ZIiORNIK RADOVA PETOGA HRVATSKOG SlAVJSTlCKOG KONGRESA

Peti hrvatski slavisticki kongres

Zbornik radova s

Medunarodnoga znanstvenog skupa

odrlanoga u Rijeci

od 7 do 10 rujna 2010

Knjiga 1

f Filozofski fakultet

Rijeka 2012

f ZBORNIK RADOVA _ IETOGA HRATKOG _ SLAV]STI( K OG

KO NGRE$A

Martina Grcevic SllucilJte u Zagrebu FilozoJski fakultet Odsjek za zapadnoslavenske jaikr i knjiievnosti

USVAJANJE ANGLIZAMA HARDWARE I SOFTWARE U HRVATSKOM SLOVACKOM CESKOM I RUSKOM JEZIKU

UDK 811 163423734581Ll11 81116243734581l111 811162337345811111 8111611 37345811111

Izvorni manstveni llanak

U ovom se radu iSfrazuje usvajanje angliulnw hardware i software u hrvatskom sloQckom ldkom i ruskom juiku Cilj je istraiivanja ustanoviti koko se te rijdi integriraju u pravopisni morfoloski i Ivorbeni sustav spomenutih savenskih jezika le kakvc su razlike u njihovu usvajanju U tu se svrhu proutlwaju srandardnojeicni savjetnici rjernici pravopisi Ic jeziena praksa IlZ pamoe racunanih korpusa Rezultati istraiivanja u hrvatskom jcziku usporeduju se so stanjem u drugim spomenutim sIavenskim jezicima RazliCitost njihovf usvojenosti da injormacije 0 prirodi jeziblih politika pojedinih jezicnjh zajednica

Kljucne rijeci anglizmi hrvatski jezik 51avenski jezici jUilni purizam

115

TSKOG SLAVI$T1 ~KOG KuumlNGRESA

I Uvod

Ovaj rad posvecen je usvajanju anglizama hardware i software u hrvatskom slovackom cesectkom i ruskom jeziku Ti sc anglizmi smatraju jednima od najpoznashytijih i najprosirenijih iz podrucja racunalne tehnike i telmologije Usli Sll U opeu komunikaciju potetkom 90-m godina nakon 510 su (osobna) racunala postala do shystupna siroj javnosti

eil je istraiivanja ustanoviti k1ko se te rijeti integriraju U pravopisni morfoshyloski i tvorbeni sustav spomenulih slavenskih jezika te kakve su razlike u njihovu usvajanju i prilagodbi U tu sam svrhu istraiila normativna djela i jezicnu praksu s pomocu eacunalnih nacionalnih jezicnih korpusa dostupnih na mreZi Kod norshymativnih djela radi se prije svega 0 aktualnim jednojezicnim rjecnicirna i 0 pravoshypisima spomenutih jczika U obzir sam uzela i rjecnike stranih rijeci rjeenike neoshylogizama te dvojezicne rjeenike s engleskim kao drugim jezikom Istraiila sam vise od 70 normativnih djela

lstrazivanje je pokazalo da pri usvajanju anglizarna hardware i software postoje podudarnosti i razlike nn normativnoj raxini i u jezienoj peaksi Zbog prostornoga ograniccnja ovdje oe cu iscrpno opisivati pojedinacne primjere u svim istrazenim jezicima vec cu dati sintetski pregled rezultata

2 Podudarnosti

Svim spomenutim jezicima zajednicko je sljedece

bull Preuzimanje se u svim jezidma odvijalo bez jezika posrednika i to u slieshynom vremenskom razdoblju

bull U svim jezicima anglizmi se navode do 90-ih godina same 11 rjeenicima strashynih rijeci eventualno u dvojezienim (engleskim) rjeenicima Od 90-ih gndishyna anglizmi se poCinjl1 biljeiiti i u jednojezienim rjeenicima pojedinih stan shydardnih jezika Prvi put biljeie se upravo u hrvatskom jeziku i to II Rjeeniku hrvatskogajezika V Anita iz 1991

bull Na morfoloskoj razini zajednicko je da u svim istrazenim jezicima engleske kolektivne imenice srednjega roda hardware i software postaju imenice muSshykoga roda Za razl iku od jednojezitnih rjecnika hrvatskoga jezika u drugim se rjecnicima biljeie i deklinacijski nastavci a jedino u slovackom rjeeniku i rnnoiinski oblici u nominativu (Kratky sovt1k sfovellskeilO jazyka 2003)

bull lstrazeni anglizmi integrirani su u svim jezicima na fonoloskoj razini s time da se fonoloska adaptacija u ceskom ne prenosi na pravopisnu razinu sto znaCi da se pgu na izvorni naein

Usporedba rezultata iz jezicne prakse 0ezicn ih korpusa) pokazlIje da se rijee softverlsoftware - bez obzira na pravopisno biljezenje - upotrebljava teSte nego hardverlrardware (0 torne usp dolje)

116

M GrCcvic USVAjANJE ANGLlZAMA HARDWARE I SOfTWARE U HRVATSKOM

3 Razlike na normativnoj razini

Iz jednojezitnih rjecnika proizlazi da se istraieni anglizmi u normi smatraju dijelom pojedinih standardnih jezika U rjecnicima se uglavnom opisuju kao nazishyvi iz informatike To vrijecli za hrvatski slovacki i ceski jezik no ne vrijedi za ruski jezik VeCina mnogobrojn ih ruskih jednojezicnih rjecnika koje smo uzeli u obzir u ovom istrazivanju uopce ih ne biljezL Samo u rjetnicima koje je pripremala G N Skljarevskaja zabiljeiena je rijet corftmBep no ujedno je odredena kao zargonizam2

Hardvera nema ni u inaCici xapoBW ni xapo81jJ3

Pravopisi se slaiu s rjecnicima sto vrijedi barem za slovacki i Ceski jezik s time da se u slovackom stabilizirala pravopisno prilagodena inacica lthardver softver) kod koje se u rjecnickom clanku spominje njezin izvorn i naein pisanja dok je u ccikom narmiran (p)ostao izvorni naCin pisanja (hardware software) uz kaji se daje podatak 0 izgovorufCitanju u ceskom jeziku

Medu normativnim djelima za ruski jezik izdvaja se elektronicka internetska verzija pravopisa Pywltuil oprftolparfiuiecKllu ClIoBap (2001-2007)4 u kojoj su zashybiljeiena oha anglizma (xapOBep cOjJm8Cp)

VeCina hrvatskih normativnih djela slare se u prihvacanju pravopisno prilagoshydenih inaCica anglizama Hrvatska je normativna posebnost u torne Sto Hrvatski skolski prmopis (2008) S Babiea S Harn i M Mogusa anglizme navocli kao ravnoshypravne u neprilagodenom i prilagodenom natinu pisanja

Oakle u pravopisima pojedinih jezika normirano je ovakvo pisanje

hrvatski slovalki cdki ruski Unternetski pravopis)

hardver hardware softver software

hardver softver

hardware software xapAsep cocpTBep

Istrazcne lnglizme ne navode npr CflOszlignPfgt pycawzo RJblKO B 1cmblptt mOMllX (1999 Institut za lingvislicka iSlrativanja Ruske akademije znanosti u Moskvi) TOJlK06b1U Cl10811pb pycnozo JUtoIKII

(1993 2005 Tn~titu1 ruskog jeuumlka Vinogradova Ruske akademije wanosti) BOJIfgtlut)uuml C108IlPIgt

PYCCK020 RJtroKa (2000) HOBblll ClUJOllPfgt PYCCKOlO RJbjKO (2000 2001) Istrllunih anglizama nemaju npr ni tri najnovija dopunjena 1obradena izdanja velikog rjdnika danasnjeg ruskog jezika BOllbUlOUuml

mOllK08b11l ClIotJapfgt C06peMCIJHOW pyCCKOlO )lJlJltKIl (1995 2000 2007) ni OOJlfgtluoii mOllKoolJltii CJl06apb

PYCCICOlO RJbjKO (2000) 1 npr C06ptMCHHtoIU mOIlK06bii C1080Pb pyCCKOlO JUbKQ (2ooT) navodi samo skraceni oblik corszligm u znatcnju wftwilre 1 Od tih rjtltnika uzela sam u omir ave TOflKOBblUuml CJl08 apb P)CCKJ)lO R3IJfIW KOHl~a XX BeKQ (1998) TOJIK06b1U ClW811pb C06peMlHllOlO PYCCKOlO lDbKIl HJINKOolbjC UJMeHeHUR KOH~1l XX cmOJlemUR (2001)

TOJlKOtlbl12 enooapfgt pyCCKOZO HJbjKfl KOH~Q Xl( 8eKQ HJIJfKOIlIJU wAitHeHIR (2002) TOJIKOOblUuml ClJooQP~

PYCCKOlO JljbjKfl HIIiQlII XXI ~Kfl AKmYllllbHQH II~KCUKtJ (2006) U tim rjetnicima navode se osim ocftm6ep i skracenice corfim i xapO (pri cemu XIlPO u znatenju hardwarf samo u rjetniku iz 2006 inale zabiljeieno wa6nje hllrd di5k i dr) Sve tri rijeti coifim6lf axfim i XllpO obiJjeiene su kao targonizmi l PotvIda xapoB~p iz ruskog tiska prema Papp 1997 90

Usp httpwwwgramotaruslovariinfolop(192010)

117

f ZBORNIK RADOVA _ IETOGA HRATKOG _ SLAV]STI( K OG

KO NGRE$A

Martina Grcevic SllucilJte u Zagrebu FilozoJski fakultet Odsjek za zapadnoslavenske jaikr i knjiievnosti

USVAJANJE ANGLIZAMA HARDWARE I SOFTWARE U HRVATSKOM SLOVACKOM CESKOM I RUSKOM JEZIKU

UDK 811 163423734581Ll11 81116243734581l111 811162337345811111 8111611 37345811111

Izvorni manstveni llanak

U ovom se radu iSfrazuje usvajanje angliulnw hardware i software u hrvatskom sloQckom ldkom i ruskom juiku Cilj je istraiivanja ustanoviti koko se te rijdi integriraju u pravopisni morfoloski i Ivorbeni sustav spomenutih savenskih jezika le kakvc su razlike u njihovu usvajanju U tu se svrhu proutlwaju srandardnojeicni savjetnici rjernici pravopisi Ic jeziena praksa IlZ pamoe racunanih korpusa Rezultati istraiivanja u hrvatskom jcziku usporeduju se so stanjem u drugim spomenutim sIavenskim jezicima RazliCitost njihovf usvojenosti da injormacije 0 prirodi jeziblih politika pojedinih jezicnjh zajednica

Kljucne rijeci anglizmi hrvatski jezik 51avenski jezici jUilni purizam

115

TSKOG SLAVI$T1 ~KOG KuumlNGRESA

I Uvod

Ovaj rad posvecen je usvajanju anglizama hardware i software u hrvatskom slovackom cesectkom i ruskom jeziku Ti sc anglizmi smatraju jednima od najpoznashytijih i najprosirenijih iz podrucja racunalne tehnike i telmologije Usli Sll U opeu komunikaciju potetkom 90-m godina nakon 510 su (osobna) racunala postala do shystupna siroj javnosti

eil je istraiivanja ustanoviti k1ko se te rijeti integriraju U pravopisni morfoshyloski i tvorbeni sustav spomenulih slavenskih jezika te kakve su razlike u njihovu usvajanju i prilagodbi U tu sam svrhu istraiila normativna djela i jezicnu praksu s pomocu eacunalnih nacionalnih jezicnih korpusa dostupnih na mreZi Kod norshymativnih djela radi se prije svega 0 aktualnim jednojezicnim rjecnicirna i 0 pravoshypisima spomenutih jczika U obzir sam uzela i rjecnike stranih rijeci rjeenike neoshylogizama te dvojezicne rjeenike s engleskim kao drugim jezikom Istraiila sam vise od 70 normativnih djela

lstrazivanje je pokazalo da pri usvajanju anglizarna hardware i software postoje podudarnosti i razlike nn normativnoj raxini i u jezienoj peaksi Zbog prostornoga ograniccnja ovdje oe cu iscrpno opisivati pojedinacne primjere u svim istrazenim jezicima vec cu dati sintetski pregled rezultata

2 Podudarnosti

Svim spomenutim jezicima zajednicko je sljedece

bull Preuzimanje se u svim jezidma odvijalo bez jezika posrednika i to u slieshynom vremenskom razdoblju

bull U svim jezicima anglizmi se navode do 90-ih godina same 11 rjeenicima strashynih rijeci eventualno u dvojezienim (engleskim) rjeenicima Od 90-ih gndishyna anglizmi se poCinjl1 biljeiiti i u jednojezienim rjeenicima pojedinih stan shydardnih jezika Prvi put biljeie se upravo u hrvatskom jeziku i to II Rjeeniku hrvatskogajezika V Anita iz 1991

bull Na morfoloskoj razini zajednicko je da u svim istrazenim jezicima engleske kolektivne imenice srednjega roda hardware i software postaju imenice muSshykoga roda Za razl iku od jednojezitnih rjecnika hrvatskoga jezika u drugim se rjecnicima biljeie i deklinacijski nastavci a jedino u slovackom rjeeniku i rnnoiinski oblici u nominativu (Kratky sovt1k sfovellskeilO jazyka 2003)

bull lstrazeni anglizmi integrirani su u svim jezicima na fonoloskoj razini s time da se fonoloska adaptacija u ceskom ne prenosi na pravopisnu razinu sto znaCi da se pgu na izvorni naein

Usporedba rezultata iz jezicne prakse 0ezicn ih korpusa) pokazlIje da se rijee softverlsoftware - bez obzira na pravopisno biljezenje - upotrebljava teSte nego hardverlrardware (0 torne usp dolje)

116

M GrCcvic USVAjANJE ANGLlZAMA HARDWARE I SOfTWARE U HRVATSKOM

3 Razlike na normativnoj razini

Iz jednojezitnih rjecnika proizlazi da se istraieni anglizmi u normi smatraju dijelom pojedinih standardnih jezika U rjecnicima se uglavnom opisuju kao nazishyvi iz informatike To vrijecli za hrvatski slovacki i ceski jezik no ne vrijedi za ruski jezik VeCina mnogobrojn ih ruskih jednojezicnih rjecnika koje smo uzeli u obzir u ovom istrazivanju uopce ih ne biljezL Samo u rjetnicima koje je pripremala G N Skljarevskaja zabiljeiena je rijet corftmBep no ujedno je odredena kao zargonizam2

Hardvera nema ni u inaCici xapoBW ni xapo81jJ3

Pravopisi se slaiu s rjecnicima sto vrijedi barem za slovacki i Ceski jezik s time da se u slovackom stabilizirala pravopisno prilagodena inacica lthardver softver) kod koje se u rjecnickom clanku spominje njezin izvorn i naein pisanja dok je u ccikom narmiran (p)ostao izvorni naCin pisanja (hardware software) uz kaji se daje podatak 0 izgovorufCitanju u ceskom jeziku

Medu normativnim djelima za ruski jezik izdvaja se elektronicka internetska verzija pravopisa Pywltuil oprftolparfiuiecKllu ClIoBap (2001-2007)4 u kojoj su zashybiljeiena oha anglizma (xapOBep cOjJm8Cp)

VeCina hrvatskih normativnih djela slare se u prihvacanju pravopisno prilagoshydenih inaCica anglizama Hrvatska je normativna posebnost u torne Sto Hrvatski skolski prmopis (2008) S Babiea S Harn i M Mogusa anglizme navocli kao ravnoshypravne u neprilagodenom i prilagodenom natinu pisanja

Oakle u pravopisima pojedinih jezika normirano je ovakvo pisanje

hrvatski slovalki cdki ruski Unternetski pravopis)

hardver hardware softver software

hardver softver

hardware software xapAsep cocpTBep

Istrazcne lnglizme ne navode npr CflOszlignPfgt pycawzo RJblKO B 1cmblptt mOMllX (1999 Institut za lingvislicka iSlrativanja Ruske akademije znanosti u Moskvi) TOJlK06b1U Cl10811pb pycnozo JUtoIKII

(1993 2005 Tn~titu1 ruskog jeuumlka Vinogradova Ruske akademije wanosti) BOJIfgtlut)uuml C108IlPIgt

PYCCK020 RJtroKa (2000) HOBblll ClUJOllPfgt PYCCKOlO RJbjKO (2000 2001) Istrllunih anglizama nemaju npr ni tri najnovija dopunjena 1obradena izdanja velikog rjdnika danasnjeg ruskog jezika BOllbUlOUuml

mOllK08b11l ClIotJapfgt C06peMCIJHOW pyCCKOlO )lJlJltKIl (1995 2000 2007) ni OOJlfgtluoii mOllKoolJltii CJl06apb

PYCCICOlO RJbjKO (2000) 1 npr C06ptMCHHtoIU mOIlK06bii C1080Pb pyCCKOlO JUbKQ (2ooT) navodi samo skraceni oblik corszligm u znatcnju wftwilre 1 Od tih rjtltnika uzela sam u omir ave TOflKOBblUuml CJl08 apb P)CCKJ)lO R3IJfIW KOHl~a XX BeKQ (1998) TOJIK06b1U ClW811pb C06peMlHllOlO PYCCKOlO lDbKIl HJINKOolbjC UJMeHeHUR KOH~1l XX cmOJlemUR (2001)

TOJlKOtlbl12 enooapfgt pyCCKOZO HJbjKfl KOH~Q Xl( 8eKQ HJIJfKOIlIJU wAitHeHIR (2002) TOJIKOOblUuml ClJooQP~

PYCCKOlO JljbjKfl HIIiQlII XXI ~Kfl AKmYllllbHQH II~KCUKtJ (2006) U tim rjetnicima navode se osim ocftm6ep i skracenice corfim i xapO (pri cemu XIlPO u znatenju hardwarf samo u rjetniku iz 2006 inale zabiljeieno wa6nje hllrd di5k i dr) Sve tri rijeti coifim6lf axfim i XllpO obiJjeiene su kao targonizmi l PotvIda xapoB~p iz ruskog tiska prema Papp 1997 90

Usp httpwwwgramotaruslovariinfolop(192010)

117

TSKOG SLAVI$T1 ~KOG KuumlNGRESA

I Uvod

Ovaj rad posvecen je usvajanju anglizama hardware i software u hrvatskom slovackom cesectkom i ruskom jeziku Ti sc anglizmi smatraju jednima od najpoznashytijih i najprosirenijih iz podrucja racunalne tehnike i telmologije Usli Sll U opeu komunikaciju potetkom 90-m godina nakon 510 su (osobna) racunala postala do shystupna siroj javnosti

eil je istraiivanja ustanoviti k1ko se te rijeti integriraju U pravopisni morfoshyloski i tvorbeni sustav spomenulih slavenskih jezika te kakve su razlike u njihovu usvajanju i prilagodbi U tu sam svrhu istraiila normativna djela i jezicnu praksu s pomocu eacunalnih nacionalnih jezicnih korpusa dostupnih na mreZi Kod norshymativnih djela radi se prije svega 0 aktualnim jednojezicnim rjecnicirna i 0 pravoshypisima spomenutih jczika U obzir sam uzela i rjecnike stranih rijeci rjeenike neoshylogizama te dvojezicne rjeenike s engleskim kao drugim jezikom Istraiila sam vise od 70 normativnih djela

lstrazivanje je pokazalo da pri usvajanju anglizarna hardware i software postoje podudarnosti i razlike nn normativnoj raxini i u jezienoj peaksi Zbog prostornoga ograniccnja ovdje oe cu iscrpno opisivati pojedinacne primjere u svim istrazenim jezicima vec cu dati sintetski pregled rezultata

2 Podudarnosti

Svim spomenutim jezicima zajednicko je sljedece

bull Preuzimanje se u svim jezidma odvijalo bez jezika posrednika i to u slieshynom vremenskom razdoblju

bull U svim jezicima anglizmi se navode do 90-ih godina same 11 rjeenicima strashynih rijeci eventualno u dvojezienim (engleskim) rjeenicima Od 90-ih gndishyna anglizmi se poCinjl1 biljeiiti i u jednojezienim rjeenicima pojedinih stan shydardnih jezika Prvi put biljeie se upravo u hrvatskom jeziku i to II Rjeeniku hrvatskogajezika V Anita iz 1991

bull Na morfoloskoj razini zajednicko je da u svim istrazenim jezicima engleske kolektivne imenice srednjega roda hardware i software postaju imenice muSshykoga roda Za razl iku od jednojezitnih rjecnika hrvatskoga jezika u drugim se rjecnicima biljeie i deklinacijski nastavci a jedino u slovackom rjeeniku i rnnoiinski oblici u nominativu (Kratky sovt1k sfovellskeilO jazyka 2003)

bull lstrazeni anglizmi integrirani su u svim jezicima na fonoloskoj razini s time da se fonoloska adaptacija u ceskom ne prenosi na pravopisnu razinu sto znaCi da se pgu na izvorni naein

Usporedba rezultata iz jezicne prakse 0ezicn ih korpusa) pokazlIje da se rijee softverlsoftware - bez obzira na pravopisno biljezenje - upotrebljava teSte nego hardverlrardware (0 torne usp dolje)

116

M GrCcvic USVAjANJE ANGLlZAMA HARDWARE I SOfTWARE U HRVATSKOM

3 Razlike na normativnoj razini

Iz jednojezitnih rjecnika proizlazi da se istraieni anglizmi u normi smatraju dijelom pojedinih standardnih jezika U rjecnicima se uglavnom opisuju kao nazishyvi iz informatike To vrijecli za hrvatski slovacki i ceski jezik no ne vrijedi za ruski jezik VeCina mnogobrojn ih ruskih jednojezicnih rjecnika koje smo uzeli u obzir u ovom istrazivanju uopce ih ne biljezL Samo u rjetnicima koje je pripremala G N Skljarevskaja zabiljeiena je rijet corftmBep no ujedno je odredena kao zargonizam2

Hardvera nema ni u inaCici xapoBW ni xapo81jJ3

Pravopisi se slaiu s rjecnicima sto vrijedi barem za slovacki i Ceski jezik s time da se u slovackom stabilizirala pravopisno prilagodena inacica lthardver softver) kod koje se u rjecnickom clanku spominje njezin izvorn i naein pisanja dok je u ccikom narmiran (p)ostao izvorni naCin pisanja (hardware software) uz kaji se daje podatak 0 izgovorufCitanju u ceskom jeziku

Medu normativnim djelima za ruski jezik izdvaja se elektronicka internetska verzija pravopisa Pywltuil oprftolparfiuiecKllu ClIoBap (2001-2007)4 u kojoj su zashybiljeiena oha anglizma (xapOBep cOjJm8Cp)

VeCina hrvatskih normativnih djela slare se u prihvacanju pravopisno prilagoshydenih inaCica anglizama Hrvatska je normativna posebnost u torne Sto Hrvatski skolski prmopis (2008) S Babiea S Harn i M Mogusa anglizme navocli kao ravnoshypravne u neprilagodenom i prilagodenom natinu pisanja

Oakle u pravopisima pojedinih jezika normirano je ovakvo pisanje

hrvatski slovalki cdki ruski Unternetski pravopis)

hardver hardware softver software

hardver softver

hardware software xapAsep cocpTBep

Istrazcne lnglizme ne navode npr CflOszlignPfgt pycawzo RJblKO B 1cmblptt mOMllX (1999 Institut za lingvislicka iSlrativanja Ruske akademije znanosti u Moskvi) TOJlK06b1U Cl10811pb pycnozo JUtoIKII

(1993 2005 Tn~titu1 ruskog jeuumlka Vinogradova Ruske akademije wanosti) BOJIfgtlut)uuml C108IlPIgt

PYCCK020 RJtroKa (2000) HOBblll ClUJOllPfgt PYCCKOlO RJbjKO (2000 2001) Istrllunih anglizama nemaju npr ni tri najnovija dopunjena 1obradena izdanja velikog rjdnika danasnjeg ruskog jezika BOllbUlOUuml

mOllK08b11l ClIotJapfgt C06peMCIJHOW pyCCKOlO )lJlJltKIl (1995 2000 2007) ni OOJlfgtluoii mOllKoolJltii CJl06apb

PYCCICOlO RJbjKO (2000) 1 npr C06ptMCHHtoIU mOIlK06bii C1080Pb pyCCKOlO JUbKQ (2ooT) navodi samo skraceni oblik corszligm u znatcnju wftwilre 1 Od tih rjtltnika uzela sam u omir ave TOflKOBblUuml CJl08 apb P)CCKJ)lO R3IJfIW KOHl~a XX BeKQ (1998) TOJIK06b1U ClW811pb C06peMlHllOlO PYCCKOlO lDbKIl HJINKOolbjC UJMeHeHUR KOH~1l XX cmOJlemUR (2001)

TOJlKOtlbl12 enooapfgt pyCCKOZO HJbjKfl KOH~Q Xl( 8eKQ HJIJfKOIlIJU wAitHeHIR (2002) TOJIKOOblUuml ClJooQP~

PYCCKOlO JljbjKfl HIIiQlII XXI ~Kfl AKmYllllbHQH II~KCUKtJ (2006) U tim rjetnicima navode se osim ocftm6ep i skracenice corfim i xapO (pri cemu XIlPO u znatenju hardwarf samo u rjetniku iz 2006 inale zabiljeieno wa6nje hllrd di5k i dr) Sve tri rijeti coifim6lf axfim i XllpO obiJjeiene su kao targonizmi l PotvIda xapoB~p iz ruskog tiska prema Papp 1997 90

Usp httpwwwgramotaruslovariinfolop(192010)

117

M GrCcvic USVAjANJE ANGLlZAMA HARDWARE I SOfTWARE U HRVATSKOM

3 Razlike na normativnoj razini

Iz jednojezitnih rjecnika proizlazi da se istraieni anglizmi u normi smatraju dijelom pojedinih standardnih jezika U rjecnicima se uglavnom opisuju kao nazishyvi iz informatike To vrijecli za hrvatski slovacki i ceski jezik no ne vrijedi za ruski jezik VeCina mnogobrojn ih ruskih jednojezicnih rjecnika koje smo uzeli u obzir u ovom istrazivanju uopce ih ne biljezL Samo u rjetnicima koje je pripremala G N Skljarevskaja zabiljeiena je rijet corftmBep no ujedno je odredena kao zargonizam2

Hardvera nema ni u inaCici xapoBW ni xapo81jJ3

Pravopisi se slaiu s rjecnicima sto vrijedi barem za slovacki i Ceski jezik s time da se u slovackom stabilizirala pravopisno prilagodena inacica lthardver softver) kod koje se u rjecnickom clanku spominje njezin izvorn i naein pisanja dok je u ccikom narmiran (p)ostao izvorni naCin pisanja (hardware software) uz kaji se daje podatak 0 izgovorufCitanju u ceskom jeziku

Medu normativnim djelima za ruski jezik izdvaja se elektronicka internetska verzija pravopisa Pywltuil oprftolparfiuiecKllu ClIoBap (2001-2007)4 u kojoj su zashybiljeiena oha anglizma (xapOBep cOjJm8Cp)

VeCina hrvatskih normativnih djela slare se u prihvacanju pravopisno prilagoshydenih inaCica anglizama Hrvatska je normativna posebnost u torne Sto Hrvatski skolski prmopis (2008) S Babiea S Harn i M Mogusa anglizme navocli kao ravnoshypravne u neprilagodenom i prilagodenom natinu pisanja

Oakle u pravopisima pojedinih jezika normirano je ovakvo pisanje

hrvatski slovalki cdki ruski Unternetski pravopis)

hardver hardware softver software

hardver softver

hardware software xapAsep cocpTBep

Istrazcne lnglizme ne navode npr CflOszlignPfgt pycawzo RJblKO B 1cmblptt mOMllX (1999 Institut za lingvislicka iSlrativanja Ruske akademije znanosti u Moskvi) TOJlK06b1U Cl10811pb pycnozo JUtoIKII

(1993 2005 Tn~titu1 ruskog jeuumlka Vinogradova Ruske akademije wanosti) BOJIfgtlut)uuml C108IlPIgt

PYCCK020 RJtroKa (2000) HOBblll ClUJOllPfgt PYCCKOlO RJbjKO (2000 2001) Istrllunih anglizama nemaju npr ni tri najnovija dopunjena 1obradena izdanja velikog rjdnika danasnjeg ruskog jezika BOllbUlOUuml

mOllK08b11l ClIotJapfgt C06peMCIJHOW pyCCKOlO )lJlJltKIl (1995 2000 2007) ni OOJlfgtluoii mOllKoolJltii CJl06apb

PYCCICOlO RJbjKO (2000) 1 npr C06ptMCHHtoIU mOIlK06bii C1080Pb pyCCKOlO JUbKQ (2ooT) navodi samo skraceni oblik corszligm u znatcnju wftwilre 1 Od tih rjtltnika uzela sam u omir ave TOflKOBblUuml CJl08 apb P)CCKJ)lO R3IJfIW KOHl~a XX BeKQ (1998) TOJIK06b1U ClW811pb C06peMlHllOlO PYCCKOlO lDbKIl HJINKOolbjC UJMeHeHUR KOH~1l XX cmOJlemUR (2001)

TOJlKOtlbl12 enooapfgt pyCCKOZO HJbjKfl KOH~Q Xl( 8eKQ HJIJfKOIlIJU wAitHeHIR (2002) TOJIKOOblUuml ClJooQP~

PYCCKOlO JljbjKfl HIIiQlII XXI ~Kfl AKmYllllbHQH II~KCUKtJ (2006) U tim rjetnicima navode se osim ocftm6ep i skracenice corfim i xapO (pri cemu XIlPO u znatenju hardwarf samo u rjetniku iz 2006 inale zabiljeieno wa6nje hllrd di5k i dr) Sve tri rijeti coifim6lf axfim i XllpO obiJjeiene su kao targonizmi l PotvIda xapoB~p iz ruskog tiska prema Papp 1997 90

Usp httpwwwgramotaruslovariinfolop(192010)

117

ZBORNIK RAD OVA PETOGA HRVATSKOG SI AVI 5T1 C KOG KONGRESA

Tijek adaptacije i tendencije u normiranju anglizama oCitava se u usporedbi starijih i novijih norOlativnih djela Radi se 0rr 0 stabiliziranju i normiranju adapshytirane inacice anglizama u slovackom jezikuS a u hrvatskom npr 0 promjeni nashyglaska6 U ruskom i ceskorn jeziku slicne promjene u normiranju anglizama nisu uoCljive

Ruski jezik ima neke posebnosti i u dvojezicnim (i st rukovnim informatickim) rjecnicima kojih nema u drugim jezicima Npr istraieni englesko-ruski rjecnici na engleskoj strani biljeze natuknice hardware i software no na ruskoj strani oe daju kao prijevod xapo8ep cotfim6ep vee samo J(eneJo annapamypa npozpaMMHoe o6eCne1eHue itd7

4 Razlike u jezicnoj praksi

Za istraZivanje jezicne prakse koristila sam se aktualnim nacionalnim jezicoim korpusuna koji su preteino dostupni na internetu (posljednji pristup korpusima 3082010)

ruski HauuoHalfbNbHi Kopnyc PYCCKOZO Jl3blKa (140 mil pojavnica) uklju shyceni svi potkorpusi httpruscorporaru

(eski Ceskj narodnf korpus (700 mil) SYN2009pub Filozoficka fakulta Univerzity Karlovy httpucnkffcunLcz

slovacki Sloensky narodny korpus (520 mil) prim 40 jazykovedny ustav L Stura Slovenskej akademie vied httpkorpusjulssavbask

hrvatski (3) I) Hrvatski nacionahli korpus (oko 100 mil) HNK_v20HNK_v25 Zavod za lingvistiku SveuCilista u Zagrebu httpW1whnkffzghr (dalje HNK)

2) Hrvatski jezicni korpus Marija GrceviCa (220 mil) nije dostupan na mreii

3) Hrvatsktl jezilna riznica - Korpus hrvatskoga jezika (bez podatka 0

veliCini korpusa) Institut za hrvatski jezik httpriznicaihjjhr(dashylie H)R)

Kao Sto je vee spomenuto rezultati istrazivanja jezicne prakse pokazuju da se rijee softverlsoftware bez obzira na pravopisnu adaptaciju upotrebljava tesee nego

s Dok su u izdanju rjeenika Kratky slovnk slovenskiho jazyka iz I997 pravopL~ne inacice hardver hardware ravnopravne u izdanju il 2003 biljeti se kao natuknica samo hardvir s podotkom 0 izvorshynom pisanju (Usp i Slovnfk cudzch slov (i 990)) 6 Naglasak sc mijcnja od dugosilaznoga kod haumlrdvcr i kratkouzlaznoga kod sOfwr u kratkosilazni u obama anglizmima haumlrdver soumlftvcr (usp RjeCl1ik hrvatskoga juika V Anica 1991 1998 2003) U hrvatskim normativnim djelima nema potpunoga slaganja u akcentuaciji tih anglJuma Npr Rjetnik hnatskoga jczika J Sonje (2000) i HrvIIIski jeziCni savjctnik (1999) biljeie hdrdver s kratkouzlaznim naglaskom 7 Usp npr The Oxford Ru~ian Dietiolltlf) (2000) iIi AIUIIO-PYClouu c108apb no nfOlfHVIMupoetJHwO (1992)

118

M Grtevit USVAjANjE ANGLlZAMA HARDWARE J SOFTWARE U HRVATSKOM

hardverlhardware To ima izvanjezicne razloge U slovackom ceskom i hrvatskirn korpusima uporaba rijeCi software otprilike je 7 puta cesca nego rijeCi hardware (usp tablicu 1)

U cuskom nacionalnom korpusu pronalazimo sarno cetiri primjera za rijee coiftm8ep u kosim padeZirna u prilagodenom ortografskorn obliku Rijec xapdeep (xapd83p) u ruskorn nacionalnom korpusu nema potvrde To pokazuje da su za rusku jezicnu praksu nasi anglizmi pisani CiriJicom vrlo netipicni8 U pravilu se upotrebljavaju ruski ekvivalenti kao JlCeJJeJO (za hardware) npozpaMMa npozpaMMHoe o6eCne1CHlIe ili skracenica coiftm (za software) itd9 RijeCi software i hardware napisane na latinici potvrdene su u ruskorn korpusu kao nesklonjive imenice i u pravilu kao sastavni dio imena razn ih tvrtki i racunalnih aplikacija TashyJ-vih primjera u kojima Sll imenice hardware software u izvornom natinn pisanja nesklonjive ima i u drugim jezicima ali u puno manjoj mjeri u odnosu na svoje prilagodene sklonjive inacice

U cdkome se u skladu sa ceSkim normativnim djelima anglizmi piSu na izvorshyni engleski nacin Tako se i sklanjaju pri cemu u kosim padezima gube zavrsoo -e (za razliku od hrvatskoga jezika usp tabUcu 2) Mnofinski su oblici u ceSkom vrlo rijetki

U slovackom jednoznacno prevladavaju ortografsko-fonoloske prilagodenice Deklinacijska je paradigma obaju anglizama cjelovita to znaCi da se upotrebljavaju i u jednini i u mnozini

U hrvatskom postoji najved broj varijacija u pisnnju izvornih i prilagodenih inacica To potvrduju sva tri hrvatska racunalna korpusa koje sam uzela u obzir Ipak oni se medusobno znatno razlikuju po ucestalosti tih inaCica U HJR Instituta za hrvatski jezik prevladavaju prilagodene inaCice Slicno vrijedi i za HNK 00 u manjem omjeru To je tako zbog sastava tekstova novina i tjednika koji su u tim kOlpusima obuhvateni HJR ima od novina same Vjesnik dok HNK ima i druge dnevne novine tjednike i casopise koji mijenjaju uporabne omjere Korpus M GrshyceviCa je najveci i u njemu varijacija raste a kod rijeCi hardware izvorni oblik cak prevladava

Bez obzira na prilagodeni ili neprilagodeni naein pisanja na~i se anglizmi u hrshyvatskom sklanjaju kao mu~ke imenice U mnoiinskoj se paradigmi izvorni naoumln pisanja ipak gubi pa se rabe same fonolosko-ortografski prilagodene inacice (usp tablicu 2) Zanimljivo je i to da npr u Narodnim novinama izvorni naCin pisanja dobiva u kosim padeiima jos jedan vrlo cesti podoblik u kojem se gramaticki morfem pBe sa spojnicom (npr softwale-a software-u software-om itd)

3 U mojem privszligtnom korpusu ruskih novina (Ympo HOBtIR lQJtma MOCK06CKue 1I060cmu

ITpatJorl) (15 mil 2000-2002 god) prona51a sam jedan primjer za wrftmlltp i jedan za cotfim83p (5 oborotnim 3) Potvrde za xtlpotJep xapiJ83p takoder nema 9 Uporaba ekvivalenata (jeltlnomiddot iti viserjecnih) koji postoje u svim istrazcnim jczidma kao iodnos izmtilu ckvivalcnata i anglizama posebna je problematika kojoj bi trebalo posvetili poseban rad

119

ZBORNIK RADOVA PETOG A IIRVATSKOG SlAVISTICKOG KONGRE SA

Dijagr-ami (I i 2) pokazuju varijacije izmedu izvomoga i prilagodenoga nacina pisanja anglizama u pojedinim nacionalnim korpusima Tamnom je bojom oznacen izvorni nacin pisanja a svijetlom bojom prilagodeni Brojcani omjen izmedu tih inashyCica prikazani su u postotcima sectto znaci da veHCina stupca ne ovisi 0 broju potvrda Dok se u ceskom i slovackom korpusu radi 0 tisucama potvrda u drugim je (mashynjim) korpusima rijec 0 stotinama ili desetinama (usp tabl 1) Bitan je omjer ucestashylosti adaptiranoga i izvornoga natina pisanja U obzir su uzeti naravno i kosi padezi

U daljnjim tablicama (2 i 3) navedeni su potvrdeni deklinacijski oblici anglizashyma iz pojedinih korpusa te najtipicniji primjeri njihove uporabe

Tablica I Broj potvrda iz jezicnih korpusa za izvorni i prilagodeni naCin pisanja anglizama i njihov omjer u postotcima

ceS)ti hardware (1121) software (8404)10

ruski XapABep (0) - hardware (6) = 0100

CO~TBep (4) - software (112) = 397

slovacki hardver (I557) - hardware (344) =

8212 softver (9557) - software (1833) = 8416

hrv HJR hardver (35) - hardware 05) =

7030 softver (566) - software (92) shy8614

brv HNK hardver (46) - hardware (29) =

6139 softver (507) - sofnvare (207) = 7129

hrv Grcevic hardver (I21) - hardware (I 94) =

3862 softver (1095) - software (818) 5743

Dijagram 1 Uporaba anglizma hardware u pojedinim jezicnim korpusima i varishyjadja izmedu njegova izvornoga i prilagodenoga nacina pisanja (rus xapo8ep slov hardver I1fT l hardver) u postotcima

fdkl IIskt slova~kt hrv HIR hrv HNK hrv Grtevi~

10 Ovdje nisam ubrojala iznimke middotpoluprilagodenih~ (OO105no pogrjdnih) upisa npr 11 potvrda za softwur u cekom korpusu ii nekoliko potvrda 73 $oftwer i mftwir u slovackom iIi softwar sotwshyar softvarc softWlr itd u hrvatskom

120

M Grcevi U$VAJANJE ANGLIZAMA HARDWARE I SOFTWARE U HRVATSKOM

Dijagram 2 Uporaba anglizma software u pojedinim jezicnim korpusima i varijashycija izmedu njegova izvornoga i prHagodenoga naCina pisanja (rus coifirn8ep 510 softver hrv softver) u postotcima

~elkl ru$kl slovatkl hrvHj R hrv HNK hrvGr viI

TabUca 2 Paradigma najteWh deklinacijskih oblika anglizama prema potvrdama u jezicnim korpusima

go

N

G

D

A

L

I

pI

N

G

D

A

L

I

hrvatski

hardver softveT hardware software

hardvera softvera hardwarea softwarea

hardveru softveru hardwareu softwareu

A=N hardveru softveru hardwareu softwareu

hardverom softverom hardwareom softwareom

hardveri softveri

hardvera softvera

hardverima softverima

hardvere softvere

hardverima softverima

hardverima softverima

slovatki

hardver softver

hardveru softveru

hardveru softveru

A=N hardveri softveri

hardverom softverom

hardverysoftvery

hardverov softverov

hardverom softverom

A=N hardveroch softveroch

hardvermi soFtvermi

cdki

hardware software

hardwaru soFtwaru

hardwaru softwaru

A=N hardwaru softwaru

hardwarem softwarem

hardwary softwary

hardwaruuml softwaruuml

- softw-arum

hardwary softwary

- softw-arech

hardwary softwary

Z BORNIK RADOVA PETuumlG A J-IRVATSKO G SL AV I ST IC KOG KO N GRE SA

Tablica 3 Najtipicniji primjeri uporabe anglizama u jezicnim korpusimabull

ruski SKJllOIaR pemeHlUi TaKIIX npOI13S0JVITenet KaK Veritas Software Hewlett-Packard 11 IBM (H )Jy6osa HapoAHalh ClfCTeMa xpaHeHIIJI Computerworld 25 2004)

cdki Vyroba bardwaru ui tolik nevymiSela a do popfedi se dostavaly softwarove firmy pfedevsim daJSi americk) gigant Microsoft (Lidove noviny 3 L 1 2002)

slovacki Pocitate nakupi od firiem a roumlznych organizacii a vybavi ich najnovSim hardverom a potrebnym softverom (Praca 13 11 1998)

hrvatski Radi se 0 softveru koji omogucava provjeru ne same racunalnog hardvera nego i softvera i baza podataka Lista softvera potrebnog za ispravljanje (Velernji list 15 31999)

Smanjiti iuuml dokinuli poreze na nabavku softwarea i hardwarea investirati u informatit ko obrazovanje razmisliti zasto se U Sjedinjenim Driavama (Vjesnik 173 2000 )

Derivadja

Stupanj integracije tudica odrabva se i na derivacijskoj razini U svim korpusishyma potvrdena je utestala uporaba izvedenih pridjeva (slov hardverovy softverovj ces hardwarovj softwarovy hrv hardverski (i hardwarcskO softverski (i softwareshyski)) cak i u ruskom jeziku ali same za pridjev corftm8epHlxii Njega biljeii samo

spomenuti internetski pravopis dok se pridjevi u normativnim djelima drugih jeshy

zika navode i u jednojezicnim rjecnicima

Razmjemo je cesta i uporaba priloga u korpusima s iznimkom ruskoga jezika (slo hardverovo softverovo ceS hardwarove softwarove hrv hardverski softvcrski)

U hrvatskom se teste nego II drugim jezicima upotrebljavaju i izvedenice sofshytl1eras hardveras u znacenju tko izraduje ili se bavi softverom hardverom Takve

su imenice zabiljezene i u nekim slovackim i ceskim rjecnicima ali gotovo da neshy

maju potvrda u korpusima (Kratky slovnik slovenskeho jazyka 2003 softverista) (Nova slova v Cetinc Slovnlk neologizmu 1998 hardwerdf softwaristalsoftwardf)

Za ruski jezik postoje skratenice oznacene kao inrgonizmi xapa corftm od koshy

jih je cQ(szligm frekventan u jeziCnoj praksi A postoje i druge izvedenice - iargonizmi

kao corftm8apuii cocftmGap (i) cQ(szligm8ap (m) i cocftmuHa koji su zabiljeieni bashy

rem u rjecnicima ruskoga iargona ali oe i u korpusu (usp DOJlbUWU CJl08apb PYCCKOZO JfCapZ01f( (2000 2001) Russisch-deutsches Jargon- Woumlrterbuch (200 I) Cno8apb co8peMeHHolo MOJlOOCJKHOZO JICapZOHa (2006))

Za hrvatski jezik u korpusu je lloCljiva jas i jedinstvena kompozicija usp sofshytverkomuna softver-inier~iering softver-pakete softver-tehnologija soft1lersko-harshydverski hardversko-softverski

122

M Grt evit USVAJANJE ANGLIZAMA HARDWARE I SOFTWARE U HRVATSKOM

5 Zakljucak

Anglizmi hardver i softver integrirali su se LI sllstav svih istraienih jezika iako ne u istoj mjeri na pajedinim jezicnim razinama Spornenut cu jas jednom najbitmiddot nije tocke koje se odnose na hrvatski jezik

bull istraieni anglizmi uvedeni su najprije u hrvatske jednojezicne rjecnike

u hrvatskoj jezicnoj praksi vlada najveCi stupanj varijadje a to znaCi i - ako tQ tako hocemo nazvati - demokradje pri izboru izvornoga ili adaptiranoga oblika pisanja

ta se varijacija normativno potvrduje Hrvatskim skolskim pravopisom koji ravnopravno navodi oba naCina pisanja

na morfoloskoj razini oba su anglizma sasvim usla u morfoloski sustav hrmiddot vatskih muskih imenica

bull u izvodenju i u tvorbi slozenica od tih anglizama hrvatski ne zaostaje za drumiddot gim istrazenim jezidma vee moMa eak i prednjaCi

Ako bismo na temelju stupnja usvojenosti anglizama hardware i software zeljeli izvoditi zakljucke 0 jezicnoj politici usporedenih jezika morali bismo llsrvrditi da istrazivanje ne potvretllje sliku koja u svijetu pa i u Hrvatskoj postoji 0 hrvatskoj jezicnoj politici prema anglizmima Tako je Hrvatska poznata po svojoj navodnoj rigoroznoj jezienoj politici ovdje provedena usporedba 5a slovackim ceskim i rumiddot skim pokazuje da znakova rigoroznosti nema ni na normativnoj razlni a ni u jemiddot zieno praksi StoviSe na temelju istraZivanja moglo bi se reCl da je hrvatska jezicna politika u slucaju Llsvajanja anglizama hardware i software eak najdemokraticnija

Moguce je da bi se ta slika promijenila alm bi se usporedba provodila na ternemiddot Iju drugih primjera ili s drugim jezicima no i to samo pokazuje da treba biti opreshyzan s donosenjem pausalnih zakljucaka koji se ne temelje na adekvatnim istrazivamiddot njima

Literatura

Anic Vladimir Silic Josip Pravopis hrvatskoga jezikn Novi Iiber Skolska knjiga Zagreb2001

Anic Vladimir Rjetnik Ilrvatskoga jezika Novi liber Zagreb 1991 i 1998

An ic Vladimir Veiki rjelnik hrvatskoga jezika Novi liber Zagreb 2003

Anic Vladimir Goldstein Ivo Rjeinik stranih rijeti Novi liber Zagreb 1999

A Stlplementery Russian-English Dictionary Stephen Marder Slavica Publishers Victoria University of Welfington 1992

Akademicky slovnik aumlzich slov l TI Kolektiv autoruuml pod vedenim Very Petn~ckove a Jiffho Krause Academia Praha 1995

AnglickosfovenskY sfovnik Andrea Caumlnikovauml a dr 1 vyd Slovac Academic Press Bratislava 1998

123

ZBORNIK RAUOVA PETOGA HRVATSKO G SLAV ISTICK OG KONGRE SA

AHZflO-PYCKKUU CJl08ap no npOZpaMlfUp08aHUO ElIglish-russian dictionary ojcomshyp~lIrs and programming A 6 60pKoBcKm~1 MOCK08CKasI Me)KAYHapoAHaR WKona nepe80AIUK08 MocKBa 1992

Bahic Stjepan Finka Boiidar Mogus Milan Hrvatski pravopis 5 izd Skolska knjiga Zagreh 2000

Babi Stjepan Harn Sanda Mogus Milan Hrvatski skolski pravopis Skolska knjishyga Zagreb 2005 2008

Badurina Lada Markovic Ivan MiCanoviC Kresimir Hrvatski pmvopis Matica hrvatska Zagreb 2007

Baric Eugenija i clr Hrvatski jeziCni smjetnik Institut za hrvatski jezik i jezikoslovshyIje Pergamena Skolske novine Zagreb 1999

bOJllgtlMOUuml CJl08ap PYCCKOlO JlCaploHa Ballepl11 M MOKueHKo HliKuTliHa TaTbllHa feHHaAbesHa HOP~IHT CaHKT-neTep6ypr 2000 2001

BOJlbUlOU cJloaaplJ PYCCK020 Jf3blKll 3-e 113A l1poqa PYCCKlUt szlig3b1K MocKBa 2000

BOJlbUlOU mOJlKOSbll CJlOeapb PYCCKOlO Jf311i1a nOA pett C A KY3HelloBa HOpliHT CaHKT-neTep6ypr20oo

BOllblUOU mOllK08WU ClIosapb coszligpeMCf-IHOZO PYCCKOZO JUblKQ MbTa-npHHT MocKsa 2007 URL httpushdictnarodru(492009) Novo izd rjetnika TOlK08blU CJl08apb PYCCKOZO H3blKa B 4-x mOMax nott pett l1 H YwaKoBa PenpuHT 1I3A M 1995 M 2000

Filipovit Rudolf Antiea Menac Engleski element u hrlQtskome i rubullkom jeziku Skolska knjiga Zagreb 2005

Hrvatski erlciklopedijski rjetnik Novi Liber Zagreb 2002

Kis Miroslav Englesko-hrvatski i hrvarsko-engleski injormaticki rjeCnik Naklada Ljevak Zagreb 2000

KlaiC Bratoljub Rjelnik stranih rijeCi Nakladni zavod Matiee hrvatske Zagreb 1985

Kratky slovnik slovenskiho jazyka Red fan Kacala Mafia Pisarcikova Veda vydashyvaterstvo Slovenskej akademie vied Bratislava 1987 bull 1989 19972003

Mihaljevit Miliea Hrvatsko i englesko racunalno nazivlje Jezik 53 2006 41-50

Nikolic-Hoyt Anja Hrvatski u dodiru s englesklm jezikom u HrvQtski jezik u dodiru s europskim jezicima Prilagodba posudenica Nakladni zavod Globus Zagreb 2005

Nova sIova v Cestine Siovnik neologizmu Kolektiv autoruuml pod vedenirn Olgy Marshytincove Academia Praha 1998

HoeeuulUu CI08apb uHocmpaHHblx CI08 u 8btptVKeHuu Xapaecr MtHCK ACT MOCKB3 200 1

124

M Grcevi U$VAJANJE ANGLIZAMA HARDWARE I SOFTWARE U HRVATSKOM

Dijagram 2 Uporaba anglizma software u pojedinim jezicnim korpusima i varijashycija izmedu njegova izvornoga i prHagodenoga naCina pisanja (rus coifirn8ep 510 softver hrv softver) u postotcima

~elkl ru$kl slovatkl hrvHj R hrv HNK hrvGr viI

TabUca 2 Paradigma najteWh deklinacijskih oblika anglizama prema potvrdama u jezicnim korpusima

go

N

G

D

A

L

I

pI

N

G

D

A

L

I

hrvatski

hardver softveT hardware software

hardvera softvera hardwarea softwarea

hardveru softveru hardwareu softwareu

A=N hardveru softveru hardwareu softwareu

hardverom softverom hardwareom softwareom

hardveri softveri

hardvera softvera

hardverima softverima

hardvere softvere

hardverima softverima

hardverima softverima

slovatki

hardver softver

hardveru softveru

hardveru softveru

A=N hardveri softveri

hardverom softverom

hardverysoftvery

hardverov softverov

hardverom softverom

A=N hardveroch softveroch

hardvermi soFtvermi

cdki

hardware software

hardwaru soFtwaru

hardwaru softwaru

A=N hardwaru softwaru

hardwarem softwarem

hardwary softwary

hardwaruuml softwaruuml

- softw-arum

hardwary softwary

- softw-arech

hardwary softwary

Z BORNIK RADOVA PETuumlG A J-IRVATSKO G SL AV I ST IC KOG KO N GRE SA

Tablica 3 Najtipicniji primjeri uporabe anglizama u jezicnim korpusimabull

ruski SKJllOIaR pemeHlUi TaKIIX npOI13S0JVITenet KaK Veritas Software Hewlett-Packard 11 IBM (H )Jy6osa HapoAHalh ClfCTeMa xpaHeHIIJI Computerworld 25 2004)

cdki Vyroba bardwaru ui tolik nevymiSela a do popfedi se dostavaly softwarove firmy pfedevsim daJSi americk) gigant Microsoft (Lidove noviny 3 L 1 2002)

slovacki Pocitate nakupi od firiem a roumlznych organizacii a vybavi ich najnovSim hardverom a potrebnym softverom (Praca 13 11 1998)

hrvatski Radi se 0 softveru koji omogucava provjeru ne same racunalnog hardvera nego i softvera i baza podataka Lista softvera potrebnog za ispravljanje (Velernji list 15 31999)

Smanjiti iuuml dokinuli poreze na nabavku softwarea i hardwarea investirati u informatit ko obrazovanje razmisliti zasto se U Sjedinjenim Driavama (Vjesnik 173 2000 )

Derivadja

Stupanj integracije tudica odrabva se i na derivacijskoj razini U svim korpusishyma potvrdena je utestala uporaba izvedenih pridjeva (slov hardverovy softverovj ces hardwarovj softwarovy hrv hardverski (i hardwarcskO softverski (i softwareshyski)) cak i u ruskom jeziku ali same za pridjev corftm8epHlxii Njega biljeii samo

spomenuti internetski pravopis dok se pridjevi u normativnim djelima drugih jeshy

zika navode i u jednojezicnim rjecnicima

Razmjemo je cesta i uporaba priloga u korpusima s iznimkom ruskoga jezika (slo hardverovo softverovo ceS hardwarove softwarove hrv hardverski softvcrski)

U hrvatskom se teste nego II drugim jezicima upotrebljavaju i izvedenice sofshytl1eras hardveras u znacenju tko izraduje ili se bavi softverom hardverom Takve

su imenice zabiljezene i u nekim slovackim i ceskim rjecnicima ali gotovo da neshy

maju potvrda u korpusima (Kratky slovnik slovenskeho jazyka 2003 softverista) (Nova slova v Cetinc Slovnlk neologizmu 1998 hardwerdf softwaristalsoftwardf)

Za ruski jezik postoje skratenice oznacene kao inrgonizmi xapa corftm od koshy

jih je cQ(szligm frekventan u jeziCnoj praksi A postoje i druge izvedenice - iargonizmi

kao corftm8apuii cocftmGap (i) cQ(szligm8ap (m) i cocftmuHa koji su zabiljeieni bashy

rem u rjecnicima ruskoga iargona ali oe i u korpusu (usp DOJlbUWU CJl08apb PYCCKOZO JfCapZ01f( (2000 2001) Russisch-deutsches Jargon- Woumlrterbuch (200 I) Cno8apb co8peMeHHolo MOJlOOCJKHOZO JICapZOHa (2006))

Za hrvatski jezik u korpusu je lloCljiva jas i jedinstvena kompozicija usp sofshytverkomuna softver-inier~iering softver-pakete softver-tehnologija soft1lersko-harshydverski hardversko-softverski

122

M Grt evit USVAJANJE ANGLIZAMA HARDWARE I SOFTWARE U HRVATSKOM

5 Zakljucak

Anglizmi hardver i softver integrirali su se LI sllstav svih istraienih jezika iako ne u istoj mjeri na pajedinim jezicnim razinama Spornenut cu jas jednom najbitmiddot nije tocke koje se odnose na hrvatski jezik

bull istraieni anglizmi uvedeni su najprije u hrvatske jednojezicne rjecnike

u hrvatskoj jezicnoj praksi vlada najveCi stupanj varijadje a to znaCi i - ako tQ tako hocemo nazvati - demokradje pri izboru izvornoga ili adaptiranoga oblika pisanja

ta se varijacija normativno potvrduje Hrvatskim skolskim pravopisom koji ravnopravno navodi oba naCina pisanja

na morfoloskoj razini oba su anglizma sasvim usla u morfoloski sustav hrmiddot vatskih muskih imenica

bull u izvodenju i u tvorbi slozenica od tih anglizama hrvatski ne zaostaje za drumiddot gim istrazenim jezidma vee moMa eak i prednjaCi

Ako bismo na temelju stupnja usvojenosti anglizama hardware i software zeljeli izvoditi zakljucke 0 jezicnoj politici usporedenih jezika morali bismo llsrvrditi da istrazivanje ne potvretllje sliku koja u svijetu pa i u Hrvatskoj postoji 0 hrvatskoj jezicnoj politici prema anglizmima Tako je Hrvatska poznata po svojoj navodnoj rigoroznoj jezienoj politici ovdje provedena usporedba 5a slovackim ceskim i rumiddot skim pokazuje da znakova rigoroznosti nema ni na normativnoj razlni a ni u jemiddot zieno praksi StoviSe na temelju istraZivanja moglo bi se reCl da je hrvatska jezicna politika u slucaju Llsvajanja anglizama hardware i software eak najdemokraticnija

Moguce je da bi se ta slika promijenila alm bi se usporedba provodila na ternemiddot Iju drugih primjera ili s drugim jezicima no i to samo pokazuje da treba biti opreshyzan s donosenjem pausalnih zakljucaka koji se ne temelje na adekvatnim istrazivamiddot njima

Literatura

Anic Vladimir Silic Josip Pravopis hrvatskoga jezikn Novi Iiber Skolska knjiga Zagreb2001

Anic Vladimir Rjetnik Ilrvatskoga jezika Novi liber Zagreb 1991 i 1998

An ic Vladimir Veiki rjelnik hrvatskoga jezika Novi liber Zagreb 2003

Anic Vladimir Goldstein Ivo Rjeinik stranih rijeti Novi liber Zagreb 1999

A Stlplementery Russian-English Dictionary Stephen Marder Slavica Publishers Victoria University of Welfington 1992

Akademicky slovnik aumlzich slov l TI Kolektiv autoruuml pod vedenim Very Petn~ckove a Jiffho Krause Academia Praha 1995

AnglickosfovenskY sfovnik Andrea Caumlnikovauml a dr 1 vyd Slovac Academic Press Bratislava 1998

123

ZBORNIK RAUOVA PETOGA HRVATSKO G SLAV ISTICK OG KONGRE SA

AHZflO-PYCKKUU CJl08ap no npOZpaMlfUp08aHUO ElIglish-russian dictionary ojcomshyp~lIrs and programming A 6 60pKoBcKm~1 MOCK08CKasI Me)KAYHapoAHaR WKona nepe80AIUK08 MocKBa 1992

Bahic Stjepan Finka Boiidar Mogus Milan Hrvatski pravopis 5 izd Skolska knjiga Zagreh 2000

Babi Stjepan Harn Sanda Mogus Milan Hrvatski skolski pravopis Skolska knjishyga Zagreb 2005 2008

Badurina Lada Markovic Ivan MiCanoviC Kresimir Hrvatski pmvopis Matica hrvatska Zagreb 2007

Baric Eugenija i clr Hrvatski jeziCni smjetnik Institut za hrvatski jezik i jezikoslovshyIje Pergamena Skolske novine Zagreb 1999

bOJllgtlMOUuml CJl08ap PYCCKOlO JlCaploHa Ballepl11 M MOKueHKo HliKuTliHa TaTbllHa feHHaAbesHa HOP~IHT CaHKT-neTep6ypr 2000 2001

BOJlbUlOU cJloaaplJ PYCCK020 Jf3blKll 3-e 113A l1poqa PYCCKlUt szlig3b1K MocKBa 2000

BOJlbUlOU mOJlKOSbll CJlOeapb PYCCKOlO Jf311i1a nOA pett C A KY3HelloBa HOpliHT CaHKT-neTep6ypr20oo

BOllblUOU mOllK08WU ClIosapb coszligpeMCf-IHOZO PYCCKOZO JUblKQ MbTa-npHHT MocKsa 2007 URL httpushdictnarodru(492009) Novo izd rjetnika TOlK08blU CJl08apb PYCCKOZO H3blKa B 4-x mOMax nott pett l1 H YwaKoBa PenpuHT 1I3A M 1995 M 2000

Filipovit Rudolf Antiea Menac Engleski element u hrlQtskome i rubullkom jeziku Skolska knjiga Zagreb 2005

Hrvatski erlciklopedijski rjetnik Novi Liber Zagreb 2002

Kis Miroslav Englesko-hrvatski i hrvarsko-engleski injormaticki rjeCnik Naklada Ljevak Zagreb 2000

KlaiC Bratoljub Rjelnik stranih rijeCi Nakladni zavod Matiee hrvatske Zagreb 1985

Kratky slovnik slovenskiho jazyka Red fan Kacala Mafia Pisarcikova Veda vydashyvaterstvo Slovenskej akademie vied Bratislava 1987 bull 1989 19972003

Mihaljevit Miliea Hrvatsko i englesko racunalno nazivlje Jezik 53 2006 41-50

Nikolic-Hoyt Anja Hrvatski u dodiru s englesklm jezikom u HrvQtski jezik u dodiru s europskim jezicima Prilagodba posudenica Nakladni zavod Globus Zagreb 2005

Nova sIova v Cestine Siovnik neologizmu Kolektiv autoruuml pod vedenirn Olgy Marshytincove Academia Praha 1998

HoeeuulUu CI08apb uHocmpaHHblx CI08 u 8btptVKeHuu Xapaecr MtHCK ACT MOCKB3 200 1

124

Z BORNIK RADOVA PETuumlG A J-IRVATSKO G SL AV I ST IC KOG KO N GRE SA

Tablica 3 Najtipicniji primjeri uporabe anglizama u jezicnim korpusimabull

ruski SKJllOIaR pemeHlUi TaKIIX npOI13S0JVITenet KaK Veritas Software Hewlett-Packard 11 IBM (H )Jy6osa HapoAHalh ClfCTeMa xpaHeHIIJI Computerworld 25 2004)

cdki Vyroba bardwaru ui tolik nevymiSela a do popfedi se dostavaly softwarove firmy pfedevsim daJSi americk) gigant Microsoft (Lidove noviny 3 L 1 2002)

slovacki Pocitate nakupi od firiem a roumlznych organizacii a vybavi ich najnovSim hardverom a potrebnym softverom (Praca 13 11 1998)

hrvatski Radi se 0 softveru koji omogucava provjeru ne same racunalnog hardvera nego i softvera i baza podataka Lista softvera potrebnog za ispravljanje (Velernji list 15 31999)

Smanjiti iuuml dokinuli poreze na nabavku softwarea i hardwarea investirati u informatit ko obrazovanje razmisliti zasto se U Sjedinjenim Driavama (Vjesnik 173 2000 )

Derivadja

Stupanj integracije tudica odrabva se i na derivacijskoj razini U svim korpusishyma potvrdena je utestala uporaba izvedenih pridjeva (slov hardverovy softverovj ces hardwarovj softwarovy hrv hardverski (i hardwarcskO softverski (i softwareshyski)) cak i u ruskom jeziku ali same za pridjev corftm8epHlxii Njega biljeii samo

spomenuti internetski pravopis dok se pridjevi u normativnim djelima drugih jeshy

zika navode i u jednojezicnim rjecnicima

Razmjemo je cesta i uporaba priloga u korpusima s iznimkom ruskoga jezika (slo hardverovo softverovo ceS hardwarove softwarove hrv hardverski softvcrski)

U hrvatskom se teste nego II drugim jezicima upotrebljavaju i izvedenice sofshytl1eras hardveras u znacenju tko izraduje ili se bavi softverom hardverom Takve

su imenice zabiljezene i u nekim slovackim i ceskim rjecnicima ali gotovo da neshy

maju potvrda u korpusima (Kratky slovnik slovenskeho jazyka 2003 softverista) (Nova slova v Cetinc Slovnlk neologizmu 1998 hardwerdf softwaristalsoftwardf)

Za ruski jezik postoje skratenice oznacene kao inrgonizmi xapa corftm od koshy

jih je cQ(szligm frekventan u jeziCnoj praksi A postoje i druge izvedenice - iargonizmi

kao corftm8apuii cocftmGap (i) cQ(szligm8ap (m) i cocftmuHa koji su zabiljeieni bashy

rem u rjecnicima ruskoga iargona ali oe i u korpusu (usp DOJlbUWU CJl08apb PYCCKOZO JfCapZ01f( (2000 2001) Russisch-deutsches Jargon- Woumlrterbuch (200 I) Cno8apb co8peMeHHolo MOJlOOCJKHOZO JICapZOHa (2006))

Za hrvatski jezik u korpusu je lloCljiva jas i jedinstvena kompozicija usp sofshytverkomuna softver-inier~iering softver-pakete softver-tehnologija soft1lersko-harshydverski hardversko-softverski

122

M Grt evit USVAJANJE ANGLIZAMA HARDWARE I SOFTWARE U HRVATSKOM

5 Zakljucak

Anglizmi hardver i softver integrirali su se LI sllstav svih istraienih jezika iako ne u istoj mjeri na pajedinim jezicnim razinama Spornenut cu jas jednom najbitmiddot nije tocke koje se odnose na hrvatski jezik

bull istraieni anglizmi uvedeni su najprije u hrvatske jednojezicne rjecnike

u hrvatskoj jezicnoj praksi vlada najveCi stupanj varijadje a to znaCi i - ako tQ tako hocemo nazvati - demokradje pri izboru izvornoga ili adaptiranoga oblika pisanja

ta se varijacija normativno potvrduje Hrvatskim skolskim pravopisom koji ravnopravno navodi oba naCina pisanja

na morfoloskoj razini oba su anglizma sasvim usla u morfoloski sustav hrmiddot vatskih muskih imenica

bull u izvodenju i u tvorbi slozenica od tih anglizama hrvatski ne zaostaje za drumiddot gim istrazenim jezidma vee moMa eak i prednjaCi

Ako bismo na temelju stupnja usvojenosti anglizama hardware i software zeljeli izvoditi zakljucke 0 jezicnoj politici usporedenih jezika morali bismo llsrvrditi da istrazivanje ne potvretllje sliku koja u svijetu pa i u Hrvatskoj postoji 0 hrvatskoj jezicnoj politici prema anglizmima Tako je Hrvatska poznata po svojoj navodnoj rigoroznoj jezienoj politici ovdje provedena usporedba 5a slovackim ceskim i rumiddot skim pokazuje da znakova rigoroznosti nema ni na normativnoj razlni a ni u jemiddot zieno praksi StoviSe na temelju istraZivanja moglo bi se reCl da je hrvatska jezicna politika u slucaju Llsvajanja anglizama hardware i software eak najdemokraticnija

Moguce je da bi se ta slika promijenila alm bi se usporedba provodila na ternemiddot Iju drugih primjera ili s drugim jezicima no i to samo pokazuje da treba biti opreshyzan s donosenjem pausalnih zakljucaka koji se ne temelje na adekvatnim istrazivamiddot njima

Literatura

Anic Vladimir Silic Josip Pravopis hrvatskoga jezikn Novi Iiber Skolska knjiga Zagreb2001

Anic Vladimir Rjetnik Ilrvatskoga jezika Novi liber Zagreb 1991 i 1998

An ic Vladimir Veiki rjelnik hrvatskoga jezika Novi liber Zagreb 2003

Anic Vladimir Goldstein Ivo Rjeinik stranih rijeti Novi liber Zagreb 1999

A Stlplementery Russian-English Dictionary Stephen Marder Slavica Publishers Victoria University of Welfington 1992

Akademicky slovnik aumlzich slov l TI Kolektiv autoruuml pod vedenim Very Petn~ckove a Jiffho Krause Academia Praha 1995

AnglickosfovenskY sfovnik Andrea Caumlnikovauml a dr 1 vyd Slovac Academic Press Bratislava 1998

123

ZBORNIK RAUOVA PETOGA HRVATSKO G SLAV ISTICK OG KONGRE SA

AHZflO-PYCKKUU CJl08ap no npOZpaMlfUp08aHUO ElIglish-russian dictionary ojcomshyp~lIrs and programming A 6 60pKoBcKm~1 MOCK08CKasI Me)KAYHapoAHaR WKona nepe80AIUK08 MocKBa 1992

Bahic Stjepan Finka Boiidar Mogus Milan Hrvatski pravopis 5 izd Skolska knjiga Zagreh 2000

Babi Stjepan Harn Sanda Mogus Milan Hrvatski skolski pravopis Skolska knjishyga Zagreb 2005 2008

Badurina Lada Markovic Ivan MiCanoviC Kresimir Hrvatski pmvopis Matica hrvatska Zagreb 2007

Baric Eugenija i clr Hrvatski jeziCni smjetnik Institut za hrvatski jezik i jezikoslovshyIje Pergamena Skolske novine Zagreb 1999

bOJllgtlMOUuml CJl08ap PYCCKOlO JlCaploHa Ballepl11 M MOKueHKo HliKuTliHa TaTbllHa feHHaAbesHa HOP~IHT CaHKT-neTep6ypr 2000 2001

BOJlbUlOU cJloaaplJ PYCCK020 Jf3blKll 3-e 113A l1poqa PYCCKlUt szlig3b1K MocKBa 2000

BOJlbUlOU mOJlKOSbll CJlOeapb PYCCKOlO Jf311i1a nOA pett C A KY3HelloBa HOpliHT CaHKT-neTep6ypr20oo

BOllblUOU mOllK08WU ClIosapb coszligpeMCf-IHOZO PYCCKOZO JUblKQ MbTa-npHHT MocKsa 2007 URL httpushdictnarodru(492009) Novo izd rjetnika TOlK08blU CJl08apb PYCCKOZO H3blKa B 4-x mOMax nott pett l1 H YwaKoBa PenpuHT 1I3A M 1995 M 2000

Filipovit Rudolf Antiea Menac Engleski element u hrlQtskome i rubullkom jeziku Skolska knjiga Zagreb 2005

Hrvatski erlciklopedijski rjetnik Novi Liber Zagreb 2002

Kis Miroslav Englesko-hrvatski i hrvarsko-engleski injormaticki rjeCnik Naklada Ljevak Zagreb 2000

KlaiC Bratoljub Rjelnik stranih rijeCi Nakladni zavod Matiee hrvatske Zagreb 1985

Kratky slovnik slovenskiho jazyka Red fan Kacala Mafia Pisarcikova Veda vydashyvaterstvo Slovenskej akademie vied Bratislava 1987 bull 1989 19972003

Mihaljevit Miliea Hrvatsko i englesko racunalno nazivlje Jezik 53 2006 41-50

Nikolic-Hoyt Anja Hrvatski u dodiru s englesklm jezikom u HrvQtski jezik u dodiru s europskim jezicima Prilagodba posudenica Nakladni zavod Globus Zagreb 2005

Nova sIova v Cestine Siovnik neologizmu Kolektiv autoruuml pod vedenirn Olgy Marshytincove Academia Praha 1998

HoeeuulUu CI08apb uHocmpaHHblx CI08 u 8btptVKeHuu Xapaecr MtHCK ACT MOCKB3 200 1

124

M Grt evit USVAJANJE ANGLIZAMA HARDWARE I SOFTWARE U HRVATSKOM

5 Zakljucak

Anglizmi hardver i softver integrirali su se LI sllstav svih istraienih jezika iako ne u istoj mjeri na pajedinim jezicnim razinama Spornenut cu jas jednom najbitmiddot nije tocke koje se odnose na hrvatski jezik

bull istraieni anglizmi uvedeni su najprije u hrvatske jednojezicne rjecnike

u hrvatskoj jezicnoj praksi vlada najveCi stupanj varijadje a to znaCi i - ako tQ tako hocemo nazvati - demokradje pri izboru izvornoga ili adaptiranoga oblika pisanja

ta se varijacija normativno potvrduje Hrvatskim skolskim pravopisom koji ravnopravno navodi oba naCina pisanja

na morfoloskoj razini oba su anglizma sasvim usla u morfoloski sustav hrmiddot vatskih muskih imenica

bull u izvodenju i u tvorbi slozenica od tih anglizama hrvatski ne zaostaje za drumiddot gim istrazenim jezidma vee moMa eak i prednjaCi

Ako bismo na temelju stupnja usvojenosti anglizama hardware i software zeljeli izvoditi zakljucke 0 jezicnoj politici usporedenih jezika morali bismo llsrvrditi da istrazivanje ne potvretllje sliku koja u svijetu pa i u Hrvatskoj postoji 0 hrvatskoj jezicnoj politici prema anglizmima Tako je Hrvatska poznata po svojoj navodnoj rigoroznoj jezienoj politici ovdje provedena usporedba 5a slovackim ceskim i rumiddot skim pokazuje da znakova rigoroznosti nema ni na normativnoj razlni a ni u jemiddot zieno praksi StoviSe na temelju istraZivanja moglo bi se reCl da je hrvatska jezicna politika u slucaju Llsvajanja anglizama hardware i software eak najdemokraticnija

Moguce je da bi se ta slika promijenila alm bi se usporedba provodila na ternemiddot Iju drugih primjera ili s drugim jezicima no i to samo pokazuje da treba biti opreshyzan s donosenjem pausalnih zakljucaka koji se ne temelje na adekvatnim istrazivamiddot njima

Literatura

Anic Vladimir Silic Josip Pravopis hrvatskoga jezikn Novi Iiber Skolska knjiga Zagreb2001

Anic Vladimir Rjetnik Ilrvatskoga jezika Novi liber Zagreb 1991 i 1998

An ic Vladimir Veiki rjelnik hrvatskoga jezika Novi liber Zagreb 2003

Anic Vladimir Goldstein Ivo Rjeinik stranih rijeti Novi liber Zagreb 1999

A Stlplementery Russian-English Dictionary Stephen Marder Slavica Publishers Victoria University of Welfington 1992

Akademicky slovnik aumlzich slov l TI Kolektiv autoruuml pod vedenim Very Petn~ckove a Jiffho Krause Academia Praha 1995

AnglickosfovenskY sfovnik Andrea Caumlnikovauml a dr 1 vyd Slovac Academic Press Bratislava 1998

123

ZBORNIK RAUOVA PETOGA HRVATSKO G SLAV ISTICK OG KONGRE SA

AHZflO-PYCKKUU CJl08ap no npOZpaMlfUp08aHUO ElIglish-russian dictionary ojcomshyp~lIrs and programming A 6 60pKoBcKm~1 MOCK08CKasI Me)KAYHapoAHaR WKona nepe80AIUK08 MocKBa 1992

Bahic Stjepan Finka Boiidar Mogus Milan Hrvatski pravopis 5 izd Skolska knjiga Zagreh 2000

Babi Stjepan Harn Sanda Mogus Milan Hrvatski skolski pravopis Skolska knjishyga Zagreb 2005 2008

Badurina Lada Markovic Ivan MiCanoviC Kresimir Hrvatski pmvopis Matica hrvatska Zagreb 2007

Baric Eugenija i clr Hrvatski jeziCni smjetnik Institut za hrvatski jezik i jezikoslovshyIje Pergamena Skolske novine Zagreb 1999

bOJllgtlMOUuml CJl08ap PYCCKOlO JlCaploHa Ballepl11 M MOKueHKo HliKuTliHa TaTbllHa feHHaAbesHa HOP~IHT CaHKT-neTep6ypr 2000 2001

BOJlbUlOU cJloaaplJ PYCCK020 Jf3blKll 3-e 113A l1poqa PYCCKlUt szlig3b1K MocKBa 2000

BOJlbUlOU mOJlKOSbll CJlOeapb PYCCKOlO Jf311i1a nOA pett C A KY3HelloBa HOpliHT CaHKT-neTep6ypr20oo

BOllblUOU mOllK08WU ClIosapb coszligpeMCf-IHOZO PYCCKOZO JUblKQ MbTa-npHHT MocKsa 2007 URL httpushdictnarodru(492009) Novo izd rjetnika TOlK08blU CJl08apb PYCCKOZO H3blKa B 4-x mOMax nott pett l1 H YwaKoBa PenpuHT 1I3A M 1995 M 2000

Filipovit Rudolf Antiea Menac Engleski element u hrlQtskome i rubullkom jeziku Skolska knjiga Zagreb 2005

Hrvatski erlciklopedijski rjetnik Novi Liber Zagreb 2002

Kis Miroslav Englesko-hrvatski i hrvarsko-engleski injormaticki rjeCnik Naklada Ljevak Zagreb 2000

KlaiC Bratoljub Rjelnik stranih rijeCi Nakladni zavod Matiee hrvatske Zagreb 1985

Kratky slovnik slovenskiho jazyka Red fan Kacala Mafia Pisarcikova Veda vydashyvaterstvo Slovenskej akademie vied Bratislava 1987 bull 1989 19972003

Mihaljevit Miliea Hrvatsko i englesko racunalno nazivlje Jezik 53 2006 41-50

Nikolic-Hoyt Anja Hrvatski u dodiru s englesklm jezikom u HrvQtski jezik u dodiru s europskim jezicima Prilagodba posudenica Nakladni zavod Globus Zagreb 2005

Nova sIova v Cestine Siovnik neologizmu Kolektiv autoruuml pod vedenirn Olgy Marshytincove Academia Praha 1998

HoeeuulUu CI08apb uHocmpaHHblx CI08 u 8btptVKeHuu Xapaecr MtHCK ACT MOCKB3 200 1

124

ZBORNIK RAUOVA PETOGA HRVATSKO G SLAV ISTICK OG KONGRE SA

AHZflO-PYCKKUU CJl08ap no npOZpaMlfUp08aHUO ElIglish-russian dictionary ojcomshyp~lIrs and programming A 6 60pKoBcKm~1 MOCK08CKasI Me)KAYHapoAHaR WKona nepe80AIUK08 MocKBa 1992

Bahic Stjepan Finka Boiidar Mogus Milan Hrvatski pravopis 5 izd Skolska knjiga Zagreh 2000

Babi Stjepan Harn Sanda Mogus Milan Hrvatski skolski pravopis Skolska knjishyga Zagreb 2005 2008

Badurina Lada Markovic Ivan MiCanoviC Kresimir Hrvatski pmvopis Matica hrvatska Zagreb 2007

Baric Eugenija i clr Hrvatski jeziCni smjetnik Institut za hrvatski jezik i jezikoslovshyIje Pergamena Skolske novine Zagreb 1999

bOJllgtlMOUuml CJl08ap PYCCKOlO JlCaploHa Ballepl11 M MOKueHKo HliKuTliHa TaTbllHa feHHaAbesHa HOP~IHT CaHKT-neTep6ypr 2000 2001

BOJlbUlOU cJloaaplJ PYCCK020 Jf3blKll 3-e 113A l1poqa PYCCKlUt szlig3b1K MocKBa 2000

BOJlbUlOU mOJlKOSbll CJlOeapb PYCCKOlO Jf311i1a nOA pett C A KY3HelloBa HOpliHT CaHKT-neTep6ypr20oo

BOllblUOU mOllK08WU ClIosapb coszligpeMCf-IHOZO PYCCKOZO JUblKQ MbTa-npHHT MocKsa 2007 URL httpushdictnarodru(492009) Novo izd rjetnika TOlK08blU CJl08apb PYCCKOZO H3blKa B 4-x mOMax nott pett l1 H YwaKoBa PenpuHT 1I3A M 1995 M 2000

Filipovit Rudolf Antiea Menac Engleski element u hrlQtskome i rubullkom jeziku Skolska knjiga Zagreb 2005

Hrvatski erlciklopedijski rjetnik Novi Liber Zagreb 2002

Kis Miroslav Englesko-hrvatski i hrvarsko-engleski injormaticki rjeCnik Naklada Ljevak Zagreb 2000

KlaiC Bratoljub Rjelnik stranih rijeCi Nakladni zavod Matiee hrvatske Zagreb 1985

Kratky slovnik slovenskiho jazyka Red fan Kacala Mafia Pisarcikova Veda vydashyvaterstvo Slovenskej akademie vied Bratislava 1987 bull 1989 19972003

Mihaljevit Miliea Hrvatsko i englesko racunalno nazivlje Jezik 53 2006 41-50

Nikolic-Hoyt Anja Hrvatski u dodiru s englesklm jezikom u HrvQtski jezik u dodiru s europskim jezicima Prilagodba posudenica Nakladni zavod Globus Zagreb 2005

Nova sIova v Cestine Siovnik neologizmu Kolektiv autoruuml pod vedenirn Olgy Marshytincove Academia Praha 1998

HoeeuulUu CI08apb uHocmpaHHblx CI08 u 8btptVKeHuu Xapaecr MtHCK ACT MOCKB3 200 1

124

Grtevic USVAANJE ANGLlZAMA HARDWARE I SOFTWARE U HRVATSKOM

H06tNU ClIOt3apb PYCCKOZO RJbIKa TOllK0t30-ClI08006pa3080mellbHblUuml non pen T ltP E$peMosa PycCladi Jl3bIK MocKlIa 2000 2001 URL httpwwwgramota ruJslovariJ (592010)

Papp Hermann Ideologie und Sprache Untersuchung sprachlicher Veraumlnderungen und Neuerungen im Kontext der politischen und wirtschaftlichen Umgestaflugshysprozesse in der ehemaligen Sowjetunion Lahn Biblion-VerL Marburg 1997

Pravidld slovenskeho pravopisu 2 vyd Veda vydavatdstvo SAV Bratislava 1998 3 vyd 2000

PyCCKUU oprpozparjutecKuuuml clIo8apb Poccuuumlcouuml aKaOeJrlUU 1-taYK OTB pen B B llonanlH URL httpwwwgramotarulslovariinfolop (492010 )

Slovtfk cudzfch slov 3 vyd Maria Ivanovauml-Salingova Zuzana Manfkova Slovenske pedagogicke nakladatefstvo Bratislava 1990

Slovllfk spisovne teStiny pro ~kolu a vefejtlost losef Filipec a kol Academia Praha 1998

Slovllik spisovne ceStiny pro skolu a verejnost s Dodatkem Ministerstva skolstvi mlclshydeze a teJovjchovy Ceske republiky Academia Praha 2007

Cno6apb PYCCKOZO JlJblKa a 1emblpex mOMax -l-e 113n Tlon pen A Tl EsreHheaofl POCCI1iICKCUI aKaneM~fR HaYK Ji[HCTHTYT JUlHrBHCTlfltfeCKJ1X I1ccnenOBaHJ1uuml PyCCKI1f 113bIK MocKsa 1999

Cno8apb c08peMeHHozo ItIOnooeJCHozO )lmpZ01-middotta M A fpalea 3KCMO MocKBa 2006

C08peltleHHJlUuml mQJlK081JIU clIoaapb PYCCKOZO JfJbIKa non ren c A KpHelloBa HOPYlHT CaHKT-neTep6ypr 2001

Rjecnik hrvatskoga jezika Jure Sonje Leksikografski zavod Miroslav KrIda i Skolshyska knjiga Zagreb 2000

Rjeenik suviSnih tllltica u hrvatskomu jeziku Mate Simundic Barka Zagreb 1994

The Oxford Russian Dictiol1ary Third edition Russian-English Edited by Marcus Wheeler Baris Unbegaun Englisch-Russian Edited by Paul FaUa Oxford University Press New York 2000

TOnt-08bIUuml cno8apb PYCCKOZO JlJbIKfl 72500 (l06 U cjJpaJeolOZU1eCKUX rmpaJKeHuuuml C 11 uuml)Keros H lO LUsenoaa POCCluicKaJl aKaneMlUl HarK liIHCTlfTYT pYCCKoro H3blKa POCOU1CK~1rl $OHn KYllhTYPhl A3ouml MocKBa 1993

TOJlK08blUuml CJl08apb pyCCKOZO flJblKO 80000 ClI06 U rjpa3eOnOZU1eCKUX 6b1pa)(eHuu 4-e Yl3n C l1 Uuml)f(erOB H lO lllsenoB3 PoCCUiiCKaJI aKaneMIUI HaYK I1HCTHTYT pyccKoro 113b1K3 B B Bl1Horpanosa 3mll1c MocKBa 2005

TOJlK08b1U clloaapb PYCCKOZO Jl3b1Ka KOHI4a XX 6eKa non pe)) r H CKIIIIpeScKoft POCCIIICKaJI aKaneMIIJI HaYK YlHCTlfTYT J111HfBltCTJt4eCKlfX uccllenOBaHUlt ltDOJIllo-ITpecc CaHKT-ITeTep6ypr 1998

ZBORNIK RADuumlVA PETOGA HRVATSKOG SLAVISTICKOG KONGRESA

TOIlK08f1H~ CII08apf1 PyCCKOZO Jl3f1IKa KOH~a xx 8CKa Jl3f11K08f1le U3MeHeHUR DOA

peA r H CKlLRpeSCKOt1 POCCilHCKaR aKaAeM~tR HaYK I1HcTHTYT

mlHrBHCTIIIeCK~tX Ifccn~OBaHHj ltDopMo-npecc CaHKT-neTep6ypr 2002

TOIIK08f1lU CII08apf1 PYCCKOZO RJf1lKa HUlfalla XXI BCKa AKmyallf1HaJl JleKCUKa nOA

peA [ H CKnJIpeScKot1 3KCMO MocKBa 2006

TOJlK08f1lUuml CJl08apf1 c08peMeHHozo PYCCKOZO Jf3f11Ka [3f11K08f1e U31feHeHUJI KOHt~a XX (mOJlemUR nOA peA [ H CKnRpeBcKoiL ACTpenb MocKBa 2001

Walter Harry Mokienko Valerij Russisch-deutsches Jargon- Woumlrterbuch Peter Lang Frankfurt am Main 2001

Zusammenfassung

DIE INTEGRATION DER ANGLIZISMEN HARDWARE UND

SOFTWARE IM KROATISCHEN SLOWAKISCHEN

TSCHECHISCHEN UND RUSSISCHEN

Im folgenden Beitrag wird die Integration der Anglizismen hardware und software im Kroshyalischen Slowakischen Tschechischen und Russischen untersucht Das Ziel der Untersushychung ist festzustellen wie sich diese Worter im morphologischen System Wortbildungsshyund Schreibsystem der einzelnen slawischen Sprachen integrieren und welche Unterschiede in deren uumlbernahme und Integration vorliegen Dazu werden die staodardsprachlichen Ratgeber Woumlrterbuumlcher Rechtschreibungen und auch die Sprachpraxis mithilfe der Sprashychkorpora untersucht Die Untersuchungs resultate im Kroatischen werden mit dem Stand in den anderen envaumlhnten Sprachen verglichen Die Unterschiede in der Integration der untersuchten Anglizismen weisen moumlglicherweise auf den Charakter der Sprachpolitik in den einzelnen Sprachgemeinschaften hin

Schluumlsselwoumlrter Anglizismen kroatische Sprache slawische Sprachen Sprachpurismus

126