p & l murray - umjetnost renesanse

7/16/2019 p & l Murray - Umjetnost Renesanse

1/38

PETER & LINDA MURRAYUMJETNOST RENESANSE DAVOR IFTARPRODUCTION

2. POGLAVLJE.

GIOTTO je umjetnosti zapada postavio novu viziju: scene iz Biblije i ivota svetaca danesu humanije i dramatinije, igrao se fizionomijama, likovi su realniji i stoga se prikazaniprizor lake ita. Takoer je uinio ogroman napredak u tehnici prikazivanja ljudskog tijelai stvorio je tako realistian stil kakav nije bio poznat od antikih vremena. Inspirirao seskulpturom, a prethodila su mu kiparska djela Nikole i Giovannija Pisana, koji su setakoer ispirirali antikom umjetnou.

1348. g. kuga prekida poticaje koje je dao Giotto i tek poetkom 15. st. njegove e ideje ponovooivjeti. Zadnjih godina 14. st. opet se osjetila radost ivljenja. Umjetnost je napravila malo

inovacija u stilu, ali je svjedoila o novoj slici svijeta, bezbrinoj, rafiniranoj, elegantnoj i lansirate modu koja e vrlo brzo biti prihvaena u Francuskoj i Italiji. Ovaj se stil naziva INTERNACIO-NALNOM GOTIKOM.

MELCHIOR BROEDERLAMRETABL IZ DIJONA oko 1390.Izraen za opatiju u Champmolu kraj Dijona.Sauvana su dva krila; na unutranjoj stranilijevih nalaze se Navjetenje i Vizitacija, ana desnima su Prikazanje u Hramu i Bijegu Egipat. Boje su svjetle i svjee, a detaljipitoreskni. Djelo ima slinosti s Giottom, Si-moneom de Martinijem i braom Lorenzetti,to pokazuje prodor talijanskih ideja u Avig-non, gdje je 70 godina bilo papinsko sjedite,odakle se ire Europom. Time se objanjava-ju talijanski utjecaji na gotiku, koji dovode doplodne sinteze Sjevera i Juga i nastanka in-ternacionalne gotike. NAVJETENJE I VIZITACIJA PRIKAZANJE U HRAMU I BIJEG U EGIPAT

CLAUS SLUTERSKULPTURE PORTALA U CHAMPMOLUZa opatiju u Champmolu, na velikom portalu Sluterradi skulpture vojvode Filipa i vojvotkinje, koje nji-hovi sveci zatitnici predstavljaju Djevici s djetetom,smjetenoj na trumeau dvostrukog ulaza. Likovi su

izvedeni kao realistiki portreti, s duboko modelira-nim naborima odjee.

1


2/38

MOJSIJEV ZDENACU samostanu Champmol nalazi se i ovo Sluterovo re-mek-djelo, preivjelo samo u fragmentima. Sauvanaje skupina od 6 proroka, snane monumentalnosti.

BRAA LIMBOURG MOJSIJEASOSLOV VOJVODE OD BERRYJA 1416.Najpoznatije i najuspjelije djelo internacionalnegotike, koje su napravila braa Pol, Henequin iHerman de Limbourg. To je proizvod dvorskeumjetnosti u kojem se vidi utjecaj Broederlamo-

va retabla. Vea panja je posveena kostimimafigura nego njihovu volumenu, frizure dama supo zadnjoj modi, konji i psi su naslikani s punorealizma u detaljima, a pozadina je plitka kao natapiseriji. Upravo po tome se internacionalna go-tika razlikuje od stila velikih firentinskih umjetnikana poetku 15. st. Dekorativni karakter ovakvihdjela godio je ukusu mecena i zahvaljujui dopa-dljivosti ovaj se stil brzo proirio cijelom Europom.

LORENZO MONACO 1370 - 1425.Dolazak internacionalne gotike u Firenzu ogleda se u radovima Lorenza Monaca, ija sudjela u Giottovoj tradiciji. U Firenzu je stigao iz rodne Sienne i uao u samostan SveteMarije od Anela u kojem je bila poznata iluminatorska kola.

KRUNIDBA BOGORODICE 1413.Monaco je napravio dvije verzije Krunidbe Bogoro-dice, jednu 1413. i drugu, veoma slinu, iste godine.

Oba djela slijede tradicionalnu formu retabla 14. st:na pozlaenoj pozadini likovi su bez teine i ivih bo-ja, a pespektiva i volumeni tijela su prikazani sumar-no i konvencionalno.

POKLONSTVO KRALJEVARad nije datiran, ali nastaje pri kraju njegova ivota.Djelo je drugaije od prethodnih i u njemu se jasnoosjea utjecaj Gentilea da Fabriana. Kompozicija je

lukovima podijeljena u tri dijela, Bogorodica s djete-tom u krilu i Sv. Josip su na lijevom panou, a kraljevis mnogobrojnom pratnjom zauzimaju srednji i desni

2


3/38

pano. Prostor je premalen za tako veliku skupinu.

GENTILE DA FABRIANO 1370 - 1427.Vrhunac internacionalne gotike poklapa ses dolaskom Gentilea da Fabriana u Firencu.Radio je freske u Sv. Ivanu Lateranskom i

Dudevoj palai u Veneciji, a nakon njegovesmrti radove je nastavio Pisanello.

POKLONSTVO KRALJEVA 1423.U tretmanu kostima vidi se utjecaj dvorske umje-tnosti sa Sjevera. Retabl je lukovima podijeljenna 3 dijela, Bogorodica s djetetom i Sv. Josipomje na lijevoj strani, dok ostatak prostora zauzima-ju kraljevi i pratnja.

ANTONIO PISANELLO 1395 - 1455.Pokazuje strastven interes za ptice, ivotinje ikostime. Sjajan je interpretator internacionalnegotike, odlian portretist i graver medalja (prvamedalja 1438.). Kao i ostali umjetnici internaci-onalne gotike, radio je brojne crtee na kojimarazrauje detalje: konje, pse, divlje ivotinje, o-djeu, biljke itd.

RAJSKI VRT, CRTE

Poetkom 15. st. u Firenci se oituju 2 suprotna stila koja su se borila kako bi zamijenilagiotovsku tradiciju. Primjerice, Gentile da Fabriano i Masaccio rade Bogorodice sdjetetom koje se meusobno razlikuju, a Ghiberti i Brunelleschi rade Abrahamovu rtvuna natjeaju za vratnice baptisterija u Firenci.

GENTILE DA FABRIANO:Bogorodica s djetetom - centralni dio retabla soltara obitelji Quaratesi: Madona lijepog lica drilijepo dijete, a sa svake strane zavjese provirujumali aneli. Boje inkarnata su njene i blijede, aizraz lica je beivotan. etiri sveca nose jednakuelegantnu odjeu, lelujavih nabora. To je armant-no djelo internacionalne gotike.

MASACCIO:Bogorodica s djetetom - dio poliptiha iz Pise:dijete je runo, Madona nije lijepa, jaka svjetlostpada slijeva, a sjene tvore dubinu. Prednji aneli

svirai su obasjani, stranji aneli su u sjeni. Poprvi put je slikar time dobio iluziju prostora. Tijelaimaju volumen, vidljiv je dekorativni naturalizam. FABRIANO MASACCIO

3


4/38

GHIBERTIGodine 1401. na natjeaju za izradu vratnica ba-ptisterija u Firenci pobjeuje Brunelleshija i Jaco-pa della Querciju s temom Abrahamova rtva.Njegov je rad bio tehniki trijumf jer je izliven u je-

dnom komadu. Nema dramatike, aneo se laga-no sputa s neba, a lijepa figura Abrahamova in-spirirana je klasikom.

BRUNELLESCHINjegova je ploa izraena iz vie dijelova koji sukasnije sastavljani, a u tehnikom pogledu ne do-stie njeno modeliranje i briljantnu obradu povr-ine Ghibertijeve scene. Brunelleschijev iskrivlje-

ni i uplaeni Izak brani se od noa, a aneo sestrelovito sputa kako bi zaustavio Abrahamovuruku.

MASACCIO 1401 - 1428.POLIPTIH ZA KARMELIANSKU CRKVU Pisa, 1427.

Poliptih je rastavljen, a dijelovi se nalaze u raznim

muzejima. Najvaniji pano je Bogorodica s djete-tom. Ostali dijelovi su: Sveti Pavao u Pisi i Raspe-e u Napulju. Zadrao je neke karakteristike 14. st:zlatnu pozadinu i tretiranje svake figure zasebno.Ipak je drugaiji od suvremenika i internacionalnegotike: trodimenzionalni likovi zauzimaju definiranomjesto u prostoru i podvrgnuti su istoj perspektivi.Njegov realizam velikim dijelom derivira iz skulptu-ra N. i G. Pisana, Donatella i Brunelleschija.

RASPEE, NAPULJ

FRESKE U KAPELI BRANCACCI S. Maria del Carmine, 1425 - 1428.

U kapeli rade Masaccio, Masolino i Filippino Li-ppi. Freske koje nalikuju poliptihu pripisuju se Ma-sacciju, a one nalik internacionalnoj gotici Masolinu.

POREZNI NOVI: jednostavni kontrasti boja imasa artikuliraju kompoziciju. Svi likovi su pod is-tim zakonom perspektive i dobivaju svjetlost iz istetoke koja odgovara prozoru kapele. Dramatina

tenzija vidljiva je u svim detaljima lica, tako da jesvaki apostol prepoznatljiv.

POREZNI NOVI

4


5/38

MASOLINO 1383 - 1447.Radi u tradiciji Giotta, a vidljiv je i jak utjecaj Masaccia. Vjerojatno je radio s Ghilbertijemna prvim vratima baptisterija. Ima ukus za kostime i anegdotalne detalje. Radio je freske ukapeli Brancacci, s Masacciom i Filippinom Lippijem. Nakon smrti Masaccia kod njega jo

vie dolazi do izraaja internacionalna gotika.

BOGORODICA S KRISTOMMasolinov prvi sigurno datirani rad, ne pokazu-je utjecaj Masaccia, ve vie nalikuje na Bogo-rodice Lorenza Monaca.

USKRSNUE TABITAElegantni mladii koji se eu u stranjem pla-nu freske pokazuju njegov smisao za kostimei detalje. Nedostaje mu Masacciov osjeaj zatrodimenzionalni oblik i modeliranje pomousvjetla i sjene.

HERODOVA GOZBACastiglione kod Milana, 1435.

Likovi na freski pokazuju slinost s onima naPoklonstvu kraljevaGentilea da Fabriana, akostimi su pod utjecajem Pisanella.

LEON BATTISTA ALBERTI 1404 - 1472.Roen u Genovi, s obitelji dolazi u Firencu 1428. g. Bio je humanist, znanstvenik iarhitekt, ali vie u teoriji estetike nego graditelj. Zbog toga je trebao suradnike zarjeavanje tehnikih problema:

Mattea de' Pastija za Tempio Malatestiano u Riminiju,Bernarda Rossellina u Firenci iFancellija u Mantovi.

Bio je prvi koji je proelje artikulirao pilastrima klasinog reda i prvi je proelje rimskoghrama primijenio na kranskoj crkvi.

5


6/38

Palaa Rucellai (1446.) njegovo je prvo djelo u Firenci.Internacionalna gotika u Njemakoj i ekoj drugaija je od realizma Majstora Flemallea iJana Van Eycka, to je vidljivo upravo u tretiranju draperije - uglasti stil (der eckige Stil).

3. POGLAVLJE.

JACQUES DARETPOLIPTIH ROENJA KRISTOVOG 1435.Poliptih se sastoji od 4 panoa i raen je za samostanSv. Waast pored Arrasa. Ovo Roenje ima puno togazajednikoga s Roenjem Majstora iz Flemallea.

MAJSTOR IZ FLMALLEA (Robert Campin?)

TRIPTIHNAVJETENJA IZ MERODEANa jednoj strani se nalaze dva donatora, a na dru-goj Sv. Josip koji radi miolovku. Karakteristinisu snaan realizam i uglaste forme, teka draperijapada u gustim naborima, a u enterijeru je mnotvodetalja.

SVETI JOSIP RADI MIOLOVKU

Na centralnom panou Navjetenja naslikan je nizdetalja: objeen kotao za vodu s runikom porednjega, reetkasti kapci na prozorima, dugaka klu-pa na koju se naslanja Bogorodica, knjiga, svijeai cvijet u vazi.

6


7/38

OLTAR IZ WERLASauvane su samo vratnice. Na jednima suprikazani donator (sveenik) i Ivan Krstitelj,a na drugima Bogorodica koja sjedi i ita po-red vatre, dok je u pozadini otvoren prozorprema pejzau. Iza Ivana Krstitelja je kon-

veksno ogledalo koje reflektira scenu - detaljposuen sa slike Zaruke Arnolfinijevih JanaVan Eycka.

JAN VAN EYCK umro 1441.Nisu poznati ni datum ni mjesto njegova roenja. Godine 1425. ulazi u slubu vojvodeFilipa Dobrog u Burgundiji i kao dvorski slikar tamo ostaje do kraja ivota. Velik broj djelamu je potpisan i datiran. Pokazuje konstantnu kvalitetu i relativno brz razvoj.

GENTSKI OLTAR 1432.iroki poliptih, otvo-

ren ima oko 5 m, avisok je 3,5 m. Nanjemu je sudjelovaoi stariji brat Hubert.Meu panoima ne-ma povezanosti:

gornji dio centralnog panoa: Bog Otac izmeu Marije i Sv. Ivana Krstiteljalijevo i desno od sredine: aneli sviraju i pjevajulijevo i desno na krajevima: goli Adam i Evadonji dio centralnog panoa: Oboavanje janjeta

Na zatvorenim vratnicama:- na vrhu su 4 male figure sibila i proroka, a na trakama je tekst- u sredini je Navjetenje, a izmeu Djevice i anela su 2 mala panoa:

na lijevom je prikazana bifora s pogledom na gradski trg,na desnom su vr, umivaonik i runik u nii

- u donjem dijelu su na krajevima donator i njegova ena, au sredini donjeg dijela njihova 2 sveca zatitnika - dva Sv. Ivana, prikazana kao skulpture.

7


8/38

Svjetlo je udno i ne odgovara prozorima na slici. Eyck je pokuao stvoriti jedinstvo, pa je u sred-njem dijelu strop s gredama zajedniki, a u donjem svi panoi imaju trolisne lukove. Na unutranjojstrani likovi su raznih veliina: najvei je Bog Otac (srednjovjekovna tradicija: veliina dajeznaaj).

OVJEK SA CRVENIM TURBANOM 1443.Djelo je slino Portretu ovjeka Majstora Flemallea,a lik ima sitno i bezizraajno lice.

ZARUKE ARNOLFINIJEVIH 1434.Iznad glave talijanskog trgovca je zapaljena svijeakoja simbolizira boju prisutnost, do nogu mlade e-

ne nalazi se mali pas kao simbol brane vjernosti, aiznad ogledala koje odraava scenu nalazi se natpisJohannes de Eyck fuit hic 1434. Perspektiva sobe jedaleko od optikih teorija u Firenci onog vremena, aliipak je iluzija realnosti odlina.

MADONA KANONIKA VAN DER PAELEA U djelima Jana Van Eycka nema dramatike, tek pone-kad neodreen nejasan pokret kao kod Sv. Juraja. Bo-gorodica koja s poluosmjehom gleda dijete, sjedi kaovelika dama na prijestolju ispod raskonog baldahina.Slikarstvo Sjevera je tafelajno, dok talijanske mecenepreferiraju freske.

MADONA KANCELARA ROLINAUsprkos svoje virtuoznosti, Van Eyck nije imao tolikoutjecaja u Njemakoj ni Europi kao Rogier van derWeyden. Perspektivno nisu dobro definirana dva likau srednjem planu koja gledaju prema udaljenom gradu.

8


9/38

KONRAD W ITZKRIST HODA PO VODI 1444.Scena je prikazana realistiki i ak se moeprepoznati enevsko jezero. Djelo je blie

Majstoru iz Flemallea nego Janu Van Eycku.

PETRUS CHRISTUSNakon Janove smrti 1441. on je najvaniji slikar u Brugesu. Po objektivistikom realizmudjela su mu najblia Janu, ali ga nikada nije dostigao kvalitetom. Najbolji je u portretima.

SV. ELIGIJE I ZARUNICI 1449.Svetac je prikazan kao zlatar koji mladom parupokazuje prsten. Detalji interijera podsjeaju naEyckove Zaruke Arnolfinijevih, a i tema jeslina.

POLAGANJE U GROBNastoji postii dojam traginosti, ali ukoe-ne poze, zdepasti, besmisleni oblici, nedo-statak uvjerljivosti osjeaja i nespretni obli-ci draperije onemoguili su njegov napor.

SV. JERONIMAtribucija djela nije posve razrijeena, imadosta pretpostavki, a moda je kopija VanEyckovog originala iz 15. st.

9


10/38

4. POGLAVLJE.

NAJVEI SLIKARI U FIRENCI SREDINOM 15. ST:.

FRA ANGELICO

FRA FILIPPO LIPPIDOMENICO VENEZIANO

ANDREA DEL CASTAGNO

FRA ANG ELICO oko 1400 - 1455.Suvremenik Masolina i Donatella. U djelima se os-jea utjecaj Masaccia, koji je takoer utjecao i naFra Filippa Lippija. Uenik: Benozzo Gozzoli. Trifaze: u Fiesolu, u S. Marku u Firenci i u Rimu.

MADONA LINAIUOLI 1433.Ovaj retabl je njegovo prvo djelo datirano sa sigur-nou. Osjea se utjecaj Masaccia.

MADONNA LINAIUOLIDJEVICA S DJETETOM, SVECIMA IANELIMA Sv. Marko, Firenca, 1440.Retabl iz samostana Sv. Marka. Kompozicija je slobo-

dnija, prostor je manje natrpan, prijestolje ima klasinuformu i posueno je iz Michelozzove nie u Or San Mi-chele, gdje se sada nalazi Nevjerica Sv. Tome.

Fra Angelicoje u samostanu Sv. Marka u Firenciapravio mnogo fresaka: po jednu u svakoj eliji,a vee u kapitularnoj dvorani, na odmoritima ihodnicima. U elijama je ikonografija manje direk-tna i scene nisu posve realistine. U radu sudjelu-ju i njegovi uenici.

DJEVICA S DJETETOM, SVECIMA I ANELIMA

DJEVICA S DJETETOM I OSAM SVETACASv. Marko, Firenca

Jednostavna kompozicija: po 4 sveca okupljena su sasvake strane, 4 pilastra dekoriraju zid na kojem je nias prijestoljem. Konvencionalno prikazana Djevica po-kazuje vrlo lijepo dijete, takoer konvencionalno nasli-kano. Jednom rukom blagoslivlja, a drugom dri kuglu.U osvjetljenju nema logike: pilastri bacaju sjene, unu-tranjost nie je u sjeni, lica su obasjana slijeva, to o-dgovara prirodnom svjetlu na hodniku, ali ni jedna oso-ba ne baca sjenu na pod, pa slika nema dubinu.

10


11/38

NAVJETENJE Sv. Marko, FirencaLikovi takoer ne bacaju sjenu, iako jako svjetlodolazi s lijeve strane.

SCENE IZ IVOTA SV. LOVRE I SV.STJEPANA Rim, 1447.Freska je dio dekoracije privatne kapele Nikole V.u Rimu. Logian realizam vlada u perspektivi, pri-sutna je jasnoa proporcija i narativnog sadraja.

Arhitektonski kadrovi odvajaju scene, detalji su pi-toreskni i anegdotalni. Upotreba chiaroscura figu-rama daje vrstinu.

FRA FILIPPO LIPPI 1406 - 1469.Radio je freske u koru katedrale u Pratu, ote-zao je posao kako bi to dulje bio uz Lukreci-ju Buti, redovnicu samostana u kojem je biokapelan, koja mu je rodila sina Filippina (1457).Uenici su mu bili sin Filippino i Botticelli.

MADONA TARQUINIA 1437.Lippi se udaljava od Masaccija i pribliava Donatellu.Lice djeteta je runo i podsjea na robustne putte s

Donatellove Cantorije. Dekor je arhitektonski.

RETABL BARBADORI po. 1437.Jedan od prvih datiranih primjera Sacra conversatio-ne. Dekor je arhitektonski, a Bogorodica sjedi na pri-jestolju u obliku nie. Lica malih anena na balustra-di podsjeaju na Donatellove putte. Svaki lik je indivi-dualiziran u najmanjim detaljima.

11


12/38

KRUNIDBA BOGORODICE 1447.Bogata povrina; nema loginog odnosa propor-cija: centralne figure Boga i Djevice s dva anelavee su od onih u prvom planu, ako se gleda per-spektivno.

HERODOVA GOZBA katedrala u PratuPrikazana je dramatika trenutka, stil je narativan,a nekoliko epizoda istodobno prikazanih, koje bitrebale bolje objasniti priu, izazivaju konfuziju.

BOGORODICA S DJETETOMtondo Pitti, 1452.U stranjem planu prikazana je pria o Sv. Ani.

BOGORODICA OBOAVA DIJETE UUMI 1455 - 7.Na ovom djelu, kao i na prethodnoj Bogorodici sdjetetom (tondo Pitti) vidi se promjena Lippijevastila: realizam nestaje do nivoa sladunjavosti i za-vrava u patetici.

12


13/38

DOMENICO VENEZIANO umro 1461.Pripada prvoj generaciji slikara firentinske renesanse.Bio je iz Venecije, a datum roenjaje nepoznat. Od 1432. do 1445. g. radi freske u Firenci, od kojih su sauvani samo frag-menti. Pomonik mu je bio Piero della Francesca, koji se tada prvi put susreo s firentins-kom umjetnou. Domenico je najveu panju poklanjao boji i igri svjetla, to e postati

karakteristika evolucije stila Piera della Francesca, a time slikarstva i izvan Firence. Samosu dva djela sigurno njegova i potpisana: "Bogorodica s dva sveca" i retabl Sv. Lucije.

TONDO POKLONSTVO KRALJEVA1432 - 1445.

Djelo svjedoi o njegovoj fazi internacionalne gotike.

RETABL SV. LUCIJEPerspektiva arhitekture i proporcije figura su prostu-dirane bolje nego na ostalim Sacra converzationedo tada naslikanim. Svjetlost je bljea i hladnija, a

boja ia.

SV. IVAN KRSTITELJ I SV. FRANJO Freska u Santa Croce, Venezianovo drugo potpisa-no djelo, pokazuje grublji linearni realizam.

13


14/38

ANDREA DEL CASTAGNO umro 1457.Najvaniji firentinski umjetnik nakon Masaccia. Ne brine se za volumen, ve linearni ritamDonatella prebacuje u domenu slikarstva. Ova se linearnost oito slagala s firentinskimtemperamentom jer se odrala do kraja stoljea, dok su boje i igra svjetlosti DomenicaVeneziana naile na indiferentnost. Izmeu 1440. i 1457. g. napravio je niz fresaka u

Firenci (npr. Posljednja veera, scene Muke, slavni mukarci i ene).

POSLJEDNJA VEERA freska, FirencaScena djeluje kao produljenje pravog refektorijau oitu gledatelja, a pod, strop i zidovi prekrive-ni su mramornim arama. Juda je jedina osobas prednje strane stola, to daje jak dramatski,vizualni i psiholoki efekt. Snano ocrtane obrve,teki oni kapci, tamna kosa, aureole koje kao

sjajni metalni tanjuri reflektiraju glave likova i na-bori vijugave draperije doprinose ivoj i grubojrealnosti.

SCENE KRISTOVE MUKE freske, FirencaScene su estoke, a takvi svjetlosni efekti nikadaranije nisu bili slikani. Raspeti Krist osvjetljen je o-dozdo svjetlou koja dolazi iz pravih prozora.

USKRSNUE freska, FirencaKrist se trijumfalno kao pobjednik die iz groba, a nemuno i otealih udova, kao na posljednjim Donatello-vim prikazima ove scene. Takav pristup nikad ranijenije bio vien: svi pokreti i forme definirani su snanimi vrstim potezima, a pespektiva i figure izvedeni suprecizno i savreno jasno. Poznavanje anatomije je sa-svim vizualno, ali njegovi oblici imaju opipljivu vrstinu.

USKRSNUE

SLAVNI MUKARCI I ENE freske, FirencaPojedinane figure sjaju blistavom svjetlou ispredtamnih "mramornih" nia. Prikaz ratnika Pippa Spa-na podsjea na Donatellovog Sv. Jurja, a likoviDantea i Petrarke podsjeaju na Donatellove proro-ke iznad vrata Stare sakristije.

3 pjesnika, 3 vojskovoe, 3 ene

DANTE PIPPO SPANO

14


15/38

KONJANIKA FIGURA NICOLOA DATOLENTINA freska, katedrala u Firenci, 1456.

Pokazuje oit i namjeran utjecaj Donatellovog konja-nikog spomenika Gattamelate. Kienija od Donate-llove skulpture, freska je monokromatska i prikazanau neobinoj perspektivi, ali ipak daje dojam slikaneskulpture.

UZAAE freska, Firenca, 1450.Bogorodica se izdie iz ruama ispunjenog groba ublistavoj mandorli koju nose 4 male figure anela, a

okruena je likovima Sv. Julijana i Sv. Miniata. Anelipodsjeaju na internacionalnu gotiku, ali je crte mo-deran i posve Castagnin.

PAOLO UCELLO 1396 - 1475.Radio je na prvim Ghibertijevim vratima baptisterija (od 1407.) i bio obrazovan u duhuinternacionalne gotike. Godine 1425. odlazi u Veneciju i pet godina radi na mozaicima Sv.Marka. Kad se (1431.) vratio u Firencu, donekle slika u Masolinovu stilu, a kasnije ga poi-nju zanimati perspektivna skraenja, iako nikada nije posve ovladao tim sustavom.

POTOP samostan S. Maria Novella, 1445.Najznaajnije djelo, slikano preteno u zelenkastomtonu. Monokromatika i jak akcent na svjetlosti i sjenistvaraju ekstremnu reljefnost, to je u skladu s Alber-tijevim traktatom o slikarstvu, u kojem zagovara upo-trebu monokromatike.

TRI SLIKE BITAKA 1454 - 1457.Nalaze se u Londonu, Uffiziju i Louvreu. Zamilje-ne su kao dekorativne povrine, prekrivene konji-ma, jahaima, leevima i orujem, a u pozadini suarolika polja s ratrkanim vojnicima. Tvrdo nasli-kani, bojni konji nose jahae u raskonoj arenojodjei, koplja i zastave daju dojam tapiserije, kolo-rit je iracionalan, a kompozicija fantastina.

BITKA KOD SAN ROMANAMOZAIK na Sv. Marku, Venecija, 1425 - 1430.Paolo Ucello 1430. zavrava mozaik nad glavnimportalom Sv. Marka u Veneciji.

15


16/38

OSIM FIRENCE, JAKA SU JO 4 UMJETNIKA CENTRA:

SIENA - pod utjecajem FirenceCENTRALNA TOSKANA I URBINO - Piero della FrancescaPADOVA I MANTOVA - MantegnaFERRARA - utjecaj Donatella, Mantegne i Piera della Francesca

PIERO DELLA FRANCESCA 1416 - 1492.Roen je u Borgo San Sepolcro. Danas vjerojatno najcjenjeniji slikar 15. st, ali njegovoremek-djelo, ciklus fresaka u San Francescu u Arezzu, stoljeima je bilo zanemarivano.Radio je freske u svom rodnom Borgu, Arezzu i Urbinu, a one u Rimu i Ferrari su unitene.Bio je pomonik svom uitelju Domenicu Venezianu u Firenzi (1439.), na ciklusu fresaka ubolnici Sta Maria Nuova.

KRTENJE KRISTOVO 1440. (sl. 98)Figure su dostojanstvene, prisutan je kontrast izmeu ap-solutne frontalnosti i apsolutnog profila, Krist je naglaenpostavljanjem pored drveta, aneli su mirni i velianstveni.Svjetlo koje ravnomjerno, bez sjena, obasjava sve likove isvjetli kolorit vjerojatno su utjecaj Donatella.

CIKLUS FRESAKA u S. Francescu, Arezzo, po. 1452.Ciklus ilustrira legendu o pronalaenju svetog kria. Doga-aji su prikazani bez reda, prisutna je simetrija u postavlja-nju prikaza, ponavlja se kontrastiranje frontalno postavljenihlikova s onima u profilu. Nema dramatike, pretjeranih gestaniti ekspresivnosti. Nedostaje perspektivna dubina, a jedno-stavni ravni oblici i blijede boje naglaavaju ravninu zida.

PRONALAENJE KRIA

USKRSNUE freska, Borgo San SepolcroKompozicija je slina Castagnovom Uskrsnuu, aliPiero della Francesca jae naglaava frontalnost,pejza u pozadini je jasniji, a Krista koji uskrsavapostavlja dublje u grob. Sam grob nalikuje oltaru iprevie je naglaen jer mu nedostaje perspektivno

skraenje.

16


17/38

BIEVANJE KRISTA 1450 - 1460.Mali pano slikan briljivom tehnikom i koloristikimbogatstvom. Ikonografski su nejasna tri ovjeka nadesnoj strani i njihova veza s bievanjem Krista uprostoriji na lijevoj strani.

PORTRETI VOJVODE I VOJVOTKINJEOD URBINA 1472.Portret vojvotkinje raen je na flamanski nain,a postavljanje u profil potjee od rimskih portret-nih medalja. Profil Federiga da Montefeltra ima ipraktino objanjenje: vojvoda je imao povrijee-

nu desnu stranu lica.

U to doba se javlja interes za flamansku tehniku slikanja uljem, pogotovo u Urbinu, gdje jedoao Joos van Gent radi jedne slikarske narudbe. U Urbinu Piero della Francesca sAlbertijem istrauje perspektivu, matematiku i arhitekturu. Mogue je da je Bramante,roen blizu Urbina, u to vrijeme bio njegov uenik. Perspektivna slika savrenoga grada izpalae Urbino vjerojatno je Pierovo djelo, inspirirano Albertijevim idejama.Napisao je rasprave: Perspektiva u slikarstvui Pet pravilnih tijela (o matematici).

ROENJENedovreno "Roenje" i "Sacra conversazione" (Brera,Milano, 1475.) njegove su posljednje slike koje pokazu-ju jak flamanski utjecaj, osobito vidljiv na "Roenju" gdjezbor anela pjeva otvorenih usta, a Bogorodica kleipred djetetom poloenim na skut njene haljine. Slika jeostala nedovrena.

OLTAR U BRERI"Bogorodica s Kristom, anelima i 6 svetaca ko-jima se moli Federigo Montefeltro" jedan je od naj-ranijih primjera potpuno razvijenog tipa sacra con-versazione s arhitektonskom pozadinom koja je treti-rana kao nastavak stvarne kapele u kojoj je skupinapostavljena. Ovaj oblik su u Veneciji razvijali GiovanniBellini i Antonello da Messina. Kompozicija je neobi-na: snana svjetlost obasjava Bogorodicu s djetetomsmjetenu ispred kora, a iznad njih je objeeno jednojaje, vjerojatno kao simbol vjenosti. Naglaene hori-zontale: linija izdignutog poda, ujednaena linija glavalikova, friz arhitrava i vijenac ispod kasetiranog svoda,presjecaju jednako jake vertikale figura i elemenataarhitekture.

17


18/38

ANDREA MANTEGNA Padova, 1431 - 1506.Bio je suvremenik Antonija Pollaiuola i Giovannija Bellinija. Odrastao je u Padovi, u kojojse u to vrijeme osobito prouavala antika. Intenzivno se zanimao za arheologiju i klasinuumjetnost. Oenio se Bellinijevom sestrom (1454.) i njegov klasicizam preko Bellinija

prodire u Veneciju, ali tamo pod njegovom rukom postaje njeniji i humaniji.

FRESKE U KAPELI OVETARI eremitska crkva, PadovaFreske su unitene, osim Sv. Kristofora i Uzaaa,ali postoje fotografije cijelog ciklusa.4 freske o ivotu Sv. Jakova rasporeene su u 2 reda.

Gornje freske:Sv. Jakov krsti Hermogena na putu za gubiliteSv. Jakov pred sucem,

perspektiva je postavljena prema visini oka gledateljai prikaz "lebdi" u prostoru.

Donje freske:SV. JAKOVA VODE NA GUBILITE SV. JAKOVA VODE NA GUBILITEMUENJE SV. JAKOVAtoka promatranja je u podnoju fresaka, pa su prika-zane iz mnogo otrijeg kuta.

Detaljno i arheolokom tonou prikazani su trijum-falni lukovi i oklopi likova. vrstoa formi potjee od

Donatella, kolorit varira od neobine svjeine do go-tovo monokromatike, a obrada detalja lica i draperijeje nevjerojatno precizna.

Muenje Sv. Kristofora na suprotnom zidu pokazu-je neto njeniju obradu, a dva dijela prie spojena suzajednikim arhitektonskim okvirom. MUENJE SVETOG JAKOVA

OLTAR SV. ZENONA Verona, 1456 - 1459.Raskid sa starim tipom poliptiha i nastavak razvojasacra conversazione u tip jedinstvene pale. Bogoro-dica okruena aneliima mirno sjedi na prijestolju,a na panoima s obje strane stoje sveci koji itaju ilirazgovaraju. Zajedniki arhitektonski okvir povezujesva 3 panoa u oblik otvorene loe, kroz koju se vidiograda od rua i nebo. Panoi su podijeljeni pilastrima,a s arhitrava vise girlande voa i lia koje se pro-teu s jednog na drugi pano. Detalji friza, medaljona,draperije i prijestolja savreno su obraeni, to epostati vanom odlikom firentinskog slikarstva. Svje-tlo je ravnomjerno i ini jasnim raspored figura i pro-

stor. Tonovi inkarnata su hladni, a oblici tako detaljnoobraeni da djeluju kao da su od kamena ili metala.

18


19/38

FRESKE U CAMERI DEGLI SPOSI palaa Gonzage, Mantova, 1474.

Prva renesansna posve iluzionistika dekoracija. Na2 zida su prikazani dogaaji u vezi s obitelji Gonzaga,

ali tako da su u kompoziciju ukljueni kamin i arhitek-tonski elementi sobe. Na prikazu obitelji koja okruujevladara likovi su iznad kamina, pa izgleda kao da zai-sta tamo stoje i sjede, a izvorne konate zavjese pro-storije naslikane su i na freskama.STROP se prividno otvara prema nebu iznad balustra-de preko koje se naginju figure i gledaju dolje u sobu.Iluziju pojaavaju 3 putta koja stoje na vanjskom rububalustrade i posuda s biljkama na njenoj ogradi.

SUSRET LODOVICA SA SINOMKARDINALOMFreska prikazuje Gonzagu koji se pozdravlja sa sinomFrancescom, kardinalom u Rimu. U pozadini je naslikanlijep pejza. Tvrdoa formi je znatno omekana, a fron-talna i poza u profilu podsjeaju na tretiranje likova Pie-ra della Francesce.

KRIST NA ODRU (Cristo Scorto) Brera, MilanoIzvanredno snaan efekt perspektivnog skraenja.

5. POGLAVLJE.

ROGIER VAN DER WEYDEN 1400 - 1464.Roen u Tournaiju, bio je Campinov uenik. Iako nije bio dvorski slikar kao Jan van Eyck,nosio je titulu slikara grada Bruxellesa sve do svoje smrti. Posjeivao je Rim i Ferraru.Ne postoje njegova signirana i datirana djela, pa mu se radovi atribuiraju prema velikom

19


20/38

oltaru koja je se sada nalazi u Pradu. Bio je izvrstan portretist.

SKIDANJE S KRIA iz EscorialaSlika ima mnogo dodirnih toaka s Polaganjem ugrob Majstora iz Flemallea: izdueno, teko i opu-teno Kristovo tijelo, krute poze ostalih figura, crte

lica Bogorodice, realizam bogatog brokata, tekinabori draperije i homogena svjetlost preko cijelogprizora. Figure su postavljene kao masivan friz is-pred vrstog zida, koji predstavlja modernizacijutradicionalne zlatne pozadine.

SV. LUKA SLIKA BOGORODICUDjelo pokazuje blisku vezu s Bogorodicom kancelara

Rolina Jana van Eycka: figure sjede u prostoriji kojaima prozor s kolonadom i pogled na daleki grad pres-jeen rijekom, pored koje dvije male figure gledaju sograde u srednjem planu. Kod Rogiera vladaju veaelegancija likova i osjeajnost prikaza.

NAVJETENJEPo naturalistikom prikazu interijera slika pokazujeutjecaj oltara iz Mrodea i Zaruka Arnolfinijevih Janavan Eycka.

NAVJETENJE

POLAGANJE U GROB galerija UffiziPravokutni grob u stijeni i ikonografija polaganja ugrob s uzdignutim Kristovim tijelom prikazanim kaoImago pietatis, nalikuju jednom djelu iz radioniceFra Angelica.

OLTAR SV. KOLOMBELik jednog od mudraca (na desnoj strani) pred-

stavlja Karla Smjelog, ohola dranja.

20


21/38

HANS MEMLING umro 1949.Roen je u Seligenstadtu blizu Frankfurta na Majni i bio je najznaajniji Rogierov

sljedbenik. Postao je graaninom Brugesa (1465.) i doivio velik uspjeh. Dekorativniji jeod Rogiera, manje inventivan u kompoziciji, zanima ga narativnost koja nadilazi znaajsamog dogaaja, a samo u portretima dosie svog velikog prethodnika. Najvei majstorbio je u diptisima s Bogorodicom i Kristom na jednoj strani i donatorima na drugoj.

TRIPTIH DONNE 1477.Primjer flamanskog oblika sacra conversazione,koji se najprije pojavio kod Jana van Eycka uBogorodici kanonika Van der Paelea. Detalji sulijepi, kolorit je draestan, a obrada je savrena.

OLTAR SV. URSULE bolnica u Brugesu TRIPTIHDONNE

Navodi se kao Memlingovo najvee djelo. Tako-er ima sve osobine Triptiha Donne, ali jo uzdodatak bukvalne narativne obrade.

HUGO VAN DER GOES umro 1482.

OLTAR PORTINARI 1475.Triptih raen za Tommasa Portinarija, predsta-vnika Medicija u Gendu, velikih je dimenzija, asvi su portreti u prirodnoj veliini. Utjecao je natalijanske umjetnike od Ghirlandaija do Leonar-

da. Na centralnom panou prikazano je Roenje.

POKLONSTVO MUDRACAMonumentalan primjer snanog osjeaja za bo-je i bogatstva kolorita. Kombinirao je virtuoznuobradu detalja sa smislom za monumentalnost,

u emu je dostigao van Eycka i Rogiera.

21


22/38

MAJSTOR NAVJETENJA IZ AIXANeidentificirani francuski majstor, nazvan pre-ma svom najznaajnijem djelu.

NAVJETENJE IZ AIXA 1442 - 1445.Narudba jednog suknara, a ne plemia. Figure sukompaktne, arhitektonski detalji su realistini, a sce-na je smjetena u trijem crkve. Na krilima triptiha,koja su razdvojena i nalaze se u Rotterdamu i Bru-xellesu, naslikana su dva proroka i svaki iznad gla-ve ima policu s gomilom knjiga i pisaim priborom.

JEAN FOUQUET 1420 - 1481.ivio je i radio u Toursu, gdje je vjerojatno imaoradionicu i dobio je titulu slikara Louisa XI. Puto-vao je u Italiju, to je vidljivo iz prikaza talijanskerenesansne arhitekture na pozadini njegovih sli-

ka, iako talijanska umjetnost na njega nije oso-bito utjecala.

PORTRET ETIENNEA CHEVALIERAPortret je nekad bio dijelom triptiha Melun, koji jesada podijeljen izmeu Berlina i Antwerpena.

6. POGLAVLJE.

MARTIN SCHONGAUERSlikar iz Colmara, izgravirao je petnaest slika i ug-lavnom preuzeo tipove i kompoziciju od Rogieravan der Weydena, koji je bio glavna inspiracija ni-zozemskim i njemakim slikarima krajem 15. st.

BOGORODICA U RUINJAKU22


23/38

Jedina sigurna Schongauerova slika. Figura u nat-prirodnoj veliini i gotikoj tradiciji pokazuje slinosts Rogierovim radovima.

ISKUENJE SV. ANTUNASchongauerove gravure bile su poznate u Italiji, aVasari navodi kako je mladi Michelangelo kopiraoovo djelo.

ANTONIO POLLAIUOLOBORBA GOLIH LJUDI 1475.Pollaiuolo je jedan od rijetkih talijanskih umjetnikakoji je radio gravure. Ovo djelo je radio istovreme-no s velikom palom Sv. Sebastijana i slino je postilu, ali gravura ima snagu i neposrednost koje ne-dostaju slici.

ANDREA MANTEGNABORBA MORSKIH BOGOVAMantegna je drugi talijanski umjetnik koji se baviograviranjem. Sam je zradio oko 9 gravura, a osta-le se pripisuju njegovoj radionici. Borba morskihbogova slina je Pollaiuolovoj Borbi golih ljudi. D-rer je sigurno poznavao Mantegnine grafike.

ALBRECHT DURER 1471 -1528.Roen u Nrnbergu, bio je najvei umjetnik koji se bavio graviranjem i nasljednik svihgrafikih tehnikih izuma Njemake. Izradio je oko 200 drvoreza i 100 gravura u metalu, aeksperimentirao je sa suhom iglom i kiselinom. Od 1494. do 1495. bio je u Veneciji, amoda i u Mantovi, Padovi i Kremoni, gdje je upoznao talijansku renesansu, to jepromijenilo pravac njegova razvoja.

AUTOPORTRET sada u Pradu, 1498.Na njemu Drer nosi najfiniju odjeu i pokazuje to-liko sujete da su ga zbog toga prijatelji zadirkivali.Najznaajnije je leonardovsko oduevljenje kosom.

23


24/38

MUKO KUPALITEJedan od najranijih velikih drvoreza (38 x 29 cm).

Oblici su detaljni, crte precizan, osjea se atmos-fera do tada nepoznata, a prikazani su tekstura ipriroda predmeta.

SIN RAZMETNI 1498.Novo ikonografsko rjeenje: prije je Sin razmetnistajao u polju meu svinjama, a sada je postavljen

u dvorite imanja u kojem gospodarske zgrade da-ju realitet sceni i on klei meu njima uzdignutih ru-ku u molitvi i pokajanju.

APOKALIPSA 1498.Sadri 14 drvoreza preko cijele stranice, a tekst jeotisnut na poleini. To je djelo koje stoji uz bok Le-

onardove Posljednje veere i Michelangelova stro-pa Sikstinske kapele.

ADAM I EVAGrafika koja se treba itati kao knjiga, bez sitnihdetalja koji bi smetali kompliciranom, mranom,

srednjovjekovnom nainu miljenja. Adam i Evasu pesonifikacije ideala klasine ljepote, harmoni-je i proporcije, a Adam podsjea na Apolona Bel-vederskog.

DRVOREZI "IVOT BOGORODICE"Zadnje djelo prije nego to je po drugi put otiaou Veneciju. Planirao je da serija ima 20 ilustracija,17 je napravio prije odlaska, ostatak kasnijih godi-

24


25/38

na, a sve je izdano kao knjiga, slino Apokalipsi.

SV. EUSTAHIJE 1501.Najvea i najsjajnija od svih Durerovih gravura

(24,5 x 33 cm). Ispunjena je minuciozno izvede-nim detaljima, a glavni predmet je odnos propor-cija ovjeka, ivotinja i prirode. Dubina pejzaaizvedena je u postupnim etapama, a sve figuresu prikazane frontalno, troetvrtinski i u profilu.

BOGORODICA SA ELJUGAROM 1506.Slika nastala u Veneciji, prikazuje malog Sv. Ivanana leonardovski nain.

BOGORODICA SA ELJUGAROM

ETIRI APOSTOLA 1526.Dva panoa zamiljena kao krila za jedan triptih.Na svakom su po dva apostola: Sv. Ivan i Sv.Petarna jednom, a na drugom Sv. Pavao i Sv.Marko. Ove 4 figure personificiraju i 4 tempera-menta: sangvinika, kolerika, melankolika i fleg-matika. ini se da podsjeaju na 4 sveca s kri-la Bellinijeva oltara u S. Maria dei Frari. To je

posljednje veliko Drerovo djelo.

SV. IVAN I PETAR SV. PAVAO I MARKO

7. POGLAVLJE.HIERONYMUS BOSCH 1450 - 1516.Izvanredan tehniar u slikanju uljem i jedan od najudnijih slikara svih vremena. Razvio jeavolom opsjednutu matu, karakteristinu za srednji vijek. Dobar dio njegovih simboliza-ma je teko razumjeti. Srodni su mu bili Breughel u kasnijem 16. st. i potom Grunewald.

25


26/38

VRT UIVANJA BROD BUDALA RASPEEGRUNEWALD 1470 - 1528.Vei dio ivota provodi u slubi nadbiskupa iz Mainza, a kasnije kardinala Albrechta,takoer u Mainzu. Djela mu izraavaju patnju ranog 16. st. vie nego djela ostalihumjetnika. Po slikanju stranih rana i lica umiruih u agoniji, on stoji na suprotnom poluod elegine mirnoe visoke renesanse, koja je tada u Rimu bila u zavrnoj fazi.

IZENHAJMSKI OLTAR 1515.Grunewaldovo remek-djelo, na kojem upotrebljavaizmuene gotike likove radi postizanja izraajnosti.Koristio je svoje veliko slikarsko tehniko znanje ka-ko bi izrazio emocionalnu poruku uasnog realizma.Oltar ima 4 sloja slikanih povrina: dva krila obuhva-aju centralni oltar, koji se sastoji od 3 skupine sve-taca rezbarenih u drvetu. Uz to postoje 2 bona pa-noa i predela. Na oltaru su prikazani Sv. Sebastijan(zatitnik od gube), Sv. Antun opat i Sv. Pavao pus-tinjak.

RASPEE na vanjskoj strani oltara nije prikazano RASPEEkao dogaaj, ve kao razmiljanje o najstranijim vi-dovima patnje, koju naglaava Sv. Ivan Krstitelj upi-

rui prstom na izmueno Kristovo tijelo. Ispod krianalazi se rtveno janje.

Na prvim unutranjim stranama krila nalaze se Nav-jetenje, Roenje i Uzaae, a na sljedee dvijeunutranje stranice su Sv. Pavao i Sv. Antun, te Is-kuenje Sv. Antuna.

ROENJE

SANDRO BOTTICELLI 1445 - 1510.Vjerojatno je bio uenik Fra Filippa Lippija. Uz firentinsko naslijee najvie ga vee linear-nost. Uz njenu ljupkost i bespolnu senzualnost, djela pokazuju tvrde, krute konture i mra-mornu vrstou povrina. Ljiljane, rue, enju i ushienje objedinjuje skoro gotika pre-ciznost linije, a traenje vrstih formi proizlazi iz firentinske zaokupljenosti skulpturom.Oko 1480. radi i tri freske za Sikstinsku kapelu.

ROENJE VENEREKrajnje rafiniran prikaz koji u obliku jednostavnemitologije interpretira Venerin mit u kranskomduhu.

26


27/38

ALEGORIJA PROLJEAVrsta alegorije koja Veneru prikazuje kao personifi-

kaciju poganske Bogorodice, koja ovjekov duh tre-ba uzdignuti prema razmiljanju o boanskoj ljepoti.

MISTINO ROENJEBotticellijevo kranstvo postaje manje neobino ijasnije kransko. Kako bi istaknuo znaaj Bogoro-

dice i Krista i relativnu nevanost ljudi, okrenuo seranom srednjovjekovnom nainu zanemarivanja o-dnosa veliina i perspektive, prikazujui visinu liko-va prema njihovoj vanosti, pa je Bogorodica naj-vea iako je postavljena u srednji plan slike.

SKIDANJE S KRIAPosljednja djela imaju neto od emocionalnog in-tenziteta sjevernjaka. Ovo djelo moe se uspore-diti s 10 godina kasnijim Raspeem Grnewalda.Tragina maska Bogorodice i oputeno Kristovotijelo su patetini, ali ravnotea kompozicije i upo-treba istih formi kako bi se izrazila tuga, razliitisu od Grnewaldove uasne vizije.

FILIPPINO LIPPI 1458 - 1504.Nakon smrti svog oca (1469.) vjerojatno je bio Botticellijev uenik. U njegovim djelima imajo vie nervoze i pokreta: svaka draperija divlje lepra, sve figure lebde ili se dreafektirano, likovi pokazuju i previe strasti, ali na njima su manje izraeni pravi osjeaji.Ovo se ne odnosi jedino na njegovo remek-djelo "Bogorodica se javlja Sv. Bernardu".

BOGORODICA SE JAVLJA SV. BERNARDU Slika je nastala istodobno kad i mirna, ali prili-no otuna Peruginova verzija iste teme. Ova

Filippinova slika ima ljupkost i njenost kojenjegova djela samo ponekad doseu.

27


28/38

BOGORODICA S KRISTOM, SV. DOMINIKOMI SV. JERONIMOMTakoer jedno od Lippijevih djela koje pokazujeljupkost i njenost.

SV. FILIP ISTJERUJE AVOLA freska u kapeli Strozzi

Freske u kapeli Strozzi u Firenci pokazuju Lippi-

jevu elju da postigne emocionalno uzbuenje ipokae svoje poznavanje antikih tema.

Ove su slike raene krajem 15. st. i pokazujukako je tok umjetnosti skrenuo prema trezve-nosti i realizmu Perugina i Leonarda, ija suistraivanja bila vie usmjerena prema stvar-nosti i jednostavnim kompozicijama, a ne gro-zniavoj emocionalnosti manirista 15. st.

PIERO DI COSIMONjegova su djela na pola puta izmeu Filippina iBotticellija na jednoj strani i Perugina i Leonardana drugoj. Bio je samovoljan i ekstravagantan, anajveu slavu kod suvremenika stekao je nacrti-ma za karnevalske povorke.

LAPITI I KENTAURIDjelo pokazuje ljubav prema prirodi i poluljudskimbiima.

8. POGLAVLJE.

LEONARDO DA VINCI 1452 - 1519.Uvijek je bio slavan zbog velikog raspona svog genija: jedan od najveih slikara, najboljianatom na svijetu, istraivao je botaniku, geologiju, mehaniku i ak aeronautiku. Naslikao

28


29/38

je oko 15 slika, ali neke su tako oteene da ih se ne moe restaurirati. Poeo je kaoVerrochijev uenik, koji ga je zaposlio kao glavnog slikara u radionici. Koristio je novuuljanu tehniku, ali je eksperimentirao ovom metodom, pa su zato mnoge slike oteene.NAVJETENJEDjelo koje je naslikao dok je jo bio u Verrocije-voj radionici. Krila anela su u detaljima napra-

vljena prema krilima ptice, razliito od uobiaje-nih prikaza krila drugih umjetnika, a draperijaBogorodice slikana je prema stvarnom komadutkanine, dok su drugi radili po sjeanju.

BOGORODICA S KARANFILOM 1470.Vaza sa cvijeem i kapljicama rose tako je vjetoi minuciozno naslikana, da je Vasari o tome pisaocijelo stoljee kasnije.

PORTRETGINEVRE DE BENCI 1474.Blijedo lice modela izvire iz tamne pozadinena kojoj su paljivo izraene grane smreke(ginepra) to ukazuje na njeno ime. Izvornosu biile naslikane i ruke, ali je slika kasnijepodrezana. Leonardo je ve tada razvio por-tret do pasa, koji kasnije vodi prema Mona Lisi.

POKLONSTVO MUDRACA po. 1481.Najznaajnije djelo tog perioda, koje Leonardonije zavrio. Velik broj figura okupljenih oko Bo-gorodice s Kristom tako je rasporeen da najbi-tniji likovi nisu zagueni. To je postignuto pira-midalnim oblikom kompozicije koji stvara efek-nu dubinu i vodi oko prema najvanijim dijelovi-ma. Na slici je mnotvo prostudiranih pokreta i

izraza lica, a sjenom obavijene figure okupljenesu oko osvjetljene centralne skupine.Ova slikaje prekretnica i odreuje pravac firentinskog, atime i talijanskog slikarstva.

BOGORODICA MEU STIJENAMAPostoje 2 verzije ove slike (u Louvreu i Nacional-noj galeriji u Londonu). Osnovni oblik kompozicije

je piramidalan, a meusobni odnosi figura tvoretrokut na ijem je vrhu glava Bogorodice. Leonar-dov interes za botaniku i geologiju vidi se u ud-

29


30/38

noj dekoraciji peine i cvijeu koje prekriva tlo.

POSLJEDNJA VEERAu Sta Maria delle Grazie, oko 1497.

Najslavnija slika na svijetu, djelo visoke renesanse,

danas je velianstvena ruina. Prvi put apostoli nisupostavljeni simetrino lijevo i desno od Krista, negou skupinama po tri razliita tipa. Juda se ne izdvajasmjetajem ispred stola, nego povlaenjem unazadi licem koje je jedino u sjeni.

Krajem 1499. Francuzi su zauzeli Milano, dinastija Sforza je pala, a Leonardo i Bramantenaputaju grad. Bramante je otiao u Rim, gdje e graditi arhitekturu koja ini sr visokerenesanse i posvetiti se planovima novog Sv. Petra. Leonardo preko Mantove i Venecijestie u Firencu (1500.) gdje je proveo 6 godina i intezivno prouavao anatomiju.

BOGORODICA S KRISTOM I SV. ANOM Na nekoliko kartona razradio je problem kako u ob-lik piramide ukomponirati fiziki i psiholoki poveza-nu skupinu dvoje odraslih i dvoje djece. Najranijikarton, sada u Londonu, izraen je pri kraju borav-ka u Milanu. Bogorodica sjedi na koljenu Sv. Anedrei Krista koji se naslanja na njih obje, a mali

Sv. Ivan nije sasvim povezan sa skupinom.

MONA LIZAPortret supruge jednog firentinskog inovnika. Svo-jim prekrienim rukama na naslonu stolice ini kla-sinu portretnu pozu do pasa, a prozor iza nje gle-da u sjenovit i tajanstveni pejza. Raena je finomuljanom tehnikom.

Leonardo se sporazumio s francuskim osvajai-ma i 1506. se vraa u Milano, gdje postaje slikarFrancoisa I. Uz prouavanje anatomije, bavio seprojektom spomenika guvernera Trivulzija. Na-kon zavretka francuske vladavine (1512.), na za-htjev Giulija de Medicija nastanio se u Vatikanu,

gdje 4 godine nije nita radio, dok su Rafael i Mi-chelangelo stvarali svoja najvea djela. Na pozivFrancoisa I. (1517. g.), umoran i ostario odlazi u

30


31/38

Francusku. Utjecaj Leonarda u Italiji bio je tolikovelik da su mnogi kopirali njegov stil.

9. POGLAVLJE.

SIGNORELLI oko 1440 - 1523.Roen u Cortoni, bio je uenik Piera della Francesca. Kasnije odlazi u Firencu, a oko 1480.dobiva narudbu za jednu fresku u Sikstinskoj kapeli. Njegova kasnija djela (od 1505.)karakterizira sirov, kriav kolorit i nezanimljivo ponavljanje, u skladu s provincijskomradionicom koju je drao posljednjih godina ivota.

CIKLUS FRESAKA katedrala u Orvietu, 1499 - 1503.Ciklus predstavlja vrhunac njegove karijere i jed-no od karakteristinih djela kasnog 15. st. Cijela

kapela je oslikana: na zidovima su 4 velike freske,a manje su na svakoj strani prozora iznad oltara,na svodovima i oko luka ulaza.

Na POSLJEDNJEM SUDU, ispod fra Angelicovefigure Krista, nalazi se prikaz blagoslovljenih i pro-kletih. avoli i prokleti crtani su snanim tvrdimkonturama; avoli nalik ljudima mue svoje zgre-ne rtve i naslikani su sivom, purpurnom i zelenombojom, koja poveava njihovu grozotu. NedostatakSignorellijevih fresaka: ispunjene su mnotvom ge-stikulirajuih likova, pa je nemogue u toj zbrci od-rediti koje su figure znaajnije od drugih.

POSLJEDNJI SUD

PERUGINO oko 1499 - 1523.Roen blizu Perugie, vjerojatno je otiao u Firencu odmah nakon izlaska iz radionice Pieradella Francesce. G. 1481. dobio je narudbu za glavnu fresku u Sikstinskoj kapeli - najva-niju narudbu kasnog 15. st. jer je obuhvaala kompletan ciklus fresaka na kojem su radilisvi najvei tadanji slikari, ukljuujui Perugina, Pinturicchija i Signorellija. Bio je omiljenislikar Siksta IV. Oko 1506. povukao se u Perugiu kad mu je postalo jasno da je njegov stil

toliko zastario da u Rimu i Firenci vie nije mogao raditi. Uenik mu je bio Rafael.

FRESKE U SIKSTINSKOJ KAPELIIzradio je fresku Predaja kljueva Sv. Petru i dvijepovijesne freske na zidu oko oltara Uzaaa, ko-jeg je takoer oslikao i koje su bile unitene da bi senapravilo mjesto za Michelangelov Posljednji sud.

PREDAJA KLJUEVA SV. PETRU izdvaja seod ostalih fresaka u kapeli po jasnoi kompozicijei vanosti arhitektonskih elemenata, koji nisu sa-mo dekorativni dodaci. Crkva u pozadini je centar

31


32/38

kompozicije, a perspektiva, raspored figura i tri-jumfalni lukovi usmjeravaju panju na centralnutoku.

BOGORODICA SE JAVLJA SV. BERNARDUSlino tretiranje kompozicije, mir i red vide se ina ovoj slici.

FRESKE U SALI DEL CAMBIO Perugia, 1496 - 1500.

Ciklus Peruginovih fresaka iz Sale del Cambio uPerugi istovjetan je ciklusu fresaka Signorellija uOrvietu. Peruginove freske su vjerojatno utjecalena mladog Rafaela i njegov kasniji rad.

BOGORODICA SE JAVLJA SV. BERNARDU

DOMENICO GHIRLANDAIO 1449 - 1494.Iznimno vjet slikar fresaka i tijekom ivota naslikao je niz velikih fresaka u firentinskimcrkvama i jednu u Sikstinskoj kapeli. Gotovo sve freske nominalno prikazuju religijske te-me, ali i portrete donatora, njihovih porodica i prijatelja. Umjetnost mu je bila trezvena,pomalo zastarjela i pod utjecajem flamanskog naturalizma. Uenik mu je bio Michelangelo.

POZIVANJE PRVIH APOSTOLASikstinska kapela, 1482.

Glavna tema zauzima relativno malo prostora, ana veem dijelu su izvanredni portreti znaajnihlanova firentinske zajednice u Rimu.

FRESKE U S. MARIA NOVELLA Freske iz velikog ciklusa u koru S. Maria Novella

takoer uz religiozne teme sadre likove donato-ra i obitelji. ("Susret Marije i Elizabete") SUSRET MARIJE I ELIZABETE

POKLONSTVO PASTIRA 1485.Slika u temperi s oltara kapele obitelji Sassetti.Figure na desnoj strani jasno pokazuju tragoveflamanskog naturalizma i utjecaja velikog tripti-ha Huga van der Goesa, koji je u Firencu stigaooko 1475. g. Goli Krist koji lei na tlu odjek je

sjevernjakog tipa Roenja. Antiki sarkofag itrijumfalni luk u pozadini pokazuju kako je Ghir-landaio bio zanesen idejama antike.

32


33/38

ANTONELLO DA MESSINA 1430 - 1479.Jedan od rijetkih talijanskih slikara koji je dobro ovladao tehnikom slikanja u ulju. Roen

na Siciliji, bio je jedini veliki slikar s juga koji je imao znaajan utjecaj u Veneciji, u kojudolazi 1475. g. Stil mu je pod utjecajem van Eycka, a mnoga djela su mu unitena.

OLTAR ZA SAN CASSIANO Venecija, 1476.Oltar je sauvan samo u fragmentima (u Beu),a slika je poznata iz kopij. To je jedan od 3 ve-lika oltara iz sredine 1470-tih godina (oltar izBrere i Bellinijev u Veneciji) na kojima je razvije-na ideja o produenju stvarnog prostora slikom,kao da su figure u imaginarnom prostoru, izvan

stvarnog svijeta gledatelja, a oltari su tipa sacraconversazione. Ideja nije nova i javlja se u djeli-ma Fra Angelica, Fra Filippa Lippija, Venezianai Mantegne, ali ova 3 oltara produuju prostorstvarne kapele u prostoru slike.

JACOPO BELLINI 1400 - 1471.Bio je uenik Gentilea da Fabriana u Firenci.Odgojen je u stilu internacionalne gotike, a uVeneciji je imao radionicu sve do svoje smrti.

BOGORODICA S KRISTOMJedno od preostalih djela u kojem se vidi veza s

internacionalnom gotikom.

SKICEDva omota skica sauvana su u Britanskom mu-zeju i Louvreu. Sadre stotine crtea, sline Pi-sanellovim, ali s jo boljom perspektivom prosto-ra, fantastinim dvorcima i klasinim spomenici-ma, s nominalno religijskim temama.

33


34/38

KRIST PRED PILATOM, CRTE

GIOVANN I BELLINI 1430 - 1516.Sin Jacopa Bellinija, radio je u obiteljskoj radionici u Veneciji do njegove smrti. Sestra muse udala za Mantegnu, pa su stroge forme padovanskog klasicizma veoma utjecale naGiovannija i njegova brata Gentilea. Uenici Giovannija Bellinija bili su Giorgone, Tizian iSebastiano del Piombo.

MOLITVA U GESTIMANSKOM VRTUU usporedbi s istom temom koju je naslikao Man-tegna, Bellinijeva slika pokazuje ublaavanje o-trih formi i stvaranje pejzaa s ugoajem, dakleudaljavanje od Mantegne prema ulnom i koloris-tikom stilu karakteristinom za Veneciju.

PORTRET DUDA LOREDANA Venecija, 1502.Jedan od preostalih slubenih portreta, pokazujeflamanski tip portreta u poluprofilu (na drugimaje u pozadini i pejza).

BOGORODICE S KRISTOMOve vrste slika su mu donijele najvie slave, biloda su malih dimenzija, bilo kao niz oltarnih pala,koje su predstavljale razvoj novog oblika sacraconversazione: Bogorodica je naslikana do pasa,postavljena pred nisku pregradu s pejzaom upozadini, a figura malog Krista je prikazana cijela.

OLTAR S. GIOBBEA 1480 - 1485.Prijestolje s Bogorodicom je postavljeno visoko, rea-lni prostor produen je na slici, a ispod prijestolja svi-raju aneli. Prizor se dogaa u interijeru, jako svjetlopada s desne strane i baca duge sjene u apsidu. Go-

la tijela Sv. Giobbea i Sv. Sebastijana obasjana sujarkim svjetlom.

34


35/38

OLTAR U S. MARIA DEI FRARIOltar je znatno manji, a figure su u pola prirodne veli-ine. Sveci su u niama, pilastrima odvojeni od Bogo-

rodice.

OLTAR SV. ZAHARIJE 1505.Sumira sve Bellinijeve eksperimente. Prostor na slicije produetak realnog prostora, toka gledanja smje-tena je dosta iznad slike, pa je vidljiv dio poda ispredanela-sviraa u sredini. Duboka nia s apsidom u ko-

joj je prijestolje postavljena je u otvorenom prostoru isa svake strane se vidi drvee i oblano nebo. Dva sve-ca na vanjskim stranama okrenuta su prema gledatelju,a dvije ene prikazane u profilu gledaju prema prijestolju.Hladno svjetlo klizi preko oblika, a sve je u savrenommiru i kontemplaciji. Bogorodica je jo ovozemaljskamajka s djetetom, sjedi izmeu a ne iznad svetaca, pri-stupana je a ne izdvojena.

PRAZNIK BOGOVA 1514.To je esej novog tipa mitologije: bogovi s Olimpa supretvoreni u vesele seljake na nebeskom izletu, s no-tom laganog i eleginog erotizma.

ENA S OGLEDALOM 1515.Gola figura podsjea na mir i prisnost poetine umjet-nosti Giorgionea.

VELIKI OLTAR U SS. GIOVANNI E PAOLOOltar je izgorio, pa je slika poznata iz kopija. Realniprostor nastavlja se u prostoru slike, na pozadini jeotvoreno nebo, prijestolje s Bogorodicom dignuto jeiznad nivoa svetaca koji je okruuju, a ljupki djeaci

- aneli pjevaju ispod prijestolja.

35


36/38

Kasnije, poetkom 16. st., Bogorodica se prikazuje u slavi, ljudsko je zamijenjenonebeskom velianstvenou, ona postaje kraljicom neba, poinje izgledati nedostupno,izvjetaeno i pomodno ljupko.10. POGLAVLJE.

Glavne osobine visoke renesanse: harmonija, simetrija, razumijevanje i ponovnoosvajanje klasine antike za ciljeve novih ideala.

FRA BARTOLOMEO 1474 - 1517.Bio je oko godinu dana stariji od Michelangela, ali u to doba nije bilo tako velike razlike u vjetiniizmeu njega i Rafaela, kao to je bila izmeu Rafaela i Michelangela.

BOGORODICA SE JAVLJA SV. BERNARDU 1506.Na ovoj slici Rafael je mogao mnogo toga nauiti.Jasno su razdvojene natprirodne pojave na lijevojstrani od prirodnih bia na desnoj. Bogorodica jeprikazana kako lebdi u zraku, umjesto da ulazi uprostoriju, kao na varijantama ove teme iz 15. st.Ona je ovdje natprirodna pojava koja silazi umota-na u veliki sveani ogrta, praena anelima kojise guraju oko nje, ispunjeni strahopotovanjem.

RAFAEL 1483 - 1520.Roen je u Urbinu, provincijsko obrazovanje je stekao kod Perugina i sa 17 godina bio jejedan od mladih slikara koji najvie obeava. Ubrzo odlazi u Firencu gdje je shvationepotpunost svog provincijskog kolovanja i poinje prouavati Leonarda i Michelangela.Oko 1508. odlazi u Rim i tamo, s 26 godina, dobiva veliku narudbu: dekoriranjevatikanske Stanze. U to je vrijeme Michelangelo zapoeo rad na Sikstinskoj kapeli.

UZAAE I KRUNIDBA BOGORODICE Vidljiv je jak utjecaj Perugina.

PORTRET MADDALENE DONIOvaj portret gotovo sve duguje LeonardovojMona Lizi.

MADDALENA DONI

BOGORODICA S ELJUGAROMJedna od niza kompozicija koje predstavljajuvjebe na temelju Leonardovih kartona za

36


37/38

Bogorodicu s Kristom i Sv. Anom.

BOGORODICA VELIKOG VOJVODE Vidljivo je eksperimentiranje s jednostavnom

tamnom pozadinom, koju je Leonardo koristiokako bi postigao vei efekt reljefnosti i jednos-tavnosti kompozicije.

ATENSKA KOLA 1509 - 1511.

RASPRAVA O PRIESTI 1509.Jo uvijek jasno pokazuje utjecaje Perugina iFra Bartolomea, osobito u krutim nizovima sve-taca na gotovo previe vrstim oblacima. Nazemlji su figure vjeto grupirane, tako da vodepogled na centar slike.

RASPRAVA O PRIESTIMICHELANGELOKod Ghirlandaija je nauio fresko-tehniku, ali sebe je smatrao prvenstveno kiparom.Maniristika umjetnost se ne moe razumijeti bez impulsa koji joj je on dao u pravcuvirtuoznosti.

TONDO DONI (Sveta obitelj) (sl. 248)Oblike zamilja kao isklesane komade kojima senaknadno dodaje boja. Naglasak je na pokretu:Bogorodiino tijelo u velianstvenom kontrapostutu i snaga njene lijeve ruke odvraaju panju odizrazito nespretne kretnje kojom preko ramena do-hvaa dijete, umjesto da se okrene prema njemu.

FRESKE U SIKSTINSKOJ KAPELI po. 1508.Leei na leima, Michelangelo je godinama sli-kao priu o stvaranju svijeta, potopu i stvaranjuprvog ovjeka.

STVARANJE ADAMA - dvadeset godina ranijenitko nije imao takvo tehniko savrenstvo ko-jim bi mogao napraviti tako savren ljudski ob-lik, slian grkom bogu. Zemlja je samo nazna-

37


38/38

ena iza Adama, dok je sve koncentrirano nanjegovo jo malaksalo tromo tijelo, oivljeno im-pulsom koji prolazi kroz njegovu ruku.

p & l murray - umjetnost renesanse

Documents