net | nacionalni energetski tjednik | vol. 05

Pozivom na telefonski broj 0800 2558, operater nam je objasnio kako se opskrbna naknada i posebna naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije plaćaju radi HEP-a...

Tomislav Marjanović[email protected]

ll”Rok od 12 mjeseci u našem je ugovoru naveden isključi-vo iz razloga što ugovori u Hr-vatskoj s pravne strane mora-ju biti sklopljeni na određeni rok. Međutim, u posljednjoj re-čenici koju ste citirali stoji jas-no navedeno kako „kupac ima pravo na slobodan izbor op-skrbljivača električnom ener-gijom pa zbog toga ima pravo na jednostrani otkaz ugovora,

pod uvjetima određenim od-govarajućim propisima.” Pre-ma tome, on je slobodan bez ikakvih naknada prijeći dru-gom opskrbljivaču. Kod nas nema nikakvih vremenskih obveza za kupce – oni mogu prijeći drugom opskrbljivaču kad god požele, dakle i nakon što iskoriste pogodnost bes-platnog mjeseca naše usluge koju im nudimo u sklopu pro-motivne akcije koja je u tijeku. Svjesni smo da je moguće da potrošači iskoriste pogodnos-ti i nakon toga prijeđu k dru-gom opskrbljivaču, no upravo zbog toga naš je cilj biti potpu-no transparentni, najpovoljniji na tržištu i pružati potrošačima najviše pogodnosti. U slučaju da naš potrošač poželi prijeći drugom opskrbljivaču, bitno je istaknuti i da on ni na koji način nije obvezan vratiti po-

godnosti koje je iskoristio ti-jekom korištenja naše uslu-ge, poput besplatnog mjese-ca korištenja usluge, popus-ta i cijena za koje jamčimo da se neće povećati do 2015. go-dine”, navodi se u priopćenju.

„Što se tiče drugog dijela Vašeg pitanja, moguće je da je došlo do zabune kod našeg savjetnika u pozivnom cen-tru. Naime, naknada za poti-canje proizvodnje električne energije iz obnovljivih iz-vora energije plaća se HRO-TE-u (HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o.). Naknada za opskrbu ulazi u naš dio, a mi smo je zadržali na istoj razini kao i HEP”, zaključuje se u priopćenju.

Apsurdi utakmice na tržištu električne energije: Ima li ili ne ugovorne obveze nije i dalje jasno!?TRŽIŠTE ”Rok od 12 mjeseci u našem je ugovoru naveden isključivo iz razloga što ugovori u Hrvatskoj s pravne strane moraju biti sklopljeni na određeni rok”...

Cijeli članak pročitajte u:TEMI BROJA

NETnacionalni energetskit j e d n i k

ENERGETSKE NOVOSTI, ANALIZE I KOMENTARI | GODINA 01 | BROJ 05 | ENERGO MEDIA SERVIS ZAGREB

FOTO: ENERGO MEDIA

ll ABB, vodeća grupa na području energetske i automatizacijske tehnologije je lansirala Emax 2, prvi niskonaponski prekidač s in-tegriranim funkcijama za upravljanje energijom. Zamjena posto-jećih prekidača s Emax 2 prekidačem mogla bi donijeti godišnje uštede od 5,8 milijuna megavatsati (MWh). Stranica 08

SPECIJALInovacija ABB-a može štedjeti energiju koju po-troši 1,4 milijuna europskih kućanstava

NACIONALNE VIJESTI

NENAD KURTOVIĆ: Dobro proučite sve uvjete prije mijenjanja dobavljača energije

Stranica 04

MEĐUNARODNE VIJESTIStranica 10

U Hrvatskoj 229 elektrana na obnovljive izvore energijeIZVJEŠĆE TJEDNAStranica 16

Prirodni plin kroz 5 godina - značajno gorivo za prijevoz

TJEDAN 05 | LIPANJNET

2 NEWS

"Posljednjih desetak godina u KONČARU je investirano u opremu, nova tehnološka rješenja i proizvodne procese oko 1,6 milijardi kuna. Ulaganja u istraživanje i razvoj proizvoda i proizvodnje unutar Grupe KONČAR dosežu otprilike šest posto ukupnog prihoda. Sva ta ulaganja neophodna su za jačanje pozicije na tržištu i ostvarivanje dobrih poslovnih rezultata. KONČAR izvozi više od 50 posto svoje proizvodnje na sve kontinente, a na zahtjeve tržišta možemo odgovoriti zahvaljujući vlastitom istraživanju i razvoju te stručnim ljudima."


ll Predsjednik Vlade Zoran Milanović posjetio je KONČAR i pustio u rad novi visoko-naponski laboratorij u tvrtki KONČAR - Distributivni i spe-cijalni transformatori (D&ST). Riječ je o investiciji vrijednoj 106 milijuna kuna, koja pred-stavlja iskorak na području pro-izvodnje srednjih energetskih transformatora. Premijer Mila-nović sa suradnicima obišao je i tvornicu KONČAR - Mjerni transformatori, kao i proiz-vodni pogon tvornice KONČAR - Energetski transformatori. Predstavljajući investiciju Ivan Klapan, predsjednik Uprave KONČAR – D&ST-a, istaknuo je kako je otvaranje laborato-rija završetak višegodišnjeg procesa modernizacije pro-izvodnje, tijekom kojeg je, uz laboratorij sa strojarnicom, izrađena i opremljena nova proizvodna hala te je uređen skladišni i uredski prostor. "Investicije posljednjih osam godina iznose više od 200 mi-lijuna kuna, a ta su ulaganja D&ST-u omogućila povećan-

je ukupne realizacije s 210 mi-lijuna kuna na oko 680 miliju-na kuna godišnje, a izvoz s oko 140 milijuna kuna na više od 500 milijuna kuna. Ovom in-vesticijom povećat će se naše tehnološke i proizvodne mo-gućnosti, te se nadamo daljn-jem rastu proizvodnje i pro-daje, bez obzira na otežane tržišne uvjete", kazao je Klapan.KONČAR - D&ST je jedan od najboljih europskih proiz-vođača transformatora ko-ji više od 75 posto proizvodn-je izvozi na najzahtjevni-ja europska i svjetska tržišta. Tvrtka je jedan od najuspješni-jih hrvatskih izvoznika koji svo-je proizvode plasira u Švedsku, Njemačku, Češku, Finsku, Ci-par, Srbiju, Austriju, Estoni-ju, Mađarsku, Francusku, Nor-vešku, Švicarsku, Slovačku, UAE, Katar, Saudijsku Arabi-ju, Nigeriju, Ganu i Maroko.

KONČAR - D&ST je članica Grupe KONČAR, lidera među proizvodnim kompanija-ma u Hrvatskoj i vodećeg hr-vatskog izvoznika. Darinko Bago, predsjednik Uprave KONČAR - Elektroindustrije, is-taknuo je važnost investicija u društvima KONČARA i rekao:

"Posljednjih desetak godi-na u KONČARU je investira-no u opremu, nova tehno-loška rješenja i proizvodne procese oko 1,6 milijardi ku-na. Ulaganja u istraživanje i razvoj proizvoda i proizvodn-je unutar Grupe KONČAR do-sežu otprilike šest posto ukup-nog prihoda. Sva ta ulaganja neophodna su za jačanje po-zicije na tržištu i ostvarivan-je dobrih poslovnih rezultata.

KONČAR izvozi više od 50 posto svoje proizvodnje na sve kontinente, a na zahtje-ve tržišta možemo odgo-voriti zahvaljujući vlasti-tom istraživanju i razvo-ju te stručnim l judima."

KONČAR: Premijer Zoran Milanović pustio u rad novi visokonaponski laboratorijKONČAR Predsjednik Vlade Zoran Milanović posjetio je KONČAR i pustio u rad novi visokonaponski laboratorij u tvrtki KONČAR - Distributivni i specijalni transformatori (D&ST)....

ll Norveška energetska kom-panija Statoil javila je kako je na putu proizvodnje 1.4 mi-lijuna barela nafte dnevno u zemlji do kraja ovog desetljeća.

Statoil upravlja sa više od 70% naftnih i plinskih proizvodnih objekata na norveškoj kon-tinentalnoj ploči. Uz više od 40 objekata u Barentsovom,

Sjevernom i Norveškom mo-ru, tvrtka ja najavila kako je na pravom putu za dostizan-je svojih offshore ambicija. Statoilov financijski direktor Torgrim Reitan je u nedavnom tvrtkinom izvješću naveo: "Uz nedavna značajna otkrića u zrelim i pograničnim područji-ma istraživanje predstavl-

ja dodatni potencijal rasta za stvaranje vrijednosti u ovoj važnoj naftnoj i plinskoj regiji". Iz Statoila su također javili kako su u blizini obale Ne-wfoundlanda u Kanadi pro-našli novo nalazište nafte ko-je bi prema prvi procjenama trebalo sadržavati više od 100 milijuna barela nafte. [M.P.]

NOR VEŠKI-STATOIL Statoil će ispuniti ciljeve proizvodnje

FOTO: ENERGO MEDIA

3LIPANJ | TJEDAN 05NET

NEWSNACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

EUROPSKA-UNIJA Projekt: Inovativno iskorištavanje nisko-temperaturnih geotermalnih izvora u jugoistočnoj EuropiGeoSEE ima za cilj državama na području jugoistočne Europe osigurati alate i metode za postizanje održivog razvoja i široku primjenu ekonomski izvedivih, inovativnih i održivih tehnologija koju mogu osigurati primjenu niskotemperaturnih geotermalnih izvora u kombinaciji (hibridni sustavi) s drugim obnovljivim izvorima energije kao što su biomasa, solar ili bioplin...


ll Projekt GeoSEE (puni na-ziv Inovativno iskorištavan-je nisko-temperaturnih ge-otermalnih izvora u jugois-točnoj Europi) odobren je za sufinanciranje unutar Trans-nacionalnog programa za Ju-goistočnu Europu (SEE), a pri-

javila ga je i provodi Regional-na energetska agencija Sje-ver zajedno sa 16 partnera iz područja jugoistočne Europe.

Energija je jedan od glav-nih izazova i problema s ko-j ima se suočavaju drža-ve jugoistočne Europe, ali i Europska Unija u cjelini.

Ovaj projekt adresira upravo tu problematiku i činjenicu da je Europa u stalnom tražen-ju novih i učinkovitijih ener-getskih izvora te teži za podi-zanjem energetske efikasnos-ti. Na razini Europe raste za-brinutost o pitanjima okoliša i energetske neovisnosti, a sve što se radi ponajviše se temelji upravo na povećan-ju iskorištavanja obnovlji-vih izvora energije i povećan-ju energetske efikasnosti.

Značajan doprinos ovim pi-tanjima može biti ponuđen kroz geotermalne izvore.

Zbog svoje snage, dostupnos-ti i niske emisije CO2, ova vr-sta prirodnog resursa i oblika energije može značajno do-prinijeti diversifikaciji ener-getskih portfelja u Europi te razvoju lokalnih ili regional-nih energetskih strategija.

Opći cilj projekta je pridonijeti brzom razvoju i implementaciji energetski učinkovite tehnolo-gije bazirane na obnovljivim iz-vorima energije na području ju-goistočne Europe i šire, a pose-bice one tehnologije koje omo-gućuju državama zastupljeni-ma u projektu da iskoriste čist, održiv i rašireni domaći resurs.

GeoSEE želi dokazati da su niskotemperaturni geoter-malni izvori važan energetski resurs koji zadovoljava nave-dene uvjete i može doprini-jeti ublažavanju klimatskih promjena te povezanom smanjenju emisija ugljičnog dioksida, ali i podizanju razi-

ne energetske neovisnosti.

GeoSEE ima za cilj državama na području jugoistočne Eu-rope osigurati alate i meto-de za postizanje održivog raz-voja i široku primjenu eko-nomski izvedivih, inovativnih i održivih tehnologija koju mo-gu osigurati primjenu nisko-temperaturnih geotermalnih izvora u kombinaciji (hibridni sustavi) s drugim obnovlji-vim izvorima energije kao što su biomasa, solar ili bioplin.

GeoSEE namjerava adresirati i trenutna ograničenja u naci-onalnim i Europskim propi-sima koji ometaju ili onemo-gućavaju usvajanje i imple-mentaciju hibridnih sustava koji su predmet ovog projekta.

Specifični ciljevi projekta su razvoj metodologije za ana-lizu i procjenu potencijala za proizvodnju električne ener-gije iz niskotemperaturnih ge-

otermalnih izvora u kombin-aciji s drugim obnovljivim iz-vorima energije, identifikacija tehnologija koje se mogu ko-ristiti u integraciju niskotem-peraturnih geotermalnih iz-vora s drugim oblicima obno-vljivih izvora energije za proiz-vodnju električne energije ili za provedbu inovativnih sus-tava grijanja, procjena poten-cijala niskotemperaturnih ge-otermalnih izvora, razvoj re-gionalnog modela iskorišta-vanja niskotemperaturnih ge-otermalnih izvora baziran na optimizaciji procesa integri-ranja, analiza tržišnog poten-cijal hibridnih sustava, izrada smjernica koje ciljaju sve razi-ne vlasti - EU, nacionalna, re-gionalna i lokalna razina i po-kazuju kako se predmetne tehnologije mogu iskoristi-ti za povećanje dostupnosti energije i učinkovitost resursa.

Osim navedenih ciljeva bit-no je napomenuti kako će se

projektom identificirati eko-loške prednosti geotermal-nih izvora u pogledu sman-jenja CO2, kao i procjena gos-podarske i društvene pred-nosti koje bi mogle biti rezul-tat iskorištavanja niskotempe-raturnih geotermalnih izvora.

Novosti iz svijeta energetike pratite na:www.croenergo.eu

ll Zamjenik predsjedni-ka Uprave Rosatom-a ne-davno je izjavio kako njego-va tvrtka želi graditi nukle-arne elektrane u Brazilu. Kiril Komarov, zamjenik izvrš-nog direktora za međunarod-no poslovanje i razvoj u ruskoj nuklearnoj korporaciji ROSA-TOM, izjavio je na nedavno održanom seminaru u Rio de

Janeiru da je Rosatom spre-man razgovarati o projektima izgradnje i upravljanja ruskim nuklearnim elektranama te djelovati kao investitor uko-liko brazilska vlada pokaže in-teres za ovom vrstom suradnje.

Brazilska tvr tka Electro-bras planira izgraditi četiri do osam nuklearnih elektra-

na do 2030. Rosatom trenut-no radi na izgradnji 28 nukle-arnih elektrana, od čega ih se 19 gradi van Rusije to jest u In-diji, Kini, Bjelorusiji, Turskoj i Vi-jetnamu. Prema navodima na službenoj internetskoj stra-nici tvrtke u rasponu od na-rednih 10 godina tvrtka je za-primila narudžbe vrijedne oko 70 milijardi dolara. [M.P.]

NE Rosatom bi gradio brazilske nuklearke

IZVJEŠTA J 229 elektrana na OIE

ll Savez za energetiku Za-greba i Energo Media Servis završili su dodatak nedavno objavljenoj studiji o stanju pro-jekata obnovljivih izvora ener-gije u Republici Hrvatskoj, a na temelju podataka dostupnih zaključno s 31.05.2013. godi-ne koje je objavio Hrvatski ope-rator tržišta energije (HROTE).

U Republici Hrvatskoj je na dan 31.05.2013. godine, u sus-tavu poticaja, u pogonu 229 elektrana na obnovljive izvo-re energije (OIE), a iz tih je iz-vora u elektroenergetskoj mreži Hrvatske elektroprivre-de, d.d., 210,773 MW snage. S financijske strane, u sektor obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj je do sada ulože-no više od pola milijarde eura.

Po instaliranoj snazi, na pr-vom su mjestu vjetroelektra-ne s ukupno 175,250 MW (10 projekata po TS-u iz 2007. go-dine), na drugom su mjestu kogeneracijska postrojenja s ukupno 10,493 MW (3 pro-jekta po TS-u iz 2007. godine) te na trećem mjestu zauzima-

ju, zanimljivo, elektrane na bio-plin s ukupno 8,135 MW (8 pro-jekata po TS-u iz 2007. i 1 pro-jekt po TS-u iz 2012. godine).

U idućih godinu dana (do kra-ja travnja 2014. godine) očeku-je se ostvarenje 962 projekta ukupne snage 332,217 MW. Naime, analizirajući sklo-pljene ugovore o otkupu električne energije iz obnovlji-vih izvora energije, a na temelju dostupnih podataka HROTE-a, u Republici Hrvatskoj postoji 962 postrojenja (projekta) ko-ja još uvijek nisu priključena na elektroenergetsku mrežu.

Po planiranoj snazi, na prvom su mjestu vjetroelektrane s ukupno 229,00 MW (5 projeka-ta po TS-u iz 2007. i 3 projekta po TS-u iz 2012. godine), na drugom su mjestu elektrane na biomasu s ukupno 55,83 MW (5 projekata po TS-u iz 2007. i 4 projekta po TS-u iz 2012. go-dine) te na trećem mjestu za-uzimaju solarne elektrane s 33,72 MW (31 projekt po TS-u iz 2007. i čak 901 projekt po TS-u iz 2012. godine). [T.M.]

FOTO: ENERGO MEDIA

4 TJEDAN 05 | LIPANJNETNACIONALNE VIJESTI

Kurtović kaže kako će HERA-i predložiti da napravi usporedbe i objavi ih na svojim internet stranicama za tipska kućanstva, primjerice za ona koja troše oko 1.500 kilovatsati (kWh) godišnje, koji troše oko 3.000 i onima koji troše oko 7.500 kWh kako bi se vidjela usporedba koliko bi se kod koga platilo...


ll Predsjednik Saveza udru-ga za zaštitu potrošača Ne-nad Kurtović potrošačima sa-vjetuje da dobro prouče opće uvjete za opskrbu električnom energijom s kojima ovih da-na izlaze neke tvrtke, detalj-no pogledaju ugovor i tarifne stavke i naprave usporedbe.

"Pozdravljamo ulazak konku-renci je, očekujemo da i HEP reagira, ali očekuje -mo i da Hrvatska energets-ka regulatorna agencija (HE-RA) posloži stvari kako treba, jer ona je oslonac nama po-

trošačima", kazao je Kurtović u telefonskoj izjavi za Hinu.

Po njegovoj ocjeni, tvrtke ko-je su ovih dana predstavile svo-ju ponudu za kućanstva i ma-lo poduzetništvo (GEN-I i RWE Energija) dobro su market-inški odradile predstavljan-je svojih ponuda, dok je real-no njihova ponuda skromnija.

"Kada prođe razdoblje poklan-janja i bonusa doći će se do stvarnih veličina, jer bonu-sa i poklanjanja nema u 2014. i dalje", rekao je Kurtović.

Na temelju ponuda koje su objavile dvije tvrtke, Kurto-vić kaže kako njihove kalku-lacije pokazuju da bi nji-hove cijene maksimalno, nakon razdoblja popusta i bonusa, bile niže u odnosu na HEP-ove za oko 7 posto.

Kurtović kaže kako će HERA-i predložiti da napravi uspo-redbe i objavi ih na svojim in-ternet stranicama za tips-ka kućanstva, primjerice za ona koja troše oko 1.500 ki-lovatsati (kWh) godišnje, ko-

ji troše oko 3.000 i onima ko-ji troše oko 7.500 kWh kako bi se vidjela usporedba ko-liko bi se kod koga platilo.

U Savezu smatraju i da tre-b a d o ra d i t i p ro p i s e n a

tom području te da i pra-vilnikom o promjeni op-skrbljivača treba u potpu-nosti regulirati to područje. Lako je mijenjati opskrblji-vača, kaže Kurtović upozora-vajući i na probleme, primjeri-ce vezano kod nekih objekata uz vlasništvo, koje treba riješiti.

Svi ugovori o priključku na mrežu su s HEP-Operatorom distribucijskog sustava (HEP-ODS) koje je i vlasnik brojila, a

opskrbljivači ih samo očitavaju. Tako će račun o mrežarinama i dalje fakturirati HEP-ODS, a slobodno izabrani opskrblji-vač će kupcima ispostavljati račun za potrošenu električnu energiju, objašnjava Kurtović.

Dodaje i da kod brojila treba raščistiti niz stvari, primjerice da li će i kako podstanari koji plaćaju potrošenu električnu energiju moći mijenjati op-skrbljivača, ili što s osoba-ma koje naslijede stan od bli-ske rodbine da li će i kako moći mijenjati opskrbljivača.

Tržište električne energije u Hr-vatskoj je liberalizirano 2008. godine, a po podacima HE-RA-e, HEP je od početka libe-ralizacije izgubio relativno ma-lo kupaca električne energije.

U 2012. godini opskrblji-vači izvan HEP grupe pokri-vali su oko 3 posto prodaje električne energije kupcima iz kategorije poduzetništvo (kućanstva isključena), od-nosno oko 1,4 posto prodaje električne energije svim kup-cima. Osim toga, opskrbljivači

izvan HEP grupe opskrbljivali su električnom energijom 657 kućanstava, navode iz HERA-e.

Po njihovim podacima, u prošloj je godini bilo stvar-no aktivno pet opskrblji-v a č a i z v a n H E P g r u p e.

Neki opskrbljivači su posjedo-vali dozvolu ali se nisu aktivirali, napominju iz HERA-e koja je do sada izdala dozvolu za 13 tvrtki, od kojih njih 10 imaju s HROTE-om sklopljen sporazum o regu-liranju međusobnih odnosa na tržištu električne energije te mogu nastupati na tom tržištu u Hrvatskoj. Među tim tvrtka-ma je i HEP-ODS koji je, napo-minju iz HERA-e, opskrbljivač tarifnih kupaca (kupaca u ok-viru univerzalne usluge), pa je tako trenutno njih devet koji imaju pravo nastupa na tržištu, ali ih je sedam stvarno aktivno.

Redakcija NET-a ovih da-na intenzivno radi na pro-računu stvarnih ušteda u slučaju prelaska na dru-gog opskrbljivača te će svo-je korisnike o istome izvijesti-ti u najkraćem mogućem roku.

Kurtović: Dobro proučite sve uvjete prije mijenjanja dobavljača električne energijeUPOZORENJE Na temelju ponuda koje su objavile dvije tvrtke, Kurtović kaže kako njihove kalkulacije pokazuju da bi njihove cijene maksimalno, nakon razdoblja popusta i bonusa, bile niže u odnosu na HEP-ove za oko 7 posto...

INA - INDUSTRIJA NAFTE

INA uvodi 'model po-duzetnika'

ll Kako bi se osigurala dugo-ročna konkurentnost malopro-dajnog poslovanja, Inina Upra-va odobrila je pokretanje pilot projekta 'model poduzetni-ka' na 20 benzinskih postaja. Ovakav model već se dugo ko-risti u maloprodaji u naftnoj in-dustriji te omogućuje kompa-niji da zadrži kontrolu nad svo-jom maloprodajnom mrežom, istovremeno pružajući kompa-niji priliku da se fokusira na po-boljšanje mreže i usluga. Ovo je također odlična prilika za po-duzetnike da izgrade svoj biz-nis, pritom dajući poticaj razvo-ju poduzetništva u Hrvatskoj. U ovom modelu, kompanija zadržava vlasništvo nad svom maloprodajnom imovinom uključujući koncesiju, imovi-nu, objekte, infrastrukturu i ro-bu, dok poduzetnik upravlja tim resursima, kao i svojim ti-mom na benzinskoj postaji, za naknadu dogovorenu s Inom. Odluka o pokretanju pilot projekta donesena je nakon detaljne analize malopro-dajnog poslovanja te us-poredbe s konkurentima i najboljom industrijskom praksom. U tom smislu, kom-panija je zaključila da je, kako bi osigurala daljnji razvoj, du-goročnu održivost i ulagan-ja, nužno promijeniti opera-tivni model u maloprodaji. Kao prvi korak pilot pro-jekta, INA će objaviti natječaj za male poduzetnike koji se mogu prijaviti za upravljan-je Ininim benzinskim posta-jama pod Ininim brendom. Tijekom odabira budućih part-nera, prednost će imati kandi-dati s iskustvom u malopro-daji u naftnoj industriji te poz-navanjem Ininog sustava. INA će pomoći odabranim podu-zetnicima pri osnivanju kom-panije te izgradnji uspješ-nog poslovanja s obzirom da je i u Ininom najboljem inte-resu da te kompanije posluju što učinkovitije i uspješnije. Proces koji je tek počeo omo-gućit će kompaniji jačan-je njene maloprodajne po-zicije na domaćem i regio-nalnom tržištu jer će doprini-jeti osiguranju održivosti ma-loprodajnog poslovanja. [T.M.]

FOTO: ENERGO MEDIA

657Toliko je kućanstava op-skrbljivano električnom energijom izvan HEP grupe tijekom 2012. go-

dine (HERA)

5NACIONALNE VIJESTINACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

LIPANJ | TJEDAN 05NET

Najintenzivniju kampanju protiv TE Plomin C udruge provode na području u blizini TE Plomin...


ll T"Grupa nevladinih udruga (Greenpeace, Zelena akcija, Ze-lena Istra) opetovano iznosi ne-utemeljene i neistinite tvrdnje o projektu TE Plomin C, s ciljem zastrašivanja lokalne i hrvatske javnosti i stvaranja pritiska na pravosuđe u predmetu u vezi s projektom TE Plomin C. Iz-među ostalog, uputila je poziv Vladi da iz više razloga, kako navode u svojim priopćenji-ma, zaustavi projekt", navo-di u svojem priopćenju Hr-vatska elektroprivreda. Do-nosimo odgovor HEP-a na svaki pojedini navodni razlog:

1. "TE Plomin C je štetan za zdravlje ljudi" - Cijenimo ulo-gu i aktivnosti nevladinih udru-ga u nastojanjima da osigura-ju zdrav okoliš i upozore na stvarne i potencijalne rizike za ljudsko zdravlje. Ne možemo,

međutim, odluke o prihvatlji-vosti bilo kojeg zahvata dono-siti na temelju njihovih stavova, uvjerenja i tvrdnji. Primjedbe udruga i ostale zainteresirane javnosti dobrodošle su i dra-gocjene tijekom javne raspra-ve o studiji utjecaja na okoliš. U postupku provedenom za TE Plomin C na njih je primje-reno odgovoreno, a neke su bile i poticajem Povjerenstvu Ministarstva za zaštitu oko-liša i prirode da propiše do-datne mjere zaštite okoliša.

Povjerenstvo MZOIP‐a (kao i nadležno tijelo u susjednoj Republici Sloveniji) zahvat je ocijenilo prihvatljivim za oko-liš. Pozitivna ocjena temelji se na činjenicama kao što su (na-vodimo iz Rješenja MZOIP‐a): Emisija onečišćujućih tvari u zrak iz Bloka C‐500 bit ce znat-no manja od graničnih vrijed-nosti utvrđenih Uredbom o graničnim vrijednostima emi-sija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08. 05109 ispr.) i graničnih vrijednosti iz propisa EU ko-ji ce vrijediti za nove termo-

TE Plomin C je okolišno prihvatljiv, ekonomski isplativ i odgovoran projektREAGIRANJE Nemamo razumijevanja za metode koje uključuju manipulaciju podacima i zastrašivanje ljudi, a nikako za poigravanje s odgovorno pripremljenim projektom...

INVESTICIJSKI POTENCIJAL

174 projekata vrijednih 22 milijarde eura

ll D r a g a n M a r č i n k o , predsjednik UO CEI-a kao uvodničar u raspravu o naci-onalnim i regionalnim pro-jektima, u okviru 2. regional-ne konferencije o energetskoj budućnosti "Energetska po-litika Vlade – provedba" ko-ja je održana u Hypo Centru u organizaciji Lidera, govo-rio je o planovima i realizaci-ji investicija u energetskom sektoru do 2020. godine.

U sektoru energetike je ukup-no 36 projekata vrijednih de-vet milijardi eura, a 10 pro-jekata vrijednih pet milijardi eura traže privatna ulaganja. HEP je praktički nosilac investi-cijskog ciklusa, uz Janaf i Plina-cro, a ove je godine u planu rea-lizacija investicija vrijednih 436 milijuna eura, što je povećanje u odnosu na prošlu godinu od 115 posto. Što se tiče strukture elektroenergetskog proizvod-nog portfelja, Hrvatska uvozi gotovo 26 posto energije, a to je i prosječan udio izvoza u zadnjih pet godina, stoga tre-ba smanjiti i ovisnost o uvozu.

"Novi kapaciteti su nužni zbog velike ovisnosti o uvozu, a obnovljivi izvori su dugo-ročno najbolja opcija", is-taknuo je Marčinko, dodavši da se Energetskom strategi-jom razvoj udjela obnovlji-vih izvora u bruto finalnoj potrošnji temelji većinom na izgradnji vjetroelektrana. Strategija je, naime, postavila je cilj izgradnje najmanje 2400 MW novih termoelektrana, 300 MW velikih hidroelektra-na i 1655 MW iz obnovljivih izvora do 2020. Trenutačno je na mreži 1655 MW obnovljivih izvora, što je oko 14 posto cil-ja Startegije. Strategija, kaže Marčinko, nije čvrsto zadana i projekti će se graditi svojim ri-tomom. Kad gledamo kapital-ne velike investicije, a investi-cije su potrebne i u obnovlji-ve izvore, planiran je početak izgradnje Plomina za drugo kvartal 2014., a tu su i razvoj-ni projekti u plinskom sustavu: dogradnja i izgradnja plinskih skladišta, plinovod IAP, LNG projekt te odvojak Južnog toka.

Hrvatska, smatra, ima veli-ke mogućnosti da bude u pr-stenu velikih plinovoda, a po-većati sigurnost plinskog sus-tava i diverzificirati pravce ciljevi su daljnjeg razvoja. No trenutno je najvažniji zako-nodavni okvir za istraživanje i iskorištavanje ugljikovodika.

"Oni će otvoriti vrata mnogim kompanijama jer Hrvatska postaje puno atraktivnija. Re-alizacija projekata jamstvo je razvoja države. Mislim da, što se realizacije projekata tiče, ne bi trebalo biti problema", zaključio je Marčinko.[T.M.]

FOTO: ENERGO MEDIA

elektrane (Direktiva o indus-trijskim emisijama 201 OI7S/EZ); Utjecaj na zdravlje ljudi je prihvatljiv jer neće doći do prekoračenja graničnih vrijed-nosti koncentracija S02, NOx i čestica; utjecaj na ekosustav i vegetaciju je prihvatljiv jer su prosječne godišnje koncen-tracije barem jedan red veličine manje od graničnih vrijednosti.

Pozivamo udruge da nakon što prouče propise i postavlje-ne granične vrijednosti emi-sija, upoznaju javnost ukla-pa li se ili ne TE Plomin C u te najstrože svjetske propise. Mi odgovor znamo, a za dodatnu ilustraciju okolišne prihvatlji-vosti projekta dajemo sljedeći podatak – kad bi sve europske elektrane koje su danas u po-gonu radile s razinom tehno-logije i mjerama zaštite oko-liša kakve će biti u TE Plominu C, emisije bi se na razini Europe smanjile deset puta. I još nešto, zbog prekograničnog karakte-ra industrijskog onečišćenja, znatno više onečišćenja do-lazi nego što izlazi iz Hrvatske. 2. "TE Plomin C je ekonomski

neisplativ" - Za potrebe Stu-dije utjecaja na okoliš rađena je analiza u usporedbi s naj-boljom termoelektranom na prirodni plin, koja je pokaza-la da će TE Plomin C uz cijene emisijskih prava od 20 eura po toni CO2, proizvoditi 25 pos-to jeftiniju električnu energiju. Trenutna je cijena emisija CO2 deset puta manja – oko 2 eura, tako da je računica još povoljni-ja za TE Plomin C. Enco Tireli, na čiju se analizu pozivaju udruge, koristio je potpuno krive ulaz-ne podatke: cijenu CO2 od 30 eura i gotovo trostruko nižu cijenu plina, cijenu na ame-ričkom tržištu (a nama taj plin ipak fizički nije dostupan). S Ti-relijevom analizom očito nisu upoznati najveći europski pro-izvođači električne energije. Naime, zbog visoke cijene pli-na njemačke su elektrane još u studenome 2012., prema ana-lizi Bloomberg New Energy Financea, u prosjeku gubile 11,70 eura u proizvodnji me-gavatsata električne energije iz plina, a zarađivale 14,22 eura pri korištenju ugljena kao gori-va. Takav se trend, još izraženi-

Cijenimo ulogu i aktivnosti nevladinih udruga u nastojanjima da osiguraju zdrav okoliš i upozore na stvarne i potencijalne rizike za ljudsko zdravlje. Ne možemo, međutim, odluke o prihvatljivosti bilo kojeg zahvata donositi na temelju njihovih stavova, uvjerenja i tvrdnji. Primjedbe udruga i ostale zainteresirane javnosti dobrodošle su i dragocjene tijekom javne rasprave o studiji utjecaja na okoliš.

Online izdanje NET-a možete vidjeti i na:http://www.joomag.com

"TE PLOMIN C JE EKONOM-SKI NEISPLATIV"

Za potrebe Studije utjecaja na okoliš rađena je analiza u usporedbi s na-jboljom termoelektranom na prirod-ni plin, koja je pokazala da će TE Plo-min C uz cijene emisijskih prava od 20 eura po toni CO2, proizvoditi 25 posto jeftiniju električnu energiju. Trenutna je cijena emisija CO2 deset puta manja – oko 2 eura, tako da je računica još povoljnija za TE Plo-min C. Enco Tireli, na čiju se analizu pozivaju udruge, koristio je potpuno krive ulazne podatke: cijenu CO2 od 30 eura i gotovo trostruko nižu cijenu plina, cijenu na američkom tržištu...

U FOKUSU

6 TJEDAN 05 | LIPANJNET

NACIONALNE VIJESTINACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

je nastavio i u 2013.godini. Nje-mačke tvrtke E‐on i RWE, fran-cuski GdF, španjolska Centri-ca i drugi proizvođači redom zatvaraju plinske elektrane ili ih koriste sa znatno sman-jenim kapacitetima, odnos-no drže ih u pričuvi samo za razdoblja najveće potražn-je za električnom energijom.

Svima je jasno da to nije samo kratkotrajno stanje, pa tako, prema podacima VBG Power-Techa (Europske udruge pro-izvođača električne energije i topline) u Europskoj se uni-ji u razdoblju do 2020. godine planira izgradnja termoelektra-na na ugljen ukupne snage 49 GW (snaga sto Plomina C!), što čini 17,5 posto ukupne plani-rane nove izgradnje. U Nje-mačkoj, predvodnici primje-ne obnovljivih izvora energi-je u Europi, do 2020. godine predviđa se izgradnja 15 ter-moelektrana na ugljen, od ukupno 69 novih elektrana snage veće od 20 MW. Od toga, izgradnja deset termoelektra-na na ugljen je u tijeku, a za pet termoelektrana na ugljen provodi se proces ishođen-ja suglasnosti (Podaci BDEW‐a, Njemačke savezne udruge energetike i vodoprivrede).

3. "TE Plomin C nas vodi u ener-getsku ovisnost" - Svaka mudra država nastoji biti elektroener-getski neovisna, što je realno moguće ostvariti, kada već ni-je moguće ostvariti energetsku neovisnost. Električna energija je najvrjedniji energetski pro-izvod i svatko ga nastoji pro-izvesti na vlastitom području, neovisno o tome što će pri-marnu energiju za to manjim ili većim dijelom uvesti. Dugo-ročno i na razini Europe, taj će uvozni dio samo rasti (ovog trenutka je više od 50 posto).

S obzirom na izgrađenu in-frastrukturu za prihvat uglje-na na lokaciji, za TE Plomin C dostupniji je uvozni ugljen od

plina. Za lokaciju Plomin ugljen se nabavlja na svjetskom tržištu i dovozi brodovima do prista-ništa u Plominskom zaljevu gd-je se iskrcava i sustavom zatvo-renih traka doprema do odla-gališta. Svjetsko tržište ugljena je slobodno tržište sirovinom, koje u usporedbi s naftom ili prirodnim plinom, gotovo ne podliježe političkom utjecaju ili utjecaju stvaranja kartela. Cijena ugljena za TE Plomin formira se prema ponudama na godišnjim međunarodnim natječajima za dobavu ugljena.

Činjenica je da Hrvatska iz pro-izvodnje na svom području podmiruje oko 60 posto po-treba za plinom, a da će u budućnosti, zbog rasta po-trošnje, taj udjel padati (to-me će svakako doprinijeti i HEP kao najveći kupac plina u Hrvatskoj, zahvaljujući pla-niranoj ili započetoj izgradn-ji četiri nova plinska bloka). Dakle, svaka nova potrošn-ja plina, potrošnja je, ne do-maćeg, nego uvoznog plina.

Za temu energetske (ne)ovisnosti zanimljiv je primjer Danske. Danska izvozi otpri-like polovinu vlastite proiz-vodnje plina, dok istodobno uvozi ugljen za termoelektra-ne, jer je ekonomska računica pokazala da je dobit od izvo-za plina veća od troškova uvo-za ugljena, upravo, između os-talog, zahvaljujući mogućnos-ti dobave morskim putem.

4. "TE Plomin C doprinosi kli-matskim promjenama" - Bu-dimo dosljedni pa ustvrdi-mo da klimatskim promjena-ma doprinosi i bilo koja ter-moelektrana na plin i proiz-vodnja panela za fotonapon-ske elektrane i promet i raz-voj stočarstva, primjerice.

Zbog sagledavanja objektiv-ne slike, treba iznijeti nekoliko podataka. Hrvatska danas ima emisiju CO2 oko sedam tona

po stanovniku, dok Europska unija ima oko 11 tona. Dakle, tek kada države EU smanje emisije za trećinu, tek tada će doći na prosjek današnje emi-sije Hrvatske. Sektor za pro-izvodnju električne energije u Hrvatskoj ima manje emi-sije stakleničkih plinova od prosjeka EU, zahvaljujući vi-sokom udjelu hidroelektrana.

Kako to izgleda u slučaju Plomi-na? Postojeća TE Plomin 1 ima emisiju 0,65 Mt (megatona) CO2. TE Plomin C će imati go-dišnju emisiju oko 2,6 Mt CO2. Povećanje emisije CO2 s lokaci-je TE Plomin na svjetskoj razini emisija stakleničkih plinova, a klimatske promjene potaknu-te emisijama stakleničkih plinova i jesu globalni pro-blem, iznosit će 0,0077 posto.

Činjenica je da su HEP‐ove ter-moelektrane većinom zastar-jele, da imaju nisku učinkovi-tost i relativno visoke emisi-je stakleničkih plinova po je-dinici proizvedene električne energije. One se, u skladu sa strateškim razvojnim odred-nicama, postupno zamjenjuju novim visokoučinkovitim pro-izvodnim jedinicama na fosil-na goriva. Na taj način će se, unatoč očekivanom povećan-ju ukupnih emisija uzrokova-nim trendom rasta potrošn-je električne energije, sman-jiti specifične emisije stakle-ničkih plinova po jedinici pro-izvedene električne energije iz termoelektrana HEP‐a. Projekt TE Plomin C treba promatrati i u tom kontekstu, i u tom smis-lu on je prema okolišu, europ-skoj regulativi i globalnim do-govorima, odgovoran projekt.

5. "TE Plomin C je u suprotnos-ti s prostornim planom Istarske županije" - Zahvat rekon-strukcije TE Plomin ima svoje prostorno‐plansko uporište u dokumentima najviše držav-ne razine, Strategiji i programu prostornog uređenja. U njima

je utvrđeno da do 2010. godine Hrvatska treba osigurati novih oko 1.500 MW snage (do 2020. još 600 MW) i to modernizaci-jom, rekonstrukcijom, proši-renjem postojećih objekata (uz uvođenje nove tehnologi-je, kombiniranjem energetskih izvora), te da se na sjevernom Hrvatskom primorju potrebe mogu zadovoljiti moderni-zacijom i povećanjem kapaci-teta na postojećim lokacijama i primjenom odgovarajućih teh-nologija u novim i postojećim objektima (Plomin, Urinj).

Ograničenje snage i uvjeto-vanje plina kao energenta u Prostornom planu Istarske županije, nije u skladu s glav-nim odrednicama razvitka in-frastrukturnih sustava Strate-gije prostornog uređenja RH i Programa prostornog uređen-ja RH (1999.). Prostorni plan Is-tarske županije trebao bi utvr-diti minimalne uvjete lokacije koje budući zahvat u prosto-ru mora zadovoljiti. Planirani zamjenski blok TEP C, suklad-no projektiranim parametri-ma i Studiji utjecaja na oko-liš, zadovoljit će kriterije znat-no strože i od važećih u euro-pskoj direktivi 2001/80/CE.

HEP je zahtjev za pokretanje postupka procjene utjecaja na okoliš zahvata rekonstrukcije TE Plomin, podnio u skladu s Uredbom o procjeni utjecaja na okoliš, što znači da je između ostalog dostavio odgovarajuće mišljenje Ministarstva zaštite okoliša, graditeljstva i prostor-nog uređenja da je za zahvat moguće pokrenuti postupak procjene utjecaja na okoliš budući da je sukladan odred-bama Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. Savjetodavno stručno povje-renstvo za ocjenu utjecaja na okoliš zatražilo je dodatno tu-mačenje koje je 5. rujna 2011. izdala Uprava za prostorno uređenje Ministarstva zaštite

okoliša i prostornog uređen-ja. U njemu između ostalog stoji: U Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske iz 1995. kao jedan od ciljeva energetskog razvoja navodi se "zadržati sve postojeće lo-kacije energetskih objekata kao podlogu za širenje i raz-vitak energetskog sustava"; U točki 3‐16 Programa prostor-nog uređenja RH propisana je obveza supstitucije elektrana koje će do 2015. izaći iz sustava.

Ministarstvo gospodarstva ra-da i poduzetništva, u svibn-ju 2011. izdalo je pozitiv-no tumačenje o usklađenos-ti zahvata rekonstrukcije TE Plomin s provedbom Strate-gije energetskog razvoja RH (2009.) te sa Strategijom i Pro-gramom prostornog uređenja RH u smislu izbora energenta.

HEP d.d. je 19. listopada 2012. od Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva ishodio lokacijsku dozvola za TE Plomin C, izdanu u skladu s Prostor-nim planom Općine Kršan.

Nakon što smo opovrgnuli sve razloge protiv projekta, pred-stavnicima grupe udruga jav-no upućujemo pitanje vje-ruju li doista da je projekt TE Plomin C najveći zdravstveni problem i rizik za zdravlje lju-di u Hrvatskoj, Europi i svijetu.

Udruge, naime, navode procje-nu da svake godine u EU od posljedica bolesti kojima je uzrok zagađenje zraka umire 450.000 ljudi, a da se u svije-tu dogodi 2 milijuna preuran-jenih smrti (prema podacima Svjetske zdravstvene organi-zacije, SZO). Ne daju, među-tim, podatke o strukturi iz-vora onečišćenja zraka ko-je uzrokuje smrtne posljedi-ce iz kojih bi bilo vidljivo da je na prvom mjestu promet.

Nadalje, prema službenim sta-tistikama, blizu 6 milijuna lju-

di godišnje u svijetu umire od posljedica pušenja. U Hr-vatskoj od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire više od 9 000 ljudi ili gotovo svaka peta umrla osoba (Akcijski plan Ministarstva zdravlja, 2013.), a SZO 88 posto svih smrti od raka pluća u Hrvatskoj pripi-suje pušenju. Koliko su čla-naka na svojim web stranica-ma u posljednjih godinu da-na (toliko smo razdoblje ana-lizirali) ove tri udruge (Zelena akcija, Zelena Istra i Greenpea-ce) posvetile ovom najznačaj-nijem zdravstvenom pro-blemu u Hrvatskoj? Nijedan!

Najintenzivniju kampanju protiv TE Plomin C ove udru-ge provode na području u bli-zini TE Plomin. Suočeni s poka-zateljima neznatnog utjeca-ja na zdravlje na području La-binštine (Studija utjecaja na okoliš je pokazala da eksterni troškovi na lokalnoj razini iz-nose jedan posto ukupnog eksternog troška što udruge nisu demantirale), odgovara-ju da "onečišćenje zraka nije ograničeno samo na područje Labinštine ili istočni dio Istre". Nažalost, to isto prešućuju lokalnom stanovništvu, te čak štoviše, morbidno plaše postavljanjem ljudskih si-lueta uz ogradu elektrane.

Razumijemo (donekle) potre-bu ove grupe udruga da skrenu pozornost na svoj rad. Nema-mo, međutim, razumijevanja za metode koje uključuju ma-nipulaciju podacima i zastraši-vanje ljudi, a nikako nemamo razumijevanje za poigravan-je s odgovorno pripremljenim projektom, u skladu s držav-nim strategijama i europ-skim normama zaštite okoliša.

Nažalost, dok strastveno upi-ru prstom u Plomin i HEP, stvarni uzročnici teških poslje-dica za zdravlje i okoliš, za njih ostaju nevažni i sporedni.

Trajanje akcije: 15.06. ‒ 15.07.2013. ili do isteka količineViše informacija na www.energostore.com ili www.bosch-climate.com.hr

Akcija Bosch sustava za obnovljive izvore energije

8 TJEDAN 05 | LIPANJNETSPECIJAL

Prekidač sadrži zaštitnu jedinicu s ugrađenim regulatorom snage koji mjeri i procjenjuje potrošnju energije, a zatim upravlja opterećenjima kako bi održao ili smanjio korištenje vršne snage koju je odredio korisnik...


ll ABB Grupa je vodeća s v j e t s k a k o m p a n i j a n a područjima elektroenergeti-ke i industrijske automatizaci-je koje omogućuju komunal-nim i industrijskim korisnici-ma da poboljšavaju poslov-nu učinkovitost uz smanjen-je negativnog utjecaja na okoliš. ABB Grupa djeluje u preko 100 zemalja i zapošlja-va oko 145.000 zaposlenika.

A B B , v o d e ć a g r u p a n a području energetske i auto-matizacijske tehnologije je lansirala Emax 2, prvi nisko-naponski prekidač s integrira-nim funkcijama za upravljan-je energijom. Zamjena posto-jećih tradicionalnih prekidača s Emax 2 prekidačem mogla bi

donijeti godišnje uštede od 5,8 milijuna megavatsati (MWh). To je jednako godišnjoj po-trošnji električne energije u 1,4 milijuna kućanstava u EU.

Te bi uštede energije sman-jile emisije za 4 milijuna tona CO2, odnosno, godišnje emi-sije iz više od 1 milijun vozi-la. Korištenjem Emax2 umjes-to standardnih prekidača mo-guće je smanjenje vršne sna-ge do 15% za pojedine ob-jekte. Prekidači poput Emax 2 rabe se tamo gdje se zaštita i upravljanje velikim količinama energije koriste u niskonapon-skom okružju, kao što su indus-trijske i poslovne građevine, podatkovni centri i brodovi. Zamjena postojećeg pre-kidača s novim Emax 2 je teh-nički jednos-tavna. Zbog ušteda ener-gije Emax 2 prekidač obič-no se isplati u roku godine dana.

Prekidač sadrži zaštitnu jedi-nicu s ugrađenim regulato-

rom snage koji mjeri i procjen-juje potrošnju energije, a za-tim upravlja opterećenji-ma kako bi održao ili sman-jio korištenje vršne snage ko-ju je odredio korisnik. To će pomoći sprječavanju nestan-ka energije čiji temeljni uz-rok je često vršna potražn-ja koja premašuje opskrbu.

U svrhu upravljanja energi-jom isključuje se napajanje nevažne opreme te se pono-vo uključuje čim se postignu prihvatljive razine potrošn-je. Inteligentno odlučivan-je postiže se ugrađenim re-gulatorom koji koristi slože-

ne algoritme da bi odlučio kad je primjereno

uključiti napajan-je uz zadržavan-

je sveukupne f u n k c i o -n a l n o s -t i i l i p r o -dukt ivnos -

ti priključene opreme. Preki-

dač ima ugrađen i komunik aci jsk i

modul koji omoguću-je razmjenu vitalnih poda-taka o potrošnji i pouzdanos-

ti sustava izravno s pametnom mrežom i drugim protokolima.

"Prekidači pružaju jednu od najvećih neiskorištenih prili-ka u elektroenergetskom sus-tavu kako bi se postigla ušte-da energije. Prekidači se ko-riste za povećanje sigurnosti i zaštite električnih krugova, ali sad ih po prvi put koristimo i za uštedu energije", rekao je Tarak Mehta, voditelj Odjela nisko-naponskih proizvoda u ABB-u.

"Budući da su prekidači svugd-je oko nas, ukupni potencijal uštede energije je ogroman. To je izvrstan primjer kako može-mo koristiti pametnu tehnolo-giju za štednju energije. Ovo je dobra vijest za okoliš i za naše kupce koji mogu postići značajne uštede prijelazom na naš novi uređaj", dodao je Tarak.

Za razvoj novog Emax 2 preki-dača trebalo je nekoliko godi-na, a vodio ga je centar za raz-voj ABB-a u Bergamu, Italija.

U 2012. ABB je uložio oko 1,5 milijardi kuna u istraživanje i razvoj te i dalje zapošljava oko 7.000 tehnologa diljem svijeta.

FOTO: ENERGO MEDIA

FOTO: ENERGO MEDIA

Inovacija ABB-a može štedjeti energiju koju potroši 1,4 milijuna europskih kućanstavaABB Prekidači pružaju jednu od najvećih neiskorištenih prilika u elektroenergetskom sustavu kako bi se postigla ušteda energije.

1,5Toliko je milijardi kuna ABB uložio tijekom 2012. godine u istraživanje i razvoj te i dalje zapošljava oko 7.000

tehnologa diljem svijeta

NET | NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK · Tjednik · No. 5 · Lipanj 2013 · Godina 1 · IZDAVAČ ENER-GO MEDIA SERVIS · MJESTO IZDAVANJA Republika Hrvatska | Zagreb · FOTOGRAFIJE I GRAFIKE ENERGO MEDIA, partnerske medijske kuće i promocijski sustavi prikazanih idejnih i gotovih rješenja · GLAVNI UREDNIK Tomislav Marjanović · POMOĆNIK UREDNIKA Marin Pasarić · GRA-FIČKO OBLIKOVANJE ENERGO MEDIA | Tomislav Marjanović · TISAK STEGA TISAK · DISTRIBUCI-JA ENERGO MEDIA SERVIS i SAVEZ ZA ENERGETIKU ZAGREBA · © Sva prava pridržana.NET

nacionalni energetskit j e d n i k

9SPECIJALNACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK


FOTO: ENERGO MEDIA

Više informacija na:www.croenergo.eu ili na www.greenvest.com.hr

ENERGO MEDIA SERVIS je agencija koja kontinuirano razvija te pruža integrirana rješenja i plat-forme za popularizaciju, rast, razvoj i konkurentnost zelenog gospodarstva. ENERGO MEDIA SERVIS bavi se konzaltingom u području financiranja zelenih investicijskih projekata na do-maćoj i europskoj razini, aktivan je u području razvoja investicijskih projekata, vrši usluge agen-cije za odnose s javnošću i medijima te upravlja s više od 25 vlastitih platformi. Uz navedene aktivnosti, tvrtka kontinuirano radi na pronalaženju novih, inovativnih i učinkovitih rješenja. EMS

ENERGO M E D I A SERVIS

ENERGIJA i okoliš na jednom mjestu

Stručnjaci tvrtke Mobis Solar o vatrogasnoj zaštita objekata sa solarnim elektranamaMOBIS-SOLAR O SafeDCTM patentu sadržanom u SolarEdge optimizatorima snage govore inženjeri tvrtke Mobis solar d.o.o. ...

Ako do požara dođe preko dana, pri uvjetima osunčanosti modula, standardna zaštitna oprema ne može spriječiti module da i dalje rade tj. pretvaraju sunčevu energiju u električnu. Tada se događa da na krovu i dalje postoji istosmjerni napon čak do 700 V što je izuzetno opasno ako znamo da se sigurnim naponom smatra razina niža od 50-60 Vdc...


ll Kako se postupa pri gašen-ju požara na objektima koji na krovu imaju solarnu elektra-nu, je li to uopće moguće? Mo-guće je, a tvrtka SolarEdge pa-tentom SafeDCTM omoguću-je da to bude na isti način kao na objektima bez elektrane.

O SafeDCTM patentu sa-držanom u SolarEdge op-timizatorima snage govo-re inženjeri tvrtke Mobis so-lar d.o.o., zastupnika Sola-rEdge proizvoda za Hrvatsku. Solarna elektrana snage 10 kW

ima od 40 do 50 fotonaponskih modula montiranih na krovnu površinu. Moduli su spojeni u nekoliko nizova (najčešće 2 ili 3 niza po 15-20 modula) na DC/AC izmjenjivač koji dalje predaje električnu energiju u mrežu preko HEP-ovog broji-la. Razvodni ormarići elektra-ne sadrže zaštitnu opremu koja omogućuje odvajanje elektra-ne od mreže i prestanak rada tijekom izvanrednih stanja – npr. prenaponi, održavan-je, ispad mreže ili požar.

Ako do požara dođe preko da-na, pri uvjetima osunčanosti modula, standardna zaštitna oprema ne može spriječiti mo-dule da i dalje rade tj. pretvaraju sunčevu energiju u električnu.

Tada se događa da na krovu i dalje postoji istosmjerni na-pon čak do 700 V što je izu-zetno opasno ako znamo da se sigurnim naponom sma-tra razina niža od 50-60 Vdc. U tim uvjetima vatrogasci imaju ograničenja u odabiru sredstva za gašenje i udalje-nosti gašenja objekta, što ni-je uvijek moguće zadovoljiti. S o l a r E d g e i z m j e n j i -

v a č i e l e k t r i č n e e n e rg i -je montiraju se uz Sola-rEdge optimizatore snage.

Na svaki modul paralelno se spaja jedan optimizator sna-ge, a svi se optimizatori sna-ge međusobno spoje serijski i na izmjenjivač. Optimiza-tori snage vrše MPPT (tražen-je najveće točke proizvodnje) na razini modula i na taj način čine module u istom nizu (seri-ji) potpuno neovisnima. Ta čin-jenica znači i do 20% veću pro-izvodnju u odnosu na klasični sustav bez optimizatora.

Optimizator ima ugrađen SafeDCTM patent čime se postiže smanjivanje napo-na modula na 1V za manje od 180 s od trenutka kada se elektrana automatski ili ručno ugasi na glavnom prekidaču.

Ukoliko se vratimo na primjer elektrane od 10 kW sa 40 do 50 modula na krovu, to znači da maksimalni napon može biti broj modula*1V, tj. 40-50 V. U slučaju poža-ra, vatrogasci će postupi-ti po standardnoj proceduri. U objektima sa strožim zahtje-

vima vatrogasne zaštite mo-guće je ugraditi dodatni vatro-gasni sigurnosni dojavnik (Fi-refighter Safety Gateway) ko-ji vatrogascima vidljivo i jed-noznačno označava naponsko stanje fotonaponskog polja.

Vatrogasni sigurnosni do-javnik moguće je povezati s postojećom vatrogasnom centralom objekta i/ili na si-gurnosno dugme (gljivu).

Aktivacijom jednog od ta dva alarma automatski se preki-da komunikacija između op-timizatora snage i izmjen-jivača te se napon svakog modula počinje snižavati.

Sigurnost objekta svakako je jedan od imperativa pri projektiranju i biranju opre-m e s o l a r n e e l e k t r a n e .

SolarEdge pruža jedinstve-no rješenje koje u potpunos-ti zadovoljava sve sigurnos-ne standarde. Mobis solar d.o.o. zastupnik je SolarEdge proizvoda za Hrvatsku, a za dodatne informacije može-te se obratiti na [email protected] ili 01/6188-511.

10 TJEDAN 05 | LIPANJNETMEĐUNARODNE VIJESTI

U svojim petogodišnjim projekcijama, IEA očekuje porast zastupljenosti prirodnog plina u cestovnom prijevozu na 98 milijardi kubičnih metara do 2018. to jest više od 10% energetskih potreba prometnog sektora...

Marin Pasarić[email protected]

ll Međunarodna agencija za energiju (IEA) nedavno je obja-vila informaciju kako bi pri-rodni plin u roku od pet godina trebao zauzeti značajno mjes-to kao gorivo u prijevoznom sektoru te bi uskoro mogao

preuzeti primat nad naftom. Potražnja za plinom u ces-tovnom prijevozu udesete-rostručila se u razdoblju od 2000. do 2010., a nagli rast te jeftina cijena plina iz šk-riljevca u SAD-u, kao i rast za-brinutosti zbog zagađenja zraka te ovisnosti o nafti u Kini, uskoro bi ga mogle pretvori-ti u glavni svjetski energent.

U svojim petogodišnjim pro-jekcijama, IEA očekuje po-rast zastupljenosti prirod-nog plina u cestovnom prije-vozu na 98 milijardi kubičnih metara do 2018. to jest više od 10% energetskih potreba prometnog sektora. Prema IEA, ova promjena će napra-

viti znatno više za smanjivan-je ovisnosti o nafti nego što bi to mogli napraviti električ-na vozila i biogoriva zajedno.

Maria van der Hoeven, izvrš-na direktorica IEA, izjavila je: "Plin je već sada glavno go-rivo u proizvodnji električne energije, a unutar narednih pet godina postati će značaj-no gorivo u prijevozu i to pr-venstveno zbog obilnih zaliha te zabrinutosti zbog ovisnos-ti o nafti i zagađenju zraka".

Iz IEA naglašavaju kako plin ima veliki potencijal i u prije-vozu tereta te željezničkom transportu, no kako takve vr-ste aktivnosti neće biti vjero-

jatne u narednih pet godina.

Unatoč rastu potražnje, IEA na-glašava kako u svim velikim re-gijama postoje znatni izazovi za plin kao što su jaka pozici-ja ugljena u Sjevernoj Americi, slaba potražnja za plinom u Eu-ropi te teškoće u proizvodn-ji na Bliskom istoku i u Africi.

Agencija smatra kako će na-rednih pet godina biti "Zlatno doba" plina, no istovremeno smanjuje projekcije potražnje za 75 milijardi kubičnih metara u odnosu na projekcije iz 2012.

Neovisno, svjetska potrošn-ja prirodnog plina trebala bi porasti za 15.6% u nared-

nih pet godina na 3.962 bi-lijuna kubičnih metara pli-na što je povećanje jednako t r e n u t n o j p r o i z v o d n -ji plina na Bliskom istoku.

Kina je ostala glavni pokre-tač potražnje te bi u nared-nih pet godina trebala zauzeti čak 30% nove potražnje za pli-nom. Osim navedenog, Kina bi trebala postati četvrti svjetski proizvođač plina, ali i dalje ap-sorbirati trećinu očekivanog povećanja za ukapljenim pri-rodnim plinom te cjelokup-no povećanje proizvodnje u središnjoj Aziji, navodi IEA.

SAD bi i dalje trebala domini-rati u rastu opskrbe te bi treba-

la zauzeti čak 20% svjetskog povećanja proizvodnje plina, prvenstveno zbog iskorišta-vanja rezervi plina iz škriljevca.

Plin iz škriljevca omogućio je SAD-u povećanje globalnog fokusa u pogledu iskorišta-vanja nekonvencionalnih iz-vora plina, no IEA smatra kako se u ovom polju ne može oče-kivati veći napredak prije 2018., osim u SAD-u i možda Kini.

No uporni interes za plinom iz škriljevca i drugim nekon-vencionalnim izvorima pli-na mogao bi pripremiti te-ren za povećanu proizvodn-ju plina iz nekonvencionalnih izvora nakon 2020. godine.

IEA: Prirodni plin kroz pet godina postaje značajno gorivo za prijevozIEA Iz IEA naglašavaju kako plin ima veliki potencijal i u prijevozu tereta te željezničkom transportu, no kako takve vrste aktivnosti neće biti vjerojatne u narednih pet godina...

FOTO: ENERGO MEDIA | ARABIAOILANDGAS.COM


MEĐUNARODNE VIJESTINACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

FOTO: ENERGO MEDIA

FOTO: ENERGO MEDIA

Japanske nuklearke uskoro opet u pogonu

Marin Pasarićmarin.pasarić@croenergo.eu

ll Niz nuklearnih postrojen-ja koja su zatvorena nakon in-cidenta u Fukushimi ovih je dana došlo korak bliže po-novnom reaktiviranju nakon što je Japanska nuklearna re-gulatorna agencija odobri-la nove sigurnosne uvjete.

Nove mjere stupiti će na sna-gu 8. srpnja. Od tog datu-ma japanski operateri moći će ponovno aplicirati za no-ve inspekcije koje će, uko-liko budu ocijenjene pozi-tivno, dovesti do ponov-nog otvaranja nuklearki.

Elektrane koje prođu in-spekcijske testove, koji mo-gu potrajati i po nekoliko mjeseci, vjerojatno će bi-ti otvorene krajem 2013. ili početkom 2014. godine.

Od ožujka 2011. godine ukup-no 50 japanskih nuklearnih re-aktora stavljeno je van pogo-na. Trenutno ih je aktivno samo dvoje, a radi se o reaktorima 3 i 4 nuklearne elektrane Oi koja se nalazi na jugoistoku Japana.

Novi sigurnosni uvjeti po prvi puta od postrojenja zahtijevaju poduzimanje koraka koji će omogućiti adekvatnu razinu zaštite u slučaju curenja radi-

jacije uzrokovanih teškim ne-srećama kao što su topljen-je jezgre, ali i instaliranje cen-tara za hitne slučajeve te do-nošenje antiterorističkih mjera.

Operateri su također dužni nadograditi svoje sustave zašti-te protiv tsunamija i potresa. Prije Fukushime, Japan je bio zemlja u kojoj je nukle-arna energija bila primarni izvor električne energije. Nakon incidenta, upotreba fosilnih goriva naglo je po-rasla te uzrokovala nagli po-rast cijena električne ener-gije. [www.croenergo.eu]

Južna Koreja ograničava potrošnju električne energije, moguće kazne

Ruski Gazprom zainteresiran za Enelovu elektranu u Belgiji


ll Iz Ministarstva trgovine, industrije i energetike javljaju kako je Južna Koreja od utorka do kraja kolovoza odlučila smanjiti potrošnju električne energije u javnom i privatnom sektoru zbog suočavanja sa dosad najvećim nestašicama električne energije koje bi se trebale dogoditi tijekom ljeta.

Javni sektor morati će sman-jiti potrošnju energije za naj-manje 15% tijekom srpnja i kolovoza u usporedbi sa razi-nama prošle godine te držati temperature iznad 28 stu-pnjeva Celzijevih, navodi se u priopćenju ministarstva.

Za vrijeme najveće potražn-je za električnom energijom temperature u velikim mo-raju biti iznad 26 stupnjeva.

Privatne tvrtke i trgovine ko-je će imati otvorena vrata i is-


ll Ruski naftni div Gazprom OAO vrlo će vjerojatno dati formalnu ponudu za kupn-ju većinskog udjela u bel-gijskoj plinskoj elektrani koja je trenutno u vlas-

ništvu talijanskog Enela.

Gazprom bi mogao potpi-sati pismo o namjeri kupo-vine elektrane Marcinelle ti-jekom Međunarodnog gos-podarskog foruma koji se od 20. do 22. lipnja održa-va u Sankt Petersburgu.

Iako još nije formalno utvrđe-na, ponuda bi vrlo lako mo-gla prijeći 250 milijuna eura.

Enel je ranije najavio mo-gućnost prodaje 80% udjela u elektrani te je priznao Gazpro-mov interes u stjecanju ovog energetskog postrojenja.

tovremeno koristiti uređa-je za klimatizaciju suočiti će se sa kaznama u visini od oko 3 milijuna wona (2.660 do-lara), počevši od 1. srpnja.

Ograničenja u korišten-ju električne energije uslije-dila su zbog zatvaranja dva nuklearna reaktora koja su kršila sigurnosne protokole.

Novosti iz svijeta energetike pratite na:www.croenergo.eu

FOTO: ENERGO MEDIA

Rusija: Vladin nacrt zakonskih inicijativa za proizvodnju nafte iz škriljevca


ll Direktor ruskog naftnog giganta LUKOIL, Vagit Alekpe-rov, je na marginama Međuna-rodnog gospodarskog forum u Sankt Petersburgu izjavio da će pripreme koje će doves-ti do ubrzavanja proizvodnje nafte iz škriljevca zahtijevati zakonodavnu inicijativu.

Alekperov je LUKOIL-ove pla-nove o proizvodnji nafte iz škriljevca objasnio riječima: "Da bi bili spremni ući u ovaj posao mora postojati od-govarajuća pravna osnova.

U suradnji s vladom razmo-trili smo brojne dokumen-te koji će potaknuti ulagan-ja u složene depozite nafte. Vjerujem kako će ovi doku-

menti biti razmotreni od stra-ne Dume tijekom proljetnog zasjedanja, a zakon biti do-nesen u drugom ili trećem čitanju do kraja godine". Alekpervov je dodao kako je vrlo teško procijeniti količi-ne nafte iz škriljca koja bi mo-gla biti izvađena, no također je i napomenuo kako se tre-nutna saznanja o depoziti-ma kreću u milijardama tona.

FOTO: ENERGO MEDIA

12 TJEDAN 05 | LIPANJNETTEMA BROJA

Posebno je bio zanimljiv i razgovor s operaterima GEN-I-a putem Info telefona u više navrata. Pozivom na telefonski broj 0800 2558, operater nam je objasnio kako se opskrbna naknada i posebna naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije plaćaju radi HEP-a...


ll Tvrtka GEN-I, koja na hr-vatskom tržištu posljednje 4 godine električnom energijom već opskrbljuje velike hrvatske tvrtke, Grad Zagreb i druge gra-dove i institucije, početkom ovoga tjedna, ponudila je uslu-gu pod nazivom "Jeftina struja", a riječ je usluzi opskrbe kućan-stava električnom energijom.

"Promjena dobavljača kod tvrtke GEN-I besplatna je i uz to izuzetno jednostav-na, zahvaljujući posebnom poslovnom modelu koji smo razvili. Sve što je potrebno na-praviti jest ispuniti obrazac na internetskoj stranici wwww.jef-tinastruja.hr ili nazvati pozivni centar na besplatan broj tele-fona 0800 2558, gdje su od po-nedjeljka do subote u vremenu od 8 do 20 sati za sva pitanja na raspolaganju savjetnici tvrtke GEN-I koji besplatno rješavaju i sve potrebne formalnosti oko promjene opskrbljivača. Za promjenu dobavljača ne naplaćuju se nikakve nakna-

de ili penali, a također nema ni fizičke intervencije u mreži, kao ni ograničenja s ugovo-rom", istaknuli su iz te tvrtke.

"Potrošači u Hrvatskoj možda nisu dovoljno informirani da je tržište električne energije u Hrvatskoj liberalizirano još od 2008. godine pa svaki kupac može slobodno birati i mijen-jati svoje dobavljače električne energije. Promjena opskrblji-vača ne utječe na kvalitetu i si-gurnost isporučene električne energije, jer je za to sukladno odredbama zakona i dalje za-dužen nadležni sistemski ope-rator distribucijske i prijenos-ne mreže. Naša ponuda pod nazivom Jeftina struja sigurno će privući potrošače koje za-nimaju niža cijena i ušteda uz pouzdanu opskrbu, kao i do-datne pogodnosti poput raz-ličitih proizvoda za poduzetni-ke, pregledno i transparentno poslovanje, odlične reference i podrška korisnicima", izjavio je dr. sc. Robert Golob, predsjed-nik Uprave skupine GEN-I.

GEN-I na hrvatskom tržištu tvrtka posluje od 2005. go-dine i najveći je dobavljač električne energije odmah nakon HEP-a, s opskrbom više od 5.000 mjernih mjesta na ci-jelom području Hrvatske. Jefti-nijom električnom energijom opskrbljuje tvrtke Konzum, Ti-sak, Mercator-H, bauMax Za-greb, PB Žitnjak, NKD Moda, Zdenka, Hespo, GII Tube, Fe-rokotao, ali i tijela gradske uprave u Zagrebu, Samoboru, Velikoj Gorici, Jastrebarskom,

Novskoj, Rijeci, Vinkovcima te institucije poput fakulteta, studentskih centara i drugih.

"Planovi tvrtke za hrvatsko tržište su opskrbljivati 20.000 potrošača do kraja ove godi-ne, 50.000 potrošača već slje-deće godine, a za tri godine pri-dobiti 17 posto tržišnog udjela. Upravo kreće intenzivna kam-panja kojom GEN-I želi obavi-jestiti i osvijestiti potrošače u Hrvatskoj o mogućnostima sniženja troškova za električnu energiju", naveli su iz tvrtke.

Dan kasnije, svoju je ponudu predstavila i tvrtka RWE Hr-vatska d.o.o. koja je, podsjeti-mo, 07. lipnja 2013. godine pre-uzela tvrtku Energija 2 Sustavi d.o.o. RWE-ova usluga "Pouz-dan izvor povoljne električne energije, uz jednostavan postupak promjene opskrblji-vača" odnosi se na pružanje usluge opskrbe električnom e n e r g i j o m u k a t e g o r i -ji poduzetništvo i kućanstvo.

"RWE Energija je odlučna ko-risnicima nuditi najbolju po-nudu na hrvatskom tržištu. Ko-risnici mogu odabrati između nekoliko proizvoda s različi-tim razinama popusta, a ako ugovore IDEAL opciju online, uštedjeti će 12% ukupne go-dišnje cijene električne ener-gije koju su dosad plaćali u pr-voj godini i dobiti online bo-nus od 150 kn," izjavio je Zo-ran Miliša, predsjednik upra-ve tvrtke RWE Energija, pri-likom predstavljanja ponude. "Točan iznos uštede svaki koris-

Apsurdi utakmice na tržištu električne energije: Ima li ili ne ugovorne obveze nije i dalje jasno!?TRŽIŠTE "Rok od 12 mjeseci u našem je ugovoru naveden isključivo iz razloga što ugovori u Hrvatskoj s pravne strane moraju biti sklopljeni na određeni rok. Međutim, u posljednjoj rečenici koju ste citirali stoji jasno navedeno kako "kupac ima pravo na slobodan izbor opskrbljivača električnom energijom pa zbog toga ima pravo na jednostrani otkaz ugovora, pod uvjetima određenim odgovarajućim propisima." Prema tome, on je slobodan bez ikakvih naknada prijeći drugom opskrbljivaču. Kod nas nema nikakvih vremenskih obveza za kupce – oni mogu prijeći drugom opskrbljivaču kad god požele, dakle i nakon što iskoriste pogodnost besplatnog mjeseca"...

nik može izračunati uz pomoć jednostavne aplikacije koja se nalazi na Internet stranici www.rweenergija.hr", naveli su.

"Premda će neki korisnici uštedjeti do 50% uz RWE Ener-giju u 2013., ne želimo zavara-vati građane. Na temelju našeg pilot projekta za kućanstva u Hrvatskoj, realno je očeki-vati da će dugoročna godišnja ušteda za prosječno kućanstvo biti u rasponu od 5 do 15%", kazao je Miroslav Kulla, član uprave tvrtke RWE Energija.

"Promjena dobavljača je vr-lo jednostavna za korisnike. Nakon što korisnik s prodaj-nim predstavnikom potpiše ugovor i autorizira nalog, tvrtka RWE Energija preuzi-

ma potpunu odgovornost za odrađivanje svih tehničkih ele-menata potrebnih za dovrše-tak procedure promjene do-bavljača. Postupak je za koris-nika u potpunosti besplatan i niti u jednom trenutku neće prouzročiti prekid u opskrbi električnom energijom, odnos-no nestanak struje", naveli su.

"Krenuvši od danas, spremni smo odgovoriti na sva pitan-ja i zahtjeve korisnika. Nazovi-te naš besplatni info telefon na broj 0800 8777 ili nam se obra-tite putem Internet stranice, odnosno email adrese [email protected]", rekao je Zo-ran Miliša, predsjednik uprave RWE Energija. "Razumijemo da naši građani nisu navikli kupo-vati robu preko Interneta - za-

to će naši prodajni predstavnici također doći do vas", dodao je.

Odmah dan nakon što je RWE predstavio svoje cije-ne električne energije, po-novno se oglasio GEN-I im-plementirajući novi popust.

"Ključna je razlika u odnosu na danas predstavljenu konku-renciju u tome što ponuda Jef-tine struje nema nikakvih ugo-vornih obveza, a prvi mjesec je besplatan pa čak i u slučaju da se korisnik odmah nakon toga želi vratiti starom opskrbljivaču ili prijeći kod drugog. Također, GEN-I daje jamstvo da se cijene neće mijenjati naviše do kraja 2015. godine, već samo postoji mogućnost njihovog spuštan-ja. A to se upravo dogodilo već

FOTO: ENERGO MEDIA


TEMA BROJANACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Temu broja svakog tjedna donosi:Tomislav Marjanović, glavni urednik NET-a

danas (srijeda) gdje je iznos sniženja u odnosu na postojeće cijene HEP-a s 10 posto promi-jenjen na sadašnjih 12,5 pos-to. To je najpovoljnija ponuda koja se može dobiti na tržištu, uz sve dodatne pogodnosti po kojima je GEN-I jedinstven", is-taknuo je u objavi za medije.

"Interes koji je već u prva 24 sata nastao za Jeftinom stru-jom nas veseli jer pokazuje kako su nas odmah, nakon ve-likih tvrtki, gradova i instituci-ja s kojima već godinama su-rađujemo u Hrvatskoj, odmah prihvatili građani i male tvrtke. Sniženja cijena ne bi trebala bi-ti nikakvo iznenađenje s obzi-rom na to da smo u Sloveniji, na primjer, već tri puta spuštali cijene. Nama je cilj da uvi-jek budemo najpovoljniji pa građani i tvrtke koji će nama pružiti povjerenje mogu uvi-jek računati na to", izjavio je dr. sc. Robert Golob, predsjed-nik Uprave skupine GEN-I.

U predmetnoj medijskoj ko-munikaciji tvrtke GEN-I poseb-no izdvajamo dio kako slijedi: "Ključna je razlika u odnosu na danas predstavljenu konku-renciju u tome što ponuda Jef-tine struje nema nikakvih ugo-vornih obveza, a prvi mjesec je besplatan pa čak i u slučaju da se korisnik odmah nakon to-ga želi vratiti starom opskrblji-vaču ili prijeći kod drugog...".

Međutim, prilikom ispunjavan-ja obrasca putem web aplikaci-je tvrtke GEN-I na www.jefti-nastruja.hr navedeno je slje-deće: "Potvrđujem, da sam preko ove internetske web-

stranice, odnosno putem kontaktnog pozivnog centra društva GEN-I Zagreb d.o.o. upoznat sa sljedećim (...) - tra-janjem Ugovora o opskrbi (12 mjeseci) i mogućnošću auto-matskog produženja". Nadalje se pod točkom 14.1. Trajan-je UGOVORA i produžavanje (obnavljanje) UGOVORA na-vodi sljedeće, citiramo: "UGO-VOR se sklapa na određeno vrijeme u trajanju od 12 (dva-naest) mjeseci. UGOVOR stupa na snagu danom potpisa obiju ugovornih stranaka, a opskrba počinje danom kada je ODS re-gistrirao opskrbljivača kao is-poručioca električne energi-je za OMM koje je predmet UGOVORA. UGOVOR se auto-matski produžava za sljedećih 12 (dvanaest) mjeseci ako niti jedna od ugovornih stranaka pisanim putem, najmanje 1 (jedan) mjesec prije isteka ro-ka trajanja UGOVORA, ne oba-vijesti drugu stranku da ne želi produžiti UGOVOR, pri čemu druga ugovorna stranka mo-ra u tom roku zaprimiti tu oba-vijest. Produljenje za nared-nih 12 (dvanaest) mjeseci nas-tupa neograničeni broj puta, sve dok jedna ugovorna stran-ka najmanje 1 (jedan) mjesec prije isteka tekućeg 12-mje-sečnog razdoblja, sukladno ovoj točki OU, ne zaprimi pis-menu obavijest druge ugovor-ne stranke da ne želi produžiti UGOVOR za naredno 12-mje-sečno razdoblje. U dijelu Jed-nostrani otkaz UGOVORA ra-di promjene opskrbljivača navedeno je kako Kupac ima pravo na slobodan izbor op-skrbljivača električnom ener-gijom pa zbog toga ima pravo

na jednostrani otkaz UGOVO-RA, pod uvjetima određenim odgovarajućim propisima."

Posebno je bio zanimljiv i raz-govor s operaterima GEN-I-a putem Info telefona u više na-vrata. Pozivom na telefonski broj 0800 2558, operater nam je objasnio kako se opskrb-na naknada i posebna nakna-da za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovlji-vih izvora energije plaćaju ra-di HEP-a. Naime, obje nakna-de ulaze u tzv. regulirani dio ci-jene električne energije koju plaćaju svi potrošači bez ob-zira na to tko im je opskrblji-vač, što nam odaje dojam ne-informiranosti i nestručnosti.

Redakcija Nacionalnog ener-getskog tjednika dobila je i tu-mačenje oko ovih nejasnoća, a priopćenje prenosimo u in-tegralnom obliku: "Rok od 12 mjeseci u našem je ugovoru naveden isključivo iz razloga što ugovori u Hrvatskoj s pra-vne strane moraju biti sklo-pljeni na određeni rok. Među-tim, u posljednjoj rečenici ko-ju ste citirali stoji jasno nave-deno kako "kupac ima pravo na slobodan izbor opskrblji-vača električnom energijom pa zbog toga ima pravo na jednostrani otkaz ugovora, pod uvjetima određenim od-govarajućim propisima." Pre-ma tome, on je slobodan bez ikakvih naknada prijeći dru-gom opskrbljivaču. Kod nas nema nikakvih vremenskih obveza za kupce – oni mogu prijeći drugom opskrbljivaču kad god požele, dakle i nakon što iskoriste pogodnost bes-

platnog mjeseca naše usluge koju im nudimo u sklopu pro-motivne akcije koja je u tijeku. Svjesni smo da je moguće da potrošači iskoriste pogodnos-ti i nakon toga prijeđu k dru-gom opskrbljivaču, no upravo zbog toga naš je cilj biti potpu-no transparentni, najpovoljniji na tržištu i pružati potrošačima najviše pogodnosti. U slučaju da naš potrošač poželi prijeći drugom opskrbljivaču, bitno je istaknuti i da on ni na koji način nije obvezan vratiti po-godnosti koje je iskoristio ti-jekom korištenja naše uslu-ge, poput besplatnog mjese-ca korištenja usluge, popus-ta i cijena za koje jamčimo da se neće povećati do 2015. go-dine", navodi se u priopćenju.

"Što se tiče drugog dijela Vašeg pitanja, moguće je da je došlo do zabune kod našeg savjet-nika u pozivnom centru. Nai-me, naknada za poticanje pro-izvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije plaća se HROTE-u (HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGI-JE d.o.o.). Naknada za opskrbu ulazi u naš dio, a mi smo je za-držali na istoj razini kao i HEP", zaključuje se u priopćenju.

Konačno, tijekom ovoga tjed-na na cjelokupnu situaciju oglasila se i Hrvatska elektro-privreda (HEP). Naime, HEP konkurencija na hrvatskom tržištu nije iznenadila, a i naja-vili su da će se svakako uključi-ti u tržišnu utakmicu i kućanst-vima ponuditi različite pakete.

"Sigurno ćemo se aktivno uključiti u tržišnu utakmicu.

Sigurno ćemo nagrađivati vjerne kupce, nuditi nove pa-kete, ponude će biti različi-te. To možete očekivati u bu-dućnosti", kazao je predsjed-nik Uprave HEP-a Tomislav Šerić na Hrvatskom radiju.

U HEP-u kažu i kako ih ula-zak konkurencije nije izne-nadio jer je tržište otvoreno od 2008. godine i bilo je vrlo aktivno na jednom segmen-tu tržišta, a riječ je o poduzet-ništvu, odnosno pravnim oso-bama. Samo u prošloj godini tvrtka HEP Opskrba sudjelo-vala je na više od 450 natječa-ja, ističu pritom iz HEP-a. O p s k r b l j i v a č i , s m a t r a -ju u HEP-u, nisu slučajno odabrali ovaj trenutak za ulazak na tržište kućansta-va jer su okolnosti na tržištu električne energije trenut-no povoljne i kao takve omo-gućuju različite kalkulacije. I z HEP-a također navo -de da je HEP jedini pruža-telj univerzalne usluge za sve kupce na hrvatskom tržištu. Naime, prema Zakonu o tržištu električnom energijom, koji je stupio na snagu u ožujku ove godine, Vlada na prijedlog Mi-nistarstva gospodarstva, a po pribavljenom mišljenju Hr-vatske energetske regulator-ne agencije (HERA), koje se te-melji na istraživanju funkcio-niranja tržišta električne ener-gije, određuje elektroener-getske subjekte kojima je na području Hrvatske utvrđena obveza pružanja javne uslu-ge opskrbe električnom ener-gijom koja se obavlja kao uni-

verzalna usluga kao i opskrbe električnom energijom koja se obavlja kao zajamčena usluga. Prema zakonskim odredba-ma, kupci u okviru univer-zalne usluge moraju biti op-skrbljeni električnom energi-jom propisane kvalitete ko-ja se naplaćuje sukladno ta-rifnim metodologijama, a tu metodologiju donosi HERA.

Zakon uz ostalo utvrđuje i da je opskrbljivač kupaca u okvi-ru univerzalne usluge dužan pružati univerzalnu uslugu opskrbe svim krajnjim kupci-ma koji imaju pravo na taj način opskrbe i izaberu ili koriste po automatizmu takvu opskrbu te obavljati tu opskrbu isključivo prema cijenama na koje je HE-RA dala prethodnu suglasnost. Također je regulirano da će ku-pac koji ima pravo na opskrbu u okviru univerzalne usluge, u slučaju izlaska njegovog op-skrbljivača s tržišta električne energije (problematični op-skrbljivač), automatizmom pri-jeći kod opskrbljivača kupaca u okviru univerzalne usluge.

Pravo na opskrbu u okvi-ru univerzalne usluge, izriči-ta je zakonska odredba, ima-ju svi kupci električne ener-gije iz kategorije kućanstvo.

Zakon također utvrđuje da pra-vo na slobodan izbor opskrblji-vača na tržištu električne ener-gije imaju svi kupci te da op-skrbljivač kupaca, koji su isko-ristili pravo na slobodan iz-bor, može slobodno formi-rati cijene električne energije.

>>> Integrirana rješenja i platforme za razvoj zelenog gospodarstva...

Središnja web trgovina za nabavu energetski učinkovitih tehnologija za grijanje i hlađenje, pripremu tople vode, korištenje energije sunca i vjetra + bijela tehnika.> Sve iskazane cijene na web trgovini uključuju PDV, dostavu te kamate i naknade u slučaju obročne otplate.

ENERGO MEDIA SERVIS | Grand Center | ul. Petra Hektorovića 2/V | 10 000 Zagreb | T: +385-1-6441-445

WWW.ENERGOSTORE.COM - U SRCU ZELENIH TEHNOLOGIJA

Board of directors

David JohnPresident, Editor in Chief



Managing Editors










Tonight's Editors




News paperpaperpaper

14 TJEDAN 05 | LIPANJNETKOMENTARI

Plinacro uspješno osigurava dugoročnu sposobnost transportnog sustava

Grupa PLINACRO ener-getski je subjekt reguliranog sektora koji djeluje od 1. svibn-ja 2009., a čine ga društvo Plin-acro d.o.o. kao matica, društvo Podzemno skladište plina d.o.o. kao ovisno društvo u 100%-tnom vlasništvu ma-tice i društvo LNG Hrvatska d.o.o. kao zajednički kontro-lirani subjekt u kojem Plina-cro ima 50%-tni vlasnički udio.

Podzemno skladište plina d.o.o. stečeno je 30. siječnja 2009. potpisivanjem Ugovo-ra o kupoprodaji 100%-tnoga poslovnog udjela u društvu Podzemno skladište plina d.o.o. između Plinacra i INE, koji je Odlukom o davanju suglasnosti odobrila Vlada Re-publike Hrvatske. Budući da su 30. travnja 2009. ispunjeni svi uvjeti preuzimanja, ugovoreni Ugovorom o kupoprodaji, Pli-nacro d.o.o. stekao je 100%-tni udio u tvrtki čija je osnovna djelatnost skladištenje prirod-nog plina. Za navedeni poslov-ni pothvat Plinacro je osigu-rao kredit Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u ukup-nom iznosu od 70 mil. eura, a sve u cilju razdvajanja in-frastrukturnih energetskih dje-latnosti transporta i skladišten-ja plina od trgovine prirodnim plinom u skladu sa zakonskom regulativom i smjernicama EU; preuzimanja upravljanja i orga-niziranja djelatnosti skladišten-ja prirodnog plina u PSP Okoli kao zasad jedinom podzem-nom skladištu prirodnog pli-na u RH, uključujući razvoj i transparentnost skladišnog poslovanja; ubrzanja realizaci-je Strategije energetskog raz-vitka Republike Hrvatske u segmentu razvoja skladišnih kapaciteta; optimizacije ula-ganja u infrastrukturu te du-goročne kontrole Republike

Hrvatske nad razvojem plin-ske infrastrukture, a radi pos-tizanja veće neovisnosti i po-uzdanije opskrbe plinom.

LNG Hrvatska d.o.o. osnovano je u lipnju 2010. u skladu s pre-porukom Vlade Republike Hr-vatske kao zajednička tvrtka Plinacra d.o.o. i HEP-a d.d. Svr-ha osnivanja zajedničke kom-panije bila je preuzimanje 11%-tnog udjela u međuna-rodnom konzorciju Adria LNG d.o.o. koji je trebao realizirati projekt izgradnje LNG-termi-nala. Početi pregovori o ulasku u konzorcij prekinuti su kra-jem 2010. g. zbog odluke kon-zorcija Adria LNG da konačnu odluku o početku realizacije projekta odgodi do daljnjega.

Kao operator plinskoga trans-portnog sustava, Plinacro d.o.o. je odgovoran za trans-port i tranzit prirodnog plina; vođenje (nadzor i upravljan-je), održavanje te razvoj i iz-gradnju plinskoga transport-nog sustava; nediskrimini-rajući pristup transportnom sustavu kad je to ekonomski i tehničko-tehnološki razum-no i opravdano; uravnotežen-je količina plina u transport-nom sustavu i povezivanje s drugim plinskim sustavima.

Osim toga, Plinacro d.o.o. za-dužen je za osiguranje du-goročne sposobnosti trans-portnog sustava da udovolji zahtjevima za transport plina, a kako bi omogućio uporabu prirodnog plina kao ekološki najprihvatljivijeg energenta.

Transport prirodnog plina oba-vlja se kao javna usluga i regu-lirana energetska djelatnost. Usluga transporta prirodnog plina dostupna je u svako vri-jeme svim korisnicima trans-

portnog sustava po regulira-noj cijeni i prema reguliranim uvjetima pristupa sustavu i ko-rištenja usluge, uvažavajući si-gurnost, redovitost i kvalitetu usluge, zaštitu okoliša, učinko-vitost korištenja energije i zašti-tu okoliša, a obavlja se prema načelima javnosti rada i nadzo-ra zakonom određenih tijela.

Pristup transportnom susta-vu omogućava se u skladu sa načelom reguliranog pristupa treće strane, a uvjeti pristupa sustavu nediskriminirajući su i jednaki za sve korisnike trans-portnog sustava plinovoda.

Prava i obveze sudionika na tržištu plina, vezani uz pristup transportnom sustavu, pro-pisani su Zakonom o ener-giji, Zakonom o tržištu pli-na, Zakonom o regulaci-ji energetskih djelatnos-ti, Općim uvjetima za opskr-bu prirodnim plinom, Pravil-nikom o organizaciji tržišta prirodnog plina, Mrežnim pravilima transportnog sus-tava i Tarifnim sustavom za transport prirodnog plina.

Na transportni sustav mogu se priključiti proizvođač plina, drugi operator sustava i krajn-ji kupac plina. Priključenje na transportni sustav obavlja se na temelju Ugovora o priključenju na transportni sustav, a u skla-du s odredbama Općih uvjeta za opskrbu prirodnim plinom.

Transportni sustav mogu ko-ristiti opskrbljivač plinom i tr-govac plinom u granicama re-zerviranog kapaciteta trans-portnog sustava. Rezervaci-ja kapaciteta obavlja se na te-melju Ugovora o transpor-tu plina, a u skladu s odred-bama Pravilnika o organi-zaciji tržišta prirodnog plina.

Prve znatnije količine prirod-nog plina u Hrvatskoj otkrive-ne su 1917. u Bujavici, neda-leko od Lipika, na dubini od 315 metara. Komercijalizacija tog ležišta počela je 1926. kada je proizvedeno 500.000 pros-tornih metara. Već 1931. pro-izvedeno je rekordnih 6,3 mi-lijuna prostornih metara pri-rodnog plina koji se, prethod-no stlačen u čelične boce na tlak od 200 bar, upotrebljavao za rasvjetu željezničkih vagona i pogon automobila, a kasnije i za proizvodnju čađe u tvornici Methan d.d. u Bujavici. Godine

1930. u Gojlu je pronađeno no-vo plinsko ležište, zahvaljujući kojemu je 1937. u Kutini iz-građena nova tvornica čađe te godinu poslije i tvornica vapna pod zajedničkim imenom Me-tan. Iste godine počela je plin-ofikacija Kutine. Ipak, zbog re-lativno malenih količina prirod-nog plina, interesa za njegovo iskorištavanje nije bilo sve do otkrivanja izdašnijega plin-skog polja Janja Lipa (1942. g.), naftnog polja Šumećani−Križ (1948. g.), kao i naftno−plin-skog polja Kloštar (1951. g.).

Time se javlja i potreba za do-premanjem prirodnog plina do udaljenijih potrošača. Godine 1954. pokrenuta je izgradn-ja prvoga magistralnog plino-

voda od Janje Lipe do Zagre-ba, promjera 150 mm i duži-ne 98 km, koji će u cijelosti biti završen 1959. godine. No, nje-gova prva dionica, od Zagre-ba do Ivanić-Grada, završe-na je potkraj 1955. pa je u pro-sincu iste godine tadašnji gra-donačelnik Zagreba Većeslav Holjevac otvaranjem zasuna u pogonu Gradske plinare Za-greb označio početak uporabe prirodnog plina kao energen-ta. Tijekom 1956. od Kloštra do Zagreba transportirano je oko 18 milijuna prostornih metara plina pri tlaku od 5 do 6 bar pa se ta godina s pravom uzima kao početak djelatnosti trans-porta plina u Hrvatskoj. Zbog neodgovarajuće pripreme pli-na za transport, doprema do Zagreba tekla je uz mnogo teškoća i pionirska tehničko-tehnološka rješenja. No, već su tada postavljeni visoki kriteri-ji stalnosti opskrbe plinom te sigurnosti ljudi, imovine i oko-liša, a koji su temeljna odred-nica i današnjeg poslovanja.

Otkrićem i puštanjem u pro-izvodnju plinskog polja Okoli 1963. godine nastaju prekret-nice u tehnologiji proizvodn-je i pripreme te tehnologi-ji transporta prirodnog pli-na. Transportni sustav podig-nut je s 25 na radni tlak od 50 bar, a viši energetski nivo osi-gurao je povećanje kapacite-ta sustava i sigurnost opskrbe. Time su ostvareni preduvjeti za povećanje proizvodnje prirod-nog plina te njegovo kvalitet-nije ekonomsko i energetsko vrednovanje. Te je godine osnovano Radilište transpor-ta plina Ivanić-Grad, prethod-nik današnjeg Plinacra, a dje-latnost transporta plina otad se razvija u okviru Naftaplina.

Jedan od važnijih datuma u

Tomislav Marjanović

predsjednik Saveza za energetiku ZagrebaUREDNIČKI KOMENTAR

Tomislav Marjanović

glavni urednik NET-a

A m e r i č k a p ro i z -vodnja nafte iz škrilja-ca povećala se 5 pu-ta od 2000. do danas, na preko 550 mil. bare-la godišnje. Mnogi vje-ruju da bi do 2030. SAD mogle postati neovis-ne o nafti sa Srednjeg is-toka. Američka konzul-tantska kuća Pricewater-house Coopers ističe da su svjetske rezerve naf-te iz škriljaca najmanje 13 puta veće od rezervi konvencionalne nafte te da bi mogle zadovolji-ti globalne potrebe ti-jekom iduća tri stoljeća.

Stoga Pricewaterhou-se Coopers vjeruje da bi revoluciju plina iz šk-riljaca mogla slijediti i revolucija proizvodnje nafte iz škriljaca što bi snizilo cijenu nafte na oko 80 dolara za barel.Međutim, taj stav ne di-jele neki ruski analitičari.

Glavni analitičar investi-cijske tvrtke Nord-Kapi-tal Vladimir Rožanovskij navodi da se zbog viso-kih troškova nafta iz šk-riljaca može proizvodi-ti samo po subvencio-niranim cijenama te da su neke američke tvrtke poput Marathon Oi-la gotovo propale kada su pokušale razviti pro-izvodnju nafte iz škrilja-ca. Trenutačno se nafta iz škriljaca isplati proizvo-diti kada je sloj škriljaca debeo 30 metara i kada sadrži najmanje 90 lita-ra nafte po toni škriljaca.

Nakon godinu dana eks-ploatacije, prinos nafte po tipičnom izvoru šk-riljaca pada za 80 %. To teško može biti osno-va za najavu revolu-cije nafte iz škriljaca, kaže Rožanovskij. Rusija također ima rezerve naf-tnih škriljaca, ali iako raz-matra mogućnost proiz-vodnje nafte iz tog izvo-ra, još ne razvija takve projekte. Stručnjaci se uglavnom slažu da je još teško kazati hoće li proizvodnja nafte iz šk-riljaca globalno uspjeti i početi mijenjati svjetsku energetsku sliku. [Voi-ce of Russia | Ivo Tokić]

Trenutačno je u tvrtki zaposlen 271 djelatnik od kojih je gotovo polovica s višom i visokom stručnom spremom...PLINACRO | www.plinacro.hr

NAFTNO TRŽIŠTE

Nafta iz škriljaca: Nema revolucije na horizontu?


KOMENTARINACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

povijesti razvoja transporta plina zasi-gurno jest srpanj 1978. godine kad je u rad pušten međudržavni spojni plino-vod Rogatec−Zagreb koji je povezao plinske sustave Slovačke, Austrije, Slo-venije i Hrvatske te time omogućio uvoz prirodnog plina u Hrvatsku. A samo go-dinu dana kasnije, 1979., s radom je počeo i prvi dispečerski centar, to jest sustav za daljinsko upravljanje i kon-trolu plinskoga transportnog sustava.

Početkom novog milenija, potaknu-ta duhom Direktive EU, počinje re-forma energetskog sektora u Repu-blici Hrvatskoj pa tako i u sektoru pli-na. 1. veljače 2001. godine ustrojeno je i registrirano društvo Plinacro d.o.o. za transport i trgovinu plinom koje je bi-lo član INA grupe i u njezinu stopostot-nom vlasništvu. U trenutku osnivanja te-meljni kapital društva iznosio je 841 mi-lijun kuna, što je obuhvaćalo 1657 km magistralnih i regionalnih visokotlačnih plinovoda s pripadajućim objektima.

U srpnju 2001. godine Vlada Republike Hr-vatske donosi paket energetskih zakona, nužnih za daljnju reformu energetskog sektora. U skladu s novim zakonima, a po-najprije Zakonom o energiji, transport pli-na postaje energetska djelatnost koja se obavlja kao javna usluga, a društvo Plina-cro 11. ožujka 2002. godine prelazi u sto-postotno vlasništvo Republike Hrvatske.

Osnivanjem tvrtke Plinacro d.o.o. ustro-jena je organizacijska struktura kojom se uvodi liberalizacija tržišta prirodnog plina u skladu sa zahtjevima Direktive EU, što za potrošača pretpostavlja mo-gućnost izbora dobavljača plina te slo-bodan pristup plinovodnom sustavu.

Vijeće za regulaciju energetskih djelat-nosti svojim rješenjem od 10. prosin-ca 2003. godine (Klasa UP/034-02/03-08/01, Ur. br. 371-02/03-04), izdalo je Plinacru dozvolu za obavljanje ener-getske djelatnosti transporta plina či-me je tvrtka stekla sve potrebne uvjete

za obavljanje svoje osnovne djelatnosti.

Budući da je nužna pretpostavka za pro-vedbu načela otvorenog tržišta energije razvoj i izgradnja infrastrukture, Plinacro je u travnju 2002. godine, sukladno član-ku 7. stavku 1. Zakona o tržištu plina, izra-dio Plan razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava u Repu-blici Hrvatskoj od 2002. do 2011. godine.

Ministarstvo gospodarstva, rada i po-duzetništva je 30. kolovoza 2002. go-dine (klasa: 310-05/02-01/28; ur. broj: 526-01-02-02) odobrilo predloženi plan za razdoblje 2002 – 2006. godina. Plan je izrađen na temelju Strategije ener-getskog razvitka Republike Hrvatske koju je prihvatio Hrvatski sabor 2002. godine.

Prvi investicijski ciklus tog Plana, od 2002. do 2006. godine, tvrtka Plina-cro je, kao investitor i nositelj razvo-ja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava, uspješno završila.

Pritom posebno valja istaknuti iznimne rezultate ostvarene tijekom 2006. godi-ne, kad je potpuno izgrađeno i pušteno u rad 480 kilometara novih plinovoda. Uz puštanje u rad plinovoda Lučko−Ivanja Reka, Zagreb Istok−Kutina i Kutina−Sla-vonski Brod te završetka i puštanja u rad novoga Nacionalnog dispečerskog cen-tra, svakako najvažniji projekt 2006. go-dine bio je magistralni plinovod Pula−Karlovac, duljine 191 kilometar, izgrađen i pušten u rad u nepunih devet mjeseci.

Završetkom prvoga razvojno-ulagačkog ciklusa, Republika Hrvatska dobila je 523 km magistralnog plinovoda, novi 75-barski plinovodni sustav od Pule do Slavonskog Broda te više regionalnih pli-novoda i mjerno-redukcijskih stanica.

Time su ostvareni svi postavljeni ciljevi: povećanje pouzdanosti plinskoga trans-portnog sustava, izravno povezivanje Sje-vernojadranskih plinskih polja s kopne-nim dijelom Hrvatske te omogućavanje

novog pristupa transportnom sustavu.Usto, ostvareni su svi potrebni uvjeti za jednako uspješno i pravodobno ostvaren-je drugog investicijskog ciklusa, to jest za daljnju plinofikaciju Republike Hrvatske te je omogućena sigurnost opskrbe pri-rodnim plinom u skladu s potrebama hr-vatskog tržišta, a na principu liberalizacije tržišta energije i dostupnosti infrastruktu-re svim korisnicima pod istim uvjetima.

Obavljajući energetsku djelatnost trans-porta plina kao svoju osnovnu djelatnost, operator plinskoga transportnog susta-va Republike Hrvatske Plinacro d.o.o. jamči sigurnu, pouzdanu i kvalitetnu do-premu prirodnog plina od ulaza u plin-ski transportni sustav na području Re-publike Hrvatske do primopredajnih mjerno-redukcijskih stanica distribute-ra plina te izravnih i povlaštenih kupaca.

P l i n a c ro u p rav l j a ra z vo j e m , i z -gradnjom, održavanjem i nadzorom cijeloga transportnog sustava, kao i svim ostalim poslovima koji su nužni za tehničko funkcioniranje sustava.

Plinacro svojom infrastrukturom upra-vlja kroz Nacionalni dispečerski centar i pet regija transporta plina: Regija trans-porta plina Istočna Hrvatska (sa sje-dištem u Donjem Miholjcu); Regija trans-porta plina Središnja Hrvatska (sa sje-dištem u Ivanić Gradu); Regija transpor-ta plina Sjeverna Hrvatska (sa sjedištem u Zaboku); Regija transporta plina Zapad-na Hrvatska (sa sjedištem u Rijeci); Regi-ja transporta plina Južna Hrvatska (sa sje-dištem u Benkovcu) te Službu održavan-ja i Skladište smješteno u Ivanić-Gradu.

Trenutačno je u tvrtki zaposlen 271 dje-latnik od kojih je gotovo polovica s višom i visokom stručnom spremom. Početkom 2011. godine ukupna vrijednost imovine Plinacra iznosila je 4,69 milijarde kuna.

Sve informacije o radu i projektima Plina-cra možete dobiti na www.plinacro.hr ili ako pratite medijski portal croenergo.eu.

TOP 5 by CROENERGO.EU

TJEDAN

17.-21.lipnja2013.

1.GEN-I s Jeftinom strujom za građane i male tvrtke



4.Baterija koja radi čak 27 godina

5.KONČAR-Institut: Ponuda u segmentu monitoringa OIE

SAD: Biogoriva su ipak gubitnici Unatoč velikim nadama koje se polažu u razvoj biogo-riva, u SAD-u se javljaju i dru-gačija mišljenja. Američki mor-narički pilot, kapetan T. A. Kie-fer, inače ne samo vojni pilot s ratnim iskustvom i zapovjed-nik koji je 2005. bio proglašen vojnim pilotom godine, nego i magistar znanosti i predavač na vojnoj akademiji, u svom kritičkom članku Twenty-First Century Snake Oil: Why the U.S. Should Reject Biofuels as Part of a Rational National Energy Security Strategy navodi ne-ke činjenice koje produbljuju sumnje u mogućnost današn-jih biogoriva da na željeni način ispune svoj proklamirani cilj. Tako se objašnjava da je inte-zivna primjena umjetnih gno-jiva dovela do 6 puta većih pri-nosa kukuruza u američkoj sa-veznoj državi Iowa od 1930-ih godina do danas. Međutim, dodavanje vodika iz prirodnog plina za poboljšanje ugljikovo-dika do korisnih tekućih gori-va oslobađa 11 tona ugljičnog dioksida za svaku tonu vodi-ka koji se dodaje gorivu. A taj je proces apsolutno nužan da bi biogoriovo postalo kompati-

bilno sa zahtjevima američkog vojnog sustava za goriva.

Nadalje, autor na primjeru po-kazatelja EROI (engl. Energy Re-turn On Investment), koji po-kazuje odnos ukupno raspo-ložive energije goriva prema ukupno utrošenoj energiji za njegovu proizvodnju, ukazuje na temeljnu slabost biogoriva. Dok EROI kod dizelskog goriva i benzina iznosi 10 i više puta, on kod biogoriva iznosi tek 1,3.To je rezultat nižih troškova proizvodnje i prerade nafte s jedne strane, te energtski in-tenzivnog rada kod uzgoja primjerice kukuruza za etanol, kao i korištenja umjetnih gnoji-va dobivenih od prirodnog pli-na za povećanje uroda. Autor iznosi i druge dokaze prema kojima neće biti moguće da se genetskim inženjeringom pre-vladaju temeljna ograničenja da se uzgoji i proizvede dovolj-no biogoriva te da zbog togaoslanjanje na biogorivo u op-skrbi motornim gorivima čini taj sustav manje sigurnim. [USAF Research Institute's Strategic Studies Q. | The Energy Collective | Ivo Tokić]

THE ENERGY COLLECTIVEFOTOGRAFIJA TJEDNA

TRŽIŠTE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM | Tjedan je obilježilo predstavljanje usluge i cijena opskrbe električnom energijom za kućanstva od strane skupine GEN-I i tvrtka RWE Energija | Na fotogra� ji: dr. sc. Robert Golob, predsjednik Uprave skupine GEN-I. FOTO: ENERGO MEDIA

Energetske komentare i analize pratite na:www.croenergo.eu

16 IZVJEŠĆE TJEDNA TJEDAN 05 | LIPANJNET

Po instaliranoj snazi, na prvom su mjestu vjetroelektrane s ukupno 175,250 MW (10 projekata po TS-u iz 2007. godine), na drugom su mjestu kogeneracijska postrojenja s ukupno 10,493 MW (3 projekta po TS-u iz 2007. godine) te na trećem mjestu zauzimaju, zanimljivo, elektrane na bioplin s ukupno 8,135 MW (8 projekata po TS-u iz 2007. i 1 projekt po TS-u iz 2012. godine)...


ll Savez za energetiku Za-greba i Energo Media Servis završili su dodatak nedavno objavljenoj studiji o stanju pro-jekata obnovljivih izvora ener-gije u Republici Hrvatskoj, a na temelju podataka dostupnih zaključno s 31.05.2013. godi-ne koje je objavio Hrvatski ope-rator tržišta energije (HROTE).

U Republici Hrvatskoj je na dan 31.05.2013. godine, u sus-tavu poticaja, u pogonu 229 elektrana na obnovljive izvo-re energije (OIE), a iz tih je iz-vora u elektroenergetskoj mreži Hrvatske elektroprivre-de, d.d., 210,773 MW snage. S financijske strane, u sektor obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj je do sada ulože-no više od pola milijarde eura.

Po instaliranoj snazi, na pr-vom su mjestu vjetroelektra-ne s ukupno 175,250 MW (10 projekata po TS-u iz 2007. go-dine), na drugom su mjestu kogeneracijska postrojenja s ukupno 10,493 MW (3 pro-jekta po TS-u iz 2007. godine) te na trećem mjestu zauzima-ju, zanimljivo, elektrane na bio-plin s ukupno 8,135 MW (8 pro-jekata po TS-u iz 2007. i 1 pro-jekt po TS-u iz 2012. godine).

U idućih godinu dana (do kra-ja travnja 2014. godine) očeku-je se ostvarenje 962 projekta ukupne snage 332,217 MW. Naime, analizirajući sklo-pljene ugovore o otkupu električne energije iz obnovlji-

MJESEČNO IZVJEŠĆE EMS-a: HROTE: U Hrvatskoj 229 elektrana na obnovljive izvore energijeIZVJEČŠĆE U Republici Hrvatskoj je na dan 31.05.2013. godine, u sustavu poticaja, u pogonu 229 elektrana na obnovljive izvore energije (OIE), a iz tih je izvora u elektroenergetskoj mreži Hrvatske elektroprivrede, d.d., 210,773 MW snage.

FOTO: ENERGO MEDIA

17NAJAVA DOGAĐAJANACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK


Najave događaja pratite na portalu:www.croenergo.eu

vih izvora energije, a na temelju dostupnih podataka HROTE-a, u Republici Hrvatskoj postoji 962 postrojenja (projekta) ko-ja još uvijek nisu priključena na elektroenergetsku mrežu.

Po planiranoj snazi, na prvom su mjestu vjetroelektrane s ukupno 229,00 MW (5 projeka-ta po TS-u iz 2007. i 3 projekta po TS-u iz 2012. godine), na drugom su mjestu elektrane na biomasu s ukupno 55,83 MW (5 projekata po TS-u iz 2007. i 4 projekta po TS-u iz 2012. godine) te na trećem mjes-tu zauzimaju solarne elektra-ne s 33,72 MW (31 projekt po TS-u iz 2007. i čak 901 pro-jekt po TS-u iz 2012. godine).

U Republici Hrvatskoj na dan zaključenja ovog Izvješća u po-gonu je, u sustavu povlaštenih proizvođača električne energi-je, 10 vjetroelektrana ukupne instalirane snage 175,25 MW. Riječ je o projektima Mala vje-troelektrana Ravna 1 (Adria Wind Power d.o.o.), Vjetroe-lektrana Trtar-Krtolin (Vjetro-elektrana Trtar-Krtolin d.o.o.), Vjetroelektrana Orlice (Vje-troelektrana Orlice d.o.o.), Vje-troelektrana Vrataruša (Selan d.o.o.), Vjetroelektrana ZD6 (Velika Popina d.o.o.), Vjetro-elektrana Crno Brdo (Vjetroe-lektrana Crno Brdo d.o.o.), Vje-troelektrana ZD2 (EKO d.o.o.), Vjetroelektrana ZD3 (EKO d.o.o.), Vjetroelektrana Po-metno brdo (Končar-Obno-vljivi izvori d.o.o.) te Vjetro-elektrana Ponikve (Vjetroe-lektrana Ponikve d.o.o.). Vje-

troelektrane ZD2, ZD3 i ZD6 ukupne instalirane snage 45 MW u biti su u vlasništvu Da-lekovod d.d. te je tako ta tvrtka vodeća s ukupnim instalira-nim kapacitetima u Hrvatskoj.

HROTE bilježi i sklopljene ugo-vore o otkupu električne ener-gije s još 8 vjetropogona, a či-ji pogoni do zaključenja ovog Izvješća nisu pušteni u rad. Ri-ječ je, prema Tarifnom sustavu iz 2007. godine, o projektima Vjetroelektrana ZD4 (Eko Za-dar Dva d.o.o.), Vjetroelektra-na Glunča (Vjetroelektrana Glunča d.o.o.), Vjetroelektrana Jelinak (E.H.N. d.o.o.), Vjetro-elektrana ST1-1 (Oštra Stina d.o.o.) i Vjetroelektrana ST1-2 (Oštra Stina d.o.o.). Vjetroe-lektrana Jelinak je, prema na-vodima vlasnika, u rad pušte-na u siječnju 2013. godine, ali zaključno s podacima koje vo-di HROTE ta se elektrana na dan 30.04.2013. vodi u kategori-ji elektrana koje nisu puštene u pogon. Prema Tarifnom sus-tavu iz 2012. godine, riječ je o projektima Vjetroelektrana Zelengrad-Obrovac 99 MW (Eko-Energija d.o.o.), Vjetroe-lektrana Ogorje (Ailos Projekt d.o.o.) te Vjetroelektrana Veli-ka Glava, Bubrig i Crni Vrh (RP Global Danilo d.o.o.). Ukupna planirana snaga navedenih pogodna iznosi 229,00 MW. U Republici Hrvatskoj je na dan zaključenja ovog Iz-vješća na elektroenergetsku mrežu priključeno, u susta-vu povlaštenih proizvođača električne energije, 199 pogo-

na (solarnih elektrana) ukupne instalirane snage 6,365 MW. HROTE bilježi i sklopljene ugovore o otkupu električne energije s još 932 pogona na sunčevu energiju, a čiji po-goni do zaključenja ovog Iz-vješća nisu pušteni u rad. Pla-nirana snaga navedenih po-gona iznosi 33,756 MW.

U Republici Hrvatskoj na elektroenergetsku mrežu priključene su ukupno, u sus-tavu povlaštenih proizvođača električne energije, 3 elektra-ne na biomasu, a to su pro-jekti Kogeneracijsko postro-jenje na biomasu Lika Energo Eko (Lika Energo Eko d.o.o.), Energana Varaždin (Univerzal d.o.o.) te Kogeneracijsko pos-trojenje na bazi izgaranja drv-ne biomase "Strizivojna Hrast" (Strizivojna Hrast d.o.o.). Ukup-na instalirana snaga navede-nih pogona iznosi 6,69 MW.

HROTE bilježi i sklopljene ugo-vore o otkupu električne ener-gije s još 9 pogona na bioma-su, a čiji pogoni do zaključen-ja ovog Izvješća nisu pušteni u rad. Riječ je, prema Tarifnom sustavu iz 2007. godine, o pro-jektima Kogeneracijsko pos-trojenje na drvnu biomasu Li-pa 1 (Lipa d.o.o.), Proizvodnja električne energije i kućnog peleta iz biomase (Pelet Grupa d.o.o.), RES Bioenergija Jase-novac (RES Bioenergija Jase-novac d.o.o.), Kogeneracijsko postrojenje na biomasu RES Bioenergija Vrbanja (Res Bio-energija Vrbanja d.o.o.) te Ter-moelektrana Koprivnički Iva-

nec (e-two-energy proizvodn-ja d.o.o.). Prema Tarifnom sus-tavu iz 2012. godine, riječ je o projektima Bioelektrana – to-plana Glina (BE-TO Glina d.o.o.), Viridas Biomass 9,99 MW (Uni Viridas d.o.o.), Kogeneracijsko postrojenje Županja (Stra-teški plan – Energetski Projekti d.o.o.) i Kogeneracijsko postro-jenje Benkovac (Strateški plan – Energetski Projekti d.o.o.). Ukupna planirana snaga nave-denih pogona iznosi 55,83 MW.

U Republici Hrvatskoj na elektroenergetsku mrežu priključeno je ukupno, u sus-tavu povlaštenih proizvođača električne energije, 9 elektra-na na bioplin ukupne instali-rane snage 8,135 MW. Riječ je o projektima, prema Tarifnom sustavu iz 2007. godine, Bio-plinsko postrojenje Ivanko-vo (Osatina Grupa d.o.o.), Bi-oplinsko postrojenje Ivanko-vo 2 (Bovis d.o.o.), Bioplinsko postrojenje Tomašanci (Osa-tina Grupa d.o.o.), Bioplinsko postrojenje Tomašanci 2 (Far-ma Tomašanci d.o.o.), Bioplin-sko postrojenje u sklopu far-me pilića Rosulje (Veterinars-ka Ambulanta Dvor d.o.o.), Bio-plinsko postrojenje Mala Bran-jevina 2 (Farma Muznih Krava Mala Branjevina d.o.o.), Bioplin-sko postrojenje Mala Branjevi-na 1 (Novi Agrar d.o.o.) te Lan-dia-Gradina (Landia d.o.o.). Pre-ma Tarifnom sustavu iz 2012. godine riječ je o projektu Bi-oplinsko postrojenje Gra-dec (Energija Gradec d.o.o.).

HROTE bilježi i sklopljene ugo-

vore o otkupu električne ener-gije s još 7 pogona na bioplin, a čiji pogoni do zaključenja ovog Izvješća nisu pušteni u rad. Ri-ječ je o projektima, prema Ta-rifnom sustavu iz 2007. godi-ne, Bio postrojenje Donji Mi-holjac (EnviTec Biogas d.o.o.), Bio postrojenje Viljevo (Envi-Tec Biogas d.o.o.) te Bioplins-ka elektrana Pisarovina (BPEL d.o.o.). Prema Tarifnom sus-tavu iz 2012. godine riječ je o projektima Projekt BIOKOR (Bi-okor d.o.o.), Bionardo Vrbanja 1 (Bionardo Vrbanja 1 d.o.o.), Bioplinski pogon Cirkvena (EKO CIRKVENA Poljoprivred-na zadruga) te Bioplin Ro-višće (Bioplin Rovišće d.o.o.). Planirana snaga svih navede-nih pogona iznosi 6,48 MW.

U Republici Hrvatskoj na elektroenergetsku mrežu priključene su, u sustavu povlaštenih proizvođača električne energije, ukupno 4 hidroelektrane ukupne in-stalirane snage 1,34 MW. Ri-ječ je o projektima, prema Ta-rifnom sustavu iz 2007. godi-ne, mHE Mataković (mHE Ma-taković, obrt za proizvodn-ju električne energije), mHE Mataković (MATAKOVIĆ stroj-na obrada metala) te Mala hi-droelektrana Pleternica na ri-jeci Orljavi (Mala hidroelektra-na Pleternica d.o.o.). Prema Ta-rifnom sustavu iz 2012. go-dine riječ je o projektu Agre-gat biološkog minimuma HE Lešće (HEP-Proizvodnja d.o.o.).

HROTE bilježi i sklopljeni ugo-vor o otkupu električne energi-

je s još dva hidro-projekta, a či-ji pogoni do zaključenja ovog Izvješća nisu pušteni u rad. Ri-ječ je o projektima, prema Ta-rifnom sustavu iz 2012. godine, Mala hidroelektrana Badljevi-na (Peranović d.o.o.) i Mala hi-droelektrana Zvečevo (Končar-Obnovljivi izvori d.o.o.). Pla-nirana snaga svih navede-nih pogona iznosi 0,142 MW. U Republici Hrvatskoj u sus-tavu povlaštenih proizvođača električne energije, a prema evidenciji koju vodi HROTE, još uvijek ne postoji niti jedan instalirani geotermalni kapa-citet za proizvodnju električne energije. Sa stajališta sklo-pljenih ugovora o otkupu električne energije, a čija pos-trojenja još uvijek nisu pušte-na u pogon, tvrtka Geoen d.o.o. nositelj je projekta Geotermal-na elektrana Marija 1 planira-ne snage 4,71 MW prema Ta-rifnom sustavu iz 2007. godine.

Energo media Servis svakog mjeseca objavljuje ažurira-no izvješće o stanju obno-vljivih izvora energije u RH.

Najava: European Utility Week 2013., Amsterdam, 15.-17.10.ll Savez za energetiku Zagre-ba i tvrtka Energo Media Ser-vis d.o.o. zajednički su, nakon višegodišnjih priprema, or-ganizatori 'Prvog međuna-rodnog grupnog nastupa hr-vatskih industrijskih kompa-nija te gospodarskih institu-cija' na jednom od najznačaj-nijih europskih energetskih događanja koje okuplja sve značajne dionike pod jed-nim krovom - European Utility Week-u. Riječ je organizaciji 'Hrvatskog industrijskog pa-viljona', a pod već dobro poz-natim brandom 'GREENVEST: INVEST IN GREEN CROATIA'.

Kombinacija međunarodne izložbe sa više od 400 tvrtki izlagača, visokorangirana trod-nevna konferencija te sudjelo-vanje više od 300 vodećih ko-munalnih pružatelja usluga uz više od 8.000 stručnjaka iz sektora jasan su pokazatelj snage i veličine događanja ko-jem ne može konkurirati ni-ti jedan drugi događaj u smis-lu sektorske razmjene iskusta-va i mogućnosti umrežavanja.

European Utility Week obje-

dinjuje tri zasebna događaja (Metering, Billing/CRM Euro-pe, Transmission & Distributi-on / Smart Grids Europe i Smart Homes) koji su se po prvi pu-ta zajedno održala 2012. go-dine kako bi na jednom mjes-tu zadovoljili nove potrebe brzorastuće europske 'inteli-gentne' energetske zajednice.

Ovogodišnje okupljanje vo-dećih tvrtki i stručnjaka otvo-riti će nove teme kao što su integracija obnovljivih izvo-ra energije i rješenja za skla-dištenje energije kao iza-zove koji su postali sre -dišnja tema za sva europs-ka komunalna poduzeća.

European Utility Week će, osim novog imidža događanja, ove godine već tradicionalno dos-taviti presjek inovativnih inte-ligentnih energetskih projeka-ta, pregled njihove implemen-tacije te vrhunske znanstvene radove iz cijelog svijeta koji su pažljivo odabrani zahvaljujući preporukama odbora sa više od pedeset članova.

Od 15. do 17. listopada Amster-

dam će još jednom postati eu-ropsko i svjetsko središte ener-getske industrije na kojem će više od 400 izlagača pred-staviti svoja rješenja u sekto-rima inteligentnih mjeren-ja, mreža, upravljanje poda-cima, naplate, prijenosa, dis-tribucije i inteligentnih kuća.

Osim upoznavanja sa najnovi-jim tehnološkim dostignućima, ovaj događaj je, zahvaljujući više od 8.000 stručnih sudioni-ka i savršena prilika za upozna-vanje, povezivanje i sklapanje novih poslova sa vodećim eu-ropskim i svjetskim kompanija-ma koje će upravo na European Utility Week-u biti u potrazi za novim rješenjima i partnerima.

Bez obzira o tome koji aspekt inteligentne energetske indus-trije predstavlja Vaše polje in-teresa, European Utility Week je pravo mjesto za pronala-zak pravog proizvoda, doba-vljača i partnera, kao i prilika za proširenje mreže kontaka-ta ovog brzorastućeg sektora.

Glavne teme koje pokriva Eu-ropean Utility Week su inte-

ligentni prijenos i distribuci-ja (T&D), integracija i pohra-na energije iz obnovljivih iz-vora (Renewable Integration & Storage), inteligentna mje-renja, ICT i upravljanje poda-cima (Smart Metering - ICT & Data Management) te inteli-gentne kuće (Smart Homes).

Savez za energetiku Zagre-ba i tvrtka Energo Media Ser-vis d.o.o. organizatori su (od 14.-18.10.2013. godine) 'Pr-vog međunarodnog grup-nog nastupa hrvatskih indus-trijskih kompanija te gospo-darskih institucija', a riječ je o visokorangiranom događaju i izvedbi dizajniranog 'Hr-vatskog industrijskog paviljo-na' izložbene površine do 100 m2 (i veće prema potrebi) ko-ji uključuje zasebne izlagačke jedinice, tzv. show room-ove te prostor za prezentaciju hr-vatskih industrijskih rješen-ja stručnoj javnosti iz sektora.

Organizatori na sebe preuzi-maju organizaciju cjelovitog nastupa što uključuje organi-zaciju prijevoza, smještaja i sa-jamsko-konferencijskog nas-

tupa. U planu organizatora je i organizacija ministarskog sastanka - predstavnika gos-podarskih institucija Kralje-vine Nizozemske i Republi-ke Hrvatske, a u slučaju većeg interesa i privatnog zračnog prijevoza za sve sudionike.

"Hrvatska će tijekom održavan-ja European Utility Week-a već gotovo 4 mjeseca biti članicom Europske unije te smo mišljen-ja kako bi grupni nastup hr-vatskih industrijskih tvrtki na ovom događaju bio prava pri-lika širokoj stručnoj javnos-ti predstaviti domaća rješen-ja. Koristim prigodu naglasi-ti kako je Savez za energeti-ku Zagreba prvi inicirao orga-nizaciju ovoga događanja te da očekujemo odziv niza ve-likih i srednjih tvrtki u kratkom roku", istaknuo je Tomislav Mar-janović, predsjednik Saveza za energetiku Zagreba i generalni direktor Energo Media Servisa.

Moguće opcije sudjelovanja - PAKET 1: Uređeni izložbeni prostor (3×3m2); avionski i taxi prijevoz za dvije osobe; smještaj za dvije osobe; ulaz-

nica za trodnevnu konferen-ciju za jednu od dvije prisut-ne osobe. PAKET 2: Uređeni izložbeni prostor (3×4m2); avionski i taxi prijevoz za dvi-je osobe; smještaj za dvije osobe; ulaznica za trodnev-nu konferenciju za jednu od dvije prisutne osobe. Nakna-da za navedene pakete razli-kuje se na način da članovi Sa-veza za energetiku Zagreba imaju povoljnije cijene sud-jelovanja. Ulaznica za sajam-ski dio European Utility Week-a je besplatna za sve sudioni-ke unutar hrvatskog paviljona (grupnog nastupa). Moguće je ugovoriti i drugačije pakete.

Pozivamo sve zainteresirane hrvatske industrijske tvrtke i gospodarske institucije da se za sve detaljne informacije obra-te u Informativni ured Saveza za energetiku Zagreba i tvrtke Energo Media Servis d.o.o. na T: +385-1-6441-445 ili slanjem upita na [email protected] te da sudjelo-vanje na ovom sajmu prepoz-naju kao priliku za još uspješni-je pozicioniranje na jedinst-venom europskom tržištu.

net | nacionalni energetski tjednik | vol. 05

Documents