net | nacionalni energetski tjednik | vol. 14

Poseban dizajn „napredne ćelije” prvi je takve vrste u svijetu te se radi o tzv. „III-V multi junction” solarnoj ćeliji koja je prvotno trebala biti korištena u svemiru. No, u Soitec-ovoj primjeni nekoliko ćelija napravljenih od različitih poluvodičkih materijala naslagano je jedna na drugu kao slojevi torte. Pojedine „podćelije” apsorbiraju različite valne duljine Sunčevog spektra...

Marin Pasarić[email protected]

ll Tim kojeg čine Fraunhofer institut za solarne energetske sustave, Soitec, CEA- Leti i Helmholtz Center iz Berlin ovaj

je tjedan predstavio najučinko-vitiju solarnu ćeliju na svijetu.

Uz učinkovitost od zapan-jujući 44.7%, ova ćelija oborila je rekord koji je prije tri mjeseca postavio Sharp sa svojim pro-izvodom učinkovitosti 44.4%.

Nova solarna ćelija nije samo dramatično učinkovitija od te-oretskih 33.7% učinkovitos-ti za konvencionalne silicijske solarne sustave, već je i na do-brom putu dostizanja cilja učinkovitosti od 50% koju si je tim postavio za 2015. godinu.

Laički rečeno, učinkovitost so-larnih ćelija vezana je uz mo-gućnost pretvorbe energije iz svjetlosti u električnu energiju.

Veća učinkovitost znači man-je troškovno učinkovitije so-

larne instalacije što u ko-načnici znači da se korišten-jem manje površine može proizvesti više električne energije za vrijeme život-nog vijeka solarnog sustava.

Povećanje učinkovitosti jedan je od ključnih faktora koji će po-većati konkurentnost velikih solarnih sustava te od vital-nog značaja za povećanje so-larnih instalacija diljem svijeta.

Soitec je bio jasan u svo-j im ambicijama za stva-ranje solarne ćelije s 50 % učinkovitosti te je sa svojim projektnim partnerima do-segao učinkovitost od 44.7 % u vrlo kratkim rokovima.

Njemačko - francuski tim predstavio najučinkovitiju solarnu ćeliju na svijetuINOVACIJA „Za brzi razvoj ćelija ključnu je ulogu odigrao novi postupak lijepljenja solarnih pločica (wafera). Uz pomoć ove tehnologije, u mogućnosti smo povezati dva kristalna poluvodiča, koje se inače ne može spojiti jedan na drugog uz zadržavanje visoke kvalitete. Ovim postupkom možemo proizvesti optimalnu kombinaciju poluvodiča te znatno ojačati učinkovitost solarnih ćelija”.

Cijeli članak pročitajte u:MEĐUNARODNIM VIJESTIMA

NETnacionalni energetskit j e d n i k

ENERGETSKE NOVOSTI, ANALIZE I KOMENTARI | GODINA 01 | BROJ 14 | ENERGO MEDIA SERVIS ZAGREB

FOTO: ENERGO MEDIA

ll Dvije trećine hrvatskih kućanstava troši više od deset posto ukupnih prihoda na osnovne energetske potrebe te su prema najčešće korištenoj međunarodnoj metodologiji to energetski siromašna kućanstva, pokazuju rezultati nedavno predstavlje-nog istraživanja... Stranica 04

NACIONALNE VIJESTIUNDP: U Hrvatskoj energetski siromašno 62% kućanstava

NEWSKomisija odgađa konačno glasanje o trgovinskim mjera pro-tiv kineskih solara

SPECIJALStranica 08

Njemačka: Milijarde eura ulaganja u napredne mreže pod upitnikomKOMENTARIStranica 14

INA: Tvrdnje sindikata INAŠ netočne su i navode na krive zaključke!

ll Europska komisija odgodila je ključno glasanje među vladama EU-a kojim bi se trebala odrediti dodatna carinska stopa na uvoz kineskih solarnih panela s ciljem rješavanja prakse nelojalnih cijena.

Stranica 02

TJEDAN 14 | RUJANNET

2 NEWS

U lipnju ove godine Komisija je uvela privremene carinske namete od oko 11% na uvoz svih panela iz Kine u Europu kako bi se privremeno riješio problem dampinških cijena kineskih solara...


ll Europska komisija odgo-dila je ključno glasanje među vladama EU-a kojim bi se tre-bala odrediti dodatna carins-ka stopa na uvoz kineskih so-

larnih panela s ciljem rješavan-ja prakse nelojalnih cijena. Vlade EU-a trebale su 3. listopa-da glasati o mogućem uvođen-ju dugoročnih trgovinskih mje-ra na uvoz kineskih solarnih modula i ćelija do kraja 2015. godine, no datum glasanja prebačen je na 22. listopada kako bi se zemljama članica-ma dalo više vremena za raz-matranje prijedloga Komisije. U lipnju ove godine Komi-sija je uvela privremene ca-rinske namete od oko 11% na uvoz svih panela iz Kine

u Europu kako bi se privre-meno riješio problem dam-pinških cijena kineskih solara.

Privremene carinske sto-pe u kolovozu su narasle na 47.6%, a u prosincu bi se do-datno trebale povećati na 47.7%, kada bi dugoročni i ko-načni postoci carinskih sto-pa trebali stupiti na snagu. Veliki dio kineskih proiz-vođača panela biti će izu-zet od plaćanja carina, u skla-du sa sporazumom između Kine i Europske komisije ko-ji je definiran u kolovozu.

Kineski proizvođači koji će pris-tati na prodavanje svojih pane-la po unaprijed dogovorenim fiksnim minimalnim cijenama i u ograničenim količinama neće morati plaćati dodatne carine.

Komisija želi vladama zemal-ja članica otvoriti dodatni vre-menski prostor za detaljniju analizu prijedloga prije samog glasanja te je zbog toga preba-cila datum konačne odluke.

Kada se glasalo o uvođen-ju privremenih carina čak 18 zemalja glasalo je protiv na-metanja uvoznih carina, no

u toj je fazi njihov glas bio sa-mo savjetodavnog karakte-ra. Za vrijeme glasanja oko konačnog uvođenja carina zemlje mogu blokirati njihovu primjenu te ranije postignu-ti dogovor između Kine i EU. Otvarajući zemljama članicama dodatna dva tjedna za odluku,

Komisija se nada da je otvorila dovoljno dug vremenski peri-od za razmatranje prijedloga te u konačnici i njegovo usvajanje.

EU ima vremena do 5. pro-s i n c a z a u v o đ e n j e k o -

načnih carinskih stopa, te do toga datuma sve zemlje č l a n i c e m o r a j u g l a s a t i o pri jedlogu kako bi on m o g a o p o s t a t i z a k o n .

U većini slučajeva vladi-ne odluke o trgovinskim pi-tanjima na razini EU ugla-vnom su samo formalnost, n o u o s j e t l j i v i m s l u č a -jevima kao što je i ovaj, v i s o k i d r ž av n i d u ž n o s -nici i ministri žele dublji uvid u problematiku te s e o s v o j o j k o n a č n o j odluci ipak žele puno jas-ni je i g lasni je iz jasni t i .

Komisija odgađa konačno glasanje o trgovinskim mjera protiv kineskih solaraEU EU ima vremena do 5. prosinca za uvođenje konačnih carinskih stopa te do toga datuma sve zemlje članice moraju glasati o prijedlogu kako bi on mogao postati zakon...

ll Naftna Industrija Srbi-je i Gazprom Energoholding potpisali su memorandum o realizaciji projekta izgradn-je parno-gasne termoelektra-ne u Pančevu, ukupnog kapa-citeta od 208 megavati. NIS-ov udio u novom joint ventu-re je 49%, dok preostalih 51% drži Gazprom energoholding.Energija koja se proizvodi iz

ove termoelektrane opskrblji-vati će NIS-ovu rafineriju u Pančevu i kombinat HIP Petro-hemija, u kojem je NIS stra-teški partner. Preostala količi-na elektroenergije planira se plasirati na energetsko tržište Srbije, koje će se, prema oče-kivanjima, u potpunosti libe-ralizirati početkom 2015. go-dine. Objavljeni su statistički

podaci o prosječnoj neto za-radi u kolovozu. Sukladno is-tima, prosječna neto plaća po-rasla je sa 44.182 na 44.770 RSD (oko 390 EUR), što je za realnih 0,9% više u odnosu na srpanj. Usporedimo li prosječne ne-to plaće u periodu od prvih 8 mjeseci 2013., evidentan je realan rast od 3,7% u od-nosu na isto razdoblje 2012.

NIS NIS kreće u joint venture s Gazprom Energoholdingom

FOTO: ENERGO MEDIA

Na neformalnom sastanku ministara energetike zemalja članica Europske unije koji se održao prošli petak u Viliniusu, Hrvatska je prvi puta sudjelovala kao punopravna članica, a predstavljao ju je zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić...


ll Na neformalnom sastan-ku ministara energetike ze-malja članica Europske uni-je koji se održao prošli pe-

tak u Viliniusu, Hrvatska je prvi puta sudjelovala kao pu-nopravna članica, a predsta-vljao ju je zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić.

Hrvatska je, naglasio je Leverić, na vlastitom primjeru spozna-la značaj suradnje zemalja čla-nica Unije i trećih zemalja u energetskom sektoru. Dodao je kako je "Hrvatska intenzivno uključena u stvaranje plinskog prstena EU i podržava projekt Jadransko-jonskog plinovoda koji osim Republike Hrvatske uključuje i Crnu Goru , Albaniju i Bosnu i Hercegovinu, te će kao

produžetak Trans-jadranskog plinovoda omogućiti opskr-bu cijele Europe plinom iz kas-pijskog bazena. Od izuzetne je važnosti da sve države uključe-ne u projekt intenzivno rade na njegovoj realizaciji kako bi se postigao vrlo važan cilj, a to je da Jadransko-jonski plinovod bude realiziran istovremeno s Trans-jadranskim plinovo-dom, odnosno da IAP-TAP bu-de prva faza izgradnje Trans-jadranskog plinovoda", rekao je zamjenik ministra Leverić.

Dodao je kako je "Hrvatska svjesna važnosti Ukrajine kao

strateškog partnera Europske unije u energetskom sekto-ru. Stoga je inicirala potpisi-vanje Deklaracije o realizaci-ji Jadranskog plinskog ko-ridora koji bi uključivao Hr-vatsku, Mađarsku i Ukrajinu, a koji će, zajedno s realizaci-jom projekta Jadransko-jon-skog i Trans-jadranskog pli-novoda, kao i LNG terminala, omogućiti diverzifikaciju op-skrbe plinom u Europi. Imple-mentacija europske regulative u energetskom sektoru osigu-rat će okvir za realizaciju pro-jekta spomenutog koridora", naglasio je zamjenik Leverić.

Zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić na neformalnom sastanku ministara energetike EUEU "Hrvatska je intenzivno uključena u stvaranje plinskog prstena EU i podržava projekt Jadransko-jonskog plinovoda..."

FOTO: ENERGO MEDIA

ll Izvješće koje je ovaj tjedan objavio Nacionalni laborato-rij za obnovljive izvore ener-gije američkog Ministarst-va energije pokazuju da po-većani rad elektrana na fosil-na goriva kako bi se u mrežu mogao prihvatiti veći broj elektrana na obnovljive izvo-re energije na Zapadnoj obali SAD-a smanjuje potrošnju go-riva i emisije CO2, no povećava

troškove poslovanja elektrana.

U scenarijima u kojima je jed-na četvrtina energije na Zapad-noj obali Amerike, uključujući dijelove Kanade i Meksika, došli iz vjetra i solarne ener-gije, troškovi za fosilna goriva smanjeni su za oko 7 milijardi dolara godišnje, dok se troško-vi održavanja i upravljanja elektranama kreću od 35 do

157 milijuna dolara godišnje.

Prema izvještaju, potreba za jačim radom elektrana na fo-silna goriva kako bi se u mrežu mogle prihvatiti veće količine energije iz sunca i vjetra po-većavaju troškove upravljan-ja fosilnim elektranama za prosječno 2 do 5 posto. Istraži-vanje je također došlo do re-zultata o smanjenju ugljičnog

otiska zapadne mreže za oko 30%, a emisije ugljičnog dioksi-da nastale jačim radom elektra-na na fosilna goriva bile bi man-je od 0,2 posto, što je, prema znanstvenicima, zanemarivo u usporedbi s globalnim sman-jenjem emisija koje proizlazi iz povećane proizvodnje energi-je iz vjetro i solarnih elektrana.U studiji se navodi kako bi emi-sije sumpor-dioksida i emisija

dušikovih-oksida također tre-bale pasti. Studija nije uzelo u obzir kapitalne troškove iz-gradnje vjetroelektrana, so-larnih elektrana te onih na fo-silna goriva, kao ni troškove izgradnje prijenosnih susta-va. Tim navodi kako su nave-deni troškovi značajni, no oni nisu bili dijelom istraživan-ja koje je bilo usredotočeno na upravljanje elektranama.

OIE SAD: Povećanje obnovljivih izvora energije na Zapadnoj obali znatno bi smanjilo troškove

FOTO: ENERGO MEDIA

besplatni info telefon

0800 5255www.hep.hr/opskrba

4 TJEDAN 14 | RUJANNETNACIONALNE VIJESTI

U skladu sa Zakonom o tržištu električne energije (NN 22/2013), Hrvatska energetska regulatorna agencija, donijela je 13. rujna 2013. Metodologiju za određivanje iznosa tarifnih stavki za opskrbu električnom energijom u okviru univerzalne usluge* (NN 116/2013)....

Tomislav Marjanović[email protected]

ll U skladu sa Zakonom o tržištu električne energije (NN 22/2013), Hrvatska energetska regulatorna agencija, donijela je 13. rujna 2013. Metodologiju za određivanje iznosa tarifnih stavki za opskrbu električnom energijom u okviru univer-zalne usluge* (NN 116/2013).Na temelju Metodologije op-skrbljivač HEP Operator dis-

tribucijskog sustava d.o.o. (HEP ODS), odredio je izno-se tarifnih stavki (cijene) za opskrbu električnom energi-jom kupaca u okviru univer-zalne usluge, odnosno ku-paca kategorije kućanstvo.Prosječna cijena za radnu ener-giju kupcima kategorije kućan-stvo smanjuje se za 10,7 posto. Prosječno smanjenje mjesečne novčane obveze za kupce ka-tegorije kućanstvo (ukupno za električnu energiju i za nak-nadu za korištenje mreže) iz-nosit će 6 do 7 posto, ovisno o tarifnom modelu koji ku-pac koristi. Novi, niži iznosi ta-rifnih stavki primjenjivat će se za obračun Vaše potrošnje od 01. listopada 2013. godine.S obzirom da se obračun električne energije za kupce kategorije kućanstvo oba-vlja jednom u šest mjeseci, za razgraničenje potrošn-

je na dan primjene novih ci-jena koristit će se dostavlje-na očitanja brojila ili procjena stanja brojila na dan primje-ne novih cijena, koju HEP-ODS provodi na način propisan Općim uvjetima za opskrbu.

"Kako bismo nove cijene primi-jenili na Vašu stvarnu potrošnju poslije 01. listopada 2013. go-dine, pozivamo Vas da očitate i dostavite nam stanje Vašeg brojila. Stanje možete dosta-viti putem: besplatnog tele-fona 0800-0555; web strani-ce: www.hep.hr, odnosno pu-tem; aplikacije "Moj račun" ili besplatnog potrošačkog te-lefona područne Elektre", sto-ji u obavijesti HEP ODS-a.Očitanja brojila za potrebe razgraničenja potrošnje na dan 01. listopada mogu se dos-tavljati do 10. listopada 2013. Svim kupcima će, uz sljedeći re-

dovni obračun, biti odvojeno iskazana potrošnja u razdoblju do i nakon 01. listopada 2013.

S ciljem smanjenja troško-va poslovanja, što je u obos-tranom interesu kupaca i op-skrbljivača, HEP-ODS, kao op-skrbljivač kupaca u okviru uni-verzalne usluge, neće slati zamjenske uplatnice kupcima kojima je razlika iznosa mje-sečne novčane obveze (izno-sa na uplatnici) uslijed primje-ne novih tarifnih stavki, man-ja od 10 kuna.Također, neće-mo slati zamjenske uplatni-ce kupcima kojima je redovni obračun tijekom mjeseca listo-pada ili studenog. Svim kupci-ma će razlika nastala uslijed primjene novih tarifnih sta-vki biti obračunata prilikom idućeg redovnog obračuna.

Kupci koji tijekom mjese-

ca listopada, uslijed primje-ne navedenih kriterija, ne do-biju zamjenske uplatnice na svoju adresu, mogu od svo-je Elektre zatražiti izdavan-je zamjenskih uplatnica.

Objašnjenje stavki računa: Račun za utrošenu električnu energiju kupcima kategori-je kućanstvo šalje se svakih 6 mjeseci, sukladno Općim uvje-tima za opskrbu električnom energijom. Na svakom računu naveden je mjesec izdavan-ja sljedećeg računa. Račun se dostavlja na adresu kupca ili na neku drugu adresu, uko-liko je to kupac zatražio. Vaš račun možete bez plaćan-ja naknade podmiriti u svim poslovnicama Hrvatske poš-te, svim poslovnicama FINA-e, putem trajnog naloga ugo-vorenog s nekom od poslov-nih banaka ili kartičnih kuća.

HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. izvijestio kupce kategorije kućanstvo o primjeni novih, nižih cijena od 01. listopada 2013.HEP-ODS Na temelju Metodologije opskrbljivač HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. (HEP ODS), odredio je iznose tarifnih stavki (cijene) za opskrbu električnom energijom kupaca u okviru univerzalne usluge, odnosno kupaca kategorije kućanstvo...

N A J A V A K O N F E R E N C I J E

Saznajte što nas čeka u 2014.: OIE, učinkovitost i financiranja

ll U organizaciji Energo Me-dia Servisa i Saveza za ener-getiku Zagreba, za vrije-me održavanja prvog hr-vatskog green-tech i green-lifestyle sajma otvorenog ti-pa GREENVEST: HOME EDITI-ON, u petak, 18.10.2013. go-dine od 10:00 do 17:00 sati u ARENA Centru (kino-dvora-na) održat će se jednodnev-na konferencija pod nazivom 'GREENVEST: Hrvatsko zeleno gospodarstvo u 2014. godini'.

Tijekom održavanja, uz iz-nimno dinamičan program i govornike, organizatori će poslovnom sektoru i drugoj zainteresiranoj javnosti pruži-ti sveobuhvatne informacije o Nacionalnom akcijskom pla-nu za obnovljive izvore ener-gije, Zakonu o obnovljivim iz-vorima energije i drugim po-vezanim podzakonskim akti-ma, informacije o planovima i mjerama vezanim uz daljn-ji razvoj projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti te zelene gradn-je, a poseban naglasak sta-vljen je na buduće izvore fi-nanciranja takvih projekata iz domaćih i europskih izvora.

Cijena kotizacije iznosi 350,00 HRK + PDV i uplaćuje se jed-nokratno na osnovu pre-dračuna kojeg dostavlja Ener-go Media Servis d.o.o. Svoju prijavu možete izvršiti putem obrasca dostupnog na porta-lu croenergo.eu/16557.aspx ili slanjem upita na [email protected]. Mjesto održavan-ja konferencije ograničeno je za prihvat 150 sudionika. De-taljan program konferencije s pripadajućim predavačima svi prijavljeni sudionici dobiti će putem adrese elektroničke pošte najkasnije 10 dana pri-je održavanja konferencije.

Konferencija će ujedno biti do-bra prilika i za najavu drugih Međunarodnih gospodarsko-investicijskih dana 'GREEN-VEST: INVEST IN GREEN CRO-ATIA 2014.' s generalnom te-mom 'Regionalno tržište obno-vljivih izvora energije, ener-getske učinkovitosti, zelene gradnje i zaštite okoliša', koja će se održati u Dubrovniku. [T.M.]

U Sisku belgijski IPS Konzalting otvorio ured za održive tehnologijeIPS-KONZALTING "Hrvatska je na novome razvojnom putu pa vjerujemo da će iskustva, inovacije i tehnologije razvijene u Belgiji biti dragocjene i hrvatskim poduzetnicima. Tako će se stvoriti novi koncept razvoja uz aplikaciju budućih europskih projekata".

Predsjednik IPS Konzaltinga Filip Raymaekers izvijestio je kako se tvrtka specijalizirala za projekte u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, a namjerava se povezati sa znanstveno-istraživačkim institucijama u Hrvatskoj, prehrambeno-prerađivačkim industrijskim sektorom i poljoprivrednim proizvođačima. U projektima će dati prednost primjeni obnovljivih izvora energije...


ll U Sisku je otvoren prvi ured belgijskoga IPS Konzal-tinga u Hrvatskoj, koji će ma-lim i srednjim poduzetnici-ma te poljoprivrednicima pružati usluge savjetovan-ja, izrade studija i razvo-ja projekata ekološki održi-ve razvojne tehnologije.

Belgijska konzultantska tvrtka otvorena je uz potporu Vele-poslanstva Kraljevine Belgije.

"Hrvatska je na novome raz-vojnom putu pa vjerujemo da će iskustva, inovacije i teh-nologije razvijene u Belgiji bi-ti dragocjene i hrvatskim po-duzetnicima. Tako će se stvori-ti novi koncept razvoja uz apli-kaciju budućih europskih pro-jekata", rekla je otvarajući si-sački ured IPS Konzaltinga ve-leposlanica Kraljevine Belgije u Hrvatskoj Nancy Rossignol.

Predsjednik IPS Konzaltin-ga Filip Raymaekers izvijestio je kako se tvrtka specijalizira-la za projekte u poljoprivred-no-prehrambenom sektoru, a namjerava se povezati sa znan-stveno-istraživačkim instituci-jama u Hrvatskoj, prehram-beno-prerađivačkim indus-trijskim sektorom i poljopri-vrednim proiz vođačima. U projektima će dati pred-n o s t p r i m j e n i o b n o -v l j i v i h i z vo r a e n e rg i j e .

FOTO: ENERGO MEDIA

6 TJEDAN 14 | RUJANNET

NACIONALNE VIJESTINACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Izazovi za sudionike energetskog tržišta sve većiKONFERENCIJA Više od 300 sudionika iz Hrvatske i inozemstva okupio je u četvrtak u Osijeku 11. skup o prirodnom plinu, toplini i vodi "Plin 2013".

Praksa pokazuje da, nakon što ovakvi skupovi završe, suradnja gospodarstva i znanstvenih institucija ne prestaje već se učvršćuje kroz brojne istraživačke projekte, dodao je Ercegovac ocijenivši kako je ovaj skup pozitivan primjer sinergije gospodarstva i

znanstvenih institucija...


ll Više od 300 sudionika iz Hrvatske i inozemstva oku-pio je u četvrtak u Osijeku 11. skup o prirodnom pli-nu, toplini i vodi "Plin 2013".Otvarajući skup član Upra-

ve Hrvatske elektroprivrede (HEP) Zvonko Ercegovac kazao je kako su izazovi za sudionike energetskog, pa tako i plinskog tržišta sve veći i zahtjevniji pa je stoga od ključnog značaja povezivanje stručnjaka s raz-nih institucija i sudjelovanje na ovakvim konferencijama.Praksa pokazuje da, nakon što ovakvi skupovi završe, su-

radnja gospodarstva i znan-stvenih institucija ne presta-je već se učvršćuje kroz brojne istraživačke projekte, do-dao je Ercegovac ocijenivši kako je ovaj skup pozitivan primjer sinergije gospodarst-va i znanstvenih institucija.Dekan Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu, jednog od organizatora skupa, Dražan

Kozak rekao je kako broj sudi-onika svake godine raste, što znači da je skup prepoznat kao mjesto gdje se mogu saznati novosti u plinskom biznisu.

Tijekom skupa, koji će tra-jati do 27. rujna, predviđe-no je oko 40 izlaganja, među ostalim, o razvoju plinskog tržišta u Hrvatskoj, fotona-

ponskim sustavima, energe-tici i toplinskoj tehnici, plin-skoj tehnici te korištenju obnovljivih izvora energije.

Uz tvrtku HEP-plin i Strojarski fakultet u Slavonskom Bro-du, konferencija se, od 2010. godine, organizira u suradn-ji s Tehničkim fakultetom "Pollack Mihály" iz Pečuha.

U Hrvatskoj energetski siromašno 62% kućanstavaISTRAŽIVANJE Dvije trećine hrvatskih kućanstava troši više od deset posto ukupnih prihoda na osnovne energetske potrebe te su prema najčešće korištenoj međunarodnoj metodologiji to energetski siromašna kućanstva, pokazuju rezultati nedavno predstavljenog istraživanja agencije GfK i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP).

Rezultati istraživanja pokazuju da gotovo deset posto hrvatskih kućanstava ne može primjereno zagrijati svoje domove u najhladnijim mjesecima, a više od 26 posto kasni s plaćanjem mjesečnih računa za energente...

ll Dvije trećine hrvatskih kućanstava troši više od de-set posto ukupnih prihoda na osnovne energetske potre-be te su prema najčešće ko-rištenoj međunarodnoj me-todologiji to energetski siro-mašna kućanstva, pokazuju rezultati nedavno predsta-vljenog istraživanja agenci-je GfK i Programa Ujedinje-nih naroda za razvoj (UNDP).

Istraživanje je pokazalo da od prosječnog ukupnog pri-hoda od 840 eura mjeseč-no, hrvatska kućanstva na osnovne energetske potrebe troše 102,6 eura ili 12,2 posto.

U većini drugih zemalja Euro-pske unije, više od deset pos-to ukupnih prihoda na osnov-ne energetske potrebe troši između 10 i 40 posto kućan-stava, kaže koordinatorica U N - a i s t a l n a p r e d s t a -v n i c a U N D P - a u H r -v a t s k o j L o u i s a V i n t o n .

Dodaje da je gospodars-ka kriza pojačala problem pristupačnosti energije u Hr-vatskoj tako da je 2007. godi-ne udio kućanstava s preve-likim izdacima za energente bio 42 posto, a sada 63 posto.

R e z u l t a t i i s t r a ž i v a n -j a p o k a z u j u d a g o t o -vo deset posto hrvatskih kućanstava ne može primje-reno zagri jat i svoje do-move u najhladnijim mje-secima, a više od 26 pos-to kasni s plaćanjem mje-sečnih računa za energente.

Kao moguća rješenja UNDP predlaže povećanje pri-hoda kućanstava što izra-v n o ov i s i o p o k re t a n j u gospodarskog rasta, sman-jivanje cijene energena-ta kroz veću tržišnu konku-rentnost, povećanje ener-g e t s k e u č i n k o v i t o s t i u kućanstvima i povećan-j e d r ž a v n e p o m o ć i ugroženim kućanstvima.

Ta bi pomoć trebala bi-ti bolje distribuirana nakon što Hr vatska, prema na-javama voditelja radne gru-p e z a u g r o ž e n e k u p c e Ministarstva gospodarst-va Cvjetka Zorovića, do kra-ja godine donese uredbe ko-je će odrediti tko može ući u kategoriju ugroženih kupaca.

Općeprihvaćena definici-ja energetskog siromašt-va ne postoji pa tako i EU radi na pr ihvaćanju za-jedničke definicije što se očekuje do kraja godine.

Definicija koja se najčešće upotrebljava je ona iz Uje-dinjenog Kraljevstva, Aus-tralije i Novog Zelanda pre-ma kojoj se energetski siro-mašnim kućanstvima smatra-ju ona koja na energiju troše više od deset posto prihoda.

FOTO: ENERGO MEDIA

Ovaj sustav grijanja uštedjet će Vam dovoljno energije u jednoj godini za put oko svijeta u električnom automobilu.

Bosch Condens 3000W:Smanjuje trošak grijanja i emisiju koristeći visokoučinkovitu kondenzacijsku tehnologiju.

Bosch kondenzacijska tehnologija predstavlja grijanje u najsuvremenijem obliku. U novogradnjama ona

nalazi primjenu već kao standard. Ali i u starijim zgradama možete kod renoviranja profi tirati od ovog in-

teligentnog načina iskorištenja energije. Bez obzira radi li se o obiteljskim kućama za jednu obitelj ili o

etažnim stanovima, Bosch kondenzacijskim rješenjima iskoristili ste sve prednosti u vašu korist.

www.bosch-climate.com.hr

8 TJEDAN 14 | RUJANNETSPECIJAL

"Odluka Uprave Ine o utvrđivanju viška radnika koja je uslijedila nakon provedenih analiza poslovanja donesena je u veljači ove godine te su u srpnju odobrene predložene mjere poboljšanja učinkovitosti", stoji u priopćenju INA-iniog sektora za korporativne komunikacije...


ll Sindikat INAŠ, najveći sin-dikat u INA d.d. s članovima u svim njenim organizacijskim cjelinama, poziva Vladu Re-publike Hrvatske da, kao 45 postotni vlasnik INA-e, hitno zaustavi sve započete orga-nizacijske procese, projekte i programe u INA-i do okončan-ja pregovora s MOL-om. Iz sin-dikata upozoravaju da se u INA-i trenutno provodi jednostrana politika užurbanog donošenja strateški i egzistencijalno bitnih odluka pod vodstvom MOL-a i predsjednika uprave INA-e."Već mjesecima upozorava-mo na sustavno provođenje poslovne politike koja je dovela do smanjenja proizvodnje, pre-rade i prodaje te klime straha, nesigurnosti i nezadovoljstva u INA-i. Nakon što je Vlada pokre-nula proces pregovora s MOL-om oko dioničarskog ugovo-ra, nadali smo se da će radnici moći mirno raditi barem dok traju pregovori. Dogodilo se upravo suprotno. Uprava INA-e donosi ishitrene odluke koji-ma želi mimo zakona, pravila i kriterija otpustiti 181 zaposle-nika, raskinuti ugovore sa čim većim brojem radnika u ma-loprodaji i stvoriti osnove za gašenje dijela rafinerijske pre-rade. Sve se odluke donose i provode ispod žita bez stvar-nog socijalnog dijaloga sa sin-dikatima i Radničkim vijećem. Sam ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak je prije početka pregovora najavio zausta-

vljanje ovakvih procesa, za što još uvijek nije kasno. Stoga Vladu pozivamo da hitno pro-glasi moratorij na sve značajne odluke vezane uz reorga-nizaciju i promjenu organi-zacijske strukture te smanjen-ja broja radnika do završetka pregovora", kaže predsjed-nica INAŠ-a Maja Rilović.Jedan od primjera brzih i jed-nostranih promjena jest zakon-ski upitan Program zbrin-javanja viškova radnika, ko-jim se želi otpustiti 181 radnik u INA-i, a o kojem se negativ-no očitovalo Radničko vijeće. "Riječ je o visokokvalificiranim i visokostručnim radnicima te zaštićenim i socijalno osjetlji-vim skupinama radnika, što držimo moralno neprihvatlji-vim, a poslovno vrlo lošim za budućnost INA-e. Zbog toga je Radničko vijeće, a i mi kao sin-dikat, dalo negativno mišljen-je na temelju kojeg je HZZ-o naložio odgodu otkazivanja ugovora o radu radnika prije 15. listopada. Želim istaknuti da se ne radi o stvarnom višku jer se na listi većinom nalaze radnici koji su detektirani kao "nepodobni" i ne uklapaju se u kriterije definirane samim Pro-gramom, što implicira niz tužbi radnika za nezakonito otkazi-vanje ugovora o radu. Upra-va INA-e istovremeno provodi politiku pomlađivanja kadra i novih zapošljavanja radnika, a mlade radnike koji imaju traže-nu spremu i zvanje proglaša-va tehnološkim viškom. Što-više, u medijima je objavljeno da Odluku Uprave kojom se utvrđuje Program zbrinjavan-ja viška radnika te lista radnika obuhvaćena programom ni-je potpisna od strane niti jed-nog člana Uprave imenova-nog od Vlade, što je krajnje ne-uobičajeno i nameće zaključak da hrvatski članovi nisu bili za-dovoljni ovakvim Programom zbrinjavanja viška radnika. Nije kasno da Vlada, kao 45 postotni vlasnik INA-e, zaus-tavi ovakvu sramotnu odluku Uprave INA-e", kaže Rilović.

Jedan od procesa koji bi mo-gao imati dalekosežne poslje-dice za opstanak INA-e, a na ko-ji su zaposlenici INA-e također ukazivali proteklih mjeseci kroz tri prosvjedna skupa te niz drugih sindikalnih akcija diljem Hrvatske, je i pilot pro-jekt "Postanite poduzetnik", ko-jim se benzinske postaje daju u franšizu privatnim poduzet-nicima. Iz Sindikata upozora-vaju da njegova implementa-cija za sve zaposlenike uključe-ne u program znači trenu-tačan raskid ugovora o radu s INA d.d., čime zaposlenici gu-be sva stečena prava i otvara se prostor za drastično sman-jenja plaća i daljnje otkaze."Ovaj je projekt tek u fazi pro-ceduralnih koraka za odabir partnera, koliko je nama poz-nato konačne odluke Uprave o odabiru partnera još nema te ga isto tako nije kasno zausta-viti. Dužnost Vlade je da učini nešto po tom pitanju obzirom da se radi o reorganizaciji u bit-noj mjeri cjelokupnog poslo-vanja maloprodaje koja je jed-na od tri osnovne djelatnos-ti INA-e. Ako je suditi po iskus-tvima MOL-a i Slovnafta, jedi-no što će INA-i ovaj projekt do-vesti jest sveukupnu devastaci-ju maloprodaje i daljnje sman-jenje udjela INA-e na tržištu, što je suprotno dioničarskom u g ovo r u ", k a že R i l ov i ć . Iz INAŠ-a podsjećaju da se sa-mo u zadnje tri godine broj radnika u INA Grupi smanjio za 2700, a otišlo ih je više od 3000. "Ovakav odljev radne sna-ge ugrožava budućnost sa-me INA-e, a u suprotnosti je i s javno objavljenim stavovima MOL-a prilikom ulaska u vlas-ništvo INA d.d. Direktni gubi-tak državnog proračuna zbog smanjenja zaposlenosti u INA Grupi, a na osnovi manjih do-prinosa i poreza, smanjenog prihoda s osnove PDV-a uz is-tovremeno povećanje izdataka HZMO-u, je vrtoglavih 270 mi-lijuna kuna godišnje. Kao što je i sam predsjednik Vlade Zoran Milanović rekao, Vlada se "do

razumne granice" mora bori-ti za očuvanje svakog radnog mjesta u privatnom i javnom sektoru, što očekujemo i u slučaju INA-e. INA je kompani-ja koja je Zakonom o energetici definirana kao subjekt od stra-teškog interesa za Republiku Hrvatsku, INA je visoko profi-tabilna te, sudeći i po kriteriji-ma koje je i predsjednik Vlade naveo u obraćanju naciji, spa-da u kategoriju nacionalnog bogatstva", zaključila je Rilović.

"Kao što smo jučer izvijestili, Program zbrinjavanja nije ni na koji način povezan s prego-vorima, niti čini dio pregovora s obzirom da je isti bio prethod-no pokrenut i odobren te su u tom smislu tvrdnje sindikata INAŠ netočne i navode na krive zaključke", stoji u reakciji INA-e na tvrdnje sindikata INAŠ."Odluka Uprave Ine o utvrđi-vanju viška radnika koja je us-lijedila nakon provedenih ana-liza poslovanja donesena je u veljači ove godine te su u srpn-ju odobrene predložene mjere poboljšanja učinkovitosti", stoji u priopćenju INA-iniog sektora za korporativne komunikacije. Nadalje, u priopćenju se na-vodi: "Naime, potreba za ra-cionalizacijom radne snage utvrđena je temeljem organi-zacijskih i tehnoloških promje-na te s ciljem povećanja konku-rentnosti i učinkovitosti kom-panije. Spomenuta racionali-zacija potrebna je i opravda-na s gledišta održivog poslo-vanja te je u interesu svih dio-nika da INA bude stabilna i us-pješna hrvatska kompanija"."Posljednjih šest mjeseci u ti-jeku je postupak utvrđivan-ja broja radnika koji bi trebali biti obuhvaćeni Programom zbrinjavanja. Riječ je o ugla-vnom administrativnom oso-blju te pomoćnim radnicima"."Postupak se provodi poštujući sve zakonske i interne regula-tive, pri čemu su uključeni i sindikati koji djeluju unu-tar Ine i Radničko vijeće", sto-ji u zaključku priopćenja.FOTO: ENERGO MEDIA

INA: Tvrdnje sindikata INAŠ su netočne!AK TUALAC Sindikat INAŠ upozorava Vladu: Hitno zaustavite sve velike organizacijske promjene u INA-i do okončanja pregovora; INA: Program zbrinjavanja nije ni na koji način povezan s pregovorima

NET | NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK · Tjednik · No. 13 · Rujan 2014 · Godina 1 · IZDAVAČ ENERGO MEDIA SERVIS · MJESTO IZDAVANJA Republika Hrvatska | Zagreb · FOTOGRAFIJE I GRAFIKE ENERGO MEDIA, partnerske medijske kuće i promocijski sustavi prikazanih idejnih i gotovih rješenja · GLAVNI UREDNIK Tomislav Marjanović · POMOĆNIK UREDNIKA Marin Pasa-rić · GRAFIČKO OBLIKOVANJE ENERGO MEDIA | Tomislav Marjanović · TISAK STEGA TISAK · DIS-TRIBUCIJA ENERGO MEDIA SERVIS i SAVEZ ZA ENERGETIKU ZAGREBA · © Sva prava pridržana.NET

nacionalni energetskit j e d n i k

Akcija paketa s kotlovima na kruta goriva, kondenzacijskom i solarnom tehnologijom

Savršeno usklađeni sustavi grijanja za sve zahtjeve. Brzi za instaliranje, jednostavni za rukovanje.

*Korisnik ostvaruje mogućnost produženja jamstva do ukupnog trajanja 5 godina od datuma ovlaštenog puštanja u pogon. Detaljnije informacije možete dobiti www.bosch-climate.com.hr i www.buderus.com.hr.**Uvjete prodaje provjerite putem [email protected] ili pozivom na broj +385-1-6441-445

Trajanje akcije od 16.09. - 30.11.2013. ili do isteka količina

Trajanje akcije od 16.09. - 30.11.2013.

*

Mogućnost beskamatnog fi nanciranja na 24 rate putem

**

Mogućnost fi nanciranja putem potrošačkih kredita

do 36 rata**

10 TJEDAN 14 | RUJANNETMEĐUNARODNE VIJESTI

Poseban dizajn "napredne ćelije" prvi je takve vrste u svijetu te se radi o tzv. "III-V multi junction" solarnoj ćeliji koja je prvotno trebala biti korištena u svemiru. No, u Soitec-ovoj primjeni nekoliko ćelija napravljenih od različitih poluvodičkih materijala naslagano je jedna na drugu kao slojevi torte. Pojedine "podćelije" apsorbiraju različite valne duljine Sunčevog spektra...


ll Tim kojeg čine Fraunhofer institut za solarne energetske sustave, Soitec, CEA- Leti i Helmholtz Center iz Berlin ovaj je tjedan predstavio najučinko-vitiju solarnu ćeliju na svijetu.

Uz učinkovitost od zapan-jujući 44.7%, ova ćelija oborila je rekord koji je prije tri mjeseca postavio Sharp sa svojim pro-izvodom učinkovitosti 44.4%.

Nova solarna ćelija nije samo dramatično učinkovitija od te-oretskih 33.7% učinkovitos-ti za konvencionalne silicijske solarne sustave, već je i na do-brom putu dostizanja cilja učinkovitosti od 50% koju si je

tim postavio za 2015. godinu.

Laički rečeno, učinkovitost so-larnih ćelija vezana je uz mo-gućnost pretvorbe energije iz svjetlosti u električnu energiju.

Veća učinkovitost znači man-je troškovno učinkovitije so-larne instalacije što u ko-načnici znači da se korišten-jem manje površine može proizvesti više električne energije za vrijeme život-nog vijeka solarnog sustava.

Povećanje učinkovitosti jedan je od ključnih faktora koji će po-većati konkurentnost velikih solarnih sustava te od vital-

nog značaja za povećanje so-larnih instalacija diljem svijeta.

Soitec je bio jasan u svo-j im ambicijama za stva-ranje solarne ćelije s 50 % učinkovitosti te je sa svojim projektnim partnerima do-segao učinkovitost od 44.7 % u vrlo kratkim rokovima.

Rad na projektu započeo je pri-je tri godine, u svibnju 2013. je predstavljena ćelija učinko-vitosti 43.6% dok je ovih da-na predstavljena i najučinko-vitija solarna ćelija na svijetu.

Poseban dizajn "napred-ne ćelije" prvi je takve vr-

ste u svijetu te se radi o tzv. "III-V multi junction" solar-noj ćeliji koja je prvotno tre-bala biti korištena u svemiru.

No, u Soitec-ovoj primjeni ne-koliko ćelija napravljenih od različitih poluvodičkih ma-terijala naslagano je jedna na drugu kao slojevi torte.

Pojedine "podćelije" ap-sorbiraju razl ičite valne duljine Sunčevog spektra.

Frank Dimroth iz Fraun-hofer ISE-a, napominje "Za brzi razvoj ćelija ključnu je ulogu odigrao novi postu-pak lijepljenja solarnih pločica

(wafera). Uz pomoć ove teh-nologije, u mogućnosti smo povezati dva kristalna polu-vodiča, koje se inače ne može spojiti jedan na drugog uz za-državanje visoke kvalitete.

Ovim postupkom može -mo proizvesti optimalnu kombinaciju poluvodiča te znatno ojačati učinko-v i t o s t s o l a r n i h ć e l i j a ".

Uz nedavno obaranje no-vog rekorda, partneri na projektu najavljuju kako n a s t a v l j a j u s r a d o m d o k n e d o s e g n u z a c r -t a n i c i l j u č i n k o v i t o s -ti od 50% do 2015. godine.

Njemačko-francuski tim predstavio najučinkovitiju solarnu ćeliju na svijetu"Za brzi razvoj ćelija ključnu je ulogu odigrao novi postupak lijepljenja solarnih pločica (wafera). Uz pomoć ove tehnologije, u mogućnosti smo povezati dva kristalna poluvodiča, koje se inače ne može spojiti jedan na drugog uz zadržavanje visoke kvalitete. Ovim postupkom možemo proizvesti optimalnu kombinaciju poluvodiča te znatno ojačati učinkovitost solarnih ćelija".

FOTO: ENERGO MEDIA

11RUJAN | TJEDAN 14NET

MEĐUNARODNE VIJESTINACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Indija će graditi najveću svjetsku solarnu elektranuMarin Pasarićmarin.pasarić@croenergo.eu

ll Indijska vlada najavila je kako planira izgraditi najveću svjetsku solarnu elektranu u saveznoj državi Rajastan.

Prema navodima, ukup -na snaga dovršenog pro-jekta trebala bi biti 4.000 MW.

Indija trenutno raspolaže sa 1.759.43 MW solarnih elektra-na spojenih na mrežu, dok je prema indijskom naci-onalnom planu pod nazi-vom Solar Mission u planu iz-gradnja čak 20.000 MW solar-nih elektrana do 2020. godine.

U vladinom priopćenju sto-ji: "Ovo će biti najveći solarni projekt na svijetu. Budući da

se radi o prvom projektu ovih razmjera, vjerujemo kako će upravo Indija postaviti tren-dove za razvoj velikih solar-nih elektrana diljem svijeta".

Projekt će biti izgrađen na 23 tisuće hektara zemljišta u vlas-ništvu državne tvrtke Sam-bhar Salts, te će biti posta-vljen kao joint venture pet ve-likih javnih komunalnih podu-zeća (Bhel, Powergrid Corp. of India, Solar Energy Corp. of India, Hindustan Salts li-mited i Rajasthan Electro-nics & Instruments Limited)

P r v a f a z a s n a g e 1 . 0 0 0 MW trebala bi biti dovrše-na u roku od tri godine. No, ovaj projekt samo je dio puno većeg plana za raz-voj solarne energije u Indiji.

Indijsko ministarstvo novih i obnovljivih izvora energije izjavilo je kako je ured premije-ra već odobrio plan kojim bi se sušna područja Rajastana i Gu-jarata pretvorile u velike solar-ne parkove. Izgradnjom solar-nih projekata na ovim područji-ma, moglo bi se proizvesti oko 300 tisuća MW električne ener-gije što je jednako cjelokupnoj potrošnji Indije u 2012. godini.

Indija trenutno za proizvodnju električne energije uglavnom koristi elektrane na ugljen, no zbog nedovoljne opskrbe go-rivom često je suočena s teškim nestašicama električne energi-je. Trenutno je oko 94% stanov-nika urbanih područja spojeno na elektroenergetsku mrežu, dok u ruralnim područjima ovaj postotak pada na 60%.

GE ispituje mogućnosti napajanja luke u Rotterdamu

Studija: Obnovljivi izvori energije u SAD-u jeftiniji od ugljena


ll Najveća europska luka udružila s GE-om kako bi pro-našla nove načine napajan-je svojih aktivnosti obzirom da grad Rotterdam trenutno provodi planove koji bi trebali smanjiti ukupne emisije ugljič-nog dioksida za 50% do 2025.

IEE Spectrum javlja da iako se Rotterdam u velikoj mjeri oslanja na industrije fosil-nih goriva, sve je veći trend usredotočavanja na ko -rištenje obnovljivih izvo-ra energije i postojećih sred-stava za napajanje luke.

Rotterdam i GE udružili su se kako bi razvili naprednu mrežu koja može djelovati kao virtu-


ll Nedavno objavljena studi-ja otkriva kako su vjetroelektra-ne jeftinije od novih elektrana na ugljen te cjenovno jedna-ke, ako ne i jeftinije, od novih plinskih elektrana. Iako ovaj podatak zvuči prilično nevje-rojatno, autori studije napo-minju da ukoliko u obzir uz-memo cijenu globalnog za-topljenja i zdravstvene pro-bleme uzrokovane emisija-ma ugljičnog dioksida, kao i opasnosti od sumpor dioksi-da iz elektrana na ugljen, cije-ne naglo počinju padati u ko-rist obnovljivih izvora energije.

Izvješće koje su sastavili Laurie T. Johnson, glavna ekonomisti-ca u Vijeću za zaštitu nacional-nih resursa (NRDC) te Starla Yeh i Chris Hope, istražuje društveni trošak ugljičnog dioksida (So-cial Cost of Carbon - SCC). Ovaj sustav mjerenja trenutno koris-ti američka vlada kako bi mo-gla pratiti koliko će štete jed-na tona emisija CO2 napraviti u budućnosti. Američka agen-cija za zaštitu okoliša ovaj sus-tav opisuje kao "sveobuhvatnu procjenu štete od promjene

klime koji uključuje, ali nije ograničen na promjene u neto poljoprivrednoj produktivnos-ti, zdravlju ljudi, imovinske šte-te te povećani rizik od poplava."

Prema posljednjim podaci-ma, prirodne katastrofe diljem svijeta su samo od 2000. go-dine uzrokovale štete vrijed-nosti čak 2,5 bilijuna dolara.

No, već neko vrijeme vlada prijepor oko vladinih procjena troška tone CO2 koji se kreću od 11 do 52 dolara, dok man-je konzervativne procjene cije-nu povisuju od 62 do 266 dola-ra po toni. A to je lijepa razlika.

Johnson u studij i navo -di kako "Korištenjem široko dostupnih modela kalkulaci-je troškova klimatskih promje-na, onečišćenja i drugih zdra-vstvenih problema nastalih uslijed izgaranja fosilnih gori-va ( npr. sumpor dioksid), stu-dija je došla do stvarnih troško-va električne energije, što znači da su u kalkulaciju stavljeni ne samo direktni troškovi ve-zani uz proizvodnju električne energije, već i klimatski i zdra-vstveni troškovi uzrokovani onečišćenjem iz elektrana."

Primjenom najkonzervativni-ji SCC izračuna sa uključenim troškovima SO2, Johnson i ko-lege došli su do rezultata koji ukazuju da je jeftinije izgraditi novu farmu vjetra nego elektra-nu na ugljen, čak i da se radi o elektrani sa tehnologijom hva-tanja i skladištenja ugljika.

Troškovi elektrana na pri-rodni plin znatno su manji od onih na ugljen, no još uvi-jek u istom cjenovnom ran-gu (ili nešto viši) nego za iz-gradnju vjetroelektrane.

Procjenom troška tone CO2 na 122 dolara, građani SAD-a plaćaju 8 centi/KWh za no-vu kopnenu vjetroelektranu, 13.3 centa/KWh za solarnu elektranu i čak 20.3 centa/KWh za novu elektranu na ugljen.

Znanstvenici zaključuju: "Re-zultati istraživanja pokazuju da naš elektroenergetski sustav, koji proizvodi ukupno 40 pos-to svih nacionalnih emisija CO2 stoji više nego što smo mislili. Prelazak na čišće oblike ener-gije neće samo pomoći u zaštiti našeg okoliša od kli-matskih promjena, već je i eko-nomski najisplativije rješenje".

alna elektrana (VPP) te inte-grira proizvodnju toplinske i energije iz obnovljivih izvo-ra sa fleksibilnim korisnicima unutar sustava kojim se cen-tralno upravlja te koji djelu-je kao jedna velika elektrana. Proteklih je godina Rotterdam već ostvario uspješne suradn-je u poljima smanjenja emisi-ja, poboljšanja sustava upra-vljanja vodom te povećan-ja energetske učinkovitosti.

Luka već sada ima nekoliko slučajeva u kojima velika indus-trijska postrojenja u luci proiz-vode vlastitu električnu i to-plinsku energiju, prvenstveno iz kogeneracijskih elektrana. Projektom virtualne elektrane želi se kreirati sofisticirani mi-crogrid sustav u kojemu digi-talni oprema za nadzor i mje-

renje na distribuiranim resursi-ma može odgovoriti na potre-be mreže u stvarnom vremenu.

Projekt virtualne elektrane dio je većeg energetskog re-strukturiranja Rotterdama.

E.ON i GDF Suez trenutno gra-de elektranu na ugljen/bio-masu koja će smanjiti emisiju ugljičnog dioksida u odnosu na elektranu isključivo na ugljen, dok su neke rafinerije već kre-nule s programima hvatanja i skladištenja ugljičnog dioksi-da te njegovog usmjeravanja prema okolnim staklenicima.

Otpadna parna topline ko-risti se za potrebe centralnog grijanja, dok iz luke najavljuju planove skorog udvostručen-ja snage iz energije vjetra.

Novosti iz svijeta energetike pratite na:www.croenergo.eu

DW: Šteta što CO2 ne smrdi!Marin Pasarić[email protected]

ll Nakon što je postalo poz-nato da se, unatoč svim pro-gnozama, zaustavilo global-no zatopljavanje, klimatolozi su pod pritiskom da to objasne. U pitanju je njihov kredi-bilitet, ali i zdravlje Zemlje.

Posljednjih 15 godina global-na temperatura više ne raste. A rasti bi trebala, sudeći ba-rem po ranijim modelima i proračunima istraživača klime.

U stvari, već nam je na Zemlji trebalo biti toplije! Da li to znači da velikih klimatskih promje-na neće biti? Ne, odgovara-ju znanstvenici na Kongresu o ekstremnim vremenskim prilikama koji se ovaj tje-dan održao u Hamburgu.

Količina ugljičnog dioksi-da i dalje se naime naglo po-većava, a baš taj plin je u ve-likoj mjeri odgovoran za za-grijavanje našeg planeta. Ne-smanjenom brzinom ras-te i razina mora u svijetu.

Mojib Latif iz Centra za is-traživanje oceana Geomar Helmholz u njemačkom Kie-lu kaže: "Pauza u zatopljavan-ju se odnosi isključivo na po-vršinske temperature oceana. Iz toga ne smijemo zaključi-ti da se zaustavio cjelokupni proces klimatskih promjena."

Latif je izuzetno miran čovjek, ali se prilično uzbudi kada uvijek iznova mora objašn-javati zašto promjena klime nije izmišljotina. Na kraju kra-

jeva, baš on je još 2008. iz-nio pretpostavku da bi porast temperature mogao stagni-rati – na užas mnogih kolega.

Stvar je u tome što oceani, koj i č ine najmanje dvi -je trećine Zemljine površi-ne, mogu skladištiti topli-nu na duži vremenski period.

To se posebno odnosi na du-boka mora, konkretno na ba-rem 800 metara dubine. Ova pretpostavka je uvjerljiva i di-jele ju mnogi istraživači. Među-tim o tamnim morskim dubina-ma se malo toga zna, ima vrlo malo pouzdanih podataka.

Zato Latif neprestano naglaša-va koliko je važno bolje istraži-vanje dubokih oceanskih pros-transtava: "Poznajemo po-vršinu Mjeseca, ali malo zna-mo o morskim dubinama."

Jedna stvar je jasna: Klima je veoma komplicirana stvar. Is-traživači ne mogu sa sigur-nošću reći koji faktori i u kojoj mjeri utječu na razvoj klime.

Modeli i proračuni su više pu-ta prilagođavani i tako pri-bližavani realnosti. Ali pro-blem s klimatskim promje-nama je u tome što su čes-to i prerano skicirani scenari-ji smaka svijeta - kao poslje-dice globalnog zagrijavanja.

I zato, kada se čuje vijest da se Zemlja ipak ne za-grijava, to šteti kredibilite-tu stručnjaka za klimu, kaže meteorolog Sven Plöger.

Ljudi postaju sumnjičavi doda-

je on: "Samo 39 posto Nijema-ca se plaši klimatskih promje-na, dok je prije nekoliko godi-na ta brojka iznosila oko 60%."

To naravno ide na ruku takoz-vanim skepticima klimatskih promjena, a ne smijemo za-boraviti ni industriju i "interes-ne grupe koje žele ostvariti ne-ke svoje ciljeve", kaže Plöger.

Pritom je skepticizam ve-o m a v a ž a n , n a g l a š a -va Plöger. Svaki znanstve-nik bi svoj rad trebao stal-no dovoditi pod znak pitanja.

M eđu k l imatolozima se u v i j e k i z n ov a ra s p rav l -ja o različitim gledištima. Ali, postoji suglasnost u to-me da čovjek doprinosi glo-balnom zatopljavanju, iz-među ostalog emisijom to-na i tona ugljičnog dioksida.

To se mora radikalno sman-jiti, slažu se stručnjaci za kli-mu. Mojib Latif navodi brojke: "Potrebno nam je smanjenje od 80 posto i to diljem sveta."

To je ambiciozan cilj, ali ne-realan, obzirom na blokadu SAD-a, Kine i Poljske, ko-ji se tome protive u okviru međunarodnih pregovora.

Ugljični dioksid je nevidljiv i bez mirisa i tako nikome naža-lost ne smeta, žali se Sven Plöger i postavlja retoričko pitanje: "A da smrdi i da je s povećanjem količine ugljič-nog dioksida smrad sve gori, što mislite, koliko brzo bi se učinilo sve što je mo-guće da smrad nestane?"

12 TJEDAN 14 | RUJANNETTEMA BROJA

Rudarska industrija te pogoni za proizvodnju električne energije iz ugljena već su sada u problemima zbog povećane domaće proizvodnje prirodnog plina koji je čišći i jeftiniji energent u odnosu na ugljen. Iako je američki izvoz ugljena porastao proteklih godina, zahvaljujući dijelom i većoj potražnji iz Europe, izvoz i dalje predstavlja tek mali dio američke proizvodnje te je stoga dugoročna proizvodnja u inozemstvu vrlo neizvjesna, što znači da cjelokupna industrija još uvijek ovisi o američkoj potražnji...


ll Obamina administracija planira blokirati izgradnju svih novih elektrana na ugljen, osim ukoliko nisu izgrađene ko-rištenjem novih i skupih tehno-logija koje za cilj imaju sman-jenje emisija stakleničkih pli-nova, navode osobe upoz-nate s nacrtom prijedloga.

Pravila o emisijama iz novih elektrana dugo su očekivana mjera te bi trebale postati ka-meni temeljci novog razvo-ja događaja u pogledu borbe protiv klimatskih promjena.

I dok će sama primjena no-vih pravila morati sačekati još neko vrijeme zbog izgled-nih pravnih izazova, njihova primjena zadati će još jedan udarac američkoj industri-ji ugljena koja je već sada de-setkovana zbog obilno dostup-nog i jeftinog prirodnog pli-na te povećane regulacije aktivnosti u sektoru ugljena.

Agencija za zaštitu okoliša SAD-a već je prošle godi-ne prva predložila uvođenje strožih standarda za elektra-

ne na ugljen, dok je predsjed-nik Obama već za vrijeme prošlogodišnje predsjed-ničke izborne debate izjavio kako podržava čiste tehno-logije u novim elektranama na ugljen te kako je potreb-no pozabaviti se emisijama stakleničkih plinova koje uz-rokuju klimatske promjene.

Na emisije iz elektrana otpa-da oko trećina ukupnih emisi-ja stakleničkih plinova u SAD-u.

No osobe koje su pročitale ne-davno revidiranu verziju pri-jedloga javljaju kako bi gorn-ja emisijska granica treba-la biti 500 kilograma CO2 po MWh za elektrane na ugljen i 450 kilograma CO2 po MWh za velike elektrane na plin.

Prošlogodišnja verzija pri-jedloga bila je malo drugači-ja jer je za oba tipa elektra-na predložena gornja gra-nica trebala biti 500 kilogra-ma CO2 po MWh, no uvijek postoji mogućnost da se i oko posljednjih predloženih gra-ničnih vrijednosti EPA predo-misli te ih poveća ili smanji.

Nova pravila bi u načelu u pot-punosti onemogućila izgradn-ju novih elektrana na ugljen ko-je imaju gotovo dvostruko više emisije od predloženih granica.

Čak i najnovije i najnapred-nije elektrane na ugljen imaju veće emisije od onih predloženih u novim pravilima.

Jedini način na koji bi elektra-ne na ugljen mogle udovolji-ti ovim strogim standardima je hvatanjem i pohranjivan-jem CO2, što je vrlo skup pro-ces koji do sada nije demon-striran na komercijalnoj razini.

Ekolozi su pohvalili EPA-in plan koji bi mogao zadovoljiti naci-onalne klimatske ciljeve ko-ji uključuju smanjenje emi-sija za 17% do 2020. u odno-su na 2005. kao baznu godi-

nu. Rješavanje emisija stakle-ničkih plinova nalazi se u sre-dištu klimatskog akcijskog plana koji je Obama najavio u lipnju, no istovremeno je i vr-lo sporno budući da elektra-ne na ugljen trenutno zado-voljavaju čak 39% potreba za električnom energijom u SAD.

Zabranom izgradnje novih elektrana na ugljen poten-cirao bi se trend većeg os-lanjanja na plinske elektra-ne koje iako zagađuju, ima-ju znatno manje emisije.

Ovo pravilo je i ključna prekret-nica za sljedeći veliki projekt, a to je uvođenje emisijskih stan-darda za postojeće elektrane. Prema najavama iz EPA-e izra-da ovih standarda trebala bi biti gotova do lipnja 2014. godine.

Rudarska industrija te pogoni za proizvodnju električne ener-gije iz ugljena već su sada u problemima zbog povećane domaće proizvodnje prirod-nog plina koji je čišći i jeftiniji energent u odnosu na ugljen.

Iako je američki izvoz uglje-na porastao proteklih go-dina, zahvaljujući dijelom i većoj potražnji iz Europe, iz-voz i dalje predstavlja tek mali dio američke proizvodn-je te je stoga dugoročna pro-izvodnja u inozemstvu vrlo neizvjesna, što znači da cje-lokupna industrija još uvijek ovisi o američkoj potražnji.

Komunalna poduzeća i pro-izvođači zabrinuti su i zbog mogućnosti da nova pra-vila stvore krizu u opskrbi električnom energijom to jest porast cijene električne energije za krajnje potrošače.

Ross Eisenberg, potpredsjed-nik za energetsku politiku u Nacionalnoj udruzi proiz-vođača, izjavio je: "Po prvi pu-ta u povijesti EPA postaje regu-lator energetskog tržišta. Pra-vila koja oni nameću određuju

koji ćemo izvor energije koris-titi, a to je vrlo zabrinjavajući koncept za proizvođače, gos-podarstvo i sve koji se moraju uskladiti sa novim zakonima".

Protivnici izmijenjenih pravila imaju dvije mogućnosti za nji-hovo rušenje. Administracija će predstaviti prijedlog zakona javnosti prije nego što odluči da li će u ovom obliku postati zakon, dok bi konačna odluka o novim pravilima trebala nas-tupiti početkom 2014. godine.

Bitno je napomenuti kako proces javnih konzultaci-ja ne bi trebao previše utje-cati na izmjenu pravila, no is-to tako industrija najavlju-je mogućnost tužbe jednom kada pravila stupe na snagu.

EPA-ina regulacija emisija stakleničkih plinova u skla-du sa Zakonom o čistom zra-ku, mora biti postignuta uz pomoć tehnologija koje su ranije uspješno dokazane.

Elektrane sa sustavima hvatan-ja i skladištenja ugljika do sa-da su dokazane samo na ma-lim projektima, ali nikada na komercijalnoj razini u SAD-u.

Velika komunalna podu-zeća navode kako bi bi-lo nepošteno prisiliti no-ve elektrane na ugljen na primjenu ove tehnologije.

Melissa McHenry, glasno-govornica AEP-a, jednog od najvećih američkih pro-izvođača električne energi-je, zaključuje: "Mi čvrsto vje-rujemo kako su tehnolo-gije hvatanja i skladišten-ja ugljika neusklađene sa Zakonom o čistom zraku jer se radi o sustavima koji nisu do-kazani na velikim projektima te stoga polažemo nade da ćemo, ukoliko ovaj zakon stu-pi na snagu, tužbom pro-tiv države ipak omogući-ti nesmetanu izgradnju no-vih elektrana na ugljen".

SAD ograničava izgradnju novih elektrana na ugljenIZVJEŠĆE Agencija za zaštitu okoliša SAD-a već je prošle godine prva predložila uvođenje strožih standarda za elektrane na ugljen, dok je predsjednik Obama već za vrijeme prošlogodišnje predsjedničke izborne debate izjavio kako podržava čiste tehnologije u novim elektranama na ugljen te kako je potrebno pozabaviti se emisijama stakleničkih plinova koje uzrokuju klimatske promjene. Na emisije iz elektrana otpada oko trećina ukupnih emisija stakleničkih plinova u SAD-u. No osobe koje su pročitale nedavno revidiranu verziju prijedloga javljaju kako bi gornja emisijska granica trebala biti 500 kilograma CO2 po MWh za elektrane na ugljen i 450 kilograma CO2 po MWh za velike elektrane na plin. Prošlogodišnja verzija prijedloga bila je malo drugačija jer je za oba tipa elektrana predložena gornja granica trebala biti 500 kilograma CO2 po MWh, no uvijek postoji mogućnost da se i oko posljednjih predloženih graničnih vrijednosti EPA predomisli te ih poveća ili smanji.

Doìvite kvalitetu.

Caparol d.o.o., Obrtni~ka 15, Sv. Nedelja, tel: 01/33 73 731, mail: [email protected], www.caparol.hr

GERMAN TECHNOLOGY

Caparol d.o.o. ponosni je prvi, a za sada i jedini, proizvo|a~ i distributer boja, te ostalih

gra|evinskih premaza i fasadnih sustava u Hrvatskoj kojemu je dodijeljena oznaka “Green

Mark - Sign of Excellence”, obilje`je odrìve odnosno “zelene” usluge, proizvoda ili tehnologije

radi stvaranja dodane vrijednosti, promicanja, pove}anja konkurentnosti i trì{nog plasmana

istih, {to ujedno prati globalnu odrìvu politiku ovog poduze}a.

Interakcija gospodarske u~inkovitosti, za{tite okoli{a i dru{tveno-kulturnih aspekata oduvijek karakterizira vrijednost i korporativnu filozofiju Caparola. To se odraàva na razvoj proizvoda usmjerenih prema okoli{u i potro{a~u, te visokim zahtjevima za kvalitetom, kao njihovim sastavnim i neophodnim dijelom, sa ciljem postizanja eti~ki i ekolo{ki kompatibilnih besprijekornih poslovnih uspjeha.

boje bez emisije {tetnih tvari

lako odràvanje i ~i{}enje

premezi prihvatljivi za bojenje dje~jih

igra~aka

„Plavi an|eo” njema~ki standard eko prihvatljivih

proizvoda

oznake konstantne kontrole kvalitete

proizvoda

Doìvite kvalitetu.

Caparol d.o.o., Obrtni~ka 15, Sv. Nedelja, tel: 01/33 73 731, mail: [email protected], www.caparol.hr

GERMAN TECHNOLOGY

Caparol d.o.o. ponosni je prvi, a za sada i jedini, proizvo|a~ i distributer boja, te ostalih

gra|evinskih premaza i fasadnih sustava u Hrvatskoj kojemu je dodijeljena oznaka “Green

Mark - Sign of Excellence”, obilje`je odrìve odnosno “zelene” usluge, proizvoda ili tehnologije

radi stvaranja dodane vrijednosti, promicanja, pove}anja konkurentnosti i trì{nog plasmana

istih, {to ujedno prati globalnu odrìvu politiku ovog poduze}a.

Interakcija gospodarske u~inkovitosti, za{tite okoli{a i dru{tveno-kulturnih aspekata oduvijek karakterizira vrijednost i korporativnu filozofiju Caparola. To se odraàva na razvoj proizvoda usmjerenih prema okoli{u i potro{a~u, te visokim zahtjevima za kvalitetom, kao njihovim sastavnim i neophodnim dijelom, sa ciljem postizanja eti~ki i ekolo{ki kompatibilnih besprijekornih poslovnih uspjeha.

boje bez emisije {tetnih tvari

lako odràvanje i ~i{}enje

premezi prihvatljivi za bojenje dje~jih

igra~aka

„Plavi an|eo” njema~ki standard eko prihvatljivih

proizvoda

oznake konstantne kontrole kvalitete

proizvoda

Board of directors

David JohnPresident, Editor in Chief



Managing Editors










Tonight's Editors




News paper

14 TJEDAN 14 | RUJANNETKOMENTARI

Njemačka: Milijarde eura ulaganja u napredne mreže pod upitnikomll Njemačka, jedna od predvodnica europskih energetskih trendova, već je neko vrijeme vr-lo suzdržana oko insta-lacija inteligentnih broji-la. Pitanje privatnosti po-diglo je na noge vrlo glas-nu manjinu koja ne želi da energetske kompanije u svakom trenutku znaju ka-da i kako potrošači koriste električnu energiju. Una-toč skepticizmu javnosti, industrija je smatrala kako se radi samo o pitanju vre-mena te da će Njemačka vrlo brzo krenuti s posta-vljanjem inteligentnih bro-jila. No, nedavno najavlje-no moguće potpuno od-bacivanje inteligentnih brojila u Njemačkoj mo-glo bi zaustaviti ili u naj-manju ruku ozbiljno ugro-ziti najavljena ulaganja u

napredne mreže vrijedna ukupno 33 milijardi eura.

U kolovozu je njemačko Ministarstvo gospodarst-va objavilo izvješće koje su proveli vanjski konzultanti, a u kojem se zaključuje kako bi Njemačka trebala odustati od inteligentnih brojila jer su preskupa te sa sobom ne donose tražene gospodarske benefite. Iz-vješće je šokiralo industri-ju te bi moglo imati puno veće posljedice za razvoj ovog sektora inteligent-ne energije. Ipak, treba istaknuti kako njemačka vlada još uvijek može od-baciti izvješće te krenuti sa planovima implemen-tacije inteligentnih brojila.

Njemačka ima 48 milijuna brojila, a njihova zamje-

na u periodu od pet do sedam godina kreirala bi ukupno 6 milijardi eura prihoda za proizvođače brojila i povezanih ko-munikacijskih rješenja.

Navedeni iznos ne uključu-je dodatnih 10 milijar-di eura koje bi se izdvoji-le za izgradnju prateće in-frastrukture, upravljan-je projektima i montažu takvih brojila. No, uko-liko Njemačka odluči kre-nuti sa zamjenom bro-jila tek kada postojeći-ma "istekne rok trajan-ja", to bi mogao biti ve-liki udarac razvoju indus-trije inteligentnih brojila. Naime, oko 90% insta-l iranih broji la u Nje -mačkoj je elektromeha-ničkog tipa sa radnim vi-jekom od 20 do 40 godina.

Situacija bi se mogla do-datno pogoršati ukoliko ostale europske zemlje odluče krenuti njemačkim putem. Vlada Velike Brita-nije je već ranije najavila kako će odgoditi početak instalacije inteligentnih brojila za najmanje godi-nu dana, a ukoliko se u ko-načnici Njemačka odluči odustati od instalacije inte-ligentnih brojila, mogla bi se pokrenuti lavina odus-tajanja od implementacije inteligentnih brojila diljem europskog kontinenta.

Isključujući Njemačku u EU je instalirano oko 180 mili-juna rezidencijalnih brojila. Oko 60 milijuna brojila već je zamijenjeno inteligent-nim brojilima u zemljama koje su već provele zamje-

nu ili u kojima je ovaj pro-ces pokrenut te vrlo vjero-jatno neće biti zaustavljen. Pretpostavka da će se ba-rem 80% od preostalih 120 milijuna brojila zami-jeniti do 2020. godine do-nijeti će tvrtkama u sekto-ru inteligentne energije dodatnih 9 milijardi eura prihoda, dok se povezani troškovi montaže i razvo-ja infrastrukture procjen-juju na 10.5 milijardi eura.

Njemačka konačna odluka o provedbi instalacija inte-ligentnih brojila u svakom će slučaju imati veliki odjek na razvoj ove industrije, ne-ovisno o tome da li će dru-ge zemlje slijediti njemački primjer ili ne. U konačnici se ipak radi o 33 milijardi eura, iznosu koji je zabri-nuo sve igrače u industriji.

Tomislav Marjanović

predsjednik Saveza za energetiku ZagrebaKOMENTAR TJEDNA

Tomislav Marjanović

glavni urednik NET-a

ll Zbog rastućih zahtjeva za ener-gijom te zastarjelih sustava napajanja Balkan i jugoistočna Europa kronično trebaju nova ulaganja u energetsku infrastrukturu. Od proizvodnih kapa-citeta do korištenja energije, cijeli op-skrbni lanac treba razvijati i ojačati.Regija ima vrlo veliki potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije, uključujući vjetar, sunce, biomasu i hidroenergiju, ali i povoljan pristup tržištima fosilnih goriva. Može li se uskladiti potrebe i potencijal? Hr-vatska je nedavno ušla u EU, a Srbija je učinila značajne i jasne napretke prema pristupanju Uniji, no što će ovi pomaci u konačnici donijeti re-gionalnom tržištu energije? Hoće li investicije biti olakšane ili će nastupiti još veći obim zakonodavnih propisa?Nakon uspješnog događaja koji se odigrao 2012. godine te privukao više od 200 sudionika iz više od 25 zemalja, 6. Balkan Energy Finance Fo-rum ponovno će, od 16.-17. listopada 2013. okupiti ključne igrače iz javnog i privatnog sektora energetske indus-trije te riješiti pitanja koja se nameću prilikom razvoja energetskog tržišta. Poseban fokus biti će usmjeren pre-ma nacionalnim i regionalnim ener-getskim politikama te mobilizaciji i dodjeli javnih i privatnih sredstava. Iako će događaj dati puni uvid u stan-je regionalnog energetskog tržišta, ove će godine posebna usmjerena analiza biti vezana uz mogućnost razvoja projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti.

Neke od glavnih tema Balkan Energy Finance Foruma koji će se održati u hotelu Westin od 16. do 17. listo-pada uključuju rasprave o tržišnim trendovima i analizama, poten-cijalu obnovljivih izvora energi-je i energetske učinkovitosti, ban-kabilnosti projekata OIE, izgradn-ji i povezivanju elektroenergetske mreže Balkana, cijenama i trgovini električnom energijom, diversifikaci-ji energetskih izvora te budućnos-ti prirodnog plina kao energenta.

Balkan Energy Finance Forum or-ganizira se u suradnji sa Green for Growth Fund Southeast Europe, te pod pokroviteljstvom REpower-a, juwi Solar GmbH, KOSTT - Transmis-sion, System and Market Operator J.S.C., Kosovo te odvjetničkog društ-va Karanovic & Nikolic uz službenu podršku Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske i Federalnog mi-nistarstva energije, rudarstva i indus-trije Federacije Bosne i Hercegovine.Čitatelji portala croenergo.eu i Naci-onalnog Energetskog Tjednika ima-ju mogućnost sudjelovanja na ovom događaju uz 25% popusta uko-liko prilikom registracije na službe-nom obrascu navedu kod CRO25.

Više informacija dostupno je na: http://www.eelevents.co.uk/balkan_energy_finance_forum_2013/

NAJAVA

Najava: 6th Balkan Energy Finance Forum

15RUJAN | TJEDAN 14NET

KOMENTARINACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

TOP 5 by CROENERGO.EU

TJEDAN

23.-27.rujna2013.

1.Uredba o računanju vremena u 2013.

2.Uspostavljen nadzor potrošnje energije u javnim zgradama

3.Bavite se s OIE? Ovo je doku-ment za vas...

4.Plin i nafta iz škriljca preobliko-vat će svjetsko tržište energije

5.Sisak: Otvoren ured za održive tehnologije

Peking ograničava vlasništvo nad automobilima

ll Pekinške gradske vlasti ovaj su tjedan obja-vile planove za borbu pro-tiv onečišćenja zraka u ki-neskom glavnom gra-du. Među njima se nalazi i ograničenje broja vozila te premještanje postrojenja za proizvodnju električne e n e r g i j e v a n g r a d a .

Gradske vlasti postavile su cilj smanjenja emisija čes-tica PM 2.5 to jest česti-ca manjih od 2.5 mikrona, na 60 mikrograma po ku-bičnom metru do 2017. što predstavlja sman-jenje veće od 25% u od-nosu na sadašnje razine.

Broj motornih vozila u gra-du tako će biti ograničen na ukupno šest milijuna prometala, navodi se u pri-općenju, s ciljem smanjen-ja potrošnje benzina i di-zelskih goriva za 5% u raz-doblju od pet godina.

Ovaj cilj znači micanje čak milijun starih vozila s ces-te te njihovu zamjenu, no-

vim učinkovitijim mode-lima. Gradske vlasti na-javile su kakao će nasta-viti povećavati emisijske standarde za vozila te kako računaju na najman-je 20 tisuća "čistih" vozila u gradu do 2017. godine.

Javni prijevoz također će se nastaviti s unaprijeđen-jem svojih usluga te gra-dske vlasti ciljaju da će više od 50% svih putovanja u centru grada do 2017. go-dine biti napravljeno sred-stvima javnog prijevoza.

Vlasti također žele preseli-ti više od 70% postrojenja za proizvodnju električne energije izvan grada te krenuti s izgradnjom če-tiri elektrane na prirodni plin, dok će izgradnja no-vih elektrana na ugljen i naftu biti zabranjana. Vlasti također žele uvesti električ-no grijanje umjesto uglje-na u stare kuće te promi-cati ugradnju plinskog gri-janja ili solarnih panela u udaljenim predgrađima.

ULAGANJE TJEDNAFOTOGRAFIJA TJEDNA

Građani diljem svijeta okupili su se ispred ruskih veleposlanstava u znak potpore aktivistima GREENPEACE-a koji su ovaj tjedan uhićeni zbog prosvjeda protiv iskorištavanja Arktika od strane naftnih i plinskih kompanija. FOTO: AP PHOTO/REMY DE LA MAUVINIERE

Energetske komentare i analize pratite na:www.croenergo.eu

Plin i nafta iz škriljca preoblikovat će svjetsko tržište energijell Nakon što su pokrenuli energetsku revoluciju u Sje-dinjenim Američkim Državama (SAD), plin i nafta iz škriljca pos-taju važni energetski faktor i u ostalim zemljama širom svijeta.

Zahvaljujući tehnologiji hi-drauličkog frakturiranja ko-ja se koristi za vađenje nafte i plina iz škriljca, SAD je na pu-tu da postane vodeći svjetski proizvođač nafte do 2017., a neto izvoznik do 2030., po-kazuju podaci Međunarod-ne agencije za energiju (IEA).

Osim što radikalno mijen-ja američki energetski krajo-lik, revolucija također preo-blikuje tržišta u inozemstvu.

Zahvaljujući iznenadnom

obilju jeftinog prirodnog plina američki dobavljači električne energije izbjegavaju domaći ugljen pa su ga proizvođači počeli izvoziti po niskim ci-jenama u Europu i Aziju.

Taj trend oživio je u Euro-pi sklonost termoelektrana-ma na ugljen i ugrozio plano-ve o prijelazu na plinske ter-moelektrane, unatoč zabri-nutosti zbog zagađenja zraka.

Energetski stručnjaci is-tiču da će u sljedećim godi-nama SAD vjerojatno poče-ti izvoziti u Europu i Aziju i ukapljeni prirodni plin (LNG).

Američke vlasti već su da-le zeleno svjetlo za gradn-ju četiri izvozna termina-

la za ukapljeni prirodni plin.

"Očekujemo da će negdje od 2016. SAD stvarno početi izvo-ziti veće količine LNG-a i to će u idućim desetljećima iz temelja promijeniti veze među tržišti-ma", rekao je analitičar Među-narodne agencije za energeti-ku (IEA) Tim Gould na nedavnoj konferenciji za novinare.

"SAD neće izvoziti velike ko-ličine plina jer će nastojati za-držati domaće cijene na što nižoj razini ali će u konačnici broj izvoznih terminala pre-ma Europi i Aziji premašiti 10", smatra Jerome Ferrier, čelnik Međunarodne plinske unije.

Europa je također suočena sa škakljivim pitanjem plina iz

škriljca. Stari je kontinent tre-nutno u velikoj mjeri ovisan o ruskom plinu a zalihe u Sje-vernom moru brzo se troše.

Europska unija zasad nije usvo-jila jedinstvenu plinsku strate-giju ali dužnosnici smatra-ju to pitanje strateški važnim.

Povjerenik EU-a za energe-tiku Guenther Oettinger ka-zao je u svibnju da bi plin i z š k r i l j c a m o g a o b i -t i dobar adut u prego -vorima s ruskim Gazpro-mom o novoj cijeni plina.

"Siguran sam da je opci-ja plina iz škriljca dobar in-strument za naše dugoro-čne pregovore s Gazpro-mom i Rusijom", ocijenio je.

net | nacionalni energetski tjednik | vol. 14

Documents