net | nacionalni energetski tjednik | vol. 13

Poboljšani prikaz podataka korisnicima će dati jednostavan pristup nizu informacija o gorivima, emisijama, porezima i cijenama energenata do 1990. godine, ali će također i olakšati izradu interaktivnih grafika kojima će se na lako razumljiv način moći ispričati energetska priča unazad posljednja dva desetljeća...

Marin Pasarić[email protected]

ll Međunarodna agenci-ja za energiju ovaj je tjedan objavila kako je u sklopu sve-obuhvatnog redizajna svojih

službenih stranica sa statisti-kama, po prvi puta online uči-nila dostupnim više od 20 go-dina podataka za više od 140 zemalja i regija diljem svijeta.

Poboljšani prikaz podataka korisnicima će dati jednosta-van pristup nizu informaci-ja o gorivima, emisijama, po-rezima i cijenama energe-nata do 1990. godine, ali će također i olakšati izradu inte-raktivnih grafika kojima će se na lako razumljiv način moći ispričati energetska priča una-zad posljednja dva desetljeća.

Izvršna direktorica Međuna-rodne agencije za energiju ovim je povodom izjavila: „IEA je svjetski autoritet za informa-cije o energetici, te smatramo kako je u trenucima kada se

svi narodi suočavaju sa zajed-ničkim energetskim izazovi-ma bitno omogućiti adekvatnu razmjenu informacija. Naša po-boljšana web stranica građa-nima i vlastima daje jednosta-van pristup kritičnim informa-cijama koje su potrebne kako bi se osigurala sigurna i održi-va energetska budućnost”.

Do sada je na web stranica-ma IEA bilo moguće pristu-piti podacima starima sa-mo godinu dana, no na ažu-riranim stranicama korisnici će moći pristupiti podaci-ma za cijeli svijet u razdoblju od 1990. do 2011. godine.

Odsada sve energetske statistike na jednom mjestuIEA Na web stranici se nalazi sedam tablica kritičnih podataka za svaku zemlju i regiju, a podaci se kreću od informacija o proizvodnji energije, trgovine i transformacije do krajnje potrošnje po podsektorima. Jednim klikom moguće je dobiti glavne statistike svake zemlje u grafičkom obliku. Osim toga, mnogi statistički podaci sastavljeni su od nekoliko složenih pokazatelja kao što su potrošnja električne energije po stanovniku ili emisije CO2 vezane uz energetsku potrošnju, a podijeljene po BDP-u.

Cijeli članak pročitajte u:TEMI BROJA

NETnacionalni energetskit j e d n i k

ENERGETSKE NOVOSTI, ANALIZE I KOMENTARI | GODINA 01 | BROJ 13 | ENERGO MEDIA SERVIS ZAGREB

FOTO: ENERGO MEDIA

ll Ministar zaštite okoliša i prirode, Mihael Zmajlović, podnio je Vladi Republike Hrvatske zahtjev za razrješenjem direktora Fon-da za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Dinka Polića, te pri-jedlog imenovanja Svena Müllera vršiteljem dužnosti direktora Fonda. Stranica 04

NACIONALNE VIJESTIRazrješenja i imenovanja u Fondu za zaštitu oko-liša i energetsku učinkovitost

NEWSKako je prošao početak pregovora hrvatske Vlade i MOL-a o INA-i?

SPECIJALStranica 08

Industrija pozvala EU na potporu ciljevima OIE do 2030.KOMENTARIStranica 14

Vađenje nafte umjesto prašumske idile

ll Hrvatska Vlada i mađarski MOL su u srijedu, 18. rujna, započeli pregovore o međusobnim odnosima u Ini, a očekuje se kako će najvažnije teme u tim prego-vorima biti vezane uz upravljanje Inom i investicije te plinsko poslovanje.

Stranica 02

TJEDAN 13 | RUJANNET

2 NEWS

Mađarski predstavnici u posljednjim izjavama poručuju kako se MOL, koji u Ini ima 49,08 posto dionica, ne želi odreći upravljačke kontrole nad Inom te očekuju rješenja za plinsko poslovanje zbog kojeg je MOL spreman od Hrvatske zatražiti i naknadu štete od dvije milijarde kuna jer država nije preuzela Inino plinsko poslovanje, na što se obvezala 2009. godine...

Ivica ŽupanMagazin INA - ENERGIJA

ll Hrvatska Vlada i mađarski MOL su u srijedu, 18. rujna, započeli pregovore o međuso-bnim odnosima u Ini, a očeku-je se kako će najvažnije teme u tim pregovorima biti veza-ne uz upravljanje Inom i in-vesticije te plinsko poslovanje.

Pregovarački tim hrvatske Vla-de vodi ministar gospodarst-va Ivan Vrdoljak, a u timu je i ravnatelj Ureda za upravljan-je državnom imovinom Mla-den Pejnović, dok će u pre-govorima u ime MOL-a sud-jelovati potpredsjednik Upra-ve Sandor Csanyi i predsjed-nik Uprave Ine Zoltan Aldott.

Vlada, koja u Ini drži 44,84 posto dionica, je početkom kolovoza usvojila i okvir za pregovore u kojem uz os-talo ist iče kako očekuje usklađivanje upravljanja Inom s hrvatskim zakonima i stvaran-je uvjeta za razvoj ključne hr-vatske energetske kompanije.

Mađarski pak predstavnici u posljednjim izjavama po-ručuju kako se MOL, ko-ji u Ini ima 49,08 posto di-onica, ne želi odreći upra-vljačke kontrole nad Inom te očekuju rješenja za plinsko poslovanje zbog kojeg je MOL spreman od Hrvatske zatražiti i naknadu štete od dvije milijarde kuna jer drža-va nije preuzela Inino plin-sko poslovanje, na što se obvezala 2009. godine.

MOL je u Inu ušao 2003. godi-ne kada je od hrvatske države kupio 25 posto plus jednu dio-nicu i tada su Vlada i MOL sklo-pili Ugovor o međusobnim odnosima dioničara i Ugovor o suradnji između Ine i MOL-a.

Nakon što je MOL krajem 2008. u javnoj ponudi za kupnju di-onica stekao dodatne dionice i pojedinačno postao najveći dioničar Ine, početkom 2009. sklopljeni su Prva izmjena i dopuna ugovorima o među-sobnim odnosima dioniča-ra i Glavni ugovor o plinskom poslovanju, a krajem 2009. Prvi dodatak Glavnom ugo-voru o plinskom poslovanju.

Izmjenama s početka 2009. go-dine, smatra Vlada, u potpu-nosti je promijenjena struktu-ra upravljanja Inom, a njima je MOL-u omogućeno i konsoli-diranje poslovanja Ine u nje-govim poslovnim knjigama.

U okviru za pregovore Vlada navodi kako je potrebno pre-cizno utvrditi ugovorne uvje-te pod kojima je MOL stekao vladajući položaj u Ini te de-taljno ocijeniti izvršenje ugo-vornih obveza i prihvaće-nih poslovnih ciljeva od stra-ne MOL-a iz svih ugovora.

Vlada je, naime, u okviru upozo-rila na stalan pad proizvodn-je nafte i plina u Hrvatskoj, na pad prerade u rafinerijama Ine, na pad investicija i praktično obustavljenu modernizaciju rafinerija, pad lanjske dobiti itd.

Predsjednik pak nadzor-nog odbora MOL-a Gyorgy Mosonyi krajem prošlog tjedna je, u razgovoru za Reuters, poručio kako se MOL neće odreći upra -vljačke kontrole nad Inom.

Potvrdio je i pisanje medija da je MOL spreman tužiti Hrvatsku i tražiti najmanje dvije milijar-de kuna odštete zbog toga što Hrvatska nije preuzela plinsko poslovanje, koje Ini nanosi gu-bitke, ili uvela tržišne cijene pli-na, što je dogovoreno 2009.

Tada potpisani ugovori i pre-puštanje MOL-u kontrole nad Inom bili su predmet i sudskog postupka protiv bivšeg hr-vatskog premijera Ive Sana-dera kojega je u studenom prošle godine zagrebački Žu-panijski sud nepravomoć-no osudio da je primio mito u zamjenu za osiguranje većih upravljačkih prava MOL-a u Ini.

Državno odvjetništvo RH (DORH) i USKOK smatraju da je ključnu ulogu u podmićivanju Sanadera odigrao predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Herna-di, koji se do sada nije odazi-vao pozivima za svjedočenje.

Hernadi je pozvan da 25. rujna da svoj iskaz u Za-grebu, a mađarski mediji pišu da je mađarski držav-ni odvjetnik negativno od-g ovo r i o n a z a ht j e v H r -vatske da pruži pravnu po-moć u istrazi Hernadija.

Kako je nakon ulaska Hrvatske u EU otvorena mogućnost da Hrvatska za njega izda europ-ski uhidbeni nalog, analitičari procjenjuju da situacija oko čelnika MOL-a ne pridono-si dobrom ozračju pregovo-ra između Vlade i MOL-a o Ini.

Iz Vladine Službe za odnose s javnošću izvijestili su kako se na prvom sastanku razgova-ralo o načinu odvijanju pre-govora i područjima o kojima će se pregovarati te prenose:"Obje strane u pregovorima usuglasile su tijek i način odvi-janja pregovora te je načelno dogovoreno da će se nalazi-ti jednom mjesečno, da će se pregovarački materijali dosta-vljati unaprijed te će se svaki predloženi zaključak smatrati ispregovaranim kada bude predan u pismenoj formi i kada ga svaka strana uskladi svojim propisima odnosno ustrojstvu. Svaka nova točka pregovo-ra pokreće se kada je završe-na prethodna te za vrijeme trajanja pregovora neće bi-ti neslužbenih sastanaka čla-nova pregovaračkih timo-va", navodi se u priopćenju.

Ističe se i da je "usuglaše-no da će pregovorima biti obuhvaćena budućnost kor-porativnog upravljanja, kon-trole troškova, investicija i ra-spodjela dobiti, istraživanja, razvoja i proizvodnje ugljiko-vodika, nabave i prerada naf-te i proizvodnje naftnih deri-vata, veleprodaje naftnih deri-vata, maloprodaje naftnih de-rivata te plinsko poslovanje".

"Usuglasili smo zajedničke ciljeve Ine - povećanje ula-ganja, učinkovitosti poslovan-ja i veći doprinos Ine u razvo-ju hrvatskog gospodarstva", zaključuje se u priopćenju.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je kako je za-dovoljan atmosferom s pr-vog sastanka s predstavnici-ma MOL-a o Ini, kako su do-govorili pravila igre oko nači-na pregovaranja i komunici-ranja, a novi je sastanak na-javio za oko mjesec dana.

"Zadovoljan sam atmosferom na pregovorima, usuglasili smo se da se Ina treba razvi-jati i u skladu s interesima Vla-de RH", izjavio je Vrdoljak no-vinarima nakon prvog sas-tanka pregovaračkih timova Vlade i MOL-a o Ini te dodao: "Dogovorili smo i malo de-tal jni je porazgovaral i o svakoj temi koja stoji u ok-virnom programu za pre-govaranje koji je Vlada usvo-jila i koji su kolege prihvatili".

Izvijestio je da su pregova-rački timovi sljedeći sastanak dogovorili za oko mjesec da-na. "Tada ćemo razgovarati točku po točku o temama ko-je su u pregovaračkom ok-viru i njih ćemo raspraviti sa svojim partnerima iz MOL-a", r e k a o j e V r d o l j a k .

"Dobra je atmosfera i dobra volja s obje strane. Naš je inte-res čuvati i razvijati Inu da bu-de u skladu sa svim strateškim interesima Republike Hrvatske. Očito je da su predstavnici MOL-a spremni na takav vid suradnje", zaključio je Vrdoljak.

Kako je prošao početak pregovora Vlade i MOL-a o INA-i?INA-MOL Pregovarački tim hrvatske Vlade vodi ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, a u timu je i ravnatelj Ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović...

ll Filipinska Energetska re-gulatorna komisija (ERC) iz-dala je potvrdu o završetku radova na obnovi Hidroe-lektrane Binga na Filipini-ma, za koju je četiri genera-tora proizvela tvrtka Končar - Generatori i motori (GIM), iz-vijestili su danas iz Končara.Končar - GIM je s norveškom tvrtkom SN Aboitiz Power

Benguet, jednim od vlasnika hidroelektrane, ugovorio is-poruku aktivnih dijelova ge-neratora, provjeru ostalih di-jelova te nadzor montaže, is-pitivanja i puštanja u pogon četiriju generatora s povećan-jem snage s 27,8 megavolt-ampera (MVA) na 37 MVA.Vrijednost ugovora iznosi više od 13 milijuna američkih do-

lara, a primopredaja zadn-jeg, četvrtog generatora za HE Binga izvršena je sredin-om srpnja, navode iz Končara.Dodaju kako su obnovljeni generatori u potpunosti is-punili zahtjeve traženih ka-rakteristika te da je uspješ-na realizacija obnove HE Bin-ga važna referenca za Končar - GIM pri budućim hidroe-

nergetskim projektima SN Powera, odnosno njegovog većinskog vlasnika Statkrafta.Hidroelektrana Binga nalazi se 180 kilometara sjeverno od glavnog grada Manile, u regiji Benguet, a jedna je od najstari-jih filipinskih hidroelektrana, iz-građena 1960. U zajedničkom je vlasništvu lokalnog Aboitiz Powera i norveškog SN Powera.

NOC Končar izradio generatore za elektranu na Filipinima

FOTO: ENERGO MEDIA

besplatni info telefon

0800 5255www.hep.hr/opskrba

4 TJEDAN 13 | RUJANNETNACIONALNE VIJESTI

Ministar Zmajlović Vladi je predao i zahtjev za razrješenjem Maria Obrdalja s dužnosti pomoćnika ministra za zaštitu okoliša i dužnosti predsjednika Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Istovremeno je predao i prijedlog imenovanja Nenada Strizrepa predsjednikom Upravnog odbora Fonda...

Tomislav Marjanović[email protected]

ll Ministar zaštite oko-liša i prirode, Mihael Zmajlo-vić, podnio je Vladi Republi-ke Hrvatske zahtjev za razr-ješenjem direktora Fon-

da za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost, Dinka Polića, te prijedlog imenovan-ja Svena Müllera vršiteljem dužnosti direktora Fonda.

Sven Müller diplomirani je inženjer građevinarstva ko-ji trenutno obnaša dužnost načelnika Sektora zaštite oko-liša Fonda, gdje je odgovoran za poslove pripreme, razvoja i provedbe programa, projekata i drugih aktivnosti u području zaštite okoliša i prirode.

Müller ima preko 20 godina iskustva u struci na pozicija-ma u upravi i visokom mana-gementu u domaćim i stranim tvrtkama od kojih posebno is-tičemo pozicije direktora u Porr Hrvatska te člana uprave Alpi-

ne Bau Hrvatska i Stipić Grupa.

Tijekom karijere osobito se specijalizirao za poslove raz-voja projekata i investici-ja, upravljanje projektima na strateškoj, organizacijskoj i kontrolnoj razini te za organi-zaciju poslovanja, implemen-taciju sustava i procedura.

Pored toga ima dugogo-dišnje iskustvo u suradn-j i s m e đ u n a ro d n i m i n -s t i t u c i j a m a i t v r t k a m a .

Ovlašteni je inženjer gradi-teljstva i od osnivanja član Hr-vatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Suos-nivač je udruge konzultantskih društava u graditeljstvu, suos-nivač i član izvršnog odbora

Udruge developera pri HUP-u.

Müller je predavač i sudio-nik brojnih tematskih pane-la i stručnih diskusija iz p o d r u č j a g r a d i -t e l j s t v a , o d r ž i v o s t i , developmenta i zelene gradnje na hrvatskim i međunarodnim konferencijama i simpozijma.

Ministar Zmajlović Vladi je predao i zahtjev za razrješen-jem Maria Obrdalja s dužnosti pomoćnika ministra za zaštitu okoliša i dužnosti predsjednika U p r av n o g o d b o r a Fo n -da za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost. Isto-vremeno je predao i pri-jedlog imenovanja Nena-da Strizrepa predsjednikom Upravnog odbora Fonda.

Strizrep od siječnja 2012. obnaša dužnost pomoćni-ka ministra za zaštitu prirode. 'Zahvaljujem ministru Zmajlo-viću na ukazanom povjerenju. U okvirima ovlasti predsjedni-ka Upravnog odbora svakako ću učiniti sve da upravni odbor maksimalno doprinese ostva-renju visokih očekivanja koje ministar ima od Fonda u pro-vedbi politika ministarstva.

Posebno se to odnosi na područje zaštite okoliša, uspos-tavu sustava gospodarenja ot-padom i energetske učinkovi-tosti. Stvorene su kadrovske i strukturne pretpostavke da Fond efikasno provede zacr-tane ciljeve i vjerujem da će se rezultati novog ustroja i novih ljudi u vodstvu vidjeti vrlo brzo.'

Razrješenja i imenovanja u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitostMZOIP Sven Müller diplomirani je inženjer građevinarstva koji trenutno obnaša dužnost načelnika Sektora zaštite okoliša Fonda, gdje je odgovoran za poslove pripreme, razvoja i provedbe programa, projekata i drugih aktivnosti u području zaštite okoliša i prirode...

N A J A V A K O N F E R E N C I J E

Saznajte što nas čeka u 2014.: OIE, učinkovitost i financiranja

ll U organizaciji Energo Me-dia Servisa i Saveza za ener-getiku Zagreba, za vrije-me održavanja prvog hr-vatskog green-tech i green-lifestyle sajma otvorenog ti-pa GREENVEST: HOME EDITI-ON, u petak, 18.10.2013. go-dine od 10:00 do 17:00 sati u ARENA Centru (kino-dvora-na) održat će se jednodnev-na konferencija pod nazivom 'GREENVEST: Hrvatsko zeleno gospodarstvo u 2014. godini'.

Tijekom održavanja, uz iz-nimno dinamičan program i govornike, organizatori će poslovnom sektoru i drugoj zainteresiranoj javnosti pruži-ti sveobuhvatne informacije o Nacionalnom akcijskom pla-nu za obnovljive izvore ener-gije, Zakonu o obnovljivim iz-vorima energije i drugim po-vezanim podzakonskim akti-ma, informacije o planovima i mjerama vezanim uz daljn-ji razvoj projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti te zelene gradn-je, a poseban naglasak sta-vljen je na buduće izvore fi-nanciranja takvih projekata iz domaćih i europskih izvora.

Cijena kotizacije iznosi 350,00 HRK + PDV i uplaćuje se jed-nokratno na osnovu pre-dračuna kojeg dostavlja Ener-go Media Servis d.o.o. Svoju prijavu možete izvršiti putem obrasca dostupnog na porta-lu croenergo.eu/16557.aspx ili slanjem upita na [email protected]. Mjesto održavan-ja konferencije ograničeno je za prihvat 150 sudionika. De-taljan program konferencije s pripadajućim predavačima svi prijavljeni sudionici dobiti će putem adrese elektroničke pošte najkasnije 10 dana pri-je održavanja konferencije.

Konferencija će ujedno biti do-bra prilika i za najavu drugih Međunarodnih gospodarsko-investicijskih dana 'GREEN-VEST: INVEST IN GREEN CRO-ATIA 2014.' s generalnom te-mom 'Regionalno tržište obno-vljivih izvora energije, ener-getske učinkovitosti, zelene gradnje i zaštite okoliša', koja će se održati u Dubrovniku. [T.M.]

HEP: Počinje nova ogrjevna sezonaHEP-TOPLINARSR VO "Molimo naše potrošače da što prije završe započete radove na unutrašnjim instalacijama grijanja, a upravitelje i predstavnike suvlasnika podsjećamo da nam dostave pisanu potvrdu o uspješnom završetku svih radova..." ...

HEP-Toplinarstvo je 15. rujna 2013. godine razdobljem spremnosti za grijanje službeno započelo ogrjevnu sezonu 2013./2014. za približno 117.000 kućanstava i 6.000 poslovnih prostora...


ll HEP-Topl inarst vo je 15. rujna 2013. godine raz-dobljem spremnosti za gri-janje službeno započelo ogr-jevnu sezonu 2013./2014. za približno 117.000 kućan-stava i 6.000 poslovnih pros-tora u gradovima Zagrebu, Osijeku, Sisku, Velikoj Go-rici, Samoboru i Zaprešiću. Od 15. rujna HEP-Toplinarstvo svakodnevno prati vanjske temperature zraka i dugoro-čnu vremensku prognozu, te će započeti s isporukom to-plinske energije za grijanje ka-da se za to ostvare vremenski uvjeti. HEP-Toplinarstvo je ti-jekom ljeta u gradovima Za-grebu, Osijeku, Sisku, Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću planski revitaliziralo ukupno 7,5 km vrelovodne i parovod-

ne trase te je izgradilo oko 4,2 km nove vrelovodne trase.

Iz HEP-Toplinarstva ističu da će se u periodu prije uključivanja grijanja iskoristiti povoljni vre-menski uvjeti za izvođenje do-datnih radova kojima će se po-većati sigurnost toplinskih sus-tava, a uslijed kojih će potrošači u pojedinim naseljima na ne-koliko sati biti bez tople vode. Kako bi se u svim zgradama moglo uključiti grijanje čim se ostvare vremenski uvjeti, unu-trašnje instalacije grijanja mo-raju biti ispravne i spremne za prihvat toplinske energije.

Direktor HEP-Toplinarstva, Ro-bert Krklec, stoga poručuje: "Molimo naše potrošače da što prije završe započete radove na unutrašnjim instalacijama grijanja, a upravitelje i predsta-vnike suvlasnika podsjećamo da nam dostave pisanu potvr-du o uspješnom završetku svih radova, kako bismo bili sigurni da su unutrašnje instalacije spremene za grijanje. Također, napominjemo da potrošači koji imaju dugovanja za ispo-ručenu toplinsku energiju is-ta što prije trebaju podmiriti."

6 TJEDAN 13 | RUJANNET

NACIONALNE VIJESTINACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Prve koncesije za naftu u Jadranskom moru moguće 2015.NOVOSTI Budući da je INA, prema izvješću o poslovanju za 2011. godinu, u Hrvatskoj proizvela oko 5,5 milijuna barela nafte i plina, ispada da bi, kad bi na navedenom području doista postojale ovolike nafte, Hrvatska svoje potrebe mogla podmirivati više od stotinu godina. Norveška tvrtka Spectrum u rujnu je započela seizmička snimanja cjelokupnog hrvatskog podmorja, a rezultate ćemo saznati već iduće godine. "Ova seizmička istraživanja prostiru se na području čitavog Jadrana tako da dobijemo uvid u sliku našeg hrvatskog Jadrana da bi onda mogli točno utvrditi koja područja dalje istraživati", rekao je ravnatelj Hrvatskog geološkog instituta, Josip Halamić.

"Sukladno istraživanjima i eksploataciji na talijanskoj strani, vidimo da tamo postoji 10 puta više plinskih polja i znatna količina naftnih platformi tako da Hrvatska sama za nekoliko godina može postati izvoznik plina, a imati veći udio domaće nafte i proizvodnji. Prema tim pokazateljima možemo vidjeti da Vlada brine o tome u energetskom smislu, ali i zaradi od tih energenata", rekao je Cerovec...


ll Koliko je nafte i zem-n o g p l i n a u J a d r a n u ? Neke procjene govore da su rezerve nafte čak 3 mili-jarde barela, no druge pak kako je jadranska nafta loši-je kvalitete za eksploataciju.

Ali što to znači za Lijepu našu govore brojke; Republika Hr-vatska zadovoljava 65 posto svojih potreba za zemnim pli-nom i tek 20 posto za naftom.

Italija, na svojoj strani Jadrana ima 13 puta više platformi od nas, a hrvatski dio Jadranskog mora površinski je veći, time i s daleko većim potencijalom cr-pljenja nafte i zemnog plina.

Budući da je INA, prema iz-vješću o poslovanju za 2011. godinu, u Hrvatskoj proizvela oko 5,5 milijuna barela nafte i plina, ispada da bi, kad bi na navedenom području doista postojale ovolike nafte, Hrvats-ka svoje potrebe mogla pod-mirivati više od stotinu godina.

Norveška tvrtka Spectrum u rujnu je započela seizmička snimanja cjelokupnog hr-vatskog podmorja, a rezultate ćemo saznati već iduće godine.

"Ova seizmička istraživan-ja prostiru se na području čitavog Jadrana tako da d o b i j e m o u v i d u s l i k u našeg hrvatskog Jadrana da bi onda mogli točno utvr-diti koja područja dalje is-traživati", rekao je ravna-telj Hrvatskog geološkog instituta, Josip Halamić.Glasnogovornik Ministarst-

va gospodarstva, Tomislav Cerovec pojasnio je što će se dogoditi nakon seizmičkog snimanja i kad će se nafta početi crpiti s dna Jadrana:

"Nakon toga će se objavi-ti međunarodni natječaj među naftnim kompanijama. Procjena je da će se to dogo-diti negdje u drugom kvarta-lu 2014., a same prve konce-sije bi se mogle dodijeliti oko 2015. godine", kaže Cerovec.

Hoće li Hrvatska zaštititi svo-je nacionalne interese po-put Norveške, koja od naf-tnih kompanija ubire go-leme poreze, koji dosežu do čak 90 posto prihoda, uvjetuju koncesije zapošljavan-jem isključivo svojih građana, te sudjelovanjem samo svo-jih brodogradilišta i indus-trije u crpljenju nafte i plina?

"Teško je sada u ovom trenutku to govoriti. Najvažnije je da će se sigurno zaštititi hrvatski in-teresi", odgovorio je Cerovec.

Ukoliko se pretpostavke o ve-likim rezervama nafte i zem-nog plina pokažu istinitima, ne samo da bi kroz najviše jedno desetljeće mogli glatko izići iz krize, nego bi se, ako bu-demo pametni, gospodarstvo moglo nemjerljivo oporaviti:

" S u k l a d n o i s t r a ž i v a n j i -ma i eksploataciji na tali-janskoj strani, vidimo da ta-mo postoji 10 puta više plin-skih polja i znatna količina naftnih platformi tako da Hr-vatska sama za nekoliko go-dina može postati izvoznik plina, a imati veći udio do-maće nafte i proizvodnji. Prema tim pokazateljima možemo vidjeti da Vlada bri-ne o tome u energetskom smislu, ali i zaradi od tih ener-genata", rekao je Cerovec.

Građane zanima znači l i to i drastično snižavan-j e c i j e n e e n e r g e n a -ta kroz nekoliko godina.

"To je odluka Vlade, ali na-ravno da ako imate neče-ga više nego što trebate i ako to možete ponuditi i izvoziti, naravno da to znači do-bitak i za hrvatske građa-n e ", i s t i č e C e r o v e c .

Ovaj sustav grijanja uštedjet će Vam dovoljno energije u jednoj godini za put oko svijeta u električnom automobilu.

Bosch Condens 3000W:Smanjuje trošak grijanja i emisiju koristeći visokoučinkovitu kondenzacijsku tehnologiju.

Bosch kondenzacijska tehnologija predstavlja grijanje u najsuvremenijem obliku. U novogradnjama ona

nalazi primjenu već kao standard. Ali i u starijim zgradama možete kod renoviranja profi tirati od ovog in-

teligentnog načina iskorištenja energije. Bez obzira radi li se o obiteljskim kućama za jednu obitelj ili o

etažnim stanovima, Bosch kondenzacijskim rješenjima iskoristili ste sve prednosti u vašu korist.

www.bosch-climate.com.hr

8 TJEDAN 13 | RUJANNETSPECIJAL

Ova uska povezanost između Kine i Ekvadora započela je 2007. godine. Tada je na vlast došao Rafael Correa. Već tada, kao i danas, Kinezi su bili u potrazi za novim izvorima energije. U to vrijeme je Ekvador prodao i jednu trećinu svoje nafte SAD-u. A prema procjenama, danas vjerojatno više od polovice ekvadorske nafte odlazi u Kinu – tendencija raste. "Kineske investicije u Latinskoj Americi rastu vrtoglavom brzinom. Odnos ovih zemalja prema Kini je potpuno ponizan", kaže Philip Fearnside, znanstvenik s Nacionalnog istraživačkog instituta Amazona u Brazilu. Samim time, dodaje on, Kina bi u cijeloj regiji mogla započeti rad na sličnim, za okoliš vrlo štetnim, projektima...


ll Šuma i život u njoj u naci-onalnom parku Yasuni u Ekva-doru trebali su biti spašeni. No, ovaj je projekt propao, a glavni krivac je, kako se čini – Peking. No, je li Kina doista jedina od-govorna strana u ovoj priči?

Krivac da će u nacionalnom parku Yasuni, u šumama Ama-zone ipak doći do vađenja naf-te, nije međunarodna zajedni-ca i manjak novčanih sredsta-va koje je ova trebala staviti na raspolaganje vlastima u Ekva-doru. Prema mišljenju nevla-dinih organizacija i udruga za zaštitu okoliša, krivac je – Pe-king. Kako se navodi, kines-

ka poduzeća uspjela su na ekvadorsku vladu izvršiti do-voljno snažan pritisak kako bi ona pojačala vađenje nafte.

" O d l u k a e k v a d o r s k o g predsjednika Rafaela Correa je odgovor na međunarodni priti-sak. No, ne na pritisak po pitan-ju spašavanja Yasunija, već na pritisak koji stiže iz Kine. Ekva-dor Kini duguje mnogo novca. A njega možemo vratiti samo našom naftom. U tome je pro-blem i o tome se zapravo radi", rekao je Jorge Espinoza iz ekva-dorske organizacije za zašti-tu okoliša Accion Ecologica.

S njime se slaže i bivši mi-nistar za energetska pi-t a n j a , A l b e r t o A c o s t a .

"Jedan od razloga zašto je naša vlada donijela ovu odluku je rastuća potražnja iz zemal-ja kao što je Kina koja ima ne-utaživu glad za naftom i ži-vežnim namirnicama. Može se reći da je ova odluka donese-na iz financijskih razloga. Iako će nafta, naime, tek za tri ili če-tiri godine "teći" kako treba, no već sada se ova buduća zara-da može koristiti kao jamstvo za kredite", objašnjava Acosta koji je ujedno i jedan od suosni-vača inicijative za spas Yasunija.

Članovi ekvadorske vlade ni-su željeli odgovoriti na pitanja Deutsche Wellea. No, činjenica je da je Ekvador ovisan, odnos-no, upućen na kredite i investi-cije iz Kine. Otkako je u prosin-cu 2008. godine istekao mora-torij za isplatu dugova, ova je zemlja isključena od međuna-rodnih tržišta kapitala te sa-mim time ne dobiva ni kredi-te Svjetske banke kao ni one

Međunarodnog monetarnog fonda. A svota koju Ekvador u međuvremenu duguje Kini iznosi oko 20 milijardi dolara.

U lipnju ove godine predsjed-nik Ekvadora, Rafael Correa, sklopio je s Kinom povijesni ugovor nevjerojatnog obujma.

Kako javlja dnevni list "El Co-mercio", kineski državni kon-cern China National Petrole-um Company (CNPC), inves-tirat će oko 12,5 milijardi do-lara u moderniziranje i obno-vu ekvadorskih rafinerija nafte.

Ova uska povezanost iz-među Kine i Ekvadora započe-la je 2007. godine. Tada je na vlast došao Rafael Correa.

Već tada, kao i danas, Kinezi su bili u potrazi za novim iz-vorima energije. U to vrije-me je Ekvador prodao i jednu trećinu svoje nafte SAD-u.

A prema procjenama, da-nas vjerojatno više od polo-vice ekvadorske nafte odlazi u Kinu – tendencija raste. "Ki-neske investicije u Latinskoj Americi rastu vrtoglavom br-zinom. Odnos ovih zemal-ja prema Kini je potpuno po-nizan", kaže Philip Fearnside, znanstvenik s Nacionalnog is-traživačkog instituta Amazona u Brazilu. Samim time, dodaje on, Kina bi u cijeloj regiji mo-gla započeti rad na sličnim, za okoliš vrlo štetnim, projektima.

No, organizacije za zaštitu okoliša ipak ne predbacuju ci-jelu odgovornost samo na Ki-neze, već i na vladu u Quitu.

"Postojao je jedan plan A. pre-

ma njemu nafta je trebala os-tati tamo gdje je – u zemlji.

No, postojao je i plan B. On je predviđao vađenje nafte u Ya-suniju ukoliko zemlja više ne bi imala na raspolaganju dovolj-no novca", kaže Veronica Arias iz nevladine organizacije "Cen-tar za prava prirode i okoliša".

Međutim, ovaj plan B je među-narodna zajednica ocijeni-la kao ucjenu. Sredinom ko-lovoza se predsjednik Rafael Correa odlučio za plan B. Nai-me, umjesto očekivanih 3,6 milijardi dolara, koje su treba-le pristići iz Europe za zaštitu ovog prirodnog rezervata, sti-glo je svega 13 milijuna dolara.

"Svijet nas je ostavio na cjedilu", izjavio je tada Correa i objavio kako mu ne preostaje ništa drugo nego da odobri poče-tak bušenja radi vađenja nafte – čime je projekt za zaštitu Ya-sunija moglo bi se reći, propao.

Suradnici organizacija za zašti-tu prirode i okoliša kao i pripad-nici indigenih naroda koji žive na ovom području, doduše još ne žele odustati od borbe.

Oni skupljaju potpise s na-dom da ako ih dovoljno sku-pe, da će vlada zemlju mo-rati pozvati na referendum.

N o , k a k o s t v a r i s t o -je, stvar je već r i ješena. Odluku predsjednika Cor-rea mora doduše potvrdi-ti još i Nacionalni kongres, no budući da njegova stran-ka u njemu ima većinu zas-tupničkih mjesta, već se sa-da može pretpostaviti kakav će biti ishod glasovanja.

FOTO: ENERGO MEDIA

Vađenje nafte umjesto prašumske idileDW Krivac da će u nacionalnom parku Yasuni, u šumama Amazone ipak doći do vađenja nafte, nije međunarodna zajednica i manjak novčanih sredstava koje je ova trebala staviti na raspolaganje vlastima u Ekvadoru. Prema mišljenju nevladinih organizacija i udruga za zaštitu okoliša, krivac je – Peking. Kako se navodi, kineska poduzeća uspjela su na ekvadorsku vladu izvršiti dovoljno snažan pritisak kako bi ona pojačala vađenje nafte.

NET | NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK · Tjednik · No. 13 · Rujan 2013 · Godina 1 · IZDAVAČ ENERGO MEDIA SERVIS · MJESTO IZDAVANJA Republika Hrvatska | Zagreb · FOTOGRAFIJE I GRAFIKE ENERGO MEDIA, partnerske medijske kuće i promocijski sustavi prikazanih idejnih i gotovih rješenja · GLAVNI UREDNIK Tomislav Marjanović · POMOĆNIK UREDNIKA Marin Pasa-rić · GRAFIČKO OBLIKOVANJE ENERGO MEDIA | Tomislav Marjanović · TISAK STEGA TISAK · DIS-TRIBUCIJA ENERGO MEDIA SERVIS i SAVEZ ZA ENERGETIKU ZAGREBA · © Sva prava pridržana.NET

nacionalni energetskit j e d n i k

Akcija paketa s kotlovima na kruta goriva, kondenzacijskom i solarnom tehnologijom

Savršeno usklađeni sustavi grijanja za sve zahtjeve. Brzi za instaliranje, jednostavni za rukovanje.

*Korisnik ostvaruje mogućnost produženja jamstva do ukupnog trajanja 5 godina od datuma ovlaštenog puštanja u pogon. Detaljnije informacije možete dobiti www.bosch-climate.com.hr i www.buderus.com.hr.**Uvjete prodaje provjerite putem [email protected] ili pozivom na broj +385-1-6441-445

Trajanje akcije od 16.09. - 30.11.2013. ili do isteka količina

Trajanje akcije od 16.09. - 30.11.2013.

*

Mogućnost beskamatnog fi nanciranja na 24 rate putem

**

Mogućnost fi nanciranja putem potrošačkih kredita

do 36 rata**

10 TJEDAN 13 | RUJANNETMEĐUNARODNE VIJESTI

U sklopu projekta, ABB je bio odgovoran za inženjering sustava, projektiranje, nabavu i puštanje u rad podmorskih kablova za izmjeničnu struju, kopnenih kabelskih sustava te offshore trafostanice i povezane platforme. Pokraj mjesta Bredene, proizvedena električna energija ulazi u

belgijski elektroenergetski sustav preko trafostanice Slijkens...


ll ABB, vodeća svjetska kom-panija na područjima elektro-energetike i industrijske auto-matizacije, uspješno je pusti-la u rad podmorski kabel ko-jim je jedna od najvećih off-

shore vjetroelektrana u Euro-pi spojena u belgijski elektro-energetski sustav. Projekt Thornton Bank izvršen je za belgijsku tvrtku C-Power NV u dogovorenim rokovima.

Elektroenergetska povezni-ca izgrađena je u sklopu pro-jekta proširenja vjetroelektra-ne Thornton Bank. U prvoj fazi razvoja projekta izgrađeno je šest vjetroturbina ukupne sna-

ge 30 MW koje je ABB privre-meno spojio s kopnom. U dru-goj i trećoj fazi projekta do-dano je novih 48 vjetroturbi-na čime je snaga projekta na-rasla na 325 MW. Trafostani-ca koja prenosi proizvedenu električnu energiju do obala Belgije nalazi se na 30 kilome-tara od obala Sjevernog mora.

U sklopu projekta, ABB je bio odgovoran za inženjering sus-

tava, projektiranje, nabavu i puštanje u rad podmorskih kablova za izmjeničnu struju, kopnenih kabelskih susta-va te offshore trafostanice i povezane platforme. Pokraj mjesta Bredene, proizvedena električna energija ulazi u bel-gijski elektroenergetski sus-tav preko trafostanice Slijkens.

Farma vjetra Thornton Bank može proizvesti više od 1000

GWh električne energije go-dišnje, što je jednako potrošn-ji tristo tisuća belgijskih do-maćinstava. Ova elektrana pri-donijeti će belgijskim ener-getskim ciljevima za 2020. go-dinu sa čak 7% ciljane belgijske proizvodnje iz obnovljivih izvo-ra energije. Osim toga, vjetroe-lektrana Thornton Bank sman-jiti će emisije CO2 za nekih 415 tisuća tona godišnje u uspo-redbi sa elektranama na plin.

ABB uspješno spojio najveću belgijsku offshore vjetroelektranuElektroenergetska poveznica izgrađena je u sklopu projekta proširenja vjetroelektrane Thornton Bank. U prvoj fazi razvoja projekta izgrađeno je šest vjetroturbina ukupne snage 30 MW koje je ABB privremeno spojio s kopnom. U drugoj i trećoj fazi projekta dodano je novih 48 vjetroturbina čime je snaga projekta narasla na 325 MW. Trafostranica koja prenosi proizvedenu električnu energiju do obala Belgije nalazi se na 30 kilometara od obala Sjevernog mora.

FOTO: ENERGO MEDIA

11RUJAN | TJEDAN 13NET

MEĐUNARODNE VIJESTINACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

FOTO: ENERGO MEDIA

FOTO: ENERGO MEDIA

Nakon deset godina kašnjenja započela proizvodnja nafte u polju Kashagan

Marin Pasarićmarin.pasarić@croenergo.eu

ll Nakon desetljeća odugo-vlačenja, ogromnih dodat-nih troškova i niza pregovo-ra sa kazahstanskim vlasti-ma, partneri projekta ogrom-nog naftnog polja Kashagan u Kaspijskom moru napokon su dočekali početak proizvodnje.

Kashagan, poznat i kao najveće svjetskog nerazvijeno naftno polje, u početku će proizvodi-ti oko 180 tisuća barela nafte dnevno, da bi kroz godinu da-na povećao kapacitet na 370 tisuća barela dnevno. Proiz-vodnja ovog naftnog polja po-većati će trenutnu proizvodn-ju nafte u Kazahstanu za go-tovo 25%. Ova azijska zemlja trenutno proizvodi 1.6 miliju-na barela sirove nafte dnevno. Nakon godine dana, proiz-vodnja bi dodatno trebala po-rasti na 450 tisuća barela dne-vno, no partneri projekta ni-su sa vladom uspjeli dogovo-riti ubacivanje plina natrag u nalazište kako bi se poveća-la proizvodnja nafte. Treći, na-jambiciozniji cilj je proizvodn-ja čak 1.5 milijuna barela naf-te dnevno nakon 2018. godi-ne, no ti su planovi trenutno zamrznuti prvenstveno zbog ogromnih povezanih troškova.

Kashagan je otkriven 2000. go-dine te sadrži 38 milijardi bare-la nafte, uključujući i 13 milijar-di barela dokazanih nadokna-divih rezervi nafte. No, razvoj određenih ogromnih nala-zišta koja se nalaze čak 4.200 metara ispod morskog dna,

ispostavio se tehnički i cje-novno puno zahtjevnijim ne-go što se to ranije mislilo.

Zbog navedenog su ukupni troškovi projekta proteklih go-dina narasli sa prethodno cilja-nih 57 milijardi dolara na čak 136 milijardi dolara. U 2012. godini partneri projekta uspjeli su sa kazahstanskom vladom dogovoriti podizanje budže-ta za prvu fazu sa 38 milijardi dolara na 46 milijardi dolara. Iako je proizvodnja nafte tre-bala krenuti već 2005. godine, ona je prebačena na 2008.,pa na 2010. i 2012. te je u ko-načnici realizirana ove godine. Vlada je iskoristila povećanje troškova kao razlog za "kažn-javanje" partnera i guran-je državne naftne kompani-je KazMunaiGaz u vlasničku strukturu. Između 2005. i 2007. KazMunaiGaz ušao je u konzorcij te postepeno pos-tao vlasnikom 16.81% projekta.

Trenutno KazMunaiGaz ku-puje dodatnih 8.6% u pro-jektu od ConocoPhillipsa, ko-ji se odlučio na prodaju udje-la u sklopu programa prodaje imovine. Jednom kada se pro-ces kupoprodaje okonča, Kaz-MuniGaz prodati će 8.33% ud-jela kineskom CNPC-u. Ukoliko se ugovor sa CNPC-om finalizi-ra, konačna vlasnička struktu-ra projekta biti će KazMunai-Gaz sa 16.88%, Eni, ExxonMo-bil, Shell i Total sa 16.81% svaki, CNPC sa 8.33% i Inpex sa 7.56%.

I dok će pokretanje proizvodn-je biti dobar poticaj za sve part-nere, i dalje postoji niz proble-

ma koji vrlo vjerojatno neće dopustiti daljnji razvoj projekta u relativno kratkim rokovima.

Zbog hladnih zima, kada tem-peratura na lokaciji može pas-ti na minus 30 stupnjeva Cel-zija, plitke vode Sjevernog Kaspijskog mora zamrznu se na četiri do šest mjeseci. Usli-jed oštrih vremenskih uvjeta korištenje tradicionalnih naf-tnih platformi vrlo je riskant-no. Drugi ključni izazov je vr-lo visok udio (15-20%) otro-vnog sumporovodika ko-ji u kombinaciji s visokim tlakom značajno povećava ri-zik od mogućih izlijevanja.

Da bi spriječili oštećenja plat-formi ledom, konzorcij je odlučio postaviti objekte za bušenje na umjetnim otoci-ma koji su obloženi nepropus-nim plastičnim membrana-ma kako bi zaštitilo more od eventualnog izlijevanja nafte.

Konzorci j k reće s proiz-vodnjom u zadnji čas jer prema sporazumu iz lipnja 2008. proizvodnja mora kre-nuti do 1. listopada 2013. ili troškovi nastali u razvojnoj fazi neće biti nadoknađeni.

Cjelokupnu proizvodnju pli-na, točnije oko 3 milijarde ku-bičnih metara godišnje, u cije-losti će otkupiti KazTransGaz koji će izvoziti od 20-30% plina.

Partneri također planiraju prodavati sumpor nastao ti-jekom "zaslađivanje" naf-te i plina. Proizvodnja sum-pora trebala bi se kretati oko milijun tona godišnje.

Škotska odobrila izgradnju najvećeg europskog plimnog energetskog projekta

Rusija i EU dogovorile uvjete oko plinovoda OPAL


ll Vlada Škotske ovih je da-na dala zeleno svjetlo za iz-gradnju najvećeg europskog energetskog projekta koji će koristiti energiju plime i ose-ke. Tvrtka MayGen Ltd. dobi-la je odobrenje za izgradn-ju projekta snage 86 MW na lokaciji Inner Sound of the Pentland Firth, između otoka Orkney i kopna. Po završetku prve faze projekta 2020. go-dine, ova elektrana treba-la bi proizvoditi dovoljno energije za zadovoljenje po-treba 42 tisuće kućanstava.


ll Rusija i Europska Uni-ja dogovorile su uvjete no-vog ugovora o korištenju pli-novoda OPAL kojim se ruski plin od Sjevernog toka pre-nosi kroz Njemačku sve do češko-njemačke granice.

Iz ruskog ministarstva ener-gije javljaju kako je dogovor postignut te kako se očekuje da će tvrtke uključene u pro-jekt i regulator potpisati obve-zujući sporazum do listopada. Gazprom zbog uvjeta Trećeg energetskog paketa trenut-no može koristiti samo 50% kapaciteta plinovoda OPAL, no traži pun pristup kapaci-tetima. OPAL je u mogućnos-ti prenijeti 36 milijardi ku-bičnih metara plina godišnje.

Marlene Holzner, glasnogo-vornica za energiju Europ-

ske komisije napomenula je kako je radna skupina za Opal pristala na preporuke, ali sa-mo one koje su u skladu s Trećim energetskim paketom.

"Preporuke radne skupine ne mijenjaju zakonski okvir. To bi bilo moguće jedino na osnovu odluke njemačkog nacional-nog energetskog regulatora (Bundesnetzagentur) i podlož-no preispitivanju od strane Europske komisije", izjavila je Holzner, bez otkrivanja detalja o kojim se preporukama točno radi. Glasnogovornica za izvoz u Gazpromu nije bila dostupna za komentiranje sporazuma.

Zbog navedenog nije jas-no da li će postignuti dogo-vor Gazpromu otvoriti put za korištenje više kapaciteta, o kojim se točno razinama ra-di i na koliko dugo vremena.

Ostali partneri u plinovodu

OPAL, Wingas i E.ON, već su ra-nije imali "otvorenu sezonu" za slobodne kapacitete plinovoda no nitko nije pokazao interes.

EU i Gazprom su već ranije u "sukobu" oko mogućeg izu-zeća iz Trećeg energetskog pa-keta, s time da se Gazprom za-laže za izuzeće u trajanju do 20 godina, dok neki EU pregova-rači predlažu kraće razdoblje koje bi trajalo do pet godina.

Ruski ministar energetike, Aleksandar Novak, u lipn-ju ove godine izjavio je kako Rusija predlaže nadmetan-je za slobodne kapacitete plinovoda, no ostaje nejas-no hoće li ovaj prijedlog biti uključen u najnoviji dogovor.

Radna skupina koja je uspos-tavljena kako bi se postigli do-govori oko korištenja OPAL-a planirala je donijeti konačnu odluku već krajem lipnja.

MayGen je joint venture inves-ticijske banke Morgan Stanley, GDF SUEZ-a i Atlantis Resour-ces Corporation-a, tvrtke koja je zadužena za razvoj tehno-loških rješenja za proizvodn-ju električne energije iz plime i oseke. Projekt će biti instaliran u nekoliko faza, a izgradnja pr-ve demonstracijske faze koja će sadržavati šest turbina krenuti će 2014. godine te će biti do-vršena već 2015. godine. Snaga prve faze projekta iznosi 9 MW.

25-godišnji ugovor o zakupu koji je potpisan sa škotskom vladom obuhvaća područje od 3.5 četvornih kilometara.

MayGen nakon dovršetka ci-jelog projekta planira pokre-nuti postavljanje ukupno 400 novih turbina koje će povećati snagu projekta na 398 MW.

Škotska vlada uložila je 13 milijuna funti u projekt. Fer-gus Ewing, škotski ministar energetike, je na svečanosti potpisivanja ugovora izjavio: "Moramo se boriti protiv kli-matskih promjena. Trebamo smanjiti našu ovisnost o fo-silnim gorivima kroz bolje i učinkovitije korištenje ener-gije. Energija mora, domaća tehnologija sa velikim po-tencijalom, dio je rješenja".

Novosti iz svijeta energetike pratite na:www.croenergo.eu

12 TJEDAN 13 | RUJANNETTEMA BROJA

Poboljšani prikaz podataka korisnicima će dati jednostavan pristup nizu informacija o gorivima, emisijama, porezima i cijenama energenata do 1990. godine, ali će također i olakšati izradu interaktivnih grafika kojima će se na lako razumljiv način moći ispričati energetska priča unazad posljednja dva desetljeća...


ll Međunarodna agenci-ja za energiju ovaj je tjedan objavila kako je u sklopu sve-obuhvatnog redizajna svojih službenih stranica sa statisti-kama, po prvi puta online uči-nila dostupnim više od 20 go-dina podataka za više od 140 zemalja i regija diljem svijeta.

Poboljšani prikaz podataka korisnicima će dati jednosta-van pristup nizu informaci-ja o gorivima, emisijama, po-rezima i cijenama energe-nata do 1990. godine, ali će također i olakšati izradu inte-raktivnih grafika kojima će se na lako razumljiv način moći ispričati energetska priča una-zad posljednja dva desetljeća.

Izvršna direktorica Međuna-rodne agencije za energiju ovim je povodom izjavila: "IEA je svjetski autoritet za informa-cije o energetici, te smatramo kako je u trenucima kada se svi narodi suočavaju sa zajed-ničkim energetskim izazovi-ma bitno omogućiti adekvatnu razmjenu informacija. Naša po-boljšana web stranica građa-nima i vlastima daje jednosta-van pristup kritičnim informa-

cijama koje su potrebne kako bi se osigurala sigurna i održi-va energetska budućnost".

Do sada je na web stranica-ma IEA bilo moguće pristu-piti podacima starima sa-mo godinu dana, no na ažu-riranim stranicama korisnici će moći pristupiti podaci-ma za cijeli svijet u razdoblju od 1990. do 2011. godine.

Biti će dostupne i novije sta-tistike, uključujući i rezultate IEA-inih mjesečnih istraživan-ja o OECD cijenama nafte, zem-nog plina i električne energije.

Svi oni koji će htjeti dodat-no upotpuniti svoja znan-ja imati će na raspolagan-ju knjige i podatkovne us-luge kao svojevrsnu nado-gradnju web stranicama.

Jean-Yves Garnier, voditelj po-datkovnog centra u IEA, izjavio je: "Statistike su najvažniji alat za IEA i energetske analitičare diljem svijeta, a prema našim podacima više ljudi posjeti stra-nice zbog statistika, nego zbog bilo čega drugog. Kako bi bili si-gurni da korisnici mogu dobi-ti podatke koji su im potrebni, naše nove web stranice nude ne samo širok spektar statisti-ka, već i grafike, karte, rječnike i linkove na druge statističke or-ganizacije i njihove podatke".

Na web stranici se nalazi se-dam tablica kritičnih poda-taka za svaku zemlju i regiju, a podaci se kreću od informaci-ja o proizvodnji energije, trgo-vine i transformacije do krajn-je potrošnje po podsektori-ma. Jednim klikom moguće je dobiti glavne statistike sva-ke zemlje u grafičkom obliku.

Osim toga, mnogi statis-

tički podaci sastavljeni su od nekoliko složenih poka-zatelja kao što su potrošn-ja električne energije po sta-novniku ili emisije CO2 veza-ne uz energetsku potrošn-ju, a podijeljene po BDP-u.

M e đ u n a j z a n i m l j i v i j i m značajkama novih statističkih stranica nalaze se i takoz-vani Sankey dijagrami ko-ji pomažu korisnicima u vizu-alizaciji energetske transfe-re u svijetu, specifičnim regi-jama i pojedinim zemljama.

Svaki element proizvodnje ili potrošnje energije prikazan je strelicom koja se zadeblja-va ili sužava na temelju količi-ne energije koju predstavlja.

Sankey dijagrame moguće je i animirati kako bi se lako prikazale promjene iz godi-ne u godinu i to čak do 1973.

Prikupljanje statistika glavna je djelatnost IEA od svog osnutka u 1974. godini te pruža temelj za analizu i preporuke IEA.

Gotovo trideset statističara centra za energetske podatke usko surađuje sa zemljama članicama OECD-a, ali i onima koje to nisu kako bi prikupili i razmijenili podatke u niz ka-tegorija, od proizvodnje i po-trošnje svih glavnih goriva sve do energetskih emisija CO2.

Prikupljeni podaci i rezul-tati potvrđuju se pomoću internih provjera, razgo-vora sa zemljama te dru-gim alatima verif ikacije.

Kako bi standardizirala i po-boljšala prikupljanje poda-taka, IEA objavljuje priručni-ke i organizira posebne obuke i radionice svake godine.

Odsada sve energetske statistike na jednom mjestuIEA Na web stranici se nalazi sedam tablica kritičnih podataka za svaku zemlju i regiju, a podaci se kreću od informacija o proizvodnji energije, trgovine i transformacije do krajnje potrošnje po podsektorima. Jednim klikom moguće je dobiti glavne statistike svake zemlje u grafičkom obliku. Osim toga, mnogi statistički podaci sastavljeni su od nekoliko složenih pokazatelja kao što su potrošnja električne energije po stanovniku ili emisije CO2 vezane uz energetsku potrošnju, a podijeljene po BDP-u. Među najzanimljivijim značajkama novih statističkih stranica nalaze se i takozvani Sankey dijagrami koji pomažu korisnicima u vizualizaciji energetske transfere u svijetu, specifičnim regijama i pojedinim zemljama. Svaki element proizvodnje ili potrošnje energije prikazan je strelicom koja se zadebljava ili sužava na temelju količine energije koju predstavlja. Sankey dijagrame moguće je i animirati kako bi se lako prikazale promjene iz godine u godinu i to čak do 1973...

Doìvite kvalitetu.

Caparol d.o.o., Obrtni~ka 15, Sv. Nedelja, tel: 01/33 73 731, mail: [email protected], www.caparol.hr

GERMAN TECHNOLOGY

Caparol d.o.o. ponosni je prvi, a za sada i jedini, proizvo|a~ i distributer boja, te ostalih

gra|evinskih premaza i fasadnih sustava u Hrvatskoj kojemu je dodijeljena oznaka “Green

Mark - Sign of Excellence”, obilje`je odrìve odnosno “zelene” usluge, proizvoda ili tehnologije

radi stvaranja dodane vrijednosti, promicanja, pove}anja konkurentnosti i trì{nog plasmana

istih, {to ujedno prati globalnu odrìvu politiku ovog poduze}a.

Interakcija gospodarske u~inkovitosti, za{tite okoli{a i dru{tveno-kulturnih aspekata oduvijek karakterizira vrijednost i korporativnu filozofiju Caparola. To se odraàva na razvoj proizvoda usmjerenih prema okoli{u i potro{a~u, te visokim zahtjevima za kvalitetom, kao njihovim sastavnim i neophodnim dijelom, sa ciljem postizanja eti~ki i ekolo{ki kompatibilnih besprijekornih poslovnih uspjeha.

boje bez emisije {tetnih tvari

lako odràvanje i ~i{}enje

premezi prihvatljivi za bojenje dje~jih

igra~aka

„Plavi an|eo” njema~ki standard eko prihvatljivih

proizvoda

oznake konstantne kontrole kvalitete

proizvoda

Doìvite kvalitetu.

Caparol d.o.o., Obrtni~ka 15, Sv. Nedelja, tel: 01/33 73 731, mail: [email protected], www.caparol.hr

GERMAN TECHNOLOGY

Caparol d.o.o. ponosni je prvi, a za sada i jedini, proizvo|a~ i distributer boja, te ostalih

gra|evinskih premaza i fasadnih sustava u Hrvatskoj kojemu je dodijeljena oznaka “Green

Mark - Sign of Excellence”, obilje`je odrìve odnosno “zelene” usluge, proizvoda ili tehnologije

radi stvaranja dodane vrijednosti, promicanja, pove}anja konkurentnosti i trì{nog plasmana

istih, {to ujedno prati globalnu odrìvu politiku ovog poduze}a.

Interakcija gospodarske u~inkovitosti, za{tite okoli{a i dru{tveno-kulturnih aspekata oduvijek karakterizira vrijednost i korporativnu filozofiju Caparola. To se odraàva na razvoj proizvoda usmjerenih prema okoli{u i potro{a~u, te visokim zahtjevima za kvalitetom, kao njihovim sastavnim i neophodnim dijelom, sa ciljem postizanja eti~ki i ekolo{ki kompatibilnih besprijekornih poslovnih uspjeha.

boje bez emisije {tetnih tvari

lako odràvanje i ~i{}enje

premezi prihvatljivi za bojenje dje~jih

igra~aka

„Plavi an|eo” njema~ki standard eko prihvatljivih

proizvoda

oznake konstantne kontrole kvalitete

proizvoda

Board of directors

David JohnPresident, Editor in Chief



Managing Editors










Tonight's Editors




News paper

14 TJEDAN 13 | RUJANNETKOMENTARI

Industrija pozvala EU na potporu ciljevima obnovljivih izvora energije do 2030.ll 61 predstavnik europ-ske industrije obnovljivih izvora energije pozvao je u otvorenom pismu Euro-psku Uniju na usvajanje obvezujućih ciljeva veza-nih uz razvoj OIE do 2030.

U pismu koje je ovaj tje-dan poslano europskom povjereniku za energi-ju, Guentheru Oettinge-ru te europskoj povjere-nici za klimu Connie He-degaard, navodi se kako EU treba ambiciozan i snažan klimatski i ener-g e t s k i p a k e t z a d e -s e t l j e ć e k o j e d o l a z i nakon 2020., godine ka-da bi se trebali realizirati trenutno zadani ciljevi.

Europska unija unatoč krizi želi ostati lider u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena, uz istovreme-no osiguravanje sigurnos-ti opskrbe energijom i po-ticanja konkurentnosti.

Uzimajući u obzir duge in-vesticijske cikluse ener-getskog sektora te činje-nice da odluke o ulagan-jima na liberaliziranom energetskom tržištu uve-like ovise o pouzdanos-ti, potrebno je usposta-viti čvrsti regulatorni ok-vir za sljedećih 17 godina.

Europska komisija, regu-latorno tijelo unije, obeća-la je predložiti daljnje ko-

rake pred EU čelnicima ove jeseni kako bi ih se pri-premilo na informiranu raspravu o ovom pitan-ju u ožujku 2014. godine.

Ono što predstavlja po-sebni izazov za EU je os-misliti koherentan okvir koji uzima u obzir ambi-cije, konkurentnost, gos-podarsku održivost i raz-ličite mogućnosti svake pojedine zemlje članice.

U pismu koje je objavlje-no i na službenim strani-cama Europskog vijeća za obnovljive izvore ener-gije (European Renewa-ble Energy Council) stoji: "Kao grupacija koja pred-

stavlja 61 europsku tvrtku i udruženje, snažno vjeru-jemo kako novi okvir kli-matskih i energetskih cilje-va za 2030. godinu mora biti baziran na međusob-no podupirućim alatima i ciljevima, uključujući i pra-vno obvezujuće ciljeve za obnovljive izvore energije".

Prema trenutnim kli-matskim i energetskim ciljevima, EU se obveza-la smanjiti emisije CO2 za 20%, povećati udio "ze-lene energije" na 20% te povećati razinu ener-getske učinkovitosti za 20% do kraja desetljeća.

Komisija je izjavila kako

je cjenovno najučinkovi-tiji način dostizanja du-goročnih ciljeva sman-jenje emisija za najman-je 80% do 2050. te usva-janje cilja od 40% proiz-vedene energije iz OIE do 2030. godine. Svaka odluka o novom cilju mo-ra biti odobrena od strane nacionalnih vlada i Europ-skog parlamenta prije ne-go što postane službena.

Osim ciljeva o zastuplje-nosti OIE i smanjenju emi-sija, europski tvorci po-litika morati će odluči-ti hoće li Unija trebati ob-vezujuće ciljeve vezane uz energetsku učinkovi-tost i nakon 2020. godine.

Tomislav Marjanović

predsjednik Saveza za energetiku ZagrebaKOMENTAR TJEDNA

Tomislav Marjanović

glavni urednik NET-a

ll Azijsko-pacifička regija predvoditi će rast globalnog nuklearnog tržišta u nared-nim godinama. Naime, pre-ma najavama, u ovoj se regi-ji očekuje izgradnja oko 103 nova nuklearna reaktora do 2025. godine, čime će Azija doći na prvo mjesto po bro-ju novoizgrađenih nuklearki.

Studija koju je provela tvrtke GlobalData navodi kako će Kina i Indija biti predvod-nice novih nuklearnih in-stalacija na svijetu budući da će se samo u ove dvi-je zemlje do 2025. godine instalirati više od 60% glo-balno planiranih reaktora.

U GlobalData su izračunali kako su novi nuklearni kapa-citeti u azijsko-pacifičkoj re-giji sa 67 GW 2000. godine porasli na 88 GW 2012. go-dine, dok se za 2025. očeku-je rast na ukupno 187 GW.

Među novim "nuklearnim zemljama", u izvješću se na-vodi kako će Turska insta-lirati najveći broj nuklear-nih reaktora do 2025. Osim Turske, u navedenom perio-du i Vijetnam namjerava iz-graditi šest reaktora, no oni će biti znatno manje snage.

Studija navodi kako će se i u drugim regijama do 2025. godine također povećati broj nuklearnih elektra-na. Točnije, čak 88 novih re-aktora u Europi, 24 u Sjever-noj Americi, 8 na Bliskom is-toku i u Africi, te 3 u Južnoj i Srednjoj Americi do 2025.

Pranay Srivastava, analitičar za energiju u GlobalData na-vodi kako su ključni faktori rasta novih nuklearnih ka-paciteta rastuća potražnja za energijom, povećanje cije-na fosilnih goriva, potreba za ublažavanjem emisije stakle-ničkih plinova te niska cijena električne energije proizve-dena iz nuklearnih pogona.

No Srivastava također navo-di kako se globalna nuklear-na industrija suočava s ve-likim izazovima u pogledu financiranja. Nove promje-ne politika vlada diljem svije-ta, iza kojih uglavnom stoje strah od radijacije javno mni-jenje koje je protiv nuklearne energije, uzrokovali su neiz-vjesne tržišne uvjete pri čemu se ulaganja u nuklearne pro-jekte smatraju sve rizičnijima.

VIJEST IZ SVIJETA

Azija: 103 nova nuklearna reaktora do 2025.

15RUJAN | TJEDAN 13NET

KOMENTARINACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

TOP 5 by CROENERGO.EU

TJEDAN

16.-20.rujna2013.

1.HEP-ODS: Tarifni modeli u primjeni od 01.10.2013.

2.Bavite se s OIE? Ovo je doku-ment za vas...

3.Dodatne dobrobiti ener-getske učinkovitosti

4.HEP: Proizvodni dio niži 10,7%, u konačnici 6-7%

5.Utrka solarnih električnih au-tomobila u Sisku

Kineski ENN Group ulagao bi u kanadske LNG projektell K i n e s k a e n e r -getska kompanija ENN Group započela je "preli-minarne razgovore" s ka-nadskim LNG tvrtkama oko greenfield ulaganja u projekte za ukapljivan-je prirodnog plina te nje-gov izvoz iz kanadske re-gije Britanska Kolumbija.

Iz ENN-a navode: "Identifi-cirali smo neke tvrtke koje ulažu u LNG objekte te smo pokrenuli razgovore s nji-ma. Trenutno smo usredo-točeni na razgovore o mo-gućem ulasku u vlasničke udjele, njihove cijene i srod-ne komercijalne aktivnosti".

ENN Group je kroz svoju podružnicu ENN Energy je-dan od najvećih kineskih neovisnih distributera plina. Prema najavama, razgovori bi uskoro trebali uroditi plo-dom, a prve isporuke LNG plina trebale bi krenuti ti-jekom 2016. ili 2017. godine.

Posao u Kanadi temeljiti će se na osnovu isporučenog plina u Kinu, jer su iz ENN-a najavili kako se ne namje-ravaju baviti prijevozom plina iz Kanade. Što se tiče cijena, pravna voditeljica međunarodnih poslova, Dong Ren, izjavila je kako je još prerano za temu ci-jena, no kako je u svakom slučaju komparativna pred-nost ENN-a mogućnost dobivanja vrlo konku-rentnih cijena na tržištu.

U Britanskoj Kolumbiji duž kanadske pacifičke oba-le planirana je izgradnja pet velikih LNG projekta. Radi se o projektu Kiti-mat LNG kojeg podupiru Chevron i Apache, Shello-vom projektu LNG Cana-da, WCC LNG projektu ko-jeg drže ExxonMobil i Im-perial Oil, Petronasovom projektu Pacific Northwest te Prince Rupert LNG pro-jektu kojeg drži BG Group.

ULAGANJE TJEDNA

FOTOGRAFIJA TJEDNA

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je ovoga tjedna kako je zadovoljan atmosferom s prvog sastanka s predstavnicima MOL-a o Ini, kako su dogovorili pravila igre oko načina pregovaranja i komuniciranja, a novi je sastanak najavio za oko mjesec dana. FOTO: GOOGLE.COM

Energetske komentare i analize pratite na:www.croenergo.eu

Google će kupovati energiju vjetra iz Teksasall Google ostaje vjeran svojoj misiji opskrbljivanja podatkov-nih centara zelenom energi-jom te je ovaj tjedan objavio kako će kupovati električnu energiju proizvedenu iz 240 MW farme vjetra Happy He-reford koja će krenuti s radom krajem 2014. godine u bli-zini mjesta Amarillo u Teksasu.

Ovo je dosad najveći Go-ogle-ov kupoprodajni ugo-

vor za energiju iz vjetroe-lektrana, a potpisan je za na-pajanje podatkovnih centara u okrugu Mayes u Oklahomi.

Zbog propisa, Google-ove po-datkovni centar u Oklahomi ne može izravno koristiti ener-giju vjetra, no Google će pro-davati proizvedenu "zelenu" energiju na veleprodajnom tržištu energije, povući po-vezane kredite za obnovlji-

ve izvore energije te na taj način smanjiti ukupni CO2 otisak podatkovnog centra.

Google je i u nekim svojim ra-nijim projektima poduzeo is-te korake te je s tom namje-nom otvorio podružnicu Go-ogle Energy. Ovaj projekt prvi je Google-ov kupoprodaj-ni ugovor za energiju vjetra u Teksasu, dok samu farmu vjetra razvija tvrtka Chermac Energy.

Google je do sada uložio v i š e o d m i l i j a rd u a m e -ričkih dolara u 2 GW zele-nih energetskih projekata.

Investicije su bile napravljene u obliku kapitalnih ulaganja u projekte, direktnu i indirektnu kupovinu električne energi-je, investiranje u startup pro-jekte čiste energije ili eksperi-mentalne inicijative u sekto-ru obnovljivih izvora energije.

Brazil se polako odmiče od nuklearnih energetskih planova te okreće prema vjetroelektranamall Brazil će vrlo vjerojat-no smanjiti svoje planove za izgradnju novih nukle-arnih elektrana zbog sigur-nosnih razloga te se spre-ma pokrenuti revoluciju u sektoru energije vjetra, ja-vlja voditelj vladine agenci-je za energetsko planiranje.

Mauricio Tolmasquim, vodi-telj agencije, izjavio je za me-dije kako Vlada vrlo vjerojat-no neće zadržati planove iz-gradnje četiri nove nukle-arke do 2030. kako bi se za-dovoljila rastuća potražn-ja za električnom energijom.

Tolmasquim nije naveo ko-liko bi se nuklearki ipak mo-glo izgraditi, no napome-nuo je kako se nova odluka temelji na opširnoj procjeni dugoročnih st ratešk ih planova za proizvodnju električne energije u Brazi-lu te kontinuirane globalne dvojbe vezane uz nuklear-nu energiju koja je započe-la nakon nesreće u nukle-arnoj elektrani Fukushima.Tolmasquim je napomenuo

kako planovi nisu obusta-vljeni, no također nisu prio-ritetno pitanje za daljnji raz-voj energetike u najvećoj južnoameričkoj zemlji. Bra-zil još nije pokrenuo natječa-je za objekte koji bi tre-bali biti dovršeni do 2030.

Unatoč novostima, Bra-zil i dalje ostaje relativno atraktivna lokacija za nukle-arnu energiju budući je jed-na od nekoliko zemalja ko-je posjeduju sve prirod-ne elemente za proizvodn-ju električne energije uz po-moć nuklearnog materijala. U Brazilu su trenutno u državi Rio de Janeiro aktiv-ne dvije nuklearne elektra-ne, dok je treća u izgradnji i trebala bi biti stavljena u po-gon tijekom 2018. godine.

Nakon snažnog gospo-darskog rasta u posljednjem desetljeću, Brazil se okreće novim, pouzdanim izvorima čiste i jeftine električne ener-gije. Trenutno je oko 75% energetskih potreba zado-voljeno iz hidroenergetskih

objekata, što donosi znat-ne prednosti u pogledu emi-sija CO2, no također može uzrokovati i ozbiljne ener-getske probleme zbog suša koje su vrlo česte u Brazilu.

Ovog je siječnja tako suho vri-jeme na sjeveroistoku zemlje uzrokovalo strahove zbog nestašice energije, dok je posljednja velika energetska kriza bila 2001. godine kada je zbog nestašica struje uspo-ren gospodarski rast zemlje, a milijuni stanovnika svoje noći su proveli uz svjetlost svijeća.

Trenutno nuklearna energi-ja pokriva nešto više od 1% energetskih potreba Brazila, jednako kao i energija vjetra, dok termoelektrane na pri-rodni plin pokrivaju razliku.

Unatoč usporavanju gospo-darskog rasta od 2011. godi-ne, potražnja za električnom energijom i dalje raste bu-dući da mnogi Brazilci pos-taju pripadnici srednje klase te su u mogućnosti po prvi put kupiti hladnjak, televi-

zor i ostale uređaje koji ovise o električnoj energiji za rad. Primjera radi, potrošnja električne energije rasla je za 3,5% tijekom 2012. go-dine dok se ukupni gospo-darski rast kretao oko 0.9%.

To l m a s q u i m j e i z j av i o kako vidi određeni poten-cijal za razvoj vjetroener-getskih projekat zbog sve veće konkurencije i teh-nološkog napretka ko-ji je spustio cijene energi-je dobivene iz ovog izvora.

Prosječne cijene vjetroe-lektrane u Brazilu smanjile su se sa 148 reala (64 ame-rička dolara) po MWh kra-jem 2009. godine na tre-nutnih 110 reala (50 ame-ričkih dolara) po MWh.

Nekoliko stranih kompani-ja ulaže u brazilski vjetroe-nergetski sektor, uključujući talijanski Enel Green Power, američki General Electric Co, francuski Alstom SA te španjolsku Gamesa Cor-poracion Tecnologica SA.

net | nacionalni energetski tjednik | vol. 13

Documents