obligaciono pravo - ništavost ugovora

2
Nesporazum kao razlog ništavosti ugovora Sentenca odluke: Postojanje nesporazuma razlog je ništavosti, a ne pobojnosti ugovora pa tužbeni zahtjev treba glasiti na utvrđenje ništavosti ugovora, a ne na poništenje ugovora, kao kod pobojnih ugovora Odluka Vrh ovnog suda epublike !rvatske, br" ev#$%&'(( od )*" *" %&&%" + ovom sporu tužiteljica je tražila da sud poništi ugovor o darovanju jednosobnog stana kojeg su stranke zakljuile dana )%" -" )((.", navode/i u tužbi da je bila 0u bitnoj zabludi smatraju/i da potpisuje ugovor o doživotnom uzdržavanju s prijenosom imovine poslije smrti1" 2užiteljica se u svojoj tužbi i pozvala na odredbe l" $)" st" )" i 3" 4akona o obveznim odnosima 56ar" nov", br" -.'(), *.'(), .'(3, *'($ i ))%'(( 7 u nastavku teksta: 4OO8, koja određuje što se smatra bitnom zabludom, traže/i da sud baš na temelju te zakonske odredbe i one iz st" 3" istog lanka donese presudu kojom /e poništiti ugovor o darovanju" Strana koja je u zabludi može tražiti poništaj ugovora zbog bitne zablude, osim ako pri sklapanju ugovora nije postupila s pažnjom koja se u  prometu zahtjeva 5l" $)" st" %" 4OO#a8" 2užiteljica je tražila poništaj ugovora i nižestupanjski sudovi su pravilno takav tužbeni zahtjev odbili, jer pravo zahtijevati poništenje pobojnog ugovora prestaje istekom roka od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti odnosno od prestanka prinude, a u svakom sluaju to pravo prestaje istekom roka od tri godine od dana sklapanja ugovora 5l" ))*" 4OO#a8" +govor o darovanju zakljuen dana %%" -" )((.", a tužba je podnesena sudu dana %)" ))" )((*", dakle, nakon isteka objektivnog prekluzivnog roka od tri godin e, pa tužben i zahtj ev nije osnov an" evidenti ca navodi da je ona u svojoj tužbi tražila 0poniš taj ugov ora radi mane volje koja je regulirana u l" $." 4OO#a1" 2užiteljica je u tužbi doista navela da je bila uvjerena da je sastavljen ugovor o doživotnom uzdržavanju, a ne ugovor o darovanju, pa bi to upu/ivalo na nesporazum iz l" $." 4OO#a, koji prema toj odredbi postoji kad strane vjeruju da su suglasne, a ustvari među njima postoji nesporazum o prirodi ugovora ili o osnovi ili o predmetu obveze" 9eđutim, nesporazum dovodi do ništavosti, a ne do pobojnosti pravnog posla" + sluaju nesporazuma, prema l" $." 4OO#a, 0ugovor ne nastaje1" +govor koji nije nastao ne može se po prirodi stvari poništavati, ve/ se može samo deklaratornom presudom utvrditi da je niš tav " ev ide nti ca je mođ utim ust ala kon sti tut ivnom tuž bom tra že/ i da sud svojom odl ukom ugo vor o darovanju poništi, a ne deklaratornom tužbom da su utvrdi 5deklarira8 da je ugovor ništav" Sud doduše nije vezan  pravnom osnovom tužbe 5arg" iz l" )$" st" ." 4akona o parninom postupku, 6ar" nov", br" -.'();, ()'(% i ))%'(( 7 u nastavku teksta: 4PP8, ali jeste vezan tužbenim zahtjevom, jer u parninom postupku sud odluuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku 5l" %" st" )" 4PP#a8" 6ižestupanjski sudovi su dakle mogli odluiti samo o osnovanosti tužbenog zahtjeva kojeg je istakla tužiteljica, tj" da sud poništi ugovor o darovanju, a ne i o nekom drugom zahtjevu" 6isu dakle bili ovlašteni deklaratornom presudom utvrditi da je ugovor ništav, sve i kada bi rezultati postupka ukazivali na to da tužiteljici pripada pravo tražiti da s ud utvrdi ništavost ugovora,  jer tužiteljica to nije tražila" Odbijaju/i tužiteljicu i s kondemnatornim zahtjevom da joj tužena izda tabularnu isprav u, nižestupan jski sudovi su pogre šno primijenili materij alno pravo zbog ega je injen ino stanje ostalo nepotpuno utvrđeno" 4ahtjev za izdavanje tabularne isprave nije neosnovan samim tim što je utvrđeno da nije osnovan konstitutivni zahtjev za poništenje ugovora" <ko bi injenice iznesene u tužbi doista bile istinite, ugovor o darovanju ne bi nastao, tj" bio bi ništav jer bi se radilo o nesporazumu u smislu l" $." 4OO#a" Stoga se i ne može tražiti da sud poništi ugovor kojega nema 5može se tražiti da sud deklaratornom presudom utvrdi da je ništav, a ne da ga konstitutivnom presudom poništi8" 2emeljno je, međutim, pravilo propisano u l" )&3" st" )" 4OO#a, da je u sluaju ništavosti ugovora svaka ugovorna strana dužna vratiti drugoj ono što je primila po osnovi takvog ugovora" 6ije sporno da je temeljem ugovora o darovanju tužiteljica dala 5darovala8 tuženici stan tako da na njemu stekne pravo vlasništva" <ko je ugovor o darovanju ništav, onda postoji i obveza tužene da vrati tužiteljici ono što je primila po osnovi takvog ugovora, a to zakljuuje i obvezu izdavanja tabularne isprave" 5=" >"8 Odluku suda u cijelosti možete pročitati u tiskanom izdanju Informatora, broj 5179 - od 25. listopada 2003.  

Upload: djordje-vasic

Post on 13-Oct-2015

133 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

Obligaciono pravo

TRANSCRIPT

PAGE

Nesporazum kao razlog nitavosti ugovora

Sentenca odluke:

Postojanje nesporazuma razlog je nitavosti, a ne pobojnosti ugovora pa tubeni zahtjev treba glasiti na utvrenje nitavosti ugovora, a ne na ponitenje ugovora, kao kod pobojnih ugovora

Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, br. Rev-620/99 od 17. 7. 2002.

U ovom sporu tuiteljica je traila da sud poniti ugovor o darovanju jednosobnog stana kojeg su stranke zakljuile dana 12. 5. 1993., navodei u tubi da je bila u bitnoj zabludi smatrajui da potpisuje ugovor o doivotnom uzdravanju s prijenosom imovine poslije smrti. Tuiteljica se u svojoj tubi i pozvala na odredbe l. 61. st. 1. i 4. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99 u nastavku teksta: ZOO), koja odreuje to se smatra bitnom zabludom, traei da sud ba na temelju te zakonske odredbe i one iz st. 4. istog lanka donese presudu kojom e ponititi ugovor o darovanju. Strana koja je u zabludi moe traiti ponitaj ugovora zbog bitne zablude, osim ako pri sklapanju ugovora nije postupila s panjom koja se u prometu zahtjeva (l. 61. st. 2. ZOO-a). Tuiteljica je traila ponitaj ugovora i niestupanjski sudovi su pravilno takav tubeni zahtjev odbili, jer pravo zahtijevati ponitenje pobojnog ugovora prestaje istekom roka od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti odnosno od prestanka prinude, a u svakom sluaju to pravo prestaje istekom roka od tri godine od dana sklapanja ugovora (l. 117. ZOO-a). Ugovor o darovanju zakljuen dana 22. 5. 1993., a tuba je podnesena sudu dana 21. 11. 1997., dakle, nakon isteka objektivnog prekluzivnog roka od tri godine, pa tubeni zahtjev nije osnovan. Revidentica navodi da je ona u svojoj tubi traila ponitaj ugovora radi mane volje koja je regulirana u l. 63. ZOO-a. Tuiteljica je u tubi doista navela da je bila uvjerena da je sastavljen ugovor o doivotnom uzdravanju, a ne ugovor o darovanju, pa bi to upuivalo na nesporazum iz l. 63. ZOO-a, koji prema toj odredbi postoji kad strane vjeruju da su suglasne, a ustvari meu njima postoji nesporazum o prirodi ugovora ili o osnovi ili o predmetu obveze. Meutim, nesporazum dovodi do nitavosti, a ne do pobojnosti pravnog posla. U sluaju nesporazuma, prema l. 63. ZOO-a, ugovor ne nastaje. Ugovor koji nije nastao ne moe se po prirodi stvari ponitavati, ve se moe samo deklaratornom presudom utvrditi da je nitav. Revidentica je moutim ustala konstitutivnom tubom traei da sud svojom odlukom ugovor o darovanju poniti, a ne deklaratornom tubom da su utvrdi (deklarira) da je ugovor nitav. Sud dodue nije vezan pravnom osnovom tube (arg. iz l. 186. st. 3. Zakona o parninom postupku, Nar. nov., br. 53/91, 91/92 i 112/99 u nastavku teksta: ZPP), ali jeste vezan tubenim zahtjevom, jer u parninom postupku sud odluuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku (l. 2. st. 1. ZPP-a). Niestupanjski sudovi su dakle mogli odluiti samo o osnovanosti tubenog zahtjeva kojeg je istakla tuiteljica, tj. da sud poniti ugovor o darovanju, a ne i o nekom drugom zahtjevu. Nisu dakle bili ovlateni deklaratornom presudom utvrditi da je ugovor nitav, sve i kada bi rezultati postupka ukazivali na to da tuiteljici pripada pravo traiti da sud utvrdi nitavost ugovora, jer tuiteljica to nije traila. Odbijajui tuiteljicu i s kondemnatornim zahtjevom da joj tuena izda tabularnu ispravu, niestupanjski sudovi su pogreno primijenili materijalno pravo zbog ega je injenino stanje ostalo nepotpuno utvreno. Zahtjev za izdavanje tabularne isprave nije neosnovan samim tim to je utvreno da nije osnovan konstitutivni zahtjev za ponitenje ugovora. Ako bi injenice iznesene u tubi doista bile istinite, ugovor o darovanju ne bi nastao, tj. bio bi nitav jer bi se radilo o nesporazumu u smislu l. 63. ZOO-a. Stoga se i ne moe traiti da sud poniti ugovor kojega nema (moe se traiti da sud deklaratornom presudom utvrdi da je nitav, a ne da ga konstitutivnom presudom poniti). Temeljno je, meutim, pravilo propisano u l. 104. st. 1. ZOO-a, da je u sluaju nitavosti ugovora svaka ugovorna strana duna vratiti drugoj ono to je primila po osnovi takvog ugovora. Nije sporno da je temeljem ugovora o darovanju tuiteljica dala (darovala) tuenici stan tako da na njemu stekne pravo vlasnitva. Ako je ugovor o darovanju nitav, onda postoji i obveza tuene da vrati tuiteljici ono to je primila po osnovi takvog ugovora, a to zakljuuje i obvezu izdavanja tabularne isprave. (I. G.)

Odluku suda u cijelosti moete proitati u tiskanom izdanju Informatora, broj 5179 - od 25. listopada 2003.