretka u Brodu naKupi bilo je i sjedi{te {umarske direk-cije, koje se nalazilo u dvorcu. Uz up-ravitelja u njoj je radilo nekoliko {u-marskih in‘enjera, upravnih ~inovnikapristava i pomo}nih {umarskih st-ru~njaka. Nakon velike poplave 1858.kad je poplavljen brodski grad, {umar-ska direkcija preseljena je u Lokve.

Tijekom II. svjetskog rata partizanipale ka{tel, jer su ‘eljeli sprije~iti Ni-jemce da se u njemu utvrde. U jesen1946. dolazi do obnove ka{tela. Po-stavljen je novi krov, pa je zdanje za{-ti}eno od daljnjeg propadanja. Ka{telje obnovljen i iznutra, a u njemu susmje{teni op}inski uredi, policija i sta-nari.

Posljednjih godina pokrenuto je nizinicijativa da se ka{tel uredi i obnovi.U 1995. godini popravljen je krov i

fasada. Napravljen je i idejni projekt oure|enju ka{tela, kojim bi trebao po-stati turisti~ko, kulturno i zabavno sre-di{te mjesta. Uredila bi se povijesna ietnografska zbirka. Planira se i otva-ranje jedne turisti~ke agencije koja biosim gospodarenja objektom promi-cala turizam u brodskoj dolini, potica-la razvoj seoskog turizma, razvijalasuradnju s lova~kim i ribolovnim udru-gama.

(Izvor podataka: mr. sc. Vladimir Mance izknjige »Brod na Kupi u gornjoj kupskoj dolini«)

U vrijeme vladavine Viktorije TurnTaxis uprava vlastelinstva nalazila se ubrodskom ka{telu (1872.). Tu je bilo isjedi{te vlastelinske {umarije, koja jeupravljala {umama u vlasni{tvukne‘evske obitelji.

uz rub {ume

Ka{tel u Brodu na Kupi spomenik je kulture prve kategorije

Ulaz u ka{tel, vrata iz vremenagradnje ka{tela u 15. st.

Uz sam ka{tel nalazi se crkva sv.Marije Magdalene, izgra|ena 1670.

Dolina rijeke Kupe uz koju je sagra|en stari brodski grad

mi{ljenja


UPRAVA [UMA PODRU@NICA VINKOVCI

Isporuka trupacaSpa~vi je uredna!Sumnja da je neki od kupaca favoriziranbilo koli~inom ili kvalitetom trupaca doistane stoji te nema razloga stalnom izlijevanju‘u~i u odnosima DI Spa~va i Uprave {umaPodru‘nice Vinkovci

TTTTT ragom ~lanka »Dinamika ispo-ruke trupaca dovodi u pitanjeuredno poslovanje Spa~ve«,objavljenog u Vinkova~kom lis-

tu 4. travnja 2003. godine i u~estalihnapada u medijima Vukovarsko-srijem-ske ‘upanije na Upravu {uma Pod-ru‘nicu Vinkovci, a radi istinitog obav-je{}ivanja javnosti, potrebno je sagle-dati sljede}e ~injenice:

1. Ugovorne obveze prema DISpa~vi Uprava {uma Podru‘nica Vinko-vci redovito ispunjava prema ugovore-noj dinamici, a isto tako i drugim kupci-ma u @upaniji i izvan nje. U prilogtomu govori ~injenica da je DI Spa~vaod 1. 1. do 31. 3. 2003. godine ispo-ru~eno od godi{njeg plana u postotku:

Furnirskih trupaca 72 %Pilanskih trupaca 34 %Ukupno 41 %2. Istina jest da ugovori za 2003.

godinu jo{ nisu potpisani, no na to nijeutjecala Uprava {uma Podru‘nicaVinkovci nego Povjerenstvo za raspo-djelu trupaca pri Hrvatskim {umama.Ovih dana poslani su ugovori kupcimana potpis.

3. Tvrdnja da se trupci otpremajukupcima izvan podru~ja @upanije nijeutemeljena s obzirom na to da je uperiodu od 1. 1. do 31. 3. 2003. godi-ne ~ak 75 % trupaca isporu~eno kupci-ma s podru~ja Vukovarsko-srijemske‘upanije, dok je prethodnih godina bilo61 posto.

4. Problem koji se javlja pri intenziv-noj dopremi je pokrivanje dugova ga-rancijama banaka prema odluci o uvjeti-ma prodaje Hrvatskih {uma, tako da jena dan 8. 4. 2003. godine ukupni dug

DI Spa~ve prema Upravi {uma Po-dru‘nici Vinkovci iznosio 26,701.324kn, a {to nije pokriveno garancijombanke.

5. Na ‘alost na osnovi tolike koli~inetrupaca malo je radnika zaposlenih udrvoprera|iva~koj industriji Vukovar-sko-srijemske ‘upanije pa tako naosnovu podataka »Croatia drva«,Spa~va na bazi planirane kvote od65.000 m3, prvenstveno hrasta i jasena,zapo{ljava samo 750 radnika, dok AGDINAS d.o.o. na planiranih 11.000 m3

zapo{ljava 365 ili TVIN - Virovitica naosnovu planiranih 40.000 m3 zapo{-ljava ~ak 1.258 radnika.

6. Velik problem je i u tome {to jedrvoprera|iva~ki kompleks Vukovar-sko-srijemske ‘upanije baziran na hra-stu i jasenu, te stoga dolazi do velikogodljeva trupaca iz @upanije, ali prven-stveno graba, klena, topole, lipe i osta-lih neatraktivnih vrsta za koje Uprava{uma Podru‘nica Vinkovci nema osigu-rano tr‘i{te.

Dakle, te ~injenice, govore u prilogtomu da nema razloga stalnom izlije-vanju ‘u~i u odnosima DI Spa~ve iUprave {uma Podru‘nice Vinkovci, pasumnja da je neki od kupaca favorizi-ran bilo koli~inom ili kvalitetom trupa-ca doista ne stoji. No, postavlja se pi-tanje tko isporu~ene koli~ine mo‘e iplatiti jer o tome ovisi i sudbina 955radnika i pove}anog broja radnika naodre|eno vrijeme vinkova~ke Uprave,njihovih pla}a i opstanka tolikog brojaradnika.

Slijedom svega navedenog o~ito jeda Uprava DI Spa~va ne}e svoje nasta-le probleme, na koje u~estalo upozora-vaju, rije{iti uplitanjem u poslovanjeHrvatskih {uma nego rje{avanjem pro-blema unutar vlastitog poduze}a, jerza te probleme sigurno nisu odgovorni{umari s obzirom na to da osiguravajudovoljne koli~ine sirovina.

Uprava DI Spa~va ne}e svojeprobleme, na koje u~estaloupozoravaju, rije{itiuplitanjem u poslovanjeHrvatskih {uma, negorje{avanjem problemaunutar vlastitog poduze}a.

Pi{e: Luka Vukovac, dipl. ing.

Foto: Z. Pei~evi}

U {umi ne rastu samotrupci – {uma hrastalu‘njaka

U {umi ne rastu samotrupci – {uma hrastalu‘njaka


{tetnici[TETNICI [UMSKOG DRVE]A

Dio pridanka stabalca crne johe svelikom zarazom johinog staklokrilcaiz drveta str{e napola izvu~eneprazne kukulji~ine ko{uljice

Presjeci zara‘enih stabalca crnejohe

@enka johinog staklokrilca nakon izlijetanja iz drveta

Dr. sc. Radovan Kranj~ev, prof.

Snimio: R. Kranj~ev

Johinstaklokrilac(Synanthedon spheciformisDenis & Schiff.)

Li~inka staklokrilogleptira ksilofagni je{tetnik a u nas jera{irena vrsta johinstaklokrilac (Sesiaspheciformis)

@@@@@ enke pola‘u jaja u pridanke mla-dih stabala johe ili jalse (Alnusglutinosa), a gusjenice koje seubrzo izlegu odmah se ubu{uju

u potko‘na hranjiva tkiva i tu se hranestvaraju}i vertikalno usmjerene hod-nike 10–20 cm duge. Na kraju hod-nika prije kukuljenja grade izletniotvor, ali tako da epiderma stabalcaostaje netaknuta pa se otvori izvanane mogu zamijeniti. Me|utim, okopridanaka stabala gusjenice nepresta-no izbacuju crvenosme|e ili ‘uto-sme|e grizotine pa se po njima otkri-va i nazo~nost li~inaka u drvetu. Gu-sjenice se kukulje bez kokona i nakon

2–3 tjedna i dva prezimljenja, izlije}eleptir. Najvi{e ih se mo‘e vidjetitijekom mjeseca svibnja, ili malo ka-snije, ovisno o vremenskim uvjetimapojedinih godina. Izlije}u najvi{e u ju-tarnjim satima, a s letom i kopulacija-ma zapo~inju u toplijem dijelu danakada ih je te{ko opaziti. Ujutro ih senaj~e{}e i mo‘e promatrati kako su{ekrila i pripremaju se za let na osun-~anim donjim dijelovima johinih staba-la.

Li~inka tog opasnog {tetnika naj-~e{}e napada mlada johina stabalca,gdjekad ~ak i u rasadnicima, a naj-~e{}e stabalca nekoliko godina nakonsadnje. Va‘no je da se pri prijenosusadnice ne ozlijede, jer }e kroz tamjesta najlak{e u}i gusjenice. Zna-~ajan preduvjet za napad {tetnika jeprosu{eno i dobro osvijetljeno sta-ni{te. To zna~i da }e {tetnik biti ~e{}iu onim mladim sastojinama gdje jejoha sa|ena u rijetkom sklopu i na

izdignutijim i su{nijim dubljim tlima.Zapa‘a se da u takvim uvjetimamo‘e stradati i vi{e od 50% sadnica, ai one koje nekako pre‘ive zaostaju urastu. U takvim slu~ajevima u jednojbiljci mo‘e se zate}i po nekoliko gu-sjenica. Te biljke zaostaju u rastu, lakose lome i po~inju se su{iti od vrha.Samo sna‘ne biljke i na dobromstani{tu uspijevaju pre‘ivjeti slabiji na-pad. Tek kada se ru{e starija stabla, napresjecima se lako zapa‘aju napolaprerasli otvori po obodu.

I protiv ovog {tetnika borba je te{kai ~esto bezuspje{na. Kemijski prepara-ti djeluju samo na mlade gusjenice iliimaga, ali je njihova aplikacija ~estomalo u~inkovita s obzirom na pro-duljeni period u kojem bi trebali djelo-vati. Dakako da i u takvim slu~ajevimanu‘no je obaviti fenolo{ka opa‘anja ipratiti ciklus ovog {tetnika u pojedi-nim uvjetima podneblja. Zara‘ene bi-ljke potrebno je uklanjati iz planta‘e izamijeniti novima.

Gusjenice se kukulje bez kokona inakon 2–3 tjedna i dva prezimljenja,izlije}e leptir. Najvi{e ih se mo‘evidjeti tijekom mjeseca svibnja, ilimalo kasnije, ovisno o vremenskimuvjetima pojedinih godina.


Foto:Z.

Pei~evi}

Pi{e:Zvonko

Pei~evi} IIIIIznimno {tetni biolo{ki faktori na{umskim povr{inama su mikroorga-nizmi, tj. mikrobi, gljivice, paraziti i

virusi, koji se u pravilu nalaze u{umskoj okolini: u zemlji, podzemnimvodama, u zraku te na {umskim kultu-rama i ostalom raslinju kao i na ‘ivo-tinjama i ljudima. Jedan od najpozna-tijih parazita je krpelj (ixodes ricinus)koji se uglavnom zadr‘ava u grmlju,na visini 30 – 50 cm od zemlje, naj-~e{}e u listopadnim {umama. Ugrizkrpelja mo‘e biti vrlo opasan, jer naljude prenosi bolest i izaziva meningo-encefalitis ili upalu mo‘dane ovojnice.Ako se pravodobno ne lije~i, menin-goencefalitis mo‘e zavr{iti i smr}u.

[umskim radnicima i {umarimavinkova~ke Uprave krpelj je i te kakodobro poznat, jer su ~esto bili izlo‘eninjegovom ugrizu. Kako bi se sprije~ilevrlo negativne posljedice, u vinko-va~koj se Upravi godinama provodicijepljenje protiv krpelja. I ove je godi-ne u Zavodu za javno zdravstvoVukovarsko-srijemske ‘upanije, u ispo-stavi @upanja, protiv krpelja cijepljeno350 radnika Uprave.

Virusno oboljenjeVirusno oboljenje ne mora se poja-

viti nakon svakog ugriza krpelja, jersam ugriz nije bitan, ve} ono {to senjime ubrizgava u organizam. Ako jekrpelj zara‘en, ako nosi zarazni virusdobiven od nekoga glodavca ili kojedruge ‘ivotinje, onda prenosi i virusnooboljenje. Nakon ugriza, nastaje malacrvena oteklina na tijelu, 4-5 dana~ovjek ima povi{enu temperaturu, jed-nu vrstu gripoznog stanja i potom senaj~e{}e stanje smiri, “bolesnik po-

OPREZ, DOLAZI SEZONA KRPELJA

zdravlje

Treba se bojatiugriza krpelja

Zarazni ugrizkrpelja mo‘e bitiopasan po zdravlje~ovjeka, jer prenosibolest sa raznih{umskih ‘ivotinja naljude te kod njihizazivameningoencefalitisili upalu mo‘daneovojnice i mozga

staje zdrav”. Ako se poslije toga nasta-vi druga faza, onda govorimo ooboljenju i zarazi. U me|uvremenu,temperatura nekoliko dana nestaje idolazi do meningitisa – oboljenjamo‘danih opni, a u najgorem slu~ajustradava i sâm mozak. Prvu fazu ljudiobi~no prebrode sami, ne treba im

lije~ni~ka pomo}. Ako nastupi drugafaza, onda je nu‘na lije~ni~ka pomo}i smje{taj u specijalnim bolnicamakako bi se, ako bi trenutno zakazaoneki od vitalnih organa u ljudskomorganizmu, sprije~ilo ono najgore. Nasre}u, ni u Hrvatskim {umama, ni uvinkova~koj upravi zabrinjavaju}ih kr-peljnih zaraza nema kao u nekim dru-gim dr‘avama. Bilo je krpeljnih obo-ljenja, ali sre}om bez tragi~nih poslje-dica. Mo‘e se, dakle, zaklju~iti da sekrpelja ne treba bojati, ali da je nu‘nasvaka mjera opreza, posebno u lipnjui srpnju kad je aktivnost, pa prematome i opasnost od zaraze najve}a.

Stopostotna za{titaOsim osoba koje su profesionalno

vezane uz prirodna stani{ta krpelja,riziku su izlo‘eni izletnici kao i svedruge osobe koje povremeno ili stalnoborave u blizini prostora na kojimaima zara‘enih krpelja. Krpelj obi~no‘ivi u travi, niskom grmlju s kojegaotpada kada ‘ivotinja ili ~ovjek u pro-lazu zakva~e biljku. Ve}inom ne ‘ividuboko u {umi, ve} uglavnom napa{njacima, {umskim ~istinama, pa~ak i u kultiviranim krajobrazima kao{to su parkovi i vrtovi u gradovima. Uku}na dvori{ta krpelja mogu donijetidoma}e ‘ivotinje ili ku}ni ljubimci.

Lije~nici koji obavljaju cijepljenjeprotiv zaraznog virusa vrlo dobro poz-naju i vremenski interval izme|upojedina~nih doza cjepiva. Prva dozapreporu~uje se u zimskim uvjetima,prije po~etka aktivnosti krpelja, drugadoza izme|u prvog i tre}eg mjesecanakon prve doze, tako|er u zimskimuvjetima, i tre}a doza od devetog dodvanaestog mjeseca nakon druge do-ze. Da bi se postigla {to br‘a za{tita,osobito u ljetnim mjesecima, drugadoza cjepiva mo‘e se radniku dati ve}dva tjedna nakon prve. Nakon drugogcijepljenja razviju se protutijela koja{tite godinu dana. U ~etvrtom kvartalugodine daje se tre}a doza kojom seposti‘e za{tita u trajanju od tri godine.Preduvjet optimalne za{tite od ugrizakrpelja redovito je docjepljivanjesvake tri godine. Pravovaljano cijeplje-nje pru‘a gotovo stopostotnu za{titu,a cjepivom se ne mo‘e prenijetinikakva zarazna bolest. Preporu~a sestoga obvezno cijepljenje, jer virusniugriz krpelja mo‘e dovesti do trajnihposljedica kao {to je paraliza.

Krpelj obi~no ‘ivi u niskom raslinju

S cijepljenja {umskih radnika

Krpelj obi~no ‘ivi utravi, niskom grmlju skojega otpada kada‘ivotinja ili ~ovjek uprolazu zakva~ebiljku.


MMMMM inistarstvo javnih radova,obnove i graditeljstva,gra|ani Vukovarsko-srijem-ske ‘upanije, {umari Upra-

ve {uma Podru‘nica Vinkovci, pogla-vito {umari {umarije Vinkovci zasigur-no nisu zadovoljni {to se u gospodar-skoj jedinici Kunjevci u {umskom pre-djelu Ma~va, uz kanal Bazja{ neda-leko Vinkovaca, nalazi deponij, odno-sno odlagali{te komunalnog otpada.Problemi odlaganja otpada i za{titeokoli{a Vinkovaca u svezi zatvaranjadeponija na {umskim povr{inamavinkova~ke Uprave, bili su tema neko-liko konferencija za novinare i vin-kova~kog Ekolo{kog foruma unazadnekoliko godina, ali bez zna~ajnihpomaka. Naime, poznato je kako jesmeti{te Bazja{ 1991. bilo predvi|enoza privremeno odlaganje gra|evnogotpada, no s godinama je preraslo udivlje odlagali{te raznog otpada. Napojedinim mjestima hrpe sme}a prela-ze ~ak 15 metara, i to u du‘ini vi{e od2 km, pa je takav tip odlagali{tasvojevrstan presedan u Hrvatskoj. Od-lagali{te je i danas u funkciji, a kamio-ni raznog otpada kao na teku}oj vrpcisvakodnevno dolaze na odlagali{te iprava su ekolo{ka opasnost. Dioodlagali{ta koje gori ve} nekoliko go-dina polako se uru{ava u {umu, aopasnost prijeti vodenim tokovimakanala Bazja{ i rijeke Bosut. Ugro‘enoje i uzgajali{te divlja~i Kunjevci kojese prostire na 1.279 ha, a u kojem seuzgaja jelen lopatar, muflon, srne}adivlja~ i divlje svinje. Zbog neposred-ne blizine urbane sredine, pristupilose sanaciji odlagali{ta, jer su Hrvatske

Dio odlagali{ta koje gori ve} nekoliko godina polako seDio odlagali{ta koje gori ve} nekoliko godina polako seDio odlagali{ta koje gori ve} nekoliko godina polako seDio odlagali{ta koje gori ve} nekoliko godina polako seDio odlagali{ta koje gori ve} nekoliko godina polako seuru{ava u {umu, a opasnost prijeti vodenim tokovimauru{ava u {umu, a opasnost prijeti vodenim tokovimauru{ava u {umu, a opasnost prijeti vodenim tokovimauru{ava u {umu, a opasnost prijeti vodenim tokovimauru{ava u {umu, a opasnost prijeti vodenim tokovimakanala Bazja{ i rijeke Bosut. Ugro‘eno je i uzgajali{tekanala Bazja{ i rijeke Bosut. Ugro‘eno je i uzgajali{tekanala Bazja{ i rijeke Bosut. Ugro‘eno je i uzgajali{tekanala Bazja{ i rijeke Bosut. Ugro‘eno je i uzgajali{tekanala Bazja{ i rijeke Bosut. Ugro‘eno je i uzgajali{teKunjevci koje se prostire na 1279 ha, a u kojem se uzgajaKunjevci koje se prostire na 1279 ha, a u kojem se uzgajaKunjevci koje se prostire na 1279 ha, a u kojem se uzgajaKunjevci koje se prostire na 1279 ha, a u kojem se uzgajaKunjevci koje se prostire na 1279 ha, a u kojem se uzgajajelen lopatar, muflon, srne}a divlja~ i divljejelen lopatar, muflon, srne}a divlja~ i divljejelen lopatar, muflon, srne}a divlja~ i divljejelen lopatar, muflon, srne}a divlja~ i divljejelen lopatar, muflon, srne}a divlja~ i divlje svinjesvinjesvinjesvinjesvinje

{ume, odnosno U[P Vinkovci i Hrvat-ske vode uvidjeli te‘inu problema kojibez dvojbe moraju razrije{iti na obo-strano zadovoljstvo.

Nova lokacijaIzgradnja novoga odlagali{ta i za-

tvaranje sada{njeg deponija, te novalokacija u Starim Jankovcima rije{ila bimnoge probleme ponajprije ekolo{ke.Prema dostupnim informacijama, Vu-kovarsko-srijemska ‘upanija }e takoidu}e godine ipak dobiti izgra|enonovo odlagali{te otpada koje udo-voljava svim svjetskim standardima.Naime, austrijska tvrtka A. S. A. ve} jeinvestirala 3,5 milijuna kuna u razmini-ranje lokacije kod Starih Jankovaca, au sklopu tog projekta nudi investicijuod 2 milijuna eura u prvoj godini isvake druge godine dodatnih milijuneura, registraciju tvrtke na podru~juod posebne dr‘avne skrbi, upo-{ljavanje 30 ljudi i porezna davanjakoja ostaju ‘upaniji. Tvrtka A. S. A.daje jamstvo o ni‘oj cijeni dostave ko-munalnog otpada i izgradnji deponijai ne vidi razloga da takav projekt neza‘ivi {to prije u interesu ‘itelja Vuko-varsko-srijemske ‘upanije. @upanNikola [afer tu je inicijativu prihvatio ipokrenuo je na posljednjoj koordina-ciji gradona~elnika i na~elnika grado-va i op}ina koji bi ‘upaniji trebali dati

punomo} za rje{avanje problematikegospodarenja otpadom. U tom slu-~aju, nakon zelenog svjetla ~elnih ljudiop}ina i gradova, za radove na izgra-dnji novog deponija bile bi anga‘iranedoma}e tvrtke, koje bi po~ele s ra-dom u kasno ljeto ove godine, a ve}sljede}e @upanija bi dobila odlagali{teotpada koje udovoljava svim kriteriji-ma i standardima suvremenog depo-nija. Time bi problem Bazja{a i drugihodlagali{ta koja se trenuta~no koriste,a prave su ekolo{ke bombe, napokonbio rije{en.

Odlagali{te uz kanalBajza{ ugro‘avacjelokupni ekosustav

ekologijaUPRAVA [UMA PODRU@NICA VINKOVCI

Deponij Bazja{Bajza{Odlagali{te uz kanal

Vatra, dim u okru‘enju {ume

Na pojedinim mjestima hrpe sme}aprelaze ~ak 15 metara, i to u du‘ini vi{eod 2 km, pa je takav tip odlagali{tasvojevrstan presedan u Hrvatskoj.

Deponij Bazja{

Foto:Z.Pei~evi}

Pi{e:ZvonkoPei~evi}

ugro‘avacjelokupni ekosustav

lovno gospodarstvo


Foto:Arhiva

[umarskogfakulteta

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad

BBBBBolest jelenje divlja~i i infekcijavelikim ameri~kim metiljomnije samo pitanje lovstva negonacionalni problem, zajedni~-

ko je mi{ljenje vode}ih stru~njaka spodru~ja lovstva, {umarstva i veteri-narstva, izre~ena na dva skupa odr-‘ana ovoga prolje}a u Zagrebu. Naj-prije su, na konferenciji za novinare uMinistarstvu poljoprivrede i {umarstvana katastrofi~ne posljedice invadirano-sti jelenske divlja~I, posebno u Baranji,upozorili dr. Branko [o{tari} iz Hrva-tskog veterinarskog instituta, dr. Davo-rin Vukman i dr. Ivica Grbac iz Mini-starstva poljoprivrede i {umarstva tepredsjednik Uprave Hrvatskih {uma@eljko Ledinski. Na taj problem oni suupozorili i na skupu odr‘anom u okvi-ru Dana {umarstva i lovstva, 15. o‘uj-ka, na sajmu Enogastronomije i turiz-ma.

U Baranji zara‘enogotovo 90 % populacije

Na zara‘enost gotovo 90% jelen-ske divlja~i u Baranji velikim ameri~-kim metiljom (fascioloides magna),upu}uju nalazi s 350 dosad pregleda-nih (odstrijeljenih) grla na Hrvatskomveterinarskom institutu. Infekcija ko-jom je zahva}ena jelenska populacijau razli~itim je fazama: od lagane i um-jerene, koje su izlje~ive, do te{ke i vrlote{ke koje su prakti~ki neizlje~ive.Radi se o infekciji koja napada jetrajelenske divlja~i, a gusto}a i veli~inacrnih to~aka (pigmenata) koje se poja-vljuju upozoravaju na stadij bolesti.Ako se uzme u obzir da na podru~juBaranje te Vinkovaca i Nove Gradi{ke,gdje je bolest tako|er uzela maha, ‘ivi~ak 70 posto od ukupno procijenjenih5.000 grla jelenske divlja~i u Hrva-tskoj, onda razmjeri katastrofe postajujo{ jasniji. Zasad invadirnosti jelenanema u dr‘avnim lovi{tima u Koprivni-ci, N.Vinodolskom i nekim drugimdijelovima {to se obja{njava time datamo nema takvih mo~varnih terena u

INFEKCIJA JELENSKE DIVLJAÎ U

Kako sanirati posljedice poja[umari u Baranji prvi su ukazali na tajproblem, upozoren je Hrvatskiveterinarski institut i preliminarnaistra‘ivanja ukazivala su na infekcijuvelikih razmjera. Predlo‘eno jeosnivanje Nacionalnog povjerenstva zaza{titu i lije~enje jelena koje bi trebalopoduzeti i neke gospodarske mjere

kojima ‘ivi pu‘ barnjak koji se poja-vljuje kao me|udoma}in i zaokru‘ujeciklus razvoja metilja.

Hrvatske {ume prvereagirale

U Hrvatskim {umama koje gospo-dare s 37 dr‘avnih lovi{ta i 7% ukup-ne lovne povr{ine Republike, bolest jeprimije}ena jo{ 2000. godine. [umariu Baranji prvi su ukazali na problem,upozoren je Hrvatski veterinarski insti-tut i po~ela su preliminarna istra-‘ivanja. Crni pigment na jetrama uka-zivao je na infekciju velikih razmjera iustanovljeno je da takve katastrofi~nepromjene na ‘ivotinjama u kratkomvremenu mo‘e izazvati samo fascio-loides magna, odnosno ameri~ki velikimetilj.

– Kada je bolest utvr|ena poduzetisu i prvi koraci kako bi se jelen za{titioi lije~io. S Hrvatskim veterinarskim in-stitutom pokrenut je projekt “Istraìva-nje i utvr|ivanje zdravstvenog stanjajelenske divlja~i u dràvnim lovi{timaHrvatskih {uma” koji }e potrajati petgodina, kaè Ivan Tarnaj, zaduèn zalovstvo u Hrvatskim {umama. No tera-pija je skupa, a problem kompleksan.Prvo, kako lije~iti divlja~ na otvore-nom kad su gotovo svi preparati izfarmaceutske industrije pode{eni zazatvoreni prostor. Lijek }e se dakakododavati hrani, no pitanje je u kojemobliku. Nadalje {to }e se doga|ati kadneke ìvotinje konzumiraju vi{e lijekaod drugih itd. Ma|ari su s terapijompoku{ali prije od lovaca u Hrvatskoj,no nije bilo nekih ve}ih rezultata. Tuje jo{ problem i u tome {to akcijamora biti koordinirana sa susjednimzemljama, jer }e ina~e biti uzaludnopotro{en novac, uz to bez rezultata,ako i susjedne zemlje (Srbija i CrnaGora) istodobno ne krenu u akciju.Dok se to ne dogodi lije~enje zbogstalne migracije divlja~i ne moèpolu~iti èljene u~inke. Stoga je narazini Republike predloèno osnivanje

Radi se o infekcijikoja napada jetrajelenske divlja~i, agusto}a i veli~inacrnih to~aka(pigmenata) kojese pojavljujuupozoravaju nastadij bolesti.Terapija je skupa,a problem

Naj~e{}e vrste trematoda koje parazitiraj

Paraziti (pove}ano)


Foto:I.Tomi}

Pi{e:IvicaTomi}

ve velikog ameri~kog metiljaHRVATSKOJ VELIKIM AMERI^KIM METILJOM

Nacionalnog povjerenstva zaza{titu i lije~enje jelena kojebi trebalo poduzeti i nekegospodarske mjere kao pot-pora lije~enju: eliminiranjepuà barnjaka, ujedna~avanjeprotokola sa susjednim zem-ljama, uspostavu monitoringaitd. Isto tako u aktivnostimakoje slijede, osim terapije ilijeka koji se interventno morauvesti, bit }e jednako va`noanimirati sve ostale lovo-zakupnike kao i educiranjenjih i svih ostalih koji su veza-ni za lovstvo.

Nema trovla{}aBolest jelenske divlja~i jo{

jednom je (indirektno) ukaza-la na odnos ~ovjeka i prirode,na po svemu posebnu pojavutrovla{}a na istom prostoru iprobleme koji zbog toga na-staju. ôvjek je dio prirode,ali s prirodom treba gospo-dariti. Ona nije ni muzej ni ka-tedrala, ni{ta nije u optimal-nom stanju, isti~e prof. SlavkoMati}, predsjednik Hrvatskog{umarskog dru{tva. Uva‘ava-ju}i prirodne principe, {umarve} stolje}ima gospodari {u-mom i zbog toga u Hrvatskojimamo ovako o~uvane {ume.Poruka je da svatko mora ra-diti svoj posao najbolje {tozna, da nema trovla{}a ve}samo jednovla{}e na istomprostoru i da {umari, lovo-zakupnici, za{titari moraju ra-diti svoj posao. I {uma i div-lja~ tra‘e gospodara, pasivnaza{tita ne vodi nikamo. Za{-tititi a ne raditi zna~i regresiju.

kompleksan.Prvo, kako lije~itidivlja~ naotvorenom kad sugotovo svipreparati izfarmaceutskeindustrijepode{eni zazatvoreniprostor.

Fascioloides magna ili veliki ameri~ki metilj je trema-todni parazit koji parazitira u jetri svih vrsta sjeverno-ameri~kih jelena koje su mu prirodni doma}in. Od eu-ropskog velikog metilja razlikuje se veli~inom (ve}i je imo‘e biti dug do 12 cm) kao i na~inom ‘ivota u jetrikoju napada. On bu{i kanale u samom tkivu jetre {to jei razlogom njegove velike patogenosti, osobito za nove“doma}ine”, europske jelene, ili druge doma}e pre‘iva~e(samo jedan ameri~ki metilj mo‘e usmrtiti ovcu!)

U Europi se na{ao uno{enjem sjevernoameri~kih vrstajelena tijekom 19. i 20 stolje}a, a otkriven je 1875. godi-ne u Italiji odakle se pro{irio na Njema~ku. Njegov migra-cijski put potom je obuhvatio ê{ku i Slova~ku (prije 10-ak godina), zatim Ma|arsku, Rumunjsku, Srbiju, te Ba-ranju u Hrvatskoj, prije nekoliko godina. Pretpostavlja seda je zaraza do{la iz Ma|arske putem naplavnih vodaDunava, preno{enjem invadiranih barskih pu‘i}a irazvojnog oblika metilja, te isto tako prirodnom migra-cijom invadirane divlja~i. Metilj se razvija preko posred-nika. Kad s izmetom invadiranog jelena jaja{ca dospiju uprirodu, pri povoljnoj temperaturi i osobito vlazi, razvijase stadij (miracidij) koji se kre}e i tra‘i posrednika da seu njemu naseli. To je pu‘ barnjak koji ‘ivi u plavnimpodru~jima. U njemu ostaje po nekoliko mjeseci, zavr{isvoj razvoj i razmno‘i se, te novi razvojni oblici metilja,cerkarije, krenu kroz vodu kako bi do{le do trave na kojuse nasele. Odbacuju svoj repi}, postaju metacerkarije iliinvazioni oblici koji za~ahureni ~ekaju da ih netko(jelen) zajedno s travom pojede. I ciklus razvoja nastavljase dalje u doma}inu. Bolest se {irila zahva}aju}i nizinskalovi{ta na podru~jima u kojima ‘ivi pu‘ barnjak (vrsteLymnaea).

Tijekom dugoga evolucijskog razvoja sjevernoameri~kevrste jelena ve} su razvile obrambene mehanizme, takopremda zara‘ene, ne podlije‘u oboljenjima s katastofal-nim posljedicama. Za razliku od njih, za sve europskevrste jelena, ali i drugu divlja~ (srnu, muflona, divlju svi-nju) te doma}u stoku, veliki ameri~ki metilj nova je vrstaparazita s kojim se one te{ko nose. Nisu (jo{) razvileobrambene mehanizme pa se posljedice zaraze metiljomo~ituju kroz slabljenje i kona~no ugibanje.

Fascioloides magna(veliki ameri~ki metilj)

Ve}ina {umskih koka, tetrijeb gluhan i lje{tarka sjede na jajima, atako|er i poljske koke, kao {to su fazan, tr~ka i kamenjarka. Potkrajmjeseca ve} imaju pili}e. U svibnju se vra}aju u ni‘e krajeve i prepelicekoje se po~inju pariti i nositi jaja.

Ve}ina dlakave divlja~i ima mladunce. Kod ko{nje potrebno je pazitii primjenjivati za{titna sredstva da mladun~ad ne strada od kosilica.

Po~etkom svibnja po~inje lov na srnjaka. Srnjaci su ve} obilje‘ili svojeteritorije i promatranjem je potrebno utvrditi starost i kvalitetu trofejasrnjaka i prema tome donijeti odluku o odstrelu. Trofejne, zrele srnjakebolje je odstreljivati nakon parenja. U lovi{tu treba odr‘avati lovnogo-spodarske i lovnotehni~ke objekte. Osoblje lovi{ta treba procijenitiproljetno brojno stanje divlja~i i prema tome sa~initi plan odstrela zaovu lovnu godinu.

PODSJETNIK ZA LOVNIKA SvibanjPi{e: D. Serti}

ju na jelenu

Fascioloides magna(veliki ameri~ki metilj)


Foto:A. Z.

Lon~ari}Arhiva

(Internet)

Pi{e:AntunZlatko

Lon~ari}

GGGGGospodarenje do rata bogatimslavonsko-baranjskim lovi{timau ovim poslijeratnim godina-ma nikako da krene nabolje.

Brojni su slavonski lovci u Domovinskirat u{li kao dragovoljci sa svojimoru‘jem ‘ele}i sa~uvati lovi{ta. Me-|utim bezobzirnost neprijatelja ostavi-la je duboke tragove, uni{teni su idevastirani svi objekti i oprema, divlja~gotovo istrijebljena, a postavljena broj-na minska polja i danas su nijemisvjedoci tih zbivanja.

Posao na razminiranju {uma i{umskog zemlji{ta sporo napreduje,jer prioriteti su uvijek druga podru~ja.Tako jo{ uvijek Uprava {uma Po-dru‘nica Osijek ima vi{e od 14.000hektara nerazminiranih {uma i {um-skog zemlji{ta.

Duga i o{tra ovogodi{nja zima sasnje‘nim pokriva~em koji se zadr‘aou Slavoniji i Baranji du‘e od dvamjeseca istjerala je iz skloni{ta novogastanovnika tog podru~ja. Prve prijave idojave baranjskih lovaca o nekom

Nakon prvih pojedina~nih dojava nekihlovaca o pojavi ~agljeva u slavonsko-baranjskim lovi{tima, uslijedili su i prviodstrjeli tog grabe‘ljivca. Vi{e nema mjestasumnji – ~agalj se iznova nastanio u na{imlovi{tima

~udnom zavijanju u predve~erja nalovnim povr{inama u trokutu kojeg~ine rijeka Drava na jugu, te granicasa susjednom Ma|arskom na sjeveru iBaranjsko Petrovo Selo, Torijanci iNovo Nevesinje na zapadu, upravodolaze sa ve}ih nerazminiranih povr-{ina. ûju se s nekoliko mjesta i prava-ca, govore baranjski lovci. Nije to za-vijanje vuka jer njega ondje nema, paje vjerojatno rije~ o novom grabe‘ljiv-cu – ~aglju, zaklju~uju oni koji su toslu{ali.

Mnogo konkretnije prijave i dojaveo ~udnom zavijanju na povr{inama

Pogled na velike nerazminiranepovr{ine lovi{ta GIU “Tomin hrast”

hrvatska fauna

PRIÂ O ÂGLJU

Novi grabe‘ljivac stigaou slavonska lovi{ta

PRIÂ O ÂGLJU


Dr‘avnog lovi{ta XIV/12 “Tominhrast”, koje se prostire ju‘no odOsijeka, izme|u sela [odolovci, Mar-ku{ica i Ke{inci, ~uli smo od lovo-~uvara Tome [karice iz Ivankova. Ponjegovu pri~anju, gotovo svake ve~eritijekom ove zime sa vi{e je strana ulovi{tu ~uo zavijanje ~agljeva. S ~ekapromatra~nica u vrijeme lova na sr-njake, divlje svinje i jelene, pa ~ak i zavrijeme skupnih lovova na divljesvinje, vi|eni su ‘ivi i prvi primjercinovog stanovnika Slavonije. A kada jeu tom lovi{tu organiziran skupni lovna grabe‘ljivce po~etkom ove godine,lovac Vlado Kolarik iz Vuke, odstrijelioje ‘enku ~aglja. Tako su sve pri~e opojavi novoga grabe‘ljivca u Slavonijidobile i svoju potvrdu i vjerodostoj-nost. Nekako u isto vrijeme, stigle su iprijave odstrjela ~aglja i uz rijeku Dra-vu, s njene desne strane, u selu Po-dravski Podgajci, te s lijeve strane uBaranji kod mjesta Baranjsko PetrovoSelo.

Kada se podrobnije analiziraju sta-ni{ta gdje se ovih godina zabilje‘ilozavijanje tog grabe‘ljivca i mjesta od-strjela, zaklju~ak se name}e sam posebi. Sve su to podru~ja u kojima jena tisu}e hektara zaraslog {umskogzemlji{ta u koje {umari, lovci i ribolo-vci ne smiju u}i zbog opasnosti odneuklonjenih mina. Stani{te je gotovopodivljalo u ovih 10–12 poslijeratnihgodina, a to je upravo najomiljeniji inajsigurniji prostor na kojem se ~agaljmo‘e i ‘eli razmno‘avati.

Otkud ~agljevi uSlavoniji

U Slavoniji su prvi zapisi o od-strijeljenim ~agljevima zabilje‘eni jo{davne 1878. godine kod Nove Gra-

postavlja se da su ovi koji su po-sljednjih godina vi|eni i odstrijeljeni,do{li iz Ma|arske putem povezanihzapu{tenih i neobra|enih {umskihzemlji{ta koja su jo{ uvijek minirana.

Ali prva najstarija saznanja i stani{ta~agljeva u Hrvatskoj su ona sa dalma-tinskih otoka, prije svega Pelje{ca iKor~ule, a otamo su se pro{irili posvim otocima i du‘ morske obale. Sto-ga ih, prema dipl. ing. {um. StjepanuDarabu{u, autoru knjige Osnove lov-stva, i smatramo na{om autohtonomdivlja~i.

âgalj je ista ona ‘ivotinja koju sustari narodi nazivali »zlatnim vukom«,a mnogi ga zovu i {akal. Arapi gazovu »dib«, {to u prijevodu zna~i »onajkoji zavija« pa mu mo‘da i najboljeodgovara taj naziv jer je upravo po{irokom spektru glasanja i zavijanjaprepoznatljiv. âs je to zavijanjesli~no vuku, ~as jau~e poput ~ovjeka,pa zatim pla~e ili pak stenje. To gla-sanje vjerojatno slu‘i drugim pripadni-cima skupine kao znak za udru‘ivanjeu zajedni~kom lovu, ili pak ‘enkamaza pribli‘avanje u vrijeme parenja.âgljevi tu‘no zavijaju i kad sezajedni~ki goste na nekoj strvini, a ~imse oglasi jedan od njih, svi ostali kojisu u blizini nastave sa glasanjem, takoda se pomnim oslu{kivanjem mo‘edosta precizno locirati polo‘aj odaklese javljaju kao i pribli‘an broj, jer oni‘ive u skupinama ili ~oporima.

Porijeklo ~agljaSa znanstvenog stajali{ta ~agalj (ca-

nis aureus) razvrstan je u red zvijeri(carnivora), podred pseta (artctoidae),porodica psi (canidae), rod canis. Uistom rodu nalazi se i vuk i pas. PremaZakonu o lovu Republike Hrvatske~agalj je svrstan u sitnu divlja~, gra-be‘ljivce.

Domovina mu je zapadna i ju‘naAzija, ali je rasprostranjen i na Balkan-skom poluotoku, Ma|arskoj te du‘jadranske obale i otoka. Ne ‘ivi na

âgalj je ista ona ‘ivotinja koju sustari narodi nazivali »zlatnimvukom«, a mnogi ga zovu i {akal.Arapi ga zovu »dib« {to u prijevoduzna~i »onaj koji zavija«.Domovina mu je zapadna i ju‘naAzija, ali je rasprostranjen i naBalkanskom poluotoku, Ma|arskojte du‘ jadranske obale i otoka.âgalj je vrlo {tetan u lovi{tima,osobito ako se razmno‘i. Najelovniku su mu sitne ‘ivotinje: zec,fazan, jarebica, tr~ke, a od krupnedivlja~i lanad i srne. Velike {tete~ini i na doma}oj stoci: ovcama,janjadi, kozama, jaradi, peradi,guskama i patkama, kao i purama.

Prvi ~agalj koji je odstrijeljen u ovomlovi{tu, ove zime

istom stani{tu gdje se pojavljuju vuk iris, jer su mu to prirodni neprijatelji,zbog toga ga nema u Lici ni u Gor-skom kotaru.

Iz lova~ke literature poznato namje kako je ~agalj vrlo {tetan ulovi{tima, osobito ako se razmno‘i,ka‘e dipl. in‘. Stanko Suboti}, stru~nilovni savjetnik u GIU “Tomin hrast”.Na jelovniku su mu sitne ‘ivotinje:zec, fazan, jarebica, tr~ke, a od krup-ne divlja~i lanad i srne. Velike {tete~ini i na doma}oj stoci: ovcama, janja-di, kozama, jaradi, peradi, guskama ipatkama, kao i purama. Koliko jepro‘drljiv svjedo~i i podatak kako jedei sve strvine, a posebna mu je poslasti-ca uginula ma~ka, pogotovo ako jeve} u raspadnutom stanju, {to ja~esmrdi to bolje. Osim mesa rado jede isve vo}e i gro‘|e, prave}i tako velike{tete i u vinogradima. Kako ‘ivi u~oporu od naj~e{}e {est do osam pri-mjeraka, naj~e{}e i lovi u paru ilizajedni~ki ~itav ~opor, pa ‘rtvi kojuproganjaju ili opkole, ne ostaje gotovonikakva {ansa da pobjegne ili pre‘ivi.Za razliku od ~agljeva, lovci koji idu uskupni lov na toga grabe‘ljivca, biloprigonom ili pogonom, rijetko suuspje{ni, jer im naj~e{}e uspijupobje}i. Stoga su najuspje{niji lovovina ~aglja s poluvisokih i visokih ~eka,posebno u vedrim zimskim no}ima.

Grabe‘ljivac i{teto~inja

âgalj je vrlo oprezan grabe‘ljivac,ali u vrijeme parenja u zimskim mjese-cima, u velja~i i o‘ujku, postaje manjeoprezan, te su tada i mogu}i odstrjelikada se namame na mamce. To mogubiti komadi mesa, iznutrice ili manjeuginule ‘ivotinje, koje se postave dopu{komet udaljenosti od ~eke. Manjeje komade mesa potrebno zavezati zaneko drvo, kako ih ~agljevi ne bi od-nijeli izvan dometa pu{ke, govori namiskusni lovac Suboti}. U inozemnoj li-

di{ke. A prema zapisima poznatogvinkova~kog lovca Zlatka Trifunovi}a,spominje se godina 1954. u Spa~-vanskim {umama. Ne{to kasnije,1988. godine, zabilje‘en je odstrjelnedaleko Podgora~a te kod jezera Bo-rovika. U dr‘avnom lovi{tu Durgutovi-ca, iste su godine odstrijeljena ~ak~etiri ~aglja.

Prvi ~agljevi u pro{losti su u Slavo-niju do{li vjerojatno iz Bosne, a pret-


ribolovteraturi kao mamci se spominju koza ijare, koji se ‘ivi zave‘u jedno podaljeod drugoga, pa dozivanje jareta ikoze, iz daleka privu~e ~itav ~opor~agljeva, pa ih se tako lako mo‘e pre-brojati ili odstrijeliti.

Kada se upare, ~agljevi odlaze nanovi teren, te se tako {iri njihovopodru~je, a kako ‘enka mo‘e tijekomgodine imati 3–8 mladih, koji su ve}idu}e godine spolno zreli, njihov sebroj brzo pove}ava na odre|enomprostoru. Ako je to vrlo povoljnostani{te, kao {to su na{a nerazminira-na podru~ja, u kojima ima dosta hraneza njega jer divlja~ stradava od mina,a prostor je siguran od lovaca, ~agljevise ubrzo nekontrolirano razmno‘e papostaju prava opasnost za lovi{ta.Upravo je to slu~aj s na{im velikimnerazminiranim povr{inama u Baranjiuz rijeku Dravu, gdje su i primije}eniprvi ~agljevi.

^agalj je po visini i izgledu izme|uvuka i lisice. Visine je oko 50 cm ugrebenu, du‘ine s repom oko 120 cm,sâm rep mu je kitnjast, du‘ine oko 30cm, nju{ka mu je {iljatija nego u vuka,ali tuplja od lisi~je. U{i su mu kratke istoje {iroko jedno od drugog. Imasvijetlosme|e o~i, tijelo mu je prekri-veno osrednje duga~kom dlakom kojaje tamnjia od lisi~je po grebenu, alisvjetlija od vu~je. Boja trbuha i grla jeblijedo‘uta, a po trbuhu prelazi u cr-venkasto‘utu. Danju se skriva usvojim skrovi{tima, koja za razliku odlisi~jih nisu u zemlji, ve} u gusti{u nazemlji, a predve~er izlazi u lov, glasnozavijaju}i kako bi prizvao jo{ jednogpripadnika u zajedni~ki lov, jernaj~e{}e lovi u paru. Ne pla{i se ljud-skih naselja, {tovi{e, drsko ulazi udvori{ta i uzima sve na {to nai|e. To~ak ne mora biti neka doma}a ‘ivo-tinja, ve} to mo‘e biti bilo kakav pred-met ili pribor mje{tana. Boje se pasa,pa ne ulaze u dvori{ta u kojima vide ili~uju psa.

U nekim azijskim zemljama imaslu~ajeva kada lovci ~agljeve uhvate uranoj mladosti te ih othrane pa semogu i pripitomiti. Tada se potpunopriviknu na gospodara, tr~e za njimkao pas, dopu{taju i milovanje i,uop}e, pona{aju se poput doma}ihpasa.

Kao zaklju~ak ove pri~e o ~agljevi-ma, treba re}i kako je zada}a lovo-zakupnika, lova~kih dru{tava, lovaca ilovo~uvara u na{im lovi{tima da kon-tinuirano tijekom cijele godine pratebrojno stanje tog novog grabe‘ljivcate na vrijeme reagiraju odstrjelom. Uprotivnom, vrlo brzo brojno }e sestanje ~aglja toliko pove}ati da mo‘epostati prava napast za svako lovi{te,i ono mo‘e ubrzo ostati bez divlja~i,isti~e mr. sc. Stjepan Plantak, stru~naosoba za provedbu lovno-gospodar-ske osnove lovi{ta GIU “Tomin hrast”.

NNNNN ajpoznatija riba na{ih toplihnizinskih voda svakako je{aran. Niz ribljih vrsta dobiloje ime po {aranu – ciprinide,

a isto tako vode u kojima one ‘ive –ciprinidne. Posljednjih desetak godina,{aran je u svjetskim razmjerima po-stao jedna od najpopularnijih sport-skih riba. Moderni je {aranski ribolovdo‘ivio pravi bum, a mo‘e se govoritii o revoluciji u proizvodnji pribora za{aranski ribolov: {tapova i rola, poseb-nih najlona i upredenica te mamaca iprimame, odnosno dodatnog sitnogpribora, udica i sistema. Velik je iizbor opreme kao {to su posebninosa~i {tapova – rod podovi, elektron-ski i klasi~ni signalizatori griza te {ato-ri, stolci i le‘aljke za ugodan lov natog »vodenog lisca«. Rije~ je, dakako,o modernom {aranskom ribolovu, ri-bolovu na krupnog {arana i amura, pona~elu »ulovi i pusti». Stoga, u opremuza ribolov ulaze i posebni »jastuci« nakoje se stavlja ulovljeni {aran prijeslikanja i vaganja. Kad ve} govorimo otom obliku {aranolova, spomenimo dase njime u svijetu bavi vi{e od300.000 ribolovaca, me|u kojima inekoliko stotina iz Hrvatske. FIPSedve} tri godine organizira i svjetskoprvenstvo u takvom ribolovu, a s po-nosom se mo‘e re}i da su hrvatski re-prezentativci do sada jednom bili dru-gi i dva puta svjetski prvaci. Vezanouz taj {aranolov diljem svijeta se orga-niziraju specijalizirani sajmovi, avode}a imena, poput Roda Hutchin-sona i ostalih, o tome pi{u knjige, sni-maju filmove, dr‘e predavanja. Usvijetu se iskristaliziralo i nekolikoekskluzivnih voda za takav ribolov,poput jezera Sarulesti u Rumunjskoj,Casiena u Francuskoj, na kojima se zaribolov morate predbilje‘iti i nekolikomjeseci ranije, a o dnevnim dozvola-ma i cijenama vi{ednevnih boravakada i ne pi{emo. Spomenimo i to da susvjetski {arana{i odli~no organizirani:njihov je Svjetski kup pratila i satelit-ska televizija Eurosport, na njihovimprofi natjecanjima glavne nagrade suautomobili, itd...

SLATKOVODNE RIBE

Najpoznatija riba nizinskih voda {aran, potje~e izSrednje Azije. Danas ga ima po cijelome svijetu, apostao je i jedna od najpopularnijih sportskih riba

Uz odli~ne {arana{e, Hrvatska ima inekoliko vrhunskih voda, kao {to sujezero Borovik kod \akova, Lapovackod Na{ica, Ora{je kod Zagreba, Ba-nova kod Kutine, u kojima ima velikih,kapitalnih {arana. Uostalom, na Boro-viku se i organizira [aranski openCRO kup, a u svibnju }e na Ora{jutako|er biti veliko {aransko profi na-tjecanje. Rije~ je o ribolovnim marato-nima na kojima dvo~lane ekipe loveod petka u 12 sati pa sve do nedjeljeu 16 sati.

Moderne {arana{e vi{e ne zanimamogu li negdje uloviti jednog ili dva{arana za nedjeljni ru~ak, ve} koliko utom jezeru ima primjeraka te‘ih od 30kg, koliko te‘ih od 20, a koliko onihte‘ih od 10. Samo to ih privla~i naneku destinaciju, isti~u Tajana i RegisGerard, vode}i francuski ribolovnivodi~i, prilikom pro{lomjese~nog bo-ravka u Hrvatskoj, odnosno Bjelovarui Na{icama.

Prva uzgojena ribaPrava postojbina {arana je Srednja

Azija, pritoci Crnog mora. Danas jera{iren po cijelome svijetu. Postojeribnja~ki ili pitomi i divlji (rije~ni){aran. [aran je prva riba koju je ~ovjekpo~eo umjetno uzgajati u ribnjacima.Do danas su uzgojene brojne vrste{arana s razli~itim karakteristikama.

Divlji je {aran krasnog uskog, vrete-nastog tijela, prekrivenog zlatno‘utimljuskama. Ribnja~ki ljuskavi {arantako|er je prekriven zlatno‘utim lju-skama, ali zbijenijeg je tijela i istaknu-tijeg hrpta. Veleljuskavi {aran (cajler)iste je gra|e tijela, ali krupne mu seljuske prote‘u samo po bokovima.Maloljuskavi {aran ({pigler) iste jegra|e, a ljuske su mu povezane pohrptu i ima skupinu ljuski na repu.

[aran se mrijesti u lipnju i srpnju.Tada ‘enka polo‘i do milijun jaja.Hrani se beski~menjacima s dna i hra-nom biljnog porijekla.

Sportska riba[aran je stanovnik nizinskih voda.

Voli mirna i duboka mjesta u rijekama.

nizinski kraljLijep primjerak {arana ulovljen na boiliupostavljenu na PVA nit[aran -[aran -


Foto:V.Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

Nastanjuje ve}e i manje nizinske aku-mulacije, jezera, {ljun~are, a posebicega ima u malim »{portskim ribnjaci-ma«, gdje uz naplatu dnevne kartebrojna ribi~ka dru{tva omogu}uju ri-bolov manjih, konzumnih primjeraka.

Najbolje je vrijeme za ribolov u lip-nju do duboko u jesen. [to se dobadana ti~e, najbolje je vrijeme rano uju-tro i kasno nave~er.

Pribor[arana je mogu}e loviti gotovo

svim tehnikama ribolova.Pravilan je odabir tehnike u ribolo-

vu na ve}im povr{inama u vi{e-dnevnom i{~ekivanju, na hranjenommjestu, krupnog {arana, kada se upo-trebljava do 4 m dugi {tap akcije C i(li)D, te‘ine bacanja od 2,5 do 3 lb, ukompletu s baitruner (slobodni hodkalema) rolama kapaciteta kalema cca200 m najlona 0,35 do 0,40 mm.

Udice za {arana su kratkog tijela br.8-2.

Od mamaca u ovoj varijanti u obzirdolaze ponajvi{e boilie razli~itih mirisai okusa, te kukuruz postavljeni »nadlaku«, dakle, ispod udice.

No, ukoliko {aranskom ribolovu pri-stupate vi{e rekreativno onda }e zamanju vodu odli~no poslu‘iti obi~anteleskopski {tap du‘ine do 4,5 m,akcije B ili C s rolom kapaciteta 100 mnajlona 0,30 mm, i manjim udicama.Sistem s plovkom ili bez njega (tadakao signalizator slu‘i »majmun«, karikai sl.) jednostavno se zabaci na dno, amjesto se primami s nekoliko kugli{aranske primame i dohranjuje povre-menim pra}kanjem kukuruza.

Posebna je dra‘ ribolov {arana ma-tch tehnikom i robusnim carp {teka-ma, na crve, gliste ili zrno kukuruza. Utom segmentu, s finim priborom, ta-nak najlon, pru‘a poseban gu{t, asvjetski natjecatelji i rekreativci u va-gler i ribolovu udicom na plovak razvi-li su niz razli~itih finesa i sistema tetaktika hranjenja za takav ribolov.

[aran naraste i preko 30 kg te‘ine.U hrvatskim vodama apsolutni jerekord lanjski ulov s jezera BanovaJaruga, te‘ak 27,50 kg. ^lan [RKAmur Petrokemija Kutina Petar Domi-slovi}, u modernom {aranskom pri-stupu, ulovio je taj rekord 11. srpnja2002. na boiliu priborom kojeg sukompletirali: {tap Rod Hutchinson,rola Daiwa 5000, najlon Sufix 0,35mm, te udica br. 2. Taj je {aran, narav-no, pu{ten, i dalje pliva u Banovskomjezeru. Ina~e, pro{le su godine u hr-vatskim vodama ulovljena jo{ dva{arana te‘ine 20 kilograma. Boris Bi-land‘i} u Savi kod Gornje Vrbe 15.srpnja 2002. ulovio je primjerak te‘ak21 kg na boiliu, a Milorad Sikirica ujezeru Borovik kod \akova, tako|erna boiliu, 21. IX. primjerak od 20 kg.

ME\UNARODNO NATJECANJE STUDENATA[UMARSTVA, 23. _ 26.TRAVNJA

Studenti iz osamStudenti iz osamStudenti iz osamStudenti iz osamStudenti iz osamzemalja u zemalja u zemalja u zemalja u zemalja u HrvatskHrvatskHrvatskHrvatskHrvatskojojojojoj

UUUUUorganizaciji udruge studenata{umarstva Hrvatske i Ma|ar-ske, ~lanica Me|unarodneasocijacije studenata {umar-

stva (IFSA), od 23. do 26. lipnja odr-‘ano je Me|unarodno natjecanje stu-denata {umarstva. Prvi dio odr‘an je uma|arskom gradu Sopronu, a drugi uHrvatskoj, na podru~ju Zagreba i Pri-morsko-goranske ‘upanije. Okupilo sepedesetak studenata iz osam europ-skih zemalja: Ma|arske, Hrvatske, Sr-bije, Crne Gore, Francuske, Makedo-nije, Slova~ke i Poljske. U natjecanji-ma su sudjelovali studenti druge, tre}ei ~etvrte godine {umarstva podijeljeniu jedanaest ekipa. Poljska je imala triekipe, a Srbija dvije ekipe.

U Ma|arskoj je odr‘ano natjecanjeu orijentacijskom tr~anju gdje su,tr~e}i, studenti morali determinirati vr-ste drve}a, kukaca, anatomiju drva,vrstu tla na terenu.

U Hrvatskoj su studenti najprije po-sjetili Zagreb i obi{li {umariju te Parkprirode Medvednicu. Natjecanja su seodvijala na podru~ju Primorsko-goran-

Hrvatska je, uz Ma|arsku, bila doma}inme|unarodnog natjecanja studenata{umarstva iz osam europskih zemalja ukojem su najuspje{niji bili mladi {umari izê{ke, ispred ekipa iz Hrvatske i Poljske

ske ‘upanije, u Sungerskom lugu izdendrometrije, i u park {umi Golubi-njak Lokve u ~etiri discipline: okre-tanju vodilice, ru{enju stabla na balon,to~nom i kombiniranom prerezu. Na-stavak je slijedio u Opatiji gdje su seoku{ali u prepoznavanju mediteran-skih biljaka. Slobodno vrijeme iskoristi-li su za posjet Parku prirode U~ka.

Ukupnim zbrojem bodova iz svihodr‘anih disciplina dobio se plasmannajboljih ekipa. Prva je bila ê{ka, dru-ga Hrvatska, a tre}a ekipa poljskih stu-denata iz Krakova.

Cilj dru‘enja studenata iz europ-skih zemalja bila je razmjena stru~nihiskustava i upoznavanja sa {umarst-vom drugih zemalja, ali i upoznavanjes prirodnim bogatstvima pojedinih ze-malja, istaknuo je Marijan [u{njar izZavoda za iskori{tavanje {uma [umar-skog fakulteta u Zagrebu, i voditelj tognatjecanja.

U nekim zemljama (Poljskoj, ê{-koj, Ma|arskoj) takva natjecanja sutradicionalna i odr‘avaju se svake go-dine.

S otvorenja natjecanja {umara u Golubinjaku

ME\UNARODNO NATJECANJE STUDENATA[UMARSTVA, 23. _ 26.TRAVNJA

doga|aji


ZZZZZ idine Staroga grada u Sisku ovihsu travanjskih dana, a bit }etako do daljnjega, “obu~ene”skelama. Zub vremena nagrizao

je srednjovjekovnu gra|evinu, spome-nik nulte kategorije pa su potrebni iza{titni i restauratorski zahvati. Ure-|uje se i okoli{ oko Staroga grada, a uakciju su se uklju~ili i {umari iz sisa~keuprave. Naime, uz samu gra|evinu,nalaze se gradske {ume koje bi u bu-du}nosti mogle (trebale) postati park-{uma s mnogo razli~itih vrsta drve}a.Na tu {umu nastavlja se plantaà topo-le i vrbe sisa~ke Uprave, mjesto koje~esto obilaze studenti prilikom teren-ske nastave. Dogovorno s Gradom iostalim zainteresiranim subjektima, {u-mari planiraju napraviti pou~nu stazuod Staroga grada do u{}a Kupe u Sa-vu. To je bio i povod proljetnom ~i{}e-nju postoje}e kratke {umske ceste uizvedbi sisa~kih {umara, koju namjera-vaju produìti do samog u{}a i takoSi{~anima i njihovim gostima omo-

Ure|uje se Stari gradgu}iti kratak izlet u prirodu i povijest.A sve to nadomak grada.

Stari gradDo Staroga grada i budu}e park

{ume lako je do}i – po izlasku iz Sis-ka prema Popova~i, prije mosta uGaldovu skrene se desno i nepun ki-lometar dalje, na samoj obali Kupe,di‘e se srednjovjekovno zdanje. Izgra-|eno je 1544. godine kada je kraljFerdinand dozvolio Kaptolu da sagra-di utvrdu na u{}u Kupe u Savu zaobranu od Turaka. Izgradnju je potak-nuo ban Nikola Zrinski koji je ovdjeimao posjede, ali i ukazivao na va‘-nost podizanja ka{tela za borbu pro-tiv Turaka. Gradili su ga Talijani, a kaogra|evinski materijal kori{tene su raz-valine rimske Siscije. Turci su 1591. i1593. godine dva puta poku{ali os-vojiti Sisak, a u tre}em naletu, 22. lip-nja 1593., turska je vojska, predvo-|ena Hasan-pa{om Predojevi}em, do-‘ivjela kod Staroga grada te‘ak poraz

od hrvatske koju je vodio hrvatski banTomo Baka~ Erdödy. Ban je za tu ve-liku pobjedu od pape Klementa VIII.nagra|en odli~jem. Hasan-pa{a Predo-jevi} sabrao je za tu bitku 36.000 voj-nika, od kojih je ve}ina izginula a onsam se poku{ao spasiti bijegom prekomosta koji je prije toga sagradio. Nijeuspio i sa cijelom se svojom svitom str-moglavio u rijeku i utopio. Pri~a iz togvremena ka‘e da je u{}e Kupe u Savutada bilo puno bli‘e, gotovo kod samo-ga Staroga grada, no zbog stalnih nap-lavina i aluvijalnih nanosa taj se kop-neni dio produ‘io i sada je u{}e okodva kilometra od Staroga grada.

Stari grad izgra|en je 1544. godinekada je kralj Ferdinand dozvolioKaptolu da sagradi utvrdu na u{}uKupe u Savu za obranu od Turaka.Gradili su ga Talijani, a kaogra|evinski materijal kori{tene surazvaline rimske Siscije.

Spomenik nulte kategorije – Stari grad u Sisku [umari u akciji ure|enja {umske ceste nadomak Starom gradu

O~uvajmo Plavi Jadran6. SAJAM CVIJE]A I UKRASNOG BILJA, UMAG, 26._ 27. TRAVNJA

TTTTTo je naziv cvjetnog aran‘mana kojim se na6. sajmu cvije}a i ukrasnog bilja, 26. – 27.travnja u Umagu, predstavila buzetskaUprava, odnosno {umarija Buje s rasad-

nikom Fran~eskija. Osim ovoga aran‘mana, Hrva-tske su {ume prezentirale svoju cjelokupnuproizvodnju cvije}a i ukrasnog bilja, od ~ega suve} prvoga dana mnogi primjerci bili prodani.

Ovogodi{nja se smotra cvije}a i hortikulturnogbilja u Umagu ina~e, uklopila u akciju Hrvatsketuristi~ke zajednice “Volim Hrvatsku”, te Turisti~-ke zajednice Istre “Neka moja Istra blista” ~emuje bio posve}en i dvodnevni zabavno propagan–dni program s nastupom brojnih estradnih zabav-lja~a i malih maòretkinja. Uz to, Umaàni ali iostali pozvani su da u okviru zajedni~ke akcijeurede svoje oku}nice. (m)

Rasadnik Fran~eskija predstavio jesvoju proizvodnju ukrasnog bilja

O~uvajmo Plavi Jadran, nazivje aran‘mana istarskih {umara

STARI GRAD U SISKU


PORE^

TTTTT re}e sportske igre Uprave {umaBuzet, odr‘ane posljednjeg tra-vanjskog vikenda na sportskim te-

renima pore~ke Zelene lagune, potvr-dile su ve} gotovo zaboravljenu Cou-bertenovu misao: “va‘no je sudjelova-ti”. Istarski {umari, koji su prvi probililed i pokrenuli odr‘avanje sportskihigara (kakve uostalom prakticirajumnoge ustanove i dru{tva) u Hrvat-skim {umama, pokazali su da je osimsportskih rezultata va‘no i godi{njedru‘enje radnika. Sudionike je pozdra-vio voditelj Uprave Mario Mare~i},koji ih je tom prigodom izvijestio i oradnim rezultatima buzetske Upravete aktualnim doga|anjima u poduze}u.

Natje~u}i se u osam disciplina tije-kom cjelodnevnog programa pobjed-nici su po pojedinim kategorijama bili:u malom nogometu {umarija Pore~koja je u finalu dobila Labinjane s 3:2;u bo}anju Pazin koji je bio i “najja~i”u vrlo zahtjevnom potezanju konopagdje je u finalu “prevukao” Opatiju.[umarija Buje bila je najuspje{nija upikadu i stolnom tenisu, dok su u au-tohtonom doma}em sportu, pljo~ka-nju (sli~no bo}anju, samo s neobra|e-nim kamenom, na travi) najpreciznijibili natjecatelji Uprave. Najbolji je teni-

Nastavljenatradicija

sa~ Uprave S. Markovi}, najbolji {ahistK. Bo`i~evi} (ovdje je u mu{koj kon-kurenciji druga bila Eda Stani}!). Stri-jelci Maru{i} i [orgo, oba iz Buja, po-dijelili su prvo mjesto u strelja{tvu.

I ove susrete uspje{no su zajedni~kiorganizirali buzetska podru‘nica HS[-a, Radni~ko vije}e, Uprava te {umarijaPore~ kao doma}in igara.(m)

UUUUUnato~ ki{i koja je omela finalninogometni susret, Prve sportskeigre Uprave {uma Zagreb okon-

~ane su uspje{no, a pobjednici u poje-dinim disciplinama mogu se po~eti pri-premati za nastup na natjecanju Hr-vatskih {uma na kojem su lani bili dru-gi. Na sportskim terenima Grada mla-dih u Zagrebu, oko 300 sudionika na-tjecalo se u deset sportskih disciplina,od kojih su dvije bile neslu‘bene, anajuspje{niji su u ukupnom poretkubili natjecatelji {umarije V. Gorica.

U malom nogometu najbolji su bili{umari iz V. Gorice koji su u finalnojutakmici po ki{i i prohladnom vreme-nu s 1:0 dobili Lipovljane. Najboljekugla~e i kugla~ice imala je {umarijaNovoselec. U bo}anju su prvi Lipovlja-ni koji su imali i najpreciznije natjeca-telje u pikadu, dok su najbolje u kon-kurenciji ‘ena u pikadu bile natjeca-teljke iz Kutine. [umarija Kutina bila je

Velikogori~ani najuspje{niji

najbolja i u strelja{tvu. Prva u stolnomtenisu bila je ekipa {umarije Popova-~a, a u {ahu sastav Stru~nih slu‘bi. Udvije “najja~e” discipline trijumfiralisu, valjda i najja~i, u uvijek atraktiv-nom potezanju konopa i u bacanjukugle prva mjesta osvojili su natjeca-telji Prijevoza i transporta. Kona~no,

karta{ku igru, popularnu belu, najboljeigraju u V. Gorici.

Na zavr{noj su sve~anosti uz dru‘e-nje u Gradu mladih najuspje{nijimapredani pehari i priznanja. Prve sport-ske igre zagreba~ke Uprave uspje{noje uz pomo} ostalih organizirala sin-dikalna podru‘nica HS[-a.(m)

ZAGREB

Potezanje konopa

Bo}anje Pljo~kanje

Ni ki{a nije omela natjecanjeMalonogometni sastav V. Gorice

[UMARSKE [PORTSKE IGRE


Zeleni Vir na web stranici

[UMARIJA SKRAD

Na adresi www.zeleni-vir.comwww.zeleni-vir.comwww.zeleni-vir.comwww.zeleni-vir.comwww.zeleni-vir.commo}i }e se uz prekrasnefotografije izleti{ta na}i podacio samoj lokaciji ougostiteljskom objektu injegovoj ponudi, te podaci omjestu Skradu i skradskoj{umariji.

PPPPPoljednjih godinu dana na po-dru~ju U[P Delnice uz osnov-nu djelatnost {umarstva {ire sei poslovi na razvoju turizma, a

krenula je i akcija predstavljanja ugo-stiteljskih objekata putem Interneta. Uobjektu Zeleni vir {umarije Skrad upri-li~ena je prezentacija web straniceovog poznatog izleti{ta. Po~elo je saZelenim virom, a u budu}nosti }e seputem Interneta predstaviti i drugi na{i

Izleti{te Zeleni vir u Gorskom kotaru kojesu u zakup uzele Hrvatske {ume, pokazujese kao dobar poslovni potez. Od Skrada doovoga goranskog bisera samo je pola satahoda. Ovih dana otvara se i web stranica pa}e izleti{te biti svima dostupno

Foto:V.

Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

objekti, istaknuo je Ninoslav Ple{e,rukovoditelj informati~kog odjelaUprave {uma Delnice i kreator webstranice.

Na adresi www.zeleni-vir.com mo-}i }e se uz prekrasne fotografije ovogpoznatog izleti{ta, na}i i podaci o sa-moj lokaciji izleti{ta, o ugostiteljskomobjektu i njegovoj ponudi, te podaci omjestu Skrad i skradskoj {umariji. Bit}e otvorena i rubrika s ponudom do-ma}ih jela, a rubriku novosti ure|ivalobi samo osoblje restorana, uz bilje-‘enje svih doga|anja u izleti{tu.

Na prezentaciji, koja je odr‘anakrajem mjeseca travnja, uz {umarena{li su se i poslovni partneri zaintere-sirani za takav oblik suradnje sa U[PDelnice.

Prema rije~ima Hermana Su{nika,upravitelja U[P Delnice, povijest urazvoju turizma na skradskom podru~-ju ponavlja se, jer je i u pro{losti {u-mar Rudolf Tredl bio inicijator razvojaturizma u ovom kraju. Raduje nas dasmo prije godinu dana uzeli u zakupovaj objekt, koji je do sada po brojuposjetitelja i ostvarenom prihodu op-ravdao na{a nastojanja, to jest dosa-da{nja ulaganja u tu djelatnost. Nasta-vit }emo i dalje s akitvnostima na pro-

mid‘bi i drugih na{ih objekata putemInterneta. Uz to tiskat }emo za svena{e objekte i druge promid‘benematerijale kao {to su prigodni vodi~i ijumbo plakati i sli~no, istaknuo jegosp. Su{nik.

Upravitelj {umarije Skrad RobertAbramovi} napomenuo je da je inve-sticija u izleti{tu Zeleni vir u potpuno-sti opravdala sva njihova o~ekivanja.Izleti{te odnosno ugostiteljski objektsvakim danom je sve puniji, a ponuda}e biti i pobolj{ana, jer se upravodovr{avaju poslovi na ure|enju bo-}ali{ta i okoli{a ugostiteljskog objekta.

Kako do Zelenog viraAutomobilom se do Zelenog vira

do|e tako da se s autoceste Zagreb–Rijeka u Skradu skrene desno premaBrodu na Kupi i nakon nekih pet kilo-metara kod oznake skrene lijevo zaZeleni vir. Mogu}e je dolazak i kom-binirati: autom iz Delnica do Broda iI{evnice i desno do kraja ceste, zatim20-ak minuta prekrasnim krajolikomdo krajnjeg cilja. A oni koji vole hodatimogu od ‘eljezni~ke stanice u Skraduozna~enom pje{a~kom stazom zaoko pola sata sti}i do Zelenog vira!

turisti~ki izlog

u {umarskom miljeu

Ja sam~ovjek tvojjedini...

Neobi~nu, a (u svakodnevnom‘ivotu) ipak tako obi~nu pri~u zaovaj nam je broj ponudio dipl. ing.Zvonimir I{tvan, revirnik u {umarijiRepa{. Tri slike s ekolo{kim pred-znakom, snimljene na razli~itimmjestima upu}uju na jedno –~ovjek, gdje god se pojavi iza sebeostavlja neizbrisiv trag. Odla‘esme}e gdje se sjeti. A i ovoj biljci‘ivot je i te kako ograni~en.

Prega‘ena rijeka

Pa{ke stolicePre‘ivljavanje

naslovna stranica: pla`a - hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/077.pdfga suradnika za uzgajanje {uma...

Documents