Broj 203. Godina V. 29. kolovoza 2008. BESPLATNI PRIMJERAKw w w .hrvatski-vojnik.hr

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

U kninskoj vojarni "Kralj Zvonimir“ ispraÊen 12. hrvatski kontingent u misiju ISAF

S ponosom ususretvelikom izazovu

ISS

N

13

30

- 5

00

X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

naslovna strana besplatna 08/27/08 09:07 Page 1

2

PEKING 2 0 0 8 .

Kina je mnogo novca potroπilana osiguravanje Olimpijskihigara. Strah od teroristiËkih

akcija prisutan je bio i u Pekingu, avlasti su se k tomu bojale i da Êerazne protibetanske udruge i udru-ge za zaπtitu ljudskih prava poku-πati iskoristiti Igre za promocijusvojih ideja. Kako bilo, osiguranjeje provodilo viπe od 110.000 polica-jaca i vojnika, tijekom natjecanja ugrad su dopremljena i borbena vo-zila, u okolici Pekinga bile su pos-tavljene rakete zemlja-zrak, a poglavnom gradu najmnogoljudnijezemlje na svijetu bilo je postavljeno300.000 nadzornih kamera. Sluæbe-no, na sve to potroπeno je oko 300milijuna dolara, a vlasti su pred po-Ëetak Igara objavile i poziv graa-

nima da prijave svakoga tko biugroæavao dræavnu sigurnost ili si-gurnost Olimpijskih igara. Nakonprovjere informacija za to je slijedi-la nagrada u iznosu od 1000 do50.000 dolara.

Pred sam poËetak ceremonije ot-varanja Olimpijade, Kina je objavilada je uhiÊeno 82 “ terorista” u mus-limanskom podruËju X injiang, us-tvrdivπi da su pripremali atentatena Olimpijskim igrama. Na kraju sestrah kineskih politiËkih i olimpij-skih duænosnika pokazao opravda-nim, jer su upravo u toj sjeveroza-padnoj regiji tijekom Igara zabilje-æena tri napada ekstremista.

» etvrtog kolovoza u bombaπkomsu napadu teroristi ubili 16 i ranilijednako toliko policijskih sluæbeni-

ka zaletjevπi se kamionom u zgradupolicijske postaje u Kashgaru, gra-du u pokrajini X injiang Uy gur. ©estdana poslije, pobunjenici su u istomgradu priredili novi bombaπki na-pad u prostorijama lokalnog pogla-varstva: poginulo je 12 ljudi. Pos-ljednji se napad dogodio u mjestuJamanje, gdje su napadaËi napalipolicijsku prometnu ophodnju, teËetvoricu sluæbenika izboli noæevi-ma: trojica su preminula.

Ipak, u odnosu na Grke, koji suorganizirali Olimpijske igre 2004.,cijena za obranu od teroristiËkognapada nije bila toliko visoka. Grcisu zbog straha od terorizma potro-πili gotovo πest puta viπe (1,7 mili-jardi dolara).

N . MILADIN

S igurnost stajala 30 0 milijuna dolaraU odnosu na Grke, koji su organizirali Olimpijske igre 2004., cijena za obranu od teroristiËkog napada u Kini

ipak nije bila toliko visoka. Grci su zbog straha od terorizma potroπili gotovo πest puta viπe (1,7 milijardi dolara)

29. kolovoza 2008.

02 strana jedan text.qxd 08/27/08 09:09 Page 2

Uloga nafte u vojnim operacijama

Prvi njihov samostalni let trajaoje pola sata. Prethodno su uispitnom letu izveli niz sloæenihakrobacija... Sva trojica laπiralasu uspjeπno, upravo onako kakoje to predvidio ispitivaË, a emo-cije koje su ih preplavile poslijeleta teπko je bilo opisati rijeËima

Od poËetka ovogodiπnje PP se-zone, pripadnici NOS-a OSRHbili su angaæirani na 89 poæariπ-ta. Nabava novih PP zrakoplovaAir tractor AT-802 omoguÊilanam je istodobno djelovanje snaga na viπe poæariπta...

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici i novinari: Marija Alvir,(marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotograf: Davor KirinGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje) , devizni raËun u Z agrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Iako je rijeË veÊ o dvanaestoj rotaciji naπih mi-rovnjaka u misiji ISAF, ispraÊaj nije bio niπta

manje dojmljiv i nabijen emocijama. Svaki od-lazak u bilo koju od mirovnih misija, u kojima

pripadnici OSRH-a sudjeluju, uvijek i iznova jevelik izazov, odgovornost, ali i ponos...

S t r a n a 4

Koliko je vaæno osigurati dovoljne koliËinenafte postalo je oËito tijekom II. svjetskograta, a do danas vaænost toga samo se joπ

poveÊala i postala temeljni Ëimbenik u planiranju operacija

S t r a n a 2 1

S t r a n a 8

Brigadni general ZvonkoPeternel, zapovjednik OVZ-a OSRH-a

Naslovnicu snimio Davor KIRIN

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Mladi piloti na svomeprvom samostalnom letuborbenim zrakoplovom

U kninskoj vojarni "Kralj Zvonimir“ ispraÊen 12. hrvatski kontingentu misiju ISAF

S t r a n a 1 0

03 strana 08/27/08 09:51 Page 3

29. kolovoza 2008.

RA ZG OVOR

4

P rotupoæarna sezona sluæbeno je zapoËela 1. lipnja itraje do 31. listopada. I ove godine za borbu s va-trom angaæirane su snage Hrvatske vojske, πto je

samo jedna u nizu njihovih zadaÊa, u kojima, i to izrazitoprofesionalno i uËinkovito, pomaæu civilnom stanovni-πtvu. Osim πto su pripadnici Oruæanih snaga koji su an-gaæirani za borbu s vatrom dobro obuËeni i s viπegodi-πnjim iskustvom, Oruæane snage su u ovu PP sezonu uπlei znatno tehniËki pojaËane. RijeË je, dakako, o novim Airtractorima AT -802 A Fire Boss, zahvaljujuÊi kojima sezraËne snage, koje su i najvaænije, pogotovo kad je rijeË ogaπenju poæara otvorenih prostora, mogu znatno uËinko-vitije nositi s vatrenom stihijom te djelovati na viπe poæa-riπta istodobno. Sve dosadaπnje aktivnosti u PP sezoniuspjeπno su provedene i, premda svi æele da poæara budeπto manje, dobro je znati da su sve snage koje su angaæi-rane u PP sezoni osposobljene i spremne za provedbu za-daÊa gaπenja poæara. O tome πto je dosad uËinjeno te oangaæmanu pripadnika OS-a u ovogodiπnjoj PP sezonirazgovarali smo sa zapovjednikom Operativnoga vatro-gasnog zapovjedniπtva OSRH-a brigadnim generalomZvonkom Peternelom.

Kakvim biste ocijenili dosadaπnji tijek protupoæarnesezone?

Namjenski organizirane snage (NOS) OSRH obavile sukvalitetne pripreme i ovogodiπnju protupoæarnu sezonu

doËekale potpuno spremne. Na sve zahtjeve dobivene odV atrogasnoga operativnog srediπta (V OS) Dræavne upra-ve za zaπtitu i spaπavanje (DUZS) vezane uz potporuNOS-a OSRH vatrogasnim snagama u provedbi zadaÊa uPP sezoni, pravodobno se reagiralo i uspjeπno djelovaloponajprije na gaπenju poæara otvorenog prostora. Na ga-πenju poæara teæiπno su angaæirane zraËne snage, i to pri-je svega zrakoplovi C anadair C L-415 i Air tractor AT -802,koji su vrlo uspjeπno djelovali na svim poæariπtima na ko-jima su bili angaæirani, te su ih stavili pod nadzor gasite-lja, odnosno zemaljskih snaga. Uspjeπnom djelovanjuzraËnih snaga, osim dobro obuËenih i iskusnih pilota zra-koplova, u znatnoj mjeri je pridonijelo i zrakoplovno teh-niËko osoblje, koje letjelice kojima se koristi u PP sezoniodræava u ispravnom stanju. Osim zraËnih snaga, u gaπe-nju poæara otvorenog prostora uspjeπno su angaæirani ipripadnici Namjenski organiziranih snaga iz sastavaHKoV -a, i to kako u gaπenju poæara tako i u osiguranjupoæariπta.

Za prevoæenje morem ljudi i materijalnih sredstava, teopskrbu gasitelja vodom, kao i opskrbu stanovniπtva pit-kom vodom, spreman je NOS HRM-a.

» injenica da smo sve poæare na kojima smo intervenira-li uËinkovito ugasili navodi nas na zakljuËak da je dosa-daπnji tijek PP sezone πto se tiËe OSRH-a bio vrlo uspje-πan, te smo spremni i nadalje raditi jednako kvalitetnokao i do sada.

Leid a P ARLOV, s nimio Dav or K IRIN

O d p oË e tka ovog od iπ n je P P s e zon e , p r i-

p ad n ic i N O S -a O S R H b ili s u an g aæ iran i

n a 89 p oæ ariπ ta. N ab ava n ovih P P zra-

kop lova A ir trac tor A T -802 om og u Ê ila

n am je , os im ve Ê e ras p oloæ ivos ti zraË n e

te h n ike u g aπ e n ju p oæ ara otvore n og

p ros tora, is tod ob n o d je lovan je s n ag a n a

viπ e p o æ ariπ ta, te p rove d b u r e d ovitih i

izvan re d n ih P P izvi an ja, kao i d n e vn a

p re b aziran ja zrakop lova

B rigadni general Zvonko Peternel,zapovjednik O perativnoga vatrogasnogzapovjedniπtva O SR H

P ojaË ani tehnikomjoπ uspje π nije protiv poæ ara

04-07 strana 8/27/08 10:54 AM Page 4

Koliko snaga i koje snage su angaæirane u ovogodiπ-njoj PP sezoni? Molimo da ih usporedite sa snagama uprethodnim PP sezonama?

Za borbu s vatrom u ovogodiπnjoj PP sezoni, kao i pret-hodnih godina, ustrojene su Namjenski organizirane sna-ge OSRH, i to Operativno vatrogasno zapovjedniπtvo OS-RH te namjenski organizirane snage iz sastava HKoV -a,HRZ-a i PZO-a i HRM-a. Snage HKoV -a su razmjeπtenena Brijunima, Malom Loπinju, u Zemuniku, na Udbini, uDivuljama, PloËama, Kuparima i na Mljetu, a Ëine ih pri-padnici gardijskih brigada.

U sastavu NOS-a HRZ i PZO jesu Ëetiri C anadaira C L-415, πest Air tractora AT -802, Ëetiri helikoptera Mi8 MT V -1, Ëetiri helikoptera Mi 171Sh, jedan Pilatus PC -9 i jedanhelikopter Bell 206B. Zrakoplovi baziraju na Zemuniku, ahelikopteri su razmjeπteni na LuËkom, Malom Loπinju, uDivuljama i » ilipima. Radi bolje uËinkovitosti i za sluËajpotrebe bræe intervencije provode se dnevna prebaziranjazrakoplova C L-415 i AT -802A na aerodrom Split, odnosnoaerodrom » ilipi. Osim navedenih snaga u sastavu NOS-aHRZ i PZO nalaze se i tri tima Sluæbe potrage i spaπava-nja (SPS). T imovi su iz sastava Bojne za specijalna djelo-vanja i razmjeπteni su na LuËkom, Malom Loπinju i u Di-vuljama. Brodovi iz sastava NOS-a HRM, i to jedan de-santni brod, jedan desantni juriπni brod i dva gumenaËamca, bazirani su u ratnoj luci Lora u Splitu.

U usporedbi s prethodnim PP sezonama, u ovoj smoznatno jaËi ponajprije u zraËnim snagama, i to kad je rijeËo Air tractorima i helikopterima Mi 171Sh.

Kako je ustrojeno Operativno vatrogasno zapovjedniπtvoOSRH, koja mu je osnovna zadaÊa i kako ste zadovoljnisustavom dojave?

Operativ-no vatro-gasno za-povjedni-πtvo OSRH(OV Z) us-trojeno jeod djelatni-ka iz sve trigrane OS-RH-a(HKoV ,HRZ i PZOi HRM).Zapovjed-niπtvo Ëine:zapovjed-nik, zamje-nik zapov-jednika, po-moÊnik zaHKoV , po-moÊnik zaHRZ i PZO,pomoÊnik za HRM, pomoÊnik za ZIKS, pomoÊnik za lo-gistiku, pomoÊnik za financije i proraËun, voditelj opera-tivne skupine, Ëasnik za suradnju s civilnim strukturama iodnose s javnoπÊu te operativno osoblje.

ZadaÊa OV Z-a OSRH jest provedba sustava voenja izapovijedanja (planiranje, organizacija, zapovijedanje,koordinacija, izvjeπÊivanje, komunikacijsko-informacijskisustav), koji osigurava provedbu sljedeÊih zadaÊa u PPsezoni: gaπenje velikih πumskih poæara, prevoæenje sna-ga i sredstava, opskrba vodom gasitelja i stanovniπtva,potraga i spaπavanje, nadzor, koordinacija i zapovijedanjena poæariπtu. Jedna od zadaÊa NOS-a OSRH u PP sezonijest i PP izvianje otoka i priobalja RH. ZadaÊa se provodiredovitim protupoæarnim izvianjima iz zraka u skladu srazvijenim inaËicama djelovanja, izvianjima ugroæenogpodruËja iz zraka, redovitim letaËkim zadaÊama ili pozahtjevu V OS-a DUZS, te fotosnimanjima stanja na poæa-riπtu. Informacije s navedenog, OV Z OSRH dostavlja V a-trogasnom operativnom srediπtu (V OS) Dræavne upraveza zaπtitu i spaπavanje (DUZS) u Divuljama.

Zahtjeve za angaæiranje pripadnika OSRH-a na poæari-πtima, OV Z OSRH zaprima u skladu s crtom koordinaci-je πto ju je uspostavio V OS DUZS u Divuljama i teme-ljem toga obavlja prosudbu snaga te zapovijeda njihovuuporabu. Zahtjevi za angaæiranje NOS-a OSRH na poæa-riπtima zaprimaju se usmeno odmah, a zatim i u pisa-nom obliku, i moæemo reÊi da je sam proces maksimalnooperativan.

N a koliko su poæariπta do sada intervenirale N amjenskiorganizirane snage OSRH? Usporedite to s istim razdob-ljem proπle godine.

Od poËetka ovogodiπnje PP sezone, odnosno od 1. lip-nja pa do 18. kolovoza 2008. godine, pripadnici NOS-aOSRH bili su angaæirani na 89 poæariπta. Na poæariπtimasu bili angaæirani pripadnici NOS-eva iz sastava HKoV -a i HRZ-a i PZO-a. Kad je rijeË o aktivnostima zraËnih

snaga,osim zada-Êa gaπenjapoæara,one suprovodile izadaÊeprotupo-æarnog iz-vianja, iz-vianja isnimanjapoæariπta,prevoæenjavatrogas-nih i voj-nih snagaza gaπenjepoæara, teobuku itrenaæuposada nasvim letje-licama. U

dosadaπnjem tijeku PP sezone, na svim tim zadaÊamaostvarile su 6948 letova, 1086:32 sati naleta, izbacile 28746 tona vode te prevezle 932 osobe. Kopnene snage do-sad su bile angaæirane na pet poæariπta, na kojima je bilo

29. kolovoza 2008.5

RA ZG OVOR

04-07 strana 8/27/08 10:54 AM Page 5

629. kolovoza 2008.

angaæiranosveukupno 130pripadnika, kojisu ostvarili1106:30 radnihsati. Osim za-daÊa na poæari-πtu, kopnenesnage su pro-vodile i vatro-gasnu obuku sDræavnim in-tervencijskimpostrojbama, teintergranskuobuku tematskivezanu uz de-santiranje gasi-telja helikopte-rom Mi8 MT V -1 i ukrcaj teprevoæenje morem i iskrcaj brodovima HRM-a.

Kako su kopnene snage razmjeπtene u vojnim objektimadiljem priobalja, osim brojnih aktivnosti vezanih uz PP se-zonu, angaæirale su se i na ureenju vojnih objekata u ko-jima su smjeπtene. Brodovima NOS-a HRM ostvarene su595,4 plovidbene milje, 45:41 plovidbeni sat, a prevezenasu 102 pripadnika vatrogasnih i Oruæanih snaga RH i 43motorna vozila. T o je ostvareno na obuci NOS-a HRM iNOS-eva iz sastava HKoV -a.

U usporedbi s proπlogodiπnjom PP sezonom, kad se u is-tom razdoblju interveniralo 118 puta, moglo bi se zaklju-Ëiti da je ova sezona neπto lakπa. No, treba istaknuti da uovoj PP sezoni uËinkovito djelujemo zahtijevanim snaga-ma, ponajprije mislim na zraËne snage, na viπe poæariπtaistodobno. T akoer treba napomenuti da je tijekom lipnjabio manji broj intervencija zbog duæeg kiπnog razdoblja.Kakva Êe situacija biti do kraja PP sezone, teπko je prog-nozirati. Naravno, mnogo ovisi o vremenskim prilikama.Iako svi æelimo da poæara bude πto manje, naπe snage suspremne za borbu s vatrom.

© to nabava novih A ir tractora znaËi za uËinkovitost uborbi protiv poæara?

Nabava novih PP zrakoplova Air tractor AT -802 omogu-Êila nam je, osim veÊe raspoloæivosti zraËne tehnike u ga-πenju poæara otvorenog prostora, istodobno djelovanjesnaga na viπe poæariπta, te provedbu redovitih i izvanred-nih PP izvianja, kao i dnevna prebaziranja zrakoplova.T reba istaknuti i da se novi Air tractori AT -802 mogu upo-trebljavati kao amfibije i za punjenje na kopnu.

Zbog Ëinjenice da su ove godine zraËne snage, koje sukljuËne u gaπenju poæara, i to pogotovo poæara otvorenogprostora, znatno ojaËane nabavkom novih zrakoplova,uËinkovitost u borbi s poæarima znatno je veÊa nego pret-hodnih godina.

Kakvom biste ocijenili ispravnost sredstava i tehnika ko-jima se koristi u ovogodiπnjoj PP sezoni?

Ukupna ispravnost svih snaga u ovogodiπnjoj PP sezonina vrlo je visokoj razini. Kod zraËnih snaga, koje su naj-

znaËajnije,prosjeËna is-pravnost svihletjelica iznosivrlo visokih90% . T akavpostotak isprav-nosti rezultat jeuËinkovitog,kvalitetnog iprofesionalnograda zrakoplov-no-tehniËkogosoblja, koje jenajzasluænije zaspremnost teh-nike, a samimtime i za pravo-dobnu interven-ciju.

Kako suraujete s drugim snagama angaæiranima u PPsezoni?

U pripremi i provedbi PP sezone odræano je niz radnihsastanaka s ravnateljem Dræavne uprave za zaπtitu i spaπa-vanje Damirom T rutom, glavnim vatrogasnim zapovjedni-kom RH Mladenom Jurinom, pomoÊnikom glavnoga vatro-gasnog zapovjednika RH za priobalje T omislavom V ukom,te æupanijskim vatrogasnim zapovjednicima u priobalju.

Isto tako izvrπen je i obilazak podruËja u priobalju u ko-ordinaciji s predstavnicima vatrogasnih i civilnih subjeka-ta te se redovito provodi koordinacija sa svim snagamaangaæiranima u PP sezoni.

Je li takav sustav organizacije protupoæarnih snaga OS-RH-a zadovoljavajuÊi i dovoljno uËinkovit?

Naπ sustav organizacije snaga omoguÊuje realizaciju svihzadaÊa vezanih za ovogodiπnju PP sezonu. PoveÊanje zraË-ne tehnike, kao i novi zahtjevi πto ih pred nas stavljaju va-trogasci, a vezani su za dislokaciju zrakoplova i helikoptera,nameÊu nam potrebu za veÊim brojem izvrπitelja, i to u pr-vom redu pilota i zrakoplovno-tehniËkog osoblja, a samimtime i potrebu nove organizacije. U tom pogledu, a radi joπuËinkovitijeg djelovanja, izradit Êemo Prijedlog novog ustro-ja snaga za sljedeÊu PP sezonu. U prijedlogu Êe biti razra-eno Zapovjedniπtvo NOS-a OSRH, granskih NOS-eva, uprvom redu HRZ-a i PZO-a, te operativni razmjeπtaj snaga.

Koliko vam iskustva iz niza zapovjednih duænosti, πtoste ih obnaπali u Oruæanim snagama, pomaæu u obavlja-nju sadaπnje duænosti?

Dosad sam obnaπao niz zapovjednih duænosti na razliËi-tim razinama i steËeno iskustvo uvelike mi je olakπalo ob-naπanje sadaπnje duænosti. No, istaknuo bih da ovaj sus-tav vrlo uspjeπno funkcionira veÊ niz godina: svaka slje-deÊa PP sezona temelji se na nauËenim lekcijama iz pret-hodne pa se samim tim sustav dograuje. Osim toga, vri-jedno je istaknuti i da su u sastavu NOS-a OSRH angaæi-rani djelatnici s iskustvom iz prethodnih PP sezona, πtomi sve uvelike olakπava obnaπanje sadaπnje duænosti, i toprije svega u sustavu voenja i zapovijedanja.

RA ZG OVOR

O perativno vatrogasno zapovjedniπtvo O S R H (O V Z) ustrojeno je od djelatnika iz sve trigrane O S R H -a (H K oV , H R Z i PZO i H R M ). ZadaÊa O V Z-a O S R H jest provedba sustavavoenja i zapovijedanja (planiranje, organizacija, zapovijedanje, koordinacija, izvjeπÊivanje,komunikacijsko-informacijski sustav), koji osigurava provedbu sljedeÊih zadaÊa u PP sezo-ni: gaπenje velikih πumskih poæara, prevoæenje snaga i sredstava, opskrba vodom gasiteljai stanovniπtva, potraga i spaπavanje, nadzor, koordinacija i zapovijedanje na poæariπtu

04-07 strana 8/27/08 10:54 AM Page 6

29. kolovoza 2008.7

General-pukovniku Draganu Andreskom, vojnomizaslaniku Republike Makedonije u Republici Hrvat-skoj i doajenu vojno-diplomatskog zbora u RepubliciHrvatskoj, povodom zavrπetka vojno-diplomatske duæ-nosti, dræavni tajnik MORH-a Mate Raboteg, uimepredsjednika Republike Hrvatske Stjepana MesiÊa,sveËano je uruËio 14. kolovoza odliËje Red hrvatskogtrolista.

OdliËje je general-pukovniku Andreskom dodijelje-no za osobite zasluge u razvitku odnosa izmeu Re-publike Hrvatske i Republike Makedonije. Dræavnitajnik istaknuo je da mu je Ëast i zadovoljstvo uruËitiovo odlikovanje prvom vojnom izaslaniku RepublikeMakedonije u Republici Hrvatskoj, koji je osobno prido-nio razvoju hrvatsko-makedonskih obrambenih odnosate promociji Republike Hrvatske u Republici Makedoni-ji i πire. "Obje zemlje obiljeæila je intenzivna aktivnostna transformaciji oruæanih sustava radi postizanja kom-plementarnosti i standarda za ulazak u NAT O savez. Ijedna i druga zemlja na tom putu su postigle znaËajnerezultate", naglasio je Raboteg. General-pukovnik Dra-gan Andreski zahvalio je na dodijeljenom odliËju uime

Republike Makedonije, Armije Republike Makedonije iu svoje osobno ime Republici Hrvatskoj, predsjednikuRH i vrhovnom zapovjedniku OSRH Stjepanu MesiÊu,Ministarstvu obrane i Glavnom stoæeru OSRH, ministri-ma obrane za vrijeme njegova mandata, kao i naËelnikuGlavnog stoæera OSRH generalu zbora Josipu LuciÊu,te izrazio æelju za nastavkom dosadaπnje uspjeπne su-radnje izmeu dvije zemlje.

OJ I

MORH

Vojnom iz aslaniku R epub like M akedonije dod ijeljen R ed hrvatskog trolista

U Galeriji "Zvonimir", Bauerova 33, u ponedjeljak 1. rujna 2008. u 19 sati bit Êe otvorenje samostalne izloæbe slikaakademskog slikara GORANA ∆ ET KOV I∆ A, kojom zapoËinje nova izloæbena sezona Galerije "Zvonimir".

Izloæba je organizirana u suradnji s Nacionalnom zajednicom C rnogoraca Hrvatske i Druπtvom C rnogoraca i prija-telja C rne Gore "Montenegro", Zagreb, u okviru Dana crnogorske kulture 2008. Goran ∆ etkoviÊ slikar je mlae ge-neracije (ro. 1975.), diplomirao na Fakultetu likovnih umjetnosti na C etinju, u klasi prof. Nikole GvozdenoviÊa. Ovomu je deseta samostalna izloæba, a prva izvan C rne Gore. Æ ivi i radi u Sutomoru i Kolaπinu. Izloæba se moæe razgle-dati do 13. rujna, u radno vrijeme Galerije "Zvonimir": pon.-pet. od 11 do 18 sati, subotom od 10 do 12 sati, nedje-ljom i blagdanom zatvoreno. Ulaz slobodan.

P oË inje nova iz loæ b ena se z ona

Na HV U "Petar Zrinski"organiziran je sveËani is-praÊaj za stoæernog na-rednika Michaela Fanukai desetnika Hrvoja » ani-Êa, djelatnike HV U-akoji odlaze u misijuISAF u Afganistanu, usastavu 12. hrvatskogkontingenta.

Desetniku » aniÊu ovo jeprva misija u njegovoj ka-rijeri, a stoæernom nared-niku Fanuku druga. Prviput je bio 2005. godine ta-koer u Afganistanu, u sa-

stavu 6. hrvatskog kontin-genta. Na ispraÊaju su bilinazoËni njihovi kolege ikolegice. RijeËi zahvale nadosadaπnjem radu uputioim je ravnatelj HV U "PetarZrinski" general-bojnikMirko ©undov. RavnateljHV U "Petar Zrinski" poæe-lio je sretnu i uspjeπnu mi-siju imenovanim doËasni-cima, da sve zadaÊe izvr-πavaju Ëasno i profesional-no i da se zdravi i sretnivrate iz misije.

Z. LOVA© E N

D oË asnici H V U "P etar Zrinski" otiπ li u A fganistan

snim

io D

. K

IRIN

snim

io Z

. LO

VA©EN

04-07 strana 8/27/08 10:54 AM Page 7

829. kolovoza 2008.

U Kninu je 19. kolovoza organizi-ran sveËani ispraÊaj 12. hrvat-skog kontingenta u misiju ISAF

u Afganistanu. Uz pripadnike kontin-genta i Ëlanove njihovih obitelji, naispraÊaju u kninskoj vojarni "KraljZvonimir" bili su i zamjenik naËelni-ka GSOSRH-a general-pukovnikSlavko BariÊ, ravnatelj Uprave zaobrambenu politiku Pjer ©imunoviÊ,te drugi visoki duænosnici MORH-a iOSRH-a, a sreÊu i uspjeh u toj misijimira doπli su im poæeljeti takoer ge-neralni vikar vojnog ordinarijatamons. Josip ©antiÊ i zamjenik glav-

nog muftije Aziz efendija HasanoviÊ.SveËani postroj, u kojem su bili pri-padnici svih sastavnica 12. kontin-genta, operativnog tima za mentorira-nje i vezu, namjenskih snaga pjeπa-πtva, namjenskih snaga vojne policije,medicinskog tima, nacionalnog timaza logistiËku potporu..., pregledao jegeneral-pukovnik Slavko BariÊ, a pri-javak mu je podnio zapovjednik kon-tingenta brigadir Zlatko FerenËeviÊ.

Iako je rijeË veÊ o dvanaestoj rotacijinaπih mirovnjaka u misiji ISAF, ispra-Êaj nije bio niπta manje dojmljiv i na-bijen emocijama. Svaki odlazak u bilo

koju od mirovnih misija u kojima pri-padnici OSRH-a sudjeluju uvijek i iz-nova je velik izazov, odgovornost, ali iponos. U svojim govorima visoki suuzvanici upozorili na znaËenje sudje-lovanja pripadnika Hrvatske vojske umisiji ISAF te im poæeljeli mnogo us-pjeha u radu, ali i da se svi sretno vra-te svojim obiteljima. Svi oËekuju da Êei ovaj kontingent, kao i prethodni,profesionalno i kvalitetno obavljatisve zadaÊe jer su izuzetno dobro obu-Ëeni i kvalitetno opremljeni.

U to je uvjeren i zapovjednik 12.HRV C ON brigadir FerenËeviÊ. "Ne

Leid a P ARLOV, s nimio Dav or K IRIN

U kninskoj vojarni "K ralj Zvonimir“ ispraæen 12. hrvatski kontingent u misiju ISAF

S ponosom ususret velikom iz az ovuIako je rije Ë ve Ê o d van ae s toj rotac iji n aπ ih m irovn jaka u m is iji IS A F , is p raÊ aj n ije

b io n iπ ta m an je d ojm ljiv i n ab ije n e m oc ijam a. S vaki od lazak u b ilo koju od m irovn ih

m is ija u kojim a p rip ad n ic i O S R H -a s u d je lu ju u vije k je i izn ova ve lik izazov, od g ovor-

n os t, ali i p on os . "V i s te n ajb olji ve le p os lan ic i H rvats ke . N as tavljate trad ic iju izu ze t-

n o u s p je π n og i c ije n je n og an g aæ m an a R e p u b like H rvats ke u A fg an is tan u ", is takn u o je

ravn ate lj U p rave za ob ram b e n u p olitiku P je r © im u n oviÊ

08,09 strana 8/27/08 10:55 AM Page 8

929. kolovoza 2008.

sumnjam da su pripadnici 12. kontin-genta najbolji pripadnici OSRH-a i daÊe svoje zadaÊe u misiji ISAF izvrπa-vati profesionalno, korektno, savjesnoi bez problema", rekao je brigadir Fe-renËeviÊ. "V i ste doista najbolji vele-poslanici Hrvatske. Nastavljate tradi-ciju izuzetno uspjeπnog i cijenjenogangaæmana Republike Hrvatske u Af-ganistanu", istaknuo je ravnatelj Upra-ve za obrambenu politiku Pjer ©imu-noviÊ. Poæeljevπi pripadnicima 12.kontingenta sretnu i uspjeπnu misijuuime ministra obrane, cijelog Minis-tarstva obranei svoje osobno,©imunoviÊ jeistaknuo da jeangaæman na-πih OS u Afga-nistanu izuzet-no cijenjen ka-ko u Hrvatskojtako i u meu-narodnoj za-jednici.

General Ba-riÊ, koji je pri-padnicima 12.kontingentamnogo uspje-ha poæelio i u-ime naËelnikaGSOSRH-a,

istaknuo je kako se od njih traæi da umisiji primjenjuju sva svoja znanja isposobnosti te rade u skladu sa zapo-vijedima, pravilnicima i standardimaπto su ih usvojili tijekom obuke. "Miod vas ne traæimo da budete najbolji,ali traæimo da postupate u skladu sasvim onim πto ste nauËili, da se dræitesvih propisa i standarda, i tada smosigurni da Êete se u ovom broju, ukojem ste ovdje, i vratiti za πest mje-seci", rekao je general BariÊ. Napo-menuo je i kako su njihova oprema inaoruæanje izuzetno dobri i u skladusa svim standardima, πto Êe im omo-guÊiti da izvrπe svoje zadaÊe sigur-no. "Nema nikakve razlike izmeunaoruæanja i vojne opreme koju viimate i one drugih zemalja koje su postandardu i duljini postojanja isprednas", istaknuo je. Uvjeren je i u dobru

osposobljenostsvih zapovjednikau ovom kontin-gentu. GeneralBariÊ je istaknuokako je svaki kon-tingent novi iza-zov, ali i da senauËenim lekcija-ma iz svake rota-cije koristi kako bise unaprijedio radsvakog sljedeÊegkontingenta. I odpripadnika ovogkontingenta seoËekuje da svojaiskustva i spozna-je prenesu dalje,svim pripadnicimaOS-a.

Istaknuvπi kakoje sudjelovanje umisiji ISAF veliki

izazov ne samo za pripadnike kontin-genta nego i za njihovu djecu, supru-ge, roditelje, general BariÊ je napome-nuo i kako Êe MO i OS uËiniti sve danjihove obitelji budu na vrijeme obavi-jeπtene o svemu πto se dogaa tijekomnjihove misije u Afganistanu. Neki odpripadnika ovog kontingenta veÊ susudjelovali u misiji ISAF, nekima jeovo prvi put, no svima njima ovo je za-sigurno veliki profesionalni izazov, alii ponos πto su dobili moguÊnost dasudjeluju u uspostavi i oËuvanju svjet-skog mira, i to u zemlji kojoj je meu-narodna pomoÊ itekako potrebna. SviÊe oni, kao i njihovi prethodnici, svo-jim radom zasigurno dodatno pridoni-jeti ugledu naπih Oruæanih snaga umeunarodnoj zajednici te joπ jednompotvrditi opredjeljenje Hrvatske kaoËuvara svjetskog mira.

"V i ste najbolji veleposlanici H rvatske. N astavljate tradicijuizuzetno uspjeπnog i cijenjenog angaæmana R epublike H rvatskeu Afganistanu", istaknuo je ravnatelj Uprave za obrambenu poli-tiku Pjer © imunoviÊ

G eneral S lavko BariÊ u pregledu sveËanog postroja 12. kontingenta

08,09 strana 8/27/08 10:55 AM Page 9

1 029. kolovoza 2008.

S atnik Saπa T urk i natporuËniciIvan Zovak i Luka T omljenoviÊtri su nova borbena pilota Hr-

vatskog ratnog zrakoplovstva. Onisu poËetkom kolovoza uspjeπno laπi-rali, odnosno obavili svoj prvi sa-mostalni let borbenim zrakoplovom,MIG-om 21.

Upravljati borbenim zrakoplovomæelja je i san svakog vojnog pilota, aliona se ostvari malobrojnima i doistaodabranima. T ako je kod nas, a takoje i u svijetu. MoguÊnost da postanuborbeni piloti dobiju oni koji postignunajbolje rezultate tijekom obuke naπkolskim avionima, ali i koji zadovoljesve kriterije izrazito zahtjevnogazdravstvenog pregleda. Prvi samos-talni let svakome od njih ostat Êe traj-

no u sjeÊanju, iako je to tek poËetak upreobuci za borbenog pilota, prvi ko-rak k vrhu piramide pilotskog poziva.

T urk, Zovak i T omljenoviÊ laπirali suu eskadrili borbenih aviona u Puli.IπËekivanje, uzbuenje, te poslije za-dovoljstvo i ponos naπim novim "bor-benim" snagama dijelili su i njihovinastavnici-instruktori, nastavnik lete-nja-ispitivaË, zrakoplovni tehniËari,njihove obitelji, jednom rijeËju svikoji su na bilo koji naËin sudjelovaliu njihovoj preobuci i pridonijeli nji-hovu uspjehu.

Iako je tijekom pripreme za laπira-nje sve izgledalo mirno, ipak se osje-Êalo neπto "divlje" u zraku. Prije sa-mostalnog leta, svaki od njih letio jeu MIG-u dvosjedu s pukovnikom Ivi-

com IvandiÊem, nastavnikom letenja-ispitivaËem, koji im je trebao dati ko-naËnu ocjenu i dopuπtenje za laπira-nje. Pritom su izveli niz sloæenih ak-robacija, koje ukljuËuju manevre kaoπto su oπtri zaokret, prevrtanje, polu-prevrtanje, petlja i, niπta manje vaæ-no, formiranje πkolskog kruga prijeslijetanja. Nakon ispitnog leta, pu-kovnik IvandiÊ je s neskrivenim za-dovoljstvom izjavio kako mu je velikaËast πto moæe tu trojicu mladih pilotapustiti na samostalni let.

"Doista su to zasluæili. DeËki su ustandardima u kojima trebaju biti uovoj fazi obuke i sve traæene kriterijezadovoljili su i iznad oËekivanja", re-kao je IvandiÊ, dodajuÊi kako Êe im unjihovoj karijeri let na MIG-u 21 biti

N apis ala i s nimila Leid a P ARLOV

P rvi n jih ov s am os taln i le t trajao je p ola s ata. P re th od n o s u u is p itn om le tu izve li n iz

s lo æ e n ih akrob ac ija, koje u klju Ë u ju m an e vre kao π to s u oπ tr i zaokre t, p r e vrtan je , p o-

lu p r e vrtan je , p e tlja i, n iπ ta m an je vaæ n o, form iran je π kols kog kru g a p rije s lije tan ja.

S va trojic a laπ irala s u u s p je π n o, u p ravo on ako kako je to p re d vid io is p itivaË , a e m o-

c ije koje s u ih p r e p lavile p os lije le ta te π ko je b ilo op is ati rije Ë im a

San svakog vojnog pilotaM ladi piloti na svome prvom samostalnom letu borbenim zrakoplovom

10,11 strana 8/27/08 10:58 AM Page 10

1 1

neprocjenjivo iskustvo. "Let na MIG-u21 bit Êe im od koristi bez obzira nakojem drugom avionu budu letjeli.C ilj nam je dobiti nove pilote na MIG-ovima, ali nam je jednako tako cilj ipripremiti ih za buduÊi borbeniavion", rekao je pukovnik IvandiÊ, iπ-ËekujuÊi i sam s nestrpljenjem laπira-nje Saπe, Ivana i Luke, borbenih pilota4. naraπtaja na MIG-ovima. Svaki odnjih, prije laπiranja, svoj je let joπ jed-nom "preletio" na zemlji, i to do najsit-nijih detalja. Jer bitno je baπ sve: pre-gled zrakoplova, opreme, ulazak,provjera instrumenata... i, naravno,sve ono πto su trebali izvoditi u zraku.

Prvi njihov samostalni let trajao jepola sata. Sva trojica laπirala su us-pjeπno, upra-vo onako ka-ko je to pred-vidio pukov-nik IvandiÊ, aemocije kojesu ih prepla-vile poslije le-ta teπko je bi-lo opisati rije-Ëima. "Danaπ-nji dan je ve-lika nagradaza naπ viπe-godiπnji trud,zalaganje, iπ-Ëekivanje.Sve se to da-nas isplatilo",rekao je vid-no zadovoljansatnik T urk,napominjuÊi

kako je svakometko se opredijeliza poziv vojnogpilota od samogpoËetka πkolova-nja æelja zavrπitina nadzvuËnomzrakoplovu. Nje-govo miπljenjedijeli i natporuË-nik Zovak, kojise prisjeÊa kakosu u poËetku biliimpresioniranitim avionom, nos vremenom sumu se prilagodilii uspjeli svladatisve πto je pred-vieno u toj faziobuke.

"Letjeti nadzvuËnim avionom vrhu-nac je naπeg poziva i san svakogvojnog pilota. » ast nam je πto smomi meu onima koji su u tome us-pjeli", zakljuËio je Zovak.

"Svima nama ovo je ostvarenje jed-nog sna i teπko je naÊi rijeËi kojima bise opisalo ono πto osjeÊamo. Sve πtosmo do sada radili bilo je usmjerenok ostvarenju ovog cilja", rekao je nat-poruËnik T omljenoviÊ, dodajuÊi kakoje ovo tek poËetak. "Naπ prvi samos-talni let ima zapravo veliku simboliË-nu vrijednost, i tek je jedna mala ste-penica prema naπem konaËnom ci-lju." T ome je doista tako jer ih nakonlaπiranja Ëeka joπ mnogo toga. T e-meljna preobuka zavrπit Êe im tekkad svladaju grupno, navigacijsko, painstrumentalno letenje, a nakon toga

29. kolovoza 2008.

M ladi piloti sa zapovjednikom H R Z-a i PZO -a gene-ralom BagariÊem, njegovim najbliæim suradnicima i

nastavnicima letenja

Prije samostalnog leta svaki mladi pilot leti s nastavnikomletenja - ispitivaËem koji mu potom daje dopuπtenje za laπiranje

10,11 strana 8/27/08 10:58 AM Page 11

1 229. kolovoza 2008.

REPORT A Æ A

slijedi sloæena borbena preobuka. Zasve to treba mnogo volje i motivacije,koja im, potvrdio je to jedan od njiho-vih nastavnika satnik Damir Moguπ,ne nedostaje. Satnik Moguπ, koji je snjima intenzivno letio nekoliko danaprije laπiranja, skromno napominjekako je samo finiπirao posao svojihkolega nastavnika koji su provodilipreobuku. "Bilo mi je zadovoljstvo let-jeti s njima. Dobro smo se pripremili,imali su dovoljno znanja i nije bilonimalo straha", rekao je Moguπ. I pi-

loti su pohvalili svo-je

nastavnike, koji su im nesebiËno pre-nijeli sve svoje znanje, kao i zrako-plovne tehniËare, koji su itekako zas-luæni πto je sve proπlo sigurno i bezteπkoÊa. Novim borbenim pilotimaËestitali su i zapovjednik eskadrileborbenih aviona pukovnik RobertHuf, zapovjednik 91. zrakoplov-ne baze u Ëijem je sastavu es-kadrila borbenih avionabrigadir Zdenko SokiÊ i,dakako, zapovjednik HRZ-a i PZO-a brigadni generalV lado BagariÊ.

"Danas smo dobili tri novaborbena pilota bor-

benog zra-koplova MIG21. T o je veli-ka Ëast za Hr-vatsko ratnozrakoplovstvo.Bili ste svjedo-

ci njihova laπiranja, odnosno njihovaprvog samostalnog leta na lovaËkomavionu. Izuzetno sam zadovoljan iponosan. KonaËno im se ostvario du-gooËekivani san", rekao je generalBagariÊ ËestitajuÊi mladim pilotima.

S obzirom na ono πto smo vid-jeli u Puli, uvjereni smo

da Êe novi borbeni pi-loti s jednakim entuzi-jazmom i voljom nas-taviti dalje te da Êeupravo ovi mladiljudi biti oni koji Êe

- nadamo se, u sko-roj buduÊnosti - letjeti

na novim borbe-nim zrako-

plovimaHRZ-a.

10,11 strana 8/27/08 10:58 AM Page 12

1 329. kolovoza 2008.

S vaka organizacija susreÊe se s potrebom podizanjavlastite uspjeπnosti. U prvi plan izbijaju problemi kao,naprimjer, kako odabrati pravo osoblje za odreenu

djelatnost, kako sloæiti radne ekipe i kako odrediti tko Êeupravljati poslom i voditi ljude. Oni koji su pronaπli rjeπenjeimali su dovoljno hrabrosti i znanja da daju prednost spo-sobnosti pred rodoslovljem, podrijetlom ili osobnim simpa-tijama. V aænost dobrog odabira ljudi najoËitija je u kriznimsituacijama za organizaciju, a znaËi prednost pred konku-rencijom, opstanak na træiπtu, πirenje utjecaja i poveÊanjepoËetnog kapitala. Ljudske sposobnosti (posebice intelektu-alne) stoga su vrlo cijenjen i skup "proizvod“ , a sposobnipojedinci najtraæeniji na træiπtu rada.

Paæljiv odabir i maksimalno koriπtenjeraspoloæivim ljudstvom te postavljanje"pravog Ëovjeka na pravo mjesto“ moædaje najvrednije za vojsku, a vojskovoekoji su u tome uspijevali bili bi ovjenËa-ni pobjedom. V eÊ su vrlo rano u povijestiratovanja zabiljeæena razliËita nastojanjaodabira ljudi i njihovo rasporeivanje naprimjerene im duænosti. U vojsci stare Ki-ne primjenjivan je sustav izbora ljudi koji jeukljuËivao svojevrsno testiranje i dokaziva-nje potrebnih sposobnosti. U ©panjolskoj suveÊ od 1633. bili utvreni izriËiti kriteriji za iz-bor muπketira, topnika, narednika, poruËnika,satnika, kao i pripadnika pjeπaËkih satnija.ObuhvaÊali su pripadnost plemstvu, iskustvo, dob,rasu, ali i tjelesne i intelektualne sposobnosti. Dugo-trajna britanska prevlast na moru pripisuje se upravootvorenosti izbora mornariËkih Ëasnika iz redova neple-miÊa, ali prema kriterijima sposobnosti (za razliku od dru-gih velikih mornarica 18. st., gdje je iskljuËivi uvjet bila pri-padnost plemenitom rodu). V on C lausewitzeva upozorba dase "ratna djelovanja nikad ne odnose samo na tvar veÊ uvi-jek i na duhovnu silu koja tu tvar oæivljuje“ takoer naglaπa-va vaænost psihiËke sastavnice za ratnu uËinkovitost. Pozi-tivna iskustva πiroke primjene psihologijske selekcije i klasi-fikacije u ameriËkoj industriji (obvezno psihologijsko testira-nje na otoku Ellis prolazili su i europski imigranti prije dobi-vanja dopusnice za useljenje) utjecala su na njihovu masov-nu primjenu u vojsci SAD-a pri ulasku u I. svjetski rat. Na-kon II. svjetskog rata, u svim dobro organiziranim vojskamapsihologijska selekcija i klasifikacija postale su dio redoviteprocedure prijama i rasporeivanja osoblja na duænosti teupuÊivanja na daljnje usavrπavanje.

Mnogobrojna znanstvena istraæivanja, kao i praksa, pot-vruju poznatu uzreËicu da ratove dobivaju ljudi, a ne

oruæje, streljivo i oprema. Uspjeπna psihologijska selekcijanajvaæniji je umnoæivaË sile kojom se snaga jedne vojskemoæe poveÊati od dva do Ëetiri puta. Objektivnost, uπtedavremena i novca, bræe uvjeæbavanje i priprema za poslovei duænosti, manje pogreπaka i otpada (πkarta) dobrobit jeza svaku organizaciju. Pojedincu je, time πto se raspore-uje na mjesto primjereno njegovima osobinama, omogu-Êena najveÊa uspjeπnost i maksimalno iskoriπtavanje vlas-titih potencijala, zbog Ëega je i zadovoljniji poslom. Oni-ma koji bi, prema prognozi, bili neuspjeπni ne dopuπta seprijam na takve duænosti. T ako se jamËi zaπtita od poslje-dica pogreπaka i nesposobnosti. Ovaj cost-benefit moguÊeje i brojËano izraziti u ekonomskim terminima, ali i u oËu-

vanju ljudskih æivota.Psihologijskoj selekciji valja pristupiti uvijek

kada æelimo postiÊi veÊu vjerojatnost od slu-Ëajne da Êe netko moÊi obavljati posao. Slu-

Ëajna vjerojatnost za prosjeËno teæak po-sao iznosi pedeset posto moguÊnosti da

Êe neki pojedinac biti uËinkovit, ali je ijednako toliko vjerojatno da nije do-

rastao postavljenim zadaÊama. Kodvisoko riziËnih i izuzetno zahtjevnihduænosti, ta vjerojatnost za nekogaodabranog po sluËaju znatno je ma-nja (primjerice, za pilote je to samooko pet posto), a provjera pojedin-Ëevih moguÊnosti "na licu mjesta“ i"u hodu“ u takvim je sluËajevimadugotrajna, iznimno skupa i opasna.T emelj psihologijske selekcije leæi u

meuljudskim razlikama. Spoznaja dase ljudi znatno razlikuju po psihiËkim

osobinama (sposobnostima, osobnosti, na-vikama, vjeπtinama, sklonostima, motivaciji i

dr.) i da nisu meusobno zamjenjivi stara je koliko i ljudskirod. Psihologijski instrumenti i dijagnostiËki postupci do-puπtaju da se na pouzdan naËin utvrdi postojanje ili odsut-nost takvih osobina te da se one izmjere, a razlike meupojedincima prikaæu na objektivan naËin. U vojsci se ispi-tuju intelektualne funkcije (inteligencija), pamÊenje, pros-torna orijentacija, psihomotorne sposobnosti i okulomotor-na koordinacija te osobine liËnosti s naglaskom na detekci-ju i izdvajanje patologije i poremeÊaja liËnosti. Dobre iprovjerene metrijske karakteristike, visoka korelacija s kri-terijima uspjeπnosti te dobre prediktorske i prognostiËkeznaËajke jamËe da se psihologijski mjerni instrumenti pri-mjenjuju u svrhu maksimalne uspjeπnosti zadaÊa koje sepovjeravaju pojedincima s razliËitim potencijalima.

M n og ob rojn a zn an s tve n a is traæ ivan ja, kao i p raks a, p otvr u ju p ozn atu u zre Ë ic u d a

ratove d ob ivaju lju d i, a n e oru æ je , s tr e ljivo i op re m a. U s p je π n a p s ih olog ijs ka s e le kc ija

n ajvaæ n iji je u m n oæ ivaË s ile kojom s e s n ag a je d n e vojs ke m oæ e p ove Ê ati od d va d o

Ë e tir i p u ta…

S u z ana F ILJ AK

P sihologijska selekcija u vojsci

VOJ NA PS IH OLOG IJ A

12,13 strana 8/27/08 10:59 AM Page 13

29. kolovoza 2008.1 4

RA ZG OVOR

S hrvatskim bojnikom Draga-nom MustapiÊem razgovaralismo uoËi poËetka Olimpijskih

igara. LogiËno, jer u takvo vrijeme unaπim Oruæanim snagama sigurnonema mjerodavnijega sportskog su-govornika. MustapiÊ, aktivni Ëas-nik, trenutaËno na duænosti preda-vaËa na katedri HV U-a u splitskojLori, veÊ je gotovo 25 godina u sta-tusu vrhunskog sportaπa (unacionalnim selekcijama od1984.g.). BacaË kugle i diska(viπestruki i aktualni hrvat-ski rekorder) sudjelovao jena Ëak Ëetiri Olimpijade(Barcelona 1992., Atlanta1996., Sy dney 2000., Atena2004.), na svima kao hrvat-ski vojnik. Za sportaπa je uvisokoj dobi (1963. godiπte),ali i danas se aktivno natje-Ëe, te je u Hrvatskoj gotovojedinstven primjer aktivnogËasnika i vrhunskog sporta-πa. Razgovor u redakciji "Hr-vatskog vojnika" nije bio sa-mo predolimpijsko sportsko"Ëavrljanje". Imao je i izra-van povod: MustapiÊ je svo-joj riznici medalja netomprije Olimpijade dodao dvanova zlata, najdalje bacivπikuglu i disk na Europskomprvenstvu za veterane uLjubljani...

ZapoËnimo s ratnim vreme-nima. Zanimljivo je da stena svoju prvu Olimpijadu uBarcelonu stigli praktiËki sratiπta.

Joπ 25. srpnja 1992. radio samoperativno kao pripadnik V ojne po-licije, prateÊi konvoje, a ubrzo samse uputio u Split i nakon nekolikodana odletio u Barcelonu te nastu-pio na Igrama. Poslije natjecanja,odmah sam nastavio raditi kao za-povjednik bojne V ojne policije. C ije-lo razdoblje rata bio sam hrvatskivojnik i prolazio sve πto i ostali: te-

rene, traume, gubitke. Od svihopasnosti koje s time dolaze spasiome sport. Njime sam nadomjestioonaj vojni adrenalin koji je ostaonakon rata i odnio desetke i desetkenaπih ljudi. Nadvladao sam ratnefrustracije i potkraj 1995. vratio seaktivno u sport, a 1996. opet nastu-pio na OI u Atlanti, ali kao aktivniËasnik, izvrπavajuÊi sve zadaÊe.

Dakle, "zdrav duh u zdra-vom tijelu" utemeljena jeposlovica?

Kroz sport sam dobivaofiziËku spremu, a kad sedobro osjeÊate, lakπe rjeπa-vate sve probleme, radnenapore, uËenje... Nije miteπko raditi koliko god ho-Êete, ali to je zato πto ob-vezatno u svoj dnevni ras-pored uguram po sat vre-mena treninga. Dakle,sport ima i svoju terapeut-sku ulogu, ali ja ga jedno-stavno oboæavam kao diosvog æivota. Zbog te ljuba-vi otiπao sam i na Europ-sko veteransko prvenstvo.

Veteranski EP posluæiovam je kao zamjena zaPeking, koji je trebao bitivaπa peta Olimpijada?

Da, nisam planirao EP,æelio sam u Peking, alisam se poËetkom svibnjaozlijedio i dva mjeseca biou outu. Stoga nisam ispu-nio olimpijsku normu. Zanju treba biti maksimalno

Domagoj VLAHOVIΔ

D an as , kad a u lazim o u N A T O , vojn ic i u s vakom tre n u tku tre b aju b iti m aks im aln o

s p re m n i za s vakod n e vn e zad aÊ e i m e u n arod n e op e rac ije . S ve ob ve ze d an as zah tije -

vaju vis oku razin u fiziË ke p r ip r e m lje n os ti, π to vrije d i i za vojn ike i za Ë as n ike . Ip ak,

tre b a razu m je ti d a s m o i m i, kao i d ru g i h rvats ki g ra an i, op te re Ê e n i s vakod n e vn im

p rob le m im a. S tog a je p otre b n o org an iziran o u ve s ti s ve u s p ort, om og u Ê iti vojn ic im a

kvalite tn o b avlje n je s p ortom u s klop u vojn ih ob je kata. R e aln o g le d aju Ê i, u vije k s e

m oæ e n a Ê i vre m e n a

A ktivni vojnik i osvajaË d vostrukog z lata

Bojnik D ragan M ustapiæ, atletiË ar i Ë etverostruki olimpijac

14,15 strana 8/27/08 11:01 AM Page 14

1 5

spreman. Ljubljana (Europsko atlet-sko prvenstvo za veterane, natjeca-nje pod patronatom Europske atlet-ske federacije, natjecanje s dopingkontrolom i oko 5000 sportaπa) pos-luæila je kao alternativa, na kojojsam osvojio dva zlata. Dala mi je inovu motivaciju: sljedeÊe godineæelim otiÊi na veteranske OI u Sy d-ney , na kojima Êu se boriti za naslo-ve pobjednika.

OI su vaπi najljepπi sportskidoæivljaji?

OI su neπto straπno, veliËanstveno,sræ svega najboljega πto postoji u svi-jetu sporta,no ima i ma-sa prateÊih"prljavπtina"koje prate vr-hunski sporti mislim dabi te priËebez cenzurebile bestseler.V eteranskeigre su druk-Ëije. Na nji-ma sudjelujustvarni sport-ski zaljublje-nici, kojiodræavaju is-pravan naËinæivota. Evo,ja sam iπao uLjubljanu osvom troπku.

Taj ispravni, dakle sportski naËinæivota trebali bi voditi i hrvatskivojnici?

Hrvatskoj populaciji treba omogu-Êiti kvalitetan æivot i zdravlje. NeÊeih imati ako sjedi po cijeli dan, pijei puπi, nego ako povremeno prove-de po dva sata na vjeæbanju. Akohrvatski vojnik svaki dan to uËinipo sat-dva, lako Êe podnijeti bilokoji napor. Danas, kada ulazimo uNAT O, vojnici u svakom trenutkutrebaju biti maksimalno spremni zasvakodnevne zadaÊe i meunarod-ne operacije. Sve obveze danas za-htijevaju visoku razinu fiziËke pri-premljenosti, πto vrijedi i za vojnikei za Ëasnike. Ipak, treba razumjetida smo i mi, kao i drugi hrvatskigraani, optereÊeni svakodnevnimproblemima. Stoga je potrebno or-

ganizirano uvesti sve u sport, omo-guÊiti vojnicima kvalitetno bavljenjesportom u sklopu vojnih objekata.Realno gledajuÊi, uvijek se moæenaÊi vremena.

Jesu li neki pozitivni sportski po-maci u OSRH-u veÊ danas vidljivi?

T reba istaknuti program uvoenjateretana u sve hrvatske vojarne.Nekad ste u Lori imali jednu maluteretanu. Sada postoji velika i mo-derna. Uglavnom je puna vojnika,doËasnika i Ëasnika, koji svaki danvjeæbaju. T ako treba biti u svimvojarnama. Ima mladih ljudi, i mis-

lim da se silueta hrvatskog vojnikapolako mijenja.

U OSRH-u ste jedan od rijetkihprimjera povezanosti vojske i vr-hunskog sporta. U drugim zemlja-ma mnogo ih je viπe. Kako Êe bitiubuduÊe?

Svaki sport ima ulogu koja diæe ra-zinu OS-a i svaki sportaπ je pozitiv-na pojava za OS. Naprimjer, mnogomojih sportskih kolega iz Slovenijepripadnici su Sportske enote. DiskaπIgor Princ prima vojnu plaÊu i du-æan je dva-tri puta na godinu imatipromotivne aktivnosti za potrebeSlovenske vojske. T ako je i s drugimsportaπima vojnicima. Za jedan sus-tav kao πto su oruæane snage, desettakvih ljudi velik je uspjeh. Mi uOSRH-u trebali bismo imati viπe vr-

hunskih sportaπa. Zamislite kakavbi brand za nas bila Blanka V laπiÊ uodori hrvatske Ëasnice.

Vi ste visinom i snagom i genetskipredodreeni za sport, kao i cijelahercegovaËka obitelj MustapiÊ, ko-ja je dala i daje viπe sportaπa...

U πali volim reÊi da smo mi Mus-tapiÊi "dopingirani genetskim inæe-njeringom". Dvometraπi u mojojobitelji postoje "sto i kusur" godina,koliko veÊ pratimo obiteljsku povi-jest. Moj otac, moja dva brata, ja,naπi sinovi, svi smo visoki i snaæni,s vrhunskom koordinacijom, i sad

veÊ imamonove Mus-tapiÊe bu-duÊe πam-pione uatletici ikoπarci.

Poznato jeda se voli-te baviti istarimsportovi-ma, kaoπto je ba-canje "ka-mena s ra-mena".

» ovjekkoji se sti-di svog po-drijetla ni-je praviËovjek.

Moj otac je bacao kamena otkadzna za sebe, a kod njegove kuÊe uStocu ima i njiva gdje su on i nje-gova, u II. svjetskom ratu nestalabraÊa, te moj djed, nekada bacaliisti kamen. Obiljeæja koja oznaËa-vaju dokle su bacili saËuvana su idanas. Ja bacam kamena na natje-canjima u starim sportovima. Znamda je to drago i mom ocu, i mojojdjeci, a i mojim prijateljima. Kadnaπi ljudi vide da tako neπto rade©koti ili Irci, Amerikanci ili Rusi,kaæu: "Joj, to je super, to je coun-try -sport"! E, i ovo je country -sport!A on je i dio mojih gena kamenih.T reba poticati sve seoske igre kojese pojavljuju. Æ ao bi mi bilo da toizgubimo. Narodni obiËaji su kao inarodni naπ jezik, naπa baπtina inaπe blago.

RA ZG OVOR

29. kolovoza 2008.

14,15 strana 8/27/08 11:01 AM Page 15

29. kolovoza 2008.

BRIGADE ameriËke kopnene voj-ske (US Army ) poËele su dobivatiprve komplete nesmrtonosne opre-me, kojom dopunjavaju standardniarsenal klasiËnog (smrtonosnog)oruæja. Prva postrojba koja je dobilanove komplete nesmrtonosne opre-me jest 1. teπka brigada iz sastava3. pjeπaËke divizije.

Nesmrtonosni je komplet osmiπljentako da vojnicima pruæi moguÊnostpostupne eskalacije primijenjene si-

le te uporabe smrtonosnesile samo kad je to doistanuæno. Nesmrtonosna op-cija omoguÊava vojnicimada problem pokuπaju rije-πiti nesmrtonosnom opre-mom, dok im u konaËniciuvijek ostaje moguÊnostuporabe smrtonosne sileako se pokaæe potreba.

Komplet se sastoji od mjeπavinesredstava za djelovanje protiv osobai protiv stvari, zaπtitne opreme tepomoÊne opreme. RijeË je o Ëetiri ti-pa modula, koji su prilagoeni raz-liËitim zadaÊama. Moduli imajuopremu za postavljanje kontrolnihtoËaka, opremu za nadzor mase izatvorenika, opremu za zaπtitu kon-voja te opremu koju rabe vojnici ti-jekom pjeπaËkih ophodnji.

Oprema obuhvaÊa sredstva kao

πto su πiljci za blokadu prometnica,mreæa za zaustavljanje vozila, zrca-la za pregled vozila, signalizacijskaoprema za opremanje kontrolne toË-ke na cesti. Oprema za nadzor ma-se i zatvorenika sastoji se od πtitova,zaπtitnih vizira, palica, zaπtitneopreme za vojnikove ruke i noge tesliËne, u osnovi policijske opreme.

Oprema za pjeπake obuhvaÊasnaæne svjetiljke i raËunalo za pre-voenje osnovnih fraza. Dio opremejesu i nesmrtonosna punjenja zasaËmaricu kalibra 12 i bacaË grana-ta kalibra 40 mm.

Iako je spomenuti komplet prvouvoenje nesmrtonosne opreme narazini brigade, treba napomenuti dasu neke bojne veÊ 2000. dobile prveprimjerke takve opreme, a 2005. suopremani pojedini vodovi.

M. P E T ROVIΔ

1 6

AMERI»KA tvrtka Lockheed Mar-tin 18. kolovoza je objavila da je nji-hov testni tim s uspjehom okonËaorazvojna testiranja nove inaËicestrateπkog transportnog aviona C -5M Super Galaxy , koja su provoe-na u sklopu RERP (Reliability En-hancement and Re-engining) pro-grama modernizacije. T estiranja suokonËana na sva tri aviona C -5 (sta-rije inaËice A i B), koji su rabljenikao prototipovi za novu M inaËicu,te Êe uskoro biti spremni za isporu-ku ameriËkom ratnom zrakoplov-stvu. Razvojnim testiranjima u sklo-pu RERP programa bila je obuhva-Êena ugradnja nove pogonske sku-pine te njezinih prateÊih pomoÊnihsustava, znatna strukturalna pobolj-πanja zmaja aviona, novi sustavupravljanja avionom, novi paketavionike.

C -5M Super Galaxy je, ukupnogledajuÊi, rezultat dva programamodernizacije, AMP (Avionics Mo-dernization Program) i RERP (Reli-ability Enhancement and Re-engi-

ning), koji su pokrenu-ti 1998., a za Ëije po-trebe su angaæirana triaviona, jedan C -5A idva C -5B. Sveukupnoje obavljeno viπe od 70poboljπanja, koja uklju-Ëuju novu pogonskuskupinu od Ëetiri Ge-

neral Electricova motora C F6-80C 2,koji se inaËe rabe u komercijalnesvrhe, “ glass cockpit” konfiguracijuavionike, novi digitalizirani sustavupravljanja avionom u svim vre-

menskim uvjetima, novi sus-tav autopilota, novi komunika-cijski sustav, novi navigacijskisustav, novi obrambeni sustav,te poboljπani sustav za uprav-ljanje teretom u transportnomprostoru aviona. OËekuje seda Êe na standard C -5M Su-

per Galaxy biti modernizirano oko111 transportera C -5 raznih inaËica,koji bi u operativnoj uporabi trebaliostati do 2040. godine.

I. S K E N DE ROVIΔ

US

Arm

y

N esmrtonosna oprema

C -5M S uper G alax y spremni z a isporuku

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 08/27/08 09:13 Page 16

1 729. kolovoza 2008.

RAZVOJ novih postupaka u zbri-njavanju ranjenih, nove tehnologijeu lijeËenju te nova zaπtitna opremasmanjili su razinu smrtnosti kod ra-njenih ameriËkih vojnika. Statistikapokazuje da je postotak umrlih odukupno ranjenih u V ijetnamskomratu bio 23,9% , dok je to danas usluËaju Iraka 10,1% , a u Afganista-nu 12% .

T o je postignuto znatno boljom op-Êom zdravstvenom skrbi na bojiπtu.Ne samo da lijeËnici odliËno obav-ljaju posao, nego su i vojnici znatnobolje obuËeni za pruæanje pomoÊijedni drugima. Izvanredno vaænuulogu igraju i terenski bolniËari, ko-ji su danas iznimno osposobljeni te

vrlo hrabri i poærtvovni u obavljanjuzadaÊa.

Danas su terenskim bolniËarimana raspolaganju brojni novi proizvo-di. Novi zavoji zamijenili su starekoji se rabe joπ od V ijetnamskog ra-ta. Stari su se zavoji teπko otvaralizbog vrlo Ëvrstog pakiranja i nisubili rastezljivi, pa je i mala nepaænjadovodila do oπteÊenja i pucanja za-voja. S takvim je zavojima bilo teπ-ko previti neke specifiËne rane, kaoprostrelnu ranu pluÊa. Zato se mo-ralo improvizirati s obiËnim i kom-presivnim zavojima te podvjeskama.

Danas svaki vojnik kao dio borbe-ne odore ima elemente koji omogu-Êavaju da se zavoj brzo postavi i pri-

lagodi kao kompresa i kao podvjes-ka. Novi su zavoji jednostavni za ot-varanje jer imaju mnogo naprednijepakiranje te sve potrebne dijelove ujednom paketu. Za ozljede pluÊarabi se posebni prsni zavoj s jedno-smjernim ventilom za ispuπtanjezraka iz probijenog pluÊnog krila. Uneke su vrste zavoja impregniraneposebne novorazvijene tvari kojepomaæu zaustaviti krvarenje.

M. P E T ROVIΔ

PO»ETKOM kolovoza, ame-riËki marinski korpus (US Ma-rine C orp) objavio je da je nje-gova najnovija helikopterskaprinova, laki transportni heli-kopter UH-1Y V enom, doseglainicijalnu operativnu sposob-nost. RijeË je o prva tri helikop-tera koja su tijekom proπle go-dine predana u eskadriluHMLAT -303 (Marine Light At-tack Helicopter T rainingSquadron), zajedno sa πestkompletnih posada, kako bi za-jedno proπli tu inicijalnu fazu, od-nosno pripreme za redovitu sluæbu,koja ih oËekuje poËetkom 2009. go-dine. Naime, tada Êe biti rasporee-ni u 13. MEU (marinsku ekspedicij-sku postrojbu), odnosno na USS Bo-xer (LHD 4), viπenamjenski amfibij-ski napadni brod ameriËke ratnemornarice.

Laki transportni helikopter UH-1YV enom uvelike se temelji na svomprethodniku, transportnom helikop-teru UH-1N T win Huey , u odnosuna kojega ima cijeli niz poboljπanja.T o se ponajviπe odnosi na novu po-gonsku skupinu (2 x General Elec-tric T 700-GE-401C ), novi glavni irepni rotor, s po Ëetiri kraka na sva-

kom, veÊi dolet (130 nautiËkih mi-lja, prema navodima tvrtke Bell do50% viπe u odnosu na UH-1N), ve-Êu nosivost (3021 kg, prema navo-dima tvrtke Bell do 125% viπe u od-nosu na UH-1N), bolju balistiËkuizdræljivost, odnosno bolju sigurnostna bojiπtu, veÊu izdræljivost pri pa-du helikoptera, novi paket avionike(“ glass cockpit” arhitektura), pos-tavljenu FLIR elektrooptiËku turelu,πiri spektar zadaÊa koje moæe obav-ljati, lakπe odræavanje i niæe opera-tivne troπkove, te standardni arse-nal naoruæanja (dva vanjska lanseraMk66 za 70 mm nevoena raketnazrna, dva unutarnja nosaËa za stroj-nice i to za: M240D 7,62 mm stroj-

nicu, ili za GAU-16/A12,7 mm teπku strojnicu,ili za GAU-17/A 7,62 mmviπecijevnu strojnicu).

AmeriËki marinski kor-pus je tijekom 1996. inici-rao H-1 program moder-nizacije svoje flote trans-portnih i borbenih heli-koptera, s ciljem da 100transportnih helikopteraUH-1N twin Huey budemodernizirano na novipredloæeni standard UH-

1Y, odnosno da 180 borbenih heli-koptera AH-1W bude moderniziranona standard AH-1Z. Iako je izvornaideja obuhvaÊala remont i moderni-zaciju veÊ postojeÊih helikopteraUH-1N, u travnju 2005. ameriËkimarinski korpus se odluËuje za pro-izvodnju potpuno novih helikopteraUH-1Y (koji imaju 84% istih sustavaili dijelova kao AH-1Z), te je tako ustudenome i isporuËen prvi produk-cijski helikopter, koji je svoj prviprobni let obavio u oæujku 2007. go-dine. Za ameriËki marinski korpusukupno su naruËena 123 transport-na helikoptera UH-1Y, koji bi trebalibiti isporuËeni do 2016. godine.

I. S K E N DE ROVIΔ

H elikopter U H -1Y V enom operativan

M anje smrtno stradalih

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

US

Arm

y

16-19 vijesti 08/27/08 09:13 Page 17

ZAPOVJEDNI©TVO ameriËkekopnene vojske (US Army ) za is-traæivanja i razvoj radi na uvoenjunove generacije zaslona u vojnuuporabu. Za vojne je korisnike bitnoda imaju opremu koja Êe im omogu-Êiti dobru pokretljivost, πto znaËi dane smije biti preteπka te da im omo-guÊuje bolje razumijevanje situacijei bolju komunikacijsku povezanost,vodoravno i po uspravnici. Jedanod naËina je omoguÊiti vojnicimaprikaz brojnih taktiËkih i komunika-cijskih podataka na osobnom zaslo-nu. Danas dostupni zasloni, najËeπ-Êe LC D tehnologija, ipak su preveli-ki i preteπki. MoguÊi odgovor je no-va generacija fleksibilnih zaslona,koja Êe moæda zamijeniti danaπnjerigidne zaslone.

IstraæivaËi vjeruju da je upravozaslon idealno sredstvo za uπtedumase i prostora jer uporaba fleksi-bilnog zaslona omoguÊava njegovosklapanje kad nije u uporabi. Osimtoga, temelj zaslona je lagana poli-merna fleksibilna podloga male ma-se, koja se namota u lagano plastiË-no kuÊiπte. T a konstrukcijska zna-Ëajka omoguÊuje istodobno smanje-nje mase i dimenzija.

T renutaËno se radi na nekolikovojnih programa razvoja osobnihnosivih raËunala, koja kao zaslonzasad rabe klasiËni LC D zaslon.Upravo su ti programi idealni zaoperativno uvoenje fleksibilnihzaslona jer Êe omoguÊiti znatnosmanjenje mase i dimenzija. T o ÊeomoguÊiti jednostavniju uporabu

nosivih raËunala jer je glavna za-preka nezgrapan zaslon, koji vojni-ke odbija od terenske primjene.

M. P E T ROVIΔ

AMERI»KE brodograevne kom-panije Northrop Grumman Shipbu-ilding (NGS) i General Dy namicsBath Iron W orks (BIW ) suraivat Êena gradnji konstruktivnih sekcijatrupa osmog desantno-juriπnog bro-da klase San Antonio, Arlington(LPD-24). Sukladno s izjavom pot-pisnika ugovora o gradnji NGS-a,svrha je zajedniËke gradnje daljnjastabilizacija brodograevnih temeljau dræavi te priznavanje i upoznava-nje strukovnih obveza. NSG je do-dijelio izravan podugovor BIW -u za

gradnju sekcija trupaza osmi brod Arlingtonu brodogradiliπtu uMaineu. Izgraenesekcije Êe se tegleni-com otpremiti u Nor-throp Grummanovobrodogradiliπte u Pas-cagouli, gdje Êe seobaviti integracija tru-pa u brodsku cjelinu.Kako se navodi u no-vinskoj izjavi potpred-sjednika i glavnog di-rektora tvrtke NGS-a,dodijeljeni podugovor

pomaæe odræavanju zdravih indus-trijskih odnosa izmeu dvaju najve-Êih ameriËkih brodograditelja.

Ove dvije kompanije takoer sumeusobno suraivale na izgradnjibrodova ameriËke ratne mornarice,toËnije na razaraËima klase ArleighBurke i krstaricama klase T iconde-roga, a sukladno s veÊ potpisanimugovorima zajedniËki Êe graditi no-vu generaciju razaraËa naoruæanihnavoenim projektilima klase Zum-walt. T akoer su osnovani zajedniË-ki timovi na programu podmornica

klase V irginia za potrebe ameriËkemornarice.

Prvi brod u klasi USS San Anto-nio, nakon mnogih zapreka i odgo-da, nedavno je proglaπen inicijalnooperativnim brodom. Odbor za nad-zor i pregled (INSURV - Bord of In-spection and Survey ) izdao je ope-rativno odobrenje nakon πto suprovjereni i odobreni sustavi za za-povijedanje, nadzor i komunikacije,raËunalni te obavjeπtajni sustav, za-tim borbeni sustavi, sustavi za navi-gaciju i upravljanje operacijama,medicinski centar, kao i cjelokupnograevno stanje broda.

Glasnogovornik kompanije NGSizjavio je da je poËetkom oæujka ovegodine u brodogradiliπtu Avondaleimenovan peti brod u klasi San An-tonio, USS New York (LPD 21). Ra-dovi na gradnji trupa i opremanjubroda nastavljaju se, a sukladno spredvienom dinamikom radova ipotpisanih rokova primopredaja bro-da se oËekuje sredinom 2009., dok bido kraja kalendarske godine USSNew York trebao uÊi u operativnusluæbu ameriËke ratne mornarice.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

1 829. kolovoza 2008.

N ove tehnologije z a vojnike

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

ZajedniË ka gradnja LP D -24U

S A

rmy

16-19 vijesti 08/27/08 09:13 Page 18

1 9

BRITANSKO ministarstvo obranezapoËinje daljnje pregovore s Ëetiriodabrana ponuditelja za gradnjunovih πest mornariËkih tankera zapomoÊnu flotu britanske kraljevskeratne mornarice. T alijanska kompa-nija Fincantieri, juænokorejska gru-pacija Hy undai Heavy Industries,πpanjolska tvrtka Navantia i kompa-nija BAE Sy stems Surface Fleet So-lutions odabrane su izmeu devetkompanija i konzorcija koji su u ve-ljaËi ove godine predali tzv. pret-kvalifikacijske upitnike. U ovome jetrenutku vrlo izgledno da Êe se tan-keri graditi izvan V elike Britanije sobzirom na to da se jedini britanskiponuditelj, BAE Sy stems, udruæio sjuænokorejskim brodogradiliπtemDaewoo Shipbuilding and MarineEngineering (DSME).

Akvizicija nove flote mornariËkihtankera vrijedna je oko 800 milijunafunti (1,57 milijarda dolara) i Ëiniprvu fazu programa MARS (Milita-ry Afloat Research and Susuainabi-lity ) ukupne vrijednosti 2,5 milijar-de funti. SljedeÊe faze programaMARS trebale bi se sastojati od ak-vizicije dvaju novih brodova za pot-poru mornariËkim operacijama i tri-ju logistiËkih brodova. Prednost jedana nabavi mornariËkih tankera

djelomiËno stoga πto Êe tankeri kla-se Leaf i klase Rover uskoro okon-Ëati svoj radni odnosno æivotni vi-jek, a ujedno i zbog strogih zahtjevameunarodne organizacije IMO(International Maritime Organiza-tion), koji nalaæu da sva plovila togatipa imaju dvostruku oplatu trupa.

Duænosnici britanskog ministar-stva obrane izjavili su da odluka oobjavljivanju meunarodnog natje-Ëaja za gradnju tankera oznaËavarelativno nisku sloæenost broda injegovih sustava. T akoer upuÊuje ina ograniËene kapacitete britanskihbrodogradiliπta, dok je gradnja no-vih nosaËa zrakoplova C V F na vr-huncu, Ëime se omoguÊuje poæuri-vanje najranije moguÊe dostaveovih gigantskih plovila. Pri predajisvojih upitnika, nijedan od ponudi-telja nije nagovijestio moguÊnostgradnje novih tankera u britanskimbrodogradiliπtima jer su ona zauze-ta gradnjom razaraËa T y pe 45 i no-vih nosaËa zrakoplova. T vrtka BAESy stems namjerava gradnju povjeri-ti juænokorejskom brodogradiliπtuDaewoo, uz nadzor svojih struËnja-ka, iako kompanija istiËe eventual-nu moguÊnost gradnje pojedinihtankera u klasi u domaÊim brodo-gradiliπtima kako bi se pomoglo is-

punjavanju praznina, koje bi su-kladno sa sadaπnjim stanjem trebalenastati nakon okonËanja vrhuncagradnje za C V F program.

Nakon evaluacije inicijalnih ponu-da, oËekuje se da Êe konaËne ponu-de za gradnju mornariËkih tankerabiti dostavljene do kraja ove godine.Odabir krajnjeg ugovaratelja i pot-pisivanje ugovora odreeno je za2009. godinu. Usporedno, ali odvo-jeno od glavnog brodograevnogpaketa, bit Êe objavljen pozivni nat-jeËaj britanskim kompanijama zaugradnju osjetljive opreme, poputsigurnosne vojne komunikacijskeopreme.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

U AMERI»KOM gradu Rentonu,dræava W ashington, gdje se nalaziBoeingova linija za sklapanje avio-na Boeing 737, javnosti je 12. kolo-voza predstavljen prvi sklopljeniprodukcijski primjerak mornariËko-ga viπenamjenskog ophodnog avio-na P-8A Poseidon. Zavrπno sklapa-nje zapoËelo je u oæujku ove godi-

ne, a prvi probni Poseido-nov let, prema odreenimpredvianjima, mogao bibiti realiziran Ëak do kra-ja ove godine.

Boeingov avion P-8APoseidon je kao kandidatpobijedio 2004. Lockheed

Martin na MMA (MultimissionMaritime Aircraft) natjeËaju za novimornariËki avion, koji je provelaameriËka ratna mornarica s naka-nom da zamijeni postojeÊu flotuzastarjelih mornariËkih aviona P-3COrion, πto ih je proizvela tvrtkaLockheed Martin. P-8A Poseidon setemelji na postojeÊoj platformi Boe-

ingova putniËkog aviona 737-800,od kojega Êe se Poseidon vizualnonajviπe razlikovati po strukturalnimpreinakama unutraπnjosti trupa zanoπenje naoruæanja, odnosno povanjskim nosaËima. Uz to, znatnastrukturalna poboljπanja trupa i kri-la Poseidona obavljena su i poradinjegovih osam razliËitih profila leta,od onih na najviπim visinama doonih tek iznad povrπine mora.

AmeriËka ratna mornarica naruËi-la je ukupno 108 aviona, a progla-πenje njihove inicijalne operativnesposobnosti oËekuje se tijekom2013. godine.

I. S K E N DE ROVIΔ

29. kolovoza 2008.

S klopljen prvi P -8A P oseidon

N astavak programa M A R S

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 08/27/08 09:13 Page 19

VOJ S KE S VIJ ET A

Finska LovaË ka pukovnija Utti i Sissi komandosi

Finska, Zemlja T isuÊu Jezera,kako je obiËno nazivaju u turis-tiËkim prospektima, razvila je

nekoliko specijalnih postrojbi unu-tar svojih oruæanih snaga. Najspeci-fiËnije, a ujedno i najznaËajnije me-u njima jesu Utti Jä eger pukovnijai tzv. Sissi komandosi. V ojna povi-jest Uttija vraÊa nas u X V III. stolje-Êe. Utti je lociran na hrptu planin-skog lanca Salpausselkä , uzduæ ko-jega se proteæe vrlo vaæna cestovnakomunikacija Lappeenranta-V y borg.Grad i vojno uporiπte nastali suupravo na onom mjestu na kojemuje tu komunikaciju bilo najlakπe blo-kirati. Od ljeta 1789. godine i bitkeizmeu ruske i πvedske vojske koja

se tu odigrala, strateπka vrijednosttog mjesta nije opadala. Rusi su svojgarnizon u Uttiju stalno utvrivalisve do 1809., kada gubi na vaænostinakon zavrπetka rusko-πvedskog ra-ta. Kad su Rusi izgradili 1910. godi-ne novi garnizon u Kouvoli, podru-Ëje Uttija s vojnim instalacijama i ut-vrdama postalo je veliki vojni poli-gon za obuku. Nakon stjecanja neo-visnosti, Finska se vrlo intenzivnopoËela koristiti tim podruËjem zaobuku vlastitih OS. Organiziran jeveliki broj vjeæbi, a u jednoj od naj-veÊih, organiziranoj 1930., sudjelo-valo je 10 000 vojnika.

Godine 1918. general Manner-heim je odluËio da se u Uttiju osnu-

je prva finska zrakoplovna baza. UsljedeÊih dvadesetak godina, Utti Êepostati glavna baza finskog RZ-aprije poËetka II. svjetskog rata.

T ijekom Zimskog rata i agresijeStaljinova SSSR-a na Finsku, Utti jebombardiran Ëak 23 puta. T ijekomII. svjetskog rata, u Uttiju je stacio-niralo nekoliko lovaËkih i bombar-derskih postrojbi.

Nakon rata nastavljena je finskavojna nazoËnost u Uttiju. Obukaspecijalnih snaga u Uttiju vuËe svo-je korijene takoer iz vremena II.svjetskog rata.

Igor S P IC IJ ARIΔ

U vaæavajuæi geografske specifiËnosti svog teritorija i s osloncem na vlastita vojna iskustva, kombinirana sa suv-

remenim spoznajama i trendovima, Finska je razvila vrlo specifiËan ustroj specijalnih postrojbi

Pou

lust

usvo

imat

20 29. kolovoza 2008.

T ekst u cijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

20,21 strana 08/27/08 09:16 Page 20

Sel

ex G

alile

o

VOJ NA T EH NIKA

Tijekom veÊeg dijela II. svjet-skog rata, sile Osovine imale suznaËajnu prednost jer je Hitle-

rovo brzo zauzimanje europskogkontinenta onemoguÊilo saveznici-ma otvaranje nove fronte s NjemaË-kom. Naime, nakon pada Francus-ke, Hitler je napravio niz utvrenjaod skandinavske obale do Francus-ke, a na jugu je bila velika prirodnazapreka, Alpe, tako da situacija zaV eliku Britaniju nije bila povoljna utoj ranoj fazi rata. Napadom Mus-solinija na GrËku i britanske trupe uEgiptu u ljeto 1940. i katastrofalnimporazom talijanskih snaga koji je us-lijedio Britancima se vratila strateπ-ka inicijativa, a NjemaËka je dio

svojih resursa morala preusmjeriti usjevernu Afriku te zauzeti GrËku ka-ko bi osigurala svoj juæni bok prijenapada na SSSR i onemoguÊila dabritansko zrakoplovstvo iz GrËkeugroæava rafinerije nafte u Rumunj-skoj. Nakon napada Japana na Pe-arl Harbour u prosincu 1941., SADotvoreno staje uz bok V elikoj Brita-niji i objavljuje rat NjemaËkoj. KaonajjaËa industrijska sila svijeta, SADje stvorio najveÊi vojni arsenal, kojiÊe u konaËnici odluËiti o ishodu ra-ta. Ako uzmemo za primjer njemaË-ke tenkove tipa T igar ili mlazni lo-vac Messerschmitt Me 262, moæemoreÊi da je njemaËka vojna tehnologi-ja u mnogim vidovima bila superior-

nija od savezniËke, ali ostaje Ëinje-nica da je nikad nisu proizveli u do-voljnim koliËinama da preokrenu ti-jek rata i da su drugu polovicu ratavodili u stalnom nedostatku goriva,πto im je znatno onemoguÊavalo daiskoriste puni potencijal svog arse-nala. Za razliku od NjemaËke, kojase muËila s proizvodnjom sintetiË-kog benzina i vodila oËajnu borbuda prodre do naftnih polja Kavkaza,Amerika je imala goleme vlastite za-lihe nafte, koje su joj osiguravalenesmetanu upotrebu velikih meha-niziranih vojski i goleme flote.

T ekst u cijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

29. kolovoza 2008.

Koliko je vaæno osigurati dovoljne koliËine nafte postalo je oËito tijekom II. svjetskog rata, a do danas vaænost to-

ga samo se joπ poveæala i postala temeljni Ëimbenik u planiranju operacija

U loga nafte u vojnim operacijama

Iv an G UB E RIN A

21

20,21 strana 08/27/08 09:16 Page 21

22

Jedna od osnovnih zadaÊa sva-kog desantnog broda odnosnoamfibijske platforme jest prije-

voz, priprema i izvoenje iskrcajno-desantnih operacija, koordinacija iinterakcija izmeu brodova, zrako-plova i desantnih trupa koje sudje-luju u desantnim operacijama s mo-ra i iz zraka prema kopnu. U pro-sincu 2004. godine, tsunami izazvanpodrhtavanjem Zemljine kore u du-binama Indijskog oceana prouzroËioje goleme ljudske ærtve i nepojmlji-va materijalna razaranja. Upravo jeta prirodna katastrofa usmjerila fo-kus pozornosti i promiπljanja ouporabi brodova tipa LHD(Landing Helicopter Deck) iLPD (Landing PlatformDock) u operacijama spa-πavanja i evakuacije zbognjihovih opÊih i zrakoplovnihtransportnih kapaciteta imoguÊnosti.

Sve ratne mor-narice koje

u sastavu svojih flota imaju de-santno-juriπne brodove novijih ge-neracija ili ih namjeravaju pribavitiu skoroj buduÊnosti stavljaju najveÊinaglasak na multifunkcionalnosttakvih plovila, posebice na moguÊ-nosti da ukrcajne palube takvih plo-vila budu pristupaËne za ukrcaj ve-likog broja razliËitih tipova borbe-nih i neborbenih vozila, odnosno zasmjeπtaj moduliziranih funkcional-nih jedinica kao πto su kontej-nerske bolnice ili modu-

larne jedinice za smjeπtaj ljudstva.T akve brodove u svojim flotamaimaju SAD, V elika Britanija, Fran-cuska, Italija, Nizozemska, ©panjol-ska, Juæna Koreja, a grade ih ili sespremaju graditi Rusija, Kina, Aus-tralija, Japan, JuænoafriËka Republi-ka i joπ nekoliko zemalja.

RA T NA MORNA RIC A

M H D 150: projekt viπ enamjenskoga d esantnog b rodaJedna od promjena koje su u nekoliko posljednjih godina vidljive kod svih vodeæih svjetskih ratnih mornarica jest

stvaranje i poveæavanje kapaciteta za brzi prekomorski transport vojnika, vozila i materijala u πto kraæem vre-

menu i πto veæoj koliËini. Takvi operativni zahtjevi naroËito su potaknuti poveæanjem broja lokalnih sukoba u li-

toralnom podruËju i njegovu neposrednom zaleu, te potrebom za dopremanjem humanitarne i medicinske po-

moæi pogoenom ili ugroæenom stanovniπtvu nakon prirodnih ili tehnoloπkih katastrofa i ratnih operacija

29. kolovoza 2008.

T ekst u cijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

Igor S P IC IJ ARIΔ

22,23 strana 08/27/08 09:18 Page 22

Sredinom dvadesetih godinaX X . stoljeÊa francuska vojskaje zakljuËila da je doπlo vrije-

me da se pronae adekvatna zamje-na za najbolji tenk I. svjetskog rataRenault FT 17. Novi je tenk trebaoimati bolje borbene moguÊnosti i is-tu proizvodnu cijenu kao njegov us-pjeπni prethodnik. Meutim, prvipokuπaj s proizvodnjom tenka C harD1 nije bio naroËito uspjeπan. Na-kon πto je C har D1 oznaËen kaosrednji tenk, francuska kopnenavojska ponovno je pokrenula procesodabira novog lakog tenka. U to vri-jeme (poËetkom tridesetih godinaX X . stoljeÊa) francuska kopnenavojska joπ je uvijek vjerovala da seudarna moÊ njezinih snaga nalazi umasovnom pjeπaπtvu, te da im tre-baju (laki) tenkovi koji Êe zapravobiti pokretni bunkeri za pruæanjepaljbene potpore pjeπaπtvu u napre-dovanju ili obrani. T o su potvrdile ivelike vojne vjeæbe odræane tijekom1932. i 1933. godine. Zapravo su timanevri tako osmiπljeni i provedenida potvrde uvjerenja francuskih ge-

nerala, kojima je ideja o samostal-nom djelovanju masivnih tenkov-skih snaga bila neshvatljiva. Prijed-log zahtjeva za novi francuski lakitenk prvi je put objavljen 2. kolovo-za 1933., te je nakon nekih izmjenasluæbeno odobren 21. lipnja iduÊegodine. Njime se traæila zamjena zaFT 17, koja zapravo i ne bi bila bitnorazliËita.

T vrtka Hotchkiss je u odabiru no-vog lakog tenka vidjela svoju prili-ku da s trona zbaci Renault te senametne kao, ako ne glavni, ondabarem jaki proizvoaË tenkova zafrancusku vojsku. ZahvaljujuÊisnaænim vezama u francuskom mi-nistarstvu obrane, ali i glavnomstoæeru, Hotchkiss je uspio doÊi dosmjernica novog programa i prijenego πto je sluæbeno objavljen. T oim je omoguÊilo raniji poËetak raz-voja u odnosu na konkurente. T akoje Hotchkiss u trenutku odobrenjaprograma odabira novog lakog ten-ka veÊ imao dogotovljen novi pri-jedlog. Zanimljivo je da se radilo o“ bunker” oklopnom vozilu na gus-

jenicama (zapravo se radilo o tan-keti), koje je bilo opremljeno jed-nom teπkom strojnicom. Kako jefrancuska vojska traæila da novitenk, u odnosu na FT 17, ima prijesvega bolju pouzdanost motora itransmisije, te bolju pokretljivost,odabir “ bunker” koncepta nije impreviπe smetao. IstodobnoHotchkiss je na taj naËin sprijeËiooptuæbe konkurenata da je unapri-jed dobio zahtjeve za novi tenk. Pr-va tri prototipa naruËena su u pro-sincu 1933., a prvi je dovrπen 11.sijeËnja 1935. Zanimljivo je da je,unatoË kasnijem poËetku razvoja,Renault uspio svoj prototip lakogtenka dovrπiti veÊ 20. prosinca1934. i tako preteÊi Hotchkiss. Uosnovi, ni Hotchkissov ni Renaul-tov tenk nisu odgovarali izmijenje-nim zahtjevima francuskog mini-starstva obrane, te su mogli poslu-æiti tek kao demonstratori tehnolo-gija za novi tenk.

29. kolovoza 2008. 23

VOJ NA POVIJ ES T

H otchkissov laki tenk H 35 razvijan je usporedno s Renaultovim R35 i po svojim glavnim odlikama nije bio niπ-

ta bolji, πtoviπe, bio je gori

T ekst u cijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

P ripremio S iniπ a RADAK OVIΔ

Laki tenk H otchkiss H 35 i H 39Laki tenk H otchkiss H 35 i H 39

22,23 strana 08/27/08 09:19 Page 23

PolitiË ki atentati (X VIII)

Pakistanska politiËarka i u dva navrata premijerka Benazir Bhutto ubijena je na predizbornom politiËkom skupu u

prosincu 2007. godine, nedugo nakon povratka u Pakistan. Odgovornost za atentat preuzeo je jedan od voa Al-

Qaide, Mustafa Abu Al-Yazid, koji je kao motiv za ubojstvo naveo njezine bliske veze sa Sjedinjenim Dræavama

29. kolovoza 2008.24

Benazir Bhutto roena je 1953.godine u Karachiju, u ugled-noj obitelji pakistanskog poli-

tiËara i narodnog tribuna ZulfikaraAli-Bhutta. U Karachiju je pohaalakrπÊanske πkole, a poslije je dobilapriliku obrazovati se na ameriËkomsveuËiliπtu Harvard i britanskomOxford. Boravak u zapadnim zem-ljama bio je od presudne vaænostiza formiranje njezina stava o vaæ-nosti demokracije za razvoj zemlje.

U sjeni ocaOdluËnu ulogu za poËetak njezine

politiËke karijere imao je njezinotac Zulfikar Ali-Bhutto. Ali-Bhuttoje osnivaË Pakistanske narodnestranke. ©ezdesetih godina je bioministar vanjskih poslova, od 1971.do 1973. predsjednik Pakistana, aod 1973. do 1977. i premijer. S vlas-ti ga je te godine vojnim udaromsvrgnuo general Zia-ul-Haq, a po-tom je na sudskom procesu bio osu-

en na smrt te je u travnju 1979.godine objeπen. I Benazirina dvabrata su ubijena pod nerazjaπnje-nim okolnostima - Shahnawaz uFrancuskoj 1985., a Mir Murtaza1996. godine.

Nakon Zulfikarove smrti, vodstvostranke preuzima Benazir te se1986. godine vraÊa iz egzila. Njezi-na Pakistanska narodna stranka od-nosi pobjedu na parlamentarnim iz-borima 1988. godine, te je tako u tri-deset i petoj godini Benazir postalaprva æena premijerka u islamskomsvijetu. Nakon optuæbi za korupciju,1990. je politiËkom odlukom pred-sjednika Gulama Ishaqa Khana svr-gnuta s vlasti, ali se na mjesto pre-mijera ponovno vratila 1993. godine.Kao zanimljivost navodimo da je1994. godine, tijekom svoga drugogpremijerskog mandata, posjetila iZagreb. No, Ëinjenica je da je zanjezina mandata Pakistan poËeo po-magati afganistanske talibane. Ninjezin drugi premijerski mandat nijedugo trajao te je 1996. godine podrugi put svrgnuta s vlasti, odlukompredsjednika Legharija.

Nakon dolaska na vlast generalaPerveza Musharaffa 1999. godine,

Hrv oje B ARB E RIΔ

D OS S IER

Benazir Bhutto (2007.)

Benazir je kÊi istaknutoga pakistanskog politiËara Zulfikara Ali-Bhutta (na slici),koji je u Pakistanu osuen na smrt i objeπen, a njezina dva brata takoer su ubijenapod nerazjaπnjenim okolnostima

Benazir Bhutto prva je æena premijer u islamskom svijetu

24,25 dossier strana.qxd 08/27/08 09:21 Page 24

Benazir Bhutto je optuæena za ko-rupciju te zajedno s muæem osuenana zatvor i na plaÊanje velike novËa-ne kazne. Optuæbe su se odnosile naprimanje provizije prilikom kupnjefrancuskih zrakoplova Dassault, od-nosno traktora od Poljske, a bio jejoπ niz manjih optuæbi za primanjemita. Njezin suprug je zatvoren, aona po drugi put odlazi u egzil, uDubai, a poslije u London. Nakonosam godina izagnanstva, Benazirse u listopadu 2007. vratila u Pakis-tan, kako bi se pripremila za ovogo-diπnje nacionalne izbore godine.Odluku o povratku u zemlju donijelaje unatoË otvorenim prijetnjama kojeje dobivala od pakistanskih teroris-tiËkih skupina, meu kojima su bilipakistanski Jihad i Al-Qaida te sim-patizeri predsjednika Musharaffa.

Povratak u PakistanGodinu dana prije povratka, Bena-

zir je stupila u koaliciju s nekadaπ-njim politiËkim protivnikom Nawa-

zom Sharifom, liderom Pakistanskemuslimanske lige, no za razliku odSharifa bila je sklonija kompromisus generalom Musharaffom te je op-tuæivana i za voenje dvostruke po-litike. Prvi pokuπaj atentata na Be-nazir Bhutto dogodio se veÊ na dannjezina povratka u zemlju, 19. listo-pada, kada su dva bombaπa samou-bojice napala kolonu vozila kojomse ona kretala od aerodroma na pu-tu prema svom domu u Lahoreu,ubivπi pritom 150 ljudi, no sama

Bhutto nije bila ni ozlijeena. Na-kon tog napada, ona je od Musha-raffa zatraæila pojaËanje vlastite si-gurnosti, a obratila se i meunarod-nim obavjeπtajnim agencijama tepokuπala angaæirati privatne sigur-nosne agencije, kao ameriËki Black-

water i britanski Armorgroup, alipakistanska je vlada odbila dati vizestranim sigurnosnim struËnjacima.

U gradu Rawalpindiju, BenazirBhutto se 27. prosinca obratilaokupljenim pristaπama Pakistanskenarodne stranke. Kad je kolona vo-zila iz njezine pratnje krenula, Be-nazir je joπ mahala okupljenimakroz otvor na krovu oklopljenog vo-zila. U tom trenutku jedan je napa-daË ispalio Ëetiri metka, koji su jepogodili u vrat i prsa, a trenutak

kasnije drugi je terorist detoniraoeksploziv neposredno kraj njezinavozila te je u toj eksploziji ubijenojoπ dvadeset ljudi. Bhutto je odmahotpremljena u bolnicu u Rawalpin-diju, gdje je pokuπana reanimacija,no uzalud: ubrzo je proglaπena mr-tvom.

Na ulicama pakistanskih gradova,nakon vijesti o smrti Benazir Bhuttoizbili su sukobi njezinih pristaπa sasnagama sigurnosti, u kojima jeubijeno dvadesetak ljudi. Atentat jeredom naiπao na oπtre osude i uinozemstvu, te su uslijedila predba-civanja Musharaffovu reæimu zaslabe sigurnosne uvjete. Za atentatna Bhutto, kao i za listopadski po-kuπaj, odgovornost je preuzeo jedanod voa Al-Qaide, EgipÊanin Mus-tafa Abu Al-Yazid (poznat i kao ©eikSaed), koji je kao motiv za ubojstvonaveo Benazirine bliske veze saSjedinjenim Dræavama. Anonimnineposredni atentatori pripadali supakistanskoj islamistiËkoj skupiniLashkar-e-Jhangvi, koja odræavabliske veze s Al-Qaidom.

Bhutto je pokopana u mauzoleju ugradu Gharki Khuda Bhaksh, u ko-jemu je pokopan i njezin otac. Una-toË tom ubojstvu, dinastija Bhuttonije nestala s politiËke scene. Nai-me, Benazirin devetnaestogodiπnjisin Bilawal Bhutto Zardari imeno-van je za novog predsjednika stran-ke, a do svrπetka njegova πkolova-nja tu Êe duænost obnaπati njezinsuprug.

29. kolovoza 2008.25

D OS S IER

U eksploziji koja je uslijedila neposredno nakon πto je Benazir Bhutto ubijena pogi-nulo je joπ dvadeset ljudi

Prvi pokuπaj atentata na Benazir Bhutto dogodio se na dan njezina povratka u zem-lju, 19. listopada 2007. godine

24,25 dossier strana.qxd 08/27/08 09:21 Page 25

26

Tko je Isus, i πto sve ljudi govore o Njemu - i na po-Ëetku treÊeg tisuÊljeÊa to je jednako aktualno pitanjekao i onoga trenutka kad ga je On sam uputio svojimuËenicima. ObiËno se istiËe da je najvaæniji osobni od-govor krπÊanina na to pitanje, odnosno da je presudnodaje li vjernik svojim æivotom javno “odgovor” u skla-du s onim πto ga je dao apostol Petar (v. Mt 16,13-20).Ali to se pitanje na odreen naËin odnosi i na cijelo kr-πÊanstvo. Naime, kao πto je Petar dobio od Isusa man-dat da bude “stijena” Crkve, tako (i u suvremenim glo-balnim prilikama) krπÊanstvo ima ulogu “stijene bu-duÊnosti” svijeta. Naravno, i na to se moæe gledati s vi-πe strana. Tako, unatoË krizama u nekim krπÊanskimzemljama, kao pokazatelj trenutnog “mjesta” krπÊan-stva u svijetu uzimaju se takoer “pozitivne” statistikebrojËanog i duhovnog rasta. Kod nekih to budi osjeÊajradosti, a kod drugih Ëak i nadmoÊi. Ali tu valja upo-zoriti na relativnost takvih kriterija. SluËaj apostolaPetra naglaπeno potiËe na oprez: nakon velike ulogekoju je dobio, odmah je slijedila “lekcija”. Zato svavanjska svjetovna moÊ - koja se oËituje reklamom: “iveliËina je bitna!” - u Crkvi je potpuno nebitna. JerIsus je o kraljevstvu nebeskom govorio kao o zrnu go-ruπiËinu. Zbog neshvaÊanja te tajne Petar se (para-doksalno, odmah nakon πto je postao “Stijena” i odIsusa primio “kljuËeve kraljevstva nebeskoga”!) svoje-mu UËitelju grdno zamjerio. Papa Benedikt (u knjizi“Sol zemlje”) pojaπnjava Boæje i svjetske kriterije, od-nosno evaneoska i ljudska mjerila: “Po tome πto jenaπ Gospodin zavrπio na kriæu vidi se da Boæji putovine vode tako brzo do nekakvih mjerljivih uspjeha...Mislim da se Ëovjek ne treba obazirati na kvantitativ-na mjerila uspjeha. Mi nismo nikakva trgovina kojasvoj uspjeh moæe mjeriti brojevima... Pred nama senalazi novo, drukËije oblikovano razdoblje crkvenepovijesti, u kojemu Êe se krπÊanstvo opet nalaziti uznaku zrna goruπice, u prividno beznaËajnim, malimskupinama koje Êe se svom snagom boriti protiv zla iu svijet unositi dobro πto Êe svijetu pribliæiti Boga.” Utom kontekstu valja razumjeti Petrov istup i Isusovuoπtru reakciju: “Nosi se od mene, sotono... jer ti nije napameti πto je Boæje, nego πto je ljudsko!” (v. Mt 16,21-27). Dakle, na isti naËin (ali u “okrenutoj logici”)“Boæje” je pravilo bilo - po kriteriju farizeja - da seIsus ne treba druæiti s grjeπnicima, carinicima, “neËis-tima”... nego samo s “naπima”. Takoer, “Boæji” je biopostupak sveÊenika i levita koji su zaobiπli ranjenog unevolji... A “ljudsko” - po tom istom kriteriju (a zapra-vo potpuno Boæje) - bilo je sve ono πto je Isus Ëinio, aπto su mu zamjerali licemjeri, koji su postupali dvoliË-no, a od drugih traæili da se vladaju doliËno. “Ljudski”(a zapravo potpuno evaneoski) bio je takoer postu-pak milosrdnog Samarijanca... Stoga i u ispravnomshvaÊanju i dosljednom prihvaÊanju evaneoskih kri-terija za razlikovanje Boæjeg i ljudskog u konkretnimprilikama svakodnevnog æivota, tj. u odnosima krπÊa-na prema bliænjima, nalazi se “kljuË” uspjeha u πire-nju Radosne vijesti. Tako krπÊani svojim æivotom pos-taju poticaj za raspirivanje “rasprave” o tome “πto go-vore ljudi tko je Sin ËovjeËji?”. Odnosno, time se dajeodgovor na poznati poticaj nadbiskupa Camare: “Pa-zite, krπÊani - vi ste jedino evanelje koje Êe neki pro-Ëitati!”

29. kolovoza 2008.

An elk o K AΔUN K O

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

• redatelj: C hristopher Nolan• trajanje: 152 minute• uloge: C hristian Bale (Bruce W ay ne/ Batman),

Heath L edger (Joker) , Aaron Eckhart (Harvey Dent/Two face) , Michael C aine (Alfred) , Maggie Gy llenhaal(Rachel Dawes)

Prije samo deset brojeva Hrvatskog vojnika napokon sam s ushiÊenjempohvalio film o superjunaku - Iron man. Dalo mi je to nadu da Êu se i ubuduÊemoÊi veseliti. Ipak, pred nama je najnoviji Batman, koji je razbio moje iluzije.Ako ste voljeli prva dva filma Tima Burtona, ovaj vam se neÊe svidjeti. Akoste voljeli druga dva filma Joela Schumachera (πto je vrlo teπko shvatiti) ,opet vam se ovaj neÊe svidjeti. Ako ste pak zavoljeli peti u nizu, onda Êe vami ovaj πesti biti drag. Filmska priËa se, naime, nastavlja ondje gdje je peti filmstao i gotovo da reprizira izvorni film Tima Burtona, ali bez Burtonove darovi-tosti. Drago mi je πto pripadam naraπtaju filmofila koji su izvorne Batman fil-move gledali u kinu, no baπ me zanima kakav bi bio moj pogled na filmopÊenito da je prvi Batman kojega vidim ovaj C hristophera Nolana. IakokritiËari diljem svijeta hvale Ëinjenicu πto je redatelj Batmana napokon smjes-tio u realnu scenografiju ameriËkog grada, moram priznati da me se to nijenimalo dojmilo. Jedino πto vrijedi zaista istaknuti jest tragiËna uloga nedavnopreminulog Heatha L edgera. Njegovo tumaËenje Jokera nije nadmaπiloslavnu interpretaciju Jacka Nicholsona, ali je lik odvelo posve novimsmjerom. ObogaÊena elementima ludila, ali i autoironije, pred nama je zaistafantastiËna uloga mladog i prerano umrlog darovitog glumca. Moram se joπosvrnuti i na Maggie Gy llehaal - ona je redovito dobra glumica, koja ni ovdjenije podbacila, ali nema onu vamp snagu πto su je u nastavcima Batmana su-vereno iskazivale Kim Basinger, Michelle Pfeiffer, Nicole Kidman i UmaThurman. Ili je vrijeme vampa proπlo, ili sada vladaju neki drugi πiπmiπi.

The D ark K night (20 0 8.)

Leon RIZMAUL

© to govore ljud i...?

FILMOT EKA

Nakon dvije vrlo dobre zbirke priËa, vinkovaËki autor Gor-dan NuhanoviÊ objavio je i svoj prvi roman, pod naslovom“ Posljednji dani panka” . Roman govori o novinaru tabloida, koji se, potonuvπi u pri-vatnu i profesionalnu krizu, vraÊa iz Z agreba u rodne Vin-kovce, gdje se prikljuËuje kulturnom “ pokretu otpora”okupljenom oko pank kluba “ Mokra kifla” . Ali nove legal-ne i ilegalne strukture moÊi preferiraju nekakvu drugu kul-turu i metode uvjeravanja: lako poteæu i nasilje i egzorci-zam. Glavnog junaka u rodnom gradu doËekuje situacija na rubu groteske inaπe postratne/ ranotranzicijske stvarnosti: lokalni moÊnici teroriziraju grad,a sada veÊ ostarjeli uliËni prvoborci panka pokuπavaju se udruæiti ne bi li ne-vini entuzijazam minulih vremena suprotstavili neumoljivim zakonima novogdoba u unaprijed izgubljenoj bitki. NuhanoviÊ u romanu razotkriva brojne anomalije poslijeratne Hrvatske, ali toËini na rezigniran i melankoliËan naËin, uz puno crnohumorne duhovitosti i iro-nije na svoj raËun i raËun svojih ravniËarskih sumjeπtana. Ovo je generacijski i degeneracijski roman. Generacijski utoliko πto pripovi-jeda o sudbini generacije koja se potkraj 90-ih polako opraπta od mladosti, adegeneracijski stoga πto im vrijeme nije sklono: niπta od uporiπnih toËaka nji-hove mladosti ne preæivljava “ tranziciju koja teËe” . Iz njihove perspektive su-viπne generacije, druπtvo je temeljito degenerirano. “ Posljednji dani panka”jesu satira i groteska, kafkijanska parabola s elementima komedije o naπimdevedesetima.

Mirela ME N G E S

G ordan N uhanoviÊ : P osljednji dani panka, P rofil International, Zagreb , 20 0 6.

26 strana 08/27/08 09:23 Page 26

29. kolovoza 2008.

VREMEPLOV

27

3. rujna 1931. Aleksandrov ustavVojno-monarhistiËka dik-tatura u Jugoslaviji, kojuje 1929. uveo kralj Alek-sandar, temeljila se naapsolutizmu u vjeπtoskrojenom velikosrpskomhegemonistiËko-centra-

listiËkom sustavu. PolitiËke stranke i skupovi bili su zabra-njeni, uvedena je cenzura, a svaki pokuπaj isticanja nacio-nalnog identiteta suzbijan je nasiljem i æandarskim bajune-tama. Uskoro su europske demokracije poËele traæiti po-vratak ustavnog i parlamentarnog sustava. Kralj Aleksan-dar je stoga 3. rujna 1931. objavio novi ustav, odmah naz-van oktroiranim jer ga nije donio parlament. Prema ustavu,kralj je bio nepovrediv, vlada odgovorna samo kralju, a unovouvedeni Senat kralj je imenovao polovicu senatora.Novi izbori bili su najobiËnija farsa: izbornim zakonom one-moguÊene su oporbene stranke nacionalnih i regionalnihobiljeæja. HSS Vladka MaËeka nije pristao na takve izborepa su u parlament, uz nevieno nasilje i krivotvorenje re-zultata, izabrani kraljevi pouzdanici s generalom PetromÆivkoviÊem na Ëelu...

5. rujna 1886. Geronimo poloæio oruæjePosljednji veliki indijanski ratnik zvaose Gojakla, a u povijest je uπao podmeksiËkim oblikom svoga imena, Gero-nimo. Taj Apaπ punih se dvadeset godi-na uspjeπno odupirao bijeloj invaziji, anaposljetku se predao ameriËkim vojni-cima u Kanjonu kostura 5. rujna 1886.Kada je legendarni indijanski poglavicapoloæio oruæje, uz njega je bilo joπ 16ratnika, 12 æena i πestero djece. Takoje zavrπeno osvajanje Granice i posto-janje nekad nepreglednih podruËjaDivljeg zapada. AmeriËka vojska obe-Êala je Apaπima, nakon dvogodiπnjeg progonstva na Flori-du, povratak na njihovu zemlju. No, nisu ispunili obeÊanjenego su ih selili po cijeloj Americi, a na kraju ih skrasili uOklahomi. Sputani u rezervatima, Indijanci su gledali kakose polako osipa njihov broj i nestaje njihova kultura. Pos-ljednji veliki ratnik Divljeg zapada, Geronimo, nikad viπe ni-je lovio bizone niti je vidio rodnu Arizonu. U zatoËeniπtvu jepoæivio joπ viπe od 20 godina, sve do 1909. g., zaraujuÊi zaæivot prodajom svojih fotografija turistima.

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZWEB INFO

1. Michael Phelps je na Olimpijskimigrama u Pekingu osvojio:A 9 zlatnih medaljaB 8 zlatnih medaljaC 7 zlatnih medalja

2. AtletiËar Usain Bolt je u Pekingu na100 metara sruπio:A svjetski rekord Asafe PowellaB svjetski rekord Tysona GayaC vlastiti svjetski rekord

3. Nositelj hrvatske zastave na pekinπkomotvorenju bio je:A Duje DraganjaB Zoran PrimoracC Ivano BaliÊ

4. Za brazilsku nogometnu reprezentaciju uPekingu je nastupio i:A KakaB RonaldinhoC Cafu

5. Ukupan broj medalja koji su hrvat-ski sportaπi osvojili u Pekingu jest:A 4B 5C 6 R

jeπe

nje:

1b;

2c;3

c;4b

;5b

Leon RIZMAUL

Usvjetlu skoraπnjeg primanja u punopravno Ëlanstvonaπe zemlje u NATO-u, æelimo predstaviti web-strani-cu Misije Republike Hrvatske pri Sjevernoatlantskom

savezu. Ta cjelina pod okriljem Ministarstva vanjskih poslo-va i europskih integracija djeluje, dakako, u Bruxellesu, auloga joj je predstavljati naπe dræavne interese u odnosimasa Savezom. Teme kojima se bavi site moæemo podijeliti u dvije cjeline,jednu opÊu i drugu specijaliziranu. Prva nas opÊenito upoz-naje s vanjskopolitiËkim ciljevima RH, kao i ulogom MVPEI-a, a æeljni πirih informacija mogu naÊi osnovne podatke oHrvatskoj, njezinim geografskim obiljeæjima, stanovniπtvu,gospodarstvu, kulturi itd.Specijalizirana cjelina nam je zanimljivija. Kao prvo, dostup-ne su sluæbene obavijesti o novitetima u odnosima RH i NA-TO-a, o postupku naπega pristupanja, te aktivnostima pred-stavniπtva. Najzanimljivija je podstranica Odnosi RH-NA-TO, koja predoËava kronologiju najvaænijih dogaaja koji setiËu naπe zemlje i Saveza, detalje o Akcijskom planu zaËlanstvo, doprinosu RH misiji ISAF, obrambenoj i vojnoj su-radnji, te sudjelovanju u znanstvenim programima NATO-a. Navedene su takoer moguÊnosti kontakta s Misijom, a ineki potencijalno korisni linkovi.Vizualno, stranica nije osobito atraktivno opremljena, no si-gurno je najvaænije da bude pregledna i informativna...

Domagoj VLAHOVIΔ

nato.mvp.hr/?mv=186&mh=45

27 strana 08/27/08 12:33 Page 27

32 strana 07/16/08 07:57 Page 28