SVEUILITE J

SVEUILITE J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKUUITELJSKI FAKULTET U OSIJEKUKSENIJA OZDANOVACKAKO POVEATI MOTIVACIJUSeminarski radNaslov studija: Uiteljski fakultet u Osijeku, smjer: kolski uitelj

Godina studija: 3. godina

Kolegij: Pedagoka psihologija

Osijek 2008./09.

SAETAK

Pri razmatranju fenomena motivacije psiholozi razlikuju vie naina njezina djelovanja na pojedinevo ponaanje. Smatra se da je motivacija ono to nas pokree na neko ponaanje i to nas ini ustrajnima u tomu ponaanju. Motivacija odreuje kako smjer,tako cilj i uinak ponaanja. U kontekstu nastavnog procesa motivacija je sloen proces koji ukljuuje motivaciju nastavnika i uenika. Motivi koju pokreu nastavnika,ali i oni koji pokreu uenike,odravaju i usmjeravaju njihove aktivnosti,ali djeluju i na uspjenost i na konane rezultate cjelokupnog nastavnog procesa. to je nastavnik kvalitetniji,postaje sposobniji primjereno motivirati uenike,a primjereno motivirani uenici bolje prihvaaju nastavnika. Povratno,to djeluje motivirajue na nastavnika,koji postaje spremniji vie se posvetiti uenicima i kvalitetnije raditi u nastavi. Faktor strunosti,uz naklonost, empatinost i smisao za humor,povezan je s faktorom nastavnik je uzor ueniku. Nastavnikova strunost,ali u kontekstu ostalih znaajnih osobina njegove linosti, osobito njegove pedagoke osposobljenosti, uvjet je za kvalitetniji rad s uenicima, za humaniju kolu u kojoj e i sami uenici biti motiviraniji za kvalitetniji rad i humanije ivljenjeKljune rijei: strah od neuspjeha, motiviran uitelj,motivirani uenici, adekvatni zadaci, nagrada, kreativne ideje, razumijevanje,individualni pristup svakom pojedincu, empatija, ljubav prema poslu, samostalnost,elja za uspjehomKako poveati motivaciju za postignuemJedna od najvanijih motivacija u psihologiji obrazovanja jest motivacija za postignuem. To je zapravo nastojanje i opa tendencija stremljenja ka uspjehu te biranje onih aktivnosti kojima emo najlake ostvariti odreeni cilj i postii uspjeh. Uenici s visoko razvijenom motivacijom za postignuem ele i oekuju uspjeh pa ak i kad ne uspiju oni i dalje ulau vee napore sve dok taj uspjeh ostvare. No ima i uenika kod kojih ova motivacija i nije ba izraena. U tom sluaju zadatak uiteljice je potaknuti ovu vrstu motivacije kroz poticanje uenikove tenje k uspjehu i njegove usmjerenosti na uenje.Naime, razlikuju se uenici koji e cilj postii tako to e stremiti ka uspjehu dok postoje i oni koji e pak stremiti tome da izbjegnu neuspjeh a nedostajat e im motivacije da postignu uspjeh. Neuspjeh poveava motivaciju ljudi usmjerenih na postizanje uspjeha,a smanjuje motivaciju onih usmjerenih na izbjegavanje neuspjeha. Djecu koja na neki nain izbjegavaju neuspjeh lako je prepoznati po tome to esto biraju ili izrazito teke ili izrazito lagane zadatke jer se tako smanjuje vjerojatnost neuspjeha. Naime, u laganim zadacima mala je vjerojatnost da e ga doivjeti dok ako ga doive u teim nitko ih za to nee kriviti te e uspjeti zadrati pozitivnu sliku o sebi.

Kako bi pomogle djeci koja imaju strah od neuspjeha i motivirale ih na uspjeh uiteljice mogu:

Uiti uenike natjecanju sa samim sobom jer u pretjerano natjecateljskoj atmosferi koja vlada u kolama velik dio uenika shvaa da ne moe biti najbolji i stoga odustaju od uenja. Stoga uiteljica treba uiti djecu kako vrednovati i relativni napredak svoga uenja,svog individualnog napretka ime e poveati i motivaciju za napretkom.

Koristiti suradniko uenje odnosno uenje u timovima sastavljenim i od dobrih i od loih uenika. Tako se ocjenjuje rad ne samo pojedinca nego itavog tima,a djeci koja imaju strah od neuspjeha olakava se kako bi slobodno mogla izraziti svoje ideje bez straha od neuspjeha. Ovim ih se motivira na rad.

Davati zadatke primjerene teine i povezati ulaganje napora s uspjehom. Ovo pretpostavlja individualni pristup svakom djetetu. Ako se ueniku ili uenici daju preteki zadaci koje oni ne mogu rijeiti,izostat e osjeaj uspjeha,a opast e i elja te motivacija za daljnjim radom. Slino je i s prelaganim zadacima za koje ne treba puno truda. Osjeaj uspjeha koji je ujedno i najjai motivator imat e jedino kad rijee teak problem oko kojeg su se morali truditi. Dakle,uenik treba dobiti zadatke primjerene teine. Ne izjednaavati sposobnost s osobnom vrijednou, jer to to je netko sposoban ne znai da je bolji ovjek od nekog manje sposobnog.

Naglaavati ono to je pozitivno odnosno gledati uenikove pozitivne strane i poticati ga da to bolje iskoristi kao bi stekao samopouzdanje koje je u bliskoj svezi s motivacijom

Odstranjivati negativno odnosno razgovarati s uenicima o njihovim problemima koji ih sprjeavaju u radu te im pomoi u naprave plan kako bi ih rijeiliKako bi onim loijim uenicima prenijele oekivanje uspjeha i motivirale ih na uenje uiteljice bi trebale: Razvijati vjetine pomou smislenih zadataka naime mnoge uiteljice esto moda i nesvjesno stavljaju naglasak na razvijanje onih vjetina koje su kod odreenog uenika slabo razvijene. Tako dijete koje moda slabo ita gubi zainteresiranost za proitanim jer je zbog uiteljice usmjeren samo na to kako e tono proitati tekst, Njegova motivacija za uenjem tada se smanjuje. U tom sluaju uiteljica bi trebala ueniku omoguiti itanje iz zadovoljstva odnosno itanje tekstova koje on sam odabere.

Tretirati svakog uenika kao osobu za sebe

Povezati uspjeh s ulaganjem truda

Staviti naglasak na pomo,a ne na suosjeanje. Naime,mnoge uiteljice loim uenicima postavljaju laka pitanja i pokazuju da od njih niti ne oekuju vie. To uenicima nee pomoi i samo e napraviti tetu. Svakom ueniku treba postavljati zahtjevne zadatke,ali takve u kojima uz trud i pomo moe uspjeti.

Omoguiti ueniku javni uspjeh- pri tome oprezno treba odabrati zadatke kako bi uenik uistinu uspjeno i obavio zadatak pred razredom jer bi u protivnom ovaj pokuaj mogao donijeti jo veu tetu ueniku. Dobro je iskoristiti svaki specifini talent koji lo uenik posjeduje. Na ovaj naina uenik e doivjeti uspjeh kao veliku motivaciju.

Uiteljice bi trebale uenike uvjeriti kako je prava svrha kolovanja znanje ,a ne samo dobre ocjene. To se moe postii naglaavanjem zanimljivosti i praktine vanosti gradiva koje se ui,a smanjivanjem vanosti ocjena i drugih vrsta nagrada. Upotreba zadataka koji su izazovni, smisleni i povezani sa svakodnevnim ivotom utjee na to da uenici prihvate usmjerenost uenju,a ne uinku.Ekstrinzina i intrinzina motivacija

Ponekad je gradivo uenicima toliko zanimljivo da ga ue iz iste radoznalosti i ne oekuju za to nikakvu nagradu. U takvim sluajevima kaemo da su uenici intrinzino motivirani ili da imaju unutarnju motivaciju za uenjem. Ova motivacija odgovor je na unutarnje uenikove potrebe kao to su radoznalost,potreba za znanjem, osjeaji kompetencije te rasta i razvoja.No,kolsko gradivo nije uenicima uvijek zanimljivo. Uenici u kolu moraju ii svaki dan,gradivo koje moraju nauiti vrlo je opseno i normalno je da ih sve ne zanima. Teko je zadrati entuzijazam i polet. Stoga za zadravanje i poveavanje motivacije mogu sluiti i neki vanjski (ekstrinzini) poticaji.

Ekstrinzina motivacija odnosi se na motivaciju koja svoj izvor ima izvan uenika,primjerice dobar rezultat na testu,ocjene,uiteljiina pohvala i druge nagrade.Kako se moe poveati intrinzina motivacija

Nagrade ee poveaju nego smanjuju intrinzinu motivaciju posebno ako se nagrada daje za kvalitetu uinka,a ne samo za sudjelovanje u nekoj aktivnosti ,ako nagrada predstavlja potvrdu uenikove kompetentnosti,kada zadatak nije zanimljiv i kada su nagrade socijalne a ne materijalne.

Poticanje intrinzine motivacije zahtjeva da uiteljica odabere aktivnosti u kojima uenici ele sudjelovati zato to u njima uivaju ili su za njih zainteresirani. To moe postii na sljedei naina:

Prilagoavanje onoga to se ui uenikim interesima odnosno u nastavu ukljuiti sadraje koji su zanimljivi uenicima. Uiteljica treba poznavati uenike interese,filmove,knjige i sve ostalo to oni vole raditi u slobodno vrijeme. Primjerice,uenici e biti zainteresirani ako im uiteljica kae da se neka graevina o kojoj ue javlja u njihovom omiljeno filmu i slino. Treba voditi rauna o tome da je sadraj zanimljiv ali isto tako i povezan s onim o em se ui. Zanimljiv ali nevaan materijal moe interferirati s uenjem.

Uvoenje novosti i raznolikosti u nastavu- ako je nastava previe monotona izazvat e dosadu. Treba nastojati uvoditi to vie novosti i novih drukijih zanimljivih nastavnih sredstava. To mogu biti filmovi,demonstracije, gosti,izleti ili pak uporaba raunala to posebno poveava motivaciju kod veine uenika.

Aktivno sudjelovanje uenika i brze povratne informacije-naime veina uenika voli aktivno sudjelovati u nastavi a ne biti samo pasivni sluai. Takvi aktivni naini radu su npr. projekti, eksperimenti,igranje uloga, simulacije,edukacijske igre ili kreativna primjena onog to su uili. Prilikom uenja knjievnosti uenici bi mogli sami odglumiti neke dijelove drame ili pak matematiku upotrijebiti u igri trgovine i slino. Iako je dokazano da simulacijom odnosno uivljavanjem u razne uloge uenici nee nita vie nauiti nego tradicionalnom metodom uspjeh je vei u tome to se ovom prvom potie interes i motivacija uenika. Posebnu pozornost uenika privlae aktivnosti koje zavravaju gotovim proizvodom i mogu se izloiti (dijagrami,mape,crtei) Poticanje radoznalosti- koritenje ovog motiva u razredu temelji se na ideji da uenici uivaju u aktivnostima koji ukljuuju optimalnu razinu iznenaenja,neobinosti i neoekivanosti i da takve aktivnosti pobuuju njihovu panju. Tako je jedna uiteljica prilikom uenja o hladnim krajevima djecu doekala u uionici a ugaenim radijatorima i svuda po uionicu poslagala objekte koji se vee za te krajeve. Djeca su se tako mogla lake uivjeti u temu a i motivacija za istraivanjem je bila vea jer su etali od objekta do objekta,gledali ih te traili podatke o njima u knjigama koje je za tu priliku uiteljica donijela.

Povezivanje onoga to se ui s osobnim ivotom uenika.stvari koje imaju izravne veze sa svakodnevnim ivotom uenika uvijek su im zanimljivije. One pomau da lake izau na kraj s raznim ivotnim zadacima i ljudima koje susreu te da bolje razumiju sami sebe. Pomaganje uenicima da sami postave svoje ciljeve. Dobro postavljeni ciljevi su kratkoroni,mjerljivi i specifini kako bi ih uenik mogao ostvariti te kako bi uvijek znao to mu je sljedee za initi. Vano je da uenik postavi realne ciljeve te da ga uiteljica pohvali i za njihovo postavljanje i ostvarivanje. Kada uenik ostvari dobro postavljeni cilj i za to dobije pohvalu on ima osjeaj uspjeha,a pohvalu doivljava iskrenom jer ima mjerljivi dokaz svog uspjeha. Takoer jasno vidi vezu izmeu svog zalaganja i uspjeha,to samo po sebi djeluje motivirajue.

Kako se moe poveati ekstrinzina motivacija

Ekstrinzina motivacija povezuje uspjeno izvravanje zadatka s posljedicama do kojih je uenicima stalo. Temelji se na potkrepljenjima,povratnim informacijama i nagradama koje inae u samom zadatku ne postoje. Te nagrade mogu biti ocjene,pohvale ili pak doputanje uenicima da se bave nekom aktivnou koju vole.Bitno je nagraivati uenike jer to poveava njihovu motivaciju pogotovo ako oni prije izvoenja zadatka znaju da e biti nagraeni. No nagrade nisu ba efikasne za postizanje kvalitete nego kod zalaganja uenika. Potie ih se da budu kreativni i da sami otkriju neto novo. Najee nagrade koje uiteljice daju su ocjene i pohvale no treba znati koja nagrada e motivirati svakog pojedinog uenika jer oni nisu svi isti Vrlo je bitno nagraivati ne samo apsolutni uinak nego i individualni napredak svkog uenika jer postoje djeca izrazitih sposobnosti koja bez veeg truda mogu dobiti dobru ocjenu pa nisu motivirana za daljnji napredak dok postoje i ona koja uz veliki trud ne mogu postii veliki uspjeh i dobiti dobru ocjenu pa bi ukoliko uiteljica ne obrati panju na svakog uenika pojedinano kod obje skupine uenika moglo doi do pada motivacije,kod prvih zbog lakoe izvedene a kod drugi zbog frustracije izazvane neuspjehom usprkos radu.

Uiteljica mora dati jasne povratne informacije ueniku o tome kako je napravio neki zadatak. One uz to to moraju biti jasne moraju biti specifine i dane neposredno nakon obavljenog zadatka osobito mlaoj djeci,jer ona nee znati povezati pohvalu s nekim zadatkom koji su radila prije nekoliko dana. Specifina povratna informacija daje ueniku objanjenje zato je dobio pohvalu tako da zna to ubudue treba raditi. Bez ovakvog objanjenja uenici nee svoj uspjeh pripisati trudu nego sposobnostima ili srei.I negativne povratne informacije o pogrekama mogu biti motivirajue ali samo ako se odnose na ono to je uenik uinio a ne na njegove sposobnosti,a takoer se trebaju davati u kombinaciji s pozitivnom povratnom informacijom.ZakljuakKako bi djeca uistinu nauila voljeti kolu,a to je jo vanije stekla onu ljubav prema uenju koja e im kasnije uvelike olakati ivot i pomoi im da se razviju u odrasle jedinke koje e snagom svoga duha i svojim znanjem mijenjati ovaj svijet na bolje,teiti promjenama i ne povoditi se za tuim rjeenjima nego kreativnim stvaralatvom dolaziti do novih uzbudljivih ideja, potrebno je da uitelji pristupaju svom poslu s jednom velikom motivacijom i eljom za obrazovanjem mladih ljudi jer ta njihova motivacija e zatim prijei i na djecu. Uitelj je taj koji mora smiljati uvijek nove zanimljive zadatke za djecu,, zadatke koji e u njima pobuivati sreu,radoznalost i elju za daljnjim traganjem za rjeenjima. Pravi uitelj znat e prepoznati potencijale svakog uenika i podravati ih u daljnjem razvoju onih sposobnosti koje imaju. Dobar uitelj nikad nee svojim suvie negativnim pokudama ubijati onu malu tinjajuu iskricu u svakom djetetu,jer svako dijete u kolu ulazi sa ljubavlju prema uenju a na uitelju je da odrava taj plamiak,tu elju za radom i uenjem. Uvijek novi sadraji i poticanje djece uz adekvatnu pomo dovest e do toga da e djeca biti motivirana,da se nee bojati neuspjeha nego e s radou kretati u kolu i svojevoljno traiti to vie podataka.Literatura: Vizek-Vidovi i suradnici, Psihologija obrazovanja, Zagreb,2003. Andrilovi,udina,Obradovi,Psihologija uenja i nastave,K,Zagreb,1996.

asopis Napredak, godina 2005, br. 3,srpanj-rujan, str. 300.-312.

asopis ivot i kola,godina 1992, br.3, Zagreb,svibanj-lipanj,str.274.-281.

PAGE 6