45

UDK: 548.02 (497.6 Livanj sko polje)

Dr. Svjetoslav Obratil Orginaini naučni rad

EKOLOŠKA DIFERENCIJACIJA FAUNE PTICA LIVANJSKOG POLJA (BOSNA)

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine 71 000 Sarajevo

Fauna ptica istraživana je na Livanjskom polju u dva vremenski odvojena razdoblja. Prva istraživanja izvršena su u okviru sistematske obrade avifaune Bosne i Hercegovine, u periodu 1888.-1915. godine (Reiser, 1939). Novija omi­tološka istraživanja imala su ekološki karakter, realizirao ih je autor ovog rada u razdoblju 1970.-1990. godine.

Rad je sinteza svih dosadašnjih saznanja o fauni ptica Livanjskog polja, njenoj distribuciji u prostoru i vremenu, kao i promjenama u njenom sastavu koje su nastale pod utjecajem antropogenih ekofaktora na ovom prostranom kraškom polju.

ECOLOGICAL DIFFERENTIATION OF THE BIRD FAUNA OF THE LIVANJSKO POLJE VALLEY (BOSNIA)

The bird fauna of the Livanjsko Polje Valley was studied in two seperate time intervals. The first research studies were done as part of the systematic exploration of Bosnia and Herzegovina avifauna in the period 1888-1915 (Reiser, 1939). More recent ornithological research studies were of ecological character and were done by the author of the paper in the period 1970-1990.

The paper represents a synthesis of all findings made to date about the bird fauna of the Livanjsko Polje Valley, its distribution in space and time, as well as the changes in its structure taking place due to anthropogenic ecofactors in this vast karst valley.

46 Svjetos lav Obratil

UVOD

Ornitološka istraživanja na Livanjskom poUu vršena su u dva vremenski odvojena perioda.

Prva istraživanja obavljena su u sklopu sistematskih istraživanja faune ptica Bosne i Hercegovine - do tada neistraženom dijelu Balkana. Realizirao ih je znameniti ornitolog Othmar Reiser, kustos Zema~iskog muzeja u Sarajevu u raz­doblju 1888.-1914. godine (Reiser, 1939).

Novija ornitološka istraživanja imala su pretežno ekološki karakter, a obavio ih je autor ovog rada u vremenskom razdoblju 1970.-1990. godine. Obimom i značajem izdvajaju se istraživanja u okviru makroprojekata BIO­CENOZE KRAŠK1H POLJA 1970.-1971. godine i ISTRAŽIVANJE VODENOG EKOSISTEMA BUŠKOG JEZERA USMJERENO NA RIBARSKU EKSPLOAT­ACIJU 1984.-1985. godine

Rad je prilog poznavanju faune ptica u najkarakterističnijim ekosistemima na prostoru jednog od najvećih kraških polja dinarskog sistema. Poređenje stanja avi faune registrirane u dva, pedeset godina odvojena perioda pruža kvalificiranu osnovu za donošenje zaključaka o promjenama koje su nastale u sastavu faune ptica kao posljedica sve prisutnijeg dejstva antropogenih eko faktora na životnu sredinu.

METODA RADA

S obzirom da rad predstavlja sintezu svih dosadašnjih ornitoloških istraživanja, u realizaciji rada se koristila slijedeća metodologija:

l . Obrada literaturnih podataka prvih istraživanja izvršenih na prijelazu XIX i XX stoljeća (Reiser, 1939) i dokaznog materijala prikupljenog i deponira­nog u zbirkama Zemaljskog muzeja BiH LI Sarajevu.

2. Obrada rezultata terenskih istraživanja obavljenih u novije vrijeme, u razdobUu 1970.-1990. godine. Izvršen je 21 terenski izlazak, u ukupnom trajanju od 71 dan (Tabela: l).

47 Ekološ ka diferencijac ij a faune ptica Livanjskog polja (Bosna)

Sezonski aspekti-periodi Seasonal aspects-Periods

JesenskaProljetna seoba Ukupno

Godina Gniježđenje seoba ZimovanjeSpring dana

Year Nesting Autumn Winteringmigration Days (total)

V-VIII migration XII-IIIII-IV

IX-XI

11-16. VI (6) 1970. 23-25. IV (3) 27-30. X (4) 16

04-06. VIII (3)

26-29. V (4) 19-20. I (2)

1971 . 28-29. IV (2) 15-18. VI (4) 19.XI(I) 2016-17. II (2)

12-16. VIII (5)

08-10. X (3) 1984. 30. V - 2. VI (4) 9

23-24. XI (2)

18-21. III (4) 1985. 29-31. V (3) 28-31. I (4) 15

08-11. IV (4)

1987. 03-11. VIII (9) 9

28. VI (I)1990. 2

23. VIII (I)

Ukupno dana: Total 13 40 10 8 71

number of days:

Tabela l - Pregled terenskih istraživanja faune ptica u novIJe VflJeme (1970.-1990. godine)

Table 1- Survey of recent field research studies of bird fauna (1970-1990)

3. S obzirom na izraženu dinamičnost ptica kao skupine organizama, u rezultatima istraživanja iskazana je distribucij a (disperzija) ptičij ih vrsta u pros­toru (ekosistemima) i vremenu (sezonski aspekti-periodi):

a) Obrađena su naselja ptica u slijedećim najkarakterističnijim ekosistemima: - Populacije ptica ekosistema otvorenih vodenih površina - Populacije ptica u barskim i močvarnim ekosistemima - Populacije ptica ekosistema plavnih livada i pašnjaka - Populacije ptica ekosistema suhih livada i kamenjarskih pašnjaka - Populacije ptica u šumskim ekosistemima - Populacije ptica ekosistema obradivih površina i čistina uz komunikaci­

je i naselja

48 SvjeIOs lav Obrali!

b) Promjenjivost ekoloških uvjeta u toku godine, izražena kroz sezonske aspek­te, odražava se na kvalitativni i kvantitativni sastav faune ptica u prostoru i vremenu (periodi: gnježđenja, migracije i zimovanja).

Rezu ltati u tekstu su iskazani tabelamo (Tabela: 4-13), te u Prilogu l i 2.

Više taksonomske kategorije i opći redoslijed taksona iskazan je prema dje lu Vaurie THE BIRDS OF PALEARKTIC FAUNA (Passerijormes 1959, Non Pusseriformes 1965) ; S. D. Matvejev & V F Vasić CATALOGUS FAUNAE JUGOSLA VIA E (Aves, 1973).

NEKE EKOLOŠKE KARAKTERlSTIKE LIVANJSKOG POLJA

Osnovni ekološki značajni podaci koji neposredno ili posredno uvjetuju kvalitativni i kvantitativni sastav faune na Livanjskom polju korišteni su iz elab­orata naučnoistraživačkih makroprojekata: KOPNENE BIOCENOZE KRAŠKlH POVA (Slavnić & al., 1972) i ISTRAŽIVANJE VODENOG EKOSISTEMA BUŠKOG JEZERA USMJERENO NA RIBARSKU EKSPLOATACIJU (Kosorić & al., 1985). Projekti su realizirani u okviru Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu.

l. Geološke, klimatske i hidrološke karakteristike.

Livanjsko polje je najveće (405 km2, nJv 700-710 m) u dinarskom kršu (Roglić, 1953). Dužina muje 65 km, srednja širina 6 kilometara (Cvijić, 1900).

Livanjsko polje je zavala nastala kao posljedica intezivnih tektonskih pokreta krajem krede. U interglacijalu diiuvijainog doba, kada nastaje topljenje ledenjaka, u depresiju po~a se slijevaju ogromne količine vode, te se nakon ispličavanja stvaraju tresetišta.

Ovo polje je u toku godine znatnim dijelom plavIjeno, pa je pod vodom od jeseni do početka ljeta. Plavnost staništa značajan je abiotski ekološki faktor jer neposredno utiče na prezentnost i brojnost ptica u vrijeme gniježđenja, migracije I zimovanJa.

Krajnji jugoistočni (Buško blato) i sjeverozapadni dijelovi polja (Ždralo­vac) najniži su i najduže plavIjeni. Slične osobine ima i središnji dio polja (Sl. l ).

49 Ekološka diferencijacija faune ptica Llvaniskog pol.ia (Bosna)

, I.

Sl. l - Karta KRASKO LIVANJSKa POVE - Bosna Fig. l - map - KARST LIVANJSKa POVE VALLEY - Bosnia

Međutim, zadnjih desetljeća smo svjedoci krupnih promjena u prirodnim ekosistemima na ovim prostorima, a koje se dešavaju pod utjecajem antropogenih faktora.

U području Ždralovca , gdje je i danas najprisutnija barska i močvarna veg­etacija , od sedamdesetih godina XX stoljeća započinje intenzivna eksploatacija treseta koja krajnje destruktivno utiče na ekosisteme (Šormazi ).

Potapanjem jugoistočnog dijela Livanjskog poUa 1972 . godine, do tada bazena Buškog blata, stvorena je jedna od najvećih vodenih akumulacija - Buško jezero. Nestali su ekosistemi plavnih livada i pašnjaka na velikom pros toru.

Za potrebe Hidroelektrane "Orlovac" stvoreno je Buško jezero čija ukupna površina pri maksimalnom vodostaju zaprema 56,7 km2 (Zubčević & Spahić,

1987) . To je sada antropogeni ekosistem otvorenih vodenih staniš ta.

50 Svjeloslav Obrali I

Središnji dio polja, kojije ranije bio plavijen i močvaran , čišćenjem odvod­nih ponora i kopanjem kanala djelimično je melioriran.

Klimatske prilike su značajan abiotski ekofaktor koji utiče na prezentnost i disperziju avifaune u prostoru i vremenu. Livanjsko polje se nalazi u području sukobljavanja rnaritimne i kontinentalne klime. Utjecaj morske klime se iskazuje prije svega u pluviometrijskom režimu.

Period II III IV V Vl VII VlIr IX X Xl XII God.

1951-1972 -1 , l 0,4 3,8 8,6 12,9 16,5 18,3 IR,I l4 ,5 9,5 5,2 l ,5 9,0

1973-1984 0 ,0 1,0 4 ,5 7,4 12,8 16, 1 18,2 17J 14,0 9,4 4,0 1, 1 8,8

Tabela 2 - Godišnji hod temperatura vazduha u Livnu Table 2 - Annual Fluctuation of Air Temperature in Livno

Izvor. Rep"ublićki hidrometeorološki zuvod Samjevo Source.· Republic Hydrometeorologicalll1stitute Sarajevo

U cjelini gledano, nakon stvaranja akumulacije Buškog jezera došlo je do neznatnog povećanja zimskih temperatura, a sniženja ljetnih. Smanjena je ukup­na godišnja amplituda temperature vazduha.

Za hidrografske uvjete Livanj skog poUa, uz režim temperatura, značajan faktor je režim padavina.

Period Il !ll [V V Vl Vl! VllI IX X Xl XII God.

1951-1972 93 96 86 88 77 96 61 63 72 110 170 [69 1181 mm

1973-1984 86 96 89 83 90 87 49 76 104 156 115 143 1174 mm

Tabela 3. Godišnji hod padavina u Livnu Table 3. Annual Fluctuation of Precipitation in Livno

!zIJor: Republički hidrometeorološki zavod Sarajevo

Source: Republic Hydrometeorologieallllstitute Sarajevo

Postakumulacioni period karakterizira ravnomjernija raspodjela padavina .

2. Vegetacij a

Vegetacija je jedan od biotskih ekofaktora životne sredine kOJi neposred­no uvjetuje prezentnost i brojnost ptica u životnim zajednicama, odnosno ekosis­temima.

51 Ek ološka diferencijacija faune plica Llvanjskog polja (Bos IJ a)

Vegetacija zadovoUava osnovne životne uvjete za ptice, kao jednu od biot­skih komponenti životne sredine. Prema ekološkom značenju, izdvajaju se: ishrana, zaklon i gniježđenje (uvjeti reprodukcije).

Treba istaći ekološku činjenicu da veliki broj ptica životne potrebe zado­voljava u dva ili više tipova vegetacije, često prostorno udaljenih.

Značajem i prostranstvom koje zauzimaju, na Livanjskom polju se izdva­jaju slijedeći tipovi vegetacije (Slavnić & aL , 1972; Šilić & Abadžić, 1989):

l . Vegetacija vodenih površina 2. Vegetacija bara i močvara 3. Vegetacija plavnih livada i pašnjaka 4. Vegetacija livada na suhim staništima 5. Vegetacija šuma

REZULTATI RADA

1. Populacije ptica ekosistema otvorenih vodenih površma

U sjeverozapadnom dijelu Livanjskog polja, u močvarnom području

Ždralovac, nalaze se relativno skromne vodene površine Ponor jezera. U ovom prirodnom vodenom staništu dominira vodena vegetacija biljne zajednice Myrioplzy lleto-Nuplzaretum Koch.

U jugoistočnom dijelu po~ia, u nekadašnjem bazenu Buškog blata, od 1973. godine impresivnu površinu (57,7 krn2) zaprema vještačka vodena akumulacija HE "ORLOVAC" - Buško jezero.

U rubnim dij elovima novostvorenog ekosistema dominira makrofitska vegetacija slatkih voda biUne zajednice Polygof1o (lmphibii-natantis Lkš ić et col. (Ms.).

Vegetaciju slatkih voda u svom prirodnom staništu nalazimo fragmentarno oko Ponora i većih izvora .

U posUednjim desetljećima XX stoUeća čovjekje svojim djelovanjem kroz melioracione zahvate uvjetovao degradaciju i uništenje ekosistema vodenih površina ranije prisutnih na močvarnom području Ždralovac.

U ekosistemima otvorenih vodenih površina utvrđeno je zadržavanje sli­jedećih vrsta ptica:

52 Svjetoslav ObraIii

Sezonski aspekti

Pro~etna Jesenska Vrsta Gniježđenje Zimovanje

seoba seobaV- VIII XII-U

III-IV IX-XI l. GCII'iu urlico + 2. Podiccps ruflcollLs + + 3 Podiceps Il/gricollis + 4. Podiceps cristolus + + + + 5. Phalucrocorax carbo + + + 6. Egrella ulba + 7. ć~r;r('lta gurzella + + + 8. Ardeu cillerea + + + + 9. Plalulea leucomdiu + 10. Cygl111S cygnus + ll. Alias plo tyrhync/7os + + + + 12_ Anas crecca + 13. AI/us pellelape + 14. Allus aCllla + + 15. Anus querquedula + + 16. Anus cI.}peatu + 17 . Nel/u m(inu + 18. Aythya Jerina + + + 19. Aylhy{l nyrocu + + 20. Ay thya fl/liglila + 21. Aythyu marilu + 22. Buccpl70/U clongula + 23 . lUc/gus II/e/gollser + 24. Hu/iocelus aibiciliu + 25. Filli cu utro + + + 26. Tringa lol(/II/1S + + + 27. Tringa nebularia + + 28. Trillga gla reo/ a + 29. Tringa hypoleucos + 30. Gullinago guUin ago + 31. Recurvirostru avose/ta + 32. Lurus ridibundlls + + + 33 LUl"lls a/gentafus + + + + 34. Chl/dollias lliger + 35. Cldidolllus /eucoplerus + 36. A/cedo u!this + + 37. Hi runda rustica + + 38. Delichan u/bica + 39. Con-lis corni;: + + + +

Ukupno: 20 23 19 12

Tabela 4

53

i

Ekološka diferencij acija faune ptica Li va nj skog polja (Bosna)

U ekosistemima otvorenih vodenih površina ustanovljeno je zadržavanje 39 vrsta ptica. Najbrojnije je vrstama i brojem jedinki zastupljena porodica pata­ka (Anatidae).

Značaj ovih ekosistema naročito je izražen u vrijeme migracije ptica sred­nje i sjevernijih dijelova Evrope. Na prostranim površinama središnjeg dijela aku­mulacije Buško jezero i njegovim rubnim dijelovima, koje čine plićaci sa razvi­jenom vodenom vegetacijom, zadržavaju se brojna jata ptica vodenih i močvarnih staništa. U doba jesenske i proljetne seobe ovdje nalaze povoljne uvjete za odmor

prehranu: gnjurci (Po dicip edida e) , kormorani (Phalacrocoracidae) , patke (A!1atidae) , liske (Rallidae), prutke (Chara.driidae), galebovi (Landue) i dr.

2. Populacije ptica u barskim i močvarnim ekosistemima

Ove ekosisteme nalazimo još uvijek u relativno sačuvanom obliku u sjev­ernom dijelu Livanjskog polja, zvanom Ždralovac.

Treba istaći da čovjek različitim zahvatima (kopanje kanala, eksploatacija treseta, izgradnja komunikacija i dr.) uvjetuje degradaciju i uništenje autohtonih barskih i močvarnih ekosistema.

A. Ekosistemi trske, site i rogoza

Na staništima koji su cijelu ili veći dio godine pod vodom susrećemo barsku vegetaciju u kojoj dominira biljna zajednica Scirpeto-Phragmitetum Koch, 1926. Fizionomiju zajednici daju biljne vrste: trska (Phmgmites spec.), rogoz (Typlw spec.) i vežUika (Schoenoplectus lacust,.is).

Ovaj barski ekosistem nekada Je zauzimao značajne površine u ovom dijelu Livanjskog polja. Danas ga nalazimo u njegovom krajnjem jugoistočnom dijelu­u okolini Ponor jezera, i to u fragmentarnom obliku

U zajednici trske, rogoza i site, uočeno je zadržavanje slijedećih ptica:

54 Svjetos lav Obratil

Sezonski aspekti

Proljetna Jesenska Vrsta Gniježđenje Zimovanje

seoba seobaV- III XII-ll

Ill-IV IX-XI L 2_

Pod/ceps rujicollis Podiceps CI-istu/us

+ +

3_ Bolaurus slellaris + 4_ !XOblychlls fIIiIlU/US + 5_ Nyc/icorox nycticorax + 6_ Ardeo/a wlloides + 7_ Egrellu gorzetto + + 8_ Ardea cinerea + + + 9_ Ardeo purpurea +

!O_ P/utu/eu /eucorodia + ll. Alias p/atyrhynchos + + 12_ Anas q/lerquedu/o + 13_ Grus gras + 14_ RalIlIs aquaticlIs + + 15_ Porzana porzanCl + 16 _ Porzoll(J parva + 17_ Gollillula ch!oropus + 18_ Fu!ica atra + 19_ MOlacilla jlava + 20_ Acrocephalus schoellobuenus + 2L Acrocepha!us scirp(/ceus + 22 _ AcroccpJ70/US (/rul7dinaceus +

Uku2no: 4 21 2

Tabela 5

Dosadašnja ornitološka saznanja ukazuju da su u ekosistemima tršćaka evi­dentirane 22 vrste ptica_ Najveći broj ptica zabilježen je u vrijeme gniježdenja (maj -j uli)_

Dio navedenih antropogenih ekofaktora , naročito izraženih poslijednjih desetljeća XX stoljeća, uvjetovali su degradaciju i uništenje barskih i močvarnih staništa, imao je za posljedicu nestajanje nekadašnjih gnjezdarica sa ovih prosto­ra_ Tako, u novijim istraživanjima obavljenim u razdoblju 1970_-1991. godine nije registrirano prisustvo ovih ptica: bukavac nebogled (Botaums slel1aris), gak (NYCti COUlX nycticorax), čaplja žuta (Ardeola miloides), čapljica bijela (Egretta garzettu) , kašikara (Plata/eu leucorodiu) , te ptičije vrste ždrala (Gr1lS grus) po

kojoj Je ovaj dio Livanjskog polja dobio ime Zdralovac. U novije vrijeme sigurno je ustanovljeno gniježđenje slijedećih vrsta:

Ixobl y clllls m il/II tus, Ro/lus aquaticus, Futicu utra, trstel1jaci Ac/'Oceplzu/us schoenobaelllls, A. scilpuceus, A. arundintlcells_

55 Ekološka diferencijacija faune ptica Livanjskog polja (Bosna )

B . Ekosistemi visokih šaševa

Na staništima gdje se voda dugo vremena zadržava u proljeće i Ueto, Susrećemo močvarne zajednice visokih šaševa koje pripadaju sv eZl Magllocariciol7.

U sjevernom dijelu Ždralovca, naročito u širem području zvanom Bastas i pa sve do Bogdaša, razvljen je široki pojas zajednice Mariscetum (All.) Zobr. 1953.

Ova zajednica okružena je biUnom zajednicom Caricetum elatae Koch 1926.

Treba naglasiti da se u periodima godine sa do sta padavina unutar ekosis­tema formiraju manje ili veće vodene oaze što objašnjava prisustvo određenih vrsta karakterističnih za vodena staništa (patke i čigre).

2. juna 1896. godine, u vrijeme kada su ovi ekosis temi bili sačuvani, utvrđeno je gniježđenje kolonija od cca 200 pari Chlidonias nigra, čigra crna (Reiser, 1939).

U zajednicama visokih šaši ustanov ljeno je prisustvo slijedećih ptičij ih vrsta:

Sezonsk i aspekti

Proljetna Jesenska Gniježđenje ZimovanjeVrsta seoba seoba

V-VIII XII-IIIII-IV IX-XI

l. Podiceps ruflcollis + 2. Egrelta garzeItu + 3. Ardea cinerea + + 4. P/ata/eu leucorodia + 5. P/ega dis fascinel1us + 6. Ciconia ciconia + + 7. A'7GS platyrhynchos + + 8. Anas sll'epleru + 9. Anus querquedula + 10. Haliaeetus a/bicilla + ll. Circus pygwgus + + 12. Circt/s oeruginosus + 13. Falco peregrin us + + 14. FaTco tin17uncuTus + 15. Porzana porzana + 16. Porzana parva + 17. Fuf/ca atra + 18. Vanel/us vaneTlus + + + 19. TI­inga totanus +

56 Svj etoslav Obrali!

20. Gal/inoga ga/linago + 21. Lams (/IgentotlIs + 22 Chhr/onios niger + 23. Chlldonias leucopterus + 24. Anthlls pratensis + 25 . Motocil/u j1m'a + 26. Motad//a alba + 27. Sax icolo mbetl"O + 28. EII/ beriza schoenicllls +

Ukupno: 3 27 5

Tabela 6

U ekosistemu visokih šaševa, koji je u vegetacijskom pogledu uniforman, evidentirano je prisustvo relativno velikog broja vrsta ptica (28). Najveći broj vrsta zabilježen je u ljetnom sezonskom aspektu.

Samo manji broj vrsta predstavUaju populacije koje u ovom ekosistemu stvaraju potomstvo. Kao sigurne gnijezdarice ustanovUene su ove vrste: patka divUa (Anus plutyrhy nc!lOS) , obična krđa (Anus querquedula) , štijoka riđuka

(Po,.zano po,.zuna), štijoka viziinica (PO,.ZW1U PU/'pu) , liska crna (Fulica (I lm) , vivak pozv iždač (VuneIllIS vone/lm), prutka crvenonoga (Dingu tolut/lIS) , šljuka ritska (Ca/linugo gullinago) , pliska žuta (Mot(l cil/uj1uvu) i strnadica močvarica (Ember/za selioenielus) .

Sve ostale ptice pripadaju drugim susjednim ili udaljenijim ekosistemima. U ovim životnim zajednicama one se zadržavaju radi ishrane.

3. Populac0e ptica ekosistema plavnih livada i pašnjaka

Ekosistemi plavnih livada i pašnjaka zauzimaju najveće površine u Livanjskom poUu. Svojim prostranstvom dominira zajednica Molinio-Luthy retum jJal1nol1iei H-ić 1963 koju susrećemo < na staništima sa izjednačenim uvjetima vlage, te je razvijena na tlima bogatim humusom koj i je često tresetnog karaktera.

Istraživanja naseVa ptica vršena su na ovim lokalitetima: Šormazi i Vrbica na Ždralovcu, Čelebići i Ča ići.

Avifauna mezofilnih livadskih ekosistema istraživana je i na zaravnjenom prostoru istočne obale Buškog jezera, ispod naselja Miši i Golinjevo. Ove livadske zajednice pripadaju asocijaciji Desehul11jJsietum mediue illy ricum (Zeidler 44) H-ić 63.

U biotopu poplavnih livada i pašnjaka zabilježeno je prisustvo ovih ptica:

57 Ekološka difercncijac(ja faune ptica Li vanjskog polja (Bosna)

Sezonski aspekti

Proljetna Jesenska Vrsta Gniježđenje Zimovanje

seoba seobaV-VIII XII-II

III-IV IX-XI I. Egretla alba + 2. Egretta garzetla + + 3. Ardea cinerea + + + + 4. Arc/ea pUlpurea + + 5. Platalea leucorodia + 6. Ciconia ciconia + + 7. Anas platyrhynchos + + + + 8. Anas streptera + 9. Anas acuta + 10. Anas querquedula + + IL Accipiter gentilis + + 12. Accipiter lIisus + + 13 . Buteo blItea + + + 14. Circus pygO/gus + + 15. Fa/co subbuteo + 16. Falco vespertinus + 17 Coturnix coturnix + 18. Grus grus + 19. Charadrius dubius + 20. Vanel/us vane/lus + + + + 21. Co/idris a/pina + + 22. Tringa totanus + + + + 23. Tringa nebu/aria + + 24. n-inga Oc/lI'OpUS + + 25. Ti'inga glareo/a + 26. Tt'inga hypoleucos + 27. NUII/enius al'quata + 28. Gallinago ga Ilin ago + + + 29. G/areo/a pranticola + 30. Lw'us ridibundus + + + 31. Lw'us argentatlls + + + + 32. Chlidonias niger + 33. Ch/idonias /eucopterus + 34. Co/ull7ba pa/umbus + 35. Co/umba livia + + 36_ CUCll/US canorus + 37. Jynx torquilla + 38. Hirunda rusI ica + + 39. DelichiOI1 ~II-bica + + 40. A/auda GIvensis + + + +

58 Svjetoslav ObraIii

4L All/hus pra/ensis + 42. Anlhus spinoleIla + + + + 43 . Mo/ac/Ila jlava + + 44. M o/actlla a I ba + + + 45 . Lanius co!lurio + + 46. LUllius minor + 47 . Slu/'ll/.ls vulgaris + + + 48. Pica picu + + + + 49. Coloeus monedula + + 50. CO/WIS comix + + + + SL Sa.xico la rubelm + 52. Sa.xicola lorquul{1 + 53. Oen(ln/he oenan/he + + 54. Turdus pilaris + 55. Fringi I la coelebs + + + + 56. CU/duelis ch/oris + + + + 57 C(lfdl.le!is cO/'due/is + + + 58. Acan/his canIlabina + + 59. Emberiza calandru + + + +

Ukupno: 38 44 26 17

Tabela 7

U ovim ekosistemima registriran je veliki broj vrsta koje pripadaju različitim tipovima avifaune. To je uvjetovano nizom ekoloških karakteristika ovih ekosistema, od kojih treba izdvojiti: plavnost staništa do kasno u Ueto, pris­ustvo busove oštrice (Carex paniceae), te prisustvo fragmentiranih šumskih i gnnolikih sastojina unutar i u okolini plavUenih livada.

Prisustvo vode je ograničavajući faktor u vrijeme gniježđenja (april-juni) . Od 59 registriranih vrsta ptica, tzv. zavičajnim pticama, koje u ovom ekosistemu stvaraju potomstvo, pripadaju ove: Anas platyrhynchos, Coturnix coturnix, Vanelhls vanefflls, Tringa totonus, Gallinago ga Ilin uga, Alauda arvensis, Motacifla jlava, Motocilla alba, Saxicolu rubetm i Emberiza calandra.

Isti ekološki faktor veoma je povoljan u periodu proljetne migracije (mart­aprii). Tada poplavljene livade pružaju optimalne uvjete za odmor i prehranu vodenih i močvarnih ptica, kada je i konstatirana najveća prezentnost ptica.

U ljetnim mjesecima, kada se livadske površine isuše i na njima razvije livadska vegetacija sa karakterističnom mikro i makrofaunom, brojne vrste ptica okolnih, često i udaljenijih staništa ovdje nalaze povoljne uvjete ishrane. Na primjer: Buteo buteo, Larus argentatus, Cuculus c{/norus, Jynx torquiffa, Hirundo rustica, Delichion urbica, Lal/ius collurio, Lunius l11inO/~ Acanthis cannabina, Pica pica, Corvus cornix, Turdus pi/aris i dr.

59 Eko loška diferencijacija faune ptica Livanjskog polja (Bosna)

4. Populac0e ptica ekosistema suhih livada i kamenjarskih pašnjaka

Zajednice suhih travnjaka i kamenjarskih pašnjaka vegetacijskog reda Scorzol7ero-Chtysopogoneta!ia H-ić et H-at 56 (58) nalaze se u neposrednoj ili bližoj okolini akumulacije Buškog jezera (desna obala rukavca Ričine i potez: Renići-brana Kazaginac-Bukova gora-Mukušnica-Grabovica-Karlov Han-izvo­rišni dio Ričine).

U zajednicama suhih livada i kamenjarskih pašnjaka uočeno je prisustvo ovih vrsta ptica:

Sezonski aspekti

Proljetna JesenskaGnij ežđenj e ZimovanjeVrsta seoba seoba v-VIII XII-II

III-IV IX-XI

l. Anser faba!is + 2. Accipiter gentilis + 3. Accipiter nisLls + + 4. Buteo buteo + + 5. Fa/co subbuteo + 6. Grm grus + 7. Co/umba pa/umbus + + + 8. Co/umba livia + + + 9. Streptope!ia turtw· + 10. Cucu/us cunorus + ll. Upupa epops + + 12. .JYl1x torquilla + + 13. Hirundorusticu + + 14. Delichiol1 urbiea + 15. A/audaa/vel1sis + + + 16. Anthus spillo/etta + + 17. MotaciIla cinerea + + 18. MoIaciIla a/ba + + + 19. Lanius collurio + 20. Slurl1L1S vulgaris + 21. Pica piea + + + + 22. Pyrrhocorax graculus + 23. C%eus monedula + 24. Cor-vus cornix + + + 25. Corvus corax + + 26. Sylvia illricapi/la + + 27 . Saxico/a rubetm + 28. LLlScil1ia megarhynchos + 29. nu"dus pi/aris + +

30. TU/dus merula + +

60 Sv.ietosiav Obratil

31. Passer domesticlts + + + + 32 . Passer /Ilontanus + + + + 33. Fringilla coelebs + + + 34. Serinus serinus + + + 35. Cardueli s ch/oris + + 36. CU/dl/elis carduelis + + + 37. Acan/his cannabina + + + 38 . Ember/za cu/andro + + +

Ukupno: 29 24 17 9

Tabela 8

Karakteristika avifaune ovog ekosistema Jeste da od relativno velikog broja vrsta ptica koje se u njemu zadržavaju (38 vrsta), mali broj vrsta pripada gnjez­daricama. Us tanovljeno je da se u relativno uniformnoj vegetacij i suhih livada i pašnjaka sigurno gnijezde ove tri vrste: poljska ševa (Alauda arvensis), travarka obična (Saxicola rubetra) i strnadica vel ika (Embel·iza ea/andra).

Sve ostale ptice gnij ezde u grmolikim sastoj inama unutar ekosistema, zatim susjednim zaj ednicama šuma te određeni broJ vrsta u ekosistemima okomi­tih litica okolnih planina (Pynhocorax gracu/us i dr.), a ovdje zadovoljavaju jednu od osnovnih životnih potreba-prehranu.

5. Populacije ptica u šumskim ekosistemi ma

Šumske zajednice su veoma skromno za stupljene na Livanjskom polju. Danas susrećemo samo fragmente nekadašnjih šuma koje su pokrivale

ovaj predio, a koje su degradirane ili un ištene antropogenim dejstvom.

A. Ekosistemi šuma hrasta lužnj aka Quercus robur L

U sjevernom dijelu Livanjskog polja na umjereno vlažnim tlima razvijena je zajednica Genisto e!atae-Querceto roboris Horv. 1938. sa dominacijom hrasta lužnjaka, Quercus robur.

Ove šume ustvari predstavljaju manje ili veće skupine drveća i gaj eva, koje su odvojene jedne od drugih čistinama - kompleksima livada.

NaseUa ptica šumskih zajednica hrasta lužnjaka istraživana su na ovim lokalitet ima: Šormazi, Sajkovići , Kazanci , Vrbica i dr.

Stupanj degradiranosti postojećih šumskih zajednica hrasta lužnjaka je različit , što ekološki uvjetuje kvalitativni i kvantitativni sastav naselja ptica .

U ostacima šumskih zajednica hrasta lužnjaka ustanovljeno je zadržavanje ovih vrsta ptica:

61 Ekološka direrćl1cijacija faune plica Livanjskog polja (BosIla)

Sezonski aspekti

Vrsta Proljetna

seoba III-IV

GniježđenJe

V- VIII

Jesenska seoba IX-XI

Zimovanje Xn-ll

+ + 2. Acclpiter l1iSIIS + 3. Buteo bL/tea + + + + 4. Falco subbuteo + 5. Colulllba paluIIIbus + + 6. Collll7lba oenos + + 7. Cueullls callorus + + 8. Strix uluco + 9. Upllpa epops + + + lO. Jynx iorquilla + + ll. Picus (all us + 12. Dendrocopus l11ujor + + + + 13. Anthus trivialis + 14. LUl1Ius co/lurio + 15. LUl1ius minor + 16. Orio/us oriolus + + 17 StllrllUS vulgaris + 18. Garl1llus glal1darius + + + 19. Pica pica + 20. Corvlls cornix + + + + 21. Troglodytes trogloc(ytes + 22. Sylvia atricapi!!a + + 23. Sylvia cOl11munis + 24. Phylloscopus collybita + + + 25. Phylloseopus sibi/atrix + + 26. Regulus regulus + + T-I. Ficedula hypo/euca + 28. Ficedula parva + 29. Muscicapa striata + 30. Erithacl/s mbecula + + + 3l. Luscinia megarhynchos + + 32. Turdus pilaris + 33. Tllrdus merula + + + + 34. Turdus ('iseivontS + + + 35. Aegithulos caL/datus + + + 36. Parus palustriS + + 37. Panis coeruleus + + + + 38. Panis IIwJor + + + + 39. Si tla elllopea + + + 40. Certhia brachyductyla + +

62 Svjetoslav Obratil

4l. Passe,. montanus + + 42. F,.ingillu. coe/ebs + + + + 43. CQJ'duelis ch/oris + + + + 44. Carduelis cwdue/is + + + 45 . Coccothruustes coccothruustes + 46. Emberizu. citi'ille/la + + + + 47. Embe,.iza eiu +

Ukupno: 23 39 23 18

Tabela 9

Ekosisteme šuma hrasta lužnjaka karakterizira bogastvo i raznovrsnost ptičijeg svijeta. Ono je uvjetovano nizom ekoloških faktora koji pružaju povoljne uvjete za gniježđenje i prehranu velikog broja vrsta u sva četiri sezonska aspek­ta.

U toku sistematskih istraživanja 1970.-1971. godine, u šumama hrasta lužnjaka evidentirano je zadržavanje 47 vrsta ptica. Veoma je značajna činjenica da je najveći broj vrsta registriran u ljetnom sezonskom aspektu kada autohtone populacije stvaraju potomstvo. U ovim ekosistemima u periodu gniježđenja

utvrđeno je prisustvo 39 vrsta. Najveća prezentnost ptica registrirana je na lokalitetu Sajkovići u zajedni­

ci hrasta lužnjaka prorijeđenog sprata drveća, sa prisutnim čistinama unutar nje i razvijenim spratom gnnova na rubu zajednice. U spratu drveća dominiraju stara stabla hrasta.

Ova raznovrsnost ekoloških uvjeta za gniježđenje i prehranu objašnjava raznovrsnost avifaune (prisustvo ptica dupljašica, gnjezdarica gnnova, ptica koje se prehranjuju na čistinama i dr.) i prezentnost 41 vrste.

B. Ekosistemi šuma poljskog jasena Fraxinus angustifolia Vahl.

Ovi šumski ekosistemi su jedinstveni ne samo za Livanjsko polje nego i za sva kraška polja. Predstavljaju razrijeđene sastojine poljskog jasena - Fraxinus wzgusli/olfus Vahl Nalaze se u centralnom dijelu Livanjskog polja, na njegovom istočnom rubu. Protežu se od naselja Ljubunčić pa sve do Lusnića, te se i područje zove po njima Jasenovi.

Kako bi se dobila što realnija slika stanja avifaune, istraživanja su vršena 1970. i 1971. godine na dva lokaliteta. Jedan lokalitet se nalazio uprorijeđenoj sastojini čije je tlo pokriveno vegetacijom livada , a drugi u sastojini koja ima formu guste šikare.

Naselja ptica u šumskoj sastojini poljskogjasena sačinjavaju ove vrste:

63

poljskog jasena Je prisustvo 30 vrsta faune ornitofauna i ornito fauna grmova.

faunu ptica nalazimo u spratu šumske me, u . u dendro vrste: Fraxinus Ulmus minOt; Acer fafar~

tremula i

EkoJošk~ ctiferencljac:Ja faune ptica Livanjskog polja (Bosna)

karakterističnu za sprat grmova grmova: Con/us Rosa canina,

dr.

Vrsta

'1"-. BL/tea bureo 3. Falco subbuteo 4. Co/wnba 5. ClIcl/lus call o rus

6.

8. 9. lO. Lanius collurio ll. Lanius !IllIIaI' 12. OriO/liS orio/us

13. Slumus 14. Pica 15. COfTIIS com ix

16. 17. 18.

19. Phoelllcums ochruros 20. Ll/scinia 21. Turdus merula 22. Turd1/s ihacus 23. TU/dus viscivorus 24. clludahlS 25. 26. 27. Carduelis ch/oris 28. CU/duelis cwduelis 29. Coccothrausres coccorhraustes 30.

+ + + +

+ + +

+

+

+

+

+ 12

+ + + + + +

+ + +

+

+ +

+

+

+

+ 19

+ +

+ +

+ + + +

+

+ + + +

+ + +

+ +

+ 8

Svjetosiav Obrati!

C. EkosIstemi šuma crne johe Alllus Gartn

rubu

Vrsta

se u relativno širokom prema Crnom

su u relativno

od Grabeža prema

između

V-VIII XII-IIIII-IV

L + 2. + 3. +

+ 5. + + + + 6. Corpus comix + 7. + 8. + + 9. + + 10. + II Erithacus rl/becu/a + + 12. Ll/scmia + 13. Turdus meru/a + +

caudatus + 15. Parlls coeru/eus 16. Parus + + + J coelebs + + + 18. Carduelis ch/oris + + 19. Cat-duelis cardlle!is 20. Emberiza cifnnel1a +

II

Tabela II

+ + +

65 Ekološka diferetlc0acija faune ptica Livanjskog polja (Bosna)

U ovom vegetacijski relativno uniformnom ekosistemu utvrđeno je zadržavanje 20 vrsta ptica.

Sa ornitološkog aspekta za ovaj šumski ekosistem značajni su slijedeći ekomomenti:

a) Stalno kresanje joha te veći dio sastojine ima grmoliki izgled b) Prisustvo grmova u rubnom dijelu sastojine c) Unutar sastojine prisutne su manje čistine.

Ovi značajni biotički ekofaktori objašnjavaju gniježđenje dendrofilnih vrsta ptica (Fringilla coelebs, Parus majo;; Oriolus oriolus, Corvus cornix, Pica pica i dr.), ptica isključivo vezanih za grmove (Lanius mino/~ Sylvia atricapilla, Sylvia communis, Luscillia megarhynchos i dr.) i onih čija je ishrana isključivo vezana za čistine (npr. Emberiza citrinella)

U vrijeme kišnih godišnjih doba veći dio ekosistema je poplavljen. U vri­jeme jesenske seobe u ekosistemu je registrirano zadržavanje močvarne ptice ­šljuke barske (Gallinago ga Ilin ago ).

D. Ekosistemi šuma bjelograba-Catpinus orientalis Mill.

Šumska vegetacija predstavljena je uglavnom termofilnom zajednicom bjelograba sa više subasocijacija i facijesa. Najčešći facijesi su sa meduncem (Quercus pubescens) i sa cerom (Quercus cerris).

Zajednica gusto obrasta strme padine Kamešnice planine, od KraUičinog nasipa do Rašeljke, a dalje preko Bukove gore, Grabovice, Karlovog Hana do izvorišnog dijela Ričine predstavljena je u obliku manjih šuma i šumaraka.

Gore navedeni ekosistem prostire se u neposrednoj okolini vodene akumu­lacije Buško jezero.

Na istočnom rubu Livanjskog polja, na padinama iznad naselja Vrbice, naselje ptica istraživano je u zajednici bjelograba (Ol/pinus orientalis) koji je dominantan, sa veoma malo cera (Quercus cerris).

U šumskoj zajednici bijeloga graba, u neposrednoj okolini Polja, zabilježene su slijedeće vrste ptica:

Sezonski aspekti

Proljetna Jesenska Gniježđenje ZimovanjeVrsta seoba seoba

V-VIII XII-IIIII-IV IX-XI

1. Accipiter gentilis + + 2. Accipiter nisus + + 3. Buteo buteo + + 4. Falco subbufeo + 5. Columbo palumbus + + +

66 SvjelOsiav Obratil

6. Columba oenas + + 7. Columha livia + 8. Cuclllus conorus + + 9. Upupa epops + + 10. Jynx torquilla + + ll. Picus viridis + + 12. Dendrocopos I1l(}jor + 13 . Hirundo rustico + + 14. LulIula arborea + + 15. Anlhus trivialis + + + 16. Lanius col/urio + 17. LanilIs minor + 18. Oriolus oriolus + 19. Stumils vulgaris + + + 20. Gorrulus glandarius + + + + 2 l. Pica pica + + + + 22. Corvlls cornix + + + + 23. Troglodytes troglodytes + 24. Sylvia atricapilla + + 25. Sy lvia communis + 26. Sylvia cUnIcca + 27. Phylloscopus collybita + + + 28. PhyUoscopus sihilalrix + 29. Saxicola rubetra + + 30. Sux icola torquula + 31. Oen(Jnthe oenanthe + + 32. PhoeniCUllIs ochruros + + + 33. Erithacus rubecula + + + 34. Luscinia megarhynchos + + 35. TUldus pilaris + 36. TUl"dus merula + + + + 37. Turdus viscivorus + 38 . Aegilhalos caudatus + 39. Panis lugL/bris + 40. Parus coent/ells + 41. Panis /tla/or + + + + 42. Passer domesticus + + 43. Passer montallus + + + + 44. Fringilla coelebs + + + + 45. SerlI/US serinus + + + 46. Corduelis cl710ris + + + 47 . CardIlelis carduelis + + + + 48. Acanlhis cannabina + + + + 49 . Emberiza citrinella + + 50. Emberiza cia +

67 Ekološka diferencijacij a faune ptica Livanjskog polja (Bosna)

51. Emberiza cirlus + + 16Ukupno: 35 40 19

Tabela 12

Najveći broj vrsta, od 51 koliko je registrirano u ovim ekosistemima, zadržava se u Uetnom aspektu (40 vrsta). Velika frekvencija ptica zabilježena je u vrUeme migracije, naročito proUetne seobe (35 vrsta).

Kao gnjezdarice dominiraju vrste iz porodice muharica (Muscicapidae) u spratu drveća, a u spratu grmova svračci (Lanidue) i grmuše (Sylvia spec.)

U degradiranim zajednicama, koje imaju fizionomiju kamenjara sa prisut­nim travnatim čistinama, česte su petrofilne vrste: kamenjar obični (Oenanthe oenanthe) i planinska crvenoperka (Phoenlcurus ochruros).

6. Populacije ptica ekosistema obradivih površina i čistina uz komunikacije i

nase~ja

U rubnim dijelovima Livanjskog poUa, u podnožju planinskog lanca Dinare na zapadnoj i planina Staretine, Golije i Tušnice na istočnoj strani nalaze se brojna ljudska naselja .

U svrhu opstanka , čovjekovim djelovanjem stvoreni su antropogeni ekosis­temi: ljudska naselja , obradive površine, čistine uz komunikacije i dL

Ptice kao organska skupina čine jednu od biotskih komponenti koja je lancima ishrane i uvjetima gniježđenja ekološki vezana za neživu i živu kompo­nentu navedenih životnih sredina - ekosistema.

Novija omitološka istraživanja djelomično su obuhvatila ova antropogena staništa. S obzirom na obim istraživanja i veličinu prostora, konstatirano stanje naseUa ptica ne može se smatrati kao stvarno.

Na obradivim površinama i čistinama uz komunikacije i naseUena mjesta zabilježeno je prisustvo slijedećih ptičijih vrsta:

Sezonski aspekti

Pro~ietna Jesenska Vrsta Gniježđenje Zimovanje

seoba seobaV-VIII XII-II

III-IV IX-XI

l. Accipiter genlilis + + 2. Accipiter nisus + + + 3_ Buteo lagopus + 4_ Buteo buteo + + + + 5_ Ci,.caetus gallicus + 6_ Circ'us cyaneus + 7_ Falco peregril1lls + 8_ Falco columbarius +

68 Svjetoslav Obratil

9. Falco vespertinlls + 10. Coturnix cotllrnix + + ll. Columbo paIlImbus + + + 12. Columbo livia + + + + 13. Streptopelia turtllr + + 14. Aplls apus + 15 . Coracias gan-ulus + 16. Merops apiaster + 17. Upupa epops + + + 18. .!ynx torquilla + + 19. Dendrocopos major + + 20. Riparia riparia + + 21. Hi/1.lndo /1.Istica + + 22. Delichon urbica + 23 . Galerida cristata + 24. Alauda arvensis + + + + 25. Motacil/a alba + + 26. Lanius collurio + + 27 . Lanius minor + 28. LanilIs exubitor + 29 _ Oriolus oriolus + 30 . Sturnlls vulgaris + + + 31. Garrulus glandarius + 32. Pica pica + + + + 33. Pyrrhocorax grauculus + + 34. Coloeus mon edula + + + 35 . CorvLls cornix + + + + 36. Sylvia atricapi Ila + 37 . Sy lvia communis + 38. Sylvia curucca + 39 . Phyl/oscopus collybita + + 40. Saxicola rubetra + + 41. SCLX:icola torquata + 42. Oenanthe oenanthe + 43. Phoenicurus ochruros + 44. Erit/wcus rubecu la + + 45. LL/scinia megarhynchos + + 46. Twdus pi/aris + 47. TLlrdus meru/a + + 48 . Turdlls viscivorus + 49 . ParIIs major + + + + 50 . Passer domesticus + + + + Sl. Passer monlanus + + + 52 . Fringilla coe/ebs + + + + 53 . Fringil!a montiji-ingilla +

Ekološka diferenciJacija faune ptica Livanjskog po:ja

54. Serinus serinus 55. Curdue!ts ehloris + 56. Carduelis + 57. Carduelis curduelis + + + 58. Acanthis cannabina + + + + 59. Coccothraustes eoecothraustes + 60. Emberiza ea/andra + 6l. Emberiza citrinelfa + + 62. Emberizu hartulana + +

Tabela 13

l

ćubasta ševa (Alauda pliska bijela (MotaciIla

su ove vrste: poljska ševa

i strnadica vrtna hortulana). Na stablima i stabala degradiranih

obradivih površina i čistina te ograda zabilježeno zlatovrana ganulus), pupavac

svračak rusi l vrana (Corvus

Ostale ptice su gnjezdarice uglavnom šumskih ekosistema. Na lokalitetu Prolog, na zemljanim iskopinama na gniježđenju ustanovljena ka žuta (Merops piljak kosirić

i žutokljuna galica na Dinare. Sve ove ovdje se

DISKUSIJA

od elemenata biotičke

I

su samo dio ekoloških faktora i brojnost ptičiJih vrsta u području. Ovi eko faktori

osnovne životne reprodukciju u periodu odmor II i Promjenjivost ekoloških faktora na užem i širem prostoru II

toku godine i veoma izražena dinamičnost ptica kao zoološke orgamza­

70 SVlctoslav Obratil

ma

ptica. terenski rad u sva četiri

obavio je znameniti Reiser, muzeja Bosne

Hercegovine u faune ptica Bosne I

sintetizirani podaci (BOSNIEN UND

su vršena II okvinl sistematskih· II vremenskom 1887.-1915. a

posmrtno II djelu ORNIS BALCANICA I

Nakon ovih tološka

WINA) 1939. nastupio je

potpuno izostajala. na područJu

muzejskog na u razdobiju 1887.-1915.

U toku novijih ornitoloških 1990. godine ustanovljenoJ fauni

Ovo e broja vrsta na

vremenski period u kome su

polja vršena su u

1970.­81 "nova" vrsta.

Livanjskog polja uvjetovano edećim činjenicama:

a) Prva· obavljena su tako da

ma, u sva četiri e)

ekološki na l

ptice na makroprojekata I imala su bio­

u SVlm najznačajnijltn

jezera 1972. karakterističnih za vode­

i novijih istraživanja, i poređenje stanja ova dva vremenski odvojena uvid u promjene koje su pod

u ekosistemllna polja omogućavaju

neposredne

da su naj sl i­

71 Ekološka diferencijacija faune ptica Livanjskog polj a (Bosna)

- antropogeni ekosistemi obradivih površina l čistina uz komunikacije l

naseljena mjesta, 62 vrste; - prirodni ekosistemi plavnih livada i pašnjaka, 59 vrsta; - šumske zajednice bjelograba, 51 , i šume hrasta lužnjaka , 47 vrsta; - antropogeni ekosistemi vještačke akumulacije Buškog jezera, 39 vrsta . 3. Disperzija ptica u vremenu pokazuje da je najveći broj vrsta registriran

u periodu gniježđenja (123), migracije ptica (proljetna seoba 84, jesenska seoba 81 vrsta ptica).

Značajna je konstatacija da se i u aspektu zimovanja u ekosistemima zadržava veliki broj vrsta, 59.

4. Antropogeno dejstvo izraženo kroz meliracione zahvate na prostoru Livanjskog polja posljednjih desetljeća XX stoljeća uvjetovalo je degradaciju i uništenje barskih i močvarnih ekosistema.

To je ekološki uvjetovalo da na ovom kraškom polju više ne gnijezde inače rijetke i ugrožene vrste u fauni ptica Bosne i Hercegovine i šire:

- Botaurus stellaris (bukavac nebogied) - Nycticorax nycticorux (gak) - Ardeola ralloides (čaplja žuta) - Egretta garzetta (mala bijela čaplja) - Plalalea leucorodia (žličarka, kašikara) - Grus grus (ždral sivi) - Chlidonias niger (čigra crna) 5. Fonniranje vještačke vodene akumulacije Buško jezero 1972. godine na

nekadašnjem močvarnom području Buško blato imalo je progradacioni uticaj na faunu ptica Livanjskog polja.

Prostranstvom, ovaj antropogeni vodeni ekosistem pruža povoljne uvjete za zadržavanje, odmor, prehranu i zaklon evropskim populacijama ptica u vrijeme migracije. Registrirano je zadržavanje niza vrsta ptica koje nisu zabilježene na prvim istraživanjima. Značajem i brojem izdvajaju se ove vrste:

- Gavia arlica (plijenor srednji) - Podiceps nigricollis (gnjurac crnovrati) - Podiceps cristatus (gnjurac ćubasti)

- Phalacrocorax carbo (vranac veliki) - Anas crecca (patka kržulja) - Netta rufina (plovka glavata) - Aythya jerina (plovka riđoglava)

- Aythya nyroca (patka njorka) - Ay thyajuligula (patka krunata) - Aythya marila (patka crninka) - Recurvivostm avosella (sabljarka modronoga) - Merops apiaster (pčelarica)

II

avifaune Jezera )rS, sv, 39 (1991)

SVlctoslav Obratii

6. S obzirom na dosadašnjih veličinu prostora, koje su u nastale pod uticajem IJV,;I.Hlll faktora te navedene specifičnosti ornitoloških pozna­vanju faune ptica

7. Prezentnost i

na potrebu daljih navedene skupine orgamzama.

LITERATURA

VOĐA kroz priro­

3,

4. V F (1973): Cata!ogus JlIgos/aFioc, IVi3 Ljubljana.

5. Obrati!, S (1992): priobalnog područja,

6. O. (1939): Omis Ba/canica l. (Bosnien und 7. J. (1953): Polja III, str

45-58, Sarajevo, 8. & al. (l Biocenozc kraJkih I i II, Elaborat Biološkog

instituta Univerziteta u 9. Sabaheta (l Prikaz

(Bosna) i podruija, 129-141, Sarajevo.

10. Ch. (1959): The Birds of the Pa/earctic London,

Ch. (1965): The Birds the Pa/carctic Fauna-Non London

12.

73 Ekološka diferencijac ij a faune ptica Livanjskog polj a (Bosna)

Ecological differentiationof the bird fauna of the Livanj sko polje Valley (Bosnia)

SUMMARY

Based on the synthesis of earlier and more recent research studies, analy­sis and comparasion of the bird fauna situation in the two stated time periods, as well as insights into the changes in ecosystems of the Livanjsko polje Valley that have taken place due to human influence, it was possible to come to the follow­ing conclusions:

l. 163 bird species from 38 families were noted to stay in the area of the Livanjsko polje Valley and its immediate sun·oundings.

2. The spatial distribution of birds indicate that the following ecosystems are most densely populated:

Anthropogenic ecosystems of arable land areas and clearings alongiside roads and settlements - 62 species; Natural ecosystems of periodically inundated valleys and grassiand - 59 specIes ; Oriental Hornbeam forests - 51 species, and Common Oak forests - 47 specIes ; Anthropogenic ecosystems of the Buško jezero artificially impounded water accumulation - 39 species.

3. The distribution of birds in time shows that the largest number of species is registered in the nesting period (123) and periods of bird migration (spring migration - 84, autumn migration - 81 species).

An important finding was that many species (59) remain in the ecosystems in the wintering period too.

4. The anthropogenic factors represented by land - reclamation interven­tions perfonned in the Livanjsko polje Valley area in last decades of the 20th cen­tury, have caused degradation and destruction of pond and swamp ecosystems.

Ecologically, the results of this process is that the following species, rare and endangered in bird fauna of Bosnia and Herzegovina and beyond, are no longer nesting in this karst valley :

Botaurus stellaris (Bittem) Nycticorax nycticorax (Night Heron)

- Ardeola ralloides (Squacco heron) - Egretta garzetta (Little Egret) - Plata lea leucordia (Spoonbill)

Grus grus (Common Crane) Chlidonias niger (Black Tem)

74 Svjetoslav Obratil

5. Forming of the Buško Jezero artificially impounded water accumulation in 1972 on the territory of the former swamp area Buško Blato, positively influ­enced the development of bird fauna of the Livanjsko polje Valley.

Due to its vastness, this anthropogenic water ecosystem provides suitable conditions for Europian bird populations to stay, rest, find food and shelter in time of migrations. The study has registered the stay of a number of bird species that were not registered in earlier research studies. Standing out among them in impor­tance and number, are the following species:

Gavia artica (Black - throated Diver) - Podiceps nigricollis (Black-necked Grebe) - Podiceps cristatus (Great Crested Grebe) - Phalacrocorax carbo (Cormorant) - Anas crecca (Teal)

Netta rufina (Red-cres ted Pochard) - Aythya ferina (Pochard) - Aythya nyroca (Ferruginous Duck) - Aythy a fu ligu la (Tufted Duck) - Aythy a marila (Scaup)

Recurvivostra avosetta (Avocet) Merops apiaster (Bee-eater)

6. Given the scope of previous research studies, the size of the area, the changes that took place in ecosystems due to anthropogenic factors, as well as the stated specific characteristics of omithological studies, the presented paper repre­sents a contibution to our knowledge about the bird fauna of the Livanjsko polje Valley.

7. The presence and diversity of the avifauna registered to date are clear indications of the importance of this Dinaric karst valley for European bird pop­ulations in period of migration and wintering.

This fact implies a need for further research of the stated group of organ­lsms.

75 Ekološka diferencijacija faune ptica Livanjskog polja (Bosna)

Prilog l - Sistematski pregled avifaune do sada registrirane na Livanjskom polju

Sezonski aspekti

Proljetna Jesenska Gniježđenje ZimovanjePORODICA-vrsta seoba seoba

V-VIII XII-IIIII-IV IX-XI

GAVIIDAE

1. Gavia artica +

PODICIPEDIDAE

2. 3. 4.

Podiceps rujicollis Podiceps nigricollis Podiceps cristatus +

+

+

+ + + +

PHALACROCORACIDAE

5. Phalacrocorax carbo + + +

ARDEIDAE

6. 7. 8. 9. 10. ll. 12. 13.

Bo/aurus s/ellaris Ixobrychus minutus Nycticorax nycticorax. Ardeola ralloides Egretta alba Egretta gm-zetla Ardea cinerea Ardea purpurea

+ + +

+ + + +

+ + +

+ + + +

THRESKIORNITHIDAE

14. 15.

Platalea !eucorodia Plegadis fa!cinellus

+ +

CICfNIIDAE

16. Ciconia ciconia + +

ANATIDAE

17. 18. 19. 20. 2l.

Anser fa ba lis Cygnus cygnus Anas platyrhynchos Anas crecca Anas strepera

+ +

+

+ +

+ + +

+

76 Svjetoslav Obratil

22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 3l. 32.

Anus penelope Anus (lcuta Anas querquedula Anas clypeata Netta ruJina Aythya jerina Aythya nyroca Aythya juligula Aythya marila Bucephala clangula Mergus melganser

+ + + +

+ +

+

+ + + +

+ +

+

+ + +

ACCIPITRIDAE

33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 4l. 42.

Haliaeetus albicilla Accipiter gentilis Accipiter nisus Buteo lugopus Buteo buteo Gyps jl.l lvus CircaiitllS gallicus Circus cyaneus CircllS pygarcLls Circus aerllginosus

+ +

+

+ + +

+ +

+ +

+ + + +

+ +

+ +

+

+

FALCONlDAE

43. 44. 45. 46. 47 . 48.

Falco peregrin us Falco subbuteo Falco columbarius Falco vespertil1us Falco naumanni Falco tinnunculus

+

+ +

+

+ +

+

+

+

PHASLANlDAE

49. 50.

Perdix perdix Coturnix coturnix +

+ +

GRUlDAE

51. Grus grus + +

RALLIDAE

52. 53 . 54.

Rallus aqualicus Porzuna porzana Porzana parva

+ + +

+

77 Ekološka di ferencijacija faune ptica Livanjskog polja (Bosna)

55. 56.

Gallinula ehloropus Fuliea atra +

+ + +

CHARADRIIDAE

57. 58. 59 . 60. 61. 62. 63 . 64. 65 . 66. 67. 68 . 69.

Charadrius dubius Pluvialis apriearia Vane/lus vane/lus Calid,.is alpina Philomaehus pugnax u 'inga total1us Tringa nebularia n -inga oehropus Tringa glareola n -inga hypoleucos Numenius m'quata Gal/inoga gal/inago Reeurvivostra avoseta

+

+ + +

+ + +

+

+

+ +

+ + +

+ +

+ + +

+ +

+

+ +

+

+

GLAREOLIDAE

70. Glareala pran ticala +

LARIDAE

71. 72 . 73. 74.

LO/­us ridibundus Larus argentatus Chlidonias niger Chlidonias leueopterus

+ +

+ + + +

+ + +

COLUMBIDAE

75. 76. 77. 78 .

Co/umba palumbus Columba oenas Columba livia Streptopelia turtur

+ + + +

+ + + +

+ + +

+ +

CUCULIDAE

79. Cueu/us canonlS + +

STRIGIDAE

80. Strix alueo +

APODIDAE

8 1. Apus apus +

78 Svj etoslav Obrati!

CORACIDAE

82 . Coracias gwntlus +

ALCEDINIDAE

83 . Alcedo at/his + +

MEROPIDAE

84. Merops apioster +

UPUPIDAE

85. Upupa epops + + +

PICIDAE

86. Jynx torquilla 87. Picus viri dis 88. Picus can us 89. Dendl'Ocopus major

+

+

+ + + + +

+ + +

HIRUNDINIDAE

90. Riparia riparia 9L Hirundo rust ica 92. Delichon UI­bica

+ + +

+ + +

ALAUDIDAE

93 . Eremophila alpestris 94. Galerida cris tata 95. LulIula arborea 96. Alauda arvel1Sis

+

+

+ + +

+ +

+

+ +

MOTACILLIDAE

97. Anthus trivialis 98. Anthus pratel7Sis 99. Anthus spinoletta IDO. MoIaciIla jlava 10L MotaciIla cinerea 102. Motacilla alba

+

+ + + +

+

+ +

+

+ +

+ +

+

+

LANIIDAE

103. 104. IDS.

Lan/us collurio LanilIS minor Lan/us exubitor

+ + +

+ +

Ekološka diferencijacija faune ptica Livanjskog polja (Bosna)

ORIOLlDAE

106. Ortolus oriolus + +

STURNIDAE

+ + +

CORVIDAE

108. 109. 110. III 112. 113.

Co!oeus rnonedula Corvus corn/x COrvllS corax

+ + + + + +

+ + + + + +

+ +

+ +

+ +

+ +

TROGLODYTIDAE

114. + +

MUSCICAPIDAE

115. 116.

117. 118. 119. 120. 121 122. 123. 124. 25.

126. 127. 128. 129.

13L 132. 133. 134. 135. 136. 137. 138.

schoenobaenus scirpaceus

Acrocephalus arundinaceus Hyppo!ais icterina Sylvia nisoria

alricapiJIa

col!ybila sibilalrlx

regulus ignicapi/us

Ficedula hypolellca Ficedula parva

stnatu Smuco/a rube tra Saxicola torquata Oenal/the oenaf1lhe Phoel1lcurus ochruros Phoemcurus ErithacllS rubecula Ll/scmia Turdus Turdus meru/a

+ + + + +

+

+

+ + +

+ + + + + + + + + +

+ +

+ +

+

+

+

+ +

+

+

+

+

+ +

Svjetoslav Obrati!

139. 140_

7llrdlls i/WCliS

Ill/dus Fiscivorus + + + +

AEGITHALIDAE

141. caudatus + + + +

PARIDAE

142_ 143_ 144_ 145_ 146_

Parus Panis Parus coeru/ells Pa rus Sitta eL/ropeu

+ +

+ + + +

+

+ + +

+

+ + +

CERTHIIDAE

147. Cer/hiu + +

PLOCEIDAE

148_ 149_

Passer domesticus Passer monlalJus

+ +

+ +

+ +

+ +

FRlNGILLlDAE

150. 151. 152. 153. 154_ 155. 156_ 157_

Carduehs Carduelis curduelis Acanthis cannabina Coccothraustes coccothraustes

+

+

+ +

+

+

+

+ + + + + + + +

+

+

EMBER1ZIDAE

158. 159. 60.

16L 162. 163.

Emberiza ea/andra Emberiza clfril1efla

Emberiza dr/us Emberiza schoenielus

+ +

+ +

+ + + +

+

+ + +

+

81 Ekološka di ferenc.jaqja faune otica Livanjskog polp (Bosna)

2­ u 1 vremenu na

Appendix 2 Distribution ofbirds in space and e Va area

Sezonski aspekti-Periodi Seasol1al

POPULACLJE PTICA U Proljetna JesenskaUkupnoEKOSISTEMIMA seoba GniježđenJe seoba Zimovanje

vrstaBIRD POPULATIONS lN ECOSYS· Spring Nesting Autumn WinteringSpeciesTEMS migration V- V lli 111igration Xa-ll(total)

lfl-IV IX-Xl

39 20

22 4 21 2

3. 28 27

38 26Periodically inundated

kameni arski pašnjaci 38 29 24 j7 9

47 396. C0)11111011 Oak forest,

Fraxinus angustijolia Vahi 30 12 19 17 87. Narrow-leaved Ash forest,

VaM

8. A/nus g/lIlinosa (L) GilnnCommon Alder forest,

(L) Crirtl1

20 II 17 8

9. Carril1l1s orientalis Orienlal Hornbeam forest, Carrinll' orien/alis Mil!.

51 35 40 19 16

Obradive povr~inc i čistine uz 10. komunikacije i naselja

62 32Arable land and clearings alongside foads and settlements