1

JAVNA USTANOVA OSNOVNA KOLA ''IVINICE GORNJE''

INDIVIDUALNO STRUNO USAVRAVANJA TEMA ;'' NASTAVNIK KAO RAZREDNIK''

ABANOVI SABAHUDIN

GORNJE IVINICE, KOLSKA 2010/11.

2

Nastavnik kao razrednikUloga razrednika ili razrednog starjeine je vrlo sloena, esto sloenija od izvoenja nastave pojedinih nastavnih predmeta. Ipak, najvei broj razrednika se nije kolovao za ovu ulogu. To je vjerovatno razlog zato neki nastavnici izbjegava ovaj posao ili ga svode na pravdanje izostanaka, sazivanje roditeljskih sastanaka ili neku drugu formu. Koje su funkcije razrednika? Svaki razrednik u svom radu obavlja etiri funkcije: 1. pedagoko-vaspitna, 2. organizaciona, 3. istraivaka i 4. administrativna. Rad u odjeljenskoj zajednici podrazumijeva stalnu vezu sa nastavom. Ako u odjeljenju ima vei broj uenika sa slabim ocjenama iz nekog nastavnog predmeta, to je dovoljan indikator da razrednik jedan ili vie asova odjeljenjske zajednice posveti tom problemu. U tom sluaju razrednik organizuje razgovor sa predmetnim nastavnikom i cijelim odjeljenjem; dakle, ostvaruje vaspitnu funkciju. Ako procijeni da je korisno o tom pitanju sazvati roditeljski sastanak, razrednik ce ostvariti svoju organizacionu funkciju. Pedagoko-vaspitna funkcija je prioritetna i najvanija razrednikova aktivnost. Razrednik je uenicima poput drugog roditelja. On im je najblii od svih nastavnika u koli. Kada se odravaju sastanci odjeljenjske zajednice, razrednik je tu da uenike stalno podsjea na norme i kolske obaveze, da ukazuje na to kuda vodi nepotivanje normi-(kunog reda kole), ali kada je u pitanju sastanak nastavnikog vijea na kome se razmatra ponaanje uenika njegovog odjeljenja, razrednik je tu da brani svoje odjeljenje, da objasni neke prekraje i loe postupke uenika, da ih zatiti. Uenicima treba da bude jasno da e ih razrednik u okviru rada u odjeIjenjskoj zajednici "napadati" ali pred javnou, direktorom i nastavnikim vijeem braniti. Obavljajui vaspitnu funkciju razrednik djeluje u vrlo irokom dijapazonu, od dermokratskog i pedagokog disciplinovanja do motivisanja uenika i promovisanja uspjeha i zasluga pojedinaca i odjeljenja. Odjeljenjska zajednica je za uenika vrlo vana socijalna sredina, mogli bismo je nazvati "malom scenom" na kojoj uenici nastupaju u toku asova, preko odmora, preko slobodnih i vannastavnih aktivnosti. kolu bismo mogli nazvati "velikom scenom" jer se u okviru kole predstavlja uspjeh pojedinaca i grupa ili odjeljenja kao grupe. Ta"velika scena" je esto obogaena i proirena prisustvom roditelja i predstavnika drutveno-politike zajednice, tako da za dijete to esto izgleda kao cio svijet. Pedagoko-vaspitna funkcija razrednika je toliko sloena da za njeno kompletno obavljanje ne bi bilo dovoljno ni profesionalno zvanje pedagoga, psihologa ili sociologa pojedinano. Ako ovim profesijama dodamo pravniko i Ijekarsko zvanje, mogue je da bismo premaili kritini omjer potrebne profesionalnosti. Ovo na prvi pog1ed djeluje prilino obeshrabrujue, meutim, ohrabruje injenica da u praksi imamo veliki broj veoma uspjenih razrednika iako su oni nastavnici prirodnonaunih predmeta ili ak ne posjeduju posebno iroku bazu pedagokog i psiholokog obrazovanja. Tajna je u tome to su oni dobri organizatori te u svome radu koriste znanje drugih profesionalaca, sami se pripremaju za as odjeljenjske zajednice i dobro animiraju svoje uenike.

3

Neka personalna pitanja, osjetljiva pitanja, uenik e povjeriti samo razredniku. Ovo, naravno, nee pred itavim razredom na asu odjeljenjske zajednice, nego na individualnom savjetodavnom razgovoru. Mnogi razrednici ne praktikuju ovaj oblik vaspitnog rada iz jednostavnog razloga to za tu aktivnost nemaju formalno zaduenje niti su plaeni. Ovo je vrlo znaajan i potreban oblik vaspitnog rada jer uenicima otvara vrata saradnje i podrke koja su im esto potrebnija nego to mislimo, nego to moemo formalno znati. Odjeljenjska zajednica je idealno mjesto za promovisanje uspjeha i zalaganja pojedinaca i kolektiva. Ako razrednik stvori klimu zajednitva i meusobne podrke meu uenicima, svaki uspjeh pojedinaca i grupe e biti doivljen kao zajedniki, kao uspjeh itavog razreda. Posebno je znaajno da itav razred sudjeluje i prati pripremanje neke odjeljenjske aktivnosti koja e biti krunisana javnim nastupom na nivou kole ili lokalne zajednice, da svi uenici prate zalaganje i napredovanje pojedinaca a na kraju podijele zadovoljstvo uspjeha. U okviru pedagoko-vaspitne funkcije razrednik izrie i vaspitno-disciplinske mjere: pravda izostanke, izrie ukore, sniava vladanje i slino. Ove mjere su sredstva metoda spreavanja i ne treba ih koristiti sve dok razrednik ima mogunost da koristi druge metode, kao to su uvjeravanje i ubjeivanje, podsticanje, vjebanje i navikavanje. Organizacionu funkciju razrednik obavlja kao organizator ili rukovodilac tri grupe ljudi: uenika kao lanova odjeljenjske zajednice, njihovih roditelja te svih nastavnika koji predaju u tom odjeljenju, odnosno odjeljenjskog vijea.Osim toga, razrednik sudjeluje u radu strunih organa kole u kojima, pored ostalog, predstavlja svoju odjeljenjsku zajednicu. Kao organizator rada uenikog kolektiva razrednik ini sve sto je potrebno da uenici sami rukovode odjeljenjskom zajednicom, da sami organizuju svoj rad. Kada je dobro uhodana, odjeljenjska zajednica djeluje kao tim, kao jedinstvena i sinhronizovana grupa koja moe imati koflikte ali ih umije i sama prevazii. Razrednik na sastancima ovako organizovane odjeljenjske zajednice esto gostuje, nije rukovodilac nego lan kolektiva. Kao organizator roditelja razrednik priprema i saziva roditeljske sastanke te rukovodi tim sastancima i informie roditelje o uspjehu i radu uenika, o preduzetim mjerama i njihovim efektima. Roditelji esto djeluju kao ad hoc grupa jer meu njima nema tako jakih i intenzivnih veza kakve postoje meu uenicima u odjeljenjskoj zajednici. Meutim, ako razrednik redovno saziva i dobra organizuje roditeljske sastanke, ako sa roditeljima prihvata inicijative i dogovara akcije, ako ih informie o efektima tih akcija, za kratko vrijeme imae vrlo dobru i homogenu grupu roditelja, podrku i saradnju. Kao rukovodilac razrednog ili odjeljenjskog vijea razrednik programira,priprema, saziva i rukovodi sastancima svih nastavnika koji predaju u njegovom odjeljenju. Ovi sastanci se sazivaju u odreenim vremenskim intervalima tokom kolske godine a obavezno na kraju klasifikacionih perioda, polugodita i kraja kolske godine. Ukoliko se desi neka nepredviena i ometajua situacija, razrednik moe sazvati vanredni sastanak odjeljenjskog vijea. Cilj ovakvih intervencija je da se normalizuje rad uenika u odjeljenjskoj zajednici, a nikako odmazda ili kanjavanje. Sudjelujui u radu strunih organa kole, saraujui sa direktorom i kolskim pedagogom, saraujui sa drugim institucijama van kole, razrednik takoe ostvaruje svoju organizacionu funkciju. Ova saradnja je u pravilu vrlo korisna za vaspitni rad u odjeljenjskoj zajednici. Na primjer, ako razrednik sarauje na

4

ostvarivanju neke humanitarne akcije ili meunarodnog projekta i ukljui svoju odjeljenjsku zajednicu, uenici e imati dobit jer e osjeati da pripadaju iroj drutvenoj zajednici, da rade neto humano i korisno. Ovakve aktivnosti u pravilu pojaavaju motivaciju za savlaivanje nastavnog plana i programa jer uenik osjea da kola nije samo uiliste nego i korisna javna institucija. Istraivaka funkcija razrednika je nova i do sada malo poznata u pedagokoj teoriji i nastavnoj praksi. U okviru istraivake funkcije razrednik ostvaruje tri grupe aktivnosti: 1) dijagnostiku aktivnost, 2) vlastito struno usavravanje i 3) prognostiku funkciju. Dijagnostika funkcija razrednika se odnosi na utvrivanje, registrovanje,mjerenje i evidentiranje odreenih pojava ili promjena u razredu. Na primjer,razrednik je primijetio da sa nekih asova izostaje vei broj uenika. Uzrok ovakvog ponaanja razrednik moe nagaati, ali ih moe i istraiti. Ako razgovara sa uenicima, ako primijeni instrumenat koji mjeri odnos uenika prema nastavniku i nastavnom predmetu, ili primijeni neku drugu istraivaku tehniku,razrednik e seriozno tragati za uzrocima ovog fenomena umjesto ad hoc nagaanja. Nai razrednici, naalost, nisu dovoljno osposobljeni za istraivaku funkciju i bilo bi zanimljivo eksperimentalno istraziti kako djeluje program strunog osposobljavanja razrednika na ovom planu. Vlastito struno usavravanje razrednik ostvaruje na isti nain kao i druge vidove strunog usavravanja. injenica je da smo u naoj praksi do sada imali malo organizovanih programa strunog usavravanja razrednika. To je razlog da su razrednici u strunom usavravanju uglavnom ostajali preputeni sami sebi. S obzirom da je rad razrednika vrlo kompleksan i multidisciplinaran, organizovano struno usavravanje na ovom planu je od vitalne vaznosti za efikasnost vaspitnog rada razrednika. Prognostiku funkciju razrednik ostvaruje svaki put kada nastoji sagledati koje su perspektive pred odreenim uenikom. Isto tako, kada planira aktivnosti odjeljenjske zajednice, kada sugerie uenicima da se bave ovom ili onom aktivnou, kada sugerie roditeljima da se bave onom ili ovom aktivnou, kada sugerie rditeljima da na ovaj ili onaj nain pomognu djetetu, razrednik se bavi prognostikom. Rad na profesionalnom usmjeravanju uenika je takoe aktivnost prognostikog karaktera. Prognozirat budunost nije lako. Nastavnik kao razrednik na ovom planu ima posebnu odgovornost. Na primjer, ako sugerie ueniku da se bavi odreenom aktivnou i da e mu to biti dobar izbor profesije, razrednik preuzima veliku odgovornost. Zato je u profesionalnoj orijentaciji nuno angaovati tim strunjaka koji bi istraivanjem otkrili stvarne skolonosti djeteta kako bi ga usmjerili ka njegovom najboljem izboru. Administrativnu funkciju rarednici u pravilu ne vole. Radi se o voenju zapisnika , ispunjavanju svjedoanstava, popunjavanju razredne i matine knjige i tako dalje. Voenje knjiga i zapisnika, uredno administriranje je vrlo vano iz vie razloga . Prvo, to obezbjeuje uredno praenje uenika tokom kolovanja. Drugo, taj pisani trag slui za kasniju zamjenu izgubljenih dokumenata, ispisivanje biografskih podataka za pojedine uenike i slino. Tree, uredna dokumentacija olakava istraivanje pedagokih fenomena. etvrto, ova dokumentacija slui kao dokaz o sistematinosti i efikasnosti rada kole, pokazuje njenu Historiju uspjeha i neuspjeha.

5

Za istraivanje 1. Tragati za "optimalnim" sklopom osobina nastavnika. Istraiti koje osobine uenici vide kao najpoeljnije, koje nastavnici a koje roditelji. Anticipirati teoretski model poeljnog sklopa osobina nastavnika. 2. Istraiti vanjsku i unutranju motivisanost nastavnika za posao koji rade. 3. Ispitati sklonost nastavnika da podre autonomiju uenika. 4. Ispitati vidove pripremanja nastavnika za nastavu i znaaj koji oni tome pridaju. 5. Ispitati motive za izbor nastavnikog poziva. Ustanoviti da Ii postoji razlika meu nastavnicima s obzirom na duinu radnog staa. Ustanoviti da Ii postoji razlika izmedu studenata koji se koluju za nastavnki poziv i nastavnika koji rade u uionici. 6. Poreenjem nastavnih planova i programa na vie nastavnkih fakulteta ustanoviti ta se razlikuje a sta podudara u tim prograrnima, ustanoviti koje aspekte obuke za nove kompetencije buduih nastavnika treba ubudue razviti i slino. LITERATURA; Suzi, N.: Pedagogija za XXI vijek-Banja Luka: TT-Centar-2005.