(pdf) [in croatian]

SADRŽAJ

1. UVOD

2. OPĆI DIO

3. OPIS PROGRAMA

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

PRILOG 1: Edukacijski kolegiji

PRILOG 2: Opisi predmeta i kolegija

PRILOG 3: Životopisi nastavnika i suradnika (abecednim redom)

HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

- STUDIJ SOCIOLOGIJE HRVATSKIH STUDIJA-

1. UVOD

a. Razlozi za pokretanje studija:

- procjena njegove svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada u javnom i privatnom

sektoru:

Studij sociologije je studij koji je na Hrvatskim studijima ustrojen od samog početka

djelovanja, tj. od 1992. godine. Cilj studija bio je i ostaje sustavno upoznati studenta sa

sociologijom kao istraživačkom disciplinom, te ga upoznati s rubnim disciplinama, čije je

poznavanje korisno u sociološkim istraživanjima. Krajnji cilj studija jest osposobiti studenta

da stečena sociološka znanja (metodološka i fundamentalna) primijeni u istraživanju

hrvatskoga društva. Temeljni kolegiji su vezani uz pojedine aspekte i teme hrvatskoga društva

i to je specifičnost ovog studija sociologije u odnosu na sve druge takve studije u Hrvatskoj.

Ova koncepcija zadržana je i u novom prijedlogu studija sociologije koji je prilagođen

zahtjevima koji proizlaze iz Bolonjske deklaracije. Proučavanje sociološke znanosti

razvedeno je kritičkim znanstvenim metodama i disciplinama, te uključuje studij sustavne

sociologije, ali i posebnih sociologija te socioloških disciplina. Pritom se nastoji izbjeći

nekritičko teoretiziranje o društvu koje lako pada pod utjecaj trenutno dominantnih društvenih

teorija i ideoloških obrazaca i obrazovati sociologa koji je u stanju stručno i relevantno

prosuđivati i istraživati zbilju hrvatskoga društva.

Završetkom studija studenti sociologije mogu se zaposliti u nastavi u srednjim školama, u

upravi (ministarstvima), lokalnoj upravi, nevladinim organizacijama, javnom zdravstvu,

znanstvenoistraživačkim institucijama, agencijama za istraživanje javnog mnijenja,

agencijama za istraživanje tržišta, medijima i drugdje.

- njegova povezanost sa suvremenim znanstvenim spoznajama i/ili na njima temeljenim

vještinama:

U izvođenju studija sociologije sudjeluju znanstvenici s nekoliko znanstvenoistraživačkih

instituta u Hrvatskoj: Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar, Instituta za društvena

istraživanja iz Zagreba, Instituta za etnologiju iz Zagreba i s više visokoškolskih ustanova u

Hrvatskoj. Radi se u najvećem broju slučajeva o relativno mladim znanstvenicima koji su

angažirani na znanstvenoistaživačkim projektima i koji rezulatate tih istraživanja posreduju u

visokoškolskom obrazovanju studenata.

- njegova usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih učilišta, posebno onih iz

zemalja Europske unije:

Studij sociologije rađen je prema studijima sociologije koji se izvode u Americi (prvenstveno

studiju sociologije University of Chicago i studiju sociologije na Johns Hopkins University).

Takva koncepcija studija korigirana je s europskim pristupom sociološkoj znanosti: program

je usporediv (predložena koncepcija studija otvara mogućnost razmjene nastvnika i studenata)

s većinom studija sociologije na sveučilištima unutar Europske Unije.

b. Dosadašnja iskustva predlagača u provođenju ekvivalentnih ili sličnih

programa.

Hrvatski studiji provode već trinaest godina Studij sociologije. Do sada je na ovom studiju

diplomiralo preko 300 studenata (kao prvi predmet – maior) i velik broj njih angažirao se u

poslovima koji traže stručnjaka iz sociologije.

c. Mogući partneri izvan visokoškolskog sustava koji su pokazali interes, ili bi

mogli biti zainteresirani za njegovo pokretanje.

Razvoj svakog studija, a posebno studija sociologije, važan je za društvo u cjelini. Obrazovati

stručnjaka u sociologiji koji dobro poznaje društvene fenomene i metodologiju njihova

proučavanja i tumačenja, važno je za niz ustanova, znanstvenih instituta, medija, agencija za

ispitivanje javnog mnijenja, velikih tvrtki, izdavačkih poduzeća, obrazovnih institucija itd.

d. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata.

Student Studija sociologije Hrvatskih studija može slušati izborne kolegije izvan struke na

bilo kojem studiju ili sastavnici bilo kojeg sveučilišta u Hrvatskoj, pod uvjetom da za taj

kolegij postoje točno određena ECTS vrijednost. Student može slušati obvezni kolegij i na

drugim fakultetima ili sastavnici bilo kojeg sveučilišta u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da

za taj kolegij postoji točno utvrđena ECTS vrijednost. No ukupan broj ECTS bodova koji se

na taj način stječu ne smije prelaziti više od 10 (od 180 ECTS na preddiplomskom studija) i

10 ECTS (od 120 ECTS na diplomskom studiju).

Prijelaz sa studija sociologije na drugi studij unutar Hrvatskih studija i obrnuto moguć je za

studente jednopredmetnog i dvopredmetnog preddiplomskog studija uz uvjet da ostvare

minimalno potreban propisani broj ECTS bodova.

e. Ostale elemente i potrebne podatke, prema mišljenju predlagača.

Svi studijski smjerovi na Hrvatskim studijima imaju sljedeće zajedničke karakteristike:

- prihvaćanje modela 3+2,

- šest temeljnih zajedničkih predmeta, dakle, student sociologije mora tijekom tri godine

pohađati kolegije na svim ostalim studijskim smjerovima (svaki kolegij nosi po 5 ECTS

bodova, zajedno dakle 30 ECTS bodova),

- baccalaureatska radnja nosi 6 ECTS bodova, magisterij nosi 15 ECTS bodova za nastavni

smjer, a 30 ECTS bodova za znanstveni smjer, disertacija nosi 60 ECTS bodova,

- edukacijski predmeti koji zajedno nose 60 ECTS bodova, pohađaju se na 4. i 5. godini.

2. OPĆI DIO

2.1. Naziv studija.

Studij sociologije Hrvatskih studija

2.2. Nositelj studija i izvođač studija:

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Studij sociologije

2.3. Trajanje studija:

Preddiplomski studij traje tri godine (180 ECTS), diplomski studij traje dvije godine (120

ECTS).

2.4. Uvjeti upisa na studij:

Uvjeti upisa na preddiplomski studij su uspješno obavljeni razredbeni ispit i odgovarajući

uspjeh u srednjoj školi sve dok se na srednjim školama ne uvede državna matura.

Uvjeti upisa na diplomski studij sociologije-znanstveni smjer su minimalno skupljenih 80

ECTS na jednopredmetnom preddiplomskom studiju i odgovarajući uspjeh na

preddiplomskom studiju, tako da je prosječna ocjena svih položenih predmeta najmanje 3,5.

Uvjeti upisa na diplomski studij sociologije-nastavni smjer su minimalno skupljenih 50 ECTS

iz strukovnih kolegija na jednopredmetnom ili dvopredmetnom preddiplomskom studiju bilo

kao maior ili minor i odgovarajući uspjeh na preddiplomskom studiju, tako da je prosječna

ocjena svih položenih predmeta najmanje 3,5.

Upis na studij obavlja se na temelju javnog natječaja objavljenog u dnevnom tisku i

razredbenog ispita.

Odluka o upisu donosi se uz prethodnu suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa

s obzirom na broj studenata koji će studirati uz potporu spomenutog Ministarstva, te redovitih

studenata koji će studirati na osobni trošak.

Kandidati stječu pravo upisa prema postignutom uspjehu na razredbenom ispitu, odnosno

prosječnoj ocjeni položenih predmeta, a na temelju odobrenih kvota za upis.

2.5. Preddiplomski studij:

Preddiplomski studij ustrojen je i izvodi se kao jednopredmetni ili dvopredmetni studij.

Student završetkom preddiplomskog studija stječe stručni naziv: prvostupnik, -ca

(baccalaureas, baccalaurea) sociologije Hrvatskih studija.

Kompetencije koje je stekao ovisni su o profilu preddiplomskog studija koji je završio:

- student je stekao tri glavne vještine: znanje i umijeće prezentiranja. Tijekom tri godine on je

razvio određenu "sociološku svijest" i uspjeva prepoznati što je posebno a što jedinstveno u

društvenim procesima, što je bitno i nebitno. Proširio je svoje znanje i razvio kritične

sposobnosti.

- stvorio je širu sliku u svim oblicima funkcioniranja i konstituiranja pojedinih oblika društva,

stekao je temeljne spoznaje o sociologiji hrvatskoga društva, interpretirao je i istraživao

pojedini društveni problem ili temu, puno je čitao i pisao.

- cilj preddiplomskog studija nije samo stručno znanje nego učenje kako samostalno, kritički i

kreativno riješiti komplicirane probleme i o tome na jasan način usmeno i pismeno izvjestiti.

Prvostupnik mora biti sposoban samostalno istraživati probleme i pojave, i to u njihovom

društvenom okolišu, te o tome znati izvjestiti svoje kolege, ali i širu javnost.

Ovisno o specijalističkom modulu koji je student odabrao, osposobljen je za slijedeće

poslove:

- rad u sociološkim timovima kao anketar,

- rad u organima uprave,

- rad u raznim vladinim agencijama ili nevladinim udrugama,

- rad u velikim tvrtkama u marketinškim timovima.

Diplomske studijske programe koje može pratiti na Hrvatskim studijima i/ili drugim

ustanovama u Republici Hrvatskoj ukoliko se odluči za nastavak studija:

- uspješno završen jednopredmetni studij sa minimalno skupljenih 80 ECTS bodova iz užih

socioloških disciplina i kolegija s prosječnom ocjenom 3,5 daje mu pravo upisa na diplomski

studij sociologije na Hrvatskim studijima, znanstveni smjer.

- uspješno završen preddiplomski studij sa minimalno skupljenih 50 ECTS iz strukovnih

kolegija na jednopredmetnom ili dvopredmetnom preddiplomskom studiju bilo kao maior ili

minor i s prosječnom ocjenom 3,5 daje mu pravo upisa na diplomski studij sociologije na

Hrvatskim studijima, nastavni smjer.

- ovisno o uvjetima za upis na drugim ustanovama u Republici Hrvatskoj, uspješno završen

preddiplomski studij sociologije na Hrvatskim studijima daje mu pravo za nastavak studija na

drugim ustanovama u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu.

2.6. Diplomski studij:

Diplomski studij je ustrojen jednopredmetno kao znanstveni i kao nastavni smjer.

Kompetencije koje je stekao ovisni su o specijalizaciji diplomskog studija:

- daljnja specijalizacija i proširenje sociološkog znanja. Istaknuto mjesto u diplomskom

studiju pripada sociološkim istraživanjima i sociološkim analizama.

- stekao je široko znanje o sociologiji te posebne analitičke i istraživačke vještine.

- studenti koji su završili nastavni smjer stekli su licencu da mogu biti nastavnici u srednjim

školama.

- studenti koji su završili znanstveni smjer stekli su specijalističko znanje koje će ih osposobiti

za buduća znanstvena istraživanja u istraživačkom institutu ili za upis na poslijediplomski

studij i stjecanje doktorata.

- Student koji izabere neki od ponuđenih modula moći će nadograditi svoju struku

usmjeravanjem na pojedinu grupu znanja koje su povezane sa sociologijom (primjerice

kulturna antropologija ili europski studiji).

2.7. Predlaže se pokretanje studijskog programa u kojem su preddiplomski i diplomski

dijelovi objedinjeni u jednu cjelinu?

Ne.

2.8. Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija:

Student završetkom preddiplomskog studija stječe stručni naziv: prvostupnik, -ca

(baccalaureas, baccalaurea) sociologije Hrvatskih studija.

Student završetkom diplomskog studija stječe stručni naziv: magistar sociologije Hrvatskih

studija ako je završio znanstveni smjer, odnosno magistar edukacije sociologije Hrvatskih

studija ako je završio nastavni smjer.

3. OPIS PROGRAMA

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za

njihovu izvedbu i brojem ECTS-bodova.

Studij sociologije Hrvatskih studija podijeljen je na ukupno sedamnaest obvezatnih kolegija

na preddiplomskom studiju i osam kolegija na diplomskom studiju. Osobitost studija

sociologije na Hrvatskim studijima jest serija kolegija Sociologija hrvatskog društva (1-5) koji

obrađuju fenomene hrvatskog društva. Iz ponude izbornih kolegija moguće je izabrati

predmete koji čine trajektorije Europski studiji i Kulturna antropologija, te se na taj način

specijalizirati u jednom od navedenih područja na diplomskom studiju. Ad 3.1. STUDIJ SOCIOLOGIJE HRVATSKIH STUDIJA

1. Preddiplomski studij (180 bodova) — jednopredmetni studij 1. GODINA

naziv kolegija p+s/v semestar ECTS

Uvod u sociologiju 2+0 1 5

Predavanja 2+0

Sustavna sociologija I 1+1 1 5

Predavanja 1+0

Seminar (bira se jedan od predloženih referata) 0+1

Politička ekonomija 1 5

Predavanja 2+0

Temeljni zajednički predmet HS(TPZ)-1 1 5

Predavanja 2+0

Izborni predmet u struci 1 1+2 1 5


Strani jezik 0+2 1

UKUPNO 30

1. GODINA


Sustavna sociologija II 1+1 2 5

Predavanja 1+0


Uvod u znanstveni rad 1+1 2 5

Predavanja 1+0



Predavanja 2+0


Izborni predmet izvan struke 1+2 2 10

UKUPNO 30

2. GODINA


Uvod u metode društvenih istraživanja 3 5

Predavanja 2+0

Vježbe- izrada projekata i predaja izvještaja 0+2

Uvod u statistiku u društvenim istraživanjima 3 5

Predavanja 2+0

Vježbe i izrada izvještaja 0+2

Sociologija hrvatskog društva 1 3 5

Predavanja 2+0



UKUPNO 30

2. GODINA


Socijalna psihologija 4 5

Predavanja 2+0

Vježbe 0+2

Kulturna Antropologija 4 5

Predavanja 2+0

Seminar i predaja referata 0+2


Seminar i predaja seminarskog rada 0+2




UKUPNO 30

3. GODINA


Sociološke teorije 5 5

Predavanja 2+0

Seminar i predaja referata 0+2


Predavanja 1+0





UKUPNO 5

30

3. GODINA



Predavanja 2+0





Izborni predmet izvan struke 1+1 4

Bakalaureatska radnja 6

UKUPNO 30

UVJETI ZA PRIJELAZ IZ GODINE U GODINU - Masno označeni kolegiji obvezatni su. - Uvjet za prijelaz iz godine u godinu je stjecanje barem 45 bodova (od toga najmanje 25 iz obvezatnih kolegija) po godini. 2. Diplomski studij (120 bodova)— Znanstveni smjer 4. GODINA


Suvremene sociološke teorije 7 5

Predavanja 2+0

Seminar i prezentacija referata 0+2

Kvantitativne metode istraživanja 7 5

Predavanja 2+0

Vježbe i izradba projekta 0+4

Statistička analiza u sociologiji 7 5

Predavanja 2+0

Vježbe i predaja izvještaja 0+3


Predavanja 1+0


Izborni predmet u struci 2 7 5

Predavanja 1+0 7

Seminar iili vježbe i izrada referata ili projekta 0+2

Izborni predmet izvan struke 7 5

Predavanja 1+0

Seminar i izrada referata ili projekta 0+2

UKUPNO 30

4. GODINA

naziv kolegija p+s/v seme-star

ECTS

Demografija 8 5

Predavanja 2+0


Kvalitativne metode istraživanja 8 5

Predavanja 2+0

Vježbe i izradba projekta 0+4

Primjena statističkih programa 8 5

Predavanja 1+0

Vježbe 0+4


Predavanja 1+0

Seminar ili vježbe i izrada referata ili projekta 0+2


Predavanja 1+0 8



Predavanja 1+0


UKUPNO 30

5. GODINA


ECTS

Suvremene tendencije u Kulturnoj antropologiji 9 5

Predavanja 2+0



Predavanja 1+0

Seminar ili vježbe 0+2


Predavanja 1+0



Predavanja 1+0 9



Predavanja 1+0



UKUPNO 30

5. GODINA


ECTS

Predmet u struci iz kojega je magistarska radnja 10 5

Predavanja 2+0

Seminar ili vježbe i prezentacija referata 0+2

Magistarska radnja 10 25

Ukupno 30

3. Diplomski studij (120 bodova) – nastavni smjer

4. GODINA

naziv kolegija p+s/v seme-star ECTS

Suvremene sociološke teorije 7 5

Predavanja 2+0



Predavanja 1+0


Izborni predmet u struci 7 5

Predavanja 1+0 7


Edukacijski predmeti (Prilog 1) 1+1 7 15

UKUPNO 30

4. GODINA


Demografija 8 5

Predavanja 2+0



Predavanja 1+0



Predavanja 1+0



UKUPNO 30

5. GODINA


ECTS

Suvremene tendencije u Kulturnoj antropologiji 9 5

Predavanja 2+0



Predavanja 1+0

Seminar ili vježbe 0+2


Predavanja 1+0



UKUPNO 30

5. GODINA


ECTS


Magistarska radnja 10 15

Ukupno 30

Sociologija hrvatskog društva 1: Fenomenologija eklezijalnih pokreta

Sociologija hrvatskog društva 2: Demografske tendencije u Hrvatskoj

Sociologija hrvatskog društva 3: Globalizacija i Hrvatska

Sociologija hrvatskog društva 4: Sociologija mladih-postmoderna perspektiva

Sociologija hrvatskog društva 5: Hrvatske pravne i političke institucije

Popis izbornih kolegija unutar struke

1. Ekonomska sociologija

2. European Union and Croatia

3. Socio-semiotička istraživanja

kulture

4. Masovno komuniciranje i javno

mnijenje

5. Metode istraživanja u kulturnoj

antropologiji

6 Politička geografija

7. Socijalna ekologija

8. Sociologija grada

9. Sociologija organizacije

10. Sociologija prava

11. Sociologija morala

12. Sociologija spolnosti, braka i

obitelji

13. Socijalna patologija

14. Sociologija kulture i umjetnosti

15. Sociologija religije

16. Sociologija vojske

17. Sociologija znanosti

18. Sociologija razvoja

19. Suvremene teme u socijalnoj

psihologiji

20. Teorije uzoraka

21. Uvod u studije roda

22. Demografske tendencije u

Hrvatskoj

23. Antropologija migracija i

transnacionalizma

24. Sociologija kriminala

25. Tehnologija i društvo

26. Ruralna sociologija

27. Istraživanje javnog mnijenja u

Hrvatskoj

28. Globalizacija

29. Antropologija grada i svakodnevica

30. Ideja Europpe

31. Politički sustav Europske unije

32. Gospodarski sustav Europske unije

33. Europska integracija

34. Institucije Europske unije

35. Međunarodni odnosi

Trajektorij Europski studij:

European Union and Croatia

Ideja Europe

Politički sustav Europske unije

Gospodarski sustav Europske unije

Europska integracija

Institucije Europske unije

Međunarodni odnosi

Trajektorij Kulturna antropologija:

Metode istraživanja u kulturnoj antropologiji

Uvod u studije roda

Antropologija migracija i transnacionalizma

Antropologija grada i svakodnevica

Socio-semiotička istraživanja kulture

3.2. Opis svakog predmeta/kolegija:

Vidi priložene obrasce kolegija (PRILOG 2).

Način praćenja uspješnosti tokom izvedbe predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe

studijskog programa vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije pojedinih

nastavnih predmeta i kolegija. Unutrašnju evaluaciju činit će šesteročlani tim nastavnika (3) i

studenata (3) na temelju općih smjernica za određivanje kvalitete i studijskog opterećenja

(ECTS) te provedene ankete među studentima na kraju akademske godine. Vanjska evaluacija

realizirat će se redovitim kontaktiranjem kolega sličnih ili srodnih predmeta i/ili kolegija na

sveučilištima i fakultetima koji su određeni kao benchmark. O rezultatima evaluacija raspravljat

će se na nastavničkom vijeću Studija sociologije i Stručnom vijeću Hrvatskih studija.


Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ

Kolegij:

oznaka: Uvod u sociologiju

Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni

Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:

5

Status kolegija: obavezni

Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:2+0) Broj sati aktivne nastave:

30 predavanja — —

Ciljevi kolegija

Upoznati polaznike s najvažnijim pojmovima koji koriste u suvremenoj sociologiji. S

obzirom na tematsku strukturu predmeta valja se zadržati na osnov. Problemima i

dilemama unutar društva s kojim se suočava sociologija kao cjelovita znanost o

društvu. Sveje to usmjereno na poboljšanje kvaliteta kulture sociološkog promišljanja i

osposobljavanja za samostalnu prosudbu.

Sadržaj kolegija

Sociologija kao znanost duge prošlosti i kratke povijesti. Osoba i društvo - bitne relacije na personalnoj,

grupnoj i globalno-društvenoj razini. Funkcije sociologije: tehničko-tehnologijska, integrativna i funkcija

samosvijesti. Profesija i poziv. Konstitutivni elementi sociologije, osnovne kategorije i pojmovi: društvo,

zajednica, čovjek, sloboda, grupa, struktura, funkcija, uloga, položaj, individualna i društvena svijest,

horizontalno i vertikalno gibanje, obitelj i brak, religija, moral, pravo, društvena psihologija, umjetnost,

filozofija, interakcija, socijalna patologija, anksioznost, manipulacija, smisaona i logička adekvacija,

racionalizacija, idealni tip, kasta, sloj i klasa, socijalni karakter, naslijeđeno i stečeno, kultura i

civilizacija... Usporedba filozofijskog, antropologijskog, povijesnog, psihologijskog, sa sociologijskim

pristupom društvu u teorijskom i metodologijskom kontekstu. Osebujnost sociologijske perspektive

proučavanja društva s obzirom na teorijski doseg i unutarnju artikulaciju: odnos statičkog i dinamičkog

(struktura i gibanje). Jezik sociologije i specifičnost njenih znanstvenih procedura. Što je to socijalna

činjenica?

Odnos teorije, znanosti i metodologije. Metodologija i metode. Što se i kako može istraživati u društvu?

Djelokrug i granice kvantitativne i kvalitativne metodologije. Latentno i manifesno. Metodologijski doseg

interdisciplinarnog zahvata. Središnji problem suvremenosti u djelokrugu socijalnih procesa, pojava i

tvorevina. Duševnost i duhovnost društva s posebnim osvrtom na hrvatski kontekst, sociodemografska

obilježja i strukturiranje nacionalne svijesti. Religijski, kulturni i duhovni identitet. Osoba suoćena s

pojavnošću vrijednosnih usmjerenosti i etnocentrizma. Socijalna alijenacija, autoritarnost, agresivnost i

struktura političkih orijentacija: militaristička umjerenost, socijalistička nostalgija i egalitarizam,

antizapadna orijentacija u spoznajnoj,socijalnoj i političkoj dimenziji. Otvorenost i zatvorenost društva.

Funkcionalno i kritičko poimanje konformizma i njegovi izvori (primjerice: urbanizacija, politizacija

društva, burne promjene kulturnih obrazaca itd.) Tipovi svjetonazora. Zdravo društvo i autentične potrebe

čovjeka. Kontroverznost fenomena globalizaciji. Socio-kognitivni pristup globalizacije. Socio-kognitivni

pristup znanstveničkoj etici.

Studentske

obaveze

Redovito polaženje predavanja.

Način polaganja

ispita

Usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu

studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Uspjeh na ispitu

Literatura

Obavezna: Nikola Skledar- Josip Kregar, Znanost o društvu, Zaprešić, str.224, 2003

Preporučena: R. Supek, Društvene predrasude i nacionalizam, Zgb.1991. ; A. Touraine, Postindustrijsko

društvo, Zgb., 1980.



Kolegij:

oznaka: Sustavna sociologija 1 i 2

Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni


5

Status kolegija: obvezatni


60 predavanja seminari vježbe

Ciljevi kolegija

1. Osposobiti studente da usvoje i ovladaju klasičnim konceptima i temeljnim

sociološkim pojmovima do razine operativne primjene, što podrazumijeva pripremu

studenata za studij socioloških teorija (klasičnih i suvremenih) ostalih posebnih

sociologija na višim godinama studija.

2. Izrada prvog pismenog znanstvenog rada koji odgovara stupnju prikaza knjige u

znanstvenim i stručnim časopisima

Sadržaj kolegija

Program:

Društveno-povijesni kontekst nastanka i razvoja sociologijske teorije, sociološki

koncepti Saint-Simona, Augustea Comtea, Herberta Spencera, Karla Marxa, Emilea

Durkheima, Maxa Webera, Pojam formalizma u sociologiji i glavni predstavnici,

povijesna skica sociologijske teorije u 20.st.

Studentske

obaveze

Redovito polaženje predavanja, obvezno sudjelovanje na seminaru/vježbama,

polaganje dvotjednih kolokvija iz zadane literature, pisanje samostalnog seminarskog

rada iz zadane literature

Način polaganja

ispita

Pismeno (kolokvij) i usmeno ispit je prenosiv na višu godinu

studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Ukupna ocjerna sadrži bodove poleženih kolokvija, seminarski rad i usmeni ispit

Literatura

Obavezna:

Sociološke hrestomatije (sve)

Supek, R. (1983) Zanat sociologa: strukturalna analiza, Zagreb, Školska knjiga

Weber, M. (1999) Vlast i Politika, Zagreb Jesenski i Turk.

Weber, M. (1989) Protestantska etika i duh kapitalizma, Sarajevo, Veselin Masleša.

Weber, M. Metodologija društvenih nauka, Zagreb, Globus.

Durkheim, E. (1999) Pravila sociološke metode, Zagreb, Jesenski i Turk.

Merton, R. K. (1979) O teorijskoj sociologiji, Zagreb, CDD.

Marx, K. Engels, F. (1978) Rani radovi, Zagreb, Naprijed.

Preporučena:

Wright Mills, C. (1964) Elita vlasti, Beograd, Kultura.

Marcuse, H. (1989) Čovjek jedne dimenzije, Sarajevo, Veseslin Masleša.

Berger, P., Luckmann, T. (1992) Socijalna konstrukcija zbilje, Zagreb, Naprijed.

Ritzer, G. (1999) McDonaldizacija društva, Zagreb: Jesenski i Turk.

Klein, N. (2002) No logo, Zagreb, Tridvajedan.

Klein, N. (2003) Ograde i prozori, Zagreb, Tridvajedan.

Castells, M. (2000) Uspon umreženog društva, Zagreb, Golden marketing i Castells,

M. (2002) Moć identiteta, Zagreb, Golden Marketing.



Kolegij:

oznaka: Politička ekonomija



5


Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) Broj sati aktivne nastave:

30 predavanja seminari —

Ciljevi kolegija

Upoznati studente sa zakonima nastajanja, razvitka i propadanja pojedinih načina

prozvodnje. Omogućiti razumijevanje društvenih odnosa proizvodnje i raspodjele,

njihovog razvitka i međusobnog utjecaja.Predmet ekonomije je skup pojava, odnosa i

veza u društvenoj materijalnoj proizvodnji. Pojedini teoretičari različito shvaćaju

predmet političke ekonomije i obraćaju pozornost na različite aspekte ekomomskog

života zajednice. Zato postoje različite i često suprotne koncepcije o njezinom

predmetu i zadacima što ih kao znanost ima pred sobom.

Sadržaj kolegija

Predmet političke ekonomije

Politička ekonomija i druge društvene znanosti

Razvoj ekonomske misli

Materijalne proizvodnja i institucije društva

Faktori proizvodnje

Robna proizvodnja i tržište

Klasični ekonomisti

Suvremeno društvo i proces globalizacije

Studentske

obaveze

Redovito polaženje predavanje i seminara, izrada seminarskog rada

Način polaganja

ispita

Pismeni i/ili usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu

studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Uspjeh na ispitu

Literatura

Obavezna:

Dragičević, Vranjican: Politička ekonomija, Zagreb, 420 str.

Preporučena:

Frieden, Lake: International Political Economy, Routledge, London-New York, 1995,

545 str.



Kolegij:

oznaka: Uvod u znanstveni rad


Uvjeti za upis kolegija: ECTS bodovi:

5


Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+2 ) Broj sati aktivne nastave:

45 predavanja seminari vježbe

Ciljevi kolegija

Upoznati studente s osnovnim pojmovima i temama u znanosti i znanstvenom radu

Sadržaj kolegija

Znanost, društvene znanosti i sociologija: znanstveno i zdravorazumsko objašnjenje

Teorija, koncepti i konstrukti; varijable

Povezanost istraživanja i teorije. Ekstremni empirizam.

Konstruiranje teorije; kauzalne veze između konstrukata;

Provjera teorije; hipotetsko-deduktivno i druga objašnjenja u sociologiji

Empirijske generalizacije, zakoni i teorije srednjeg dometa

Izbor problema istraživanja; etički kodeks

Pojmovna analiza. Hipoteze. Operacionalizacija

Drugačiji pogled na znanost i znanstveni rad

Pisanje znanstvenog izvještaja

Studentske

obaveze

Redovito pohađanje predavanja, seminara i vježbi, izrada seminarskog rada

Način polaganja

ispita

Pismeni i usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu

studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Uspjeh na ispitu, seminarski rad (20%)

Literatura

Obavezna:

Matić, D. (1990). Vrijednosti kao predmet sociologijske znanosti. Revija za

sociologiju, 21 (3): 517-525.

Vujević, M. Uvođenje u znanstveni rad. Zagreb: Školska knjiga

Preporučena:

Durkheim, E. (1999). Pravila sociološke metode. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk i

Hrvatsko sociološko društvo.

Kuhn, Th. (1999). Struktura znanstvenih revolucija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk i

Hrvatsko sociološko društvo

Merton, R. K. (19799. O teorijskoj sociologiji. Zagreb: Naklada CDD.

Mills, W. C. (1959). The sociological imagination. New York: Oxford University Press



Kolegij:

oznaka: Uvod u metode društvenih istraživanja



5




Ciljevi kolegija

Glavni je cilj kolegija osposobljavanje studenata za pravilno vrednovanje,

interpretaciju i uporabu rezultata društvenih istraživanja, a pod uvjetom uspješnog

savladavanja temeljnih statističkih metoda (obuhvaćenih zasebnim predmetom

Studija), i za pravilnu konceptualizaciju i provođenje takvih istraživanja.

Sadržaj kolegija

Pojam i definicije znanstvenog istraživanja; pregled glavnih faza istraživanja;

konceptualizacija; operacionalizacija; realizacija; glavne metode društvenih

istraživanja; metrijska svojstva istraživanja; mogući izvori grešaka i pristranosti;

publiciranje rezultata i etika društvenih istraživanja.

Studentske

obaveze

Redovito polaženje predavanja i seminara

Način polaganja

ispita

Pismeni i usmeni ispit je prenosiv na višu godinu

studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Pohađanje nastave i bilježenje predavanja: 25%; seminarski rad: 25%; ispit: 50 %.

Literatura

Obavezna:

Lamza Posavec, V. (2004), Metode društvenih istraživanja (skripta), Zagreb: Hrvatski

studiji (str. 1-60, 198-230);

Babbie, E. R. (2002), The Practice of Social Research, Belmont: Wadsworth

Publishing Company (str. 2-159).

Preporučena:

Lamza Posavec, V. (1995), Javno mnijenje - teorije i istraživanje, Zagreb: Alinea (str.

39.-78.)

Wimmer, R., Dominick, J. (2000), Mass Media Research: An Introduction, Belmont:

Wadsworth Publishing Company (str. 2.-253.);

Babbie, E.. R. (1998), Survey Research Methods, Belmont: Wadsworth Publishing

Company, Inc.(str. 1.-381.)

Schutt, R. K. (1996), Investigating the Social World, The process and Practice of

Research, Thousand Oaks: Pine Forge Press, A Sage Publications Company (str. 3.-

556.)

Odabrani članci o metodologiji istraživanja iz domaćih i stranih znanstvenih časopisa

(120 str.)



Kolegij:

oznaka: Uvod u statistiku u društvenim istraživanjima



5



60 — predavanja vježbe

Ciljevi kolegija

Cilj kolegija je upoznati studente s upotrebom osnovnih statističkih pokazatelja.

Uvodno upoznavanje sa svrhom statistike.

Sadržaj kolegija

Uvodno upoznavanje sa svrhom statistike. Tipovi mjerenja i vrste mjernih skala.

Frekvencije i grupiranje rezultata, grafičko prikazivanje distribucije rezultata mjerenja.

Mjere središnje tendencije. Mjere varijabilnosti rezultata. Normalna raspodjela i mjere

položaja rezultata u grupi (z-vrijednosti, centili, decili). Regresija i predviđanje.

Koeficijent korelacije. Efikasnost prognoze, rezidualni varijabilitet. Koeficijent

multiple korelacije i koeficijent parcijalne korelacije. Koeficijenti korelacije na

ordinalnim varijablama.

Studentske

obaveze

Redovito polaženje predavanja i vježbi

Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Uspjeh na ispitu

Literatura

Obavezna:

B. Petz: Statističke metode za nematematičare, Slap, 1997.

Preporučena:



Kolegij:

oznaka: Fenomenologija eklezijalnih pokreta



5




Ciljevi kolegija

Upoznavanje studenata sa suvremenim socioreligijskim procesima i s novim

religijskim pokretima u Hrvatskoj kako bi studenti cjelovito razumjeli novonastalu

socioreligijsku situaciju u kojoj, svakako, znatnu ulogu imaju i novi eklezijalni laički

pokreti u Hrvatskoj. Odnosno, potrebno je upoznati genezu, strukturu i važnost novih

crkvenih laičkih pokreta u društvu, njihovu sociokulturnu ulogu i odnos prema

sociokulturnom kontekstu i obrnuto.

Sadržaj kolegija

- uvodno predavanje: značenje i relevantnost teme;

- suvremena socioreligijska situacija i (post)moderni društveni kontekst;

- povijesni i sociološki osvrt na pojavak crkvenih pokreta (modernizacija,

sekularizacija, religijski pluralizam, postmoderna);

- odnos institucije i karizme;

- tipologija suvremenih religijskih i eklezijalnih pokreta;

- geneza suvremenih crkvenih laičkih pokreta u Hrvatskoj;

- demokratske promjene u Hrvatskoj, novi sociokulturni kontekst i laički eklezijalni

pokreti;

- značajniji (post)moderni eklezijalni pokreti na hrvatskim prostorima (Pokret fokolara,

Mali tečaj - Kursiljo, Zajednica bračnih susreta, Neokatekumenski Put, Zajednica

Molitva i Riječ (MiR), Franjevačka mladež (FRAMA)...);

- završno promišljanje o sociologiji novih religijskih i laičkih eklezijalnih (crkvenih)

pokreta.

Studentske

obaveze

Redovito polaženje predavanja

Način polaganja

ispita

Pismeni ispit je prenosiv na višu godinu

studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Uspjeh na ispitu

Literatura

Obavezna:

Tadić, S. (2002.), Tražitelji Svetoga. Prilog fenomenologiji crkvenih pokreta, Zagreb,

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

Mihaljević, V., Tadić, S. (2003), Zajednica bračnih susreta i neka moralna vrednovanja

njezinih pripadnika, u: Društvena istraživanja 12, 3-4 (65-66), 561-580.

Preporučena:

Berzano, Luigi (a cura di), (1997.), Forme del pluralismo religioso. Rassegna dei

gruppi e movimenti a Torino, Il Segnalibro, Torino.

Ivančić, T. (1981.), Duhovni pokreti u Crkvi u Hrvata, u Crkva u svijetu, 16 (3): 247-

252.

Nikić, Mijo. (1997.), (ur.), Novi religiozni pokreti, Zagreb, Filozofsko-teološki

institutu Družbe Isusove u Zagrebu

Jukić, J. (1991.), Budućnost religije, Split, Matica hrvatska.

Blažević, J., Nikić, M., Koprek, I. (2001.), Duhovni i religiozni pokreti u “Jeremija, što

vidiš?” (Jr 24,3). Crkva u hrvatskom tranzicijskom društvu, uredio P. Aračić, Đakovo.,

151-183.



Kolegij:

oznaka: Socijalna psihologija



5




Ciljevi kolegija

Upoznati studente sa sustavnim istraživanjem ljudskih interakcija u socijalnoj

psihologiji. Jedinica analize u socijalnoj psihologiji je pojedinac ili mala grupa u

kontekstu međusobnih interakcija. Socijalna psihologija po svome predmetu bavljenja

najčešće interferira sa psihologijom ličnosti, sociologijom, socijalnom antropologijom i

politologijom; međutim ne preklapa se s njima u temeljnom istraživačkom interesu.

Sadržaj kolegija

Definicija, metodologija socijalne psihologije. Povijest i razvoj socijalne psihologe.

Socijalna spoznaja: Temeljni procesi i odrednice. Socijalna percepcija: opažanje

drugih. Socijalna percepcija: zaključivanje o drugima. Stavovi i promjena stava.

Stavovi i ponašanje. Predrasude, stereotipi, diskriminacije – određenje i izvori.

Predrasude, stereotipi i diskriminacije: Izvori i smanjivanje.

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Uspjeh na ispitu

Literatura

Obavezna:

Pennington, Donald C. (1997.). Osnove socijalne psihologije, Slap, Jastrebarsko 250

stranica

Mayers, David (1993). Social psychology. Mc Graw –Hill, 550 stranica

Preporučena:



Kolegij:

oznaka: Kulturna antropologija



5




Ciljevi kolegija

Opći cilj kolegija jest upoznavanje studenata s raznolikošću kultura i mogućnostima

njihovih interpretacija informiranih temeljnim kulturnoantropološkim polazištem -

kulturnim relativizmom. Posebni je cilj upoznavanje s ključnim pojmovima,

pristupima i istraživačkim pitanjima kulturne antropologije.

Sadržaj kolegija

Uvod u znanost s raspravama o temeljnim pojmovima i teorijskim pristupima:

Kulturna antropologija - socijalna antropologija - europska etnologija. Temeljni pojam

znanosti - kultura. Kulturna antropologija - prirodna ili povijesna znanost. Nomotetski

i idiografski pristupi. Emski i etski pristupi. Etnografija i terenski rad. Kulturni

relativizam. Teorijski pravci: evolucionizam, difuzionizam, kulturni partikularizam,

funkcionalizam, strukturalni funkcionalizam, manchesterska skola, strukturalizam,

simbolička antropologija, historijska antropologija, kulturni materijalizam. Posebne

teme (prema izboru predavača): Razmjena i darivanje. Etničnost i kultura. Teorije

etničnosti. Etničnost i identitet. Izum tradicije i nacionalna integracija. Magija i

religija. Ritual. Rituali prijelaza. Obitelj i srodstvo. Migracije, transnacionalizam.

Studentske

obaveze

Redovito polaženje predavanja, pisani osvrt na jednu antropološku knjigu i

sudjelovanje u diskusijama.

Način polaganja

ispita

Pismeni ispit je prenosiv na višu godinu

studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Ocjenjuje se sudjelovanje u nastavi (0,25), pisani osvrt na jednu knjigu (0,25) i pismeni

ispit (0,5).

Literatura

Obavezna:

Moore, Jerry: Uvod u antropologiju. Teorije i teoreticari kulture. Zagreb: Jesenski i

Turk, 2002.

Haviland, William: Kulturna antropologija. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2004.

Geertz, Clifford: “Duboka igra: beleške o balinežanskoj borbi petlova”. U: Tumačenje

kultura, Beograd: XX vek, 1998, str. 221-281

Malinowski, Bronislaw: “Uvod: Predmet, metod i obim ovog istraživanja”. U:

Argonauti zapadnog Pacifika, Beograd: BIGZ, 1979, str. 1-25

Lévi-Strauss, Claude: “Rasa i povijest”. U: Strukturalna antropologija 2, Zagreb:

Skolska knjiga, 1988, str. 297-334

6. Poutignat, Philippe i Streiff-Fen Preporučena: Segalen, Martine (ur.): Drugi i sličan. Pogledi na etnologiju suvremenih društava, Zagreb:

Jesenski i Turk, 2002

Marcus, G. E. i Fischer, M. M. J.: Antropologija kao kritika kulture : eksperimentalni trenutak u

humanistickim znanostima. Zagreb : Naklada Breza, 2003.

Eriksen, Thomas H.: Small Places, Large Issues. An Introduction to Social and Cultura

Anthropology. London:Pluto Press, 2001.

Turner, Victor: Od rituala do teatra. Ozbiljnost ljudske igre. Zagreb: A. Cesarec, 1989.

Mead, Margaret: Spol i temperament u tri primitivna društva. Zagreb: Jesenski i Turk, 2004.


Studij sociologije DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ

Kolegij:

oznaka: Demografske tendencije u Hrvatskoj



5

Status kolegija: izborni


30

seminari — —

Ciljevi kolegija

Upoznavanje studenata s osnovnim znanstvenim spoznajama demografskog razvoja

Hrvatske tijekom XX. stoljeća. Studenti usvajaju znanja o demografskim kretanjima,

procesima, odnosima i strukturama u Hrvatskoj, napose o ukupnoj, prirodnoj i

naraštajnoj depopulaciji, kao značajnim čimbenicima općeg društveno – gospodarskog

(ne)napretka hrvatske države i njezina stanovništva.

Sadržaj kolegija

Značenje i metodologija popisa stanovništva; Destabilizacijski čimbenici i posljedice

dem. razvoja Hrvatske; Brojčani razvoj stanovništva Hrvatske; Demoreprodukcijski

procesi u Hrvatskoj; Promjene u biološkom sastavu stanovništva RH; Iseljavanje iz

Hrvatske; Etnodemografske promjene u Hrvatskoj; Socio-ekonomska struktura

Hrvatske; Čimbenici i pokazatelji prostorne populacijske polarizacije; Demografski

okvir, gubitci i posljedice Domovinskog rata; Osnovni elementi populacijske politike i

perspektiva demografskog razvoja Hrvatske.

Studentske

obaveze

Studenti su dužni pripremiti, održati usmeno izlaganje i predati pisanu verziju

dodijeljenog ili izabranog seminarskog rada, i to u unaprijed utvrđenom terminu.

Ispunjenje ove obveze uvjet je za pristupanje ispitu. Studenti su obvezni dolaziti na

seminar i to najmanje na 3/4 seminarskih izlaganja.

Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Uspjeh na ispitu, seminarski rad

Literatura

Obavezna:

Wertheimer-Baletić, Alica (1999): Stanovništvo i razvoj, MATE, Zagreb. Friganović,

Mladen (1990): Demogeografija, Stanovništvo svijeta, Školska knjiga, Zagreb.

Nejašmić, Ivica (1991): Depopulacija u Hrvatskoj – korijeni, stanje, izgledi. Globus,

Zagreb. Gelo, Jakov (1987): Demografske promjene u Hrvatskoj od 1780. do 1981.

godine. Globus, Zagreb. Wertheimer-Baletić, Alica (2001): Stanovništvo Hrvatske-

sadašnje stanje i buduće promjene, Rad HAZU, Knjiga 482, Zagreb. 2. Živić, D.

(2005a): Izravni i migracijski demografski gubitci tijekom srbijanske oružane

agreagresije na Hrvatsku.

Preporučena:

Akrap, A. (2003): Demografske tendencije u Hrvatskoj od 1948. do 2001. s posebnim

osvrtom na razdoblje od 1991. do 2001. U: Činitelji demografskih kretanja u Republici

Hrvatskoj, Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Zagreb. Nejašmić,

I. (1991): Iseljavanje iz Hrvatske – brojčani aspekt stoljetnog procesa. U: Geopolitička

i demografska pitanja Hrvatske, SGD Hrvatske, Zagreb. Živić, D. i Pokos, N. (2002):

Prisilne i druge ratom uzrokovane migracije stanovništva Hrvatske 1991.2001. godine.

U: Zbornik uz 70. obljetnicu života Dragutina Pavličevića, Institut Ivo Pilar.



Kolegij:

oznaka: Sociološke teorije



5



60 — predavanja seminari

Ciljevi kolegija

Upoznati studente s glavnim makro-sociološkim teorijama kod kojih se u središtu

pozornosti nalaze veće društvene tvorbe ili kolektivni procesi, čiji je predmet, npr.

struktura i/ili promjena državnih organizacija i institucija, socijalnih grupa, ali također

klasa, staleža i manjina. Riječ je o teorijama koje analiziraju cjelokupno društvo –

njegovu ekonomsku, socijalnu i kulturna promjenu

Sadržaj kolegija

Obrađuju se funkcionalizam, marksizam, neofunkcionalizam, neomarksizam,

strukturalizam i neostrukturalizam, te suvremene teorije sustava, kao i pojedinačni

autori čije je polazište makroteorijsko, što uključuje kako vrijeme u kojem su stvarali

svoju teoriju, tako i njihova djela i događaje koji su utjecali na stvaranje tih djela, te

također i recepciju tih djela i njihovih autora u kasnijim vremenima. U tom smislu se

obrađuju sljedeći autori: Auguste Comte, Emile Durkheim, Max Weber, Karl Marx,

Karl Mannheim, Alfredo Pareto, Talcott Parsons, Robert K. Merton., Niklas Luhmann,

Claude-Levi Strauss, Michael Foucault, predstavnici Kritičke teorije društva, zatim

Ralf Dahrendorf, Jürgen Habermas, Piere Bourdieau, Immanuel Wallerstein, Nikos

Poulantzas, Nikos Mouselis i dr.

Studentske

obaveze

Redovito polaženje predavanja i seminara, izrada seminarskog rada

Način polaganja

ispita

pismeno i usmeno ispit je prenosiv na višu godinu

studija? ne

Ocjenjivanje

studenata


Literatura

Obavezna: Bourdieau, P.: Što znači govoriti. Ekonomija jezičnih razmjena. Naprijed, Zagreb 1992.

Dahrendorf, R.: Razmatranja o revoluciji u Europi. Antibarbarus, Zagreb 1996.

Durkheim E.: Pravila sociološke metode. Naklada Jesenski i Turk/Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb 1999. Foucault, M.: Nadzor i kazna. Rađanje zatvora. Informator, Zagreb 1994.

Grupa autora: Suvremene sociološke teorije, ur. Ivan Kuvačić, Zagreb 1990.

Habermas, J.: Tehnika i znanost kao “ideologija”. Globus, Zagreb 1988. Horkheimer, M./Adorno, Th.: Dijalektika prosvjetiteljstva. Veselin Masleša, Sarajevo, 1989.

Levi-Strauss, C.: Divlja misao. Golden marketing, Zagreb 2001.

Luhmann, N.: Teorija sistema. Globus, Zagreb 1981. Mannheim, K.: Ideologija i utopija. Nolit, Beograd 1978.

Markešić, I.: Luhmann o religiji. Filozofska istraživanja, Zagreb 2001.

Marx, K.: Rani radovi. Naprijed, Zagreb 1978. Merton, R. K.: O teorijskoj sociologiji. Zagreb 1979.

Mouzelis, N.: Sociologijska teorija: što je pošlo krivo? Dijagnoza i pomoć. Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2000.

Parsons, T.: Društva: evolucijski i poredbeni pristup. August Cesarec, Zagreb 1991. Piaget, J.: Strukturalizam. BIGZ, Beograd 1978.

Poulantzas, N.: Država, vlast, socijalizam. Globus, Zagreb 1981.

Weber, M.: Metodologija društvenih nauka. Globus, Zagreb 1989.

Preporučena:



Kolegij:

oznaka: GLOBALIZACIJA I HRVATSKA



5




Ciljevi kolegija

Globalizacija je proces čiji se učinci osjećaju u svim područjima života. Ona reflektira

rasprostranjenu percepciju o kretanju društva u smjeru općeg socijalnog okružja, u

kojem djelovanje gospodarskih i tehnoloških čimbenika u jednom dijelu svijeta ima

značajan utjecaj na živote pojedinaca i zajednica u drugom. Velik broj autora povezuje

globalizaciju s novom političkom arhitekturom svijeta i svekolikim monopolom SAD u

njemu. Ne postoji jedinstven pogled na proces globalizacije i učinke koje proizvodi.

Proces globalizacije snažno utječe i na socijalno, političko i gospodarsko stanje

Hrvatske jer je Hrvatska kao demokratsko društvo otvorena utjecajima okružja.

Sadržaj kolegija

Teme: globalizacija i nacionalna država, globalizacija i integracijski procesi,

globalizacija i modernizam, militarizacija i globalizacija te globalno tržište.

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita

pismeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu

studija? ne

Ocjenjivanje

studenata


Literatura

Obavezna:

P. Hirst, Thompson - Globalizacija, Zagreb, 2001., str. 380

Preporučena:

Mladen Puškarić - Latinska Amerika - Kriza razvoja i razvoj krize, str. 242

David Held &… - Global Transformations, Polity Press, Cambridge, 2001., str



Kolegij:

oznaka: Sociologija mladih- postmoderna perspektiva



5



30 — — seminari

Ciljevi kolegija

Cilj je kolegija upoznavanje studenta sa dosadašnjim sociološkim teorijama

marginalnih grupa, subkulture mladih i alternativnih pokreta, u svijetlu suvremenih

pristupa, koji odbacuju dio prijašnjeg nasljeđa i nastavljaju istraživanja. To omogućuje

(i želi u tom smislu obrazovati) domaće sociološke zahvate u stvarnost ekspresivnih

kultura.

Sadržaj kolegija

Osnovni pojmovi; počeci istraživanja u čikaškoj školi; Teorije delikventne

subkulture; Interakcionizam i "skeptička revolucija", koncepti etiketiranja i moralne

panike; Pojava kontrakulture, razlika pojmova kontrakultura i subkultura;

Birminghamska škola; Post-subkulturno razdoblje istraživanja; "Spatial turn"-prostorni

preokret u društvenim znanostima; Ekspresivne kulture i ekspresivni identiteti; pojam

(neo)plemena u suvremenoj sociologiji; Dosadašnja istraživanja u Hrvatskoj: domaći

kontekst upotrebe pojmova. Društvene grupe i simboličke strukture: dvostrukost

značenja u svjetskim i domaćim radovima o subkulturi, napetost između različitosti

konteksta i sličnosti simboličkog svijeta (sub)kulturnih afilijacija; Afektivni savezi i

strukture osjećaja, implikacije novih pojmova na problematiziranje same sociologije i

njenog klasičnog nasljeđa (zajednica-društvo-savez); Identiteti i životni stilovi u kulturi

mladih u Hrvatskoj od sedamdesetih do danas; Ekspresivne kulture i mediji;

Studentske

obaveze

Redovito polaženje seminara, izrada seminarskog rada

Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata


Literatura

Obavezna: B. Perasović, B., (2001) Urbana plemena, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada; Haralambos,

M., (1989) Uvod u sociologiju, Zagreb, Globus. Poglavlje 1 (sociološko gledište) i poglavlje 10

(devijatnost)

Tomc, G. (1988) Anthea, Revija za sociologiju, 19 (4), 395-412.;

Tomić-Koludrović, I., (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora u samoupravnom

socijalizmu, Društvena istraživanja 6-7, 2 (4-5) 835-862;

Tomić-Koludrović, I. (1996) Novi društveni pokreti i ideološki aparat države kasnom

samoupravnom socijalizmu. U E. Ivoš (ur.) Teorijski izazovi i dileme: prilog sociologiji

hrvatskog društva, Sveučilišteu Splitu, Filozofski fakultet, Zadar

Preporučena:



Kolegij:

oznaka: Suvremene sociološke teorije



5




Ciljevi kolegija

Upoznati studente s glavnim mikrosociološkim teorijama nastalim u razdoblju od

1960. do danas, a koje su usmjerene na pojedince i njihove međusobne interakcije, kao

i s teorijama koje u najnovije vrijeme nastoje pomoriti suprotstavljenost makro i

mikroteorije, koje teže spajanju ovih dvaju smjerova – mikro i makro stajališta i u

čijem se središtu razmatranja nalazi odnos između pojedinca i društva, zatim razlike i

odnosi između spolova u suvremenom društvu. Riječ o suvremenim mikrosociološkim

teorijama, koje zastupaju naši suvremenici, gdje nije moguće uvijek donositi konačnu

prosudbu o nekom autoru i njegovu djelu, jer su još živi i jer im djelo još uvijek nije

završeno

Sadržaj kolegija

Simbolički interakcionizam, etnometodologija, teorija razmjene, razumijevajuća sociologija,

fenomenološka sociologija, feministička sociologija, egzistencijalistička sociologija, odnosi

među spolovima, postmoderna sociološka teorija i najvažniji pravci u njoj, te pregled razvoja

hrvatske sociološke misli.

G.H. Mead, Herbert Blummer, Erving Goffman, Alfred Schütz. Harold Garfinkel, George

Homans, Peter Berger, Thomas Luckmann, Norbert Elias, Ulrich Beck, Anntony Giddens,

Claus Offe te predstavnici suvremene postmoderne sociološke misli (J. Derida, Lyotard i drugi)

Studentske

obaveze

Redovito polaženje predavanja i seminara, izrada seminarkog rada

Način polaganja

ispita Pismeno i usmeno ispit je prenosiv na višu godinu

studija? ne

Ocjenjivanje

studenata


Literatura

Obavezna: Berger, P./ Luckmann, Th.: Socijalna konstrukcija zbilje. Zagreb 1992.

Baudrillard, Jean: Simulacija i zbilja. Jesenski i Turk. Zagreb 2001. Čaldarović, O.: “O pristupima klasifikaciji suvremenih socioloških teorija”, u: Kulturni radnik, godište XLIII., br. 2.,

Zagreb 1990., str. 69.-95.

Eco, U.: Kultura, informacija, komunikacija. Beograd 1973. Fukuyama, Francis: Kraj povijesti i posljednji čovjek. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1994.

Garfinkel, Harold: Studies in ethnomethodology. Englewood Cliffs, N.J.: Prentice-Hall, 1967

Gellner, Ernest: Postmodernizam, razum i religija. Jesenski i Turk. Zagreb 2000. Giddens Anthony: Treći put: obnova socijaldemokracije. Politička kultura, Zagreb 1999.

Goffman, E.. Stigma: Notes on the Management of Spoiled Identity, Prentice-Hall, 1963

Grupa autora: Suvremene sociološke teorije; ur. Ivan Kuvačić. Zagreb 1990. Elster, Jon: Uvod u društvene znanosti. Jesenski i Turk. Zagreb 2000.

Leach, E.: Kultura i komunikacija. Logika povezivanja simbola: uvod u primenu strukturalističke analize u socijalnoj

antropologiji. Prosveta, Beograd 1983. Mead, George Herbert: Um, osoba i društvo sa stajališta socijalnog biheviorista / Naklada Jesenski i Turk ; Hrvatsko

sociološko društvo, Zagreb 2003

Morris, Ch.: Osnove teorije o znacima. Beograd 1975. Reich, Wilhelm: Masovna psihologija fašizma. Naklada Jesenski i Turk; Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb1999.

Spengler, Oswald: Propast Zapada. Demetra, Zagreb 1998. - 2000.

Preporučena:



Kolegij:

oznaka: Kvantitativne metode istrazivanja



5




Ciljevi kolegija

U sklopu kolegija obradit će se glavne kvantitativne metode društvenih istraživanja, s

naglaskom na anketi kao zasigurno najučestalije korištenom istraživačkom pristupu.

Sadržaj kolegija

Osnovne karakteristike i klasifikacija kvantitativnih metoda; anketa (razvitak i vrste

anketne metode, konceptualizacija i operacionalizacija ankete, uzorak, konstrukcija

anketnog upitnika, provedba ankete, obrada i interpretacija rezultata, valjanost

anketnih rezultata te mogući izvori grešaka i pristranosti); eksperiment (pojam i vrste

eksperimenta, eksperimentalni nacrti, valjanost rezultata eksperimenata); kvantitativna

analiza sadržaja (ciljevi i vrste analize, definiranje jedinica analize i jedinica sadržaja,

konstrukcija analitičke matrica, izbor uzorka, postupak analize, obrada i interpretacija

rezultata); ostale kvantitativne metode (analize statističkih izvora, meta-analiza i dr.)

Studentske

obaveze

Redovito polaženje predavanja., izrada seminarskog rada

Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata


Literatura

Obavezna:


studiji (str. 71- 172); Fowler, F. J. (1993), Survey Research Methods, Newbury Park:

Sage Publications (str. 1-148); Babbie, E. (1985), The Practice of Social Research,

Belmont: Wadsworth Publishing Company, Inc. (str.159-199, 233-262, 267-289);

Schutt, R. K. (1996), Investigating the Social World, The process and Practice of

Research, Thousand Oaks: Pine Forge Press, A Sage Publications Company (str. 3. -

305.)

Preporučena:

Odabrani članci o kvantitativnim metodama istraživanja u domaćim i inozemnim

znanstvenim časopisima te internetu



Kolegij:

oznaka:

Statistička analiza u sociologiji



5




Ciljevi kolegija

Cilj kolegija je upoznati studente s postupcima statističkog zaključivanja s uzorka na

populaciju.

Sadržaj kolegija

Uvod u statističko zaključivanje i vjerojatnosti, slučajni uzorci i zaključivanje o

parametrima populacije na osnovi uzorka. Uvod u testiranje hipoteza, testovi razlika

između aritmetičkih sredina na nezavisnim uzorcima. Model zavisnih uzoraka i

testiranje razlika u aritmetičkim sredinama među zavisnim uzorcima. Tipovi grešaka u

testiranju razlika i računanje statističke snage t-testa. Neparametrijski testovi razlika na

nezavisnim uzorcima. Neparametrijski testovi razlika na zavisnim uzorcima.

Neparametrijski testovi na više uzoraka.

Studentske

obaveze

Redovito polaženje predavanja i vježbi

Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Uspjeh na ispitu

Literatura

Obavezna:

Petz: Statističke metode za nematematičare, Slap, 1997.

Hubert Blalock Social Statistics Mc Graw Hill New-York 1990

Preporučena:



Kolegij:

oznaka: Hrvatske pravne i političke institucije



5




Ciljevi kolegija

Upoznati studente s programskim sadržajem, znanstvenim principima i rezultatima koji

se tiču postanka, razvitka i funkcioniranja pravnih i političkih institucija na hrvatskom

prostoru. U proučavanju i interpretaciji programskog sadržaja prisutno je neophodno

preklapanje različitih razina (teorijske i pozitivno pravne) i znanstvenih disciplina koji

se tim pitanjima bave, radi njihovog približavanja potrebama studija i hrvatskog

društva.

Sadržaj kolegija

Nastanak i razvoj hrvatske države

Povijesni oblici postojanja hrvatske države

Hrvatska država i njezino okružje

Pravni i politički kontinuitet hrvatske države

Pojam i razvitak ustavne vladavine

Slobode i prava čovjeka i građanina

Temelji državne vlasti

Ustrojstvo vlasti Republike Hrvatske

Hrvatski izborni sustav

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Uspjeh na ispitu

Literatura

Obavezna:

Sokol, Smerdel, Ustavno pravo, Zagreb, 319 str.

Preporučena:

Margetić, L., Povijest države i prava, Rijeka, 320 str.

Kale, E., Hrvatski kulturni i politički identitet, Zagreb, 143 str.



Kolegij:

oznaka: Demografija



5



60

predavanja vježbe —

Ciljevi kolegija

Upoznavanje studenata s osnovnim znanstvenim principima kolegija, predmetom,

metodama istraživanja stanovništva te metodama i tehnikama prikupljanja i obrade

statističkih podataka o stanovništvu. Studenti upoznaju mjesto i ulogu demografije u

znanstvenom i općedruštvenom sustavu te usvajaju znanja i sposobnosti pomoću kojih

sagledavaju demografski razvitak u cijelosti i po pojedinim regijama.

Sadržaj kolegija

Demografija kao društvena znanost; predmet i metode demografije; razvoj

demografije, izvori podataka o stanovništvu; teorija demografske tranzicije; rane

rasprave o stanovništvu, Malthus, Keynes, neomaltuzijanstvo; kretanje svjetskog

stanovništva; demografska tranzicija u razvijenim i nerazvijenim zemljama svijeta;

promjena ukupnog broja stanovnika; definicija ukupnog stanovništva; sastavnice

ukupnog kretanja stanovništva; metodologija popisa; prirodno kretanje stanovništva;

sastavnice prirodnog kretanja stanovništva, pokazatelji nataliteta, fertiliteta, mortaliteta

i prirodne promjene; procesi depopulacije; mehaničko kretanje stanovništva; odrednice

migracije; opće kretanje stanovništva; strukture stanovništva – prema spolu, prema

dobi, ekonomska struktura, prema djelatnosti, zanimanju, obrazovna struktura, prema

jezičnom, religijskom i etničkom obilježju; populacijska politika, procesi deruralizacije

i urbanizacije, projekcije stan., osnovne tendencije u razvoju st. RH.

Studentske

obaveze

Studenti su obvezatni dolaziti na predavanja i vježbe i to u najmanje 3/4 održanih

termina.

Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata


Literatura

Obavezna:

Wertheimer-Baletić, Alica (1999): Stanovništvo i razvoj, MATE, Zagreb.

Friganović, Mladen (1990): Demogeografija, Stanovništvo svijeta, IV. dopunjeno

izdanje, Školska knjiga, Zagreb.

Preporučena:

Breznik, Dušan (1980): Demografija. Analiza, metodi i modeli. Naučna knjiga,

Beograd.

D. Živić, N. Pokos, A. Mišetić (ur.): Stanovništvo Hrvatske - dosadašnji razvoj i

perspektive, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2005.

A. Akrap (ur.): Činitelji demografskih kretanja u Republici Hrvatskoj, Državni zavod

za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, 2003.



Kolegij:

oznaka: Kvalitativne metode u sociologiji



5




Ciljevi kolegija

Glavni je cilj kolegija upoznati studente s osnovnom logikom, ciljevima i načinom

provedbe kvalitativnih istraživačkih metoda te njihovom primjenom u sociologiji i

društvenim znanostima uopće.

Sadržaj kolegija

Osnovne karakteristike i klasifikacija kvalitativnih metoda; opažanje (razlike između

svakodnevnog i znanstvenog opažanja, vrste opažanja, priprema i provedba opažanja,

glavne prednosti i ograničenja metode opažanja); individualni intervju (razlike između

običnog razgovora i intervjua, vrste intervjua, vođenje intervjua, moguće teškoće u

provedbi intervjua, analiza i interpretacija rezultata); fokus-grupe (logika fokus-grupe,

postupak primjene, analiza i interpretacija rezultata, glavne prednosti i nedostaci);

ostale kvalitativne metode (metoda fizičkih tragova, kvalitativna analiza sadržaja i dr.)

Studentske

obaveze

Redovito polaženje predavanja, izrada seminarskog rada

Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata


Literatura

Obavezna:


studiji (54-70);

Babbie, E. (2002), The Practice of Social Research, Belmont: Wadsworth Publishing

Company (str. 202-230);

Kvale, S. (1996), Interviews, An Introduction to Qualitative Research, Thousand Oaks:

Sage Publications (str. 1-36, 81-173);

Krueger, R. A. (1994), Focus Groups: A Practical Guide for Applied Research,

Newbury Park: Sage (str. 1-239).

Preporučena:

Odabrani članci o kvalitativnim metodama istraživanja u domaćim i inozemnim

znanstvenim časopisima



Kolegij:

oznaka: Primjena statističkih programa



5




Ciljevi kolegija

Cilj kolegija je osposobiti studente da samostalno obrađuju podatke dobivene

istraživanjem koristeći pri tome najpoznatije statističke programe SPSS i Statistica.

Sadržaj kolegija

Uvod u interaktivni rad s programima SPSS i Statistica

Unos i obrada podataka

Deskriptivna statistika

Tablice

Korelacija, linearna regresija

Neparametrijski testovi

Grafičko prikazivanje podataka

Studentske

obaveze

Redovito polaženje vježbi

Način polaganja

ispita

Provjera na računalu ispit je prenosiv na višu godinu

studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Uspjeh na ispitu

Literatura

Obavezna:

SPSS for windows Base System User's Guide verzija 6-11, 400 stranica

Statistica 6 Base -System Reference, 600 stranica

Preporučena:



Kolegij:

oznaka:

Suvremene tendencije u kulturnoj antropologiji



5




Ciljevi kolegija

Cilj je kolegija da upozna studente sa razvojem kulturno antropološke znanosti od

osamdesetih godina 20-tog stoljeća do danas, i ukaze na nove smjernice u kulturnoj

antropološkim istraživanjima, od sirenja podrucja istraživanja, do re-definicije kulture

kao otvorenog sistema, te novih i sve vise interdisciplinarnih teoretsko/metodoloskih

modela..

Sadržaj kolegija

Kolegij uvodi u ključne momente antropološke samokritike: teorijske, epistemološke i

političke. Preispitivanje temeljnih teorijsko-metodoloških postavki, te višeslojna

postkolonijalna kritika odnosa između “istraživača” i “istraživanih” osnovna je odlika

toga razdoblja. Stanje, pak, nakon izrazitog razdoblja rasprava i teoretiziranja, odlikuje

urastanje kulturnoantropološke misli u interdisciplinarno (ili transdisciplinarno)

područje istraživanja svih kultura (elitnih i popularnih, evropskih i van-evropskih) kao

otvorenih dinamičnih sistema koji djeluju i koegzistiraju u globalnom društveno

povijesnom kontekstu. U završnome se dijelu kolegija stoga podrazumijeva osnovno

upoznavanje studenata s metodološkim aspektima te tematskim obiljem ovoga

područja okrenutog istraživanju odnosa globalnih i lokalnih aspekata kulture u

povijesnom kontekstu, uključujući suvremeni kontekst postindustrijskog

globaliziranog društva.

Studentske

obaveze

Redovito polaženje predavanja, sudjelovanje na seminarima

Način polaganja

ispita

Usmeni ispit je prenosiv na višu godinu

studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Redovito polaženje predavanja., sudjelovanje na seminarima 45%

usmeni ispit 55%

Literatura

Obavezna:

Wolf, Eric. (1982). Europe and the people without history. Berkley: University of

California Press. (Introduction, Afterward)

Clifford, James. (1986). Writing Culture-The Poetics and Politics of Ethnography.

Berkley: U of California Press. (Introduction)

Clifford, James. (1988). The predicament of culture. Cambridge: Harward University

Press. (Uvod i odabrana poglavlja.

Keesing, Roger M. (1981). Cultural anthropology. New York. (odabrana poglavlja)

Even-Zohar, Itamar. (1997). Polysystem Theory. Poetics Today

Preporučena:

Gross, Mirjana. (1996). Susret historije i antropologije. Narodna Umjetnost, 33/2, 71-

86..

De Certau, Michel, (1984). The practice of everyday life. Berkley, U of California

Press.

Duda Dean, Kulturalni studiji. Ishodišta i problemi. (2002). Zagreb: AGM.

Mukerji, C. & Schudson, M. (Ed.). (1991). Rethinking popular culture. Berkley, U of

California Press.



Kolegij:

oznaka: SOCIOLOGIJA MORALA



5



30 — predavanja —

Ciljevi kolegija

Osnovni cilj je sadržan u nastojanju da se pruži, najkraće, povijesni presjek razvitka

morala i prelazak na problemska čvorišta u suvremenom društvu. Razviti kod studenta

kulturu razmišljanja u pristupu proučavanju moralnog fenomena i ukazati na izvore

senzibiliziranja za etičke dileme u suvremenom hrvatskom društvu. Učiniti pokušaj

tipologizacije moralne svijesti.

Sadržaj kolegija

1. Prethodno određenje pojma moral: čovjek, kultura, moral; moral kao pitanje

individualne i društvene egzistencije; sastavni dijelovi moralne pojave; funkcije

morala. 2. Pojam sociologije morala i njezin predmet: moral kao objektivna društvena

činjenica, sociologija morala i njezin predmet, mogućnost i položaj sociologije morala

kao znanstvene discipline; sociologija morala i odnos prema filozofiji morala,

psihologiji morala, fenomenologiji morala i povijesti morala; etika i sociologija

morala. 3. Moral i društvo: moral i njegove društvene funkcije: vrijednosna,

društvenointegrativna, etičkonormativna, svjetonazorska, psihološkoemocionalna,

praktička, politička i dr.; moral i društvene skupine: obitelj, društveni slojevi, klase,

staleži i dr.; moralna vrijednosna svijest i nacija; moral, država i politika; moral i

društveni sukobi. 4. Društvena i kulturna uvjetovanost moralnih promjena: konstantno

i promjenjivo u moralu; socijalna patnja i socijalni pokreti modernog vremena u

moralnom ozračju; religija, ateizam i moral; tipologija morala u suvremenom društvu.

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Uspjeh na ispitu

Literatura

Obavezna:

M Životić, Aksiologija, Zgb, 1986., E. Ćimić, Dogma i sloboda Bgd. 1985 ( str. 47-60

i 104-115);

N. Mandeljštam, Strah i nada, Zgb. 1978.; D. Travar, Izvor savjesti, Zadar, 1996., str

9.

Preporučena:



Kolegij:

oznaka: SOCIOLOGIJA SPOLNOSTI BRAKA I OBITELJI



5




Ciljevi kolegija

Osnovna je svrha ili cilj kolegija upoznati studente s temeljnim sociološkim temama i

problemima braka i obitelji kao i promjenama koje su nastale u zadnjih tridesetak

godina a koje se i dalje nastavljaju, i upoznati ih s predviđanjima o mogućim

promjenama u području braka i obitelji u budućnosti. Isto tako, studenti će se upoznati

s odrednicama spolne socijalizacije koja je najuže povezana s bračnim i obiteljskim

ulogama.

Sadržaj kolegija

: zašto je važno znanstveno izučavanje braka i obitelji; kratak pregled povijesti izučavanja braka i obitelji;

suvremeni pristupi izučavanju braka i obitelji. Struktura obitelji: načela strukturiranja obitelji; načela

strukturiranja obitelji u različitim kulturama; struktura obitelji i tabu incesta. Odabrani primjeri

tradicionalne obitelji: najar obitelj u Južnoj Indiji; tradicionalna afganistanska obitelj; trad. kineska obitelj;

trad. ruska obitelj; hrvatska obitelj. Suvremene teorije obitelji: simbolički interakcionizam; teorija

socijalne potpore; teorija društvene razmjene. Odabir bračnog partnera u suvremenom društvu: fizička

bliskost; psihološka sličnost; komplementarnost; međukulturna usporedba. Bračna prilagodba: početna

prilagodba; seksualna prilagodba u braku; odlučivanje, moć i podjela rada u braku. Uloge u braku:

tradicionalna podjela uloga partnera; promjene u ulogama pod utjecajem kulturnih promjena; uloge u

braku i uloge izvan braka; roditeljske uloge. Kvaliteta (zadovoljstvo) u braku: teoretska objašnjenja; što

prema rezultatima istraživanja određuje kvalitetu braka i zadovoljstvo bračnih partnera; međukulturna

usporedba – što određuje kvalitetu braka u različitim kulturama. Stres, kriza i nasilje u obitelji: vrste i

priroda stresova u obitelji; tipovi reakcija bračnih partnera na stresnu situaciju; konflikti u braku i obitelji;

zlostavljanje bračnih partnera i djece. Rastava, smrt bračnog partnera, novi brak: teoretska objašnjenja

bračne disolucije; odrednice rastave braka; reakcija partnera na rastavu; smrt u obitelji; reakcija djece na

rastavu ili smrt roditelja. Roditeljstvo: teoretska objašnjenja roditeljstva; tipovi roditeljstva; djelovanje

različitih tipova roditeljstva na emotivni i socijalni razvoj djece; roditeljstvo i socijalna patologija u

obitelji.

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita

Pisani i usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu

studija? ne

Ocjenjivanje

studenata


Literatura

Obavezna:

skripta s predavanja, 120 stranica

Petnaest teoretskih i istraživačkih radova na hrvatskom jeziku, 400 stranica.

Preporučena: David H. Olson i John DeFrain Marriages and Families: Intimacy, Diversity and Strengths

McGraw Hill New-York 2003. str 550



Kolegij:

oznaka: SOCIOLOGIJA PRAVA



5




Ciljevi kolegija

Cilj kolegija je upoznati studente s osnovnim pitanjima o odnosu pravnog i društvenog

sustava, o njihovoj autonomiji i međuovisnosti. Osnovne teme su: pojam prava, učenje

o sadržaju prava, aksiološka teorija o pravu, sociološka teorija o pravu, učenje o

oblicima prava, dogmatska teorija o pravu, pravna norma u odnosu na druge društvene

norme, pravo i moral, pravo i običajnost, pravni temelj građanskog društva, građanska

država i pravni poredak, društveni interesi i pravni poredak, društveno značenje

legitimiteta i legaliteta, hrvatsko društvo i pravna tradicija.

Sadržaj kolegija

Pojam prava. Učenje o sadržaju prava. Aksiološka teorija o pravu. Sociološka teorija o

pravu. Učenje o oblicima prava. Dogmatska teorija o pravu. Pravna norma u odnosu na

druge društvene norme. Pravo i moral. Pravo i običajnost. Pravni temelj građanskog

društva. Građanska država i pravni poredak. Društveni interesi i pravni poredak.

Društveno značenje legitimiteta i legaliteta. Hrvatsko društvo i pravna tradicija.

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita

Pismeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu

studija? ne

Ocjenjivanje

studenata


Literatura

Obavezna:

Eugen Pusić - Društvena regulacija, Zagreb, 1989., str. 320

Preporučena:

Berislav Perić - Država i pravni sustav, Zagreb, 1992., str. 280



Kolegij:

oznaka: Metodika nastave sociologije



5

Status kolegija: obvezatno-izborni



Ciljevi kolegija

Cilj je pokazati specifičnost metodike primijenjene na teme iz područja sociologije.

Također prezentirati posebnost sociološkog pristupa i nastavnih metoda primjerenih

prezentaciji izučavanja društva.

Sadržaj kolegija

Specifičnost sociološke metodike, sociološki i zdravorazumski pristup, skandalon i

pitanja, predrasude, sociološki pojmovnik, rad u grupama, anketa, debata, igra,

radionica, frontalna nastava, evaluacija rada u školama.

Studentske

obaveze

Redovito polaženje predavanja i praktični dio koji se odrađuje u školama. Nakon

odabira gimnazije i profesora mentora svaki je student/ica dužan/a 6 sati hospitirati i

održati jedan sat ogledne nastave u školi. Ispitu se ne može pristupiti bez potvrde i

ocjene koju u školi upisuje nadležni profesor/ica- mentor/ica.

Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Znanje, razumijevanje, aktivnost i ocjena oglednog sata održanog u školi

Literatura

Obavezna:

Marko Pranjić: Nastavna metodika (str. 348).

Preporučena:

Josip Marinković: Filozofija kao nastava i časopis Metodički ogledi.



Kolegij:

oznaka: Uvod u studije roda



5



— predavanja seminari

Ciljevi kolegija

Cilj je pokazati da je svijet koji se prezentira samorazumljivo univerzalan rodno

određen. Također pokazati posebnosti ženskog roda koji je tijekom patrijarhalne

povijesti bio hijerarhijski podređen i marginaliziran.

Sadržaj kolegija

Teme koje se obrađuju: pojam čovjek (čovjek i rod), stara paradigma (priroda), stara

paradigma (žena), ekofeminizam, mitska osnova patrijarhata, seksualnost i zavist,

patrijarhalna obitelj, postmoderna-postfeminizam, teorija kaosa i ženski nered, volja

za moć i moć za žene, žensko vrijeme i prostor, nasilje nad ženama i djecom.

Studentske

obaveze

Redovito polaženje predavanja i seminara, jednu knjigu obvezno obraditi i

predati kao pismeni seminarski rad.

Način polaganja

ispita

Seminarski rad i usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu

studija? ne

Ocjenjivanje

studenata


Literatura

Obavezna:

Blaženka Despot: New- age i moderna (str. 128), Jasenka Kodrnja: Nimfe,

Muze, Eurinome-društveni položaj umjetnica u Hrvatskoj (str. 255), Luce

Irigaray: Ja ti mi- za kulturu razlike (str.98), Carol Pateman: Spolni ugovor

(str.255).

Preporučena:



Kolegij:

oznaka: POLITIČKA GEOGRAFIJA



5




Ciljevi kolegija

Izučavanje interakcijskog odnosa političkog i geografskih čimbenika, te upoznavanje

studenata s prostornim aspektima političkih fenomena i procesa.

Sadržaj kolegija

Država i nacija; Sociogeografske determinante države; Nacionalna moć i interesi;

Geografski elementi nacionalne moći;

Geografski položaj i smještaj državnog teritorija; Državne granice; Politička geografija

unutar države; Geografija izbora; Geopolitika i geostrategija;

Geostrategija sigurnosnog okružja Republike Hrvatske; Geografski i geostrategijski

položaj Republike Hrvatske;

Globalizacija i međunarodni odnosi; Suvremeni terorizam

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata


Literatura

Obavezna:

Atlas Europe (1997), Leksikografski zavod «Miroslav Krleža», Zagreb; Politička

geografija – nastavni materijal, Hrvatski studiji, Zagreb;

Brzezinski, Z. (1997): The Grand Chessboard, American primacy and its Geostrategic

Imperatives.; Taylor, P. (1993): Political Geography. 3 rd end.

.

Preporučena: Brandt, M. i sur. (1990): Izvori velikosrpske agresije. August Cesarec. Zagreb.;

Huntington, P.S. (1993): The Clash of Civilzations and the ramaking of world order.;

Pavić, R. (1992): Geografija izbora . Politička misao, 2. Zagreb.;

Pavić, R. (1998): Novi NATO na osnovici dokumenata, Politička misao 1, Zagreb.



Kolegij:

oznaka:

Sociologija organizacije



5




Ciljevi kolegija

Upoznati studente s temeljnim pojmovima i teorijama nastalima unutar moderne

sociologije organizacije i osposobi ih za kritičko razumijevanje ponašanja pojedinaca i

grupa u organizacijama te međuodosa između organizacija i njihove okoline!

Sadržaj kolegija

Organizacije kao racionalni sistemi I: klasične teorije birokracije i administracije;

Organizacije kao racionalni sistemi II: teorija kontingencije i otkriće organizacijskih

varijacija; Organizacije kao ljudski i socijalni sistemi I: poticaji reformi rada;

Organizacije kao ljudski i socijalni sistemi II: neformalna organizacija kao ‘struktura u

sjeni’; Racionalnost i ne-racionalnost u organizacijskom odlučivanju; Moć unutar

organizacija; Organizacije kao otvoreni sistemi: organizacije i njihova okolina;

Ekonomske teorije organizacije; Evolucija moderne poslovne organizacije: od velikog

posla ka post-fordizmu?; Organizacijska kultura i razvoj ljudskih potencijala;

Organizacije i društvo: rod, rasa, klasa i politika; Organizacijska patologija;

Demokratske alternative kapitalističkoj birokraciji: radničko vlasništvo i

samoupravljanje u međunarodnoj perspektivi; Država, neprofitne agencije i

dobrovoljne udruge; Organizacijska promjena i sukobi u organizacijama; Menadžeri i

oblikovanje

Studentske

obaveze

Redovito polaženje predavanja i seminara

Način polaganja

ispita

Pismeni ispit, izrada seminarske radnje i usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu

studija? ne

Ocjenjivanje

studenata


Literatura

Obavezna: Bilješke s predavanja i sa seminarskih izlaganja.

Jaeger-Čaldarović, Lj. (2002.), Industrijska sociologija, Tehničko veleučilište Zagreb, Zagreb (cijela

knjiga).

Sikavica, P., Novak, M. (1999.), Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, poglavlja:

8. Organizacija upravljanja i managementa, str. 373-490.

10. Organizacijske promjene, str. 533-592

11. Organizacijska kultura, str. 593-625

Bahtijarević - Šiber, F. (1999.), Management ljudskih potencijala, Golden marketing, Zagreb; poglavlja:

1. Određenje managementa ljudskih potencijala, str. 3-42

1. Razvoj i upravljanje karijerom, str. 828-892.

Prpić, K. (ur.) (2000.), U potrazi za akterima znanstvenog i tehnološkog razvoja, IDIZ, Zagreb, str. 189 -

253.

Handel, M. J. (2003.), The Sociology of Organizations: Classic, Contemporary, and Critical Readings,

New York-London, Sage Publications (dva poglavlja prema dogovoru, na engleskom).

Preporučena:



Kolegij:

oznaka: Socijalna patologija



5




Ciljevi kolegija

Socijalna patologija bavi se uzrocima, fenomenima i epidemiologijom

socijalnopatološkog ponašanja ljudi. Stoga njezin predmet nužno spada u

multidisciplinarni kontekst, pri čemu su najzatupljenije znanstvene discipline

psihologija, sociologija, psihijatrija i pravo. Na bihevioralnom planu sociopatološki

fenomeni spadaju zapravo u područje razmatranja i diferenciranja normalnog i/ili

socijalno prilagođenog ponašanja. Kako je granicu normalnog od nenormalnog

ponašanja na sociobiheviornom planu vrlo teško ili nemoguće precizno odrediti zbog

njene ovisnosti o sociokulturnim i vrijednosnim faktorima, izučavanje

sociopsiholoških fenomena nužno zahtijeva dobro poznavanje općih psiholoških i

socioloških zakonitosti razvoja ličnosti, interakcija pojedinca i zajednice u kojoj živi te

socioinstitucijskog konteksta u jednom društvu.

Sadržaj kolegija

Odnos normalno-nenormalno socijalno ponašanje; Tradicionalne teorije

socijalnopatološkog ponašanja; Suvremene teorije i teorijska integracija teorija

sociopatološkog ponašanja; Sociopatološki fenomeni: uzroci, posljedice, prevencija

(ubojstva, silovanja, pljačke i razbojstva, prostitucija, samoubojstva, psihički

poremećaji, narkomanija, alkoholizam, organizirani kriminal, kriminal »bijelog

ovratnika«, kriminal političkih struktura); Socijalnopatološki fenomeni i ljudska

budućnost.

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Uspjeh na ispitu

Literatura

Obavezna: Thio: Deviant Behaviour, Harper Collins Publishers, New York, 1988.;

R. Schwebel: Reći ne nije dovoljno, Sysprint, Zagreb, 1995.; (radovi):

R. Gustafson: »Alcohol and Agression: A Replication Studdy Controlling for Potential Confounding Variables«, Agressive Behaviour, 18, 21–28; V. Šakić:

»Neke relacije između socioekonomskog statusa i kriminalnog ponašanja«, Hrvatski časopis za kriminologiju i

penologiju, 1–2, 37–59; S.

P. Taylor, C. P. Gammon, D. R. Capasso: »Agression as a Function of the Interaction of Alcohol and Threat«, Journal of Personality and Social Psychology, 34, 938–991.

Preporučena:



Kolegij:

oznaka: Sociologija vojske



5




Ciljevi kolegija Upoznavanje studenata s osnovnim pojmovima, problemskim sklopovima i tematskim

cjelinama te istraživačkim tradicijama sociologije vojske

Sadržaj kolegija

Konstituiranje i disciplinarno određenje sociologije vojske;

Vojna profesija i organizacija Profesionalizacija časničkog poziva: predprofesionalni tipovi časnika,

organizacijska i profesionalna “revolucija” - društvene pretpostavke i izgradnja profesionalnih institucija;

Vojna profesija - obilježja i analitički modeli: Huntingtonova koncepcija vojnog profesionalizma

(ekspertiza, korporativnost, socijalna odgovornost, military mind i profesionalna etika); Janowitzev

socijalni portret “profesionalnog vojnika” i hipoteza o “civilijanizaciji”; Modeli promjene vojne profesije i

socijalnog formata vojne organizacije: Moskosova I/O hipoteza, Thomas-Rosenzveigov model četiri

strategije karijere, Caforiov interni profesionalni model, Sorensenov “novi koncept” vojne profesije,

ERGOMAS…; Vojni poziv - birokracija i/ili profesija?; Profesionalna regrutacija, socijalizacija i

profesionalni razvoj; Vojna kultura; Profesionalna vojna etika; Profesionalne samopredodžbe; Obilježja

profesionalne karijere, obrasci napredovanja i čimbenici unutarorganizacijske mobilnosti; Pojam “vojne

zajednice”; Rod i vojna organizacija/profesija…– hipoteze i istraživanja; Obilježja oružanih snaga

kao društvene institucije; Vojna organizacija i socijalna struktura – “modernisti” i “pluralisti”;

“Transhistorijske” tipologije vojnih organizacija; Etape društvene “evolucije” vojnih struktura

organiziranog nasilja; Tipologija modernih vojnih organizacija (profesionalni, pretorijanski i revolucionarni tip); Posthladnoratovska transformacija oružanih snaga – hipoteza o nestanku “masovnih

oružanih snaga” i oblikovanju “postmodernih vojski”;

Civilno-vojni odnosi i civilni nadzor oružanih snaga

Oblici vojnog političkog intervencionizma; Pojam civilno-vojnih odnosa i modeli civilnog nadzora

oružanih snaga; “Tradicionalne” teorije civilno- vojnih odnosa (Huntington i Janowitz); “Nove” teorije

civilno-vojnih odnosa (Schiff, Feaver, Desch, Bland); Preoblikovanje civilno-vojnih odnosa u

postkomunističkim zemljama;

Militarizam, militarizacija i uloga “vojnog faktora” u procesima društvene promjene

Pojam militarizma i militarizacije; (De)militarizacija kao societalni proces; Pojam “vojno-industrijskog

kompleksa”; “Vojni faktor” u teorijama društvene promjene: od “vojničkog” ka “industrijskom” društvu

(Saint-Simon, Comte, Spencer); “Garnizonska država” (Lasswell) i/ili “post-vojna” društva “bez rata”

(Shaw, Moskos)?; “Militaristička kristalizacija” modernog društva/države (Giddens, Tilly, Mann, Barbera)

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata


Literatura

Obavezna: Donnelly, Chris (2000). Razmišljanja o preoblikovanju europskih oružanih snaga za XXI.st. Polemos,

3(2):43-65.

Enloe, Cynthia (1990). Policija, vojska i etnicitet. Temelji državne moći. Zagreb: Globus.

Mills, C. Wright (Mils, S. Rajt) (1964). Elita vlasti. Kultura, Beograd.(Glava 9: Vojna dominacija)

Grizold, Anton, Tatalović, Siniša i Cvrtila, Vlatko (1999). Suvremeni sistemi nacionalne sigurnosti.

Zagreb: Fakultet političkih znanosti - Hrvatska udruga za međunarodne studije. (Samo odlomci koji se

odnose na oružane snage: SAD, Rusija, Njemačka, Francuska, UK, Grčka, Turska, Izrael, Finska,

Švicarska, Mađarska, Švedska, Makedonija, Hrvatska, Slovenija)

Smerić, Tomislav (2002). Vojna profesija, korporativne orijentacije i transformacija civilno-vojnih

odnosa. Društvena istraživanja, 11(1):67-88.

Supek, Rudi (1965). Herbert Spencer i biologizam u sociologiji. Zagreb: Matica hrvatska /ili (1987).

Zagreb: Naprijed/. (Poglavlja: H. Spencer i zakoni evolucije, Političke institucije – vojnički i industrijski

tip društva). I bilješke s predavanja

7. Weber, Max (1999). Vlast i politika. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk i HSD.

(Poglavlje 3: Vojna disciplina).

8. Žunec, Ozren (1998). Rat i društvo. Ogledi iz sociologije vojske i rata.

Zagreb: Naklada Jesenski i Turk i HSD. (Poglavlja 1. i 2.).

i bilješke s predavanja

Preporučena:



Kolegij:

oznaka: Ruralna sociologija



5




Ciljevi kolegija

Sustavno osposobiti studente za razumijevanje i tumačenje (dijelom i istraživanje)

društvenih pojava i procesa koji se odvijaju u ruralnoj sredini.

Sadržaj kolegija

Modernizacijski procesi u ruralnim sredinama (urbanizacija, industrijalizacija,

deagrarizacija). Obilježja seoskog društva. Društveni razvitak i selo. Socijalna

dinamika. Seoska obitelj. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Obilježja promjena

hrvatske ruralne sredine. Prostorni raspored temeljnih razvojnih obilježja. Seljaci-

radnici, mješovita kućanstva i pluriaktivnost. Ruralna i agrarna politika. Revitalizacija

ruralnog svijeta.

Studentske

obaveze

Redovito polaženje predavanja, jednodnevni stručni izlet

Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Uspjeh na ispitu

Literatura

Obavezna: Henri Mendras: Seljačka društva. Elementi za jednu teoriju seljaštva (str. 85-106, 107-127,

129-156, 189-216, 217-228, 279-281). Rudolf Bićanić: Kako živi narod. Život u pasivnim

krajevima. Vlado Puljiz: Eksodus poljoprivrednika, str. 79-152. Maja Štambuk: Lika – studija

slučaja. U: Ivan Rogić, Maja Štambuk, ur.: Duge sjene periferije. Prinos revitalizaciji

hrvatskoga ruba, str. 43-66.

Maja Štambuk: Osvrt na probleme razvitka hrvatskih sela i seoskih prostora. U: Maja Štambuk,

Ivan Rogić, ur.: Budućnost na rubu močvare. Razvojni izgledi naselja na Lonjskom polju, str.

13-31. Maja Štambuk: Selo i medernizacija: kratka povijest nesporazuma. U: Maja Štambuk,

Ivan Rogić, Anka Mišetić, ur. : Prostor iza: kako modernizacija mijenja hrvatsko selo, str. 9-28.

Ivan Rogić: Razvojni sudionici hrvatskog sela i njihove strategije. U: Maja Štambuk, Ivan

Rogić, Anka Mišetić, ur. : Prostor iza: kako modernizacija mijenja hrvatsko selo, str. 333-360.

Izabrati još dva članka iz šireg popisa.

Preporučena:



Kolegij:

oznaka: Sociologija grada



5




Ciljevi kolegija

Pružiti studentima uvid u glavne urbanosociološke teorije

Sadržaj kolegija

Predmet urbane sociologije, Čikaška škola i početci moderne urbane sociologije,

teorije grada, metode u urbanosociološkim istraživanjima, socijalna povijest grada,

odnos socijalnog i prostornog, urbanizacija i modernizacija

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Uspjeh na ispitu

Literatura

Obavezna:

Mumford, L.: Grad u historiji, Naprijed, Zagreb, 1988, (630 str.)

Čaldarović, O.: Urbana sociologija, Globus, Zagreb, 1985: (360 str.)

Rogić, I., Salaj, M. (ur): Srednji gradovi u hrvatskoj urbanizaciji, Institut društvenih

znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 1999 (250 str.)

Preporučena:



Kolegij:

oznaka: Sociologija razvoja



5




Ciljevi kolegija

Osposobiti studente za razumijevanje razvojnih procesa kroz pojmove društvenih

vrijednosti, društvenih koristi i društvenih troškova .

Sadržaj kolegija

Akademske perspektive razvoja: a) ekonomska b) politička c) društvena. Vrijednosni

kriteriji. Pokazatelji razvoja: mjere i standardi. SWOT analiza. Analiza konkurencije.

Pojam konkurentskog dijamanta. Pozitivne i negativne eksternalije. Razvojne vizije i

razvojni ciljevi. Razvojni programi i razvojni scenariji.

Studentske

obaveze

Redovito polaženje predavanja i seminara, izrada seminara, jednodnevni stručni izlet

Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata


Literatura

Obavezna: Duverger, Maurice, (1980) Janus, dva lica Zapada, Globus, (233),

Kundera, Milan, (1985) Tragedija Srednje Europe, Gordogan (17-18): 289 – 305;

Zeman, Zdenko, (1999) Antinomije moderne: filozofijske i sociologijske refleksije. U: Rogić, I.

i Zeman, Z. (ur.) Privatizacija i modernizacija, (11 – 39) Institut Ivo Pilar ;

Rogić, Ivan, (2000) Tehnika i samostalnost, HSN, (639);

Županov, Josip, (2001) Industrijalizirajuća i dezindustrijalizirajuća elita u Hrvatskoj u drugoj

polovici 20. stoljeća. U: Čengić,D. Rogić, I.(ur.) Upravljačke elite i modernizacija, (11 - 37),

Institut Ivo Pilar;

Samuelson, Paul i Nordhaus, William, (1992) Ekonomija, «Mate», (2 – 62);

Tipurić, Darko (ur.) (1999) Konkurentska sposobnost poduzeća, Sinergija, (415).

Preporučena:



Kolegij:

oznaka: Antropologija grada i svakodnevica



5




Ciljevi kolegija

Cilj kolegija je upoznati studente s antropološkim teorijskim i metodološkim

pristupima istraživanju i interpretacijama grada i urbanoga života, kojima antropologija

sudjeluje unutar danas sve prisutnijeg interdisciplinarnog polja urbanih studija.

Sadržaj kolegija

Kroz predavanja i seminarske radionice, s izabranim primjerima iz domaće i strane

urbane situacije, pregledno i problemski obradit će se sljedeće tematske cjeline:

pristupi istraživanju vlastitog i urbanog društva u različitim antropološkim

znanstvenim tradicijama (američka "urbana antropologija", britanska "antropologija

kod kuće", francuska "antropologija bliskoga", hrvatska "etnologija naše

svakodnevice"); istraživanja svakodnevice i moderniteta u 20. stoljeću; svakodnevni

život grada kao odnos makroprocesa i individualnih iskustava; urbana memorija;

"socijalna produkcija" i "socijalna konstrukcija" urbanog prostora; simboličke

zajednice i društvene mreže; rodni, utjelovljeni, konfliktni prostori grada;

transformiranje fizičkog prostora u značenjsko mjesto (mjesto kao društveno-kulturna,

simbolička i identitetna konstrukcija); postsocijalistički grad; postmoderni cityscape.

Studentske

obaveze

Redovito polaženje predavanja, izrada seminarskog rada, sudjelovanje u diskusijama

Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

30% seminarski rad; 20% sudjelovanje u diskusijama; 50% usmeni ispit

Literatura

Obavezna: HANNERZ, Ulf. Exploring the City. New York, 1980., str. 1-18, 242-323; HIGHMORE, Ben.

Everyday Life and Cultural Theory. London, 2002.; LOW, Setha (ur.) Theorizing the City. The

New Urban Anhropology Reader. New Brunswick, 1999 (izabrani tekstovi, pripremljeni i u

prijevodu za Jesenski i Turk); RIHTMAN-AUGUŠTIN, Dunja. Etnologija naše svakodnevice.

Zagreb, 1988., str. 9-46,73-204; SEGALEN, Martin (ur.). Drugi i sličan. Pogledi na etnologiju

suvremenih društava. Zagreb, 2003., str. 7-77; Westwood, Sally i J. WILLIAMS (ur.).

Imagining cities. Scripts, Signs, Memories. London, 1997.

Preporučena:

AUGE, Marc. Nemjesta. Uvod u moguću antropologiju supermoderntieta. DAGGK, 2001.

BLOKLAND, Talja. Urban Bonds. Social Relationships in an Inner City Neighbourhood.

Cambridge, 2003.

FINNEGAN, Ruth. Tales of the City. A Study of Narrative and urban Life. Cambridge, 1998.

LOW, Setha (ur.) The Anthropology of Place and Space. Locating Culture. Oxford, 2003.

ROTENBERG, Robert i Garry MCDONOGH (ur.). The Cultural Meaning of Urban

Space.London, 1993.

SOJA, Edward. Thirdspace. Oxford, 1996.



Kolegij:

oznaka: Ekonomska sociologija



5




Ciljevi kolegija

Razvijanje sposobnosti razumijevanja gospodarskih (u užem smislu: ekonomskih)

problema u svijetu i u Hrvatskoj kao primarno društvenih problema, s posebnim

naglaskom na društvenost procesa proizvodnje i razmjene, društvenost proizvodnje i

korištenja novostvorene vrijednosti te ekonomskih i društvenih institucija, kao

središnjih kategorija u gospodarskom/ekonomskom i u društvenom životu.

Sadržaj kolegija

Čime se bavi ekonomska sociologija: autori i ideje; Civilizacije i organizacija

ekonomije/gospodarstva ; Kapitalizam i njegova (r)evolucija ; Socijalistički ekonomski

sustav: obilježja, slom i postsocijalistička rekonstrukcija kapitalizma; Institucionalna

ekonomija, ekonomska promjena i problemi racionalnog izbora ; Tržište kao socijalna

struktura ; Rad i tržišta rada u kapitalizmu; Mreže, poslovne grupe i ekonomski život ;

Ekonomske teorije organizacije/poduzeća ; Proizvodnja, potrošnja i životni stilovi ;

Poduzetništvo i menadžment ; Evolucija poslovne organizacije: od velikog ‘posla’ ka

post-fordizmu? ; Neke dimenzije hrvatskog gospodarstva ; Država i gospodarski razvoj

; Globalizacija i njena protuslovlja; Organizacija, kapital i sociokulturni kapital

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Uspjeh na ispitu

Literatura

Obavezna:

Bilješke s predavanja

D. Čengić, M. Vehovec (ur.) (2002.), Poduzetništvo, institucije i sociokulturni kapital,

Institut Ivo Pilar, Zagreb.

M. Meštrović(ur.) (2001.), Globalizacija i njene refleksije u Hrvatskoj, Ekonomski

institut Zagreb, Zagreb.(odabrana poglavlja)

A. Štulhofer ( 2000.), Nevidljiva ruka tranzicije. Ogledi iz ekonomske sociologije,

HSD, Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb.(odabrana

poglavlja)

Družić, I. (ur.) (1998.), Hrvatsko gospodarstvo, Ekonomski fakultet Sveučilišta u

Zagrebu, Politička kultura, Zagreb.(odabrana poglavlja)

Preporučena:



Kolegij:

oznaka: EUROPEAN UNION AND CROATIA



5




Ciljevi kolegija

The Europe of the 1990s has become a major focus of public discourse. Quickening of

integration processes within the European Union has raised the prospects of economic,

monetary and political union. Croatia is on its road to become a full member of EU. It

is important to understand a system and work of EU and the whole process of regional

integration in Europe.

Sadržaj kolegija

The end of war, federalism and Hague Congress

The Cold War in Europe

The Schuman Plan

From ECDC to EEC

The Simple european Act

Enlargements of EEC

Maastricht and beyond

Croatia and its way to EU

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Uspjeh na ispitu

Literatura

Obavezna:

Neil Nugent - The Government and Politics of the European Union, The

Macmillan Press Ltd., London, 1995., str. 472

Preporučena: Philip Thody: A Historical Introduction to the European Union, Routledge, London 1997, str

116



Kolegij:

oznaka: Europska integracija



5




Ciljevi kolegija

Omogućiti stjecanje znanja i razumijevanje procesa europskih integracija. Ideja

europskih integracija ima dugu i burnu tradiciju. Bez poznavanja tih povijesnih procesa

ne mogu se razumjeti niti današnji integracijski procesi. Studenti će se upoznati s

političkim, gospodarskim i povijesnim okolnostima u Europi nakon 2. svjetskog rata i

integracijskim procesima tijekom proteklih pedeset godina.

Sadržaj kolegija

Integracijski procesi u Europi do 1945. god.

Integracijski procesi u Europi nakon 1945. god.

Teorije europske integracije

Poslijeratna transformacija Europe

Pariški ugovor i stvaranje ECSC

Rimski ugovori i stvaranje EEZ-a i EUROATOM-a

Širenje EEZ-a

Single European Act

Ugovor iz Maastrichta

Ugovor iz Amsterdama

Ugovor iz Nice

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Uspjeh na ispitu

Literatura

Obavezna:

Desmond Dinan: Ever Closer Union, Lynne, Rienner Publishers Inc., London, 2003.

str. 529

Preporučena:

Vukadinović, Mileta: Europa iza ugla, Zagreb 1990., str. 229



Kolegij:

oznaka: Globalizacija



5




Ciljevi kolegija

Upoznati studente s procesom globalizacije i njezinim utjecajem na društvo.

Globalizacija je proces čiji se učinci osjećaju u svim područjima života. Veliki broj

autora povezuje globalizaciju s novom političkom arhitekturom svijeta i svekolikim

monopolom SAD-a u njemu. Proces globalizacije snažno utječe na socijalno, političko

i gospodarsko stanje Hrvatske, jer je Hrvatska kao demokratko društvo otvorena

utjecajima okružja.

Sadržaj kolegija

Različite definicije procesa globalizacije

Globalizacija kao historijska kategorija

Globalizacija i nacionalna država

Utjecaj globalizacije na nacionalna gospodarstva

Globalizacija i integracijski procesi

Globalizacija i modernizam

Militarizacija i globalizacija

Hrvatska i proces globalizacije

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Uspjeh na ispitu

Literatura

Obavezna:

Hirst, Thompson: Globalizacija, Zagreb, 2001., 380 str.

Preporučena:

Held, McGrew, Goldblatt, Perraton: Global Transformation, Polity Press, 1999., 515

str.



Kolegij:

oznaka: Gospodarski sustav Europske Unije



5




Ciljevi kolegija

Ubrzani proces ekonomske integracije jedno je od temeljnih obilježja našeg vremena i

suvremenog gospodarstva. Glavni cilj kolegije je upoznati studente s obilježjima

europskog gospodarstva, njegova mjesta u međunarodnoj podjeli rada, utjecaj procesa

globalizacije na nacionalne gospodarstva, kao i na evoluciju integracijskih veza među

europskim zemljama

Sadržaj kolegija

Ekonomske integracija u Europi u 19. i 20. st

Slobodna trgovina i protekcionizam

Ciljevi ekonomske integracije

Carinska unija, zajedničko tržište, ekonomska i monetarna unija

Sloboda kretanja robe, kapitala i radne snage

Zajednička poljoprivredna politika - CAP

Europsko gospodarstvo i proces globalizacije

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Uspjeh na ispitu

Literatura

Obavezna:

Willem Molle: The Economics of European Integration, Dartmouth Publishing

Company, USA, 1999., str 545

Preporučena:

Miroslav N. Jovanović: European Economic Integration, Routledge London-New York

1997., str 389



Kolegij:

oznaka: Ideja Europe



5




Ciljevi kolegija

Cilj ovoga kolegija je polaznicima dati temeljno znanje iz područja nastanka i razvoja

ideje Europe, koja je znatno starija od ideje EU. Naime, tijekom stoljeća u Europi su

nastajali i nestajali raznorodni projekti kojima je bio cilj ostvariti ekonomske, političke

i vojne projekte ostvarenja jedinstva Europe. Znakovito je i da se tijekom vremena

mijenjao i sam pojam pripadnosti Europi jer se ona geografski, kulturološki,

gospodarski i politički mijenjala. Bez poznavanja tih procesa ne mogu se razumjeti niti

današnja događanja u razvoju europskih procesa

Sadržaj kolegija

Razvoj ideje Europe

Europa i antički svijet

Europa i kršćanstvo

Europa i renesansa

Širenje pojma Europe

Sekularizacija Europe

Europa i civilizacija

Europa i nacionalne države

Europa i integracijski procesi

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita

Pismeni i/ili usmeni ispit je prenosiv na višu godinu

studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Uspjeh na ispitu

Literatura

Obavezna:

Anthony Payden: The idea of Europe, Cambridge University Press, Cambridge 2002,

str. 378

Preporučena:

J. M. Roberts: The Penguin History of Europe, Pengiuin Books 1996., str. 723



Kolegij:

oznaka: Institucije Europske Unije



5




Ciljevi kolegija

Omogućiti studentima upoznavanje s institucionalnom arhitekturom EU, ugovorima i

zakonodavnom procedurom. Studenti dobivaju znanje o mjestu i ulozi institucija u

procesu djelovanja EU i donošenju relevantnih pravnih propisa. Posebno mjesto

pripada ugovorima, koji su izvor nastanka institucija i regulator mnjihovog formalnog

djelovanja i promjene njihovog položaja tijekom evolucije EU.

Sadržaj kolegija

Institucionalna arhitektura EU

Ugovori o stvaranju institucija

Proces odlučivanja u EU

Europska komisija

Vijeće ministara

Europski parlament

Europski Sud pravde

Europsko vijeće

Ostale institucije

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Uspjeh na ispitu

Literatura

Obavezna:

Peterson and Shackleton: The Institutions of European Union, Oxford University

Press, Oxford 2002., str. 367

Preporučena:

Jo Shaw: Law of European Union, Macmillan, London 1996., str 399



Kolegij:

oznaka: Istraživanje javnoga mnijenja u Hrvatskoj



5




Ciljevi kolegija

Glavni je cilj kolegija upoznati studente s praksom, dominantnim temama i glavnim

rezultatima istraživanja javnoga mnijenja u Hrvatskoj, u usporedbi sa sličnim

istraživanjima u drugim demokratskim zemljama.

Sadržaj kolegija

Povijesni pregled i aktualno stanje istraživanja javnoga mnijenja u Hrvatskoj; glavne

teme istraživanja; metodologijski pristupi i valjanost istraživanja; glavni rezultati

istraživanja aktualnoga statusa i trendova javnoga mnijenja u Hrvatskoj (izborno

ponašanje, vrednovanje hrvatske vlasti i glavnih političkih aktera; vrednovanje važnih

društvenih zbivanja i procesa i dr.)

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita

Usmeno ispit je prenosiv na višu godinu

studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Pohađanje nastave i bilježenje predavanja: 25%; ispit: 75%.

Literatura

Obavezna:

Lamza Posavec, V. (1995.), Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb: Alinea (str.

69- 178);

Lamza Posavec, V. (2003.), Istraživanje javnoga mnijenja (skripta), Zagreb, Fakultet

političkih znanosti (str. 4-156.)

Preporučena:

Vrcan, S. Lalić, D., Pokrovac, Z., Bulat, N., Štrelov, D. (1995.), Pohod na glasače,

Split: Puls;

(str. 7--317.);

Vrcan, S., Buklijaš, B., Lalić, D., Kunac, S., Bulat, N., Štrelov, D. (1999), Pakiranje

vlasti, Zagreb: Alinea (str. 123.-244.);

Odabrani članci iz časopisa Društvena istraživanja i Politička misao;



Kolegij:

oznaka: Masovno komuniciranje i javno mnijenje



5




Ciljevi kolegija

Glavni je cilj kolegij upoznati studente s osnovama znanosti o društvenoj komunikaciji

te glavnim teorijskim pristupima u konceptualizaciji javnoga mnijenja kao sastavnoga

dijela komunikacijskih društvenih procesa. Naglasak je na sociološkom i

sociopsihološkom pristupu, kako u proučavanju masovnog komuniciranja kao

najvažnijeg oblika društvene komunikacije tako i oblikovanja javnoga mnijenja kao

jednog od njegovih značajnih učinaka.

Sadržaj kolegija

Znanstveno proučavanje komunikacije; teorije i modeli masovnog komuniciranja;

karakteristike i vrste masovnog komuniciranja; društvene funkcije masovnih medija:

utjecaj masovnih medija na pojedinca; utjecaj društva na medije; publika medija i

masmedijski feedback; istraživanje masovnih medija; suvremene teorije javnoga

mnijenja; društvena komunikacija i javno mnijenje kao predmet empirijskih

istraživanja.

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita

usmeno ispit je prenosiv na višu godinu

studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Pohađanje nastave i bilježenje predavanja: 25%; ispit: 75%.

Literatura

Obavezna:

Dominick, J. R. (1990), The Dynamics of Mass Communication, New York: MsGraw

Hill (str. 5-72, 388-445, 449-498, 505-555);

Berger, A. A. (1995), Essentials of Mass Communication Theory, Thousand Oaks:

Sage (str. 1-25);

Lamza Posavec, V. (1995), Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb: Alinea

Preporučena:

Baran, S. J. (1995), Mass Comunication Theory, Belmont: Wadsworth Publishing

Company (str. 2.-370.);

Croteau, D. (1997), Media/Society, Thousand Oaks: Pine Forge Press (str. 3.-320.)

Norrander, B., Wilcox, C. (ur.) (1997), Understanding Public Opinion, Washington D.

C.: A Division of Congressional Quarterly (1.-290.)



Kolegij:

oznaka: Međunarodni odnosi



5




Ciljevi kolegija

Pripreme studenata za bazično razumijevanje međunarodnih političkih odnosa.

Studenti trebaju biti u stanju prepoznati i opisati faktore i subjekte međunarodnih

odnosa, kao i pristupe u pručavanju međunarodnih odnosa. Predmet priprema studente

za ostale kolegije srodne međunarodnih odnosa.

Sadržaj kolegija

Pristupi proučavanju međunarodnih odnosa

Faktori međunarodnih političkih odnosa

Subjekti međunarodnih političkih odnosa

Uloga država u međunarodnim odnosima

Diplomacija i njeni glavni elementi

Tipovi međunarodnih odnosa

Teorije međunarodnih odnosa

Predviđanje i prognoziranje u međunarodnim odnosima

Novi svjetski poredakl

Studentske

obaveze

Redovito polaženje predavanja, kolokvij

Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Uspjeh na ispitu

Literatura

Obavezna:

Vukadinović R.,: Međunarodni politički odnosi, Zagreb, 1998.

Preporučena:

Vukadinović, R.: Međunarodni odnosi od hladnog rata do globalnog poretka, Zagreb,

2001.



Kolegij:

oznaka: Metode istraživanja u kulturnoj antropologiji



5




Ciljevi kolegija

Cilj kolegija jest upoznati studente s problematikom znanstvenog istraživanja u

etnologiji/kulturnoj antropologiji i specifičnostima etnografske metode.

Sadržaj kolegija

Uvodna predavanja posvećena su povijesnom prikazu razvoja teoretskih modela i

etnografskih metoda istraživanja unutar znanstvenih disciplina etnologije (u

Hrvatskoj), te kulturne antropologije (u Velikoj Britaniji i Americi). Naglasak će biti

na suvremeno doba kada dolazi do interdisciplinarnog i internacionalnog dijaloga o

teoretsko metodološkim pitanjima u istraživanjima različitih kultura i sub-kultura. Širi

prijedlog literature omogućit će studentima smještanje ovih problema u kontekst

hrvatske etnologije/folkloristike. Studenti će se zatim upoznati sa specifičnostima

etnografskih istraživanja u rasponu od metoda i tehnika na terenu do epistemoloških i

etičkih problema deskripcije i interpretacije.

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Redovito polaženje predavanja i sudjelovanje na seminarima 25%

usmeni ispit 75%

Literatura

Obavezna:

R. F. Ellen, ur. (1984). Ethnographic research: A guide to general conduct. (odabrana

poglavlja

Bošković-Stulli, M. (1984). O pojmovima usmena i pučka književnost i njihovim

nazivima. (30 str.)

Rajković, Z. (1974). Obilježja etnografske građe i metode njezina terenskog

istraživanja.

Preporučena:

Rabinov, P. (1977) Reflections on fieldwork in Morocco.

Clifford, J. & G. E. Marcus (ed.). (1986), Writing culture. (Uvod)

Rihtman-Auguštin, D. (1988). Etnologija naše svakodnevnice.



Kolegij:

oznaka: Antropologija migracija i transnacionalizma



5




Ciljevi kolegija

Studenti će se predstaviti opseg i dosezi suvremene mobilnosti ljudi. Na temelju

upoznavanja koncepata kao što su globalne migracije, transnacionalizam i

transnacionalni društveni prostori, deteritorijalizacija, nacionalizam na daljinu i sl.

studenti će steći znanja potrebna za razumijevanje suvremenoga trenutka s obzirom na

mobilnost ljudi.

Sadržaj kolegija

U kontekstu globalnoga povezivanja svijeta antropolozi se bave transnacionalnim

iskustvima putnika, kozmopolita, poslovnih ljudi, birokrata ali i dijasporama,

izbjeglicama i ekonomskim migrantima. Upravo na temu posljednje skupine u ovome

ce se kolegiju ponuditi rasprave o izmještanju, višestrukim lociranostima i prelaženju

granica suvremenih migranata, između ostaloga i na temelju nekih novijih istraživanja

hrvatskih migranata. Kroz predavanja i seminare obradit će se sljedeće teme:

antropologija migracija i modeli integracije migranata: asimilacija-kulturni pluralizam-

transnacionalizam; transnacionalni društveni prostori i nastajanje hibridnih identiteta;

deteritorijalizacija; sinkretizam - metissage - bricolage - kreolizacija; politička

inkorporacija imigranata; problematizacija koncepata teritorijalizirane i omedjene

kulture i zajednice.

Studentske

obaveze

Redovito polaženje predavanja. Studenti su dužni napisati kratak osvrt na jedno djelo

iz antropologije migracija.

Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Ocjenjuje se sudjelovanje u nastavi (0,25), kratki esej (0,25) i usmeni ispit (0,50).

Literatura

Obavezna:

Brettell, C. B. i Hollifield, J. F.: Migration theory. Talking across Disciplines. 2000.

Kearney, Michael: “The Local and the Global: The Anthropology of Globalization and

Transnationalism”. Annual Review of Anthropology 24, 1995.

Glick Schiller, Nina; Basch, Linda & Blanc-Szanton, Cristina: Towards a transnational

perspective on migration. Race, ethnicity, and nationalism reconsidered. 1992.

Faist, Thomas: International Migration and Transnational Social Spaces. 2000.

Smith & Guarnizo: Transnationalism from below. 1998.

Preporučena: Nadje Al-Ali i Khalid Koser: New Approaches to Migration? transnational communities and

transformations of home. 2002.

Modood, Tariq & Werbner, Pnina (eds.): The Politics of Multiculturalism in the New Europe:

Racism, Identity and Community. 1997.

Povrzanovic-Frykman, Maja: “Connecting Places, Enduring the Distance. Transnationalism as

a Bodily Experience”. Ethnologia Scandinavica 30, 2001.

Čapo Žmegač, Jasna: “Transnacionalizam, lokalitet, rod. Hrvatske migrantske obitelji u

Muenchenu”. Traditiones 32(2), 2003.



Kolegij:

oznaka: Politički sustav Europske Unije



5




Ciljevi kolegija

Pripremanje studenata za razumijevanje djelovanja političkog sustava Europske Unije.

Studenti dobivaju znanja o temeljnim obilježjima političkog sustava, njegovom

funkcioniranju, mjestu i ulozi institucija, političkih stranaka i građana u Europskoj

Uniji, kao i u vodećim zemljama EU.

Sadržaj kolegija

Obilježja političkog sustava EU

Temelji suvremene politike

Funkcije institucija EU

Demokratska kontrola institucija

Interesi u EU i metode njihova usuglašavanja

Nacionalno i nadnacionalno

Političke stranke i izbori u EU

Slobode i prava građana

Vanjska politika

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita

Usmeni i/ili pismeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu

studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Uspjeh na ispitu

Literatura

Obavezna:

Simon Hix: The Political System of the European Union, Macmillan Press, London

2002., str. 425

Preporučena:

Philip Thody: A Historical Introduction to the European Union, Routledge, London

1997., str. 117



Kolegij:

oznaka: Uvod u politologiju



5



30 predavanja — seminarski rad

Ciljevi kolegija

Upoznavanje s temeljnim pojmovima političke znanosti, razvijanje razumijevanja

političkih aspekata društva

Sadržaj kolegija

Predmet i temeljni pojmovi politologije (politika i društvo, subjekti politike, politički

ideali: sloboda, jednakost, pravednost, solidarnost, tolerancija; politička moć i politička

vlast, politički procesi, društveni sukob i društvena integracija, političke institucije,

država i društvo, sfera javnosti i sfera privatnosti). Povijesni aspekt politologije

(antičko, klasično i moderno shvaćanje politike, izdvajanje politologije iz korpusa

praktične filozofije). Razvoj politologije od Aristotela do 18. st. Razvoj politologije od

18. st. do 21. st. Metodologija politologije (metoda, metodologija). Politička teorija.

Tipovi političkih poredaka (demokracija, monarhija, tiranija, totalitarizam). Političke

ideologije (liberalizam, konzervativizam, kršćanska demokracija, fašizam,

nacionalsocijalizam, socijalizam, socijaldemokracija, komunizam, anarhizam,

populizam, neo-izmi, regionalizam, euroskepticizam, fundamentalizam). Politički

sustavi (osnovni pojmovi i kategorije). Komparativna politika.

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

80% ocjena na ispitu; 10% seminarski rad; 10% prisustvovanje na predavanjima i

aktivnost

Literatura

Obavezna:

1.Aristotel, 1992.: Politika, HSV, Zagreb (200 str.- teži); 2.Marcel Prelot : 2002,

Političke institucije, Politička kultura, Zagreb (100 str. – teži) 3. Milardović, A., 1997.:

Uvod u politologiju, Pan liber, Osijek (191 str.-teži) ; 4. Klaus von Beyme,

2002.:Transformacija političkih stranaka, FPZ, 2002. (187 str. –lakši); 5. Manuel

Castels, 2000.:, Uspon umreženog društva, Golden marketing, Zagreb (100 str. –

lakši); 6. Joseph Stiglitz, 2004.: Globalizacija i dvojbe koje izaziva, Algoritam, Zagreb

(100 str- lakši) ; 7. Milardović, A., 2004.: Populizam i globalizacija, Centar za

politološka istraž.

Preporučena:

Hans Maier, Heinz Rausch, Horst Denzer, 1998: Klasici političkog mišljenja (I, II),

Golden marketing, Zagreb (100 str.- lakši)

Milardović, Anđelko, 2004.: Pod globalnim šeširom. Društva i države u tranziciji i

globalizaciji, Centar za politološka istraživanja, Zagreb (300 str- teži)

Alexander Bard & Jan Söderqvist 2003 : Netokracija. Nova elita moći život poslije

kapitalizma, Differo, Zagreb (254 str. – lakši)

Rod Hague, Martin Harrop, Shaun Breslin, 2001.: Komparativna vladavina i politika,

FPZ, Zagreb (100 str – teži)

Franz, Neumannn, 1992: Demokratska i autoritarna država, Naprijed,



Kolegij:

oznaka: SOCIJALNA EKOLOGIJA



5



30 predavanja seminari stručna ekskurzija

Ciljevi kolegija

Pružiti osnovna znanja:

o osnovnim pojmovima, o zakonitostima i mehanizmima impliciranim u odnosima

prirode i čovjeka, društva; o razvojnom konceptima koji istražuju pitanje dosezanja

ravnoteže između okoliša, prirode i rasta, društava; o nekim ekološkim i okolišnim

karakterstikama i posebnostima Hrvatske.

Sadržaj kolegija

Kolegij pruža sljedeće teme:

osnovni pojmovi iz socijalne ekologije;

paleta tema iz područja antropogenih utjecaja čovjeka na prirodu, okoliš i zdravlje

kako na regionalnoj hrvatskoj razini, tako i na planetarnoj;

društvene zakonitosti i mehanizami upotrebe prirode od strane čovjeka, društva

biznisa, država;

znanja o razvojnim konceptima koji traže ravnotežu rasta i očuvanja prirodnih osnova

življenja s naglaskom na konceptu održivog razvoja;

teme vezane za ekološke i okolišne posebnosti i izvrsnosti Hrvatske

Studentske

obaveze

Redovito polaženje predavanja, izrada seminarskog rada, stručna ekskurzija

Način polaganja

ispita


studija? da

Ocjenjivanje

studenata


Literatura

Obavezna:

V.Glavač: Uvod u globalnu ekologiju ;

Ivan Cifrić: Okoliš i održivi razvoj;

F.J. Radermacher: Ravnoteža i razaranje;

Globalizacija i njene refleksije u Hrvatskoj (EI, Zagreb, zbornik); Održivi razvitak

Hrvatske (temstski broj časopisa "Društvena istraživanja" 2003);

Al Gore: zemlja u ravnoteži.

Preporučena:

E.O.Wilson: The Future of Life; A. Irwin: Sociology and Environment; D. Cromwell:

Private Planet;



Kolegij:

oznaka: SOCIOLOGIJA KULTURE I SOCIOLOGIJA UMJETNOSTI



5




Ciljevi kolegija

Pružiti osnovna znanja o odnosu kultura-društvo, odnosno umjetnost-društvo, te

osigurati uvid u istraživački kontinuitet u tim sociološkim područjima.

Sadržaj kolegija

Sociologija kulture - Određenje discipline. Definiranje osnovnih pojmova i elementi

kulture. Kulturna dinamika. Pregled glavnih socioloških teorija kulture i kulturnih

promjena. HIjerarhijski koncept kulture i civilizacije. Intra-kulturni aspekt

hijerarhizacije kulture. Globalni aspekti hijerarhizacije kulture. Globalni

industrijalizam i društva trećeg i četvrtog svijeta. Kultura kapitalizma, globalna kultura

i globalizacija.

Sociologija umjetnosti - Određenje discipline Odnos sociologije umjetnosti i srodnih

disciplina. Konstitutivni elementi svijeta umjetnosti i njihovo sociološko značenje:

autor-djelo-publika. Arnold Hauser i problemi sociologije umjetnosti. Osnove

sociologije književnosti (Goldmann, Escarpit). Socijalne komponente humora.

Sociologija kazališta. Sociologija ukusa. Ukus, kič, moda. Umjetničke promjene kao

društvene promjene.

Studentske

obaveze

Redovito polaženje predavanja i seminara, izrada seminarskog rada, konzultacije i

polaganje ispita.

Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata


Literatura

Obavezna: Weber, M.: Protestantska etika i duh kapitalizma, Veselin Masleša, Sarajevo, 1968.

George Ritzer: McDonaldizacija društva, Jesenski i Turk, Zagreb, 1999.

Snježana Čolić: Kultura i povijest , Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2002.

Haralambos & Holborn: Sociologija, Golden marketing, Zagreb, 2002.

str. 885-921 i 935-942).

Mikecin, V.: Umjetnost i povijesni svijet, HFD, Zagreb, 1995.

De Micheli, M.: Umjetničke avangarde XX stoljeća,

Preporučena: Jukka Gronow: Sociologija ukusa, HSD & Jesenski i Turk, Zagreb, 2000.

Elias, N.: O procesu civilizacije, Actant, Zagreb, 1996 (str. 100-200)

Said, E.: Orijentalizam, Konzor, Zagreb, 1999.

Skledar, N.: Čovjek i kultura, Zavod za sociologiju, MH Zagreb, Zaprešić, 2001.

Globalizacija, Zbornik radova, (ur. A. Milardović) PanLiber, Osijek, Zagreb, Split, 1999.

Burke, P.: Junaci, nitkovi i lude, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

Stiglitz, J.: Globalizacija i dvojbe koje izaziva, Zagreb, Algoritam, 2004.

Simmel, G.: Kontrapunkti kulture, Jesenski i Turk, Zagreb


Studij hrvatske kulture / kroatologija PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ

Kolegij:

oznaka: Sociologija znanosti



5




Ciljevi kolegija

Temeljni cilj kolegija je da studentima pruži uvid u najvažnije teorijske pristupe,

istraživačke probleme i metode, kao u i rezultate te perspektive socioloških

proučavanja znanosti u svijetu i u Hrvatskoj.

Sadržaj kolegija

Teme/sadržaj kolegija:

1. razvoj, predmet i mjesto sociologije znanosti u proučavanjima znanosti (science

studies);

2. glavni teorijski pristupi istraživanju znanosti i metode empirijskih istraživanja

znanosti;

3. socijalnopovijesni aspekti razvoja znanosti;

4. (socijalna) organizacija suvremene znanstvenoistraživačke djelatnosti (R&D) -

istraživački sustavi i institucije; financiranje znanosti i znanstveno-tehnološka politika;

5. ljudski resursi i socijalni sustav znanosti – socijalna selekcija, obrazovanje i

znanstvena socijalizacija istraživača; spolna diferencijacija u znanosti; znanstvena

produktivnost istraživača; profesionalne vrijednosti i profesionalna praksa u znanosti;

profesionalna stratifikacija i odnosi moći u znanosti.

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Uspjeh na ispitu

Literatura

Obavezna:

Joseph Ben-David (1986): Uloga znanstvenika u društvu. Zagreb: Školska knjiga.

Thomas S. Kuhn (1999): Struktura znanstvenih revolucija. Zagreb: Naklada Jesenski i

Turk - Hrvatsko sociološko društvo.

Katarina Prpić (2004): Sociološki portret mladih znanstvenika. Zagreb: Institut za

društvena istraživanja u zagrebu.

Preporučena: Branka Golub (2004): Hrvatski znanstvenici u svijetu: socijalni korijeni u prostoru i vremenu.

Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.

Davorka Matić (2001): Ratovi znanosti: pogled unatrag. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

Darko Polšek (ur.) (1998): Vidljiva i nevidljiva akademija: mogućnosti društvene procjene

znanosti u Hrvatskoj: Zagreb. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

Katarina Prpić (ur.) (2000): U potrazi za akterima znanstvenog i tehnološkog razvoja. Zagreb:

institut za društvena istraživanja u Zagrebu



Kolegij:

oznaka: Sociologija kriminala



5




Ciljevi kolegija

Približiti studentima tradicionalne i suvremene sociološke teorije zločina i

devijantnosti, te potaknuti prepoznavanje društvenih odnosa koji uprisutnjuju zločin i

čine ga očekivanom društvenom pojavom.

Studenti koji uspješno apsolviraju ovaj kolegij moći će razumijeti specifičnost

sociološkog doprinosa definiranju zločina, te ga samostalno objašnjavati precizno

koristeći sociološke pojmove.

Sadržaj kolegija

Zločin je društveni fenomen, oblik društvenog odnosa i način društvenog djelovanja;

Pregled uvodnih i uokvirujućih pojmova (devijantnost, norme, vrijednosti,

socijalizacija, socijalna kontrola); Doprinos drugih znanstvenih disciplina

razumijevanju zločina; Klasične perspektive: socijalna patologija i socijalna

dezorganizacija; Durkheimova teorija; Funkcionalistički pristup razumijevanju

zločina; Interakcionistički pristup razumijevanju zločinu;. Objašnjenje zločina iz

konliktnih perspektiva; Suvremeni sociološki pristupi razumijevanju zločina; Okoliš i

zločin: Urbanizam kao način življenja – činitelji koji pogoduju zločinu (predavanje i

seminar); Socijalna konstrukcija zločina: granice i sadržaji društveno prihvatljivog i

neprihvatljivog s obzirom na izvore moći i modele odlučivanja (predavanje i seminar);

Terorizam kao organizirano nasilje u službi politike ili politički zločin (predavanje i

seminar) ; Institucionalizacija zla

Studentske

obaveze

Redovito polaženje predavanja., obvezne kratke bilješke o predloženoj temi i usmeno

izlaganje tijekom nastave

Način polaganja

ispita

Pismeno i usmeno ispit je prenosiv na višu godinu

studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Kratki pismeni eseji i izlaganje tijekom nastave 40% + pismeni ispit 30% + usmeni

ispit 30%

Literatura

Obavezna:

Matić, R. Društvena promocija bezakonja (uvod u sociologiju devijantnosti), Hrvatska

sveučilišna naklada, Zagreb, 2003.

Haralambos, M. & Holborn, M. Sociologija: teme i perspektive, Golden marketing,

Zagreb, 2002. (poglavlje: Zločin i devijantnost)

Hester, S. & Eglin, P. A sociology of Crime, Great Britain: Routledge, 1992.

Preporučena: Clinard, M.B. & Meier., R.F. Sociology of Deviant Behavior, 8th ed. Harcourt College

Publishers, New York, 1992.

Eysneck, H.J. Crime and personality, London, Routledge and Kegan Paul, 1977.

Matza, D. Becoming Deviant, Englewood Clifs: New Prentice – Hall 1969.

Merton, R.K. & Nisbet, R.A. Contemporary Social Problems: An Introduction to The Sociology

of Deviant Behavior and Social Disorganization, New York, N.Y.: Harcourt, Brace &

World.1961.

Reiman, J. The Rich Get Richer & the Poor Get Prison 6th edition. Allyn & Bacon, 2001.

Simon, D. Elite Deviance, 6th edition. Allyn & Bacon, 1999.

Wirth, L. Ur



Kolegij:

oznaka:

Socio-semiotička istraživanja kulture



5




Ciljevi kolegija

Cilj kolegija jest upoznati studente sa socio-semiotičkim teoretskim modelom kulture

(Polisistemskom teorijom), koja je izuzetno korisna (zbog veće preciznosti) i

primjenjiva ne samo u znanstvenim istraživanjima, nego i u razumijevanju dinamike

suvremene kulture i konsekventno u planiranju kulturne politike.

Sadržaj kolegija

Svrha kolegija jest upoznati studente sa socio-semiotičkim modelom kulture ili tzv.

Polisistemskom teorijom, te sa značajnim recentnim razvojem u socio-semiotičkim

istraživanjima kulture. Najveći broj sati posvetiti će se pomnom upoznavanju

Polisistemske teorije, koju je (na tragovima Ruske škole formalizma i Praške skole

strukturalizma) razvio Itamar Even-Zohar na Sveučilištu Tel-Aviv u Izraelu.

Polisistemska teorija ubrzo je nakon objavljivanja prihvaćena internacionalno (u

Kanadi, Belgiji, Francuskoj, itd.) i uspješno primjenjena u istraživanjima povijesne

dinamike pojedinih kulturalnih polja (do sada najviše u polju književnosti) ili čitave

kulture. Dio kolegija posvetiti će se komparativnoj analizi (sličnosti i razlike)

Polisistemske teorije sa kompatibilnim sociološkim istraživanjima “polja kulturalne

produkcije” značajnog francuskog sociologa Pierre Bourdieua. .

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Redovito polaženje predavanja i sudjelovanje na seminarima 45%

usmeni ispit 55%

Literatura

Obavezna: Even-Zohar, Itamar. (1997). Polysystem Theory. Poetics Today

Even-Zohar, Itamar. (1997). Polysystem theory and culture research.

Even-Zohar, Itamar. (2000). Culture repertoire and the wealth of collective entities. Leuven University

Press.

Even-Zohar, Itamar. (1994). Culture planning and the market: Making and maintaining socio-semiotic

entities.

Bourdieu, Pierre. (1990/1980). The logic of practice. Cambridge: Polity Press.

Bourdieu, Pierre. (1992). An invitation to reflexive sociology. U of Chicago Press.

Preporučena: Moi, Toril. (1991). Appropriating Bourdieu: Feminist theory and Pierre Bourdieu's sociology of culture.

New Literary History, 22, 1017-1949.

Even-Zohar, Itamar (1997). Culture planning and culture resistance in the making and maintaining of

entities. (www.tau.ac.il/ itamarez/papers)

Bourdieu, Pierre. In other words: Essays towards a reflexive sociology. Stanford University Press.



Kolegij:

oznaka: Tehnologija i društvo



5




Ciljevi kolegija

Cilj kolegija je upoznavanje s problematikom odnosa tehnologije i društva, njihove

interakcije i međusobnog oblikovanja, upoznavanje osnovnih teorijskih pristupa i

najznačajnijih empirijskih analiza u području socijalnih studija tehnologije.

Sadržaj kolegija

Sociologija tehnologije kao znanstvena disciplina; Definicija tehnologije u društvenim

znanostima; Tehnologija kao dio socijalne matrice; Mikro i makro kontekst

tehnologije, Teorije tehnološkog determinizma (Marx, Ogburn)Teorija modernizacije

(M. Weber), Socijalni konstruktivizam tehnologije (Socijal. konstrukcija tehnoloških

sistema, Teorija mreže, Teorija tehnoloških sistema), Teorije modernosti i studije

tehnologije, Kako tehnologija mijenja društvo, a kako društvo oblikuje tehnologiju,

Informacijske tehnologije, internet i globalizacija, Studije roda i studije tehnologije,

Socijalna kontrola tehnologije: socijalna procjena i vrednovanje tehnologije

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita


studija? da

Ocjenjivanje

studenata

30% ocjene čini seminarski rad, 30% aktivno učestvovanje u nastavi, 40% usmeni ispit

Literatura

Obavezna:

Mumford, L., 1986, Mit o mašini, GZH Zagreb

Castels, M. 2000, Uspon umreženog društva, Golden Marketing, Zagreb (odabrana

poglavlja)

Preporučena: Habermas, J., 1985, Znanost i tehnologija kao ideologija, Školska knjiga, Zagreb

Rifkin, J., 1999., Stoljeće biotehnologije, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb

Spengler, O., 1991. Čovjek i tehnika, Laus, Split

Ritzer, G., 1999., Mekdonaldizacija društva, Nakalda Jesenski i Turk, Zagreb

Misa, T.J., Brey, P., Feenberg, (Eds) 2003, Modernity and Technology, MIT Press, Massachusetts,

London

MacKenzie, D., Wajcman,J., 1999., The Social Shaping of Technology, Open Univ. Press, Buckingham,

Philadelphia



Kolegij:

oznaka: SOCIOLOGIJA RELIGIJE



5




Ciljevi kolegija

Upoznati studente s razvojem sociologije religije, njezinim temeljnim pojmovima,

glavnim predstavnicima te sociološkim razumijevanjem uloge religija i crkava u

društvu.

Sadržaj kolegija

Sociologija religije kao znanstvena disciplina. Predmet istraživanja sociologije religije.

Supstancijalne i funkcionalne definicije religije. Religija kao sustav i nasljedstvo

kritike religije. Rane godine sociologije religije - rađanje sociologije religije iz duha

kritike religije. Klasična faza sociologije religije: Auguste Comte i pozitivizam. Max

Weber i religija u zapadnoeuropskom razvoju. Durkheimovo „sveto društvo“ i

antropologija religije. Simmelova distinkcija između religije i religioznosti. Luhmann i

funkcija religije. Od sociologije crkava do civilne religije. Religiozna integracija

društva i civilna religija. Religija i društvo. Religija i socijalna promjena. Neoklasična

sociologija religije - Sveti kozmos i nevidljiva religija. Razvoj suvremene

religioznosti: Crkve, sljedbe i organizacija religije. New Age, fundamentalizam i pučka

pobožnost. Religiozno iskustvo, konverzija i individualizacija. Mediji, tržišta i

budućnost religije (i sociologije religije). Svjetsko društvo i njegove religije. Odnos

crkve i države. Socijalni nauk Crkve. Religijske zajednice u Republici Hrvatskoj.

Hrvatska sociologija religije (povijesni pregled i glavni predstavnici).

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita

pismeno i usmeno ispit je prenosiv na višu godinu

studija? ne

Ocjenjivanje

studenata


Literatura

Obavezna:

Knoblauch, Hubert: Sociologija religije. Demetra. Zagreb 2004.,

Acquaviva, Sabino: Sociologija religija: problemi i perspektive. Filozofski fakultet, Zagreb

1996.

Jelenić, Josip: Društvo i Crkva, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb 1999.

Jukić, Jakov: Lica i maske svetoga - ogledi iz društvene religiologije, KS, Zagreb 1997.

Markešić, Ivan: Luhmannovo shvaćanje religije. Filozofska istraživanja, Zagreb 2000.

Vrcan, Srđan: Od krize religije k religiji krize - prilog raspravi o religiji u uvjetima suvremene

krize, ŠK, Zagreb 1986.

Weber, Max , Protestantska etika i duh kapitalizma, "Veselin Masleša"; Svjetlost, Sarajevo

1989.

Zrinščak, Siniša: Sociologija religije - hrvatsko iskustvo, Pravni fakultet, Zagreb 1999.

Preporučena:



Kolegij:

oznaka: Suvremene teme u socijalnoj psihologiji



5




Ciljevi kolegija

Cilj kolegija je približiti studentu novije aspekte i teorije u socijalnoj psihologiji.

Sadržaj kolegija

Međuljudska privlačnost. Prosocijalno ponašanje. Agresivno ponašanje. Konformizam

i socijalni utjecaj. Grupe i grupni procesi.

Studentske

obaveze


Način polaganja

ispita


studija? ne

Ocjenjivanje

studenata

Uspjeh na ispitu

Literatura

Obavezna:

Mayers, David (1993). Social psychology. Mc Graw –Hill, 550 stranica

Preporučena:

(pdf) [in croatian]

Documents