pet najuspešnijih banaka u republici srbiji
TRANSCRIPT
• Uvod
• Profitabilnost
• Likvidnost
• Adekvatnost kapitala
• Zaključak
DOBIT PRE OPOREZIVANJA
NETO
NEKAMATNA
MARGINA
ROA ROE FINANSIJSKI
LEVERIDŽ NETO
KAMATNA
MARGINA
21 banka
19 banaka
2011.
2012.
Banca Intesa
Raiffeisen banka
UniCredit bank
Komercijalna banka
AIK banka
10.7
5.3 5
43.3
7.3
5
3.93.3 3
0
2
4
6
8
10
12
U mlrd RSD
Dobitak pre oporezivanja
2011
2012
2.722.22 2.27
1.532.31
13.29
9.89
12.21
22.56
12.63
0
5
10
15
20
25
30
Banca Intesa Raiffeisen Unicredit bank Komercijalna banka AIK banka
%
ROE i ROA za 2011.godinu
ROE
ROA
0.00%
0.50%
1.00%
1.50%
2.00%
2.50%
3.00%
Banca Intesa
2.17%
2.35%
2.72%
%
ROA, Banca Intesa
2009
2010
2011
12.50%
13.00%
13.50%
14.00%
14.50%
15.00%
Banca Intesa
13.41%
14.76%
13.29%
%
ROE, Banca Intesa
2009
2010
2011
Vrednosti leveridža
Banca
Intesa
Raiffeisen
banka
UniCredit
Bank
Komercijalna
banka
AIK banka
6,85 3,61 6,62 4,64 3,06
4,95
4,87
4,36
4,8
4,44
1.39 1.36
0.83
2.1
0.65
0
0.5
1
1.5
2
2.5
Banca Intesa Raiffeisen UniCredit bank Komercijalna banka AIK banka
%
Racio neto nekamatna margina za 2011. godinu
Sposobnost banke da uskladi svoje prilive i
odlive sredstava
Neusklađenost priliva i odliva
sredstava
Nesolventnost
Likvidnost klijenata
Banca Intesa
Raiffeisen
UniCredit
Komercijalna banka
AIK
• Izveštaj o ročnoj usklađenosti, tri scenarija
• Pokazatelja strukturne ročne usklađenosti:
Rule 1 i Rule 2
• Pokazatelj likvidnosti propisan od strane
NBS (1,51%)
• Likvidnost 8,49%
• Likvidnost na kraće i duže rokove
U poslednjih 5 godina profitabilnost i
likvidnost kreću se u istom smeru.
Adekvatnost kapitala predstavlja odnosregulatornog kapitala (osnovnog,dopunskog
kapitala i odbitne stavke kapitala)
• Cilj upravljanja kapitalom da zadrži sposobnost da nastavi sa poslovanjem u narednom periodu u predvidljivoj budućnosti kako bi čuvala optimalnu strukturu kapitala.
• Adekvatnost kapitala predstavlja sposobnost banke da apsorbuje gubitke nastale lošim plasmanima .
Banca Intesa Komercijalna
banka
Raiffeisen
banka
UniCredit banka AIK banka
Osnovni kapital 79.142.153 43.190.509 34.616.875 40.435.597 41,332,990
Dopunski kapital 599.054 5.852.703 1.452.173 2.639.958 2,301,277
Odbitne stavke
kapitala 39067410 16.004.691 312.680 29.982.103 16,391,386
Ukupan obračunski
kapital 40.673.797 33.038.521 35.756.368 29.982.103 27,242,881
Ukupna rizična aktiva
(tržišni, operativni, kr
editni rizik)
241.187.171 191.527.658 143.427.067 139.746.042 85.134.003
Adekvatnost kapitala 16,86% 17,25% 24,93% 21,45% 32%
Banca Intesa Komercijalna
banka
Raiffeisen
banka
UniCredit
Banka
AIK banka
Propisani nivo
adekvantnosti kapitala 12% 12% 12% 12% 12%
Adekvatnosti kapitala
bankarskog sektora u
Srbiji
19,10% 19,10% 19,10% 19,10% 19,10%
Ostvareni nivo
adekvatnosti kapitala 16,86% 17,25% 24,93% 21,45% 30,13%
Banke u Srbiji su, prema propisima centralne banke, u obavezi da pokazatelj adekvatnosti kapitala
održavaju na nivou koji ne sme biti niži od 12 odsto, što je već daleko iznad međunarodnih
standarda. Zbog toga je srpski bankarski sektor jošuvek visoko kapitalizovan.
•
• Razlog za zadržavanjesadašnjeg nivoaadekvatnosti je, izmeđuostalog, u postojanjutakozvane potrebnerezerve kao odbitnestavke osnovnog kapitala
• Sa njenim ukidanjem ilipostepenimsmanjivanjem, uporedosa nastavkomsprovođenja relaksacijeostale regulative, pre svega u domenu poreza iotpisa, došlo bi do optimizacije kapitala, bezugrožavanja bankarskogsektora, a uz pozitivanuticaj na kamatne stopena kredite.
• Obim bankarskog poslovanja povećan je za više od pet puta (sa oko 4,8 milijardi evra na 25,2 milijardi evra),
• ukupni krediti povećani su za oko sedam puta (sa 1,9 milijardi evra na oko 15,2 milijardi evra),
• ukupni depoziti povećani su za više od deset puta,
• broj zaposlenih povećan je za 21%.
• Bankarski sektor je visoko likvidan i
solventan – indikator adekvatnosti kapitala
je krajem 2011. godine 19% i učešće
kapitala u ukupnim izvorima oko 20%, što
je sve daleko od propisanih minimuma
domaće regulative i međunarodne prakse.
• Ukupan dobitak pre oporezivanja banaka
za 2011. godinu iznosi 25,1 milijardu
dinara, ili oko 246 miliona evra, što je za
21,2% više u odnosu na 2010. godinu.