MOZA Ki

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fotografiju obja-vit ćemo na naslovnici, a svoje fotografije

šaljite na mail: mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJAPOSTANE SLIKA TJEDNA

BorisBurić

slika tjedna

LAPADSKA MIMOZA

CRTICA - ĐURO PULITIKA

Na današnji dan, 26. siječnja 1922. godine, na Bosanki rođen je slikar Đuro Pulitika. Osnovnu školu i gimnaziju završava u Dubrovniku. Godine 1938. učitelj Mato Lalić dovodi ga Kosti Strajniću od kojeg, kao i mnogi drugi mladi umjetnici

tog vremena, uči o umjetnost i uvodu u slikarstvo. 1941. godine na-kon dvogodišnjih priprema, upisuje Akademiji likovnih umjetnosti u

Zagrebu, ali je ubrzo napušta i vraća se u rodni Dubrovnik, kojemu slikarski ostaje vjeran cijeli život. Prvi put samostalno izlaže u Salonu LIKUM u Dubrovniku 1953. godine. Izlagao je na više od 50 samos-talnih izložbi i na brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Zajedno s Antunom Maslom i Ivom Dulčićem čini poznati dubrovački slikarski trio.

URAĐENI SU I RADE SE SVI POTREBNI KORACI KAKO BI DUBROVAČKE ŠKOLE SPREMNO DOČEKALE

UVOĐENJE NASTAVE INFORMATIKE.

ĐIVO BRČIĆ, NOVI PROČELNIK UPRAVNOG

ODJELA ZA OBRAZOVANJE, ŠPORT, SOCIJALNU SKRB

I CIVILNO DRUŠTVO

Novi pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijal-nu skrb i civilno društvo Dživo Brčić za Glas Grada govori o

problemu sportske infrastrukture u Du-brovniku, promjenama u obrazovnom sustavu, radu s mladima i udrugama civilnog društva.

Krajem godine preuzeli ste Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo od dugogodišn-jeg pročelnika Miha Katičića. Kako ste prihvatili taj izazov?Izazov sam prihvatio kao i sve druge- pri-

premajući se za ovaj posao. Kada znate što vam je činiti, kada imate iskustva u tom području te kada ste odgovorni u pristupu poslu, onda nema nikakvih problema. Istina, veliki je ovo iskorak za mene osobno, ali ne dvojim da ću znati odgovoriti na sve izazove na koje naiđem tijekom rada.

Jeste li zadovoljni stanjem u kojem ste zatekli Odjel, koje promjene ćete uvesti?U ovom kratkom razdoblju uspio sam

najprije analizirati situaciju i projekte koji se preko ovog Upravnog odjela realizira-ju. Jasno, riječ je o poprilično uhodanom poslu koji je moj prethodnik radio dugi

intervjuTJEDNA

niz godina. Nova gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Matom Fran-kovićem u svom je izbornom programu dala smjernice i za rad ovog odjela, pa će nekih promjena biti. One će se ponajviše odnositi na pristup problemu sporta i sportske infrastrukture. Naime, svima nam je jasno da je u tom dijelu posla Grad do sada bio premalo aktivan. Isto tako, u izbornom programu je iskazana i odlučna namjera da se konačno riješi problem neispunjavanja pedagoških standarda u vrtićima, da sve škole budu energetski obnovljene i da imaju jednosmjen-sku nastavu te da se ri-ješi problem smještaja umirovljenika. Morat ćemo, dakle, riješiti na-gomilane probleme, pa nas očekuje mnogo više posla nego prethod-nih godina.

Problem sa sportskom infrastruk-turom u Dubrovniku postoji već godi-nama. Kada građani mogu očekivati promjene?Najprije, žalosti činjenica da Grad Du-

brovnik nikada do sada o sportu nije promišljao strateški. Ne znamo što od sporta želimo, gdje ga vidimo za 10, 20 ili 30 godina niti kako sve to napraviti. Stoga je nova gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Frankovićem, najpri-je odlučila napraviti Strategiju razvoja

STRATEGIJOM RAZVOJA SPORTA ODREDITĆEMO SMJER KOJIM GRAD ŽELI IĆI

sporta. Njome ćemo konačno odrediti smjer kojim Grad želi ići po pitanju spor-ta - bilo profesionalnog, bilo amaterskog ili školskih sportskih klubova. Jasno, kroz strategiju će se definirati i razvoj prateće sportske infrastrukture koja bi sve to trebala pratiti. Nakon izrade strategije napravit će se plan s točno određenim hodogramom ulaganja i izvorima finan-ciranja.

Neki gradski vijećnici predlažu prodaju stadiona u Lapadu

te izgradnju adekvat-nog sportskog centra u

Gospinom polju, koje je vaše mišljenje o tome?Uvjeren sam da će

strategija razvoja spor-ta i sportske infrastruk-

ture dati odgovor i na to pitanje. Osobno ne

bih spekulirao o mogućim rješenjima pa tako ni o ideji

koju spominjete. Radije pričekajmo da se napravi ovaj nužni dokument. Tada će mnogo toga biti jasnije.

Promjene su nužne i u obrazovanju, informatika postaje obavezni pred-meti, jesu li dubrovačke osnovne škole spremne za to?Grad Dubrovnik je početkom ove

školske godine uveo e-dnevnike u sve škole osim u OŠ Antuna Masle te je sufi-nancirao nabavu potrebne informatičke

Razgovarala: Marijana MatulovićFoto: Vedran Salvia / dubrovnikpress.hr

USKOROĆE KRENUTI

I PROJEKT LAZARETAKAO KREATIVNE

ČETVRTIGRADA

STRATEGIJOM RAZVOJA SPORTA ODREDITĆEMO SMJER KOJIM GRAD ŽELI IĆI

opreme u svim osnovnim školama. Za-vršili smo i izradu mrežne instalacije u matičnoj školi i u informatičkoj učionici u OŠ A. Masle, pa će i ova škola u sljedećoj školskoj godini uvesti e-dnevnik. Svjesni smo nužnosti informatizacije škola te po-trebe prilagođavanja zahtjevima moder-nog društva. Dakle, urađeni su i rade se svi potrebni koraci kako bi dubrovačke škole spremno dočekale uvođenje nas-tave informatike.

Smatrate li da je postojeći sustav stipendiranja koji provodi Grad Du-brovnik dobar ili ga treba mijenjati?

Sustav stipendiranja nije statičan već se, među ostalim, prilagođava potreba-ma tržišta rada. Grad je proračunom u 2018. godini osigurao 1,1 milijun kuna za stipendiranje i jednokratne novčane po-moći za školovanje. Tome treba dodati još i 500 tisuća kuna koliko Grad izdvaja za kreditiranje školovanja te 80 tisuća kuna za stipendiranje 10 studenata iz Vukovara. Krajem prošle godine Grad je uveo i mogućnost stipendiranja osoba s invaliditetom. Dakle, sustav se dorađuje i mijenja- ovisno o potrebama. Osobno bih volio bih kada bi se broj stipendi-ja mogao i povećati, ali to ovisi o pro-računskom sredstvima. Svakako, nasto-jat ću djelovati u tom smjeru.

Grad već godinama provodi projekt Mladi i Grad skupa, koje je vaše mišl-jenje o tom projektu i hoće li se on nastaviti i dalje?Projekt se pokazao korisnim i kvalitet-

nim te će Grad Dubrovnik svakako ne samo nastaviti s tim projektom nego ćemo ga i unaprjeđivati iz godine u go-dinu. Stvaranje infrastrukture koja djeci i mladima omogućava razvoj kreativnosti te poticanje niza programa i projekata u kojima mladi sudjeluju zadaća je svake zajednice. Grad Dubrovnik to čini dugi

niz godina upravo kroz ovaj projekt.

Smatrate li da Grad dovoljno surađu-je s mladima?Na Gradu je da mladim ljudima osigura

uvjete za razvoj stvaralaštva, kreativnosti i svega ostaloga. Pomažemo im na razne načine i to niz godina. No, inicijative za nove ideje i projekte trebaju dolaziti i od udruga koje okupljaju te mlade te od po-jedinaca među njima. Mi, kao Grad, svoj dio posla itekako odrađujemo. Osim kroz ovaj projekt, uskoro će krenuti i projekt Lazareta kao kreativne četvrti Grada, pa će i taj zaista unikatni prostor biti dodat-no na raspolaganju za realizaciju čitavog niza projekata naših mladih sugrađana. Dakle, što mladi budu više aktivni ideja i projekata će biti više, a Grad će u sva-

kom trenutku omogućiti da se te ideje realiziraju.

Na koji način Grad potiče razvoj civil-nog društva, jesu li postojeće udruge civilnog društva dovoljno aktivne?Jednako kao i aktivnosti djece i mladih,

Grad Dubrovnik čitavim nizom mjera i projekata potiče razvoj civilnog društva. No, i u ovom slučaju inicijativa, u smislu projekata, treba dolaziti od samih udru-ga. Svjedoci smo da je nekoliko udruga itekako zastupljeno u javnom prostoru zbog svog djelovanja i projekata koje provode. Ipak, čini mi se da ima još pros-tora za djelovanje civilnog društva jer neki segmenti društva i društvenog živo-ta, pa i problematike koja ih prati, nisu “pokriveni”.

FOTO GALERIJAFoto: Martin Šeperić

MATURALNA ZABAVA EKONOMSKE ITRGOVAČKE ŠKOLEDUBROVNIK

PETAK / 26.01.2018.08:00 DOBRO JUTRO GRADE – program UŽI-VO (RADIO LTV)14:00 info blok15:00 info blok16:00 info blok17:00 info blok17:05 LIBERTAS INFO – DUBROVNIK PANORAMA 17:30 VIJESTI – informativna emisija17:50 GLAZBENE MINUTE18:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija

18:30 GALERIJA – emisija o kulturi19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA20:00 LIBERTAS INFO – STRADUN 21:30 VIJESTI – informativna emisija (R)21:50 GLAZBENE MINUTE22:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:30 LIBERTAS INFO – STRADUN

SUBOTA / 27.01.2018.17:30 SUBOTOM POPODNE - emisija

17:50 GLAZBENI BLOK18:00 INBOX – pregled društvenih mreža (R)18:15 GLAZBENA URA20:20 SUBOTOM POPODNE - emisija (R)20:45 ICT Business TV - poslovna emisija (R)

TV PROGRAM LIBERTAS TELEVIZIJE21:30 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:00 LIBERTAS INFO – STRADUN

NEDJELJA / 28.01.2018.10:30 Avanture Crnog Ljepotana (R)11:00 Avanture Crnog Ljepotana (R) 11:30 Avanture Crnog Ljepotana (R)12:00 Avanture Crnog Ljepotana (R)12:30 Avanture Crnog Ljepotana (R)17:30 PREGLED TJEDNA – informativna emisija17:50 GLAZBENI BLOK18:00 AUTO SERVIS18:30 GALERIJA – emisija o kulturi (R)19:00 Glazbena ura 20:00 LibertasTV Info21:45 PREGLED TJEDNA – informativna emisija (R)22:00 INBOX – pregled društvenih mreža (R)22:30 LIBERTAS INFO – STRADUN

PONEDJELJAK / 29.01.2018.08:00 DOBRO JUTRO GRADE – program UŽIVO (RADIO LTV)14:00 info blok15:00 info blok16:00 info blok17:00 info blok17:30 VIJESTI – informativna emisija17:45 Glazbene minute18:00 ŽIVOTOPIS - dokumentarna emisija

18:30 Glazbene minute19:30 Avanture Crnog Ljepotana20:00 LIBERTAS INFO – STRADUN 21:35 VIJESTI – informativna emisija (R)21:50 Glazbene minute22:00 AUTO SERVIS (R) 22:30 LIBERTAS INFO – STRADUN

UTORAK / 30.01.2018.08:00 DOBRO JUTRO GRADE – program UŽIVO (RADIO LTV)14:00 info blok15:00 info blok16:00 info blok17:00 info blok17:30 VIJESTI – informativna emisija17:50 GLAZBENI BLOK18:00 AUTO MOTO NAUTICA – magazin

18:30 GLAZBENA URA19:30 Avanture Crnog Ljepotana20:00 BROJ JEDAN – sportska emisija 21:00 Glazbene minute21:30 VIJESTI – informativna emisija (R)21:50 Glazbene minute22:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:30 LIBERTAS INFO – STRADUN

SRIJEDA / 31.01.2018.08:00 DOBRO JUTRO GRADE – program UŽIVO (RADIO LTV)14:00 info blok15:00 info blok16:00 info blok17:00 info blok17:30 VIJESTI – informativna emisija17:50 GLAZBENE MINUTE18:00 BROJ JEDAN – sportska emisija (R)18:45 GLAZBENA URA19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA20:00 LIBERTAS INFO – STRADUN 20:30 PULS – TALK SHOW

21:30 VIJESTI – informativna emisija (R)21:50 GLAZBENE MINUTE22:00 AUTO MOTO NAUTICA – magazin (R)22:30 LIBERTAS INFO – STRADUN

ČETVRTAK / 01.02.2018. 08:00 DOBRO JUTRO GRADE – program UŽIVO (RADIO LTV)14:00 info blok15:00 info blok16:00 info blok17:00 info blok17:30 VIJESTI – informativna emisija17:50 GLAZBENE MINUTE18:00 INBOX – pregled društvenih mreža18:30 ICT Business TV – poslovna emisija19:15 GLAZBENE MINUTE19:30 Avanture Crnog Ljepotana20:00 LIBERTAS INFO – STRADUN 20:30 PULS (R) - TALK SHOW21:30 VIJESTI – informativna emisija (R)21:50 GLAZBENA URA22:00 INBOX – pregled društvenih mreža (R)22:30 ICT Business TV - Poslovna emisija (R)23:00 LIBERTAS INFO – STRADUN

Gošća Show programa je dubrovačkapjevačica Maja Grgić

Urednik emisije Životopis Mato Čupić

Urednica emisije PULS Katarina Milat Kralj

Gosti emisije Subotom popodne su festanjuli Nedjeljko Zelen i Ivan Mazavac

GOST UREDNIK: ADRIANA KREMENJAŠ - DANIČIĆ- PREDSJEDNICA EUROPSKOG DOMA DUBROVNIK

> Mozaik Glas Grada donosi Vam rubriku 'Gost urednik' u kojoj će svaki tjedan stranicu uređivati jedna osoba iz javnog života Grada i Županije prema vlastitom odabiru potpuno slobodno i autorski

K ada su me iz Glasa Grada pozva-li na gostovanje u ovoj rubrici, zamolili su me da napišem neš-to o kulturnoj baštini i mladima,

temama koje zasigurno nisu najčitanije, osim, možda, kada se o njima piše u ne-kom negativnom kontekstu. Ali u Gla-su Grada znaju da ima i čitatelja koji ne klikaju samo udarne, većinom negativne vijesti, nego ih zanimaju i neke druge teme iz njihova okruženja. A nešto sa čime se u Dubrovniku, a i diljem župani-je, susrećemo na gotovo svakom koraku, upravo je baština. Dapače, mnogi od te baštine sasvim dobro žive. Eto dobrog ra-zloga za osvrnuti se najprije na činjenicu da je Europska unija ovu godinu proglasi-la Europskom godinom kulturne baštine.

S obzirom da se na lokalnim portalima o Europskoj godini kulturne baštine baš nije pisalo (proguglajte malo i vi, mož-da pronađete koju vijest više – ja sam pronašla samo jednu), čini mi se priklad-nim istaknuti ciljeve ovakvog stavljanja kulturne baštine u prvi plan na razini či-tave EU: potaknuti građane na istraživan-je bogate i raznovrsne kulturne baštine Europe; slaviti, razumijevati i štititi jedin-stvenu vrijednost te baštine i promišljati o mjestu koje kulturna baština zauzima u našim životima.

U Dubrovniku je, čini se, sve jasno: kul-turna baština zauzima jako važno mjesto. Dapače, to je kotač zamašnjak lokalno-ga gospodarstva. Jer, budimo iskreni: da nema tako bogatu i prepoznatljivu kulturnu baštinu, Dubrovnik bio bio tek jedan u nizu simpatičnih jadranskih gradića koji se međusobno razlikuju tek po detaljima, koji zasigurno nisu dovoljni za upis u UNESCO-ov Popis svjetske ma-terijalne baštine. A Dubrovnik je na tom popisu od 1979. No to nije sve: 30 godina kasnije, koncem 2009., dubrovačka Festa

KULTURNA BAŠTINA NIJE SAMO NEŠTO NA ČEMU ĆEMO ZARAĐIVATI, NEGO ŠTO TREBA OSIGURATI I ZA BUDUĆEGENERACIJEsvetoga Vlaha uvrštena je na još jedan UNESCO-ov popis – nematerijalne baš-tine. Proguglajte još malo, i ako na UNE-SCO-ovoj internetskoj stranici pronađete još koju lokaciju na oba popisa svjetske kulturne baštine, javite, plaćam piće.

Pa iako smo privilegirani tom dvostru-kom pozicijom što se tiče UNESCO-a, čini se da nekim sugrađanima još uvijek nije jasno da kulturna baština nije samo nešto na čemu ćemo bjesomučno zarađi-vati, nego i nešto što treba osigurati i za buduće generacije. Umjesto da skrbe o baštini na način da buduća pokoljen-ja imaju od nje koristi kao što i mi sada ubiremo plodove rada ljudi od pred 300, 400 i više godina, odgovorni u javnim ti-jelima dozvoljavaju prekomjerne gradnje u svim dijelovima grada. U isto vrijeme,

infrastruktura puca po svim šavovima. Ako netko misli da će na takav način osigurati razvitak i prosperitet ovoga gra-da, vara se – neće tako ostati ništa ni za sljedeću generaciju, dakle za našu djecu, a o unucima i praunicima da ne govorim.

Netko će reći: Pa što ima veze? Ako se to dogodi, neka i naši mladi iseljavaju u Ir-sku kao što je to slučaj npr. u Slavoniji. Do tada, neka budu sretni da imaju posla kao konobari, kuhari i spremačice, a oni privilegiraniji kao vodiči, pratitelji, bukeri i recepcioneri. Osobno, žalostilo bi me ako bi to bila jedina zanimanja u kojima bi mladi pronalazili posla u Dubrovniku i ostatku županije, a svi oni koji bi željeli raditi nešto drugo, da moraju iseljavati. To definitivno nije Hrvatska kakvu želi-mo, zar ne?

Dubrovačka redateljica osvojilajoš jednu međunarodnu nagraduDubrovačka redateljica Antonete Alamat Kusijanović za svoj film "U plavetnilo" osvojila je prvu nagradu publike na 30. izdanju festivala europskog filma Premiers Plans-Angers Film Festival u Francuskoj.

Marko Bijač najbolji vaterpolist EuropeEuropski savez plivačkih sportova proglasio je Jugovog kapet-ana i vratara hrvatske reprezentacije Marka Bijača najboljim vaterpolistom 2017. godine. Inače, Bijač je drugi hrvatski vater-polist kojemu je dodijeljena ova prestižna titula, a prije njega osvojio ju je Miho Bošković 2012.

Dubrovnik i na crnoj CNN-ovoj crnoj listi Osim što se Dubrovnik našao na CNN-ovoj listi gradova koje se ne smije zaobići u 2018. Ista televizija naš grad je smjestila i na crnu listu gradova koje treba izbjegavati zbog gužvi.Tako smo se našli u društvu dvanaest gradova koji nisu poželjni turistima zbog prevelikog broja ljudi.

Dubrovački restoran među najboljima u svijetuDubrovački restoran Sensus svrstao se u društvo “novih resto-rana koje se u 2018. ne smije zaobići”. Američki CNN prije neko-liko dana je objavio listu 14 mjesta za hranu i piće od New Yorka, Londona, Hong Konga i Tajlanda do – Dubrovnika. Amerikance je oduševio carpaccio od kozica s morskom šparogom i limun-om, ravioli punjeni brizlama, janjeći biftek s kremom od graška te desert od pet vrsti čokolada.

Dalmatinska fjaka postala HITDalmatinska fjaka postala je hit. Prošli je vikend osvanula na naslovnici BBC-a u kategoriji travel. Autorica teksta Kristin Vuković inače porijeklom iz Hrvatske osvrnula se na fjaku kao stanje uma koje karakterizira težnja ni za čim.

KUNDURARIJE

„Učio ih je, kaže evanđelist, kao onaj koji ima vlast.“Ljudski gledano Isus nije imao nika-kvu vlast niti je imao pravo pouča-

vanja s ijednog naslova. On u svom društvu i vremenu nije imao ni položaj, ni titulu. Pa ipak učio je „kao onaj koji ima vlast.“ I oni koji ga slušahu „bijahu zaneseni njegovim naukom.“ U čemu je njegova tajna? Isusova tajna je u usklađenosti između onoga što je govorio i onoga što je činio, u dosljednosti. On nije bio od onih koji su svoje iskaze mi-jenjali ovisno o trenutku i potrebi. Dosljed-no je iznosio novi i snažan nauk koji, jer je bio nov i snažan, nije imao potrebu pozivan-ja na neke druge autoritete, poput Mojsija i proroka, nego je svojom logičnošću, ali i načinom na koji je iznošen, sam u sebi bio jesan i prihvatljiv svima. Isusov novi i snažni nauk može se sažeti u ljubav prema Bogu, radošću i jednostav-nošću srca, a ne kao do tada u strogom izvršavanju zakonskih propisa. On se može sažeti u ljubavi prema bližnjima, koja se ne ograničava na one koji mogu uzvratiti, one koji su mi blizu krvnom povezanošću. Isusov nauk ljubav proširuje na sve ljude, bez obzira na sve naše razlike. On u ljubavi uključujući čak i neprijatelje. Jedini predu-vjet za ljubav prema bližnjima je njihova potreba da budu ljubljeni, da im se učinimo bližnji. Isus nauk je nov i snažan i zato što on nikad nije tražio svoju korist iz susreta s ljudima. Nikad ljudima nije želio nametnuti svoju vlast. Sve što čini je jednostavno njegova ponuda. Možeš ako hoćeš, ali ne moraš ako nećeš. Isus sa svojom ponudom svakom prilazi s poštovanjem i željom da vlašću koju ima oslobodi čovjeka od zla i učini ga sposobnim za dobro. U tome je tajna

njegove vlasti i poštivanja koje se ima pre-ma njemu i njegovom nauku. U tom se nal-azi i njegova moć nad nečistim duhovima koji su mu se zbog toga pokoravali. Isusov nauk je nov i snažan i zato što se on nije povodio za, kako to precizira Apostol u ulomku iz drugog čitanja pozivajući nas na beženstvo i djevičanstvo, svjetovnim bri-gama koje se svode na ono „kako da ugo-di ženi“ i ono „kako da ugodi mužu“, nego je uvijek želio ugoditi Ocu, bio poslušan njegovoj volji, a njegova je volja uvijek bila i jest, kako se to pokazalo i u Isusovom sluča-ju, ono najbolje za nas ljude.Koliko god da je Isusov govor oduševljavao mnoge koji su u njemu zbog njegove dosl-jednosti i sklada između onoga što je govo-rio i činio s pravom prepoznavali jednog od proroka koje je Bog obećao po Mojsiju, a s čime nas je upoznao ulomak Knjige Ponovl-jenog zakona koji nam je danas ponuđen kao prvo čitanje, ipak je bilo i onih koji ga nisu prihvaćali, onih koje je njegov govor zbunjivao i uznemiravao. Činio im se nest-varnim, dalekim od uobičajenosti na koju su bili naviknuti. Mnogi su, kako ćemo moći čuti i tijekom ove liturgijske godine, znali reći: „Tvrda je to besjeda! Tko je može sluša-ti?“ (Iv 6, 60). Ovima će se i danas mnogi pridružiti. To, međutim, nije dovoljno da bi se Isusa ušutkalo. On i dalje iznosi svoj nauk s istim autoritetom i istim dostojanstvom „kao onaj koji ima vlast.“ I to čini kao onaj koji poznaje čovjeka i njegove probleme, kao onaj koji se, svjestan svoje moći, ne želi zaustaviti pred moću zla. Isus nije poput drugih učitelja. On je govorio kao onaj kojemu je Bog stavio u usta svoje ri-ječi i dao vlast da govori. S istim autoritetom on govori i danas. Govori u svojoj riječi, ali i u riječi onoga tko tu riječ može autentično tumačiti. Na prvom mjestu među takvima je papa Franjo koji svojim jednostavnim, ali i dubokim porukama govori drugačije nego smo naviknuti, tako da su onim što on govori i kako govori, mnogi zaneseni, osobito izvan Crkve i crkvenih struktura, ali i mnogi, osobito u Crkvi i crkvenim struktur-ama, zatečeni. Osjećaju da je to tvrda bes-jeda, ponekad i s neobičnim usporedbama, koju je teško slušati. Pa ipak, sve se svodi na njegov ustrajan poziv nama kršćanima, a osobito među nama kršćanima nama svećenicima i posvećenim osobama onima koji smo se zbog onog „kako da ugodi Gos-podinu“ odrekli muža ili žene, da budemo oni koji govore i čine. I da između onoga što govorimo i činimo bude sklad. Da ne bude-mo, kako svojevremeno kaza u jednoj od

propovijedi, poput paunova koji se zanose svojom vjerom ili mjehurića sapuna koji su lijepi, ali kratko traju, nego oni koji ljubav koju propovijedamo stvarno žive, u svim njezinim dimenzijama i na svim razinama. I reče Gospodin Mojsiju: „Podignut ću im proroka između njihove braće. ... Stavit ću svoje riječi u njegova usta da im kaže sve što mu zapovjedim. A ne bude li tko poslušao mojih riječi što ih prorok bude govorio u moje ime, taj će odgovarati preda mnom.“ Mi vjerujemo da je Isus iz Nazareta onaj o kojemu je Gospodin govorio Mojsiju. On je Božja Riječ! On je istovremeno i onaj koji je govorio Božju riječ kao nitko prije i nit-ko nakon njega. Zato su ljudi bili zaneseni njegovim naukom. On i danas želi govori Božju riječ. Da bi to mogao potrebni smo mu mi i naša zanesenost onim što je on govorio. Samo tako ta riječ može i danas nastaviti zanositi druge. Dakle, o nama u kojima i po kojima Isus govori i želi govoriti danas, nama Crkvi, ovisi je li i u kojoj mjeri Božja riječ koju nam on govori još dovoljno zanosna. Za neke jest. Za druge nije. Zato se i danas mnogi zanose njegovim naukom. A drugi ostaju ravnodušni. Ovo nam kaže da je, s jedne strane, odgovornost za to na nama koji prenosimo tu Božju riječ, a nismo dovoljno autentični i dosljedni kao što je to bio Isus. I zato ne uspijevamo pokazati da je ta riječ i danas sposobna zanositi. Ali ovo nam istovremeno kaže i nešto drugo. Kaže nam da odgovornost i nije samo na nama koji je ne znamo dovoljno zanosno prenos-iti, nego da je ona i na onima kojima je ta Božje riječ upućena. Božje je riječ, bez obzi-ra na nedosljednost nas koji je prenosimo, sama u sebi uvijek dosljedna i sposobna zanositi one koji je slušaju. Zato su odgovo-rni i oni koji je ne žele slušati i čuti. Oni nisu samo drugi. To možemo biti i mi sami. Zato je važno pitanje koje sebi možemo postavi-ti pitanje jesmo li i mi, mi kao slušači i mi kao oni koji tu riječ trebaju prenositi, među onima koji ne žele slušati i čuti? Važno je moći odgovoriti na to pitanje jer ako jesmo, onda smo među onima koji će, kako kaže Bog Mojsiju, odgovarati jer nisu poslušali njegove (Isusove) riječi. Dozvolimo stoga i kao pojedinci i kao Crkva da nas Isus i danas zanese svojom riječju! Trgnimo se i pokuša-jmo u svojoj svakodnevici čuti Božju riječ koju nam on govori. I uskladimo svoj život s tom Božjom riječju, kako bismo i sami mog-li postati proroci, oni koji Božju riječ govore, ali i svojim dosljednim kršćanskim životom žive i svjedoče njezinu djelotvornost svima koje susreću.

ZANESIMO SE ISUSOVIM RIJEČIMA - 4. NEDJELJA KROZ GODINU (B), 2018.

> PIŠE: BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆ

ODGOVORNI SMO PRENOSITI BOŽJU RIJEČ

Velika nagradna igra od 26. 10. 2017. - 25. 1. 2018.

1 2 3KRUG KRUG KRUG

MOBITEL SAMSUNG S8 BLACK

TABLET GALAXY TAB 10.1 BUS

POKLON BON U VRIJEDNOSTI 500 KN

1X1X

20X

MOBITEL SAMSUNG S8 BLACK

TABLET GALAXY TAB 10.1 BUS

POKLON BON U VRIJEDNOSTI 500 KN

1X1X

20X

MOBITEL SAMSUNG S8 BLACK

TABLET GALAXY TAB 10.1 BUS

POKLON BON U VRIJEDNOSTI 500 KN

1X1X

20X

26. 10. - 25. 11. 2017. 26. 11. - 25. 12. 2017. 26. 12. -25. 1. 2018.

30. 11. 2017. g. 30. 12. 2017. g. 1. 2. 2018. g.

IZVLAČENJE IZVLAČENJE IZVLAČENJE

500 kn 500 kn 500 kn

DUBROVNIK

Prikazano vozilo može se razlikovati u boji i opremi od vozila koje se poklanja u nagradnoj igri

Kako sudjelovati?

Pemo Club kartica i minimalna kupnja u iznosu od 100,00kn

OPEL CROSSLAND X glavna NAGRADA

završno izvlačenje 1. 2. 2018.više informacija o nagradnoj igri

na WWW.PEMO.HR i

SASTOJCI• žlica krupne sol• žlice crnog papra• nasjeckana češnja češnjaka• mala vezica ružmarina, sitno nasjeckana• šaka nasjeckanog peršina• 4 žlice maslinovog ulja• 3 kg telećih rebaracaZa umak• 2 luka, prerezana po pola• 250 ml crnog vina• 400 ml goveđeg temeljca

PRIPREMAZagrijte pećnicu na 220°C.Pomiješajte papar,češnjak, ružmarin, peršin i maslinovo

ulje. Utrljajte u rebarca i stavite u posudu za pečenje.Pecite 30 minuta, a zatim smanjite temperaturu pećnice na 160°C i pecite još 1 sat i 20 minuta.Izvadite meso iz pećnice i posude za pečenje. Prekrijte ga aluminijskom folijom. Pustite da meso odmara 30 minuta.Za to vrijeme napravite umak od crnog vina, luka, goveđeg te-meljca i 2 žlice soka od pečenja. Kuhajte 20 minuta na laganoj vatri ili dok se umak ne zgusne.Prelijte teletinu gotovim umakom i narežite na manje komade.

SLOBODNA RADNA MJESTA

26.1.2018.Noć muzeja 2018. 18,00 h – 01,00 hFesta Dubrovnik - Dubrovačka rock parada u Noći muzeja 19.00 h, Umjetnička galerija Dubrovnik Teorije izbora – radionice za roditelje i djecu18,00 h, Narodna knjižnica Grad

27.1.2018.Festa Dubrovnik - The Beatles Revival Orchestra 20.00 h, Hotel Valamar Lacroma Folklorni ansambl Linđo 11.30 h, ispred Crkve sv. Vlaha Predstava - Švedska šibica 20.00 h, Kazalište Marina Držića Tosca HD Live19,00 h, Kino dvorana VisiaTOP of the POPS 22.00 h, Lazareti28.1.2018.Festa Dubrovnik - Dive u Svetom Vlahu 19.00 h, Crkva sv. Vlaha Predstava - Švedska šibica 20.00 h, Kazalište Marina Držića 31.1.2018.

Festa Dubrovnik - Radionica o tradicionalnim jelima za sv. Vlaha 11.00 h, Restoran Mimoza 1.2.2018.Trodnevnica za Festu sv. Vlaha 18.00 h, Crkva sv. Vlaha Promocija 30. broja "Welcome" magazina 11.00 h, Brod Karaka Predstavljanje znanstvene monografije "Zborna crkva sv. Vlaha u Dubrovniku" 19.30 h, Dvorana Ivana Pavla II, Poljana P. Miličevića 4 Koncert u povodu Feste sv. Vla-ha i Dana Grada Dubrovnika 20.00 h, Katedrala Gospe Velike

DEŽURNA LJEKARNA:LJEKARNA „GRUŽ“ – od 26. – 28.1.2018.g. LJEKARNA „KOD ZVONIKA“ – od 29.1. – 4.2.2018.g. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 07,00 do 20,00 sati.Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 07,00 sati sljedećeg dana

DOGAĐANJATELEĆA REBRICA SUMAKOM OD CRNOG VINA

DUBROVNIK

PETAK, 26.1.

SUBOTA, 27.1.

NEDJELJA, 28.1.

4°C / 11°C

7°C / 13°C

5°C / 14°C

RECEPT TJEDNA

UČITELJ / ICA POVIJESTIStručno osposobljavanje za radTraženo radnika: 1Poslodavac: OSNOVNA ŠKOLA IVANA GUNDULIĆA Rok za prijavu: 30.1.2018.

SKLADIŠTAR / KATraženo radnika: 1Poslodavac: PEVEC malo-prodaja neprehrambene robe dioničko društvoRok za prijavu: 31.1.2018.

KONOBAR / ICATraženo radnika: 3Poslodavac: HOTEL PETKA D.D.Rok za prijavu: 31.1.2018.

POMOĆNI RADNIK / CA ZA POSLOVE MONTAŽE NAMJEŠTAJATraženo radnika: 2Poslodavac: "KALVADOS", posredovanje u trgovini, Dalibor Divčić, Dubrovnik, Iva Vojnovića 57Rok za prijavu: 31.1.2018.

KERAMIČAR / KATraženo radnika: 5Poslodavac: ORIGO jednos-tavo društvo sa ograničenom odgovornošću za građevi-narstvo, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 31.1.2018.

KV VOZAČ / ICA AUTOBUSATraženo radnika: 5

Poslodavac: SUPER TRANSFER SERVICES d.o.o. za turizam, usluge i turistička agencijaRok za prijavu: 1.2.2018.

REFERENT / ICA PRODAJETraženo radnika: 5 Poslodavac: SUPER TOURS društvo s ograničenom odgov-ornošću turistička agencija Rok za prijavu: 1.2.2018.

ADMINISTRATOR / ICATraženo radnika: 1Poslodavac: Dubrovačka udruga skrbnika, bolesnika i prijatelja Alzheimerove bolesti i ostalih demencijaRok za prijavu: 2.2.2018.

PROGNOZA