net | nacionalni energetski tjednik | vol. 17

97 milijuna kuna za projekte energetske učinkovitostiCilj mjera energetske učinkovitosti je smanjenje ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini, čime se izravno utječe na ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi te duži životni vijek zgrade, a doprinosi i zaštiti okoliša...

NET | Nacionalni energetski tjednik | Siječanj 2014. | VOL 17

stranica 8

MINPO: Bespovratna sredstva i za projekte uštede energije

Nova tvrtka u području OIE

Ivan Čermak dobio dozvolu za gradnju najjače TE u državi

Minimalan iznos potpore je 3,8 milijuna, a maksimalan iznos 26 milijuna kunaOsnovana tvrtka Obnovljivi izvori energije

U okviru Javnog poziva na dostavu projektnih prijava kroz pro-gram “Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva” neke od prihvatljivih aktivnosti su one vezane za provedbu projekata uštede energije i postizanja većeg stupnja zaštite okoliša za industrijska poduzeća. Prihvatljivi pro-jekti su investicije koje imaju za cilj poduprijeti intervencije koje uključuju, između ostalih, jednu ili više sljedećih aktivnosti: ula-ganja u materijalnu ili nematerijalnu imovinu, s ciljem postizanja većeg stupnja zaštite okoliša u smislu poduzimanja radnji nami-jenjenih saniranju ili sprječavanju oštećenja fizičkog okruženja ili prirodnih resursa putem vlastitih aktivnosti korisnika, smanjivanju rizika takvog oštećenja ili postizanju učinkovitijeg korištenja prirod-nih resursa s ciljem postizanja standarda i certificiranja koja će ostvariti pristup dodatnim tržištima; ulaganja u materijalnu i ne-materijalnu imovinu vezanu uz mjere uštede energije u smislu po-duzimanja radnji koje omogućuju prijaviteljima da znatno smanje količinu energije korištene u njihovom proizvodnom ciklusu. Pri-javiti se mogu pravne i fizičke osobe koje su registrirane kao mali i srednji poduzetnici sukladno definiciji; koje su registrirane u Hr-vatskoj te koje su u mogućnosti iskazati dobit nakon oporezivanja za prethodne dvije fiskalne godine, odnosno za 2012. i 2013. god-inu. Više informacija možete dobiti putem portala croenergo.eu. Kad je riječ o termoelektrani (TE) snage 600 MW, ulaganju vrijed-

nom oko 450 milijuna eura, koju Crodux treba graditi s partneri-ma, čini se da sve ide u skladu s planom. Nakon što su dobiveni lokacijska dozvola i ujedinjeni uvjeti za prihvatljivost projekta za okoliš, projekt je dalje usredotočen na razvoj modela nabave pli-na, financiranje projekta, prodaju energije te izbor partnera. Sli-jedi traženje građevinske dozvole. Ne dogode li se veći zastoji i problemi, TE bi se mogla početi graditi 2014., a 2018. pustiti u rad.

Grad Osijek i osječko Sveučilište potpisali su ugovor o osnivanju tvrtke Obnovljivi izvori energije d.o.o., što je dio projekta “CHREN - Hrvatsko-mađarska mreža za obnovljivu energiju” u sklopu IPA programa za prekograničnu mađarsko-hrvatsku suradnju. Projekt je ukupno vrijedan 373 tisuće eura, od čega Europska unija sufinancira 311.810 eura. Cilj novog trgovačkog društva bit će primjenjena istraživanja i edu-kacija u području inovacija pri korištenju OIE, poput biomase.

NETnacionalni energetskit j e d n i k

2

NET 12.01.2014.

TOMISLAV MARJANOVIĆ

Hrvatska bi uskoro mogla doći do velikog novca zahvaljujući velikim količinama sirove nafte i prirodnog plina za koje se vjeruje da se nalaze ispod Jadranskog mora, javlja Deutsche Welle.

Hrvatska bi uskoro mogla doći do velikog novca zahvaljujući velikim količinama sirove nafte i prirodnog plina za koje se vjeruje da se nalaze ispod Jadranskog mora, javlja Deutsche Welle.

Norveški brod koji traga za ležištima nafte i plina u Zem-ljinoj kori ispod površine mora, tzv. drillship, već tjednima ske-nira morsko dno, ugrožavajući pritom morske životinje poput

dupina, kitova pa čak i ribnjaka.Brod “Northern Explorer” norveške komanije Spectrum ASA prikuplja podatke o po-tencijalnim poljima nafte i pli-na koristeći seizmičke zračne puške. Kompanija nije bila voljna dati komentar o svom djelovanju u Jadranskom moru.

“Zračne puške aktiviraju glasne eksplozije ispod vode. Od toga naftne kompanije

dobivaju informacije o struk-turi tla kako bi saznali gdje trebaju postaviti svoje plat-forme”, izjavila je Nikolina Rako, voditeljica Jadranskog projekta dupin te dodaje kako Hrvatska krši europske zakone jer nije obavila istraživanje o tome koliko potraga za naf-tom i plinom utječe na okoliš.

Hrvatska vlada planira dodi-jeliti prve dozvole za bušenje

2015. godine. Također, Vlada je ugovor za istraživanje nafte vrijedan 8 milijuna eura dodi-jelila bez javnog natječaja te bez konzultiranja s parlamen-tom niti je o tome obavijes-tila hrvatsku javnost”, piše DW.

Neprofitna organizacija Ocean Care, sa sjedištem u Švicarskoj, upozorila je da zvučne detonacije u razmacima od desetak minuta koje odjekuju pod vodom mogu teško oštetiti morske organizme i prouzročiti dugoročne štete. Seizmička istraživanja sa snažnim zvučnim topovima proizvode zvuk snage do 240 decibela.

Vjeran Piršić iz udruge “Eko Kvarner” također je skeptičan prema naftnim kompani-jama. “Bez ikakve javne ras-prave i bez javnog natječaja to nije legalno i dozvoljeno. Sve to moglo bi rezultirati katastrofom”, rekao je Pirišić.

U svibnju prošle godine predsjednik Ivo Josipović je za CNN izjavio kako će hrvatsku ekonomiju oživjeti nafta i plin iz Jadrana te da hrvatska traži partnera u energetskom sektoru koji bi joj pomogao da otkrije naftna i plinska polja.

Spectrum će snimiti oko 35 tisuća četvornih kilometara, odnosno cijeli hrvatski dio Jadrana, a seizmičko snimanje bit će završeno do kraja prvog tromjesečja, navodi njemački list D. Welle prošloga tjedna.

Istraživanje nafte u Jadranu: Veliki potencijal, ali i rizici

Nacionalni energetski tjednik

Neprofitna organizacija Ocean Care, sa sjedištem u Švicarskoj, upozorila

je da zvučne detonacije u raz-macima od desetak minuta koje odjekuju pod vodom mogu teško oštetiti morske organ-izme i prouzročiti dugoročne štete. Seizmička istraživanja sa snažnim zvučnim top-ovima proizvode zvuk snage do 240 decibela.

3

NET

HERA-a financira poračun37.897.072 kune ide u proračun

Vlada RH na svojoj je prošlotjednoj sjednici dala suglasnost HERA-i da višak prihoda u iznosu od 37.897.072 kune uplati u državni proračun. Riječ je o uplati viška ostvarenog zaključno s krajem 2012. godine, a temeljem prijedloga Odbora za financije i državni proračun Hrvatskog sabora i Ministarstva financija. Pod-sjetimo, Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) os-novana je Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti (Narodne novine, br. 177/04 i 76/07), a nastavila je poslovati sukladno odred-bama Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti (Narodne no-vine, br. 120/12). Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti pro-pisuje da je HERA samostalna, neovisna i neprofitna pravna osoba s javnim ovlastima za regulaciju energetskih djelatnosti.


“Ponosni smo što je Županijski centar za gospodarenje otpa-dom Kaštijun ishodio i zadnju potrebnu građevinsku dozvolu. Ovime smo ušli u završnu fazu realizacije centra Kaštijun koji bi s radom trebao započeti u drugoj polovni 2014. godine.”, rekla je Vesna Dukić, direktori-ca županijskog centra za gosp-odarenje otpadom Kaštijun d.o.o.

Zadnja građevinska dozvola izdana je za gradnju pogona u kojemu će se iz prikupljenih odlagališnih plinova proiz-voditi električna energija.

Izgradnja Županijskog cen-tra za gospodarenje otpadom Kaštijun financira se europ-skim sredstvima kroz Opera-

tivni program “Zaštita okoliša” 2007. – 2013, a projekt je vri-jedan više od 260 milijuna kuna.

Cilj projekta je zaokruživanje sustava gospodarenja otpa-dom u Istarskoj županiji koji će, jednom kad bude kompletiran doprinijeti ispunjenju ciljeva na koje smo se obavezali veza-nih uz smanjenje količine odloženog komunalnog otpada, smanjenje udjela biorazgradi-vog otpada u komunalnom ot-padu i povećanje recikliranja.

Vrijednost ŽCGO-a Kaštijun prepoznala je i Europska komisija koja je upravo taj projekt uvrstila u 100 najboljih primjera dobre prakse i pred-stavila ga u sklopu manifes-

tacije “Open days 2013” – Eu-ropski tjedan regija i gradova, koja se u listopadu prošle go-dine održavala u Bruxellesu.

Na javnoj raspravi o ulaganjima u Hrvatsku u proračunskom razdoblju EU-a od 2014. do 2020. godine od strane Europske komisije pozdrav-ljen je također napredak Hrvatske u provedbi modernih centara za gospodarenje ot-padom poput ŽCGO Kaštijun koji će, navedeno je, imati dugoročni pozitivan učinak na kvalitetu života više od 200.000 stanovnika Istarske županije.

Izgradnja sustava centara za gospodarenje otpadom temelj je za uspostavu održivog sustava

gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.

Republika Hrvatska u prego-vorima s EU obvezala se da će do kraja 2018. godine us-postaviti održivi sustav gosp-odarenja otpadom i do tada sva postojeća odlagališta otpada u Hrvatskoj moraju biti sanirana i usklađena, nesanirana zat-vorena, te biti izgrađeni cen-tri za gospodarenje otpadom.

Uspostava učinkovitog sus-tava rezultirati će smanjen-jem količine odloženog ot-pada, pružanjem kvalitetnije usluge građanima, podizanjem standarda u zaštiti okoliša i otvaranju novih gospodar-skih mogućnosti, stoji na kraju priopćenja za medije.

Izgradnja sustava centara za gospodarenje otpadom temelj je za uspostavu održivog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.

Kaštijun: Iz odlagališnih plinova proiz-voditi će se električna energija

4

12.01.2014.NET

Grad Rijeka je tijekom protekle godine napravio iskorak u poštivanju ob-veza zadanih kroz Plan održivog energetskog raz-voja Rijeke, odnosno pro-jekta 20x20x20, uvođenjem u javni gradski promet 21. autobusa na prirodni plin, uz izgradnju javne punion-ice - jedine takve u Hrvat-skoj. Zanimljiv je podatak da je tijekom turističke sezone, više od 1.500 gostiju, koji koriste plin za pogon auto-mobila, došlo u Rijeku na-puniti vozilo, što pokazuje na potrebu širenja mreže. “S time ćemo nastaviti i dalje. Ne samo nabavkom novih

U Podsusedu je otvorena nova plinska stanica za punjenje ZET-ovih auto-busa, koji su se do sada ko-ristili onom privremenom u sklopu Gradske plinare. Do kraja godine će se napraviti i jedna u Dubravi, kojom će se moći koristiti i građani. Najavio je prošlog tjedna zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je u rad pustio plinsku stanicu na Samoborskoj cesti. Čak 60 ZET-ovih autobusa će se u Podsusedu svakodnevno puniti plinom, brzinom od 5 do deset minuta po sprem-niku, umjesto dosadašnjih 45 minuta. “Nakon četiri godine praznog hoda bivše uprave Zagrebačkog hold-inga napravili smo ovo i pustili u pogon. Treba zabo-raviti što je bilo i okrenuti se naprijed. Ovo je jeftinije te ekološki opravdanije. Nakana nam je i buduće

U Rijeci se očekuje još više autobusa na plin

Zagrepčanima niža cijena prirodnog plina

HEP-u projekt izgradnje punionica za e-vozila

ZET autobusi i plin: U Zagrebu otvorena brza punionica

autobusa na plin, nego priv-odimo kraju i preuređenje jednog dijela postojećih autobusa, koji će koris-titi mješavinu plina i dizel goriva, što za posljedicu ima i smanjenje zagađenja zraka, ali i smanjenje troškova u nabavci goriva.

Vjerujem da ćemo moći u potpunosti predstaviti taj projekt, odnosno autobuse koji će na taj način dalje koristiti plin. To neće samo biti vezano za autobusa, nego i za dio vozila iz ko-munalnog društva Čistoća”, rekao je gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel.

Prvog dana siječnja HERA je usvojila i prihvatila nove cijene prirodnog plina pa kojima bi Zagrepčanima računi trerbali biti jeftiniji. “Za područje Zagreba na razini svih modela koji se odnose na kućanstva cijena plina snižena je oko 1,5 posto, a na razini svih mod-ela koji se odnose na zajedničke plinske kotlovnice sniženje je oko 6,5 posto”, poručio je Davor Šestan, glasnogovornik Gradske plinare Zagreb, piše Večernji list. Metodologijom je utvrđen iznos tarifnih stavki, odnosno cijena prirodnog plina bez PDV-a, u četiri modela po kojima se dijele kućanstva. Tako je cijena za model TM1 (s godišnjom potrošnjom plina manjom ili jednakom 5000 kWh) 0,3225 kuna po kilovatsatu, za tarifni model TM2 (s godišnjom potrošnjom plina većom od 5000 do 25.000 kilovatsati) 0,3111 kn, za model TM3 (s godišnjom potrošnjom plina od 25.000 do 50.000 kilovatsati) 0,3054 kn, dok se model TM4 (s godišnjom potrošnjom plina od 50.000 do 100.000 kilovatsati) naplaćuje 0,3035 kuna po kilovatsatu.

Grad Koprivnica započeo je pripreme za uvođenje sustava tzv. zajedničkog korištenja e-vozila, što je jedna od mjera u pro-jektu CIVITAS DYN@MO. Automobilima će se služiti zaposlenici grad-ske uprave, gradskih poduzeća i ustanova kao i gradski dužnosnici za obavljanje svojih svakod-nevnih poslovnih obveza.

autobuse koje budemo kupovali kupiti na plin”.

Sljedeću plinsku stanicu prvi čovjek grada najavio je u istočnom dijelu Za-greba. “Krećemo u projekt punionice u Dubravi, da bi do konca godine i tamo to pustili u pogon. I onda ima-mo zadovoljene kapacitete za sve busove, ove koje imamo u ZET-u na plin, tako i za one koje ćemo tek na-baviti”. Investicija punionice u Podsusedu stajala je oko 8 i pol mijuna kuna, poručio je direktor ZET-a Ivan Tolić i pojasnio što je sve nap-ravljeno s tim novcem. “Ona uključuje rekon-strukciju dizel pumpe, dakle potpuno novi spremnici za dizel gorivo, nova plin-ska instalacija i oprema te građevinski radovi. Dakle, sve što smo radili košta oko 8 i pol milijuna kuna”.


5

NET

INA neopaženo 01.01. obilježila 50 godina postojanja

Prije točno pedeset godina, prvog siječnja 1964. godine osnovana je Ina-industrija nafte, hrvatska nacion-alna naftna kompanija. Tog dana odlukom Izvršnog vijeća SR Hrvatske u jedno su poduzeće spojena pet najvećih privrednih sub-jekata koji su se dotada u Hrvatskoj bavila naftnim gospodarstvom: Naftaplin, rafinerije u Rijeci i Sisku, te dvaju tvrtki za maloprodaju derivata Interpetrol i Croa-tiapetrol. Novo poduzeće dobilo je naziv Kombinat za naftu i plin, da bi zadnjeg dana 1964. godine i službeno bilo registrirano pod im-enom Ina-industrija nafte.

Pod tim imenom vrlo brzo Ina će izrasti u najveću i najuspješniju kompaniju bivše Jugoslavije, čije je poslovanje dosegnulo da-nas teško zamislive razm-jere. Potkraj 1964. dijelom Ine postaje Trgovina, a 1966. godine i Rafinerija Lendava. Proces je nastavljen, pa INA s vremenom izrasta u tvrtku koja uključuje Rafin-eriju nafte Zagreb, Tvornicu mineralnih gnojiva u Ku-tini, Petronaftu Solin, Naf-tovod Opatovac – Bosan-

ski Brod, Inženjering Zagreb, petrokemijske tvornice OKI Zagreb i DINA Omišalj.

Iz nukleusa stvorenog 1964. godine u dvadeset godina Ina je izrasla u kompaniju koja je godišnje proizvodila nešto više od 5, a prerađivala nešto manje od deset miliju-na tona nafte. Za usporedbu, današnja proizvodnja je oko pola milijuna tona, a prerada manja od četiri milijuna. No, na svom vrhuncu krajem 80-tih godina Ina je imala 1350 bušotina, razvijenu petrokemijsku proizvodnju u Kutini, Zagrebu i Omišlju, plinska i naftna skladišta, naftovode i plinovode. Uku-pno je zapošljavala 34 tisuće zaposlenih (cijela današnja populacija Šibenika), koji su primali dvostruko veće plaće od tadašnjeg nacionalnog prosjeka. Nadalje, Ina je radila u četrdesetak stranih država, kao jedna od rijetkih kom-panija iz istočnog bloka ula-zila u zajedničke projekte s američkim kompanijama, a kod kuće ulagala u gradnju hotela, stambenih zgrada, ACI marina, prometne in-frastrukture, imala jedan od najvećih inženjerskih

biroa u državi, te najveću turističku agenciju.

Ipak, treba znati da je os-nivanje Ine prvenstveno bilo politički, a tek onda gosp-odarski projekt. Naime, od osnivanja od uspostave SFRJ pitanje rudarstva, te naftnog gospodarstva – ponajviše podjele prihoda prikupljenih tom djelatnošću – bilo je predmet oštrih su-koba. Veći dio jugoslaven-ske naftne i plinske indus-trije bio je koncentriran u Hrvatskoj, gdje je osim in-dustrijskih postrojenja u Sisku i Rijeci, postojala i duga tradicija istraživanja i proizvodnje nafte. No, predstavnici drugih repub-lika tražili su da se naftna djelatnost konsolidira na saveznoj razini, pod upra-vom saveznih ministarsta-va smještenih u Beogradu.

Prvo ministarstvo rudarstva osnovano je već 1945., a ne-dugo zatim i Jugoslavenski kombinat za naftu i plin koji je, kompromisno, smješten u Zagrebu. Ipak, već 1947. sve rafinerije i naftna polja kao samostalne kompanije stav-ljene su pod izravnu kontro-lu saveznog ministarstva u

Beogradu. Srećom, takav se model upravljanja pokazao neučinkovitim, planovi proiz-vodnje višestruko su pod-bacili, a nakon zaoštrenja odnosa sa Sovjetskim Savezom zemlji je prijetila nestašica nafte. Zbog toga je 1951. donesena odluka da se industrija decentral-izira, a upravljanje ponov-no prepusti republikama.

Takva decentralizacija re-zultirala je novim uzletom naftne industrije, a već 1952. osnovan je Nafta-plin, kao središnja tvrtka za istraživanje, razvoj i proizvodnju nafte, dok su rafinerije nastavile poslo-vati zasebno. Tijekom nar-ednih deset godina naprav-ljen je značajan napredak.

U proizvodnju je pušteno niz novih naftnih i plinskih polja, sisačka rafinerija je obnov-ljena, te je u pogon pušten plinovod Stružec-Sisak koji je rafineriji omogućio da počne prerađivati domaću naftu. U Rijeci, pak, započeti su radovi na gradnji novog postrojenja na Urinju, uku-pnog preradbenog kapac-iteta tada i sada nezamis-livih 8 milijuna tona nafte.


6

12.01.2014.NET

Tužbe zbog gradnje mHE na Kupi i KoraniKarlovačko ekološko društvo Eko Pan podnijelo je više tužbi i žalbi u vezi s planiranom gradnjom dviju malih hidroelektrana (MHE) u Brodarcima i Bariloviću, rekao je na današnjoj kon-ferenciji za novinare član upravnog odbora te udru-ge Denis Frančišković, koji je postavio pitanje zašto je rijeka Korana ‘ispala’ iz ekološke mreže Državnog zavoda za zaštitu prirode.

Upravnom sudu podnese-na je tužba protiv MZOIP-a, to jest protiv rješenja o prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu za planiranu gradnju male hidrocentrale Brodaraca na Kupi kod Kar-lovca. O tome je podnesena prijava i upravnoj inspekciji pri Ministarstvu uprave.

U vezi s mHE u Bariloviću na rijeci Korani žalba je upućena drugostupanjskome ti-jelu, Ministarstvu zaštite okoliša i prirode na rješenje o prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu koje je izdala Karlovačka županija.

Kod nas je uvriježeno stajalište da male hidroe-lektrane ne štete okolišu

Čak deset posto područja Karlovačke županije, koje je bilo planirano zaštitom, sada više nije u toj mreži, a razlog je planirana grad-nja dvadesetak malih hi-droelektrana, posebno u Lučici i Bariloviću, što su planovi još iz bivše države, istaknuo je Frančišković.

U Bariloviću će se, ako se plan ne zaustavi, graditi novi slap visok 4,5 metara s branom dugačkom 55 met-ara. Akumulacijsko jezero bilo bi dugačko šest metara i gotovo bi došlo do Lučice (koja je od brane udaljena osam kilometara), u kojoj bi mogla biti nova MHE, još veća, s 20 metara visokom branom i 20 kilometara dugačkom akumulacijom, sve do Slunja, tako da su to, ustvrdio je Frančišković, hidroelektrane male “samo po imenu i snazi, a ne po devastaciji prostora”.

To bi krašku rijeku Koranu kanjonskog tipa ujezer-ilo, dakle - ona bi se pret-vorila u stajaćicu, rekao je Frančišković i podsjetio da su se ostvarila sva njihova strahovanja kad su prijašnjih godina prosvjedovali pro-

pa investitori mogu dobiti dokumente po kojima nji-hov zahvat u prirodu ne bi bio štetan, ali u tim parci-jalnim ocjenama ne sagle-dava se kumulativni utjecaj malih hidroelektrana, rekao je Frančišković te ustvrdio kako je to svjetski prob-lem koji je, međutim, pre-poznat te se Eko Pan bori za to da se izdavanje raznih rješenja sagleda u cjelini.

Kako je rekao, za svaku izm-jenu korita treba se raditi procjena utjecaja na okoliš, a niz već obavljenih zahvata na karlovačkim rijekama u kombinaciji s novim malim hidroelektranama imat će isti učinak kao da se gradi-la jedna velika hidroelek-trana, a to je prepolovljen broj svih vrsta flore i faune.

Vlada je u rujnu prošle godine izdala novu ure-dbu o proglašenju područja ekološke mreže (za zaštitna područja Natu-ra 2000), a iz tog je doku-menta izbačeno područje Korane iako su u toj ri-jeci staništa nekih vrs-ta koje su na prioritet-nim listama Direktive o staništima Europske unije.

tiv pretvaranja kanjona ri-jeke Dobre u akumulacijsko jezero za potrebe HE Lešća.

“Danas više nikome nije upitno da je ta gradnja samo naštetila, bez ot-varanja radnih mjesta i turističkog razvoja, kako su bajali zagovornici grad-nje”, rekao je Frančišković.

Upitao je zašto se opet ide na ruku investitoru, tvrtki Aldebaranu. Odgovorio je kako je to zato što su u idejnom projektu prika-zali da njihova akumula-cije neće prelaziti milijun prostornih metara, nego oko 800, pa nije potreb-no raditi ‘procjenu utje-caja na okoliš’, ali, dodao je, proračun Eko Pana je suprotan i obujam je znatno veći od mili-jun prostornih metara.

Eko pan zaključuje da ener-getska politika Hrvatske ide u potpuno krivome smjeru te da se, pokraj neiskorištene solarne energije, za koju se danas proizvode sve učinkovitiji sustavi, i bogate biomase, “upire na ionako gotovo potpuno iskorišten hidropotencijal”.


Hvala Vam što ste jedna od 35 tisuća tvrtki koje nam svakodnevno ukazuju povjerenje. Ostajemo ozbiljan i siguran partner u Vašim poslovnim izazovima. Upravo zato naše cijene ne uključuju dodatna iznenađenja, ne ovise o kretanjima tečaja, a u ugovorima nemamo dodatnih troškova za energiju uravnoteženja. Kao Vaš dugogodišnji partner i vodeći opskrbljivač električnom energijom, jamčimo sigurnost cijena i najbolju ponudu tarifnih modela u skladu s Vašim potrebama uz mogućnost planiranja troškova poslovanja te najpovoljnije rokove i uvjete plaćanja.

Vaša HEP Opskrba

35.000 HVALA NA POVJERENJU!

8

12.01.2014.NET

Cilj mjera energetske učinkovitosti je smanjenje ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini, čime se izravno utječe na ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi te duži životni vijek zgrade, a doprinosi i zaštiti okoliša. Uštede koje se mogu postići obnovom fasada ovise o nizu čimbenika, poput trenutačnog energetskog razreda zgrade, materijala od kojeg je zgrada izgrađena, lokacije, namjene korištenja i sl.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost planira tijekom ove godine s 97 milijuna kuna sufinan-cirati projekte energetske učinkovitosti u zgradarst-vu, a dio tog novca moći će dobiti i građani koji će se posredstvom jedinica lokalne samouprave ili up-ravitelja zgrada moći kan-didirati za natječaje Fonda.

Sredstva će se, između os-talog, davati za obnovu fas-ada, toplinsku izolaciju, ter-moizolaciju krova, zamjenu stare stolarije, ali i za ugrad-nju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije. U Fondu očekuju raspisivanje natječaja početkom ožujka.

Cilj mjera energetske učinkovitosti je smanjenje ukupne potrošnje ener-gije na nacionalnoj razini, čime se izravno utječe na ugodniji i kvalitetniji bo-ravak u zgradi, te duži životni vijek zgrade, a do-prinosi i zaštiti okoliša.

Uštede koje se mogu postići obnovom fasada ovise o nizu čimbenika, poput trenutačnog ener-getskog razreda zgrade, materijala od kojeg je zgrada izgrađena, lokaci-je, namjene korištenja i sl.

FZOEU: 97 milijuna kuna za projekte energetske učinkovitosti

TOMISLAV MARJANOVIĆ


9

NET

Primjerice, kod dvije kuće identične površine, od ko-jih je jedna građena od pune opeke i bez ikakve izolacije, a druga od šuplje 25-centimetarske cigle s toplinskom izolacijom od 10 centimetara, raz-lika u troškovima za gri-janje može biti i do šest puta u korist potonje kuće.

Fond je već tijekom prošle godine sufinancirao 141 pro-

jekt povećanja energetske učinkovitosti u stambenim i nestambenim zgradama čija je ukupna vrijednost iznosila 377 milijuna kuna.

Građani koji su pod-nosili prijave na natječaje županija, gradova ili općina na čijem se području nalazi obiteljska kuća morali su, između ostalog, dostav-iti dokaz o prebivalištu i vlasništvu nad objektom, te posjedovati odgovarajući pravomoćni akt kojim je dopušteno građenje obiteljske kuće u kojoj se planira provedba projekta.

Od Fonda su dobili do 40 posto sredstava u odnosu na opravdane troškove ulaganja, ali ne više od 30.000 kuna po projektu, dok je najmanje 10 pos-to sredstava osigurala jedinica lokalne samou-prave iz svojeg proračuna.

Upraviteljima više stam-


benih zgrada, koji su u ime suvlasnika podnosili po-nudu, Fond je subvencion-irao kamate na kredite do 800.000 kuna po projektu.

Novim Fondovim pro-gramom sufinanciran-ja energetske obnove višestambenih zgrada taj će se iznos ove godine povećati, tako da će se da-vati do 40 posto opravdanih troškova, najviše do 1,4 milijuna kuna po projektu.

Energetskom obnovom starih zgrada, posebice onih građenih prije 1980. godine, može se uštedjeti na potrošnji toplinske en-ergije i više od 60 posto.

U sklopu sufinanciran-ja projekata energetske

učinkovitosti u zgradarst-vu prošle godine je sred-stvima Fonda obnovljeno 55 dječjih vrtića i škola čija izgradnja ne zadovol-java današnje standarde.

Jedan od oglednih prim-jera je rekonstrukcija sred-nje škole u Koprivnici, koja je prije obnove bila u en-ergetskom G razredu i godišnje trošila 426 kWh po četvornom metru. Nakon građevinskih zahvata ušla je u energetski B razred s potrošnjom od 54 kWh, što znači poboljšanje za čak pet energetskih razreda.

Trošak grijanja je u pros-jeku manji 55 do 60 posto, što je golema financi-jska ušteda, pogotovo jer je škola u zimskom raz-

doblju za plin mjesečno plaćala i po 300.000 kuna.

Zanimljiv primjer je i ob-nova učeničkog doma i srednjih škola u Varaždinu gdje je zamjenom sto-larije i obnovom fasada potrošnja energije sman-jena za 70 do 85 posto.

Fond će također nastaviti sa sufinanciranjem en-ergetskog certificiranja. Očekuje se veliki interes budući da je tijekom prošle godine s 27,8 milijuna kuna sufinancirana izrada en-ergetskih pregleda za 2226 javnih i stambenih zgrada, kao i da ove go-dine sve nekretnine koje se oglašavaju za proda-ju moraju istaknuti en-ergetski razred objekta.

Sredstva će se, između ostalog, davati za obnovu

fasada, toplinsku izolaciju, termoizolaciju krova, zamjenu stare stolarije, ali i za ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije. U Fondu očekuju raspisivanje n a t j e č a j a početkom ožujka.

net | nacionalni energetski tjednik | vol. 17

Documents