Pavlina - Psihologija odgoja i obrazovanjaNisu ukljueni grafovi koje je crtao na predavanjima, a korisni su! 11.11.2003. Motivacija - silna vrijednost koju u sebi nosimo, iskoritavamo je samo 20%. Manje pozitivne - obrambeni mehanizmi osobnosti/linosti; priroeni naini reagiranja u frustraciji koji imaju svrhu ublaavanja ili potpunog prevladavanja napetosti i tjeskobe, ALI ne dovode do postizanja cilja. Ima ih vei broj, svi imaju neto zajedniko. Glavne znaajke obrambenih mehanizama osobnosti; 1) imaju ih svi ljudi Kod ljudi postoje 2 vrste obrambenih mehanizama osobnosti: a) Fizioloki-tite tjelesni integritet, refleksni su (automatska reakcija) b) Psihiki-u psihikoj tekoi-jave se sami od sebe -tite nae ja, neki ih nazivaju i egomehanizmi 2) javljaju se spontano, sami od sebe 3) nismo svjesni da reagiramo nekim obrambenim mehanizmom 4) preesto reagiranje moe biti tetno (kad god se naemo u tekoi, bjeimo) 5) mogu imati neke standardne pozitivne uinke Obrambeni mehanizmi a) Racionalizacija - pronalaenje TOBOE dobrih razloga pred sobom i drugima da bismo opravdali doivljeni neuspjeh -NIJE ako svjesno izmiljamo razloge Postoje 3 oblika racionalizacije: a)opravdanje-za ono to nismo dobro uinili b)omalovaavanje- reakcija kiselog groa - uloili smo napor, a nismo uspjeli - time podcijenjujemo cilj c)uljepavanje- mehanizam slatkog limuna - kad smo htjeli postii veliki cilj, a ostvarili vrlo malo- onda to malo proglaavamo VELIKIM uspjehom Racionalizacija NIJE laganje- ona je nesvjesni, priroeni nain reagiranja - to je najei oblik reagiranja b) Regresija/regresivno ponaanje- kad u ponaanju pribjegavamo oblicima ponaanja koje drutvo cijeni, visoko vrednuje umjesto neega to drutvo osuuje (netko agresivan-ode u boksae...) c)Poistovjeivanje/identifikacija - mi se identificiramo s nekim drugim pojedincem, skupinom, ustanovom, objektom kako bismo njihove uspjehe doivjeli kao vlastite (npr. navijai s klubommi smo vas tukli!) -podsvijesne identifikacije

1

e) Potiskivanje/represija - kad neugodne doivljaje, motive ili potrebe potiskujemo iz svijesti - najee oni tada idu u podsvijest i utjeu na nae ponaanje - obino potiskujemo ono to je suprotno drutvenim normama f) Kompenzacija- njome pokuavamo neuspjeh prevladati pojaanim ulaganjem napora u istom ili nekom drugom podruju - ima puno sluajeva u umjetnosti, znanosti, kulturi - moe biti vrlo koristan sluaj (npr. Krlea- 1 iz hrv. jezika- a postao najbolji hrv. pisac) - postiu se vrhunski dometi - nadkompenzacija - nije svaki neuspjeh lo, preko nekih moemo ojaati g)Projekcija - pripisivati drugim ljudima vlastite neuspjehe, motive, osobine i potisnute elje Motivacija u odgoju i izobrazbi Jedna je od najvanijih funkcija nastavnika upravo motiviranje aka. Da bismo motivirali moramo uloiti veliki napor, a za to drutvo treba dobro stimulirati. Svaki nastavnik mora promisliti; kako motivirati, te kako motivirati svakog pojedinca (upoznati njegovu osobnost). 2 naina motivacijskog djelovanja: 1)razvijanje unutarnje/intrizine motivacije - kad nas ono to uimo, studiramo, zanima, kad mas privlai, onda kaemo da imamo unutarnju motivaciju prema tome. Unutarnja je i najbolja motivacija 2) Vanjska/ekstrizina motivacija - razliiti izvanjski naini motiviranja, npr. nagrada, pohvala, ukor, kazna, suradnja, natjecanje. Unutarnja je motivacija puno vrednija od vanjske jer je jaa i vrlo dugo traje, prije se smatralo da se javlja spontano "kuj eljezo dok je vrue",no pokazalo se da nije tako. Naini razvijanja unutarnje motivacijeza nastavni predmet koji predajemo; a) treba istaknuti vanost i svrhovitost predmeta, osobito njegovu praktinu upotrebljivost, treba predoiti tu korisnost b) zanimljivost izvoenja nastave - nastava- treba biti privlana, zanimljiva, jednostavnim jezikom, da se stekne uvjerenje da bi i uenik to mogao predavati c) nastavnik ne smije davati preobilje informacija, treba biti jednostavan u izriaju (na glupo pitanje - glup odgovor ;) ) d) ak mora osjetiti napredovanje u uenju to znai da vrednovanje (ispitivanje) mora biti ee. Vanjski naini Vanjska motivacija - nekad je bila podcijenjivana, no kasnije se uoio da je vrlo dobra, njome se moe utjecati i na unutranju motivaciju, dobra je jer potie unutarnju motivaciju, ali ako nema vanjske motivacije ili ako je loa, ona slabi pa ak i rui unutarnju motivaciju. 18.11.2003 Vanjski motivacijski poticaji u kolstvu 1) uzoran model ponaanja nastavnika; 1/3 mladih ljudi poticaj za svoje budue zanimanje dobije 2

preko nastavnika - da bi se tako ponaao, nastavnik mora biti motiviran 2) djelovanje pohvala, nagrada, ukora i kazni; djeluju jako motivirajue (kazne uglavnom smanjuju motivaciju), kod nas je jo uvijek malo pohvala i nagrada (to vuemo iz starog sustava) poboljanje javna nagrada ukor "u 4 oka" ukor (javni) ismijavanje (javno) sarkazam (javni) 87,5 66,3 34,7 17,0 11,9 isto 12,0 23,0 28,6 35,7 23,0 pogoranje 0,5 10,7 36,7 47,3 65,1 uinka u %

- preporuljivo je vie pohvaljivanja i nagraivanja - ne smijemo kritizirati osobu koja je neto loe uinila, ve djelo - ne smije biti skupnog kanjavanja - mora postojati stupnjevitost u nagraivanju, odnosno kanjavanju - uinak nagraivanja/kanjavanja ovisi o autoritetu nastavnika 3) poznavanje rezultata koje postiemo u uenju (ili openito u radu, ivotu...); ima 2 svrhe a) motivacijsku, b) ispravljanje pogreaka u uenju - obavijest o uspjenosti - potrebno je ispuniti neke uvjete - ocjenjivanje, vrednovanje treba biti ee - neposredno nakon obavljenog zadatka - treba biti to iscrpniji (to je dobro, a to loe u odgovaranju) Petominutno ispitivanje objektivnog tipa; ispitivanje koje traje pet minuta, a provodi se zadacima objektivnog tipa, nedvojbeno moemo rei da li je odgovor toan ili netoan Tvorac je Ivan Furlan, zbog problema nedovoljne aktivnosti uenika kad se odrava predavanje. Preporueno je za osnovnu i srednju kolu, ali je izvrsno i za sveuilita. Prije predavanja je potrebno pripremiti 4-6 pitanja objektivnog tipa koja moraju nuditi kratak odgovor. Vrijednosti petominutnog ispitivanja; 1) poviena je svrsishodna aktivnost aka tijekom nastave 2) postoji neposredna povratna obavijest aku o uspjenosti uenja 3) slui kao pokazatelj uspjenosti nastavnog procesa + sam nastavnik ima pokazatelj o uspjenosti svog predavanja 4) slui kao upozorenje na mogue manjkavosti/slabosti u nastavi - svi oblici rada u nastavi moraju nai svoj odraz i u ocjeni 4) suradnja u uenju uenje je najee individualna djelatnost, treba poticati oblike zajednikog rada i pri uenju + razvijaju se lijepi meuljudski odnosi 3

- uenje u kruoku vrijednosti: a) tei dijelovi gradiva lake se naue (jer ui vie mudrih glava) b) bolje se svladava struno nazivlje c) uoavamo pogreke u uenju (pa ih moemo lake ukloniti) d) bolji samouvid u vlastito znanje e) vii je radni ritam f) razvijaju se dobri meuljudski odnosi 5) natjecanje u uenju - moe biti pojedinano ili skupno, najbolji rezultati se postiu kod pojedinanog natjecanja - istraivai ne preporuuju organiziranje pojedinanog natjecanja (osobito do 4. razreda osnovne kole), jer se javljaju nezdrave sredine (podcjenjivanje, uobraenost) -preporuljivo je organizirati skupna natjecanja, pri emu se ne smije dopustiti acima da odrede skupine, njih moraju odrediti nastavnici - te skupine ne smiju biti prevelike (idealno 5-7), moraju se odrediti po predznanju tako da budu izjednaene po znanju i po sposobnostima Psihologijski temelji uenja 2 su glavne svrhe uenja: 1) razvijanje psihikih potencijala u ljudi - uenjem se razvijamo od biotikog bia u ljudsko bie 2) osposobljavanje za ivot - moramo nauiti kako neto raditi Praivotinja - najvie priroenog, mali utjecaj uenja Ljudi - utjecaj priroenog u ponaanju je vrlo mali, dok nam je naueno vrlo vano i odreuje nas kao ljude - da nismo imali uenje ne bismo se razvili u ljudsko bie - osim refleksa i poriva (nagona) koji su nam priroeni, sve ostale oblike ponaanja moramo nauiti tijekom ivota - uenjem stjeemo navike, vjetine, znanja i mnoge crte osobnosti 25.11.2003. Teoretska znanja su najprimjenjivija na prolosti - zasnivamo budunost ovjek - bie budunosti sloboda - najvea vrijednost znanje - jako velika vrijednost Uvjeti uenja - ono to treba biti ispunjeno za uspjeno uenje 1) treba postojati potreba za uenjem - to je motivacija 2) treba ponavljati ono to uimo - to se odnosi na injenicu da nita ne nauimo isprve, -repeticija

4

3) uenje treba rezultirati zadovoljenjem potrebe koja nas je potakla na uenje - to je satisfakcija Uenje - jedna od najteih djelatnosti Najbolja satisfakcija - da drutvo pone cijeniti znanje - vanjska satisfakcija Uenje - proces mijenjanja pojedinca tijekom novih aktivnosti (Bujas) - svaka promjena u uinku ili ponaanju koja je rezultat vjebanja ili iskustva za razliku od promjena koje nastaju zbog dozrijevanja ili zbog povremenih stanja organizma 4) naglasak na dvije bitne injenice a) uenje dovodi do mijenjanja pojedinca - to se najvie vidi u ponaanju b) uenje je aktivan proces- bit e uspjeno ako smo aktivni (svrsishodno aktivni) ivot ljudi razvija se pod dva vana imbenika: 1) dozrijevanje/naturacija 2) uenje Dozrijevanje i uenje - usko povezano Glavne znaajke dozrijevanja: 1) uvjetovano je razvitkom vrste i naslijeem - ono to je osnovno za ivot dobili smo naslijeem 2) zbiva se bez utjecaja uenja pojedinca - psihofiziki proces kojem nije potrebno uenje 3) uvjet je uenju - ako neke funkcije nisu dozrele - nema pomaka? uenju 4) temeljne ivotne funkcije - filogenetske - uglavnom se razvijaju dozrijevanjem puzanje, hodanje, sjedenje, kod ptica letenje- filogenetske pod utjecajem dozrijevanja 3 znaka je li dijete dozrelo za uenje: a) dijete pokazuje zanimanje za tu vrstu uenja b) interes je relativno trajan c) dijete postie uspjenost u uenju Podruja uenja - u kojim se podrujima oituju rezultati naeg uenja, uenjem - dolazi do promjena A) Osjetilno podruje/senzorno - nauimo razlikovanje boja, okusa, udaljenosti - ui se spontano B) Psihomotorno podruje - nauimo razliite vjetine, npr. pisanje, vonja auta C) Podruje osobnosti - stjeemo razliita psihika svojstva i crte osobnosti - nauimo razliite motive djelovanja, stavove, stjeemo razliite interese D) intelektualno podruje - nauimo mnoge pojmove, naela, zakonitosti, tehnike miljenja (pogotovo kritikog) Steevine uenja - uenjem stjeemo iskustvo - ono dovodi do sveukupne promjene ovjeka Postoji i rezultat uenja u uem smislu: A) Navike - automatizirani oblik ponaanja steen estim ponavljanjem istih ili slinih situacija, 5

- psihomotorne, uvstvene, jezike - kad neto nauimo do razine navika - ponaanje je gotovo automatsko, ne zahtjeva puno truda - postoji i opasnost - ako se naviknemo nekako ponaati, a doe do promjena okolnosti moe doi do opasnosti 3 vrste nauka: 1) Pozitivne - radne higijenske, sa jelom, piem 2) Neutralne - nain uenja, eljanja... 3) Negativne - pijanevanje B) Vjetine - novosteena psihomotorna ili senzomotorna struktura koja omoguuje uspjenije obavljanje istih ili slinih pokreta i radnji - uvijek se oituje kao zamrene kombinavije skladnih pokreta C) Znanje - steeno iskustvo simbolikog gradiva tj. intelektualno iskustvo kao to su injenice, naela, zakonitosti, teorije Metode ili mehanizmi uenja: A) uenje uvjetovanim refleksima - u ivih bia postoje dvije vrste refleksa; bezuvjetni i uvjetovani Glavne znaajke bezuvjetnih refleksa; 1) stjeemo ih naslijeem 2) uvijek se odvijaju na isti nain 3) uglavnom su izvan nadzora pojedinca (odvijaju se sami od sebe) 4) vrlo su bitni za odravanje temeljnih ivotnih funkcija Uvjetovani refleksi - najjednostavniji oblik uenja 3 stupnja: A) prije uvjetovanja - postoje bezuvjetni refleksi - bezuvjetni podraaj(hrana) - bezuvjetna reakcija (slinjenje) B) tijekom uvjetovanja - neutralni podraaj (zvonjenje) - neutralni refleks (okretanje glave) - bezuvjetni podraaj (hrana) - bezuvjetni refleks (slinjenje C) nakon uvjetovanja - uvjetovani podraaj (zvonjenje) uvjetovani refleks (slinjenje) -preko uvjetovanog refleksa dosta toga naue mala djeca, dok je u ljudi to rijedak nain uenja - mogu se stei reakcije koje nisu pod naim utjecajem 02.12.2003. B) Uenje putem spoznaja i pogreaka - inimo pokuaje - loe pokuaje - odbacujemo - dobre pokuaje - utvrujemo, uimo ih - za uenje je jako vana motivacija kao vaan imbenik uspjenosti uenja Zakon uinka - hoe li se nekaaktivnost usvojiti ovisi o posljedicama, o uinku do kojeg dovodi ta aktivnost, dakle ako je korisno onda se i naui. 6

C) uenje po modelu, uenje oponaanjem ili imitiranjem - razvijeniji nain uenja - od drugih ljudi vidimo to je dobro - oponaanjem to i inimo no, oponaanje nije i doslovno D) Uenje uvidom - najvia razina uenja, najbolja, najuspjenija - poiva na miljenju - dok uimo, promiljamo o tome to uimo, povezujemo s onim nauenim - stjeemo najkvalitetnije znanje (moemo ga primjenjivati i u bitno drukijim situacijama) i vrlo dugotrajno 4 glavne znaajke uenja uvidom: a) postoji iznenadnost u pronalaenju rjeenja - teki rad-dugo promiljanjeodjednom rjeenje (Aha! doivljaj) b) problem se najprije misaono rijei, nakon ega slijedi njegova izvedba - misaono rjeavanje-tei, dugotrajniji proces c) postoji lakoa u postizanju cilja, cilj-relativno lako ostvarujemo (nakon misaonog rjeavanja) d) bitna naela rjeenja mogu se primijeniti i u drugim, posve novim situacijama -to je najbitnije Razlike izmeu ljudskog i ivotinjskog uenja: 1) motivacijska razlika - ivotinje su potisnute na uenje zbog biotikih potreba - ljudiima su uz biotike potrebe, potrebne i one vieg reda 2) tajanje motivacije - kod ivotinaj je puno krae trajanje 3) svjesnost - ljudi su svjesni to ih je potaklo na uenje, zahvaljujui svjesnosti mogu korigirati misli -ljudi se pri uenju slue govorom- posebno bitno 4) kod ljudi je vana misaona uloga, slue se uvidom, miljenjem, te time postiu uinke Krivulje uenja Grafiki prikaz brzine i tijeka procesa uenja:

3 glavna oblika: 1) Negativna akceleracija u poetku je brzo napredovanje, pa sve sporije i sporije, na kraju vie nema napredovanja (plato) - kad uimo jednostavno gradivo - kad postoji predznanje - kad slabi motivacija pri uenju 2) Pozitivna akceleracija u poetku je uspjenost slaba, pa sve vee ubrzanje - kad nema nikakvog predznanja 7

- kad uimo teko, zamreno i komplicirano gradivo - kad nema osobito razvijenih intelektualnih sposobnosti - kad smo odabrali lou metodu uenja 3) Sigmoidna krivulja spoj ovih sviju krivulja - iz pozitivne pa u negativno poetak je sporiji, pa izrazito ubrzanje, pa opet usporavanje, pa kasnije plato - kad je gradivo teko i zamrene vjetine Dva problema s krivuljama 1. problem s granicama uenja: - kada ponavljamo, a nema uinka - granica uenja - uvjetovana je: u poetku se mislilo da je uvjetovana fiziolokim kapacitetom pamenja, no to nije istina, postoji psihika granica, a uzrokovana je motivacijom Serijalno uenje - javlja se kod uenja serije podjednako tekih podataka koji se nalaze u tono odreenom rasporedu, npr. 10 rijei u nizu po rasporedu- povremeno ponavljanje

- najvea uspjenost na poetku i na kraju - ima i primjenjivost - predavanje - u poetku - stvoriti neto vrlo bitni - na kraju - isto - sredina - manje bitne stvari, neto to povezuje 1) najbre se ue i najdulje pamte podaci s poetka i kraja serije 2) najnia uspjenost - neposredno nakon ??? serije 3) ista zakonitost - kod uenja smislenog i nesmislenog gradiva 4) serijalna pojava - vie izraena kod uenja duge serije podataka -> ova krivulja je dublja - u lekciji se nikad ne smije davati previe podataka, vie kraih serija je bolje 5) serijalna pojava - osobito izraena ako je gradivo nejednako naueno Prijenos/transfer uenja - da ga nema - morali bismo uiti samo one vjetine koje nam neposredno trebaju u ivotu - pitanje je koliko bi uenje bilo uspjeno - utjecaj sadanjeg uenja nekog zadatka na uspjenost u kasnijem uenju nekog drugog zadatka - da ga nema gimnazije bi bile potpuno besmislene 2 glavne vrste: 1) Pozitivan prijenos - postoji ako nam ono to sada uimo olakava i ubrzava stjecanje novih znanja i vjetina, npr. uimo stolni tenis, pa tenis, ili uimo klizati, pa skijati 2) negativan - postoji kan nam ono to uimo usporava i oteava stjecanje novih znanja i vjetina, npr. vonja 8

lijevom stranom u inozemstvu zahtijeva privikavanje Bilateralni transfer - utjecaj vjebe na suprotni dio tijela - zato je koristan: -prenosi se samopouzdanje u ??? - usvajamo metode rada - usvajamo nain izbjegavanja pogreaka - razvija se samopouzdanje, sigurnost, sabranost u radu Drugi glavni problemi koji imaju utjecaj na uspjenost uenja 1) Mogu li se psihike funkcije vjebanjem razvijati? - puko ponavljanje neke aktivnosti ne dovodi do opeg razvitka sposobnosti, ali ako pri uenju svladavamo tehnike u rjeavanju zadataka, ako stjeemo refleksivne vjetine onda to moe dovesti do razvitka sposobnosti. 2) mogunost primjene znanja nauenog u novim situacijama - uinak je vrlo velik - vjebanje dovodi do povienja naih mogunosti primjene nauenog to pridonosi tome da te mogunosti budu vee? a) ako znanje stjeemo na veem broju raznovrsnih primjena (npr. iz vie udbenika) b) pri uenju se treba uvjebavati u primjeni znanja, promiljati kako to iskoristiti c) treba uiti mehanizmom uvida i vremenski rasporeeno d) sposobnosti onoga tko ui (osobito intelektualne) 09.12.2003. Trajanje transfera

- najvee zaboravljanje - nakon prestanka uenja imbenici koji dovode do toga da prijenos bude dulji. 1) prijenos metoda, tehnika rada, naela, zakonitosti traje vrlo dugo 2) prijenos ovisi i o trajanju uenja koje uzrokuje transfere, ako uenje dugo traje i prijenos je dulji 3) prijenos je dulji ako uimo metodom uvida (da smo misaono aktivni pri uenju) 4) ako uimo vremenski rasporeeno (redovito) Pamenje - privremeno ili trajno zadravanje tragova nastalih uenjem - jedna od najvanijih ljudskih sposobnosti - nije jedinstveni proces, postoje 3 procesa pamenja (troprocesno pamenje) 9

1) Osjetilno (senzorno) - vrlo kratko (par sekundi) - filter koji prima informacije i onda ih oisti 2) Kratkotrajno (kratkorono) - traje do 30 sekundi - jedan dio informacija proslijedi se dalje 3) Dugotrajno (dugorono) - ako informaciju iz kratkronog pamenja nekoliko puta ponovimo - traje dulje od 30 sekundi -vea je mogunost prelaska iz kratkoronog u dugorono - to dulje traje podraajna situacija (informacije) - to je podraaj jai - pridonosi i uvstvena ili emocionalna vrijednost podataka - ako ih vie puta ponovimo ili kodiramo (poveemo s neim) - (vea) pozornost pri primanju informacija - ako je spoznajni (misaoni) napor vei Razlike izmeu kratkoronog i dugoronog pamenja: - kratkorono je vrlo ogranienog kapaciteta - dugorono je vrlo velikog (neogranienog) kapaciteta pamenja Dok su podaci u kratkoronom pamenju vrlo su vjerni informaciji (kopija informacije), kod dugoronog pamenja dolazi do promjene tih podataka (nisu vie izvorni), jedna od tih promjena je i optimizam pamenja (sve ono to nam je lijepo i ugodno se jo poboljava). Podaci u kratkoronom pamenju se temelje na ivanim procesima u modanim stanicama na ivanom pragu. Kod dugoronog pamenja dolazi do strukturalnih promjena u ivanim stanicama Sposobnosti pamenja - vrlo veliki broj razliitih i relativno neovisnih sposobnosti pamenja (neke vrlo dobro razvijene, neke loe), po nekim tvrdnjama ima ih 24 Na razvitak sposobnosti pamenja utjeu 3 skupine imbenika: 1) Nasljedne dispozicije - ono to steknemo naslijeem 2) Okolinski imbenici -tu je najvanija drutvena okolina (izobrazba i odgoj) 10

3) Samoaktivnost pojedinca - ako je sam aktivan razvija se sam po sebi - genetiari to kritiziraju (jer dio dolazi naslijeem, a dio okolinom)??? Poremeaji pamenja Amnezija - nemogunost obnavljanja prolih doivljaja, moe biti djelomina, potpuna, staraka (zbog promjena u ivanom tkivu) Paramnezija - kad nam se neto ini poznatim, a nikad to nismo doivjeli Hipermnezija - poveana sposobnost sjeanja prolih dogaaja Afazija - oteenje sposobnosti govora - senzorna/osjetilna = nesposobnost razumijevanja znaenja rijei - psihomotorna = nesposobnost izgovaranja Zaboravljanje - trajno ili privremeno gubljenje neega to smo nauili - to je pozitivna psihika funkcija jer postoji puno toga to nije potrebno dugo pamtiti (nepotrebne stvari, teki trenuci) Krivulje zaboravljanja - pokazuju kakav je tijek procesa zaboravljanja

Dvije glavne zakonitosti procesa zaboravljanja: 1) Zaborav je osobito izraen neposredno nakon prestanka uenja, zato je bitno ponavljanje 2) Stupanj zaboravljanja ovisi o vrsti gradiva koje smo uili, taj stupanj je najmanji ako uimo bitna naela U razdoblju 3 do 4 mjeseca puno se toga zaboravlja (pogotovo injenica) imbenici koji smanjuju proces zaboravljanja: 1) ako je gradivo dobro naueno, pogotovo ako je preueno 2) ako smo uii metodom uvida ( ako smo bili misaono aktivni pri uenju) 3) ako smo uili vremenski rasporeeno 4) ako je vea uvstvena vrijednost gradiva koje uimo (ako nam je privlano, drago, motivirajue) 5) ako nakon uenja slijedi razdoblje odmora

11

Teorije zaboravljanja 1) Teorija vjenog pamenja - ono to smo nauili pamtimo vjenno - nema zaborava - moe se dogoditi da neke tragove ne moemo osvijestiti 2) Teorija spontanog zaboravljanja - zaborav nastaje kao posljedica gubljenja neuralnih tragova u mozgu tijekom vremena - najmanje vjerojatna teorija 3) Teorija djelatnog/aktivnog zaboravljanja - zaborav nastaje kao posljedica aktivnosti kojom se bavimo nakon uenja - naknadno uenje kao da brie tragove prethodnog uenja Retroaktivna inhibicija

Retroaktivna inhibicija e biti manja: 1) ako nnakon uenja slijedi odmor (par minuta) 2) ako je manja formalna slinost gradiva 3) ako smo uili metodom uvida 4) ako je prvo gradivo preueno imbenici uspjenosti uenja i pamenja, 4 skupine 1) Osobni imbenici - odnosi se na osobu koja pouava i osobu koja ui: a) psihiki imbenici - ima ih velik broj (motivacija, sposobnosti, predznanje) b) fizioloki imbenici - zdravlje, umor, ivotna okolina... 2) Okolinski imbenici - oni koji iz okoline djeluju na nas i nae uenje: sustav, vrnjaci) zraka...) 3) Metode, tehnike i pomagala pri uenju 4) Vrsta gradiva (znaenje tih gradiva) Vremenski raspored uenja - jedna kako emo uiti a) drutvena okolina (obitelj, kolski b) fizikalna okolina (rasvjeta, temperatua

12

-kampanjsko uenje-stvara privid da smo neto nauili Vrijednosti redovitog uenja 1) stjee se kvalitetnije znanje, ono je jako primjenjivo 2) naueno puno dulje traje 3) potrebno je manje vremena da se naui isti opseg gradiva 16.12.2003. Glavni razlozi zato je redovito uenje uspjeno 1) U razdoblju odmoru izmeu uenja gradivo se smisleno povezuje, uklapa u sustav naih drugih znanja, taj odmor je aktivni proces uklapanja znanja. 2) Pri ponovnom uenju gradivu pristupamo na zreliji nain, vidimo i ono to nam je moda promaklo 3) Manja je pojava slabljenja motivacije, umora, iscrpljenosti, dosade 4) Smanjeno je djelovanje retroaktivne inhibicije Informacijski pristup uenju Po informacijskoj teoriji uenje je proces prenoenja znanja, informacija od informacijskog izvora preko prijenosnog kanala do primatelja informacija. Ogranien je broj informacija koje primatelj moe primiti u jedinici vremena. Ne smije se davati preveliki broj informacija u jedinici vremena jer se tako snizuje vrijednost izobrazbe. Nastavnik moe: 1) sustavno davati informacije 2) stupnjevito po teini davati informacije 3) upozoriti na bitne informacije 4) ne smije davati preveliki broj informacija Prenaueno gradivo - gradivo je naueno kad ga moemo tono reproducirati pri ponavljanju, preueno je kad se nastavi s uenjem nakon to je gradivo naueno. Kod preuenog gradiva je izrazito usporeno zaboravljanje Razina psihofiziolokih funkcija pri uenju aci i studenti moraju imati pri uenju visoku razinu psihofiziolokih funkcija- moraju biti misaono aktivni najnia razina je sluanje predavanja, malo via razina samostalno itanje, znaajno vea razina aktivnosti je biljeenje pa samostalno ponavlajnje, raspravljanje, a najvia razina je rjeavanje problema. Minimalno od tree razine - biljeenja. 3 glavne metode prelaenja gradiva pri uenju: 13

1) globalna 2) fragmentarna 3) kombinirana Ad 1) Prelaenje gradiva u cjelini, dobra je ako gradivo nije preopseno, nije vrlo teko, ako su oni koji ue prosjenih ili visokih intelektualnih sposobnosti. Ad 2) Uenje dio po dio, dobra metoda ako je gradivo vrlo teko i opseno, aci ispodprosjenih sposobnosti, slabe motivacije, dobra za uenje psihomotornih, i openito, vjetina. Ad 3) Kombinacija prve i druge, najee se koristi u uenju i najuspjenija je, nekoliko puta proemo cijelo gradivo, pa po cjelinama, a onda ponovo proemo gradivo povezujui cjeline. Vrijednosti samostalnog ponavljanja pri uenju Izrazite su vrijednosti takvog ponavljanja, no nije dobro samo itati, potrebno je svojim rijeima ponavljati: 40% itanja/60% ponavljanja daje najvei broj upamenih podataka. Minimum bi trebao biti 25% ponavljanja. Pri samostalnom ponavljanju je jaa aktivacija psihofizikih funkcija pri uenju. Jaa je i misaona aktivnost, uvid u gradivo. Ostvaruje se i bolji samouvid u vlastito znanje, jaa se samopouzdanje, sigurni smo u svoje znanje. Bolje svladavanje naina izraavanja, to je pogotovo dobro kod usmenog. Smislenost gradiva i zaboravljanje to je mogue razumljivije predavanje, jezgrovit i razumljiv sadraj. Odnos ivotne dobi i uspjenosti uenja Ako je motivacija visoka i bavi se intelektualnim radom, uspjenost uenja dugo ostaje visoka (do 50 i neke), a onda polako pada do 70-ih kada drastino pada. Na uenje vjetina izrazito utjee dob, osobiti onih psihomotornih (ve u 40-ima poinje opadati). Utjecaj stavova i uvjerenja na uenje i zaboravljanje: ako je ono to uimo u skladu s naim stavovima, uvjerenjima i ugodno uspjenost uenja bit e najvia. Uspjenost e uenja biti osrednja ako je ono to uimo suprotno naim stavovima ili nam je neugodno. Najmanja je uspjenost uenja onoga prema emu nemamo nikakav stav, uvjerenje, prema emu smo ravnoduni. Umor i njegovo suzbijanje Umor je psihofizioloka pojava koja se moe oitovati na najmanje jedan od 3 naina: 1) Kao neugodni doivljaj; iscrpljenosti, malaksalosti- psihofiziki znakovi umora 2) Kao fizioloke promjene u organizmu 3) Kao sniavanje radne uspjenosti Postoji 12 teorija umora- problematika nije istraena Naini suzbijanja umora 3 glavna naina 1) Odmaranje 2) Uporaba stimulatora 3) Uzimanje manjkajuih (deficitarnih) tvari Ad 1) Tri su glavna problema pri odmaranju. a) kada zapoeti odmaranje- kad se pojave prvi jasniji znaci umora b) trajanje odmora- bolje emo se odmoriti ako 14

imamo vei broj kraih odmora nego jedan dugotrajan c) oblik odmaranja- aktivan odmor, pasivan odmor, pri aktivnom nastavljamo rad s jako malim intenzitetom ili promijenimo vrstu rada- dobar je kad se nismo puno umorili, pasivan odmor je potpuni prekid rada, dobar je kad smo se jako umorili spavanje 21.01.2004. Andrilovi, udina: Psihologija odgoja i nastave 4, 8 poglavlje. Odgojno obrazovna 131-148, 187-208. Spavanje je biotika pojava, trajanje spavanja: u prosjeku 7 sati i 40 minuta, donja granica je 6 sati, gornja 10. Mikrosan traje 2-3 sekunde. Ritmino spavanje je odlazak na spavanje i buenje u priblino iste sate svakog dana. Noni je san uspjeniji nego spavanje po danu. Bolje emo se odmoriti ako znamo da emo krae spavati. Stimulatori: 3 glavne vrste 1) Farmakoloki - kemijske tvari koje podiu funkcionalnu razinu organizma, korisni su za kratkotrajno djelovanje, loe je to mogu izazvati pretjerani napor, zahtijevaju poveanje razine kenijskih tvari u organizmu - opasni, treba ih izbjegavati. 2) Fizioloki - razne vrste podraaja koji djeluju na sam organizam i tako podignemo funkcionalnu razinu, npr. svjei zrak, umivanje - dobri i prporuljivi, no kratko traju (1 sat). 3) Psihiki simulatori - najuspjeniji u borbi protiv umora, pogotovo pri mentalnom naporu Uzimanje manjkajuih ili deficitarnih tvari Prisustvovanje nastavi Redovita nastava, biljeke, dopunjavanje biljeki. Vjetine se uvijek moraju uiti od nastavnika. Teko gradivo je teko nauiti bez nastavnika. Razvoj uvstvenog odnosa prema predmetu. Mjerenje kolskog znanja Glavne svrhe ocjenjivanja: -pokazatelj osposobljenosti iz nekog podruja - dokimologija- znanost o znanju, Pieron - motivacijska vrijednost ocjenjivanja - vrlo je velika - pokazatelj to je naueno, a to nije - profesionalni razvitak- pokazatelj smjera u kojem se razvija uenik Mjerna svojstva kolskog ocjenjivanja znanja 1) objektivnost - korelacija izmeu razliitih kompetentnih ocjenjivaa 2) pouzdanost - korelacija izmeu ocjena istih ocjenjivaa u dva razdoblja 3) tonost - usporedba pojedinane ocjene sa srednjom ocjenom vie ocjenjivaa - 20% neizbjene pogreke kod ocjenjivanja kod pojedinanih nastavnika 4) valjanost - korelaciaj izmeu rezultata u testu znanja i ocjene Razdioba varijeteta znanja - postoje 4 varijeteta (razine) 15

1) orijentacijsko znanje - vie znamo to neto nije nego to neto jest - veinu svog znaanj svrstavamo u ovo znanje 2) injenino ili faktogarfsko znanje- iskljuivo znamo to jest, potrebno je u izoliranim sluajevima - nia razina znanja kao i orijentacijsko, to su preduvjeti za vie razine znanja. 3) interpolacijsko znanje - znanje izmeu injenica, veze meu njima 4) ekstrapolacijsko znanje - poznavanje injenica, odnosa meu njima i stvaranje novih znanja, ovisi o inteligenciji, intelektualnim sposobnostima imbenici koji utjeu na netonost ocjenjivanja 1) ne moemo biti sigurni koliko je neije znanje - nain izraavanja uenika, ako dva uenika imaju jednako znanje, bolje prolazi onaj s boljim izraavanjem - brzina reagiranja uenika - uvstvena ili emocionalna otpornost uenika - bolje proalze ako su otporniji 2) pogreke s obzirom na subjektivne reakcije nastavnika: a) nestabilan kriterij ocjenjivanja ocjenjivanje nije mjerenje na apsolutnoj ljestvici b) osobna jednadba ocjenjivaa tendencija nastavnika da potcjenjuje ili precjenjuje znanje c) halo uinak - odgovor + kakav je dojam o osobi uenika d) djelovanje kontrasta - utjecaj e) predrasude ocjenjivaa 27.01.2004. Trajanje ispitivanja ima utjecaj na ocjenu. - aktivno i pasivno ispitivanje, najbolje je postaviti pitanje i ne uplitati se ako uenik odgovara, ako ne treba potaknuti njegovo odgovaranje - razliit izbor pitanja od uenika do uenika Tradicionalno ispitivanje (nastavnik). - tonije mjeri dvije vie razine znanja, interpolacijsko i ekstrapolacijsko - ima bolji uvid u psihiko i tjelesno stanje aka tijekom ispita - nijansirano vrednovanje tonosti odgovora - povezano vrednovanje odgovora - fleksibilno prilagodljiv nain ispitivanja aka - mogunost dobivanja dopunskih informacija Testovi znanja: - tonije mjere dvije nie razine znanja - iskljueno je djelovanje subjektivnog imbenika postavljanjem "uskih" pitanja - kriterij vrednovanja rezultata jednak je i stabilan - ispitivanje se provodi u standardnim uvjetima - pitanja prekrivaju cijelo nastavno gradivo - samouvid u vlastito znanje - ekonominije ispitivanje to uiniti s ispitom da ispitivanje bude bolje 16

- mogunosti poboljanja procjene znanja 1) Kombinirano ispitivanje - testovi znanja + usmeni individualni pristup ocjenjivaa - ako nemamo testove kao dobra zamjena mogu posluiti skupovi zadataka objektivnog tipa - kao dobra zamjena za badarene testove mogu se koristiti pismeni zadaci ali se moraju koristiti dijelovi testova znanja, preporuljivo je upotrijebiti veliki broj pitanja (najmanje 15) - pitanja moraju biti postavljena tako da se objektivno moe vrednovati tonost odgovora - valja unaprijed utvrditi kriterije vrednoanja tonosti odgovora - trajanje rada ne smije biti prekratko 2) redovito provoditi ispitivanje - stalna praksa ispitivanja - vea ansa da pogreke budu manje - stvara motivaciju, slui kao povratna informacija da ak zna kakvo mu je znanje - utvrditi norme ocjenjivnja - mora biti malo temeljnih znanja, ali 100% poznavanje injenica - osrednje vana znanja, kriterij je blai - manje bitni podaci, kriterij prolaznosti 20% i manje Broj ocjena - ne preveliki broj (5 ocjena) - gubi se na tonosti ali je vea motivacija - oblik raspodjela ocjena - napraviti grafiki prikaz danih ocjena - trebala bi biti simetrika krivulja Komisijski ispit - ako su u njemu kompetentni nastavnici, svaki nastavnik mora potpuno samostalno donijeti ocjenu Osobnost 3 glavna svojstva: 1) Cjelovitost - pojedinac je u psihikom pogledu nedjeljiva cjelina 2) Posebnost ili neponovljivost - svaki se pojedinac razlikuje po psihikom ustrojstvu od drugog pojedinca 3) Dosljednost u ponaanju - ljudi se ponaaju svaki na svoj nain, ali ovisi o njegovim karakteristikama jer postoji i slinost u ponaanju Osobnost je cjelovita, neponovljiva struktura svih psihofiziolokih osobina ovjeka koju karakterizira i stanovita dosljednost u ponaanju imbenici razvitka osobnosti: 4 teorije 1) nativistika - po njoj nasljee odreuje kakva e nam biti osobnost - loa i netona teorija 2) empirijska - po njoj je osobnost odreena djelovanjem okolnih imbenika - znanost je pobila tu teoriju 3) konvergencijska- zastupa stajalite da sudjeluju dva imbenika, i naslijee i okolina, naslijeem dobivamo podlogu za razvitak osobnosti + povoljno sudjelovanje okoline znanstveno potvrena 4) dinamina - po njoj ima tri imbenika razvitka osobnosti; naslijee, okolina i samoaktivnost pojedinca - genetiari tvrde da samoaktivnost nije nekizaseban imbenik pa negiraju to.

17