UDK 624.21.025 Primljeno 31. 10. 2002.

GRAEVINAR 55 (2003) 1, 21-25 21

Primjena omnia ploa u mostogradnji Lucijan Korinek, Snjeana Teovi Kljune rijei mostogradnja, omnia ploa, kolnika ploa, tehnologija graenja, proizvodnja, ugradnja, sistem Hidroelektra-LK

L. Korinek, S. Teovi Struni rad

Primjena omnia ploa u mostogradnji U radu je opisana osnovna upotreba omnia ploa u visokogradnji. Prikazana je i upotreba takvih ploa u mostogradnji, za kolnike ploe na objektima koje je izradila Hidroelektra-niskogradnja. Opisan je nain proizvodnje i ugradnje ploa uz isticanje svih osobitosti koje se pojavljuju. Prikazan je i inovirani sistem nazvan Hidroelektra-LK koji je primijenjen na mostu preko Kupe i vijaduktu Drenik. Naveden je niz prednosti koji se postie primjenom prikazane tehnologije graenja.

Key words

bridge construction, omnia slab, deck slab, construction technology, production, installation, Hidroelektra-LK system

L. Korinek, S. Teovi Professional paper

Use of omnia slabs in bridge construction

Basic uses of omnia slabs in building construction are described. The use of these slabs in bridge construction, for deck slabs on structures realized by Hidroelektra-niskogradnja, is also depicted. The manufacturing method and installation process for these slabs is given, and all features particular to these slabs are described. A modernized system called Hidroelektra-LK, as used on the bridge over the Kupa and on Drenik viaduct, is also described. Several advantages gained by the use of construction technology shown in the paper are presented.

Mots cls

construction des ponts, dalles Omnia, tablier, technologie de la construction, production, mise en place, systme Hidroelektra-LK

L. Korinek, S. Teovi Ouvrage professionel

Utilisation des dalles Omnia dans la construction des ponts Larticle dcrit lutilisation courante des dalles Omnia dans le btiment. On prsente aussi lutilisation de telles dalles dans la construction des ponts, pour les tabliers sur les ponts construits par Hidroelektra ponts et chausses. On dcrit la mthode de production et de mise en place de ces dalles, tout en soulignant lensemble des particularits y affrentes. On prsente aussi un systme innovant, appel Hidroelektra-LK, utilis sur le pont de la Kupa et sur le viaduc de Drenik. On cite de nombreux avantages de la technologie dcrite de la construction.

, , , , , , -

. , .

. , , , . , "-", . , .

Schlsselworte:

Brckenbau, Omnia-Platte, Fahrbahnplatte, Bautechnologie, Herstellung, Einbau, System Hidroelektra-LK

L. Korinek, S. Teovi Fachbericht

Anwendung von Omnia-Platten im Brckenbau Im Artikel beschreibt man die grundlegende Anwendung von Omnia-Platten im Hochbau. Dargestellt ist auch der Gebrauch solcher Platten im Brckenbau, fr Fahrbahnplatten an Bauwerken die Hidroelektra-niskogradnja herstellte. Die Herstellungs- und Einbauweise der Platten ist beschrieben und alle auftretenden Besonderheiten sind hervorgehoben. Dargestellt ist das erneuerte System, genannt Hidroelektra-LK, das an der Brcke ber die Kupa und am Viadukt Drenik angewendet wurde. Angefhrt ist eine Reihe von Vorteilen die durch Anwendung der dargestellten Bautechnologie erreicht wereden knnen.

Autori: Lucijan Korinek, dipl. ing. gra.; mr. sc. Snjeana Teovi, dipl. ing. gra., Hidroelektra-niskogradnja d.d., Zeleni trg 6a, Zagreb

Omnia ploe u mostogradnji L. Korinek, S. Teovi

22 GRAEVINAR 55 (2003) 1, 21-25

1 Uvod

Tanke polumontane armiranobetonske ploe upotreb-ljavaju se prvenstveno za izvedbu meukatnih konstruk-cija u visokogradnjama. U graevinarstvu im je uobia-jeni naziv omnia ploe ili filigran ploe i u upotrebi su dugi niz godina.

Ukratko to su tanke betonske ploe uobiajene irine 220 cm (jer je irina MA mrea 215 cm), uobiajene deb-ljine 5-6 cm, a mogu biti i deblje, duine prema potrebi. One zamjenjuju oplatu kod izvedbe armiranobetonskih ploa. U njih se u predproizvodnji stavlja potrebna arma-tura, ostavljaju otvori ili kutije za instalacije koje dolaze u strop, na taj nain se ve u predproizvodnji obavi do-bar dio posla na izvedbi meukatnih konstrukcija. Nakon postave u konstrukciju zgrade izvri se dorada armature, instalacija i prodora kroz stropove i moe se pristupiti njihovu betoniranju. Osnovna armatura su MA mree, dodaju se RA ipke po potrebi i obavezno se postavljaju R-nosai na odreenom meusobnom razmaku kao os-novni konstruktivni elementi koji osiguravaju krutost omnia ploa u fazi proizvodnje, transporta, montae i ugradnje monolitnog betona na licu mjesta.

Slika 1. R-nosai

R-nosai (slika 1.) se sastoje od dvije donje i jedne gor-nje uzdune ipke meusobno spojene u dvije ravnine rasporeenim dijagonalama. Na taj nain ine prostornu reetku oblika obrnutog slova V. Kvaliteta elika uz-dunih ipki i dijagonala R-nosaa odgovara kvaliteti elika za mree MA. Prema debljini armiranobetonske ploe meukatne konstrukcije, odabiru se R-nosai po visini a prema uvjetima oslanjanja kod transporta i izvedbe odreuju se dimenzije uzdunih ipki i dijagonala. Donje dvije ipke R-nosaa dopunjuju mreastu armatu-ru ploe iz statikog prorauna, a dijagonale R-nosaa osiguravaju spoj starog i novog betona a i oslonac su za-jedno s gornjom ipkom za gornju zonu armature iznad leaja.

Meukatna armiranobetonska konstrukcija je spregnuta konstrukcija s mogunou noenja u oba smjera, izvodi se u ukupnoj visini (debljini) 10-30 cm, a sastoji se od: predhodno napravljene 4,5 - 8 cm debele armirano-

betonske ploe, s ugraenom armaturom glavnog nosivog smjera

laganih reetkastih nosai od armaturnog elika (dija-gonale R-nosaa osiguravaju sprezanje starog i novog betona)

zavrnog sloja masivnog betona koji se izvodi na gradilitu

Osnovna upotreba omnia ploa je u zgradarstvu gdje kao predgotovljeni elementi slue za izvedbu meukatnih konstrukcija. Predproizvodnja tih ploa organizirana je u proizvodnom pogonu, na elinoj stazi. Staza je opti-malno opremljena za ugradnju armature (ablone koje osiguravaju preciznost ugradnje R-nosaa, mrea i ipki) i betona, postizavanje vrstoe betona, njegu betona, to osigurava kvalitetu proizvedenog elementa, puno vie nego ostalog dijela armiranobetonske konstrukcije na samom gradilitu.

Ovdje u ovom lanku prikazana je upotreba omnia ploa u mostogradnji. Opisane su prednosti takve tehnologije u odnosu na neke druge naine izvedbe kolnike konstrukci-je grednih mostova.

2 Primjena omnia ploa u mostogradnji Kod mostova kod kojih se karakteristini presjek raspon-ske konstrukcije sastoji od greda I presjeka i kolnike armiranobetonske ploe, izvedba same kolnike konstruk-cije uvijek je predstavljala odreeni problem. irina gor-njeg pojasa I nosaa je manja od meusobnog razmaka I nosaa za cca 1 2 m (ovisno o broju nosaa raspons-kog sklopa), takoer uvijek postoji konzola kolnike ploe iji konzolni raspon od ruba gornjeg pojasa rub-nog nosaa zna biti projektiran 1,5 pa i do 2 m. Problem

L. Korinek, S. Teovi Omnia ploe u mostogradnji

GRAEVINAR 55 (2003) 1, 21-25 23

kako najpovoljnije in situ izvesti kolniku plou, kako da se izvede skela i oplata izmeu gornjih pojaseva no-saa, te pogotovo kako da se izvede skela i oplata kon-zola izvan ruba gornjeg pojasa rubnog nosaa.

Hidroelektra-niskogradnja d. d. izvodila je kolniku konstrukciju kod grednih mostova u raznim sistemima polumontane izvedbe, prilagoene propisima koji su se koristili pri projektiranju mostova. Dugo vremena se je koristio sistem da se izmeu gornjih pojaseva grednih nosaa rasponske konstrukcije postave tanke betonske ploe sa ili bez R-nosaa, takva ili slina konstrukcija je bila izgubljena oplata na koju se postavljala glavna poprena i uzduna armatura kolnike ploe in situ. Pri tom je ostao problem izvoenja konzole kolnike ploe.

Postoje skele i oplate sa kojima se moe izvoditi konzo-la armiranobetonske kolnike ploe, no problematika preinake istih od mosta do mosta te dinamika izvedbe traili su druga rjeenja.

Na nekoliko grednih mostova primijenjeno je izvoenje armiranobetonske kolnike ploe, na novi nain, u sred-njim rasponima se kao i na konzoli koristi omnia ploa, dakle preko itavog poprenog presjeka rasponskog sklopa (slike 4. i 5.) postavljaju se omnie, no ne kao izgubljena oplata nego kao sastavni dio presjeka kolnike ploe ras-ponskog sklopa, dakle poprena armatura kolnike ploe ugradi se u predproizvodnji u omnia plou.

Kod nekoliko mostova proteklih godina konzola je usp-jeno izvedena takoer u polumontanoj izvedbi (tzv. konzolne omnia ploe), primjer su most Meari kod Pazina, na istonom kraku Istarskog ipsilona, most pre-ko odvodnog kanala iz HE akovec na autocesti Zag-reb-Gorian, vijaduktu Drenik na autocesti Rijeka-Zagreb, kao i neki manji mostovi i nadvonjaci. Sada se upravo primjenjuje na vijaduktu Severinske Drage tako-er na autocesti Rijeka-Zagreb.

Na mostu preko Kupe kod Pokupskog otilo se korak dalje, kolnika ploa se izradila po novom sistemu, rad-no nazvanom HIDROELEKTRA-LK. U predproizvod-nji izraene su omnia ploe koje su bile armirane ukup-nom poprenom armaturom u gornjoj i donjoj zoni, jed-na omnia ploa pokrila je itavu irinu mosta slika 5. Upotrijebljeni su R-nosai koji su u svom presjeku imali potrebnu armaturu prema projektu i na taj nain su zami-jenili ipkastu armaturu u cijelosti, te je izbjegnuto doar-miranje u poprenom smjeru na licu mjesta. Na mjestu ugradnje postavljana je samo uzduna armatura, direkt-no dovezena iz trgovine, jer je projektom predviena upotreba ipkastog eljeza trgovake duine 12 m.

3 Izvedba konstrukcije kolnike ploe U pogonu se proizvodnja izvodi na elinoj omnia stazi. Na stazi se postavljaju oplatne pregrade za oblikovanje betonski ploa minimalne debljine 8 cm i ablone za pos-tavu armature. Pregrade se postavljaju u rasteru razmaka gornjih pojaseva nosaa i veliine konzole. Glavna pop-rena armatura kolnike ploe postavljena je na stazi isto kao da se ploa radi na licu mjesta u oplati. Arma-tura gornje i donje zone (ipke RA 12, 14) povezana su dijagonalama (5) u obrnutu prostornu V reetku (tzv. R-nosa), duine koliko je iroka kolnika ploa mosta. To je postignuto na taj nain da su upotrijebljeni R-no-sai koji su u svom presjeku imali potrebnu armaturu prema projektu i na taj nain su zamijenili ipkastu arma-turu u cijelosti. Nakon postave armature izbetonirane su parcijalno tan-ke ploe (8 cm) dodatno armirane sa R131 MA mreom. Proizvodnjom u pogonu na omnia stazi, opremljenoj vi-bratorima i zaparivanjem smo dobili kvalitetnu omnia plou ukupne irine mosta s ugraenom glavnom popre-nom armaturom u gornjoj i donjoj zoni, izvedenim rubo-vima ploa i praznim prostorom iznad gornjeg pojasa nosaa, i to je vano u milimetar tono izvedenim za-titnim slojem, donje zone armature (slika 2.).

Slika 2. Ugraena armatura u omnia plou

Slika 3. Montaa ploe autodizalicom

Omnia ploe u mostogradnji L. Korinek, S. Teovi

24 GRAEVINAR 55 (2003) 1, 21-25

Slika 4. Popreni presjek sa 5 nosaa i tri omnia ploe

Slika 5. Popreni presjek sa 4 nosaa, omnia ploe u ukupnoj irini mosta sistem Hidroelektra-LK

Slika 6. Tlocrtni raspored ploa

L. Korinek, S. Teovi Omnia ploe u mostogradnji

GRAEVINAR 55 (2003) 1, 21-25 25

Gotove omnia se odvoze na most i montiraju na svoje mjesto u konstrukciji pomou lansirne skele (most Po-kupsko) ili pomou autodizalice (vijadukt Drenik) (slika 3.), odnosno kranovima (most preko odvodnog kanala iz HE akovec). Nakon montae omnia ploa montira se uzduna arma-tura (trgovake duine 12m a moe i dulja, ovisno o transportnim i manipulativnim mogunostima). Runo se uvlai u postavljene reetke omnia ploa (donja zona uzdune armature) ili na njih (gornja zona uzdune arma-ture) Kod donje zone uzdune armature potrebni zatitni sloj od 4,5 cm, u zoni sudarne reke, omogueno je sa utori-ma na sudarnim rekama okomito na os vijadukta. Utori se prije betoniranja mau a vezom staro-novo i pune se betonom kad se betonira kolnika ploa Reka koja moe nastati kod nalijeganja omnia ploe na gornji pojas glavnih nosaa, zatvoriti e se runo cement-nim mortom ako je vea od 1 cm. Na vijaduktu Drenik predvieno je da se za popreni presjek sa pet glavnih nosaa, kolnika konstrukcija iz-vodi od tri omnia ploe (lijeva, srednja i desna), preklop armature se izvodi iznad drugog i etvrtog nosaa (slike 4. do 7.). irina omnia ploa prilagoena je tehnolokim mogu-nostima proizvodnje i transporta te razmaku slivnika potrebnih za odvodnju kolovozne povrine. omnia ploa na koju dolazi slivnik ima na sebi otvor da se moe sliv-nik ugraditi, na neke ploe ugraene su tranice za vje-anje kanalizacijskih cijevi za odvodnju mosta.

Na konzolama omnia ploa mogu se predvidjeti utori ili ojaanja za postavu New Jersey odbojnika odmah u pre-fabrikaciji.

Kod kontinuiranih ploa sa znatnom armaturom iznad leajeva, na dio omnia ploa ugradbom niih reetkastih nosaa moe se osigurati dovoljno mjesta za ugradbu armature gornje zone i zatitni sloj.

Nakon armiranja uzdunom armaturom i ugradnje opre-me pristupa se zalijevanju konstrukcije kolnike ploe. Sloj masivnog betona koji se betonira mora biti iste kva-litete kao i beton omnia ploe.

4 Zakljuak

Iz prikaza primjene omnia ploa na objektima koje je izvodila Hidroelektra-niskogradnja mogu se uoiti prednosti njihove primjene i u mostogradnji.

Te se prednosti oituju u sljedeem: ploe se jednostavno i brzo prenose s deponija i

direktno iz vozila postavljaju na objekt, mogua je proizvodnja u velikim serijama uz

osiguranje odgovarajue kvalitete, osnovnu analizu mogue je ugraditi pri proizvodnji

ploa u pogonu, ugradba dodatne armature jednostavna je i brza, jednostavna je ugradba instalacija prije betoniranja

gornjeg sloja kolovozne ploe, komunikacije i radni prostori ispod ploe slobodni

su za vrijeme izvedbe, potrebni otvori se lako probijaju u tankom sloju

oplate.

IZVORI [1] Projektni elaborati i prospekti

Slika 7. Armatura omnia ploa tip 1