ne-tehnički sažetak sjeverna i južna dionica autoceste a5 … · 2017. 11. 29. · hrvatske...

Hrvatske autoceste d.o.o

Ne-tehnički sažetak

UK11-15642 Izdanje: 1

Ne-tehnički sažetakSjeverna i južna dionica

Autoceste A5 (Koridor Vc), Hrvatska

Pripremljeno za: Hrvatske autoceste d.o.o

Hrvatska

Datum: Lipanj 2010

Broj projekta ili njegova inačica:

UK11-15642 – Izdanje 1




Sadržaj Stranica

1 Uvod 1

2 Pozadina projekta 2

3 Opis projekta 6 3.1 Sjeverna dionica – čvor Sredanci do granice BiH 6 3.2 Južna dionica – čvor Ploče do granice BiH 6

4 Obrazloženje Projekta i analiza alternativa 10 4.1 Obrazloženje Projekta, potreba za planom i ciljevima plana 10 4.2 Izbor koridora Autoceste 13 4.3 Sažetak odabira trase 15

5 Prednosti za okoliš, negativni utjecaji i mjere za ublažavanje 16 5.1 Uvod 16 5.2 Buka 16 5.3 Promet i kvaliteta zraka 17 5.4 Vodni resursi 17 5.5 Biološka raznolikost 19 5.6 Kulturna baština 19 5.7 Djelovanje u hitnim slučajevima 20 5.8 Kumulativni utjecaj 20 5.9 Prekogranični utjecaji 20 5.10 Ostala ekološka pitanja 21

6 Socijalne koristi, negativni utjecaji i mjere prevencije 25 6.1 Socio-ekonomske polazne vrijednosti 25 6.2 Socio-ekonomski utjecaji i koristi 25 6.3 Mogući negativni socio-ekonomski utjecaji 26 6.3.1 Utjecaji vezani za priljev građevinskih radnika 26 6.3.2 Smetnje 27 6.3.3 Sigurnost na cestama 28 6.3.4 Stjecanje zemljišta, nedobrovoljno (prisilno) preseljenje i ekonomska migracija 28

7 Javna rasprava 30

8 Sažetak 31

Prilog A: Fotodokumentacija



UK11-15642 Izdanje: 1 1

1 Uvod Ovaj dokument predstavlja Ne-tehnički sažetak (NTS) koji pruža pregled ekoloških i socijalnih utjecaja povezanih s predloženim dionicama Sjever (čvor Sredanci - granica BIH) i Jug (čvor Ploče - granica BIH) Autoceste A5 (Koridor Vc) kroz Hrvatsku. On sažima glavna saznanja procjene ekološkog i socijalnog utjecaja na koji bi se trebali pozvati kada se traži više detalja.

Ovaj NTS dokument je jedan od nekoliko javno objavljenih dokumenata koji se zajednički nazivaju „objavljeni paket“. Osim ovog dokumenta, ostali dokumenti za objavu obuhvaćaju Studije utjecaja na okoliš (EIA) (dionice Sjever i Jug), Akcijski plan za zaštitu okoliša i socijalna pitanja (ESAP), Plan uključenja interesnih strana (SEP) i Akcijski plan obeštećenja (CAP) koji će se objaviti ubrzo po objavi ovog NTS dokumenta.

Preostali dio ovog NTS dokumenta sa sastoji od:

• Poglavlje 2. Pozadina projekta;

• Poglavlje 3. Opis projekta;

• Poglavlje 4. Ocjena alternativa;

• Procjena 5. Glavni utjecaji na okoliš, uključujući kumulativne i prekogranične utjecaje;

• Poglavlje 6. Glavni socijalni utjecaji;

• Poglavlje 7. Proces javnih konzultacija; i

• Poglavlje 8. Sažetak



UK11-15642 Izdanje: 1 2

2 Pozadina projekta Hrvatske autoceste d.o.o (ili HAC) - društvo za upravljanje, građenje i održavanje autocesta s naplatom cestarine (duljine 858 km) u državnom vlasništvu, zahtijeva financiranje od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD-a) i Europske investicijske banke s namjerom da završi hrvatski dio mreže autocesta na Koridoru Vc, uz sjevernu i južnu granicu sa BIH (Projekt).

Predložene trase autocesta (označene plavom linijom na Slici 1a i 1b) obuhvaćaju slijedeće dvije dionice:

1. Sjeverna dionica (3.5 km) – od čvora Sredanci do Svilaja (granica BIH); i

2. Južna dionica (9.0 km) – od čvora Ploče do granice BiH.

Sjeverna dionica predstavlja produžetak dovršene dionice Autoceste A5 Osijek – Sredanci (Osijek – Ðakovo, koja je otvorena u travnju 2009 i Ðakovo – Sredanci, koja je otvorena u studenom 2007). Predloženi produžetak dionice čini dio paneuropskog Koridora Vc, koji će po završetku povezivati Budimpeštu s Jadranskim morem u luci Ploče smještenoj na jugu Hrvatske. Ova trasa unutar mreže međunarodnih E-cesta nosi oznaku E73, a također nosi i oznaku Vc tj. grana C petog paneuropskog koridora.

Južna dionica je produžetak Autoceste A1 koji će po završetku povezivati Zagreb, Split i Dubrovnik te prolaziti kroz južni priobalni dio BIH-a. Trasa će biti dio europske E65 trase koja započinje u Malmö-u, Švedska i završava u Chaniá, Grčka.

Hrvatske Autoceste d.o.o


UK11-15642 Izdanje: 1 3

Slika 1a. Položaj predložene sjeverne dionice

Natura 2000* - područja ekološke mreže Natura 2000, Planned – planirana autocesta, In traffic – postojeća autocesta, other motorways – ostale autoceste

*Lokacije osjetljivih područja su indikativne

Northern section – Sjeverna dionica, border of Bosnia and Hercegovina – Granica BiH



UK11-15642 Izdanje: 1 4

Slika 1b. Položaj predložene južne dionice

A10, granica BiH – čvor Metković, autocesta A1 Zagreb – Split – Dubrovnik, dionica: čvor Ploče – čvor Metković; southern section – južna dionica, Coastal Forest and Dry Grasslands areas* – obalna područja šuma i suhih travnjaka, planned - planirana autocesta, other motorways – ostale autocesta, *Lokacije osjetljivih područja su indikativne



UK11-15642 Izdanje: 1 5

Okvir EU za Procjenu utjecaja na okoliš (EIA), odnosno Direktiva EU-a o procjeni utjecaja na okoliš (85/337/EEC) i njene nadopune (97/11/EC), preneseni su u hrvatsko zakonodavstvo kroz Zakon o zaštiti okoliša (EPA) (NN 110/2007) i Uredbu o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/2008, 67/2009).

Zakon o zaštiti okoliša (EPA) i Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (EIA) specificiraju proces ishođenja dozvola koji zahtijeva pripremu studije utjecaja na okoliš za sve operacije ili ulaganja u infrastrukturu (uključujući gradnju autocesta) koji moraju dobiti dozvolu od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MEPPPC ili Ministarstvo) za potvrdu o ekološkoj prihvatljivosti Projekta. Pozitivno rješenje slijedi nakon procesa javnih konzultacija i definira mjere zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša, kao ključni dokument za izdavanje lokacijske dozvole (što također uključuje uvjete koje izdaju druga tijela i javna poduzeća) za projekt. Propis također pruža obvezni sadržaj Studije utjecaja na okoliš i definira proces javnih konzultacija.

Propis detaljno opisuje projekte za koje je obvezna izrada procjene utjecaja na okoliš i one za koje izradu procjene utjecaja na okoliš treba razmotriti. On također u detalje opisuje:

• metode za provedbu procjene utjecaja na okoliš;

• postupak imenovanja Komisije i uključenje mišljenja člana Povjerenstva izdanog od članova Povjerenstva;

• postupak za izdavanje uputa o sadržaju studije na zahtjev izvođača; i

• objavu i konzultacije sa javnim i drugim interesnim skupinama.

Propis također određuje koji su projekti u nadležnosti Ministarstva, a koji su u nadležnosti nadležnog upravnog tijela županije odnosno Grada Zagreba. Projekti kod kojih je obvezna Studija utjecaja na okoliš (EIA) stavljeni su u popis projekata navedenih u Dodatku I Propisa, a na popisu se nalaze i autoceste.

Za ovaj projekt autoceste napravljeni su slijedeći EIA dokumenti.

• EIA 1 Sjeverna dionica - STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ AUTOCESTE: granica Mađarske-Beli Manastir-Osijek-granica Bosne i Hercegovine (Koridor Vc), (EIA autoceste: granica Mađarske-Beli Manastir-Osijek-granica BIH (Koridor Vc)) izradio: INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE d.d., Zagreb, POSLOVNI CENTAR Osijek, u suradnji sa ZAVODOM ZA PROSTORNO PLANIRANJE d.d. Osijek, srpanj 2003.

• EIA 2 Južna dionica - STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ AUTOCESTE AC 10 Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče: Dionica čvor Ploče – granica BiH, izradio: Institut IGH d.d., Sektor IGH Projekt, Zavod za hidrotehničko projektiranje, Poslovni centar Split, Revizija C, travanj 2010.

Napomena: U nastavku se Studija utjecaja na okoliš (EIA) za dvije sjeverne dionice zove „EIA Sjever“, a za jednu južnu dionicu „EIA Jug“. Lokacije su detaljno opisane u Planu uključenja interesnih strana (SEP).



UK11-15642 Izdanje: 1 6

3 Opis projekta

3.1 Sjeverna dionica – čvor Sredanci do granice BiH Sjeverna dionica duga 3,5 km u okviru ovog projekta smještena je u Brodsko-posavskoj županiji i započinje na južnom kraju postojeće Autoceste A5, oko 1,5 km jugoistočno od naselja Sredanci. Od čvora Sredanci koji čini spoj na postojeću Autocestu A3, predložena trasa vodi južno do rijeke Sava u blizini naselja Svilaj.

Most preko rijeke Sava dugačak je oko 660m i predstavlja granicu Hrvatske sa Bosnom i Hercegovinom (BIH). Mjesta graničnih prijelaza su dogovorena i određena sa hrvatske i BIH strane. Međunarodni sporazum glede graničnog prijelaza je pripremljen, a rasprave o tom sporazumu su dobro napredovale. HAC ce financirati hrvatsku polovinu mosta, dok će se druga polovina financirati od strane BIH.

Dio Koridora Vc prolazi kroz hrvatsku regiju Slavoniju. Planirana trasa autoceste prolazi kroz prvoklasno poljoprivredno područje gdje se razvija intenzivna poljoprivreda na velikim područjima. Voćnjaci su rijetki, a vinograda nema. Od procijenjene zone utjecaja Koridora Vc (oko 1 km s obje strane simetrale autoceste) poljoprivredno zemljište i naselja zauzimaju oko 80% voćnjaci te vodene površine manje od 20%.

Predložena dionica autoceste ne prolazi kroz šumsko područje. Autocesta će također sjeći javna (otvorena) zaštićena lovna područja sa srnama, jelenima, zečevima, divljim svinjama, divljim patkama, jarebicama i liskama.

Sjeverna dionica Autoceste ne prelazi nijedno vodozaštitno područje (II Zona).

3.2 Južna dionica – čvor Ploče do granice BiH Južna dionica duga 9,0 km obuhvaćena ovim projektom nalazi se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i kreće se približno od sjeverozapada prema jugoistoku. Predložena trasa počinje na istočnom kraju postojeće Autoceste A1, kod čvora Ploče u blizini naselja Mali Prolog te zatim ide jugoistočno prema naselju Mioči (3.5 km od čvora Ploče). Od čvora Ploče dionica Autoceste skreće južno u smjeru luke Ploče (ova dionica nije uključena u ovaj projekt) te zatim trasa skreće sjeveroistočno prema graničnom prijelazu sa BIH.

Dubrovačko-neretvansku županiju obilježavaju slijedeći važni dijelovi:

• Grad Dubrovnik, obala i otoci predstavljaju područja prirodnih i kulturnih vrijednosti velikog turističkog potencijala;

• Luka Ploče ima veliki potencijal vezan uz trgovinu i transport;

• Delta rijeke Neretve je (u europskim mjerilima) vrlo važan ornitološki rezervat te je također pored toga i jedno od najproduktivnijih poljoprivrednih područja u Hrvatskoj, te

• Unutrašnja područja Županije koja su ugrožena autocestom obilježavaju visokokvalitetni resursi podzemnih voda.

Trenutno stanje okoliša na području južne dionice je općenito dobro. Kvaliteta vode i zraka je općenito dobra, zagađenost tla te razine buke i otpada su generalno niske, a samo



UK11-15642 Izdanje: 1 7

područje je važno za biološku raznolikost. Područje obilježavaju veoma važne rezerve prvoklasne podzemne vode. Najvažnije vodonosno područje (akvifer) je krško područje i vezano je uz izvor „Prud“, a II Zonu tog vodonosnika obuhvaća dio područja predložen za izgradnju autoceste.

Na slikama 2a i 2b prikazani su dijelovi planirane trase autoceste. Dodatak A sadrži fotografije koje obilježavaju trasu; fotografije su snimljene na lokacijama prozvanim na Slikama 2a i 2b.



UK11-15642 Izdanje: 1 8

Slike 2a i 2b: Fotografije lokacija uzduž predložene dionice Autoceste

Northern section – sjeverna dionica, legend – legenda, photograph locations – mjesta gdje su bile napravljene slike



UK11-15642 Izdanje: 1 9

Southern section – južna dionica, legend – legenda, photograph locations – mjesta gdje su bile napravljene slike



UK11-15642 Izdanje: 1 10

4 Obrazloženje Projekta i analiza alternativa

4.1 Obrazloženje Projekta, potreba za planom i ciljevima plana Međunarodni kontekst

Nova paneuropska mreža prometnih koridora je utvrđena na paneuropskim konferencijama održanim u Pragu 1991., Kreti 1994. i Helsinkiju 1997. godine. „Helsinška deklaracija“ iz 1997. definira 10 prometnih koridora sa pripadajućim granama. Jedan od njih, Koridor Vc, započinje u Mađarskoj (Budimpešta), nastavlja kroz Hrvatsku (Osijek) i Bosnu i Hercegovinu (Sarajevo i Mostar) te završava na jugu Hrvatske, u luci Ploče na Jadranskom moru. Taj koridor sječe okomito Koridor X koji povezuje Europu i Bliski Istok, a njihovo križanje u blizini Slavonskog Broda u Hrvatskoj predstavlja vrlo važno sjecište dva međunarodna prometna pravca.

Uloga Koridora Vc je osigurati bolju cestovnu povezanost srednje Europe (područje Podunavlja) sa Jadranskim morem i lukom Ploče (slika 3). Trasa je od vitalne važnosti glede gospodarske povezanosti i prijevoza robe i putnika. Koridor Vc povezuje Budimpeštu-Osijek-Sarajevo-Ploče i uključuje trenutno predloženi smjer gradnje dionice iz Mađarske prema Osijeku, naselja Sredanci prema BIH i čvora Ploče prema BIH granici.



UK11-15642 Izdanje: 1 11

Slika 3 – Paneuropski prometni koridori

Nacionalni kontekst

Koridor Vc je u Strategiji prometnog razvitka Hrvatske1 označen najvišim prioritetom za budući razvoj cestovne infrastrukture u Hrvatskoj. Izgradnja sjeverne i južne dionice Autoceste Koridora Vc u Hrvatskoj izravno utječe na razvoj Brodsko-posavske i Dubrovačko-neretvanske županije, kao i na grad Ploče (Slika 4).

Brodsko-posavska županija je pretežito ruralna gdje približno 50% površine pokriva seosko zemljište, a oko 25% je prekriveno šumama. Primarna je poljoprivredna djelatnost kroz uzgoj kukuruza i pšenice kao i goveda, svinja te uzgoj peradi. Značajne gospodarske grane predstavljaju vinogradarstvo i prehrambena industrija, a također su važni proizvodnja celuloze, papira i papirnatih proizvoda.

Dominantne gospodarske aktivnosti Dubrovačko-neretvanske županije su turizam i ugostiteljstvo, dok trgovina i transport kroz luku Ploče u južnoj Hrvatskoj postaju sve važniji

1 Republika Hrvatska, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza (studeni 1999): Strategija prometnog razvitka



UK11-15642 Izdanje: 1 12

čimbenik gospodarstva. Prije hrvatskog Domovinskog rata (1991-1995) ukupni tranzit tereta kroz Luku Ploče je iznosio oko 4,6 mil. tona godišnje, a uglavnom se sastojao od ugljena i željezne rudače. Tijekom rata je promet teretom značajno pao, a posljednjih deset godina porastao je na približno 3,8 milijuna tona zabilježenih u 2009. godini. Prognoza je nastavka rasta prometa teretom na 10 milijuna tona do 2020., odnosno na 13 milijuna tona do 2030. godine.

Očekuje se da će Koridor Vc (Autocesta A5) poboljšati turističke i trgovačke djelatnosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji kao i u cijeloj jugoistočnoj Hrvatskoj. Osim toga on će biti najbrža veza između Sjeveroistočne i Južne Hrvatske što će uvelike poboljšati povezanost Hrvatske sa susjednim zemljama, osobito s BIH.



UK11-15642 Izdanje: 1 13

Slika 4. Hrvatsko NUTS (teritorijalno ustrojstvo jedinica prema EU): Razina 3

4.2 Izbor koridora Autoceste Predloženi koridor planirane autoceste je ucrtan unutar početnih Prostornih planova razvijenih za istočnu Hrvatsku 19852 i prihvaćene studije izvodljivosti transeuropske glavne prometnice koja povezuje sjever i jug. Tada je istočna Hrvatska bila podijeljena u 17 općina i Prostorni planovi svih tih općina sadržavali su dionice trase autoceste (Beli Manastir, Valpovo, Osijek, Ðakovo, Slavonski Brod). Međutim, zbog rata, planovi razvoja trase transeuropske autoceste (TEM) su odgođeni.

2 Općina Osijek, Prostorni plan zajednice, 1985, ZPO Osijek



UK11-15642 Izdanje: 1 14

Nakon rata, napravljena je ponovna valorizacija isplativosti prometnih koridora i donesena je nova procjena transportnog sustava u Hrvatskoj. Ova valorizacija je potvrdila značaj „Prometnog koridora Podunavlja“ te je izgradnja planirane autoceste potvrđena kroz Strategiju prostornog uređenja RH, Program prostornog uređenja RH (NN 50/1999) i Strategiju prometnog razvitka RH (NN 139/1999).

Godine 2000. provedena je „Prostorno-prometna“ studija dionice koridora Vc od Belog Manastira do Svilaja, kako bi se utvrdila i izbjegla tehnički neodgovarajuća i osjetljiva područja duž planirane trase autoceste. Osim toga definirana su mjesta dodira (granični prijelazi) sa susjednim zemljama kao temelj za međunarodne pregovore.

U dogovoru s hrvatskim Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MEPPPC) u srpnju 2003. dovršen je dokument Studije utjecaja na okoliš (EIA) za dionicu Sjever autoceste Vc (čvor Sredanci – granica BIH). Nakon postupka procjene utjecaja na okoliš Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH odobrilo je dokument Studija utjecaja na okoliš (EIA) i donijelo je svoju Odluku ekološke prihvatljivosti sa uvjetima.

Odabrana trasa za sjevernu dionicu autoceste je ravna i uglavnom prolazi preko poljoprivrednog zemljišta. Trasa prelazi preko najveće rijeke – Save te brojnih kanala i drugih vodenih tokova. Općenito, glavnina dionice Sjever ne zalazi u ekološki osjetljivo područje sa izuzetkom područja rijeke Sava koja je sastavni dio Nacionalne ekološke mreže te će biti predložena kao lokacija Ekološke mreže Natura 2000 kada Hrvatska postane članica EU.

Južna dionica ne prelazi preko područja zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/2005 i 139/2008) npr. nacionalnih parkova i parkova prirode, niti prelazi preko područja Nacionalne ekološke mreže (prema EU mreži Natura 2000 ili Uredbi Vijeća EU 79/409/EEC i 92/43/EEC). Međutim trasa autoceste prelazi preko dva nacionalno označena ugrožena i rijetka staništa (prema NN 7/2006).3 To su:

• “Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci” ; i

• “Primorske, termofilne šume i šikare medunca” (Bernska konvencija, Res. 4, I41.7).

Prihvatljiv je utjecaj Projekta na biološku raznolikost, zaštićena staništa i vrste budući da područje utjecaja trase predstavlja mali dio šireg područja sličnih ekoloških obilježja (procjena je da će površina utjecaja autoceste biti <1% ukupne površine). U tim područjima postaviti će se zaštitne ograde kako bi se spriječilo ubijanje životinja u prometu, te će se formirati prolazi za životinje za olakšanje kretanja životinja i sprječavanje fragmentacije staništa.

Južna dionica autoceste prelazi preko II Zone vodonosnog područja te prolazi blizu osjetljivog tijela površinske vode.

3 Vrste su zaštićene Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/2006).



UK11-15642 Izdanje: 1 15

4.3 Sažetak odabira trase Projekt je dio puno šireg razvoja europske strategije cestovne mreže koji se razvija nekoliko godina i kojem je cilj poboljšati cestovnu infrastrukturu regije te tako potaknuti društveno-ekonomski razvoj.

Tijekom postupka odabira trase poklonjena je pažnja izbjegavanju slijedećih ekološko i društveno osjetljivih područja:

• naseljenih područja (u mjeri u kojoj je to moguće);

• zaštićenih područja prirode;

• zaštićenih šumskih područja i šuma za posebne namjene, u mjeri u kojoj je to moguće; i

• poznatih arheoloških lokaliteta.

Budući da ovaj predloženi projekt mora biti spojen na postojeće dionice cjelokupne autoceste, ostaje malo prostora za alternativu. No, usprkos lokalnim studijama izvedljivosti, uzeta je u obzir ekološka i socijalna osjetljivost te su se tako izbjegla osjetljiva područja, gdje je to bilo moguće.

Gdje nije bilo moguće izbjeći osjetljiva područja (npr. prijelazi značajnijih rijeka ili ugroženih vodnih resursa), utvrđene su opširne mjere zaštite koje će izvođač radova morati provesti. Pojedinosti glede tih mjera navedene su u Poglavlju 5.



UK11-15642 Izdanje: 1 16

5 Prednosti za okoliš, negativni utjecaji i mjere za ublažavanje

5.1 Uvod Procjena utjecaja na okoliš (EIA) utemeljena je utvrđenoj metodologiji za procjenu i konzervativnim pretpostavkama utvrđivanja utjecaja Projekta, te razvojem mjera u cilju smanjenja negativnih utjecaja i pojačavanja pozitivnih utjecaja. To uključuje niz ekoloških značajki nabrojanih u nastavku:

- Buka;

- Emisije u zrak;

- Vodni resursi;

- Gospodarenje tlom;

- Biološke raznolikosti;

- Kulturna baština;

- Neobični događaji i hitne intervencije;

- Gospodarenje opasnim materijalima; i

- Gospodarenje otpadom.

Ovo poglavlje sažima ključne utjecaje na okoliš utvrđene u studijama Procjene utjecaja na okoliš (EIA). Socijalni utjecaji razmatrani su odvojeno u Poglavlju 6.

5.2 Buka Mjere zaštite od buke biti će potrebne na pojedinim lokacijama gdje trasa prolazi blizu stambenih naselja.

Sjeverna dionica

Izgradnja barijera za zaštitu od buke ovisiti će o razinama buke snimljenim tijekom programa praćenja buke kada se autocesta stavi u funkciju (uporabu). Ako se smatra potrebnim obaviti će se mjerenja:

• Za sve objekte u kojima se živi ili se rade aktivnosti osjetljive na buku, a smještene u područjima do 200 metara od simetrale autoceste.

Južna dionica

Mjere zaštite od buke biti će uključene u osnovni izvedbeni projekt za slijedeće lokacije:

• od km 99+400 do km 99+500, na južnoj strani trase A1, zaštita naselja Anđelići;

• od km 100+100 do km 100+500, na sjevernoj strani trase A1, zaštita naselja Pozla gora;

• od km 101+050 do km 101+150, na sjevernoj strani trase A1, zaštita naselja Mioči;



UK11-15642 Izdanje: 1 17

• od km 103+300 do km 103+500, na sjevernoj strani trase A1, zaštita naselja Iskisli; te

• od km 103+900 do km 104+200, na sjevernoj strani trase A1, zaštita naselja Čarapine;

Za neka naselja smještena unutar 200 metara od linije simetrale autoceste također će biti potrebne mjere zaštite od buke tijekom faze izgradnje predložene autoceste, a tijekom izgradnje uzduž planirane autoceste biti će ustanovljena mjesta praćenje razine buke. Tijekom faze gradnje projekta podignuti će se zaštita od buke u obliku akustičnih zidova/barijera.

5.3 Promet i kvaliteta zraka Uzduž trase postaviti će se mreža točaka za praćenje onečišćenja, kako bi se pratile koncentracije zagađivača zraka i koncentracije stakleničkih plinova (GHG).

5.4 Vodni resursi 5.4.1 Izgradnja i uporaba autoceste

Projekt autoceste Koridora Vc ima mogućnost utjecati na površinske vodotoke i podzemne vode tijekom njegove izgradnje kao i tijekom kasnije uporabe.

Osnovne mjere zaštite okoliša koje će se provoditi tijekom faze izgradnje sjeverne i južne dionice autoceste su slijedeće:

1. tijekom izgradnje autoceste radnicima će se osigurati WC-i te sadržaji za održavanje osobne higijene, što podrazumijeva kemijske sanitarne čvorove da bi se spriječilo ispuštanje sanitarnih otpadnih voda u tokove površinskih voda;

2. sve građevinske materijale, goriva, maziva, boje, otapala, asfalt, beton i druge kemikalije treba pohraniti i koristiti sukladno s odgovarajućim uputama kako bi se spriječilo curenje i izlijevanje. Osigurati će se posebno ograđeni prostori sa sigurnosnim zidom (bunded) za distribuciju goriva koji će štititi od curenja i izlijevanja; te

3. zalihe soli će se pohranjivati u posebno oblikovana nepropusna skladišta s posebno zatvorenim sustavima odvodnje.

Osim gore navedenog, tijekom izgradnje postaviti će se oprema i definirati postupci za hitne intervencije za slučaj nehotičnog izlijevanja.

Potencijalni izvori onečišćenja tijekom normalne uporabe (korištenja) autoceste obuhvaćaju teške metale, ulja, boje, ostatke guma te industrijske soli korištene za zimsko održavanje ceste, a koji odvodnjom kišnice i topljenjem snijega postaju pokretni. Osim toga, restorani, benzinske postaje i ostali uslužni objekti uz autocestu također su potencijalni proizvođači onečišćenja koja mogu zagaditi površinske vode kao i podzemne vodne resurse. Za vrijeme izvanrednih slučajeva, npr. prometnih nesreća, također postoji mogućnost nesretnog izlijevanja goriva ili drugih opasnih materijala/tvari.

Kako bi se spriječilo onečišćenje tla, površinskih ili podzemnih voda ispiranjem površine autoceste, potrebno je pažljivo održavanje površina. Na svim područjima prikupljati će se



UK11-15642 Izdanje: 1 18

površinske vode te će se prije ispuštanja preusmjeravati u hvatač mulja i spremnik masti na obradu. Odvodnja oborinskih voda sa mosta preko rijeke Save kao i priobalnog područja rijeke Save biti će realizirana kao zatvoreni sustav odvodnje (bez izravnog ispuštanja u površinske vode), sakupljanjem oborina i mogućih tekućih zagađivača skupljenih tijekom otjecanja oborinskih voda. Sustav odvodnje će se sastojati od „spremnika masti“ (separator masti) i filtriranja vode prije ispuštanja. U zaštićenim vodonosnim područjima označenim kao II zona u Juznoj dionici, zatvoreni sustavi odvodnje će prije obrade i ispuštanja tih voda sa površine, vodu preusmjeriti u manje osjetljiva područja (III zonu).

Otpadne vode koje generiraju uslužni objekti uz cestu, kao što su restorani i benzinske postaje, također su potencijalni zagađivači okoline tijekom izgradnje i rada autoceste. Mjere upravljanja ispusnim otpadnim vodama iz takvih objekata su uključene u izradu projekta, kako slijedi:

1. Sanitarne otpadne vode – za ovu vrstu otpadnih voda neophodno je razviti poseban kanalizacijski sustav odvodnje i pogon za pročišćavanje otpadnih voda koji će podići kvalitetu vode na željenu razinu, sukladno potrebnoj kategoriji vodotoka u zoni ispusta voda;

2. Odvodnja oborinskih voda – obrada ove vrste otpadnih voda će se sastojati od zatvorenog kanalizacijskog sustava sa sakupljačem masnoća; te

3. Opći otpad – on će se skupljati u vodonepropusnim spremnicima kako bi se spriječilo onečišćenje vodnih resursa.

5.4.2 Izvor građevinskog materijala

Sukladno mjerama zaštite okoliša nabrojanim u dokumentu s odlukama uz projekt Sjeverne dionice autoceste, građevinski materijali moraju biti lokalnog porijekla od aluvijalnih (naplavnih) materijala iz korita rijeka Dunava, Drave i Save. Uobičajena je praksa ove regije vađenje agregata iz rijeka i iako nije donesena odluka o izvoru građevinskih agregata, vjerojatno će se ti materijali vaditi od postojećeg operatera. Ipak vađenje sirove iz rijeka potencijalno može negativno utjecati na okolinu, tj. preciznije na hidrologiju/morfologiju rijeke i ekološku ravnotežu riječnog staništa. Zato vađenje pijeska i šljunka iz rijeka isključivo mora biti izvedeno po strogim nadzorom i od strane ovlaštenih službi (operatora). Mjere nadzora razine ekološkog poremećaja biti će uključene u izvedbu projekta kako slijedi:

1. Vađenje agregata se mora provesti sukladno važećim dozvolama i unutar unaprijed određenih područja

2. Vađenje treba izvesti u dijelovima godine kada je područje najmanje osjetljivo (npr. izbjegavati razdoblja mriještenja ribe) i pod odgovarajućim uvjetima protoka rijeke

3. U definiranim količinama i uz upotrebu posebne opreme kako bi se spriječila značajnija štete za okoliš.



UK11-15642 Izdanje: 1 19

5.5 Biološka raznolikost Veći dio trase je vrlo izmijenjena poljoprivredna zemlja male ekološke vrijednosti. Međutim, postoje ekološki osjetljiva područja na sjevernim i južnim dionicama autoceste.

U Brodsko-posavskoj županiji, sjeverna dionica prolazi izravno preko priobalnog područja rijeke Save koje se smatra priznatim ekološkim vrijednim poplavnim područjem te se očekuje da u bliskoj budućnosti bude definiran kao dio Nacionalne ekološke mreže od strane Ministarstva kulture (Državni ured prirodnog konzervatorija).

Procjenom utjecaja na okolinu (EIA) se zaključuje da izgradnja cjelokupne autoceste Koridora Vc neće uzrokovati nestanak biljnih ili životinjskih vrsta u Hrvatskoj ili Europi. Neke rijetke, ugrožene ili zaštićene vrste, na primjer bijela roda ili crna roda (u blizini rijeke Save) prisutne su u blizini autoceste; međutim njihovo stanište nije izričito ograničeno na zonu koja je pod utjecajem izgradnje i radova na autocesti.

Zaštićene vrste, uključujući rijetke ptice i vodozemce prisutne u regijama planiranih dionica, ne žive isključivo u okviru planirane trase autoceste. Stoga se za sve ove vrste očekuje da migriraju u staništa iste vrste, kojih ima u izobilju u neposrednoj okolici. Radi zaštite pogođenih vrsta poduzimale bi se sljedeće mjere zaštite:

• Premještanje nepokretnih vrsta;

• Podizanje ograda radi zaštite od stradavanja na cesti;

• Prolazi za životinje radi smanjenja fragmentacije staništa;

• Propusti ispod ceste i mostovi radi održavanja hidrauličke povezanosti; i

• Mjere navedene u Poglavlju 5.4.1 radi sprječavanja ispusta onečišćenih površinskih oborinskih voda.

Tijekom izgradnje i uporabe (rada) autoceste, autocesta će biti ograđena ogradom kroz koju neće moći prolaziti životinje. Ograda duž ceste značajno povećava učinke ekološke prepreke, ali istovremeno smanjuje rizike za vozila i njihove putnike od sudara sa životinjama te stradanja životinja kao posljedice prometa. Prolazi za životinje i mostovi pomažu u smanjenju fragmentacije staništa, posebno u osjetljivom močvarnom području oko rijeke Save gdje će autocesta biti izdignuta.

Ostale pojedinosti o mjerama ekološke zaštite možete naći u ESAP-u (Akcijski plan za zaštitu okoliša i socijalna pitanja). To uključuje potrebu za izradom Plana upravljanja biološkom raznolikošću.

5.6 Kulturna baština Povijesno, povoljni geografski položaj omogućio je različite kulturne, ekonomske i političke utjecaje. U ovom području su se pojavljivale različite kulture, a brojna arheološka nalazišta zabilježila su zapravo stalno naseljavanje ovog područje tijekom razdoblja od 8000 godina.

Obje predložene dionice autoceste (sjeverna i južna) prolaze kroz područje koje je osobito bogato kulturnom, arheološkom i povijesnom baštinom. Glede arheoloških nalazišta kao i lokacija kulturne baštine koje zahvaća sjeverna dionica, prepoznato je ukupno 7 kulturnih



UK11-15642 Izdanje: 1 20

lokacija. Ukupno 12 lokacija sa vrijednošću povijesne baštine biti će pod utjecanjem sjeverne dionice autoceste (Ploče – granica sa BiH).

Za sve lokacije kulturne, arheološke i povijesne baštine ugrožene dionicama Sjever i Jug izrađene su odgovarajuće mjere zaštite/potreba za daljnjim istraživanjem. Tijekom gradnje obvezan je arheološki nadzor uz ove dionice autoceste i pridružene pristupne ceste i čvora, jer postoji realna mogućnost ugrožavanja još neotkrivenih arheoloških lokacija, osobito uz one dijelove trase gdje istraživanje polja nije moguće zbog prisutnosti mina i pokrivenosti područja usjevima i šumama. Ako se arheološkim istraživanjem utvrde mogući značajni nalazi koji zahtijevaju očuvanje na licu mjesta, trasa autoceste i pridruženih objekata bi se mogli preusmjeriti.

5.7 Djelovanje u hitnim slučajevima Ekološki incident vezan za izgradnju i rad na autocesti može uključivati incidente koji nastaju kao posljedica ispuštanja goriva ili drugih opasnih materijala i posljedičnog zagađivanja okolnog područja.

Stoga se moraju pripremiti planovi za upravljanje izvanrednim situacijama, osobito kada je autocesta u neposrednoj blizini osjetljivih područja, na primjer visokokvalitetne obradive zemlje, ekoloških zaštićenih područja i podzemnih akvifera ili rijeka koje vode do osjetljivih područja.

Osim kontrola izvedbe, na primjer zatvoreni sustavi odvodnje koji su izrađeni kako bi zadržali prolivena goriva/kemikalije, planovi za hitne situacije će se integrirati sa planovima djelovanja regije kojima se potiče djelovanje iz postaja za hitne situacije. Ovaj projekt će također predviđati spremne planove djelovanja u hitnim situacijama, kojim bi se rješavali mali lokalizirani incidenti tijekom gradnje, osobito u neposrednoj blizini rijeka/močvara.

5.8 Kumulativni utjecaj Postupak procjene utjecaja na okoliš zahtjeva razmatranje kumulativnih učinaka, t.j. razmatranje ekoloških i socijalnih utjecaja projekta Koridora Vc kao i ostalih poznatih projekata ili projekata koji se opravdano mogu predvidjeti u neposrednoj blizini.

Trenutno ne postoje značajni projekti koji su u fazi izrade ili koji se planiraju za područje Projekta (Sjever ili Jug) te iako se predviđa da će izgradnja autoceste potaknuti investiranje i gospodarske aktivnosti u ovoj regiji, priroda i vremenski rokovi se za ovakve projekte ne mogu predvidjeti u ovom trenutku. Bez obzira, za buduće projekte će se primjenjivati ekološki zakoni te će se isti kontrolirati putem zasebnih postupaka izdavanja dozvola i stoga nisu relevantni za ocjenu kumulativnih utjecaja.

5.9 Prekogranični utjecaji Ovaj projekt može uzrokovati niz mogućih prekograničnih utjecaja uključujući utjecaje na zajedničke podzemno vodne resurse te rijeke koje prelaze nekoliko granica. O tome se raspravlja u tekstu niže.



UK11-15642 Izdanje: 1 21

Na dionici autoceste Sjever, Projekt uključuje izgradnju mosta preko rijeke Save. Rijeka Sava predstavlja granicu između Republike Hrvatske i BiH te bilo kakva aktivnost unutar rijeke Save, npr. aktivnosti izgradnje na rijeci i/ili vađenje sirovina, može imati prekogranični utjecaj u BiH. Izgradnja mosta će stoga zahtijevati suradnju između Hrvatskog Ministarstva, Društva i njegovog imenovanog Izvođača sa dotičnim stranama u BiH, u cilju sprječavanja negativnih ekoloških utjecaja tijekom izgradnje prijelaza i radova na njemu.

Na južnoj dionici, autocesta presijeca II Zonu sanitarne zaštite akvifera, koja je značajno izvorište vode koju dijele Republika Hrvatska i BiH. Bilo kakvo uništavanje ovog izvora vode sa bilo koje strane granice bi za posljedicu moglo imati smanjenu kvalitetu vode za susjednu državu.

Potreba za diskusijom o mogućim prekograničnim utjecajima kod drugih pogođenih zemalja je opisana u Poglavlju 7, Javna rasprava.

5.10 Ostala ekološka pitanja Ostala ekološka pitanja koja zaslužuju da se o njima raspravlja u ovom Ne-tehničkom sažetku su:

• Demontaža;

• Istraživanje, korištenje i prijevoz sirovina (količine/izvori), potrošnja energije uključujući učinkovitost energije;

• Korištenje opasnih materijala tijelom faze uporabe;

• Gospodarenje otpadom;

• Utjecaji vezani uz proizvodnju asfalta; i

• Kontrola erozije tla.

Ova pitanja su generička za mnoge poslove izgradnje cesta i stoga se istima može upravljati sljedeći dobre postupke u praksi. Posebne mjere upravljanja su sažete u ESAP-u (dio ovog paketa objavljenih dokumenata) koje se temelje na uputama od strane Međunarodne financijske korporacije (IFC) i koje su sažete u tabeli niže.



UK11-15642 Izdanje: 1 22

Tabela 1. Sažetak ostalih utjecaja i mjera prevencije

Aspekt Mogući utjecaj Mjere prevencije/praćenja Materijal s uputama

Demontaža Nema projiciranog roka trajanja autoceste. Tako se demontaža ograničava na zatvaranje i ponovno vraćanje privremenih područja npr. građevinskih kampova i radionica/postavljanje temelja.

Od izvođača će se tražiti da preko ESAP-a ponovno vrati zemljište u prvobitno stanje nakon što su završili pomoćni građevinski radovi. Svi objekti i ostaci će se ukloniti te ako je potrebno odložiti na ekološki prihvatljiv način.

EHS Opće smjernice, Poglavlje 4, Gradnja i demontaža.

Opasni materijali Male količine opasnih materijala će se koristiti pri proizvodnji asfalta i ostalim raznim aktivnosti, uključujući skladišta gorivom, lakirnice itd.

Izvođač (tijekom gradnje) i Društvo (radna faza uporabe autoceste) će morati osigurati da se imenuje voditelja za rukovanje opasnim materijalima koji će biti odgovoran za siguran prijevoz, skladištenje i rukovanje opasnim materijalima. Kako bi postigli ovaj cilj Izvođač/Društvo će osigurati izradu i provođenje plana gospodarenja opasnim materijalima.

Hrvatsko zakonodavstvo

EHS Opće smjernice, Poglavlje 1.5

EHS Smjernice za ceste s naplatom cestarine, 2007.

Gospodarenje otpadom

Projekt će proizvesti značajne količine otpada uključujući višak tla, opći otpad (ambalaža, otpad od hrane i uredski otpad), male količine opasnih otpada (ulja, boje i otapala, baterije i ostaci asfalta).

Izvođač/Društvo će imenovati voditelja za otpad koji će biti odgovoran za siguran prijevoz, privremeno skladište i odlaganje otpada. Kako bi postigli ovaj cilj, Društvo će također izraditi i realizirati plan gospodarenja otpadom u skladu sa dobrim poslovnim običajima.

Hrvatsko zakonodavstvo

EHS Opće smjernice, Poglavlje 1.6

EHS Smjernice za ceste s naplatom cestarine, 2007.



UK11-15642 Izdanje: 1 23


Proizvodnja asfalta Proizvodnja asfalta može imati za posljedicu brojne ekološke utjecaje, uključujući:

• Prašinu;

• Emisije plina

• Buka (uglavnom iz proizvodnje bitumena);

• Mirisi; i

• Otpad.

Asfalt će se vjerojatno nabavljati od postojećeg dobavljača. Ekološke kontrole i svojstva će se razmatrati pri odabiru dobavljača asfalta. To će uključivati:

• prikladno mjesto pogona (udaljeno od stambenih područja i ostalih osjetljivih lokacija),

• - korištenje nisko-sumpornog goriva i učinkovite tehnologije sagorijevanja (radi smanjenja SO2 i ostalih emisija plinova)

• kolektori prašine i ovlaživači/pokrivanje rezervi sirovina i zatvorene opreme (zatvorene transportne trake)

Ekološke smjernice o najboljim dostupnim tehnikama proizvodnje asfalta za kolnike, Europsko udruženje asfaltnih kolničkih konstrukcija (European Asphalt Pavement Association) , lipanj 2007

Miješanje betona Miješanje betona može imati za posljedicu brojne ekološke utjecaje ako se time loše upravlja, uključujući:

• Emisije prašine

• Otpadne vode

• Emisije buke

• Proizvodnja otpada (otpadni beton)

Beton će se nabavljati od postojećeg dobavljača. Lokacija, ekološke kontrole i svojstva će se razmatrati pri odabiru dobavljača betona.

Međunarodna dobra praksa

Kontrola erozije tla i vraćanje u

Tijekom izgradnje, područja će se očistiti od vegetacije što može imati za posljedicu da izložene površine budu osjetljive na eroziju.

Kako bi smanjili eroziju tla:

• Površina mora biti izložena minimalnim

Opća dobra praksa



UK11-15642 Izdanje: 1 24


prvobitno stanje Erozija tla može dovesti do gubitka vrijednog površinskog tla i sedimentacije vodenih tokova.

razdobljima

• Površinsko tlo će se odvojiti za ponovno korištenje tijekom razdoblja vraćanja u prvobitno stanje

• Površine će se zasaditi sa prirodnom vegetacijom/travama

• Podići će se sedimentne barijere, npr. radi zaštite osjetljivih vodenih tokova.



UK11-15642 Izdanje: 1 25

6 Socijalne koristi, negativni utjecaji i mjere prevencije U Procjeni utjecaja na okoliš se također opisuju socio-ekonomski utjecaji. O ovim utjecajima se uglavnom raspravlja u smislu planiranih ekonomskih koristi projekta za regiju, građevinskih utjecaja, ekonomskog pomaka i pitanja preseljenja.

6.1 Socio-ekonomske polazne vrijednosti Autocesta će presijecati 2 županije; Brodsko-posavsku županiju na sjeveru i Dubrovačko-neretvansku županiju na jugu trase.

Brodsko-posavska županija je južna slavonska županija u Hrvatskoj (na granici sa sjeverom BiH) te zauzima područje od 2.043 km2. Brodsko-posavska županija je jedna od najsiromašnijih županija u Hrvatskoj sa BDP-om od 6.250 Eura po glavi stanovnika prema podacima Hrvatske narodne banke (2008). Njezin centar je grad Slavonski Brod i on se proteže lijevom obalom rijeke Save. Prema statistici iz 2001. godine broj stanovnika u Županiji je iznosio 173.993. Slično kao i u Osječko-baranjskoj županiji, Brodsko-posavska županija je uglavnom ravničarska sa ogromnom površinom vodne mreže, bogata je poljoprivrednim zemljištem i njezin gospodarski razvoj se oslanja uglavnom na poljoprivredu.

Dubrovačko-neretvanska županija je najjužnija hrvatska županija smještena na jugu Dalmacije (na granici s jugom BiH). Županija ima BDP u iznosu od 10.475 Eura po glavi stanovnika prema podacima Hrvatske narodne banke (2008.). Značajni gradovi su Korčula, Metković, Opuzen i Ploče. Općina Neum koja pripada susjednoj BiH, dijeli ovu Županiju na dva dijela. Južni dio se sastoji od Dubrovnika i okolnog područja, uključujući poluotok Pelješac, otoke Korčulu, Lastovo, Mljet, Šipan, Lopud i Koločep, dok sjeverni dio uključuje deltu rijeke Neretve. Sjeverni dio otoka Mljeta je nacionalni park, dok su jezera Baćina sjeverno od grada Ploče Park prirode. Županija zauzima područje od 1782km2 te sukladno statistici iz 2001. ima 122.870 stanovnika. Dubrovačko-neretvanska županija je bogata obradivim zemljištem i njezin gospodarski razvoj se oslanja uglavnom na poljoprivredu i turizam. Županija je brdovita u dijelovima, raznolika po flori i fauni te se u njoj nalazi važan ornitološki rezervat. Osim toga, Županija pruža vrijedan izvor vrlo kvalitetne podzemne vode za Županiju i okolnu regiju.

6.2 Socio-ekonomski utjecaji i koristi Očekuje se da će se proširenjem autoceste potaknuti regionalni gospodarski rast iz sljedećih razloga:

• Trenutno nepostojanje autoceste ograničava pristup, ograničava strana ulaganja i sprječava rast turističkog sektora. Planira se da će se autocestom potaknuti regionalni/lokalni gospodarski rast i razvoj povezujući obalnu luku Ploče u južnoj Hrvatskoj sa mrežom transeuropskih autocesta (TEM).

• Postoji jasna poveznica između razvoja ekonomske infrastrukture kao što su industrijski parkovi i centri logistike sa dostupnošću autocesta.

• Autocesta će uključivati nove servisne stanice i zahtijevati održavanje cesta, a sve to predstavlja izvore dugoročnog zapošljavanja.



UK11-15642 Izdanje: 1 26

• Faza izgradnje autoceste će lokalnim zajednicama osigurati priliku za zapošljavanjem bilo izravnim zapošljavanjem građevinara ili priljevom građevinskih radnika kroz obavljanje usluga.

Teško je nabrojati dugoročne koristi i one će ovisiti o drugim čimbenicima kao što su strategije regionalnog razvoja te naknadno ulaganje, ali ipak Projektom se polažu temelji za značajan gospodarski razvoj i socio-ekonomske prilike u tom području.

Kao što je navedeno u Poglavlju 2, ova trasa autoceste će predstavljati dio mreže cesta koje se naplaćuju. Tako će korisnici autoceste morati platiti cestarinu, a oni koji ne žele platiti cestarinu na raspolaganju će imati alternativne ceste.

6.3 Mogući negativni socio-ekonomski utjecaji Veliki infrastrukturni projekti mogu imati za posljedicu neke negativne socio-ekonomske utjecaje i tako ovaj projekt nije izuzetak. Negativni utjecaji se mogu dogoditi u kratkoročnom razdoblju, tijekom izgradnje i dugoročno tijekom uporabe autoceste. Mogući negativni utjecaji se mogu dogoditi u svezi sa sljedećim:

• priljev građevinskih radnika;

• smetnje, uključujući prekid postojećih usluga i prometnog protoka uzrokujući prometne zastoje;

• stjecanje zemljišta i preseljenje stanovništva;

• prekid tradicionalnog načina života; i

• sigurnost korisnika cesta.

6.3.1 Utjecaji vezani za priljev građevinskih radnika Veliki građevinski projekti često imaju za posljedicu kratkoročni priljev građevinskih radnika što može uzrokovati dodatno opterećenje za postojeću infrastrukturu (npr. medicinsko osoblje, potražnja za dobrima i uslugama (uzrokovanje inflatornog pritiska), zdravstvene probleme zajednice uključujući i porast spolno prenosivih bolesti te sukobe stanovništva i lokalne radne snage.

Za ovaj Projekt radna snaga za Sjeverne i Južne dionice je kombinirana i procjenjuje se na 500 ljudi na razdoblje kraće od jedne godine. Niskokvalificirani radnici će se vjerojatno angažirati lokalno u suradnji sa lokalnim općinama i lokalnim podizvođačima, što predstavlja mogućnosti za zapošljavanje. Kvalificirane radnike ćemo dovesti u ovo područje iz drugih dijelova Hrvatske (ovisno o željama Izvođača). Kod sličnih projekata u Hrvatskoj, smještaj je uglavnom organiziran u privatnih kućama, a ne u za to namijenjenim građevinskim kampovima, ili se radnike svakodnevno prevozi autobusima. Predviđena radna snaga za Projekt i njeni socijalni utjecaji su relativno mali u odnosu na druge projekte, ali ipak, potrebno je poduzeti sljedeće mjere prevencije radi smanjenja negativnih utjecaja građevinskih radnika.



UK11-15642 Izdanje: 1 27

• Društvo će izraditi Kodeks ponašanja za sve zaposlenike. To će uključivati minimalna očekivanja u ponašanju i odnosu radne snage sa lokalnim zajednicama. Svi zaposlenici će proći obuku o ponašanju sukladno kodeksu ponašanja

• Izvršiti će se ocjena raspoloživog smještaja. Ako nema raspoloživog smještaja, Društvo će organizirati poseban smještaj za radnu snagu u odvojenim smještajnim jedinicama. Trebalo bi procijeniti koristi (u smislu prihod lokalnih zajednica) i nedostatke (inflatorni pritisak, dostupnost smještaja i sukoba u zajednici) integracije radne snage u zajednicu.

• Ako se organiziraju za to predviđeni kampovi, na njih će se primjenjivati planovi za upravljanje kampovima.

• Društvo će osigurati osnovna medicinska sredstva za radnu snagu kako ne bi dodatno opterećivali lokalnu zdravstvenu infrastrukturu.

Ove mjere prevencije su detaljnije opisane u ESAP-u.

Veliki projekti također mogu imati za rezultat učinak ekonomskog procvata (vezano za aktivnost izgradnje) i propasti (nakon odlaska radne snage sa lokacije Projekta i kada mogućnosti zapošljavanja nekvalificirane radne snage zaposlene na kratkoročnoj osnovi budu privedene kraju). Važnost ovog fluktuacijskog učinka je općenito proporcionalan količini radne snage i trajanju razdoblja gradnje. Za ovaj projekt će se stvoriti neke prilike zapošljavanja lokalnog stanovništva i pružanja usluga, iako se njima neće bitno promijeniti regija. Gubitak radnih mjesta je vjerojatan završetkom razdoblja izgradnje, no očekuje se da će se ti gubici vremenom kompenzirati kako se investicije u ovoj regiji budu ubrzavale. Trebale bi postojati mogućnosti dugoročnog zapošljavanja za poslove održavanja autoceste i rada servisnog održavanja.

Da zaključimo, očekuje se da utjecaji izgradnje budu mali pod uvjetom da se građevinskim radnicima upravlja kako je gore navedeno, a bilo koji negativni kratkoročni utjecaji bi se trebali kompenzirati dugoročnim koristima.

6.3.2 Smetnje Projekti izgradnje cesta mogu često imati za posljedicu različite smetnje. One uključuju čepove na cestama zbog prisutnosti građevinskih vozila koja se sporo kreću, ograničenja pristupa/zaobilaženja, utjecaj prašine i smanjenje vidljivosti. No, očekuje se da će takvi utjecaji biti mali za ovaj projekt, prvenstveno jer se nalazi u slabo naseljenoj regiji u istočnoj Hrvatskoj. Štoviše, ceste su neopterećene i stoga se ne očekuju ozbiljni čepovi, te će se većina građevinskih radova odvijati udaljeno od stambenih područja. Nije vjerojatno da će to utjecati na turiste. Međutim, ako pojedincima bude to smetalo, mogu o tome obavijestiti Društvo/Izvođača preko mehanizma za javne pritužbe kako je opisano u Planu uključivanja interesnih strana. Društvo/Izvođač mora poduzeti sve opravdane mjere kako bi riješile pritužbe i uklonio ili ublažio uzrok smetnji.

Teški strojevi će većinu vremena ostati unutar koridora autoceste. Bilo kakva šteta koju uzrokuju teški strojevi koji koriste postojeće ceste će se popraviti ili nadoknaditi.



UK11-15642 Izdanje: 1 28

6.3.3 Sigurnost na cestama Autocesta je koncipirana sukladno Propisima EU-a i zakonima Republike Hrvatske za izradu cesta i stoga uključuje potrebne mjere zaštite na cestama. Autocesta će također preusmjeravati promet sa manje pogodne/sigurne mreže cesta, što za rezultat može imati kratkoročno poboljšanje sigurnosti na cestama. Očekuje se da će se dugoročnije broj vozila na lokalnoj mreži povećati kako se regija bude razvijala i na lokalnoj mreži cesta se može zahtijevati dodatno upravljanje prometom/unaprjeđenje sigurnosti.

6.3.4 Stjecanje zemljišta, nedobrovoljno (prisilno) preseljenje i ekonomska migracija

Autocesta presijeca slabo naseljeno i pretežito ruralno područje istočne i južne Hrvatske. Kako je ranije istaknuto u Poglavlju 4.2 smjerovi Sjeverne i Južne dionice autoceste se razmatraju prije izrade razvoja projekta. Glavna trasa (trase) zaobilaze gradove, što za rezultat ima vrlo malu potrebu za preseljenjem pojedinaca.

Projekt će za posljedicu imati stjecanje ruralnog zemljišta koje se uglavnom sastoji od poljoprivrednog zemljišta (uzorana zemlja,voćnjaci, pašnjaci). U ovoj fazi projekta, podaci iz projekta su nepotpuni.

Postupak izvlaštenja

Nije jasan opseg prisilnog preseljenja dok ne bude gotova statistika, popis sredstava i socio-ekonomska studija. Međutim, posjet lokaciji pokazuje da će biti malog ili nikakvog prisilnog preseljenja stanovništva. Naknade za ekonomsku migraciju će se odvijati u skladu sa zakonima Republike Hrvatske za izvlaštenje i zahtjevima izvršenja ekološke i socijalne politike EBRD-a iz 2008. No, ovaj projekt možda dobije i novčana sredstva od Međunarodnih financijskih institucija, uključujući i Europsku banku za obnovu i razvoj (EBRD), prema njezinim zahtjevima u pitanju kupnje zemlje, preseljenja i ekonomske migracije.

Prema važećem zakonu vlasnici sa pravom vlasništva će dobiti novčanu naknadu za svoje zemljište i objekte. Paketi naknada kako se definiraju u okviru hrvatskog sustava izvlaštenja, predviđaju naknadu prema tržišnoj vrijednosti. Prema Ekološkoj i socijalnoj politici EBRD-a iz 2008. pogođene strane imaju pravo na naknadu u punom trošku zamjene pri tome uključujući naknadu za troškove vezane za preseljenje, npr. gubitak prihoda.

Politika EBRD-a također zahtijeva da se izvrši kompenzacija vlasnicima zemljišta/korisnicima zemljišta sa priznatim pravom nad zemljištem, čak i ako nemaju formalno pravo vlasništva. Pri priznavanju ovih zahtjeva i trenutnih nesigurnosti, politika EBRD-a zahtjeva da se za Projekt izradi Akcijski plan obeštećenja (CAP).

Akcijski plan obeštećenja - CAP4 će biti javno dostupan dokument koji će se objaviti neposredno nakon ovog NTS-a kao dio paketa objavljenih dokumenata. Izrađen je radi davanja informacija u pogledu zemljišta ili metoda ocjene imovine kao i kriterija prava na naknadu pogođenih strana, uključujući naknadu za one koji ne mogu dokazati zakonsko

4 Autocesta A5 , Sjeverna i južna dionica autoceste – Hrvatska, Akcijski plan preseljenja, svibanj 2010.



UK11-15642 Izdanje: 1 29

pravo vlasništva i načine primanja administrativne podrške. CAP također uključuje mehanizam za pritužbe.

Potpuna realizacija Akcijskog plana preseljenja će osigurati svim raseljenim osobama primanje realne naknade bez obzira na njihov status.



UK11-15642 Izdanje: 1 30

7 Javna rasprava Ovaj projekt podliježe dvjema odvojenim Procjenama utjecaja na okoliš ( za sjevernu i južnu dionicu) svaka sa vlastitim postupcima savjetovanja. EIA za južnu dionicu je predana na Regulatorne konzultacije u ponedjeljak 19. travnja 2010. te se početak postupka hrvatskih javnih konzultacija očekuje 28. svibnja 2010 u trajanju od 30 dana. Javna rasprava o procjeni utjecaja na okoliš za južnu dionicu održana je u srijedu, 9. lipnja 2010 u Dubrovniku i u četvrtak, 10. lipnja 2010 u Metkoviću.

Za Sjevernu dionicu potpuni dokument Studije utjecaja na okoliš kao i Sažetak Studije utjecaja na okoliš su predani za javne konzultacije na razdoblje od 21 dan u lokalnim/regionalnim gradovima i većim gradovima Beli Manastir, Osijek i Slavonski Brod od 20. listopada do 10.studenog 2003. Kao dio postupka Procjene utjecaja na okoliš (EIA) u Hrvatskoj, održale su se sljedeće javne konzultacije:

• Dvije javne rasprave održane su 2003. u županijskim centrima u Osijeku (24. listopada 2003.) i Slavonskom Brodu (27. listopad 2003.).

• Sažeci EIA-e su također objavljeni javnosti u općinama Vrpolje, Donji Andrijevci i Oprisavci.

Zapisnici sa javnih sastanaka su dokumentirani i dostavljeni Društvu. Nazočni na raspravama su bili:

• HAC;

• IGH (autori Studije utjecaja na okoliš (EIA)); i

• Interesne strane uključujući predstavnike iz općinskih institucija, komunalnih tvrtki i članovi javnosti.

Svaki sastanak je uključivao uvodnu sjednicu, opis trase, lokaciju ključnih objekata, radne aktivnosti i opis ključnih ekoloških pitanja i mjera zaštite. HAC je također zatražio da članovi javnosti i pogođene tvrtke dostave povratne informacije o Procjeni utjecaja na okoliš. Ostali podaci u pogledu prethodnih i budućih konzultacija se nalaze u SEP-u.

U bliskoj budućnosti, biti će i drugih objava i konzultacija u pogledu Južne dionice autoceste kako je navedeno gore. Prema zahtjevima IFS, EIA procjene i Ne-tehnički sažetak bit će predmet konzultacija u trajanju od 120 dana, koji će uključivati ostale javne sjednice za Sjevernu i Južnu dionicu autoceste kao i ciljane konzultacije sa ekonomski raseljenim vlasnicima zemljišta/stanarima. Prekogranične konzultacije u pogledu ovih pitanja navedenih u Poglavlju 5.9 će također biti neophodne.

Ostali podaci u pogledu prethodnih i budućih konzultacija se nalaze u SEP-u.



UK11-15642 Izdanje: 1 31

8 Sažetak Sjeverna i južna hrvatska dionica na autocesti A5, kao dijelu Koridora Vc, predstavljaju projekt od nacionalnog interesa i važnosti za koji se očekuje da potakne regionalni ekonomski rast i razvoj u Brodsko-posavskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Međutim, prepoznato je da postoje mogući negativni ekološki i socijalni utjecaji. Procjene utjecaja na okoliš za sjevernu i južnu dionicu autoceste su izvršene u skladu sa nacionalnim zakonima i propisima. Postupkom procjene utjecaja na okoliš prepoznati su brojni negativni učinci kao i povezane mjere prevencije koje je potrebno provesti radi smanjenja utjecaja, iste su sažete u Poglavljima 5 i 6 Ne-tehničkog sažetka, te detaljnije opisane u okviru dvije studije EIA.

Projekt su odobrile nadležne državne institucije. Trenutno, lokacijske dozvole su izdane za Sjevernu dionicu uz potvrdu da su svi ekološki i socijalni utjecaji koji su razmotreni prihvatljivi i u skladu s uvjetima (t.j. realizacija navedenih mjera zaštite i praćenje).

Procjena utjecaja na okoliš za Južnu dionicu (čvor Ploče do granice BiH) je spremna za javnu objavu i stoga datum početka izgradnje još nije potvrđen u ovoj fazi. Najraniji poslovi gradnje se predviđaju najranije za kraj 2010. iako to ovisi o mnogim čimbenicima, uključujući postupak ishođenja dozvola te stoga nije moguće dati točne rokove za gradnju u ovoj fazi.

Projekt ima neka posebno osjetljiva mjesta, uključujući presijecanje osjetljivih ekoloških područja i izvora vode koji zahtijevaju posebne mjere zaštite. Ove mjere zaštite su detaljno navedene u okviru dokumenta EIA i pridruženih dokumenata s odlukama i dozvolama. Dodatni zahtjevi koji su nastali zbog uključivanja međunarodnih financijskih institucija te su također sažeti u okviru dodatnih dokumenata uključuju ovaj NTS, Plan uključivanja interesnih strana koji opisuje dodatne konzultacijske aktivnosti, Akcijski plan za zaštitu okoliša i socijalna pitanja te Akcijski plan preseljenja koji je trenutno u pripremi.



UK11-15642 Izdanje: 1 32

9 Kontakt podaci Pitanja vezana s Ne-tehničkim sažetkom i/ili cijelim projektom šaljite na adresu:


Širolina 4

10000 Zagreb

Hrvatska

telefon: +385 1 46 94 444

fax: +385 1 46 94 692

email: [email protected]

www.hac.hr




Dodatak A: Fotodokumentacija

Hrvatske Autoceste d.o.o Ne-tehnički sažetak

Dodatak A – Fotodokumentacija – 14. i 16. travanj 2010

Fotografija 1:

Sjeverna dionica autoceste: Sredanci – granica BiH. Pogled istočno od hrvatskog sela Jaruge na nasip rijeke Sava prema predloženom graničnom prijelazu i mostu prema BIH (oko 2km od mjesta gledanja).

Fotografija 2:

Sjeverna dionica: Sredanci – granica BiH. Pogled sjeverno uzduž predložene trase autoputa A5 od postojeće ceste između sela Prnjavor i Svilaj i lokacije predložene petlje.


Fotografija 3:

Sjeverna dionica: Sredanci – granica BiH. Pogled zapadno prema selu Svilaj, lokaciji predložene naplate cestarine prije postojeće petlje A3/A5 autocesta.

Fotogr. 4: Sjeverna dionica: Sredanci – granica BiH. Rub sela Struzani neposredno uz postojeću petlju A3 i A5.


Fotografija 5:

Južna dionica: petlja Ploče – granica BiH. Lokacija petlje Ploče i početak predložene Projektne dionice do BIH granice i dionice do Dubrovnika koja nije dio Projekta.

Fotografija 6:

Južna dionica: petlja Ploče – granica BiH. Pogled “Bebica-baste” gleda dolje sa lokacije petlje Ploče. Predloženo skupljalište pročišćene ispusne vode sa autoputa.


Fotografija 7:

Južna dionica autoceste: petlja Ploče – granica BiH. Pogled jugozapadno, prema petlje Ploče sa postojećeg autoputa uzduž dionice A1 u izgradnji.

Fotografija 8:

Južna dionica: petlja Ploče – granica BiH. Selo Carapine u blizini lokacije predložene naplate cestarine prije graničnog prijelaza BIH.

ne-tehnički sažetak sjeverna i južna dionica autoceste a5 … · 2017. 11. 29. · hrvatske...

Documents