national human development report 2008 united nations development programme

National Human Development Report 2008 United Nations Development Programme

Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.

Pitanja kojima se Izvješće bavi:

• Što znamo o klimi koja se mijenja?

• Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?

• Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu?

Dobra klima za promjene

Rezultati istraživanja javnog mnijenja

Hrvatski građani i građanke vjeruju da su klimatske promjene ozbiljan problem. Posebno oni koji žive u obalnom području gdje se očekuje da će učinci biti izraženiji.

Što znamo o klimi koja se mijenja? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.

...rezultati istraživanja javnog mnijenja

Većina hrvatskih građana podržava proaktivna rješenja za smanjenje emisija stakleničkih plinova te za to smatra prvenstveno odgovornim sektor gospodarstva i

i Vladu.

Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.Što znamo o klimi koja se mijenja?

...rezultati istraživanja javnog mnijenja

Većina hrvatskih građana tvrdi da su već poduzeli neke aktivnosti sa ciljem očuvanja okoliša i da su spremni i dalje poduzimati nove akcije, uključivši i plaćanje dodatnog iznosa na cijenu struje i za promet koji bi bio manje štetan za okoliš.


Klimatska predviđanja za razdoblje do kraja stoljeća

- Općenito, u Hrvatskoj će biti toplije i sušnije, posebice ljeti.- Sniježni pokrov zimi u sjevernoj Hrvatskoj bit će neizvjesniji.- Očekuje se smanjena vlažnost tla u proljetnom razdoblju.

Očekivana promjena ljetnih temperatura za razdoblje 2040-2070.


Analizirani sektori:

- Turizam

- Obalno područje – posebno u odnosu na mogući porast morske razine

- Zdravlje ljudi

- Vodni resursi

- Poljoprivreda

- Ribarstvo i marikultura

Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.

Posljedice klimatske varijabilnosti - sažetak:• Zbog toplinskog udara u kolovozu 2003. godine, porast smrtnosti

procijenjen je na 4%

• Iste godine, zbog suše, smanjena je proizvodnja struje iz hidroelektrana za gotovo 20%. To je Hrvatsku koštalo oko 96 milijuna EUR koliko je trebalo kompenzirati gubitke u elektroprodukciji.

• Ekstremni vremenski događaji u razdoblju od 2000. – 2007. godine rezultirali su u prosječnom godišnjem trošku od 176 milijuna EUR za sektor poljoprivrede – iznos veći od iznosa poticaja isplaćenih u tom razdoblju poljoprivrednicima.

Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.

Turizam

• Značajno doprinosi društvenom razvoju u Hrvatskoj zbog količine prihoda i broja radnih mjesta koje osigurava za stanovništvo (28% ukupne zaposlenosti).

• Gotovo 20% BDP-a• Dodatna zarada (apartmani i sobe) za veliki dio stanovništva u obalnom području

Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?

Turizam

• Privatni smještaj i kampovi čine 67% svih kapaciteta za smještaj gostiju.

• Promjene u broju turističkih posjeta mogle bi dramatično utjecati na brojne poduzetnike iz srednje klase koji ovise o prihodima od turizma (vlasnici apartmana za iznajmljivanje, vlasnici obiteljskih restorana, itd.) osobito tijekom vrhunca turističke sezone.

• Posebna prirodno vrijedna i stoga turistički atraktivna područja (npr. NP Plitvice) mogu biti izložena riziku od posljedica klimatskih promjena – potrebno je istražiti moguće fizičke utjecaje na specifična područja i ekosustave.


Turizam

• Više dnevne temperature u području Jadrana mogu dovesti do toga da turisti počnu izbjegavati ovo područje i odlaziti na sjevernije destinacije s ugodnijom/blažom ljetnom klimom

• Moguće su promjene obrazaca dolaska turista, brojnost i raspoređenost kroz sezone...


Turistički klimatski indeks (TCI) Simulacija uvjeta za ljetni turizam u Europi za razdoblja 1961-1990. i 2071-2100. prema scenariju visoke emisije (IPCC A2). Izvor: projekt PESETA 2007.

Odlično

Vrlo dobro

Dobro

Prihvatljivo

Nepoželjno

(1961-1990)Odlično

Vrlo dobro

Dobro

Prihvatljivo

Nepoželjno


(2071-2100)

Obalno područje i porast morske razine • Očekivani porast globalne razine mora iznosi između 9 i 88 cm do 2100. g. No postoje mnoge nesigurnosti oko toga.

• Vrlo primitivna analiza za Hrvatsku obalu upućuje da bi površina potopljenog tla bila oko 100 miliona kvardatnih metara uz porast morske razine od 50 cm.

• Premda bi posljedice mogle biti skupe, mnogo je neizvjesnog i promjene će se odvijati postupno kroz dulje vremensko razdoblje.


Obalno područje i porast morske razine - Poplavljeno područje doline rijeke Neretve nakon porasta razine mora 0,88 m. (Plava mreža označava naseljeno područje a ostale boje označavaju različite vrste područja) Izvor: OIKON d.o.o.


Obalno područje i porast morske razine - Poplavljeno područje doline rijeke Neretve nakon porasta razine mora 1 m. Izvor: http://flood.firetree.net/


Obalno područje i porast morske razine - Prikaz poplavljenog kopna nakon porasta razine mora od pola metra u sjevernom dijelu Splita. (Plava mreža označava naseljeno područje, a ostale boje označavaju različite vrste područja) Izvor: OIKON d.o.o.


Obalno područje i porast morske razine - Obalni prikaz Šibenika i otoka Krapnja nakon porasta razine mora od pola metara. (Plava mreža označava naseljeno područje a ostale boje označavaju različite vrste područja) Izvor: OIKON d.o.o.


Obalno područje i porast morske razine - Obalni prikaz otoka Krapnja nakon porasta razine mora od 1 metra. Izvor: http://flood.firetree.net.


Utjecaj na zdravlje ljudi

• Toplotni udari - poput onog u Europi 2003. godine koji je imao posljedice i na stanovništvo u Hrvatskoj - će vrlo vjerojatno postati učestaliji zbog klimatskih promjena.

• Klimatske promjene utjecat će na zdravlje ljudi u Hrvatskoj, pozitivno i negativno:• Povećanje kardiovaskularnih rizika• Povećanje alergijskih reakcija• Porast zaraznih bolesti


Vodni resursi

• Mnoge su korisne namjene vode: piće, poljoprivreda, hidroenergija, usluge ekosustava itd.

• Hrvatske zalihe vode su među najbogatijima u Europi, vrlo malo dostupnih resursa se koristi (1%), no i vrlo je mnogo gubitaka u distribuciji crpljene vode što rezultira gubicima prihoda od gotovo 286 milijuna EUR (0,9% BDP-a) godišnje i povećanim emisijama stakleničkih plinova, kao posljedicama povećane potrošnje električne energije za crpljenje vode.


Vodni resursi

• Klimatske promjene mogu uzrokovati promjene u sustavima koji ovise o vodi.

• To je posebno značajno za poljoprivredu, usluge ekosustava (močvarna područja) te za hidroenergiju.

• Sušne godine već su imale značajan utjecaj na proizvodnju hidroelektrana

Razlike u količini i cijeni prizvedene električne energije u sušnim godinama, uspoređeno s prosjekom


Poljoprivreda

• Vrlo bitan sektor zbog svoje ukupne vrijednosti i utjecaja na sigurnost hrane, na ranjive skupine društva te na zapošljavanje.

• Klimatska varijabilnost je već značajno utjecala na poljoprivredu. Ekstremni vremenski uvjeti rezultirali su u prosječnim gubicima od 176 milijuna EUR godišnje u razdoblju 2000-2007. odnosno 0.6% BDP-a i 9.3% BDV-a iz poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.


Poljoprivreda

• U budućnosti, analizom samo jednog modela za jednu vrstu usjeva (kukuruz), gubitak prihoda zbog klimatskih promjena mogao bi biti značajan: 6-16 milijuna eura u 2050. godini, odnosno 31- 42 milijuna u 2100. Taj iznos je jednak 0,8- 5,7% svih prihoda od prodaje ratarskih usjeva u 2005. g.

• Premalo je dostupnih informacija potrebnih za razumijevanje i prilagodbu klimatskim promjenama: potrebni su modeli za više usjeva, za različite regije, ekonomski modeli sektora.


Ribarstvo i marikultura

• Istraživanja su već pokazala veliko ekspanzivno kretanje prema sjeveru onih vrsta riba kojima više odgovaraju tople vode. U proteklih trideset godina u sjevernim dijelovima Jadranskog mora zabilježene su brojne nove vrste.

• Tuna, koja predstavlja najvažniji ekonomski proizvod, karakteristična je toplovodna vrsta. Uzgoju tune vjerojatno će pogodovati globalno zatopljenje zbog ubrzanog rasta do kojeg dolazi zbog intenzivnijeg hranjenja i većeg indeksa konverzije hrane.

• Općenito, učinci globalnog zatopljenja na uzgoj školjkaša trebali bi biti pozitivni, no vjerojatno će biti potrebne neke promjene običaja uzgoja kulture.

• Klimatske promjene vjerojatno će rezultirati i nekim novim vrstama u Jadranu što može biti ekonomski i korisno i štetno.


Ranjive skupine društva

• Premda su klimatske promjene svjetski problem, one nemaju jednak učinak na sve ljude.

• Siromašniji dijelovi društva imaju vrlo ograničenu sposobnost prilagodbe promjenama te više ovise o resursima koji su osjetljiviji na klimu.

• Starija populacija, koja je ujedno i siromašnija, će najvjerojatnije biti najozbiljnije pogođena posljedicama i učincima klimatskih promjena na zdravlje i na gospodarstvo (porast cijena hrane i energenata).

• Ranjive su i one skupine društva koje primarno ovise o poslovima koji ovise o povoljnim vremenskim prilikama, u nekim regijama posebno (npr. ribarstvo, turizam u obalnom području, poljoprivreda u ruralnim područjima).


Ublažavanje klimatskih promjena i smanjenje emisija stakleničkih plinova: Bogate zemlje moraju smanjiti emisije za 30% do 2020. i za 80% do 2050. godine.

Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.

Projekcije emisija za razdoblje do 2020. godine

Kyoto cilj

bez promjena

s mjerama

Izvori emisija/sektori

Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu?

Ublažavanje klimatskih promjena i smanjenje emisija stakleničkih plinova:

Troškovi smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih promjena


1. Efikasna rasvjeta (CFLs)

2. Efikasni kućanski uređaji

3. Korištenje drugih izvora umjesto elektro-energija za grijanje

4. Smanjenje preživača

5. Efikasnija vozila (140 g CO2/km)

6. Korištenje biomase za industriju i građevinske pogone

7. Kvalitetnija rekonstrukcija postojećih kuća

8. Energetska efikasnost u industriji i građevinarstvu

9. Povećanje organskih farmi

10. Energetska efikasnost u uredima

11. Energetski efikasne nove zgrade

Neupitne mjere/ Pozitivna ekonomska dobrobit

Ukupna emisija CO2e do 2020. (milijuna tona)

Go

diš

nji

tro

ša

k u

20

20

. p

o t

on

i s

ma

nje

nja

(E

UR

- m

in i

ma

x)



12. Nuklearna energija

13. Geotermalne energije

14. Poboljšanje postojeće elektro mreže

15. Biološki bazirani nusprodukti za proizvodnju energije

16. Solarni kolektori za grijanje vode

17. Korištenje obnovljivih izvora energije u uredima

18. Gorivo s manje ugljika - LPG i CNG

19. Smanjenje klinkera u cementu

20. Promjene u proizvodnji dušične kiseline

21. Izgaranje metana na odlagalištima otpada


Mjere koje su vjerojatno neutralne s obzirom na trošak

Početno stanje iz 1990. – 36 M tona

Go

diš

nji

tro

ša

k u

20

20

. p

o t

on

i s

ma

nje

nja

(E

UR

- m

in i

ma

x)



22. Energetska efikasnost u proizvodnji klinkera

23. Korištenje topline iz javne električne mreže

24. Centralni područni sistem grijanja i kogeneracija

25. Biomasa u malim sistemima grijanja i kućanstvima

26. Male hidroelektrane

27. Snaga vjetra

Mjere u iznosu 25 EUR/t CO2e


Go

diš

nji

tro

ša

k u

20

20

. p

o t

on

i s

ma

nje

nja

(E

UR

- m

in i

ma

x)



Skuplje mjere

28. Stanice za gorivo i PV stanice

29. Obogaćivanje tla ugljikom

30. Električna energija iz biomase

31. Biodiezel

Mjere za koje nisu poznati troškovi

35. Povećanje šumskih površina

36. Mjere u prijevozu – javni prijevoz, urbanističko planiranje, prijevoz roba

37. Hvatanje i pophranjivanje ugljika

38. Smanjenje metana toplinskom obradom otpada - izgaranje otpada

32. Bioetanol i vodik

33. Najbolje tehnologije u poljoprivredi

34. Solarna energija-napredni sistemi


Skuplje mjere Mjere za koje nisu poznati troškovi

Go

diš

nji

tro

ša

k u

20

20

. p

o t

on

i s

ma

nje

nja

(E

UR

- m

in i

ma

x)



Projekcije ukupnih troškova za različite vrste mjera za 2020.

Ublažavanje klimatskih promjena – analiza institucionalnih kapaciteta:

• Vlada se jasno odredila prema tome da su energetska efikasnost, obnovljivi izvori energije i smanjenje emisija stakleničkih plinova važni.

• Tehnološki kapaciteti potrebni za ublažavanje klimatskih promjena postoje.

• Mogućnosti za financiranje smanjenja emisija postoje i u stalnom su porastu, što će se i nastaviti, posebice stoga što je Hrvatska na putu za članstvo u EU.


Dobra klima za promjene: zaključci i preporuke

• Današnja klima je usko vezana uz društveni razvoj i u Hrvatskoj nosi potencijalne velike rizike

• Potrebne su opsežnije i kvalitetnije informacije za prilagodbu trenutnim klimatskim varijabilnostima i budućim klimatskim promjenama.

• Hrvatska treba nastaviti ka većoj umjerenosti u potrošnji energije kako bi reducirala emisije i smanjila troškove.

• Novi načini ublažavanja posljedica emisija stakleničkih plinova mogu pomoći u prilagodbi i smanjivanju emisija.

• Izvješće Dobra klima za promjene potrebno je kako bi se ukazalo na rizike vezane uz klimu i potrebu smanjenja emisija.


Dobra klima za promjene: zahvala


Uredništvo (abecednim redom): Landau, Seth; Legro, Susan; Vlašić, Sandra

Autori (abecednim redom): Branković, Čedo; Bray, John; Callaway, John; Dulčić, Jakov; Gajić-Čapka, Marjana; Glamuzina, Branko; Heim, Inge; Japec, Lidija; Kalinski, Vladimir; OIKON d.o.o. Institut za primjenjenu ekologiju; Ortl, Friderik; Patarčić, Mirta; Srnec, Lidija; Šimleša, Dražen; Zaninović, Ksenija; Znaor, Darko

Recenzenti (abecednim redom): Lay, Vladimir; Levina, Ellina; Markandya, Anil; Strukova, Elena

Suradnici (abecednim redom):AUDEO – Agencija za istraživanje tržišta i javnog mnijenja; Bjelica, Aleksandar; Berlengi, Gojko; Bukovec, Dragan; Ciscar, Juan-Carlos; CROMETEO; Ćurić, Ante; Dejanović, Jasminka; Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske (DHMZ); Filipović, Mira; GfK – Centar za istraživanje tržišta; Grbec, Branka; Grgasović, Višnja; Hatić, Dalibor; Zavod za prostorno planiranje (MZOPUG); Jelavić, Vladimir; JRC – PESETA Project; Kaić-Rak, Antoinette; Kušan, Vladimir; Maddison, David; Morović, Mira; Ozimec, Siniša; Papa-Stubbs, Jasmina; Pisek, Ane; Radović, Jasminka; Raguzin, Igor; Schneider, Daniel Rolf; Singer, Davorin; Sišul-Jurković, Sanja; Skalsky, Rastislav; Državna geodetska uprava; Šenčar, Damir; Tomašić, Krešimir; Trošelj Stanišić, Sandra; Vešligaj, Davor; Vlahović, Tatjana; Vranaričić, Marijo; Vučetić, Višnja

National Human Development Report 2008 United Nations Development Programme

Zahvaljujem na pažnji!

www.undp.hr

national human development report 2008 united nations development programme

Documents