otvorena sportska dvorana uz područnu školu rakitje · 2015-11-02 · posto, poveća i bruto...

ŠKOLSTVO Str. 12

GOSPODARSTVO

BRANITELJI Str. 13

Ulaganje RALU Logistike vrijedno 150 milijuna kuna

Počast poginulima na novljanskom ratištu

Zagrebačka regija dobila ceste sira

Str. 5

POLJOPRIVREDA Str. 18-19

Broj 89 • listopad 2015. • besplatni primjerak Informativni bilten ISSN: 1846-6257

Županija zahvalila umirovljenim učiteljima

ZAJEDNIŠTVO ŽUPANIJE

I GRADA SVETE NEDELJE

Otvorena sportska dvorana uz Područnu školu Rakitje

Str. 10-11

egida

2 3 BROJ 89 | LISTOPAD 2015. ŽUPANIJSKA KRONIKA ŽUPANIJSKA KRONIKA LISTOPAD 2015. | BROJ 89

Svakom kućanstvu na prostoru županije omogućit će se minimalna brzina pristupa internetu od 30 Mbit/s

INFRASTRUKTURA

Županijska kronika, informativni biltenISSN: 1846-6257

Godina: VIII Broj: 89, listopad 2015.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o.,

Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, [email protected]; www.zacorda.hr;

[email protected] Za izdavača: Zlatko Herček

Glavni urednik: Zlatko HerčekUređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen

Kopač, Marica Mikec, mr. Mirjana Oštrec Bosak Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb

Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

IMPRESSUM

RIJEČ UREDNIKA INFRASTRUKTURA

POTPISAN SPORAZUM O SURADNJI NA REALIZACIJI PROGRAMA RAZVOJA INFRASTRUKTURE ŠIROKOPOJASNOG INTERNETA

Sporazum predviđa da Županija gradovima i općinama sufinancira izradu pripremne dokumentacije u iznosu od 80 do 100 posto, ovisno o indeksu

njihove razvijenosti

uvođenje modernih tehnologija - izjavio je gradonačelnik Zaprešića Željko Turk. Župan Kožić je iznio i podatke Europske ko-misije koji govore da se na prostoru na koje-mu se u godinu dana poveća broj priključaka na širokopojasni internet za 10 posto, poveća i bruto društveni proizvod (BDP) za 1,38 po-sto, odnosno produktivnost rada za 1,5 posto.

- Smatram da je to dovoljan razlog što ula-zimo u ovakav program - dodao je župan.

Nositelji šest projekata (na koje je podi-jeljen program) su Grad Velika Gorica (za svoje te područje općina Kravarsko, Orle, Pisarovina, Pokupsko i Rugvica), Grad Iva-nić-Grad (za svoje te područje Dugog Sela i općina Kloštar Ivanić, Brckovljani i Križ), Grad Vrbovec (za svoje te područje Svetog Ivana Zeline i općina Bedenica, Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka i Rakovec), Grad Jastrebarsko (za svoje te područje op-ćina Krašić, Klinča Sela i Žumberak), Grad Sveta Nedelja (za svoje i područje Samobora

Prva faza, u trajanju do šest mjeseci, predviđa izradu pripremne dokumentacije i provođenje javnih rasprava o planu razvoja

širokopojasne infrastrukture za svih šest projekata, a druga faza projektiranje, gradnju i upravljanje širokopojasnom infrastrukturom

Podaci Europske komisije govore da se na prostoru na kojemu se u

godinu dana poveća broj priključaka na širokopojasni internet za deset

posto, poveća i bruto društveni proizvod (BDP) za 1,38 posto,

odnosno produktivnost za 1,5 posto

Kroz sljedeće tri godine svakom ku-ćanstvu na prostoru županije trebala bi se omogućiti minimalna brzina

pristupa internetu od 30 Mbit/s, te za ba-rem 50 posto kućanstava minimalna brzi-na od 100 Mbit/s. Cilj je to programa „Ra-zvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa za područje Zagrebačke županije, prihvatljiv za financiranje iz EU fondo-va“. Sporazum o suradnji na realizaciji ovoga pro-grama potpisali su župan Stjepan Kožić i gradona-čelnici šest gradova (nositelja projekta za određeno područje).

Sporazum predviđa da Županija gradovi-ma i općinama sufinancira izradu pripremne dokumentacije u iznosu od 80 do 100 posto, ovisno o indeksu njihove razvijenosti. Župa-

nija je za ovu namjenu u ovoj godini osigura-la 1,35 milijuna kuna.

- Ovo je naš zajednički interes. Županija je uvijek podržavala razvoj ruralnih područja, skrbila se i brinula da se ona razvijaju isto kao i gradovi. U županiji postoji prostor koji je pružateljima usluge širokopojasnog inter-neta komercijalno interesantan, ali i prostor za koji nema komercijalnog interesa. Ovim programom osigurali bismo pristup široko-pojasnom internetu za 100.000 kućanstava na prostoru cijele županije - pojasnio je župan, dodavši da je ukupna vrijednost programa oko 700 milijuna kuna, a do 85 posto ovoga iznosa moglo bi se osigurati iz EU fondova.

Program je podijeljen na šest projekata i u njega su uključeni svi gra-dovi i općine s prostora žu-panije, izuzev općine Bistra (koja je već pokrivena širo-kopojasnim internetom).

- Ovo je novi iskorak u uvođenju modernih teh-

nologija, posebno u područja koja nisu komercijalno interesantna, a koja ovim programom dolaze u ravnopravnu situaci-ju budućega razvoja širokopojasne mreže. Bez ovakvih inicijativa i aktivnosti, rural-ni prostor ne bi imao jednaku priliku za

Poštovani čitatelji,

obilne kiše prouzročile su zabri-njavajući rast vodostaja rijeka koje protječu kroz Zagrebačku županiju. Unatoč napetom sta-nju i velikim pripremama te za-sjedanju Stožera zaštite i spašavanja Zagrebač-ke županije, vodeni val je prošao bez ozbiljnijih posljedica.Ljepša strana prošlomjesečnih aktivnosti je sva-kako otvaranje logističko-distributivnog centra RALU-Logistike u Poslovnoj zoni Dragošička u Rugvici, vrijednog 150 milijuna kuna. Zagrebačka županija osigurala je 1.350.000 kuna za sufinan-ciranje izrade pripremne dokumentacije općina i gradova za program „Razvoj infrastrukture širo-kopojasnog pristupa za područje Zagrebačke žu-panije, prihvatljiv za financiranje iz EU fondova“. Projekt je ukupne vrijednosti oko 700 milijuna kuna.Uz Područnu osmogodišnju školu Rakitje otvo-rena je novosagrađena niskoenergetska školska sportska dvorana. U gradnju i opremanje ovog objekta Grad Sveta Nedjelja i Zagrebačka župa-nija zajedno su uložili 26 milijuna kuna.U Kusanovcu u općini Brckovljani otvorene su Ceste sira zagrebačke regije, uz podršku Zagre-bačke županije i Grada Zagreba. Projekt je pro-vela Udruga malih sirara Zagrebačke županije „Sirek“. U Zagrebu je održana sajamska prired-ba Dani hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i Grada Zagreba, u Ivanić-Gradu tradicio-nalna Bučijada, u Velikoj Gorici Gastro Turopolja.Obilježen je Svjetski dan učitelja, dan grada su proslavili Samobor i Zaprešić, u kojemu je odr-žan i tradicionalni sajam gospodarstva, obilježen je Dan dobrovoljnih darivatelja krvi i Dan starijih osoba. Testirane su i kandidatkinje koje konkuri-raju za titulu Vinske kraljice Zagrebačke županije za 2016. godinu. Dragi čitatelji, našim vjernim praćenjem događa-ja u županiji došli smo i do 1. studenoga - Dana Svih svetih.Predahnite i pročitajte što se događalo u prote-klih mjesec dana u Zagrebačkoj županiji.

Najljepše vas pozdravlja vaš urednik Zlatko Herček, dipl.oec.

te općine Stupnik) i Grad Zaprešić (za svoje te područje općina Brdovec, Dubravica, Ja-kovlje, Luka, Marija Gorica i Pušća).

- Ovo je dobar primjer kojim pokazujemo što možemo ako smo zajedno - predstavljaju-ći aktivnosti programa rekao je Josip Kraljič-ković, pročelnik za fondove EU, regionalnu i međunarodnu suradnju. Naglasio je da se projekt, teoretski, može provesti, a da to op-ćine i gradove ne košta niti jednu kunu.

- Ako se nađe privatni partner koji će uloži-ti razliku novca do onoga što se dobije iz EU fondova, sve se može realizirati bez vlastitih

sredstava. Zato se moramo držati zajedno - rekao je Kraljičković.

Program „Razvoj infrastrukture širokopo-jasnog pristupa za područje Zagrebačke žu-panije, prihvatljiv za financiranje iz EU fon-dova“ podijeljen je u dvije faze. Prva faza, u trajanju do šest mjeseci, predviđa izradu pripremne dokumentacije i provođenje jav-nih rasprava o planu razvoja širokopojasne infrastrukture za svih šest projekata, a dru-ga faza projektiranje, gradnju i upravljanje širokopojasnom infrastrukturom. Očekivani rezultati programa, osim priključka na ši-rokopojasni internet, ekonomski su razvoj i rast gradova i općina, posebno u ruralnim područjima, povećanje učinkovitosti javnih usluga obrazovanja i zdravstva, povećanje poslovne konkurentnosti u zemljopisno iz-dvojenim područjima te zadržavanje stanov-ništva u ruralnim područjima.

- Vjerujem da ćemo u vrlo kratkom vreme-nu dobiti potpuno novu infrastrukturu, na po-nos naših građana, i biti pozitivan primjer u RH kako se radi posao. Postoji mogućnost da ne potrošimo ništa novca, a da dobijemo ve-liku vrijednost - obrativši se u ime potpisnika sporazuma, rekao je gradonačelnik Vrbovca Vladimir Bregović.

Zagrebačka županija je uvijek podržavala

razvoj ruralnih područja, skrbila se i brinula da se ona razvijaju isto kao i gradovi - naglasio je župan mr. sc. Stjepan Kožić

Županija je za sufinanciranje izrade pripremne

dokumentacije osigurala 1,35 milijuna kuna

Program je podijeljen na šest projekata

Iz EU fondova se može osigurati do 85 posto potrebnih sredstava

Ukupna vrijednost programa je oko 700 milijuna kuna


vIjESTI

ŽUPANIJSKI I OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Suci porotnici položili svečanu prisegu

Prisegnuli su suci porotnici i suci porotnici za mladež Županijsko-

ga i Općinskog suda u Velikoj Gorici. Prisegu su dali pred predsjednikom Županijske skupštine Draženom Bošnjakovićem. - Važno je da sudski postupci traju što kra-će, da ljudi što prije ste-knu svoje pravo. Vjeru-jem da ćete opravdati povjerenje koje smo vam povjerili - rekao je Bošnjaković. Skupština Zagrebačke županije, na mandat od četiri godi-ne, imenovala je 87 sudaca porot-nika. Njima se obratio i predsjednik

Županijskoga suda u Velikoj Gorici Vitomir Boić. Izrazio je zadovoljstvo brojem ljudi koji su spremni profe-sionalno, moralno i časno obavljati dužnost porotnika i time pridonositi

boljem funkcioniranju pravnog sustava. U ime sudaca porotni-ka zahvalio je Renato Šintić. - Zahvaljujem na časti i povjerenju koje ste nam iskazali. Preda-

no ćemo raditi te ćemo se potruditi časno obavljati dodijeljenu dužnost redovitim sudjelovanjem u raspra-vama - rekao je.

Porotnici su prisegu položili pred predsjednikom Županijske skupštine Draženom Bošnjakovićem

Na mandat od četiri godine Skupština

Zagrebačke županije imenovala

je 87 porotnika

DVADESET GODINA ZAVODA ZA PROSTORNO PLANIRANJE

Izrada prostornih planova i praćenje njihove provedbe Zavod je dosad izradio šet izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije

Zavod za prostorno uređe-nje Zagrebačke županije ove godine obilježava 20.

obljetnicu rada. Odluku o osni-vanju Zavoda donijela je Žu-panijska skupština 21. prosinca 1994. Nekoliko mjeseci kasnije, sredinom 1995., Zavod počinje s radom. Danas se on razvio u respektabilnu javnu ustanovu s 11 zaposlenih, koji svojim zna-njem i iskustvom, te multidisci-plinarnom djelatnošću, pridonose planiranju razvoja Zagrebačke županije. Kroz najveću promjenu Zavod je prošao 2007. kada je, temeljem odredbi Zakona o pro-stornom uređenju, transformiran u javnu ustanovu.

Djelatnost Zavoda određena je Zakonom o prostornom uređe-nju, a prije svega obuhvaća izra-du prostornih planova i praćenje njihove provedbe, vođenje in-formacijskog sustava prostornog uređenja te suradnju s gradovima i općinama u izradi prostorno-planske dokumentacije.

Od realiziranih projekata Zavo-

Zavod ima 11 zaposlenih

da treba izdvojiti izradu Prostor-nog plana Zagrebačke županije (2002.), koji je prostorno-plan-skim rješenjima usmjerio prostor-ni i gospodarski razvoj županije. Nakon donošenja ovoga plana, a zbog usklađenja s novim propisima te prema zahtjevi-ma planiranja prostora gradova i općina, Zavod je u razdoblju od 2005. do 2015. izradio šest njego-

vih izmjena i dopuna. Osim toga, treba izdvojiti i izradu Prostornog plana Črnkovec - Zračna luka

Zagreb (2012.) i Prostornog pla-na Parka prirode Žumberak - Sa-moborsko gorje (2014.; zajedno s Urbanističkim za-vodom Grada Za-greba), zatim izra-

du Izvješća o stanju u prostoru Zagrebačke županije s programi-ma mjera za unaprjeđenje stanja

u prostoru (1999., 2002., 2004., 2006. i 2012.), izradu prostornih planova i izvješća o stanju u pro-storu za Jastrebarsko, Dubravu, Rugvicu, Brckovljane, Orle, Pi-sarovinu, Jakovlje, Pušću, Kra-šić i Dugo Selo (2013., 2014. i 2015.), analizu preko 200 konač-nih prijedloga prostornih planova iz nadležnosti gradova i općina i davanje mišljenja na njih, us-postavu informacijskog sustava prostornog uređenja Zagrebačke županije, održavanje i kontinui-ranu dogradnju sustava obradom preko 400 donesenih prostornih planova na području županije, te objavu WEB GIS preglednika na službenim internetskim stranica-ma Zavoda (www.zpuzz.hr).

U skladu sa smjernicama Eu-ropske unije doneseni su novi propisi kojima je utvrđen potpuno novi sustav prostornog planira-nja. Pred Zavodom su stoga novi ciljevi koje će, stručnim znanjem zaposlenih, tehničkom opremlje-nošću i ekipiranošću, kvalitetno ispuniti.

Odluku o osnivanju Zavoda Županijska

skupština je donijela u prosincu 1994., da bi Zavod s radom počeo

sredinom 1995. godine

gospoDARstvo

Priča ide dalje, širimo se na regijuOTVOREN LOGISTIČKO-DISTRIBUTIVNI CENTAR RALU LOGISTIKE

Skladište kapaciteta 10.000 paleta radi

u kontroliranim temperaturnim uvjetima za robu u smrznutom i svježem režimu (od -25

do 25 °C)

U Poslovnoj zoni Dragošić-ka u Rugvici otvoren je početkom listopada logi-

stičko-distributivni centar RALU Logistike. Investicija vrijedna 150 milijuna kuna u potpunosti je fi-nancirana privatnim kapitalom (Luke Raića, op.a.), a otvorit će 200 novih radnih mjesta. Centar se sastoji od modernoga skladišta kapaciteta 10.000 paleta koje radi u kontroliranim temperaturnim uvjetima za robu u smrznutom i svježem režimu (od -25 do 25 °C), te pratećih objekata za održavanje vozila.

- Otvorenje ovoga centra velika je prekretnica u razvoju naše kom-

panije. Iz transportne, postajemo prava logistička kompanija. To nije prekretnica samo za nas, već je to prilika i za hrvatske kompa-nije, proizvođače hrane da preko nas, preko ove logističke plat-forme, plasiraju svoje proizvode u Europu - za otvorenja je rekao Zvonimir Šćurec, predsjednik Uprave RALU Logistike, dodav-ši da 150 kamiona-hladnjača ove tvrtke 60 posto prihoda ostvaruje na europskom tržištu.

- Ovaj logističko-distributivni centar predstavlja značajan isko-rak prema ostvarenju naše vizije: biti vodeći dobavljač integrirane logističke usluge u hladnom lancu u jugoistočnoj Europi - dodao je Šćurec.

Novi centar, rečeno je za njego-va otvorenja, uvelike olakšava po-

150 kamiona-hladnjača RALU logistike 60 posto prihoda ostvaruje na

europskom tržištu Investicija je vrijedna 150 milijuna kuna, a otvorit će 200 novih

radnih mjesta

rugvIca

slovanje, s obzirom da na jednome mjestu objedinjuje sve aktivnosti koje su se dosad odvijale na neko-liko lokacija.

- S ovom investicijom, ukupan iznos mojih ulaganja u RALU Lo-gistiku premašuje 400 milijuna kuna, a marljivost i trud koje naši

zaposlenici svakodnevno ulažu u svoj posao najbolji su mi pokaza-telj opravdanosti tih ulaganja. Po-nosan sam što su moje dosadašnje investicije u ovu tvrtku stvorile priliku za zapošljavanje više od 550 djelatnika. No, priča ide da-lje. Širimo se na regiju... - rekao je Luka Raić, osnivač i vlasnik RALU Logistike, dodavši da moderna tehnologija koja se primjenjuje u poslovanju ove tvrtke omogućuje poslovnim partnerima da svake sekunde, od tvornice do police, mogu vidjeti gdje je njihova roba i pod kojom temperaturom.

Službenim otvorenjem logističko-distributivnog centra (koji je s radom počeo u srpnju ove godine) obilježena je i 25. godišnjica poslo-vanja RALU Logistike. Svečanosti je, uz ostale, prisustvovao i predsjed-nik Vlade RH Zoran Milanović, a ispred Zagrebačke županije župan Stjepan Kožić. - Ovo je još jedna investicija u našim poduzetničkim zonama, iza koje dolaze i nova zapošljavanja. Drago mi je što je investitor odabrao pro-stor Zagrebačke županije, a još više veseli što kaže da je suradnja s lokalnom i regionalnom samoupravom bila iznimno dobra. Zajedno s gradovima i općinama pripremamo infrastrukturu u našim poduzet-ničkim zonama, a posebno skrbimo da odnos prema investitorima bude korektan - izjavio je župan.

KoREKtAN oDNos s INvEstItoRImA

Dosad je u tvrtku uloženo preko 400 milijuna kuna

RALU Logistika distribuira robu koja zahtijeva temperaturno kontrolirane uvjete


gospoDARstvo

S ciljem povećanja broja pripremljenih i uspješno prijavljenih projekata, Županija je u siječnju ove godine donijela Program pripreme i provedbe projekata financiranih iz fondova i programa EU za 2015. i 2016. godinu

OSNOVNI FINANCIJSKI REZULTATI PODUZETNIKA U 2014. U GRADOVIMA ŽUPANIJE

gRAD BRoJ poDUZEtNIKA

BRoJ ZAposLENIH

UKUpNI pRIHoDI IZvoZ UvoZ INvESTICIjE

pRosJEČNA mJEsEČNA

NEto pLAĆA DUGO SELO 441 2859 1.636.313.000 230.608.000 96.693.000 97.276.000 3.985,00IVANIĆ GRAD 309 2394 920.594.000 35.259.000 65.347.000 33.343.000 3.260,00JASTREBARSKO 275 1534 780.575.000 179.539.000 67.032.000 28.636.000 3.988,00SAMOBOR 1067 5964 4.332.454.000 924.645.000 1.162.569.000 232.467.000 4.612,00SVETI IVAN ZELINA 324 2322 1.290.131.000 108.996.000 220.353.000 44.375.000 3.885,00SVETA NEDELJA 601 6335 7.323.544.000 1.132.937.000 2.334.917.000 205.499.000 5.394,00VELIKA GORICA 1259 9497 10.668.643.000 1.185.698.000 3.198.389.000 308.318.000 6.539,00vrBOvEc 292 3031 2.820.682.000 328.614.000 445.203.000 68.080.000 4.237,00ZAPREŠIĆ 640 3650 2.057.798.000 268.513.000 279.132.000 117.753.000 4.341,00

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

GOSPODARSKO-SOCIJALNO VIJEĆE UPOZNATO S REZULTATIMA LANJSKOGA POSLOVANJA PODUZETNIKA

Ukupni prihodi poduzetnika u 2014. bili su 38,2 milijarde kuna, te su u konstantnom porastu od 2009. godine

O stanju gospodarstva u županiji, osna-živanju Zagrebačke županije za ko-rištenje fondova EU, Regionalnome

vodoopskrbnom sustavu „Zagreb-istok“ i pri-jedlogu izmjena i dopuna Mreže javne zdrav-stvene službe razgovaralo se za redovite sjed-nice županijskoga Gospodarsko-socijalnog vijeća.

Pročelnik za gospodarstvo Damir Fašaić čla-nove GSV-a je upoznao s izvješćima FINA-e, HZZ-a i OK Zagreb za 2014., koja Zagrebačku županiju svrstavaju u red uspješnijih županija u RH.

Na kraju prošle godine ukupni prihodi podu-zetnika koji posluju u županiji iznosili su 38,2 milijarde kuna, te su oni u konstantnom pora-stu od 2009. U porastu su, u odnosu na godinu dana ranije, bila i ulaganja u dugotrajnu imo-vinu (u 2014. iznosila su 1,41 milijardu kuna),

Razgovaralo se i o povlačenju sredstava iz EU fondova, Regionalnom vodoopskrbnom sustavu 'Zagreb-istok' i prijedlogu izmjena i dopuna Mreže javne zdravstvene službe

Prema podacima HZZ-a, krajem kolovoza ove godine u županiji su

bile 15.174 nezaposlene osobe, odnosno 1483 osobe manje nego

31. prosinca 2014. godine

a rasla je i neto plaća zaposlenih kod poduzet-nika (prosječna je u 2014. bila 4.855 kuna). Prema podacima HZZ-a, krajem kolovoza ove godine u županiji su bile 15.174 nezaposlene osobe, odnosno 1483 osobe manje nego 31. prosinca 2014. godine.

Govoreći o sustavu osnaživanja Županije za korištenje fondova EU, pročelnik za fondove EU, regionalnu i međunarodnu suradnju Jo-sip Kraljičković rekao je da za uspješno po-

vlačenje sredstava trebaju biti ispunjena tri preduvjeta: pripremljeni strateški dokumenti, pripremljeni projekti i odgovarajući kapaciteti za njihovu provedbu. S ciljem povećanja broja pripremljenih i uspješno prijavljenih projeka-ta, Županija je u siječnju ove godine donijela Program pripreme i provedbe projekata finan-ciranih iz fondova i programa EU za 2015. i 2016. godinu. Ovaj program obuhvaća pet mjera: Tehnička pomoć za identifikaciju i eva-luaciju projektnih ideja i projekata, Priprema projekata za fondove i programe Europske uni-je, Tehnička pomoć za pisanje prijave projekta na natječaj, Provedba projekata financiranih iz fondova i programa Europske unije i Izra-da Strategije ukupnog razvoja jedinica lokalne samouprave na području Zagrebačke županije.

O projektu Regionalnoga vodoopskrbnog sustava „Zagreb-istok“, njegovoj trenutnoj eta-

gospoDARstvo

U Mreži specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene zaštite, Zagrebačka županija se odvaja od

Grada Zagreba

pi realizacije, govorio je direktor Vodoopskr-be i odvodnje Zagrebačke županije Tomislav Masten. Rekao je da je projekt doveden do 90 posto gotovosti (ishođeno je 76 građevinskih dozvola), te da bi fizička gradnja sustava treba-la početi iduće godine. Predsjednik GSV-a Ru-dolf Vujević izjavio je da se radi o projektu vri-jednom 100 milijuna eura, ali da za povlačenje europskoga novca, kojim bi se on sufinancirao, još uvijek nisu otvoreni natječaji.

S izmjenama i dopunama Mreže javne zdravstvene službe prisutne je upoznala Snje-žana Žunec iz Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb. Ovim izmjenama Zagrebačka županija bi trebala dobiti dodatna tri tima opće/obiteljske medicine (u Dugom Selu, Ivanić-

Gradu i Svetoj Nedelji), dodatni tim u djelat-nosti zdravstvene zaštite predškolske djece (u Vrbovcu), te 12 dodatnih timova u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite (po dva u Samo-boru i Velikoj Gorici, a po jedan u Brckovlja-nima, Brdovcu, Dugom Selu, Ivanić-Gradu, Jastrebarskom, Svetoj Nedelji, Vrbovcu i Za-prešiću). Povećao bi se i broj timova u djelat-nosti zdravstvene zaštite žena, po jedan novi planiran je u Samoboru, Velikoj Gorici i Zapre-šiću, dok bi se broj patronažnih sestara smanjio za njih dvije. Novost je i odvajanje Zagrebačke županije od Grada Zagreba u Mreži specijali-stičko-konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene zaštite. Time se sada točno zna koliko timova interne medicine, neurologije, psihijatrije, der-matologije, fizikalne medicine, kirurgije, ofta-mologije... pripada Zagrebačkoj županiji.

17. SAJAM GOSPODARSTVA

Želimo raditi svoj posao, a ne nailaziti na barijere

Osim obrtnika i poduzetnika s prostora Zaprešića,

Zagrebačke županije, pa i šire, sudjelovali su i gosti iz

susjedne Slovenije - Krškog i Brežica

Ponosni smo na obrtnike i poduzetnike. Pomažemo im na niz načina, a da to daje rezultat, potvrđuju podaci FINA-e za 2014.

- rekao je župan Stjepan Kožić

Više od 220 izlagača, najviše dosad, sudjelovalo je u Za-prešiću na 17. sajmu gospo-

darstva. Organiziralo ga je Udruženje obrtnika Zaprešića.

- Svaki poduzetnik želi dobiti po-vratnu informaciju o svom proizvodu, a sajam je najbolje mjesto za to - komentirala je Jasenka Jančić, predsjednica zaprešićkoga Udruženja obrtnika, dodavši da obrtništvo u ovome kraju ima dugu tradiciju.

- Opstali smo usprkos svim teškoćama koje su nas pratile. Najuporniji smo i najžilaviji dio poslovnoga svijeta koji je naučen da ništa ne dolazi preko noći. Jedino svojim trudom i ra-dom, kroz dugi niz godina, možemo ostvariti bolji život za sebe, svoju obitelj, naše radnike... - rekla je.

mjeri, nabaviti kamini ili peći, kupiti tekstil ili proizvodi OPG-a... Gradonačelnik Zaprešića Željko Turk posebno je bio zadovoljan sudje-

lovanjem većeg broja proizvodnih obrta. - Oni su dokaz žilavosti male privrede

Zaprešića - rekao je.A što obrtnike muči? U jednoj rečenici

sažela je predsjednica Udruženja J. Jan-čić: „Visoka stopa poreza i doprinosa, nelikvidnost, teško iskorjenjivanje rada na crno, visoki parafiskalni nameti...“.

Na poslovanje poduzetnika s prostora županije u 2014. osvrnuo se župan Stje-pan Kožić. Naglasio je da su oni poveća-li svoje ukupne prihode, neto dobit, broj zaposlenih, neto plaće, izvoz.

- Ponosni smo na obrtnike i poduzet-nike. Pomažemo im na niz načina, a da to daje rezultat, potvrđuju podaci FINA-e za 2014. - re-kao je župan.

Mirza Šabić, predsjednik OK Zagreb, poželio je sudionicima trodnevna sajma puno poslovnih dogovora i sklopljenih ugovora, a Dragutin Ra-nogajec, predsjednik HOK-a, rekao da obrtnici od buduće Vlade ne traže ništa posebno, već samo sigurnost za nesmetani rad.

- Želimo raditi svoj posao, a ne nailaziti na barijere. Često puta su zakonski propisi takvi da od šume ne vidimo drvo - rekao je Ranogajec. Sajam je otvorio ministar poduzetniš-tva i obrta Gordan Maras.

Uz ostalo, na sajmu se mogla do-govoriti gradnja energetski učinkovite kuće, izrada namještaja ili cipela po

ZAPREŠIĆ


gospoDARstvo

EU PROJEKT UDRUŽENJA OBRTNIKA SAMOBORA PROJEKT 'IN PODUZETNIK - INTERAKTIVNA BAZA PODATAKA PODUZETNIKA'

Mladi u obrtništvu i poduzetništvu

Projekt 'Mladi obrtnici - novi poduzetnici', vrijedan 177.000 kuna, traje 10 mjeseci, a cilj mu je pobuditi

zainteresiranost mladih za obrtnička zanimanja

U sklopu projekta „Mladi obrt-nici - novi poduzetnici“, koji

se sufinancira sredstvima EU, a čiji je nositelj Udruženje obrtnika Samobora, u Srednjoj strukovnoj školi Samobor održana je mani-festacija „Susret mladih obrtnika“. Okupila je učeni-ke 3. i 4. razreda srednjih škola i uspješne samo-borske obrtnike. Cilj je bio pre-zentirati samoborsko obrtništvo mladima i upoznati ih s karakteri-stikama poduzetničkog života. Za sudionike je bio organiziran okru-gli stol „Mladi u obrtništvu i podu-zetništvu“, na kojemu su sudjelo-vali predstavnici IBM-a Hrvatska, Društva pedagoga tehničke kultu-

re i informatike grada Samobora, LIM Samobora, Telegre, Rimac Automobila, i S.B.S-a.

Projekt „Mladi obrtnici - novi poduzetnici“, vrijedan 177.000 kuna, traje 10 mjeseci, a cilj mu je

pobuditi zainte-resiranost mladih za obrtnička zani-manja i općenito za poduzetništvo. Partneri projekta su Grad Samobor, Zajednica teh-

ničke kulture i informatike Grada Samobora te Udruga za održivi ra-zvoj „Pozitiva Samobor“.

U ime Županije, manifestaciji „Susret mladih obrtnika“ prisustvo-vao je pročelnik za fondove EU, re-gionalnu i međunarodnu suradnju Josip Kraljičković.

sajam poslova Zavoda za zapošljavanjeU organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Regionalnog ureda Zagreb, i ove je godine, de-vetu zaredom, održan Sajam po-slova. U prostoru zagrebačkoga Studentskog centra nezaposlenim osobama, odnosno tražiteljima posla predstavilo se osamdesetak poslodavaca. Sajam je otvorio mi-nistar rada i mirovinskog sustava

Mirando Mrsić, a u ime Zagrebač-ke županije, partnera sajma, pri-sutnima se obratio zamjenik žu-pana Rudolf Vujević, istaknuvši da je stopa nezaposlenosti u županiji u padu. - Razlog tome možemo naći u našoj kontinuiranoj pomoći gos-podarstvu u koje ulažemo znatna sredstva - rekao je Vujević.

Online informiranje i umrežavanje poduzetnika

Pretraživanjem interaktivne baze

podataka znat će se tko što radi, kakve proizvode nudi, koliko je zaposlenih

kod poduzetnika i obrtnika, koliki su im

prihodi...

Zagrebačka županija, u partnerstvu s Obrtnič-kom komorom Zagreb,

provodi EU projekt „In poduzet-nik - Interaktivna baza podataka poduzetnika“. Vrijednost mu je 265.607 kuna, a s 95 posto sred-stava sufinancira se iz Europskog socijalnog fonda. Osnovni je cilj projekta, u koji je uključeno i osam strukovnih škola s prosto-ra županije, izraditi interaktivnu bazu podataka poduzetnika, njih najmanje 2000.

- I ovim projektom nastojimo potaknuti, odnosno promovira-ti poduzetništvo. Uvidjeli smo potrebu povezivanja obrtnika i poduzetnika. Baza podataka sadržavat će temeljne podatke: tko što radi, kakve proizvode nudi, koliko je zaposlenih kod poduzetnika i obrtnika, koliki su im prihodi... Također, uključiva-

Nakon završetka jednogodišnjeg projekta,

baza podataka će biti dostupna na web stranici

Zagrebačke županije

njem u projekt učenika srednjih strukovnih škola želimo mladi-ma dodatno približiti svijet po-duzetništva - za predstavljanja projekta, održana u prostorijama

Cilj manifestacije 'Susret mladih obrtnika' bio je

upoznati učenike srednjih škola s karakteristikama

poduzetničkog života

Obrtničke komore Zagreb, re-kao je pročelnik za gospodar-stvo Zagrebačke županije Damir Fašaić.

Organizirat će se 32 promotivne kampanje

gospoDARstvo

MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO U SEGMENTU GLOBALNE EKONOMIJE

Konferencija 'Mali divovi dolaze' U organizaciji Poslovnog dnev-

nika, u Zagrebu je početkom listopada održana konferencija „Small&medium business forum - Mali divovi dolaze“. Namijenjena je bila poticanju i promociji poslo-vanja malih i srednjih poduzeća i obrta u RH.

Cilj konferencije je podizanje društvene svijesti i svijesti potro-šača o važnosti i kvaliteti roba i usluga malih i srednjih poduzet-nika i obrtnika, ali i poticanje šire društvene rasprave o važnosti ovog segmenta domaćega gospodarstva - rečeno je u uvodu konferencije kada se njezinim sudionicima, uz ostale, obratio i župan Stjepan Ko-žić.

- Zagrebačka županija skrbi o obrtnicima, poduzetnicima i obi-teljskim poljoprivrednim gospo-darstvima. Prema izvješću FINA-e za 2014., vide se značajniji po-slovni rezultati i uzlet u odnosu na godinu dana ranije. Druga smo žu-panija u RH po ukupnom prihodu poduzetnika, izvoz je povećan za 17,4 posto, naši su poduzetnici za-

Interaktivna baza podataka, koja će nakon završetka jedno-godišnjega projekta biti dostup-na na web stranici Zagrebačke županije, omogućit će pristup ažuriranim podacima o poduzet-nicima i obrtnicima, pretraživa-nje obrta i obrtnika po nazivu, vlasniku, djelatnosti, sekcijama, mjestu rada..., praćenje aktiv-nosti obrtnika, kao i olakšanu komunikaciju između potpornih institucija i poduzetnika, čime će se postići ciljano informiranje o sajmovima, edukativnim radio-nicama, natječajima...

Sama provedba projekta „In poduzetnik“ sastoji se od 32 pro-motivne kampanje. Za njegova predstavljanja naglašeno je da on potiče i obrazovanje za poduzet-ništvo. Naime, u suradnji s osam strukovnih škola održat će se 15 radionica za ukupno 200 učeni-ka. Oni će, pak, ostvariti kon-takte s poduzetnicima i od njih prikupiti potrebne informacije za interaktivnu bazu podataka.

Prezentaciji projekta, uz osta-le, prisustvovali su Mirza Šabić, predsjednik Obrtničke komore Zagreb i Violeta Jelić, glavna tajnica Hrvatske obrtničke ko-more.

U projekt je uključeno osam

strukovnih škola

PROMOCIJA DEFICITARNIH ZANIMANJA U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI

Fond za stipendiranje učenikaRegionalna razvojna agencija (RRA), u par-

tnerstvu s Hrvatskom obrtničkom komorom i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, provo-di projekt “Promocija deficitarnih zanimanja u prehrambenoj industriji Zagrebačke županije”. Vrijednost mu je 309.387 kuna, a sufinancira se iz Europskoga socijalnog fonda. Osnovni mu je cilj promicati razvoj poduzetništva i obrtništva u prehrambenoj industriji kako bi što veći broj učenika upisao deficitarna zanimanja potrebna ovoj grani gospodarstva. Aktivnosti projekta, čija provedba traje godinu dana, podijeljene su u dvije skupine. Prva uključuje promociju defici-tarnih zanimanja u prehrambenoj industriji orga-niziranjem niza radionica u osnovnim školama i Srednjoj školi Vrbovec, a druga je fokusirana na razvoj stipendijske sheme, odnosno Fonda za sti-pendiranje učenika putem javno-privatnog par-tnerstva. Zainteresirani poslodavci koji žele su-djelovati u projektu mogu se obratiti Regionalnoj razvojnoj agenciji, odnosno upit poslati e-mai-lom na adresu: [email protected].

Cilj projekta je promicati razvoj poduzetništva i obrtništva u prehrambenoj

industriji Zagrebačke županije kako bi što veći broj učenika upisao deficitarna

zanimanja potrebna ovoj grani gospodarstva, te kako bi se osigurala veća

mogućnost njihova stipendiranja

Posebni gost konferencije bio je Pierluigi Collina koji

je održao motivacijsko predavanje 'Kako se

nositi sa stresom u poslu' (nogometni svijet vs.

svijet biznisa)

smjeru pomoći 'malima'. Posebni gost konferencije bio

je Pierluigi Collina koji je održao motivacijsko predavanje „Kako se nositi sa stresom u poslu“ (nogo-metni svijet vs. svijet biznisa).

Konferencija, kojoj je Županija bila partner, obuhvaćala je i panel diskusije „Sinergija uspjeha - kako veliki ovise o malima i obratno“ i „Izazovi generacije - mali biznis, svijet velikih mogućnosti“, te edu-kaciju „Brendiranje i brend strate-gija za mala i srednja poduzeća“.

Sudionike konferencije uvodno je pozdravio župan Stjepan Kožić

poslili 3,8 posto više radnika, pove-ćali su neto plaću i dobit... - rekao je župan, dodavši da programi i projekti Zagrebačke županije idu u


gospoDARstvošKoLstvo

Za sve proizvode

koje uvozi, Turbo-X je

i ovlašteni serviser

Nama malima bitan je trošak kamate

Sredstva kredita 'PBZ - Poduzetnik Zagrebačka županija' mogla su se koristiti za nove investicije ili kao trajna

obrtna sredstva

Kroz program kreditiranja „PBZ - Poduzetnik Zagrebačka žu-panija“, velikogorička tvrtka

Turbo-X osigurala je obrtna sredstva za nabavu robe. Kao sredstvo osi-guranja povrata kredita koristila je jamstvo Regionalne razvojne agen-cije, kroz projekt „Jamstvena shema Zagrebačke županije“. Rok otplate kredita je 36 mjeseci, a odobreno jamstvo 80.000 kuna (50 posto vri-jednosti kredita). - Za nas male bitan je trošak kamate. U ovom slučaju ona je, uz subvenciju Županije, iznosila 3,40 posto. Šteta je što nema više takvih kredita! Stalno nas 'oblijeću' banke, ali nude kamatu od 8 do 9 posto, a to je jako skupo - kaže Dario Stipić, direktor tvrtke. Sredstva kredita „PBZ - Poduzetnik Zagrebačka županija“ mogla su se koristiti za nove investicije ili kao traj-na obrtna sredstva. Poduzetnicima kojima je kredit odobren, Županija mjesečno subvencionira kamatu u visini 2,4 postotna poena. - Kod odobravanja kredita uvelike je pomoglo i jamstvo Regionalne ra-zvojne agencije. Ono je ubrzalo nje-govu realizaciju - kaže Stipić čija se tvrtka bavi distribucijom i ugradnjom razglasnih sustava i led rasvjete te

FINANCIRANJE PROJEKATA MALOGA GOSPODARSTVA

servisiranjem elektroničkih aparata. - Za sve proizvode koje uvozimo ovlašteni smo serviseri - kaže Stipić, dodajući da je tvrtka razvila vlastiti brend razglasnih sustava „X-audio“ te brend led rasvjete „X-light“. - Imamo preko 6000 kupaca, a ra-zglasne sustave, uz ostalo, ugrađivali smo i u nekoliko velikih hotelskih la-naca na obali - govori Stipić, koji se ovim poslom bavi od 2000. i trenut-no ima pet zaposlenih.

Tvrtka je razvila vlastiti brend razglasnih sustava

Kod odobravanja kredita uvelike je pomoglo jamstvo Regionalne razvojne agencije, koje je ubrzalo njegovu

realizaciju - govori Dario Stipić

UČENICI PODRUČNE ŠKOLE RAKITJE TE BROJNE UDRUGE DOBILI PRIMJEREN PROSTOR ZA TRENING I VJEŽBUSVETA NEDELJA

Niskoenergetska, jedna od najmodernijih školskih sportskih dvorana u Hrvatskoj

Dvorana se grije i hladi dizalicama topline, a

za dobavu tople vode ima ugrađene solarne

panele

Otvorena je novosagrađena školska sportska dvorana uz Područnu osmogo-

dišnju školu Rakitje. Niskoener-getska, jedna od najmodernijih u nas. Grije se i hladi dizalicama topline, a za dobavu tople vode ima ugrađene solarne panele. Uz učenike škole, koristit će je sport-ske i kulturno-umjetničke udruge s prostora Svete Nedelje.

- Učenici su dobili prekrasan prostor za nastavu, a oni koji se izvan nastave, kao članovi ra-znih društava, bave sportskim i kulturnim aktivnostima, prostor

Područnu osmogodišnju školu u Rakitju, u 22 razredna odje-ljenja, polazi 520 učenika, a na području Grada Svete Nedelje re-gistrirano je i šezdesetak udruga. Neke od njih napokon su dobile primjeren prostor za treninge i vježbu.

- Dobile su temelj za daljnje na-predovanje. Za unapređenje spor-ta, rekreacije i pokretnosti - rekao

dan od najmodernijih školskih sportskih objekata. Ne samo u županiji. Siguran sam da će dje-ca ovu dvoranu osjetiti kao svoj drugi dom, da će nastava tjelesne

i zdravstvene kulture sada biti na daleko višoj razini, da će se djeca s natjecanja vraćati s kolajnama - poručio je župan Kožić. Pono-vio je da ulaganje u obrazovanje

vodi ka razvoju, da ono „plodove ne daje sutra“, ali dugoročno da.

- Godinama u obrazovanje ula-žemo značajna sredstva. Mislim da je to dobar smjer - rekao je.

Na području Svete Nedelje registrirano je šezdesetak udruga

U gradnju i opremanje dvorane uloženo je 26 milijuna kuna. Radove

su zajedno (bez podrške resornih ministarstava!)

financirali Grad i Županija je gradonačelnik Prahin, nagla-šavajući energetsku učinkovitost dvorane.

- Ovo je niskoenergetski objekt B klase s potrošnjom 49,9 kWh po četvornom metru. Ugradnjom dizalica topline osjetno ćemo šte-djeti na potrošnji energije, što je inače najveća stavka održavanja - dodao je gradonačelnik.

Željko Reiner, potpredsjednik Hrvatskog sabora, rekao je da je svaka investicija u mlade, njiho-vo znanje i kvalitetu života dokaz pravoga puta i planiranja buduć-nosti.

- Grad i Županija su pokazali da se i s relativno malim sredstvima, kojima raspolažu lokalni proraču-ni, mogu postići zavidni rezultati. Raduje što se ta sredstva usmjera-vaju ka mladima - rekao je Reiner.

Dvorana je nešto najljepše što

nam se moglo dogoditi na početku školske godine - komentirala je Ankica Magdalenić, ravnateljica OŠ Sveta Nedelja

Svaka investicija u mlade, njihovo

znanje i kvalitetu života dokaz je pravoga puta i planiranja budućnosti - istaknuo je Željko Reiner, potpredsjednik Hrvatskog sabora

Dvorana je niskoenergetski objekt B klase Područnu osmogodišnju školu u Rakitju polazi 520 učenika

Svaka investicija u mlade dokaz je planiranja budućnosti

u kojemu će provoditi slobodno vrijeme. Dvorana je nešto naj-ljepše što nam se moglo dogoditi na početku školske godine - ko-mentirala je Ankica Magdalenić, ravnateljica škole. Upravo je ona, u prisustvu potpredsjednika Hr-vatskog sabora Željka Reinera, župana Stjepana Kožića i sveto-nedeljskoga gradonačelnika Dra-ge Prahina, prerezala vrpcu i tako simbolično otvorila dvoranu. U njezinu gradnju i opremanje ulo-ženo je 26 milijuna kuna. Radove su zajedno (bez podrške resornih ministarstava!) financirali Grad i Županija.

- Ponosni smo, jer ovo je je-


šKoLstvo

Vaš posao je odgovoran i častan, ali u zadnje vrijeme ne i poštovan

ŽUPANIJA ZAHVALILA UČITELJIMA KOJI SU OTIŠLI U MIROVINU

Svjetski dan učitelja (5. listopada) Županija prigodno obilježava od 2004. godine

Ponosno sam ušla u pro-svjetu, ponosno, nakon 45 godina rada, iz nje

izašla. Još bih mogla raditi, ali, eto, napunila sam godine... Zadovoljno sam otišla, s počet-kom rujna, u mirovinu - kazuje Vlasta Došlinec, umirovljena nastavnica razredne nastave. Radila je u II. OŠ Vrbovec. Od djece je, govori, tražila disci-plinu, ali u mnogim situacija-ma bila im je i majka. Tješila ih, savjetovala.

- Najviše sam tražila da se lijepo izražavaju, da nauče či-tati i znaju osnove matematike - dodaje. U učiteljskom se po-zivu pronašla.

- Ništa mi nije bilo teško - pripovijeda. U prigodi Svjet-skog dana učitelja (5. listopa-da), Vlasta je, zajedno s još pedesetak kolega koji su ove godine otišli u mirovinu, pri-mila zahvalu i prigodan poklon Zagrebačke županije. Tradicio-nalan susret s učiteljima Župa-

Učitelji se ne mjere prema

broju odličnih đaka, nego prema broju odličnih ljudi koje su odgojili tijekom svoga radnog vijeka - rekao župan mr. sc. Stjepan Kožić

i učitelji ne mjere prema broju odličnih đaka, nego prema bro-ju odličnih ljudi koje su odgoji-li tijekom svoga radnoga vijeka - zahvalivši učiteljima, rekao je župan Stjepan Kožić, dodavši da se Županija, kroz gradnju, rekonstrukciju i dogradnju ško-la i sportskih dvorana, trudi maksimalno poboljšati uvjete odgoja i obrazovanja.

- Kvalitetu odgoja i obra-

Županija je ručnim satom nagradila 50 učitelja

vrBOvEc

Vlasta Došlinec je u prosvjeti provela 45 godina zovanja u manjim sredinama želimo dovesti do razine koju imaju veći gradovi. I dalje ćemo raditi na tome - poručio je župan.

Za ono što su činili tijekom radnoga vijeka, učitelji su če-stitke primili i od gradonačelni-ka Vrbovca Vladimira Brego-vića, dok su prigodni program za njih pripremili učenici II. OŠ Vrbovec.

nija je organizirala u Vrbovcu.- Učiteljski poziv je odgovo-

ran, bitan i častan, ali u zadnje vrijeme ne i poštovan na način na koji bi to morao biti. Župani-ja na sve načine, u okviru svo-jih ovlasti, pokušava odraditi za učitelje ono što može. Po-stoji izreka da svaki učenik ne mora biti odličan đak, ali može postati odličan čovjek. Tako se

Zato što volim djecu! Zašto učiteljski poziv? S njim sam mogao doći 'do kruha'.

Bila sam pravedna. Niti prestroga, niti preblaga. Strogoća? Da, tražio sam

čeličnu disciplinu!

Samo znanje. Od učenika sam najviše tražila/tražio...

Lijepo ponašanje, higijenu, znanje.

Najbolje zanimanje, plemenito. Radiš s mladima.

Zašto učiteljski poziv? Djecu sam željela naučiti

nešto lijepo o životu, prirodi, društvu...

Ne, nisam bio strog. Strogoća? Vladala sam situacijom.

Poštenje i znanje. Od učenika sam najviše tražio/ tražila...

Znanje, iskrenost, pravednost.

mAJA pERKovIĆ profesorica matematike s nacrtnom geometrijom OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić

JURAJ HoRvAt profesor strojarstva SSŠ Samobor

vLADImIR BABIĆ nastavnik hrvatskog jezika

OŠ Posavski Bregi

mARIJA stANKovIĆ učiteljica razredne nastave OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić

DogAđAJI

Potrebno je zajedništvo kao i '91. KOMEMORACIJOM NA LOKACIJI TROKUT-NOVSKA OBILJEŽENA 24. GODIŠNJICA OPERACIJE 'ORKAN'

U sastavu Operativne grupe Posavina bile su i braniteljske postrojbe

s područja današnje Zagrebačke županije

Vijenac za poginule branitelje i civilne žrtve Domovinskog rata U prigodi Dana Svih svetih i Dušnog dana iza-

slanstvo Županije položilo je vijenac i zapa-lilo lampaše ispred spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu, po-stavljenom na mostu na rijeci Kupi u općini Po-kupsko. U izaslanstvu su bili župan Stjepan Kožić i njegovi zamjenici Damir Tomljenović i Rudolf Vujević. Lampaš je zapalio i načelnik Pokupsko-ga Božidar Škrinjarić. Molitvu je predvodio vlč. Željko Jurković, župnik crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije iz Pokupskog.

Komemoracijom na lo-kaciji Trokut-Novska obilježena je 24. godiš-

njica operacije „Orkan“, prve napadne akcije Hrvatske vojske u Domovinskom ratu. Polaga-njem vijenaca ispred spomen-stećaka odana je počast poginu-lim braniteljima. General Rudi Stipčić, zapovjednik Operativne grupe Posavina, koja je izvela akciju, podsjetio je da je njome zaustavljena i slomljena napad-na moć 5. banjalučkog korpusa i

pobunjenih Srba na novljanskoj i novogradiškoj bojišnici. U sa-stavu Operativne grupe Posavina bile su i braniteljske postrojbe s područja današnje Zagrebačke županije. Akcijom „Orkan“ oslo-bođeno je 21 naselje te oko 750 četvornih kilometara dotad oku-piranoga teritorija.

- Napadnim djelovanjem Ope-rativne grupe Posavina olakšano je i borbeno djelovanje snaga 2. operativne zone Bjelovar u na-padnim operacijama „Otkos 10“ i „Papuk 91“ - podsjetio je Stipčić, dodavši da je ova akcija pokazala agresoru da je Hrvatska odlučna u oslobađanju okupiranih pod-ručja, te da je njezina oružana sila, unatoč nedovoljnoj opre-mljenosti, u stanju izvršiti svaku

zadaću koja se pred nju stavi. Komemoraciji su, uz osta-

le, prisustvovali župan Stjepan Kožić i predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković. U ime Sisačko-moslavačke žu-panije, ovogodišnjega domaćina komemoracije, župan Ivo Žinić je pozvao na zajedništvo kakvo je vladalo '91.

- Budimo ponosni na ono što smo učinili u Domovinskom ratu. Hrvatska je mala država, premalo nas je. Ne dozvolimo da nas neki razdvajaju! - poručio je Žinić, a Ante Deur, izaslanik predsjedni-ce Kolinde Grabar Kitarović re-

kao da je Domovinski rat nešto najsvetije, te da se mlade mora učiti što se dešavalo '90-tih go-dina i na koji način je stvarana hrvatska država.

- Opasna je teza govoriti da su branitelji bili grupa siromašnih i manje školovanih ljudi - rekao je Deur (aludirajući na izjavu pre-mijera Milanovića).

Braniteljima su na doprinosu u Domovinskom ratu zahvalili i gradonačelnik Novske Vlado Klasan te pomoćnik ministra bra-nitelja Bojan Glavašević. Misu zadušnicu predvodio je požeški biskup Antun Škvorčević.

Akcijom je zaustavljena i slomljena napadna moć 5. banjalučkog korpusa i pobunjenih Srba na

novljanskoj i novogradiškoj bojišnici

Komemoraciji su prisustvovali župan

Stjepan Kožić i predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković

Polaganjem vijenaca odana je počast poginulim braniteljima

Mlade treba učiti na koji način je stvarana hrvatska država


vIjESTIFINANCIjE

STATISTIČKO IZVJEŠĆE O DOSPJELIM, A NENAPLAĆENIM POTRAŽIVANJIMA

Dan češke državnosti Pripadnici češke nacionalne manji-ne koji žive na prostoru županije obi-lježili su, u Svetom Ivanu Zelini, Dan državnosti Republike Češke, 28. li-stopada. Među uzvanicima su bili veleposlanik Republike Češke u RH Martin Košatka i zamjenik župana Ru-dolf Vujević.- Imamo izvrsnu suradnju sa Župani-jom. Njegujemo češki folklor, svake godine organiziramo odlazak u dru-gi dio Češke kako bismo bolje upo-znali domovinu svojih predaka, orga-niziramo tečajeve češkoga za odrasle osobe... - rekao je Franjo Vondra-ček, predstavnik češke nacional-ne manjine u županiji, posebno ista-knuvši nedavnu uspostavu suradnje s Hrvatima južne Moravske, odno-sno potomcima Hrvata koji su u ovaj dio Češke izbjegli pred osmanlijskim osvajačima. Zamjenik župana Rudo-lf Vujević pozitivnim je ocijenio su-radnju ne samo sa češkom, nego i ostalim nacionalnim manjinama čiji pripadnici žive na prostoru županije. Kraći kulturno-umjetnički program izveli su članovi Češke besede.

Dan njemačkog jedinstva U prigodi Dana njemačkog jedinstva (3. listopada), kojim se obilježava uje-dinjenje istočne i zapadne Njemač-ke, te Dana neovisnosti RH (8. listo-pada), prigodno druženje organizirali su predstavnici njemačke nacionalne manjine Grada Zagreba i Zagrebač-ke županije - Ivan Rittig i Goran Beus Richembergh. Za druženja je rečeno da je prostor županije i grada Zagre-ba obilježen bogatom baštinom koju su ostavili pripadnici njemačke naci-onalne manjine. Stoga njihovi pred-stavnici, najavljeno je, pokreću pro-jekt kojim široj javnosti žele približiti poznate Nijemce, ali i Hrvate njemač-kih korijena koji su na ovim prostori-ma ostavili neizbrisiv trag u graditelj-stvu, kulturi, umjetnosti...

MANJINE

PROSLAVA

Statističko izvješće o dospje-lim, a nenaplaćenim potra-

živanjima još je jedna novina u hrvatskome poreznom sustavu, a detalji o obvezi podnošenja propisani su Pravilnikom o obve-zujućim mišljenjima, ispravku pri-jave, statističkim izvješćima i po-reznoj nagodbi (NN 78/15) koji je stupio na snagu 25. srpnja 2015. Navedeno izvješće dodatno će opteretiti pravne i fizičke oso-be koje obavljaju gospodarsku djelatnost, međutim olakotna činjenica je da se izvješće neće podnositi mjesečno, nego tro-mjesečno. U nastavku se navode najčešća pitanja o tome tko tre-ba podnijeti statističko izvješće i za koja dospjela, a nenaplaćena potraživanja.

► Trebaju li sve pravne i fizičke oso-be podnositi statističko izvješće?Ne, statističko izvješće o dospje-lim, a nenaplaćenim potraživa-njima, trebaju podnositi pravne i fizičke osobe koje su upisane u registar obveznika PDV-a, a koje na dan sastavljanja izvješća ima-ju u svojim poslovnim knjigama evidentirana dospjela, a nena-plaćena potraživanja.

► Trebaju li statističko izvješće podnositi i tijela državne vlasti, ti-jela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne samouprave?Ako su navedene tijela upisana u registar obveznika PDV-a jer obavljaju oporezivu gospodar-sku djelatnost, a prema računi-ma koje su izdala za obavljene isporuke imaju dospjelih, a nena-plaćenih potraživanja, obvezna su podnijeti statističko izvješće.

► Kada treba podnijeti prvo stati-stičko izvješće?Prvo statističko izvješće o do-spjelim, a nenaplaćenim potra-živanjima u 2015. sastavlja se sa stanjem dospjelih, a neplaćenih potraživanja na dan 31. prosinca 2015., a treba se elektroničkim putem dostaviti Poreznoj upravi na Obrascu OPZ-STAT-1 najkasni-je do 20. veljače 2016. godine.

► Koji su rokovi podnošenja stati-stičkog izvješća?Statistička izvješća sastavljaju se sa stanjem na dan 31. ožujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca tekuće godine, a podnose se: do 20. svibnja tekuće godine za sve dospjele, a nenaplaćene račune sa stanjem na dan 31. ožujka te-kuće godine, a koji nisu naplaće-ni do 30. travnja tekuće godine; do 20. kolovoza tekuće godine za sve dospjele, a neplaćene raču-ne sa stanjem na dan 30. lipnja

tekuće godine, a koji nisu napla-ćeni do 31. srpnja tekuće godine; do 20. studenoga tekuće godine za sve dospjele, a neplaćene ra-čune sa stanjem na dan 30. rujna tekuće godine, a koji nisu napla-ćeni do 31. listopada tekuće godi-ne; do 20. veljače tekuće godine za sve dospjele, a neplaćene ra-čune sa stanjem na dan 31. pro-sinca prošle godine, a koji nisu naplaćeni do 31. siječnja tekuće godine.

► Što su dospjela, a nenaplaćena potraživanja?Dospjela, a nenaplaćena potraži-vanja su: potraživanja temeljem dospjelih, a nenaplaćenih raču-na izdanih sukladno odredbama Zakona o PDV-u (računi izdani drugim poreznim obveznicima i pravnim osobama); potraživanja temeljem dospjelih, a nenapla-ćenih računa izdanih sukladno odredbama Općeg poreznog zakona (računi izdani osobama koje nisu porezni obveznici, gra-đani i slično).

► Iskazuju li se u statističkom iz-vješću samo dospjela, a nenapla-ćena potraživanja nastala teme-ljem izdanih računa?Ne, u statističkom izvješću iska-zuju se osim dospjelih, a nena-plaćenih potraživanja nastalih temeljem računa izdanih prema odredbama Zakona o PDV-u i Op-ćeg poreznog zakona i potraživa-nja nastala temeljem drugih do-kumenata, jer se prema Zakonu o PDV-u računom smatra svaka isprava koja ima sve elemente računa prema Zakonu o PDV-u, pa to može biti i ugovor ili neka druga dokumentacija.

► Na koji način se iskazuju računi izdani osobama koje nisu porezni obveznici?Računi izdani osobama koje nisu porezni obveznici iskazuju se u jednom iznosu. U slučaju da je porezni obveznik izdao građa-ninu koji nije upisan u registar obveznika PDV-a račun, prema odredbama Zakona o PDV-u ta-kav račun može se iskazati u jednom iznosu pod III. Obrasca OPZ-STAT-1 ili se može iskazati pojedinačno sa svim propisanim elementima.

► Iskazuju li se računi izdani kup-cima izvan Europske unije pojedi-načno ili u jednom iznosu?Potraživanja temeljem dospje-lih, a nenaplaćenih računa izda-nih kupcima koji imaju sjedište izvan Europske unije mogu se iskazivati u jednom iznosu, ali omogućeno je da se takvi računi

iskazuju i pojedinačno sa svim propisanim elementima kako je propisano za dospjele, a ne-naplaćene račune koji su izdani poreznim obveznicima upisani-ma u registar obveznika PDV-a, odnosno pravnim osobama.

► Prijavljuju li se dospjela, a nena-plaćena potraživanja za obavljene usluge za koje porezni obveznici nisu bili dužni izdati račune? Porezni obveznici nisu obvezni prema Zakonu o PDV-u izdati ra-čun za obavljene usluge koje su oslobođene PDV-a prema članku 40. stavku 1. točkama a) do g) toga Zakona (usluge osiguranja i financijske usluge), osim za obavljanje mjenjačkih poslova u tuzemstvu. Za navedene us-luge za koje porezni obveznici nisu bili obvezni izdati račun ne postoji niti obveza izvješćivanja putem Obrasca OPZ-STAT-1.

► Do kada se moraju iskazivati dospjela, a nenaplaćena potraži-vanja temeljem iskazanih računa? Statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima dostavlja se do naplate u cije-losti ili cjelokupnog otpisa, uz uvjet da na dan sastavljanja nisu starija od 6 godina, pa u prvo iz-vješćivanje sa stanjem dospjelih, a neplaćenih potraživanja na dan 31. prosinca 2015. ulaze sva dospjela, a nenaplaćena potraži-vanja koja su dospjela na napla-tu od 1. siječnja 2010. i nadalje. Osim vremenskog okvira, odred-ba o obvezi dostavljanja izvješća do naplate u cijelosti ili cjeloku-pnog otpisa znači da se izvješće dostavlja dok god u poslovnim knjigama postoji nenaplaćeno potraživanje.

► Iskazuju li se potraživanja koja su prijavljena u stečajnu masu ili u postupak predstečajne nagodbe?Sve dok postoji nenaplaćeno, a dospjelo potraživanje u poslov-nim knjigama obveznika izvje-šćivanja, o takvim potraživanji-ma postoji obveza izvješćivanja. Nakon završetka navedenih po-stupaka potraživanja se mogu djelomično otpisati, otpisati u cijelosti, ili se može promijeniti dospijeće, a o tome ovisi i daljnja obveza izvješćivanja.

► Iskazuju li se dospjela, a nena-plaćena potraživanja koja su pro-dana drugom poduzetniku?Dospjela, a nenaplaćena potra-živanja koja su prodana drugom poduzetniku i koja se smatraju u cijelosti naplaćenima od kupca ne iskazuju se u Obrascu OPZ-STAT-1.

DO NOVCA EUROPSKIH FONDOVA KONZULTANTSKIM USLUGAMA REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE

Podrška konzultanata i moja tvrdoglava upornost doveli su do povrata sredstavaSjajno i bajno nije, ali da

nismo zadovoljni, već bismo odustali - tako o

proizvodnji mlijeka, godišnje oko 150.000 litara, govore su-pružnici Ljiljanka i Slavko Ho-letić iz Gornje Kupčine (grad Jastrebarsko). Uz tridesetak muznih krava, trenutno je u sta-ji, u tovu, i desetak bikova.

Slavko je treća generacija u obitelji koja se bavi proizvod-njom mlijeka. Niska otkupna cijena nagnala ga je da, počet-kom ove godine, krene i s pro-dajom putem mljekomata. Tre-nutno ima dva u najmu (svaki kapaciteta 150 litara) na zagre-bačkoj tržnici Utrina i u Garden Mallu u Dubravi.

- Ima dana kada ga vozim i po dva puta, a ima i dana kada ga nešto i ostane - iskren je Slav-ko. Posao bi, kada za to dođe vrijeme, rado prepustio jednom od sinova (ima troje djece), no kaže da prethodno treba razmi-sliti o potpunoj modernizaciji farme. Za početak, krenuo je s obnovom poljoprivredne meha-nizacije. Kroz IPARD program, mjeru 101 (Ulaganja u poljo-privredna gospodarstva u svr-hu restrukturiranja i dostizanja standarda zajednice), nabavio je traktor s prednjim utovariva-čem, roto drljaču (za sjetvenu pripremu) i diskastu kosilicu. OPG njegove supruge, čiji je Slavko, u šali kaže, glasnogo-vornik, obrađuje 40 hektara zemlje. Siju, uglavnom, kuku-ruz, pšenicu i ječam. Za ishranu blaga.

- Bio sam na predavanju, za-nimao me IPARD. Tamo sam čuo za Regionalnu razvojnu agenciju. Potražio sam ih i puno su mi pomogli. Njihova podrš-ka i moja tvrdoglava upornost pridonijeli su da dođem do po-trebne mehanizacije i povrata

Velika je stvar imati uspješne konzultante koji te cijelo vrijeme prate. Izuzetno sam zadovoljan ljudima iz Agencije - govori Slavko Holetić

Kroz IPARD program, mjeru 101, Holetići su nabavili traktor s prednjim utovarivačem, roto drljaču i diskastu kosilicu

sredstava - govori Slavko. Uku-pna ulaganja bila su 440.000 kuna (bez PDV-a), a povrat (isplata je bila u kolovozu ove godine) 219.360 kuna. Za vla-stiti udio podignut je kredit kod HBOR-a, uz godišnju kamatu od 2 posto.

- Velika je stvar imati uspješ-ne konzultante koji te cijelo vrijeme prate. Izuzetno sam zadovoljan ljudima iz Agenci-je - kaže Slavko, koji na upit o preradi mlijeka na vlastitome gospodarstvu odgovara da će o tome dobro razmisliti ove zime. Želja za mini-siranom postoji, no što i kako dalje, obitelj još nije odlučila.

Obitelj obrađuje 40 ha zemlje

U staji je tridesetak muznih krava


MANIFESTACIjE

Prvi puta na sajmu, s jago-dama (svježim, mjesečar-kama, Irmom i Albionom) i

prerađevinama od njih: džemom i sirupom, te ajvarom: ljutim, blagim, s maslinovim uljem, od žute rog paprike... U Bratini (op-ćina Pisarovina), uz jagode, pro-izvode povrće: papriku, patliđan, rajčicu... Stalno mjesto prodaje: Trešnjevački plac. Obitelj Varga, njihov OPG, na sajamsku pri-redbu Dani hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i Grada Zagreba došla je provje-riti zainteresiranost posjetitelja za njihove proizvode. Domaće. Mladi su, ostali su na selu, a o proširenju asortimana povrća, kazuje Nikolina Varga, razmi-šljaju.

Na ovogodišnjem sajmu, u or-ganizaciji Županije i Grada odr-žanom po 13. puta, sudjelovalo je stotinjak izlagača: obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, obiteljskih tvrtki, obrta, proizvo-đača suhomesnatih proizvoda, sira, meda, jabuka, povrća, like-ra, rakija, vina, rukotvorina...

- Ljudima ostane etiketa sa sajma, pa poslije dolaze na naš

Ljudima ostane etiketa sa sajma, pa poslije po robu dolaze na naš kući prag

Sajam je osmišljen kako bi promovirao domaće poljoprivredne proizvođače, kulturu i tradicijske vrijednosti sela, kako bi porasla

prepoznatljivost proizvodnog područja županije i grada te, naposljetku, i potražnja kupaca za domaćim tradicijskim proizvodima

kućni prag - pripovijeda Tomica Bereček, nositelj OPG-a iz Gor-njeg Desinca (grad Jastrebarsko). Dvadesetak se godina njego-va obitelj, na površini od oko 2 hektara, bavi uzgojem jabuke, zadnjih pet i proizvodnjom soka, a prije tri su krenuli i s proizvod-njom čipsa od jabuke.

- Čips još nije toliko tražen. Ide 'u valovima'. Kad ga netko skuži, onda ga i traži - govori Tomica. Za proizvodnju (još uvijek ne oz-biljnu) preferira zlatni delišes.

- Radi se o slađoj jabuci, pa je čips ukusniji - govori. Zasad ga radi s tri okusa: obični, s cime-

Klimatološki, godina je za proizvodnju jabuke bila odlična! Bez bolesti, bez vremenskih nepogoda - govori Tomica Bereček

Županija se ponosi robnim markama poljoprivrednih proizvoda

Najveća potražnja (i opet) za suhomesnatim proizvodima Ljuti umaci - kao dodatak jelima ili za marinade

MANIFESTACIjE

STOTINJAK IZLAGAČA SUDJELOVALO NA 13. SAJAMSKOJ PRIREDBI DANI HRANE I TRADICIJSKIH PROIZVODA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE I GRADA ZAGREBA

Sajam je održan na zagrebačkom Prisavlju, na prostoru pored Boćarskoga doma, a otvorio ga je župan Stjepan Kožić. - Ono što se ovdje može vidjeti i kušati kvalitetno je i domaće. Posebno sam zadovoljan što se mogu kupiti i naše robne marke (Samoborska salama, šunka „Grof“, sir „Dragec“, kiselo zelje „Laktec“, Purtugizec Plešivica...; op.a.), koje su postale prepoznatljive. Nekima od njih cijena i nije niska, ali imaju svoje tržište - ustvrdio je župan, dodavši da Županija na razne načine pomaže poljoprivredu. - Kroz prošlih deset godina iz proračuna smo za naše OPG-e iz-dvojili gotovo 200 milijuna kuna. Dobro je što sve veći broj mladih ljudi ostaje na svojim domaćinstvima. Prije svega, oni su školovani, poznaju struku, a to dovodi do kvalitete. Kvalitetan proizvod, bez obzira što je ponekad i skup, nađe svoga kupca - rekao je župan. Uz njega, izlagačima se obratio i Slavko Kojić, izaslanik zagrebačko-ga gradonačelnika. Sajamskom priredbom Dani hrane i tradicijskih proizvoda Zagre-bačke županije i Grada Zagreba žele se promovirati prehrambeni proizvodi, poljoprivredna proizvodnja, ali i ruralni turizam. Sa 16.000 gospodarstava registriranih za poljoprivrednu proizvod-nju, Zagrebačka županija je jedna od vodećih županija u RH po proizvodnji hrane.

KvALItEtAN pRoIZvoD, BEZ oBZIRA što JE poNEKAD sKUp, UvIJEK NAđE svogA KUpCA

Sajmom se obilježava Svjetski dan hrane

(16. listopada) i Svjetski dan seoskih žena (15. listopada)

Kultura ljutoga kod nas nije razvijena. Još uvijek se najčešće preferiraju feferoni. Ljude

treba još puno educirati - govori Dario Juričić, voditelj prodaje proizvoda 'Volim ljuto'

tom i s đumbirom (nešto je lju-ći, pa više podsjeća na klasični čips). U preradi (čips, sok) za-vrši 20 posto godišnjega uroda jabuke (druga klasa ploda). Za ovu godinu kaže da je, klimato-loški, za proizvodnju jabuke bila odlična!

- Bez bolesti, bez vremenskih nepogoda - govori.

Sajamska priredba Dani hrane i tradicijskih proizvoda, jedna od najstarijih u nas koja promovira hranu, namijenjena je 'malima'. Onima koji proizvode na vlasti-

toj zemlji, a s ciljem da se njihovi proizvodi približe najvećem trži-štu u nas. Tržištu grada Zagreba. Osmišljena je kako bi promovi-rala domaće poljoprivredne pro-izvođače, kulturu i tradicijske vrijednosti sela, kako bi porasla prepoznatljivost proizvodnog po-dručja županije i grada te, napo-sljetku, i potražnja kupaca za do-maćim tradicijskim proizvodima.

Ekološkom proizvodnjom čili papričica, zasad četrdesetak vr-sta, bavi se OPG Gorana Vrabeca iz Igrišća. Kod njega je proizvod-ni krug, od sirovine do konačno-

ga proizvoda, zatvoren. Stvorio je brend „Volim ljuto“. Od čili papričica proizvodi ljute umake, kao dodatak jelima ili za marina-de, te ajvar i zimnicu.

- Kultura ljutoga kod nas nije razvijena. Još uvijek se najčešće preferiraju feferoni. Ljude treba još puno educirati - govori Dario Juričić, voditelj prodaje proizvo-da „Volim ljuto“. Prvo sjeme za čili papričice, pripovijeda, na-bavljeno je iz Meksika, a danas ga uzgajaju sami. Osim prodaje ljutih umaka, Goran i Dario daju

Sir 'Dragec' na tržište dolazi u pet okusa

Mlade valja zadržati u ruralnom prostoru

i savjete o ljutim papričicama, njihovu uzgoju, preradi i korište-nju u prehrani.

- Ponudu stalno proširujemo, ali se isključivo držimo vlastito-ga uzgoja i prerade, kako bismo mogli zadržati kvalitetu i oprav-dati riječ 'domaće' u opisu naših proizvoda - kaže Dario.

Čips od jabuke - obični, s cimetom ili s đumbirom


poLJopRIvREDApoLJopRIvREDA

Počinju pripreme za kolinje - ne zaboravite pregled mesa na trihineluTrihineloza je opasna nametnička bolest zajednička ljudima i životi-njama, zoonoza kojoj je uzročnik oblić iz roda Trichinella, velik svega 2,5 do 3,5 mm. Bolest u ljudi može izazvati teške i trajne negativne zdravstvene posljedice, čak i sa smrtnim ishodom. Najsigurniji način sprečavanja i širenja bolesti je pregled mesa u ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji. Ovogodišnji slučaj iz Dugog Sela, kada se invadiranim mesom zarazilo nekoliko članova jedne obitelji, podsjeća nas na stalnu opasnost od trihinele.Zamka ove bolesti je baš u tome što je njena pojavnost sporadična ili učestalija samo u određenim područjima, a posljedično tome, ljudi manje obraćaju pozornost na važnost pregleda mesa. Često ljudi ne odnose uzorke na pregled, sigurni da njihove svinje nisu invadirane jer su uzgojene na vlastitom gospodarstvu. Druga greška je kada vlasnik više svinja na pretragu donese samo jedan uzorak, od jedne svinje, računajući da ako je jedna negativna, i sve ostale su zdrave! Trihine-lom se mogu zaraziti sve svinje ili samo neke, a koje možemo otkriti samo trihineloskopskom pretragom. Nedavni nalaz trihinele u mesu divlje svinje iz lovišta na području Zagrebačke županije upozorenje je da se meso divljači prvo mora pregledati, pa tek onda podijeliti među lovcima.Štakori su glavni rezervoar i vektor širenja bolesti, hrane se strvinama divljači, na nelegalnim deponijima i smetlištima, također su i kanibali, sele se iz područja u područje pri čemu prelaze velike udaljenosti, ulaze u svinjce i postaju direktan izvor uzročnika bolesti. Svinje se invadiraju proždiranjem zaraženog štakora i preko izmeta zaraženih svinja. Praščići se mogu zaraziti preko majke, što znači da se i odojci moraju pregledati na trihinelu. Ljudi se najčešće invadiraju preko su-homesnatih proizvoda, kobasica, kulena i drugih termički neobrađenih proizvoda ili mesa, npr. kušajući sirovu smjesu za kobasice za vrijeme kolinja, nedovoljno kuhano ili pečeno meso.Već za 5-6 dana nakon konzumacije zaraženog mesa javljaju se simp-tomi crijevne faze (kada parazit oštećuje stijenku crijeva), bolovi i grčevi u trbuhu, proljev, povraćanje, povišena temperatura. Nakon 2-3 tjedna započinje mišićna faza karakterizirana bolovima u tijelu, vrtoglavicom, općom iscrpljenošću, vrlo je izrazito otečenje lica i vjeđa, što je poslje-dica alergijske reakcije, javljaju se bolovi u mišićima i zglobovima, toč-kasta krvarenja pod noktima... Za ovu bolest nema učinkovite terapije.

U SURADNJI S VETERINARSKOM STANICOM VRBOVEC

PODRŠKOM ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, GRADA ZAGREBA I SAVJETODAVNE SLUŽBE, OTVORENE CESTE SIRA ZAGREBAČKE REGIJE

Prodaja sira, vrhnja, jogurta... na kućnome praguProjekt Ceste sira zagrebačke regije pokrenut je s ciljem dodatnoga razvoja i unapređenja

konkurentnosti stočarske proizvodnje, posebno mljekarstva

Predstavljena je monografija općine, autora Aleksandra Božića

Ruralna područja uz velike gradove idealna su za proizvodnju sira u mini siranama - kaže Anđelka

Pejaković iz Savjetodavne službe

ceste sira su korak dalje prema ozbiljnijem razvoju

agroturizma

Nakon vinskih, Županija i Grad Zagreb dobili su i ceste sira! Novi iskorak

prema ozbiljnijem razvoju agro-turizma. U projekt Ceste sira za-grebačke regije, koji je saživio podrškom Zagrebačke županije, Grada Zagreba i Savjetodavne službe, uključeno je 12 mini sirana. Njihovi vlasnici članovi su dviju udruga - Udruge ma-lih sirara Zagrebačke županije „Sirek“, njih devet, i udruge malih sirara grada Zagreba „ZG sirek“, njih troje. Svi, uz prethodnu najavu, nude de-gustaciju sira, razgledavanje sirane i farme te dostavu sira po narudžbi.

- Ideja se rodila prije dvije-tri go-dine, a Županija i Grad Zagreb dali su joj ‘vjetar u leđa’. Nama, malim sirarima prodaja na kućnome pra-gu puno znači! - kaže Romina Za-dravec, predsjednica Udruge „Si-rek“, ujedno i predsjednica Saveza malih sirara Republike Hrvatske „SirCro“. Na gospodarstvu njezine obitelji u Kusanovcu (općina Brc-

kovljani), gdje je u staji petnaestak muznih krava, dnevno se u mini si-rani preradi oko 250 litara mlijeka. Sir, vrhnje, skutu, jogurt i maslac obitelj svakodnevno prodaje na za-grebačkoj tržnici Dubrava, te često i na raznim sajmovima i manifesta-cijama.

- Vjerujem da će Ceste sira pridonijeti razvoju naših malih

obiteljskih gospodar-stava, ali isto tako i turističkoj ponudi grada i županije. Vino i sir idu zajedno, pa se i ove ceste nadovezu-

ju jedna na drugu - kazuje Romina. Dodaje da ponuđači na Cestama sira nemaju veliku količinu, ali imaju kvalitetu proizvoda, koju su kupci prepoznali. Potvrđuje to i Sa-nja Grčević iz Gradeca Pokupskog (općina Pisarovina) čija se obitelj već dvadesetak godina bavi proi-zvodnjom kozjega sira.

- Ljudi kod nas rado dolaze, žele vidjeti gdje se radi sir. Dolaze i au-tobusom. Imamo široki krug kupa-ca koji znaju koliko je kozje mlije-

Ceste sira zagrebačke regije simbolično su otvorene u mini sirani Jadanec Čutura u Kusanovcu, koju zajedno vode sestre Romina Zadravec (najuzornija seoska žena Za-grebačke županije za 2015.!) i Melita Jadanec Čutura. - Stočarska i proizvodnja mli-jeka stagniraju. Na razne na-čine pomažemo poljoprivred-ne proizvođače da opstanu i budu konkurentniji na tržištu. Kroz ovakve projekte želimo im pripomoći u povećanju dohotka, ali i zadržati barem neke od mladih obitelji na njihovim gospodarstvima - za otvorenja je rekao župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić. Uz njega, otvorenju Cesta sira zagrebačke regije prisustvovala je i potpred-sjednica Skupštine Mirala Katalenac.

ZADRžAtI mLADE NA NJIHovIm gospoDARstvImA ko zdravo. Sva moja djeca, a imam

ih petero, othranjena su na kozjem mlijeku - pripovijeda Sanja. Za Ce-ste sira govori da su odličan pro-jekt.

- Rado smo se u njega uključili. Koze su svakodnevno na ispaši, naše mlijeko nosi znak „Mlijeko hrvatskih farmi“, a dolazak kupa-ca na kućni prag daje nam dodatnu podršku da širimo proizvodnju - kaže Sanja, čija obitelj brine o četr-desetak koza i dnevno u mini sirani proizvede oko deset kilograma sira.

- Ljudi znaju što je domaće, prepoznaju kvalitetu - dodaje. Isključivo kod kuće, uz prethodnu narudžbu, svježi kravlji sir i vrhnje, kuhani i sir u tipu škripavca, sirut-ku... prodaje Katarina Fürnkranz iz Brdovca.

- Pomalo se širimo. Svake godi-ne jedno govedo više. Sada imamo 12 muznih krava, a narudžbe za sir primamo sedam dana unaprijed.

posebno mljekarstva, dobar je mo-del za razvoj agroturizma.

- Nije to ništa novo. U pojedinim zemljama EU on daje odlične re-zultate. Namijenjen je, prije svega, gospodarstvima s manjim brojem mliječnih grla, koji zatvaraju ciklus od proizvodnje hrane za stoku do prerade mlijeka u konačni proi-zvod. Danas-sutra i gospodarstva uključena u Ceste sira zagrebačke regije pružat će uslugu smještaja i otvarati kušaonice sira - kaže Gor-dana Županac, pročelnica Županije za poljoprivredu.

Anđelka Pejaković iz Savjeto-davne službe kaže da je proizvod-nja sira u mini siranama alternativa za jedan broj poljoprivrednih gos-podarstava koja proizvode mlijeko, a koja su spremna ‘ići korak dalje’.

- Ruralna područja uz velike gra-dove idealna su za proizvodnju sira u mini siranama - kaže A. Pejako-vić.

Na Cestama sira su mini sirane Lončar (Bedenica), Kušić (Psarjevo Donje), Jadanec Čutura (Kusanovec), Fürnkranz (Brdovec), Grčević (Gradec Pokupski), Pokupčan (Pokupsko), Šestak (Plešivica), Tilka (Stankovo), Konjušić (Gornji Stupnik) te Penezić (Kupinečki Kraljevec), Malkoč (Kupinečki Kraljevec) i Lukšić (Kupinečki Kraljevec)

Uz prethodnu najavu, ponuđači na Cestama sira nude degustaciju sira te razgledavanje sirane i farme

Kupci to znaju - kaže Katarina. Projekt Ceste sira zagrebačke

regije, koji je pokrenut s ciljem do-datnoga razvoja i unapređenja kon-kurentnosti stočarske proizvodnje,

U ovlaštenu veterinarsku organizaciju potrebno je donijeti naj-manje 50 grama mišićnog tkiva ošita (dijafragme) s mjesta na kojem mišićni dio prelazi u tetivasti. Za divlje svinje potrebno je najmanje 100 grama mesa. Uzorak mora biti svjež, a ukoliko ih je više, svaki uzorak mora biti pojedinačno označen ušnom markicom, uz navedeno ime, prezime i adresu vlasnika te broj telefona. Umjetna probava se radi na skupnim uzorcima, sam postupak traje sat i trideset minuta, nakon čega ovlašteni veterinar može očitati rezultat umjetne probave i obavijestiti vlasnika. Vrlo je važno napomenuti da je ovo jedina pouzdana i zakonom propisana metoda pregleda mesa. Valja istaknuti da smo za vlastito zdravlje i zdravlje svojih ukućana odgovorni sami, a kada je riječ o trihinelozi, puno možemo napraviti jednostavnim pregledom mesa kod ovla-štenog veterinara.

oBAvEZAN tRIHINELosKopsKI pREgLED

21ŽUPANIJSKA KRONIKA LISTOPAD 2015. | BROJ 8920 BROJ 89 | LISTOPAD 2015. ŽUPANIJSKA KRONIKA

gRADovI I opĆINE

Tek nam je dvadeset godina! SVEČANOM SJEDNICOM GRADSKOGA VIJEĆA PROSLAVLJEN DAN ZAPREŠIĆA

Zahvaljeno je svima koji su u obnašanju vlasti stavljali dobrobit svojih sugrađana ispred osobnih, političkih i životnih svjetonazora Zaprešić je proslavio 20.

rođendan grada, ujedno 214. godišnjicu rođenja

njegova najpoznatijeg stanovnika - bana Josipa Jelačića. Za svečane sjednice Gradskoga vijeća, nakon prikazana filma koji je sažeo tijek njegova razvoja, gradonačelnik Željko Turk, uz ostalo, govorio je o onome što ga očekuje.

- '95. je bila prekretnica za ra-zvoj Zaprešića, no nismo još sve napravili. Pred nama je gradski bazen, dom za starije, studentski kampus, novi centar grada i dru-gi projekti koje zaslužuje ovaj grad, njegovi stanovnici i oni koji u njega vjeruju. Tek nam je dvadeset godina! - rekao je Turk. Uputio je zahvalu svima koji su dio sebe utkali u stvaranje i razvoj grada, onima koji su pokrenuli svojevrsni preporod Zaprešića, ali i sugrađanima koji su im to omo-gućili. Također, predstavio je i, za ovu prigodu izdanu, monografiju grada.

- U pisanoj riječi ostavili smo nešto za generacije koje dolaze - prokomentirao je.

Prisutnima se, uz ostale, obra-tio i akademik Željko Reiner, potpredsjednik Hrvatskog sabora.- Nekoć su ljudi iz vašega grada odlazili u Zagreb i ondje se školovali, zapošljavali, provodili slobodno vrijeme... Danas je situacija obrnuta. Stjecajem okolnosti, vrlo često i sam dolazim u Zaprešić i osjećam se kao dio vas - rekao je. Za sjednice su, tradicionalno, uručena javna priznanja grada. Nagradu za životno djelo primi-la je Dragica Pernar, ravnatelji-ca Dječjeg vrtića „Maslačak“.

JAvNA pRIZNANJA

Pred nama je gradski bazen, dom za starije, studentski kampus, novi centar Zaprešića i drugi projekti koje zaslužuje ovaj grad, njegovi

stanovnici i oni koji u njega vjeruju - rekao je gradonačelnik Željko Turk

Predstavljena je monografija

grada

prešić čine poželjnim mjestom za život. Mladost i obrazovanje glavni su temelji razvoja naše-ga grada, a njegovo stanovniš-tvo najveće bogatstvo - rekao je Bago. Podsjetio je da su grad, od osnutka do danas, vodile ko-alicijske vlasti te zahvalio svima koji su nastojali stavljati dobrobit svojih sugrađana ispred osobnih,

Uvodno je o dva desetljeća ra-zvoja grada govorio predsjednik Vijeća Drago Bago.

- Gradnja komunalne i promet-ne infrastrukture, razvoj urbaniz-ma, zaštita okoliša, ulaganje u zdravstvo, obrazovanje, kulturu, sport, ali i briga o socijalno ugro-ženima, pokazatelji su da se vodi računa o svim faktorima koji Za-

političkih i životnih svjetonazora. U ime Zagrebačke županije

svečanoj sjednici prisustvovao je zamjenik župana Damir Tomlje-nović.

- Iskreno se veselim našim za-jedničkim projektima, poput širo-kopojasnog interneta, projekta e-mobilnosti, biciklističke rute koja prolazi kroz Zagrebačku županiju i grad Zagreb... Suradnja Župani-je i Zaprešića je dobra i uspješna, no spona koja nedostaje u goto-vo svim projektima regionalne i lokalne uprave je pomoć države. Ona bi nam trebala biti partner u projektima, a to ona danas uglav-nom nije. Županijskoj i lokalnoj upravi nameće se sve više poslova i zaduženja, a s druge strane sma-njuju nam se sredstva. Nadam se da će nova Vlada RH prepoznati u nama partnera, jer svi smo mi ov-dje da građanima osiguramo bolju budućnost - rekao je Tomljenović.

Istaknuta je dobra i uspješna suradnja Grada i Županije

gRADovI I opĆINE

Zahvala poduzetnicima što se gradska kasa puni bolje nego lani

PREMA EKONOMSKIM POKAZATELJIMA U SAMOBORU JE KRIZA VEĆ MJESECIMA PROŠLOST

Sve ono što je Grad učinio zadnjih godina ostvareno je bez uvođenja prireza i

podizanja cijena komunalnih usluga

Po svim pokazateljima, daleko smo izvan recesijske zone, u Samobo-ru je kriza, de facto, već mjeseci-

ma prošlost - u svome govoru, u prigodi Dana Samobora i njegova 773. rođenda-na, za svečane sjednice Gradskoga vijeća, naglasio je gradonačelnik Krešo Beljak. Istaknuo je da su svi rezultati koje zadnjih godina ostvaruje Grad zasluga, prije svega, samoborskih poduzetnika koji su se svojim izuzetnim radom i zalaganjem pobrinuli da gradska kasa bude puna.

- I ne samo to, već 12 posto punija nego u isto ovo vrijeme prošle godine, što je, pri-znat ćete, izuzetan uspjeh - rekao je Beljak, dodavši da je rast prihoda jamac ostvarenja zacrtanih programa i ciljeva za ovu, ali i iduću godinu.

- A programa i ciljeva zaista je mnogo. Bit ćemo prvi grad koji će dobiti najmo-dernije opremljen Centar za mlade i zgra-

du za još učinkovitiji rad Javne vatrogasne postrojbe. Za ova dva kapitalna projekta izrađena je cjelokupna dokumentacija, početkom iduće godine idemo u raspisiva-nje natječaja, a onda kreće i gradnja. Time ćemo gotovo i zaključiti jedan od najvećih i najznačajnijih projekata zadnjega de-setljeća, uređenje prostora bivše vojarne „Taborec“ - rekao je Beljak, dodavši da je u tijeku sanacija odlagališta otpada „Tre-bež“, investicija vrijedna gotovo 100 mili-juna kuna, najvećim dijelom financirana iz fondova EU, a uz 25-postotnu pomoć Za-grebačke županije gradi se nova sportska dvorana uz OŠ Samobor. Pohvalio se da je sve ono što je Grad učinio zadnjih godina ostvareno bez uvođenja prireza i podizanja

Svečanosti u prigodi Dana Samobora, uz ostale, prisustvovali su zamjenik župana Rudolf Vujević i potpredsjednik Županijske skupštine Mario Vlahović. Zaslužnim Samoborcima su, tradi-cionalno, uručena javna priznanja. Nagradu za životno djelo primio je Želimir Štahan, koji je područje Žumberka i Samoborskoga gorja uvrstio u mrežu predviđenu za proglašenje par-kom prirode, a nakon što je Park osnovan, bio je njegov prvi (privremeni) ravnatelj. Danas se zalaže da se park-šuma Tepec-Palačnik-Stražnik vrati na upravljanje Gradu Samoboru.

ZAsLUžNImA URUČENA JAvNA pRIZNANJA

U tijeku je sanacija odlagališta otpada 'Trebež', investicija vrijedna gotovo 100 milijuna kuna, najvećim dijelom financirana iz fondova EU

Iduće godine kreće gradnja Centra za mlade i nove zgrade Javne

vatrogasne postrojbe

Nagradu za životno djelo primio je Želimir Štahan

cijena komunalnih usluga. - Upravo suprotno, umanjili smo cijene

brojnih javnih usluga, povećali potpore za obrtnike i poduzetnike, značajno podi-gli iznose za opremu za novorođenu dje-cu... Htjeli bismo napraviti i mnogo više, ali upravljački sustav države je takav da nam od našeg novca (poreza koji plaćaju zaposleni, op.a.) ostaju praktički mrvice, a većina ovoga novca troši se daleko od mo-gućnosti našega odlučivanja. Vjerujem da će se i to jednoga dana promijeniti - rekao je Beljak. Istaknuo je i istraživanja prema kojima je Samobor, krajem prošle godine, zauzeo drugo mjesto na listi gradova u RH u kojima se najbolje živi, a na drugom je mjestu i na listi najsigurnijih gradova u dr-žavi.

Županija sufinancira gradnju sportske dvorane uz Osnovnu školu Samobor

23ŽUPANIJSKA KRONIKA LISTOPAD 2015. | BROJ 8922 BROJ 89 | LISTOPAD 2015. ŽUPANIJSKA KRONIKA

DogAđAJIDogAđAJI

IZLOŽBA PREDMETA OD BRUŠENOGA KRISTALA

Tradicija duga više od 170 godinaDo 7. prosinca u uredu županijske

Turističke zajednice, u zagrebačkoj Preradovićevoj ulici, može se pogledati izložba brušenoga kristala samoborskog obrta „Kristal Tuk“. Ručno brušenje i izra-da unikatnih predmeta od kristala u Sa-moboru ima dugu tradiciju, više od 170 godina. - Zadnjih dvadesetak godina ovoj tradiciji pridonosi i obitelj Tuk koja svojim proi-zvodima ime Samobora predstavlja di-ljem svijeta - za otvorenja izložbe, ispred Grada Samobora, rekao je Željko Rado-vanić, gradski pročelnik za financije.Ružica Rašperić, direktorica Turističke za-jednice Zagrebačke županije, istaknula je

da veseli što postoje majstori koji i dalje njeguju tradiciju brušenja kristala. - Svojom manufakturnom proizvodnjom, obrt Tuk je biser naše županije - rekla je.

Umirovljenici s prostora župa-nije, članovi županijske Za-jednice udruga umirovljeni-

ka (ZUU), u Ivanić-Gradu su obilježili Međunarodni dan starijih osoba (1. listopada). Domaćin je bila udruga umirovljenika Ivanić-Grada, a susre-tu su se, uz gradonačelnika Javora Bojana Leša, pridružili župan Stje-pan Kožić i predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković. - Zahvalni smo umirovljenicima za sve ono što su učinili tijekom rad-noga vijeka, zadužili su nas i stoga zaslužuju našu pažnju i pomoć. Skrbimo za njih, naravno u okviri-ma mogućnosti. Od kada je krenula

gospodarska kriza, u pro-računu nismo smanjivali sredstva za umirovljenike, za njihove potrebe. Ima-

ju niz programa, okupljaju se, druže, vraćaju u vremena kada su bili nešto mlađi - rekao je župan, dok je predsjednik Skupštine, uz ri-ječi „da je najljepše ono doba koje čovjek živi“, naglasio kva-litetan rad umirovljeničkih udruga, dodavši da vjeruje da

će njihova suradnja sa Županijom biti plodonosna kao i do sada. Zajednica udruga umirovljenika Za-grebačke županije, kroz 27 udruga, okuplja oko 22.000 članova. Uku-pno na prostoru županija ima oko

60.000 umirovljenika. - Ljudima je najpotrebnije druženje. Na ovakvim su-sretima obnove stara pri-jateljstva, porazgovaraju, zaplešu... - komentirao je Josip Jakopač, predsjednik ZUU Zagrebačke županije, dodavši da Zajednica vodi brigu o svojim članovima, ali da to ne bi bilo moguće bez podrške Županije. - Moramo se pokloniti Župa-niji na donacijama koje dobi-vamo - rekao je. U prigodnom programu su-

djelovali su pjevački zborovi umi-rovljeničkih udruga iz Ivanić-Grada (Ivančice), Križa, Dubrave i Vrbovca, ženski vokalni ansambl „Ive“ i KUD Obreška.

ZAJEDNICA UDRUGA UMIROVLJENIKA OBILJEŽILA MEĐUNARODNI DAN STARIJIH OSOBA

Moramo se pokloniti Županiji bez čije pomoći ovakvih susreta ne bi bilo

Caritasovoj kući donirane posude za pripremu i dostavu toplog obroka

Gospodarski, turistički i kulturno-tradicijski potencijali županije

Zajednica udruga umirovljenika

Zagrebačke županije kroz 27 udruga okuplja

oko 22.000 članova

Donaciju su voditeljici Kuće Snježani Božić uručili župan Stjepan Kožić i njegov zamjenik Damir Tomljenović

Regionalna razvojna agencija investitorima pruža kompletnu informaciju o prednostima ulaganja u Zagrebačku županiju

Ljudima je najpotrebnije druženje. Na ovakvim

susretima obnove stara prijateljstva,

porazgovaraju, zaplešu... - komentirao je Josip

Jakopač, predsjednik ZUU Zagrebačke županije

U programu su sudjelovali umirovljenici iz Ivanić-Grada, Križa, Dubrave i Vrbovca

Međunarodni dan starijih osoba obilježava se 1. listopada

vrBOvEc

Početkom ove godine Cari-tasova kuća za starije i ne-moćne osobe „Sv. Kamilo

de Lellis“ u Vrbovcu proširila je djelatnost na pripremu i dostavu gotovog obroka (ručka). Trenutno su u ovaj program uključena 44 korisnika, od čega njih 29 na te-ret Ministarstva socijalne politike i mladih, a ostali dostavu obroka plaćaju sami. Kako bi olakša-la provedbu programa „Pomoć u kući“, Županija je Caritasovoj kući u Vrbovcu donirala posude za pripremu i dostavu obroka. Dona-ciju su voditeljici Kuće Snježani

Cijena obroka (juhe, glavnoga jela s prilogom

i salatom, kruhom te voćem ili desertom) je 15 kuna, a dostave 9,08 kuna

- izjavio je župan. Zagrebačka županija, dodao je, po mnogočemu je iznad prosjeka RH.

- Vjerujem da su tu i naše zasluge i zasluge naših gradova i općina - rekao je župan.

Zlatko Herček, direktor RRA, rekao je da Agencija, kroz susrete s poslovnim ljudima, pobliže predstavlja županiju kroz njezine gos-podarske, ali i turističke te kulturno-tradicijske potencijale.

- Poslovnim ljudima, koji su spremni inve-stirati u županiju, nudimo poslovne zone, ali i konzultantske usluge Agencije na projektima koji se financiraju iz domaćih izvora i, posebno, iz EU fondova. Investitori od nas mogu dobiti kompletnu sliku o prednostima ulaganja u Za-grebačku županiju - rekao je Herček.

U Zagrebu je održan 4. međunarodni sa-jam investicijskih projekata - REXPO. Okupio je domaće i strane ulagače te

pružio priliku za prezentaciju projekata, tvrtki i usluga, kao i promociju investicijskih potencija-la gradova i država regije. U sklopu sajma orga-nizirane su bile stručne rasprave, panel konferencije i edukacijska predavanja.

Na sajmu je, posredstvom Regi-onalne razvojne agencije (RRA), sudjelovala i Zagrebačka župa-nija, a zasebno su se predstavili

gradovi Velika Gorica, Jastrebarsko i Sveti Ivan Zelina. Izložbene prostore obišao je župan Stje-pan Kožić.

- Na sajmu, prije svega, prezentiramo naše poduzetničke zone, koje su u dobroj fazi opre-mljenosti. Vjerujem da će investitori procijeniti

da je Zagrebačka županija dobra lo-kacija za ulaganja. Da je tome tako, može se potvrditi i kroz određene investicije koje su dosad realizira-ne. A nakon svake investicije dola-ze i nova radna mjesta, koja su ovo-ga trenutka Hrvatskoj najpotrebnija

Zasebno su se predstavili gradovi

Velika Gorica, Jastrebarsko i

Sveti Ivan Zelina Na prostoru županije je dvadesetak aktivnih poduzetničkih zona

SAJAM INVESTICIJSKIH PROJEKATA - REXPO

Cijena obroka (juhe, glavnoga jela s prilogom i salatom, kruhom te voćem ili desertom) je 15 kuna, a dostave 9,08 kuna.

- Želimo biti na pomoći onima kojima to treba. I u ovom smo slu-čaju imali sluha, pripomogli smo s onime što je Kući najpotrebni-je - posudama za raznošenje jela. Drago mi je što je ovo prvi dom koji širi svoju djelatnost van svoga sjedišta. To je dobro za starije i ne-moćne osobe koje su ostale same - rekao je župan Stjepan Kožić.

Božić uručili župan Stjepan Kožić i njegov zamjenik Damir Tomlje-nović.

- Krenuli smo s velikom vo-ljom, no još uvijek smo u razvoju ove usluge. Donacija Županije za nas je velika stvar. Potrebe su ve-like, imamo vjeru da će se dostava obroka širiti. Zasad ih dostavlja-mo na prostoru Vrbovca i općine Brckovljani - rekla je Snježana Božić, dodavši da su u suradnji s centrima za socijalnu skrb razvija ideja o proširenju pomoći u kući osiguravanjem usluge gerentodo-maćica, odnosno njegovateljica.

Caritasova kuća za starije i nemoćne osobe „Sv. Kamilo de Lellis“ u Vrbovcu, otvorena prije 16 godina, pripada Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji. Trenutno skrbi o 135 osoba - u stacionaru, te zasebnim stambenim jedinicama.

Programom pripreme i dostave obroka trenutno su

obuhvaćena 44 korisnika

Caritasova kuća u Vrbovcu otvorena

je prije 16 godina

SKRB ZA STARIJE I NEMOĆNE TE MLAĐE INVALIDNE OSOBE


UDRUgE vIjESTI

Državni susreti U organizaciji Hrvatskog sabora kul-ture održani su državni susreti fol-klornih ansambala, izvornih fol-klornih skupina, pjevačkih zborova, tamburaških orkestara..., na kojima su sudjelovali i predstavnici Zagre-bačke županije. Na 22. susretu izvornih folklornih skupina, održanom 24. listopada u Koprivnici, KUD Obreška osvojio je prvu nagradu, a na 22. susretu hrvat-skih folklornih ansambala, održanom 17. listopada u Čakovcu, FA Šiljakovi-na drugu nagradu.U Dugom Selu je 3. i 4. listopada odr-žan 22. susret hrvatskih tamburaš-kih orkestara i sastava. U kategori-ji folklornih sastava KUD „Preporod“ iz Dugog Sela osvojio je prvu nagra-du, u kategoriji koncertnih orkestara treća nagrada pripala je HKUD-u „Pe-tar Zrinski“ iz Vrbovca, a treću nagra-du je, u kategoriji folklornih orkesta-ra, osvojio i KUD Bistra. Na 48. susretu hrvatskih pjevačkih zborova, održanom 24. i 25. listopada u Novigradu, Zagrebačku županiju je predstavljao Mješoviti pjevački zbor KUD-a „Ban Josip Jelačić“ iz Zaprešića.

'Od srca srcu' U desetoj godini svoga humanitarnog rada, Udruga „Srce“ organizirala je u Svetom Ivanu Zelini koncert „Od srca srcu“. Organizaciju su pomogli brojni sponzori, a prikupljena sredstva utro-šit će se u pokretanje socijalnog po-duzetništva. - Neki članovi naše udruge koji ima-ju intelektualne poteškoće, odnosno smanjenu sposobnost za rad, putem vlastita rada mogu biti aktivni sudi-onici društva. Sredstva od koncerta ići će za inicijalni dio njihova osposo-bljavanja kako bi oni osnovali vlasti-tu tvrtku i ostvarivali vlastite prihode. To je dugoročni proces i za nas veliki izazov - rekla je Đurđa Penava, pred-sjednica Udruge.

KULTURA

KONCERT

ATLETSKA NATJECANJA SPORTAŠA S INVALIDITETOM

Velimiru Šandoru zlatna medalja u bacanju diska

Velimir Šandor, član Atletskog kluba osoba s inva-liditetom „Uspon“ iz Velike Gorice i član hrvatske

reprezentacije, osvojio je prvo mjesto u bacanju dis-

ka na Svjetskim igrama sportaša s invaliditetom, odr-žanima od 26. rujna do 3. listopada u Sočiju (Rusija). - Soči će mi ostati u prelijepim uspomenama, jer je to moje prvo svjetsko zlato - komentirao je. Nedugo nakon Sočija, Šandor je sredinom listopada sudjelo-vao i na IPC Svjetskom atletskom prvenstvu za oso-be s invaliditetom, održanom u Dohi (Katar), i osvojio treće mjesto. Time se svrstao među službene kandi-date Hrvatskoga paraolimpijskog odbora za odlazak na 15. paraolimpijske igre, iduće godine u Rio de Ja-neiru. - Zahvaljujem treneru Ivanu Čengiću i prijateljima u klubu na svemu što su učinili za mene da dođem do svjetskih vrhova - nakon postignutih uspjeha izjavio je Šandor.

PRVENSTVO HRVATSKE U PLIVANJU ZA OSOBE S INTELEKTUALNIM POTEŠKOĆAMA

Dokaz da se uz upornost i predani rad mogu prevladati sve prepreke

U Tuheljskim toplicama održano je 14. prvenstvo Hrvatske u plivanju

za osobe s intelektualnim poteškoćama. Sudjelovalo je više od sto natjecatelja iz tridesetak ekipa. U organizaciji Športskog društva „Specijalni športovi Luč“ iz Zapre-šića, natjecanje je, prema pravilima Spe-cijalne olimpijade, održano u disciplinama 25 i 50 metara slobodno, prsno i leđno. Sredstva za ovo natjecanje osigurala je Zajednica šport-skih udruga i saveza Zagre-bačke županije, a medalje najboljima, uz ostale, uručio

je zamjenik župana Damir Tomljenović. - Za osobe s intelektualnim poteškoćama izuzetno je bitna fizička aktivnost, a pliva-nje je jedna od najboljih. Osim integracije u društvo, ova natjecanja su dokaz da se uz upornost i predani rad mogu prevla-dati sve prepreke na koje nailaze osobe

s intelektualnim poteško-ćama - izjavio je Tomlje-nović, posebno zahvalivši Športskom društvu „Luč“ koje brine o ovim osoba-ma, a koje sa Županijom ima dugogodišnju dobru suradnju.

Prvenstvo je organiziralo

Športsko društvo 'Specijalni športovi

Luč' iz Zaprešića

JASTREBARSKO

Hvala dobrim ljudima koji daruju najvrjedniji dio sebe

ŽUPANIJSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA ZAHVALILO DARIVATELJIMA KRVI

Prošle godine je na prostoru županije

prikupljeno nešto više od 10.000 doza krvi

se nas desetak. Izravnim dariva-njem krvi s ruke na ruku održavali smo ženu na životu više od pola sata, dok nije došlo vozilo koje je dopremilo krv - prisjeća je Bran-ko.

Darivateljima su na iskazanoj humanosti zahvalili i zamjenik gradonačelnika Jastrebarskoga Stipe Bučar, ravnateljica Hrvat-skog zavoda za transfuzijsku me-dicinu Irena Jukić i zamjenik žu-pana Rudolf Vujević.

- Osim što se njome pomaže drugima, darovati krv je i zdra-vo - rekao je Vujević, dodavši da Županija podržava sve aktivnosti Društva Crvenog križa, za što go-dišnje izdvaja oko milijun kuna.

Za višestruko darovanu krv, od 35 do 150 puta, zahval-nice dobrovoljnim dariva-

teljima uručilo je Društvo Crve-nog križa Zagrebačke županije. Svečanost je ove godine, u pri-godi 25. listopada - Dana dobro-voljnih darivatelja krvi, održana u Jastrebarskom.

- Prilika je ovo da zahvalimo dobrim ljudima koji daruju naj-vrjedniji dio sebe - rekla je Štefica Kamenarić-Filipović, predsjedni-ca županijskoga društva Crvenog križa.

Zdravko Dumbović, iz Samo-bora, krv je darovao 150 puta.

- Malo, pomalo i skupilo se. Bio sam u mogućnosti, zdravlje je po-služilo - govori. Počeo je, kazuje, s nepunih 18 godina.

- Živio sam na Trešnjevki, u Za-

DRAGUTIN VANĐURA, Velika Gorica

Pomažem drugima, a i meni odgo-vara. Osjećaj je odličan!

ZDRAVKO DUMBOVIĆ, Samobor

Ugodan je to osjećaj. Treba se samo odlučiti i krenuti bez straha.

ŽELJKO JAKOVLJEVIĆ, Šenkovec

Svatko tko je zdrav, tko može, tre-ba dati krv. I pomoći drugima.

KomENtIRALI sU

Svečanost je održana u prigodi Dana dobrovoljnih darivatelja krvi, 25. listopada

grebu. Cijela škvadra je išla daro-vati krv i ja s njima. Od tada je darujem redovito. Treba se samo odlučiti, krenuti bez straha. Ugo-dan je to osjećaj - govori Zdravko.

Prošle godine je na prostoru žu-panije prikupljeno nešto više od 10.000 doza krvi.

- Prijašnjih smo godina znali prikupiti i više, no lani, nasreću, potrebe nisu bile veće. Ove go-

dine, zbog povećanog broja tran-splantacija, traži se doza krvi više. Za sada ispunjavamo sve planove i očekivanja koja pred nas stavi Zavod za transfuzijsku medicinu - istaknula je Š. Kamenarić-Fili-pović.

Zahvalnice za 125 puta daro-vanu krv za svečanosti su primili Željko Jakovljević iz Šenkovca, Dragutin Vanđura iz Velike Gori-

ce i Branko Magđinski iz Jastre-barskoga.

- Znam da pomažem drugome, a i meni odgovara. Osjećaj je od-ličan. Igla je malo debela, ali ništa ne boli! Počeo sam kad sam po-stao punoljetan, jednostavno sam nastavio i ići ću i dalje... Sve dok mogu, darovat ću je - ispričao je Vanđura, a Jakovljević poručio da svatko tko može, neka daruje krv.

- Osjećaj je fantastičan - dodao je, te ispričao da krv daruje još od srednjoškolskih dana. U zadnje vrijeme najčešće krvnu plazmu putem staničnog separatora. U srednjoj školi krv je počeo dari-vati i Branko Magđinski, posebno ponosan na događaj od prije dva-desetak godina.

- Prolazio sam pored bolnice u Bjelovaru kad je na cestu istrčao liječnik i među slučajnim prola-znicima tražio potencijalne dari-vatelje krvne grupe A. Krv je hit-no trebala za pacijenticu koja je imala unutarnje krvarenje. Javilo

Branko Magđinski krv je darovao 125 puta

Medalje najboljima uručio je zamjenik župana Damir Tomljenović

Darovati krv je plemenito, ali i zdravo


DogAđAJI

Prigodom Dana grada, u Za-prešiću je održano tradici-

onalno vatrogasno natjecanje Memorijal bana Josipa Jelačića. Sudjelovalo je 106 ekipa, u muš-koj i ženskoj konkurenciji, koje su tijekom ove godine osvajale prva mjesta na gradskim, župa-nijskim, odnosno državnom na-tjecanju.

ZAPREŠIĆ

OSAMDESET GODINA DOBROVOLJNOG VATROGASNOG DRUŠTVA BREŠKA GREDA

Jedina organizirana snaga koja, kad zatreba, zna i može pomoći

Osamdeset godina postojanja proslavilo je Dobrovoljno vatrogasno društvo Breška Greda (grad Ivanić-Grad). S dvadesetak

operativnih, odnosno s ukupno 115 članova, ovo društvo nije samo nositelj protupožarne za-štite, već nositelj glavnine društvenih zbivanja u svojoj sredini. - U gotovo svakom selu imamo dobrovoljno va-

trogasno društvo. I sva djeluju. Vatrogasci su u našem gradu jedina organizirana snaga koja, kad zatreba, zna i može pomoći. S obzirom na mjere Vlade RH donesene početkom godine, Grad je bio prisiljen smanjivati sredstva prora-

čuna, no ono što se nije diralo bila su socijalna i davanja za vatrogastvo. Znači, financiranje va-trogasaca ostalo je na razini proteklih godina, oko 700.000 kuna godišnje. Osim toga, ove smo godine krenuli i u nabavu dva nova vozila - ko-mentirao je gradonačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš. Svečanosti je prisustvovao i predsjed-nik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković. - Županija za vatrogasce izdvaja značajna sred-stva i na to smo ponosni. Naša vatrogasna za-jednica jedna je od vodećih u RH. Lijepo je doći na ovakve obljetnice, pogotovo u male sredine gdje vatrogasci nisu samo u funkciji zaštite ži-vota, imovine i dobara, već su oni nositelji druš-tvenoga života, a okupljaju i mlade - rekao je Bošnjaković. Podsjetivši na osnutak društva 1935., njegov sa-dašnji predsjednik Miroslav Rošin za svečanosti je poručio: „Entuzijasti smo, ima nas, i društvo će sigurno opstati!“.

U manjim sredinama vatrogasci su nositelji društvenoga života

DAN OTVORENIH VRATA DVD-A TUROPOLJE

Pozivamo mlade da se učlane u dobrovoljna vatrogasna društva

Dan otvorenih vrata organi-ziralo je DVD Turopolje. U

sklopu manifestacije održana je pokazna vježba u kojoj su, uz domaće vatrogasce, sudje-lovali i gosti iz Slovenije, čla-novi PGD-a Brezje. Središnji dio manifestacije bila je pri-mopredaja rabljenoga kombi vozila koje je kupljeno finan-cijskim sredstvima Županije, Grada Velike Gorice, Vijeća Mjesnog odbora Turopolje, sa-moga društva i sponzora. - Puno su nam pomogli i pri-jatelji iz Slovenije donacijom rabljene opreme. Vozilo je sta-ro 13 godina, no nema puno kilometara, pa vjerujem da će nas dobro služiti - rekao je Če-domir Krizmanić, predsjednik DVD-a Turopolje. Ključeve vo-zila vatrogascima je uručio za-mjenik župana Rudolf Vujević. - I dalje ćemo pomagati i na-bavljati vatrogasna vozila i opremu. Radimo na edukaciji, te pozivam mlade da se učla-ne u dobrovoljna vatrogasna

društva - rekao je Vujević. DVD Turopolje, osnovano kao industrijsko vatrogasno druš-tvu u Drvnoj industriji Turopo-lje, trenutno ima 55 članova, od kojih dvadesetak operativ-nih. Osim intervencija, sudje-luje i na raznim natjecanjima. - Imamo pet natjecateljskih odjeljenja, a posebno smo po-nosni na našu žensku ekipu “Španjolke”, koje su trostruke prvakinje grada Velike Gorice - komentirao je Patrik Čunčić, zapovjednik društva.

Društvo ima 55 članova, među kojima je

dvadesetak operativaca

ODRŽAN MEMORIJAL BANA JOSIPA JELAČIĆA

Vatrogasci su stup sigurnosti društva

Natjecanje je održano prema Pravilniku HVZ-a, a sastojalo se od pripreme dotoka vode, razvlačenja cijevi i gašenja požara

- Sporedno je tko će biti prvi. Ovo je završno godišnje vatroga-sno natjecanje u RH na kojemu sudjeluju najbolje ekipe, a cilj je, prije svega, druženje - komentirao je Stjepan Ptiček, predsjednik VZ grada Zaprešića, organizatora na-tjecanja (ujedno i predsjednik VZ Zagrebačke županije i dopredsjed-nik HVZ-a).

Natjecanje je održano prema Pravilniku HVZ-a, a sastojalo se od pripreme dotoka vode, razvlačenja cijevi i gašenja požara.

- Važno je da vatrogasci budu uvježbani, da mogu pravovremeno intervenirati. I danas, dok mi vjež-bamo, dio vatrogasaca radi u Pi-sarovini i Velikoj Gorici (poplave, op.a.). Vatrogasci su jedina opera-tivna snaga koju imamo u županiji te podupiremo sve ono što rade - izjavio je zamjenik župana Rudolf Vujević, načelnik Stožera zaštite i spašavanja Zagrebačke županije.

Ponosan na vatrogasce je i Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića, re-kavši da su oni stup sigurnosti.

DogAđAJI

OBILNE KIŠE U PISAROVINI UZROKOVALE IZLIJEVANJE KUPE, U SAMOBORU BUJICE I KLIZIŠTA

Župan proglasio elementarnu nepogoduUslijed šteta uzrokova-

nih obilnim kišama i poplavama, župan

Stjepan Kožić proglasio je elementarnu nepogodu za dio općine Pisarovina te područje Samobora (dio brdskog pod-ručja grada, naselja Grdanjci, Gabrovica, Hamor, Dubrava Samoborska - odvojak Rešeta-ri, Rude, Cerje, Pavučnjak te područje Žumberka).

Prvi su na terenu, i opet, bili vatrogasci

Do naselja Gradec Pokupski (općina Pisarovina) moglo se samo čamcem

Vodostaj Kupe dosegnuo je 765 centimetara

kuća i oštećenja komunalne in-frastrukture. Na području Pisa-rovine vodostaj Kupe dosegao je visinu od 765 centimetara, što je, otkad postoje mjerenja,

drugi po veličini vodostaj. Po-plavljene su bile poljoprivred-ne površine, prometnice, kao i nekoliko stambenih i gospo-darskih objekata.

Velika količina oborina u raz-doblju od 14. do 22. listopada uzrokovala je na području Sa-mobora nastanak velikih buji-ca, otvaranje klizišta, plavljenje

U spomen na povijesni prelet Rudolfa Perešina MIG-om 21

iz bihaćkoga aerodroma u Klagen-furt (Austrija), u jesen 1991., u Ca-gincu, mjestu gdje je živio, održan je 11. memorijal „Rudolf Perešin“. Prethodno su u Parku Rudolfa Pe-rešina u Ivanić-Gradu položeni vi-jenci. U ime Županije učinio je to župan Stjepan Kožić.

Perešin je 25. listopada 1991. poletio na zadatak, no uza sve opa-snosti kojima je bio izložen, nije ga izvršio, već je preletio Hrvatsku i Sloveniju i sletio u Klagenfurt te se tako stavio na raspolaganje Hrvat-skoj vojsci. Vijest o tome, uz riječi da je Hrvat i da neće pucati na hr-vatski narod, obišla je svijet. Nje-gov pothvat ulio je snagu hrvatskim braniteljima i značio veliki poticaj u borbi za slobodu i samostalnost.

Za svečanosti u Cagincu, grado-načelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš je rekao da ovaj grad ima još pilota koji su činili slična djela, ali da se o njima malo ili gotovo

ništa ne zna. - Izdat ćemo knjižicu u ko-

joj ćemo opisati djela svih rat-nih pilota iz našega kraja koji su '91. znali na koju stranu treba

sjetimo Rudija, ali i kažemo hvala svima onima koji su otišli u Domo-vinski rat, ali se iz njega, nažalost, nisu vratili. Važno je da kroz edu-kacije govorimo mladima o onome što je bilo, da se istina o Domovin-skom ratu prenosi na njih - rekao je župan Stjepan Kožić.

General bojnik Dražen Ščuri, za-povjednik HRZ-a i PZO-a, naglasio je da je Perešinov let bio „let u slo-bodu i nezavisnost“.

- Nastavio je takve letove i kasni-je, ali, nažalost, nije dočekao slobo-du Hrvatske - rekao je.

Prisutnima su se također obra-tili načelnik Gornje Stubice (Pe-rešinova rodnog mjesta) Jasmin Krizmanić, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić te izaslanik ministra branitelja, njegov pomoćnik Bojan Glavašević.

U kraćem kulturno-umjetnič-kom programu sudjelovali su KUD „Đuro Kundek“ iz Caginca, VA „Milka Trnina“ i učenici osnovnih škola iz Ivanić-Grada.

U CAGINCU ODRŽAN 11. MEMORIJAL 'RUDOLF PEREŠIN'IVANIĆ-GRAD

Let u slobodu i nezavisnost Perešinov pothvat ulio je snagu hrvatskim braniteljima i značio veliki poticaj u borbi za slobodu i samostalnost

Perešin je 25. listopada 1991. poletio na zadatak, no uza sve opasnosti kojima je bio izložen, nije ga izvršio, već je

preletio Hrvatsku i Sloveniju i sletio u Klagenfurt (Austrija) te se tako stavio na raspolaganje Hrvatskoj vojsci

stati, gdje je njihov narod i nji-hova domovina - rekao je Leš. Memorijal je održan pod pokrovi-teljstvom Zagrebačke županije.

- Ovakvi skupovi su prilika da se

Županija je bila pokrovitelj memorijala


poLJopRIvREDA

Analize su, na sedam uzoraka nerafiniranih

ulja i dva hladno prešana, provedene u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i Institutu 'Ruđer

Bošković'

Devet bučinih ulja, nositelja jamstvenoga žiga „Premi-um“ (bučino ulje vrhun-

ske kvalitete), steklo je pravo na označavanje prehrambenom tvrd-njom „bogato vitaminom E“, te zdravstvenim tvrdnjama „vitamin E doprinosi zaštiti stanica od oksi-dativnog stresa“ i „linolna kiselina doprinosi održavanju normalne ra-zine kolesterola u krvi“. Radi se o bučinim uljima koja proizvode čla-novi Udruge proizvođača bučinog ulja Hrvatske, a pravo na deklarira-nje prehrambenim, odnosno zdrav-stvenim tvrdnjama dobila su kao rezultat projekta „Realizacija pre-hrambenih i zdravstvenih tvrdnji za bučino ulje“. Projekt je financi-rala Zagrebačka županija, a cilj mu je bio utvrditi točan udio vitamina E i linolne masne kiseline u buči-

ODRŽANA 14. MANIFESTACIJA GASTRO TUROPOLJA

PČELARSKA UDRUGA VRBOVEC BILA DOMAĆIN 6. FESTIVALA PČELARSTVA

Nedjeljni turopoljski ručak

Najviša ocjena medu bagrema Zelinčanina Davora Novosela

Udruženje obrtnika i Turistička zajednica Velike Gorice, uz

podršku Grada i Županije, organi-zirali su na velikogoričkome Trgu kralja Tomislava tradicionalnu, 14. manifestaciju Gastro Turopo-lja. Posjetitelji, Turopoljci i njihovi gosti, kušali su jela koja su za njih pripremali gorički ugostitelji, pri-jatelji njihova udruženja s Korču-le i Lastova, gosti iz Slovenije (općine Trebnje), a poseban štih dali su vatrogasci koji su, zajedno s učenicima srednje strukovne škole (budućim kuharima), na dvadese-tak štandova pripremali turopoljsku kotlovinu. Za gradonačelnika Velike Gorice Dražena Barišića tradicio-nalno jelo koje postaje i svojevrsni turopoljski brend. - Ova turističko-gospodarsko-ugo-stiteljska manife-stacija pokazuje da Velikogoričani vole pripremati hranu, vole to što su pri-premili pokazati, ali i konzumirati - ko-mentirao je Barišić. Središnje događanje manifestacije bio je

Nedjeljni turopoljski ručak. - U hrvatskome narodu običaj je okupiti se ne-djeljom oko obiteljskoga stola. Tu priliku imamo i danas, osjetiti taj duh obiteljskoga zajedništva. Ova manifestacija poka-zuje našu tradiciju, obi-čaje, što je hvalevrijed-no. Ima dobru osnovu da još dugo traje - izja-vio je župan Stjepan Ko-

žić, dodavši da je Zagrebačka žu-panija gastronomska riznica, što potvrđuje i niz manifestacija koje se organiziraju na njezinu pro-storu. Uz župana, na Nedjeljnom turopoljskom ručku bio je i pred-sjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković. Za otvorenja manifestacije poručio je da će do-stojno braniti boje Skupštine „u borbi s kotlovinom i gemištima“.

Osim kušanja gastro delicija, mani-festacija je bila popraćena izložbom

jabuka i meda, prodajom suvenira, eko namirnica, tradicijskih obrtnič-kih proizvoda, kulturno-zabavnim programom...- Pokazalo se da je to manifestacija koju Goričani jako vole. Rado do-laze u centar grada na zajednički objed - komentirala je Milada Me-sarić, direktorica TZ Velike Gorice.

Med bagrema člana PU „Ma-tica“ iz Svetog Ivana Zeli-

ne Davora Novosela proglašen je šampionom 13. ocjenjivanja meda Zagrebačke županije. Pri-znanja najuspješnijim proizvođa-čima, iz osam pčelarskih udruga, uručena su za 6. festivala pčelar-stva Zagrebačke županije, održa-na u Vrbovcu. Domaćin je bila PU Vrbovec, koja je tom prigodom proslavila 30. godišnjicu rada. Davor Novosel se pčelarstvom, kao dodatnim izvorom prihoda, bavi petnaestak godina. U nje-govih 150 pčelinjih zajednica u Gornjem Orešju proizvodi se med bagrema. Nešto je malo i kestena. - Proizvodnja meda s vremenom postane opsesija, čovjek se nau-či na pčele, zavoli ih. To se mora

probati! - kaže Davor. Svjestan je da u proizvodnji meda ima i gubi-taka, da se ništa ne postiže 'preko

noći', no upornost se isplati. - Najviše prodajemo na kućnome pragu. Zbog niskih otkupnih cije-na izbjegavamo prodaju na veliko - govori šampion. Čestitke je pri-mio od župana Stjepana Kožića te Nikole Kezića sa zagrebačkoga Agronomskog fakulteta, pred-sjednika komisije koja je ocje-njivala med (točno sto pristiglih uzoraka). - Vjerujem da će poticaji Županije pripomoći pčelarima da se i dalje razvijaju, posebno mladi koji svo-jim znanjem pridonose poboljša-nju kvalitete proizvodnje - komen-tirao je župan. Na prostoru županije ima oko 700 pčelara koji godišnje, ovisno o kli-matološkim prilikama, proizvedu do 400 tona meda.

VELIKA GORICA

Davor Novosel ima 150 košnica

Poseban štih manifestaciji dali su vatrogasci koji su,

zajedno s učenicima srednje strukovne škole (budućim

kuharima), pripremali turopoljsku kotlovinu

poLJopRIvREDA

Devet ulja steklo pravo na tvrdnju 'bogato vitaminom E'

REZULTATI PROJEKTA 'REALIZACIJA PREHRAMBENIH I ZDRAVSTVENIH TVRDNJI ZA BUČINO ULJE'

Projekt je financirala Zagrebačka županija, a cilj mu je bio utvrditi

točan udio vitamina E i linolne masne kiseline u

bučinom ulju

U ime predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, Bučijadu je otvorio njezin izaslanik Dražen Boš-njaković, predsjednik Županijske skupšti-ne. Uz ostalo, rekao je da je Zagrebačka županija ponosna na ovu, kao i cijeli niz manifestacija koje se organiziraju na njezinu području. Izložbeno-prodajni sajam (hrane, buča, suvenira, rukotvorina...), kao i Sajam bu-činog ulja, na kojemu je sudjelovalo 25 proizvođača, obišao je i župan Stjepan Kožić. Čestitao je svima koji su godinama radili da Bučijada danas bude manifesta-cija poznata u cijeloj RH.- Radosni smo što ova manifestacija čuva tradiciju. Naše domaće, autohtone proizvode treba verificirati kroz nove teh-nologije, jer tradicija i kvaliteta su odličan spoj - komentirao je župan.

Rezultati projekta trebali bi nam otvoriti novo tržište, prije svega trži-šte ljekarni. Naravno, u suradnji sa znanošću treba nastaviti s daljnjom edukacijom kako bi se povećala konzumacija bučinog ulja i buča. Mogućnosti bučinog ulja zasad su jako malo iskorištene... - komentirao je Ivan Grbić, predsjednik Udruge proizvođača bučinog ulja Hrvatske.

tRADICIJA I KvALItEtA

Novo tRžIštE Na Bučijadi je sudjelovalo preko 250 izlagača

stav tokoferola (vitamina E) i sa-stava masnih kiselina, te su obav-ljene analize osnovne kemijske kvalitete (udio slobodnih masnih kiselina, peroksidni broj, pepeo i voda) i senzorske kvalitete. Na Institutu „Ruđer Bošković“, pod vodstvom prof. dr. sc. Srećka Vali-ća, uporabom elektronske spinske rezonancije analizirane su antiok-sidacijske aktivnosti ulja.

- Postignuta je svrha projekta. Bučina ulja koja u svoju deklara-

ciju mogu staviti prehrambene i zdravstvene tvrdnje dobit će do-datnu vrijednost kod potrošača, kod onih ljudi koji su više infor-mirani o utjecaju proizvoda na zdravlje - za predstavljanja rezul-tata projekta, u sklopu ovogodišnje Bučijade u Ivanić-Gradu, rekla je Sandra Balbino s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagre-bu. Napomenula je da proizvođači ulja koji u deklaraciju žele staviti rezultatima projekta dokazane pre-hrambene, odnosno zdravstvene tvrdnje moraju to prijaviti Mini-starstvu zdravlja i ući u program monitoringa.

nom ulju. Analitičke analize su, na sedam uzoraka nerafiniranih ulja i dva hladno prešana, provedene u Hrvatskom zavodu za javno zdrav-stvo i Institutu „Ruđer Bošković“.

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, pod vodstvom dr. sc. Lee Pollak, analiziran je udio i sa-


DogAđAJI DogAđAJI

ISPRED ŠKOLE KOJA NOSI NJEGOVO IME OTKRIVENA BISTA IVANA ŠVEARA

Velikanima Ivanića trajni spomen

Bista Ivana Šveara, svećenika, pisca prve hrvatske povijesti na hrvatskom jeziku, otkrivena je ispred Srednje

škole, koja nosi njegovo ime, u Ivanić-Gra-du. Isklesana u bračkome kamenu, djelo je akademskog kipara Ivana Kujundžića. - Kao što je brački kamen postojan i trajan, tako će i ova bista biti podsjetnik svima koji će uz nju prolaziti da su jezik, kultura, vjera i običaji identitet jednoga naroda. Moramo biti svjesni važnosti čuvanja i njegovanja naše povijesti - rekla je ravnateljica škole Ksenija Pavlović.

Ivan Švear je rođen u Ivanić-Gradu pri-je 240 godina. - Ova bista je tek početak priče kojom želimo odati počast značajnim i veli-kim osobama koje su rođene u Ivanić-Gradu. Velikanima koji su zaslužili da se njihovo djelo obilježi na ovakav na-čin - rekao je gradonačelnik Javor Bo-jan Leš, koji je zajedno s ravnateljicom škole i županom Stjepanom Kožićem i otkrio Švearovu bistu. Županija je u njezinu postavljanju sudjelovala i fi-nancijski. - Teško je reći je li Švear bio najbo-lji svećenik među povjesničarima ili najbolji povjesničar među svećenici-ma. U svakom slučaju, mladima mo-ramo dati poticaje da ne zaborave djela koja su ostala iza ovoga velikog čovjeka. Vrednota koje nam je ostavio trebamo se sjećati - rekao je župan. Bistu Ivana Šveara blagoslovio je bi-skup sisački mons. Vlado Košić.

Mladima moramo dati poticaje da ne zaborave djela koja su

ostala iza ovoga velikog čovjeka. vrednota koje nam je ostavio trebamo se sjećati - rekao je župan mr. sc. Stjepan Kožić

PROMOVIRANA KNJIGA DUBRAVKA KLARIĆA 'RAZBIJENI SNOVI'

Ovisnici i njihove sudbine U Zagrebu je promovirana knjiga „Razbijeni sno-

vi“, autora Dubravka Klarića, magistra krimina-listike, člana Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga Zagrebačke županije te člana županijskoga Antikorupcijskog povjerenstva. Knjiga na literaran način, s auto-biografskim elementima, govori o ovisnosti, kriminalu, 'prljavština-ma', odnosno ljudskim porocima - o svemu onome što čovjeka prati s njegove negativne strane. - Ovo je moja osma knjiga, ali prva s literarnim pristupom. U njoj go-vorim o ovisnicima i njihovim sudbinama u trenut-ku kada su bili obuhvaćeni našom kriminalističkom obradom. No, nisam prepričavao njihove priče, nego u knjizi ja pričam o njima. To je ispovijest isku-snog inspektora, odnosno manja studija o ljudskoj

prirodi - rekao je Klarić, dodavši da svaka knjiga, pa tako i „Razbijeni snovi“, šalje određenu pouku. - Poruka ove knjige je kako bi u životu trebalo biti, ili kako bih ja htio da bude. To je moja pjesnička slobo-

da! - rekao je Klarić. O knjizi su govorili njezini recenzen-ti: general Mate Laušić - diplomira-ni kriminalist, umirovljeni načelnik Uprave vojne policije OS RH, Mile Novaković - dugogodišnji operati-vac, umirovljeni načelnik kriminali-stičke policije MUP-a Srbije i Veljko Đorđević - specijalist psihijatar u

Klinici za psihološku medicinu i profesor na Katedri za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fa-kulteta Sveučilišta u Zagrebu. U ime Županije, promociji je prisustvovao zamjenik župana Rudolf Vujević.

Knjiga na literaran način, s autobiografskim

elementima, govori o ovisnosti, kriminalu,

'prljavštinama', ljudskim porocima...

Isklesana u bračkome kamenu, bista je djelo akademskog kipara Ivana Kujundžića

tRADICIoNALNI mImoHoD U pRIgoDI mEđUNARoDNogA DANA RUžIČAstE vRpCE

Ako se na vrijeme otkrije, izlječivost karcinoma dojke je preko 90 posto

U prigodi Međunarod-noga dana ružičaste vrpce (obilježava se

prve subote u listopadu), Udruga Edukacijom pro-tiv raka dojke Zagrebačke županije organizirala je u Velikoj Gorici tradicionalni mimohod žena. Njime se iznova upozorilo na sve učestalije obolijevanje od raka dojke, te ukazalo na važnost samokontrole i ranog otkrivanja ove zlo-ćudne bolesti. Mimohodu su se, uz ostale, pridru-žili župan Stjepan Kožić, predsjednik Županijske skupštine Dra-žen Bošnjaković i potpredsjednik Mario Vlahović. - Ako se na vrije-me otkrije, izlje-čivost raka dojke je preko 90 posto. Izuzetno je bitna prevencija, bilo ultrazvukom, bilo mamografijom, ali

još više i edukacija kako bi žene znale prepoznati da se na dojci nešto događa - izjavio je župan Kožić, pod-sjetivši da je Zagrebačka županija prva u RH, upravo za potrebe Udruge Edukaci-jom protiv raka dojke, kupi-la mobilni mamograf. Bilo je to 2003., a lani je, za potrebe županijskoga Doma zdrav-lja, nabavljen novi.

- Ako se barem jed-noj ženi na vrijeme otkrije rak dojke i ako se ona izliječi, učinili smo puno - rekao je župan.U Hrvatskoj od raka dojke godišnje oboli svaka deseta žena, odnosno njih oko 2500. Na žalost, umi-re ih gotovo tisuću.

u Hrvatskoj od raka dojke godišnje oboli svaka deseta žena

Zagrebačka županija je prva županija u RH koja je, još 2003., kupila mobilni mamograf

IVANIĆ-GRAD

Lucija Fabek iz Samobora (studentica Ekonom-skog fakulteta), Paola Franceković, također iz Samobora (studentica Prehrambeno-biotehno-loškog fakulteta), Lucija Šember iz Jastrebarskoga (studentica Ekonomskog fakulteta), Valentina Trcak iz Svetog Ivana Zeline (studentica Agronomskog fakulteta) i Doris Vincek iz Brdovca (studentica ekonomije na Veleučilištu „Baltazar“) konkuriraju za krunu Vinske kraljice Zagrebačke županije za 2016. godinu. Testiranje

kandidatkinja održano je na gospodarstvu „Lagradi“, vla-snika Ivana i Mislava Velika-novića, na Plešivičkoj vinskoj cesti. Nakon pismenog ispita (poznavanja opće kulture, eno-gastronomije, kulture stola...), pet kandidatkinja od-govaralo je na pitanja devete-ročlanoga ocjenjivačkog suda, kojim je predsjedao zamjenik župana Damir Tomljenović, a potom je pokazalo i praktič-no znanje (odabir, kušanje i komentiranje vina). Krunidba novoizabrane Vinske kraljice Zagrebačke županije bit će, tradicionalno, sre-dinom studenoga. Dosad je krunu Kraljice nosilo 12 djevojaka.

IZBoR Vinske kraljice ZA 2016.

Lucija Fabek

Lucija šember

paola Franceković

Doris vincek valentina trcak

otvorena sportska dvorana uz područnu školu rakitje · 2015-11-02 · posto, poveća i bruto...

Documents