pi{e: aleksandra maksimovi} 2. deo poeziju ]e pisati svi, ali … · 2017. 7. 22. · nisu...

10
23 www.serbianmirror.com Septembar 2011. LJUBAVI NA[IH PISACA Beogradski dani Nakon polo`ene velike mature, Branko je krenuo u Beograd da se upi{e na Filozofski fakultet. Tog leta, 1953. godine oti{ao je u obilazak tra`e}i sobu u kojoj }e provoditi studentske dane, ali sve sobe su mu bile „bedne i preskupe.” Nastanio se te jeseni, na periferiji Beograda i upisao odsek ~iste filozofije na kojem su predavali zaista ugledni profe- sori. Posle predavanja sa kolegama se naj~e{}e sastajao u restoranu hotela „Moskva”. Za Brankovim stolom sedeli su tada mladi pisci @ivorad Lazi}, Bo`a Timotijevi}, Dragan Kolund`ija, Miodrag Bulatovi}, Matija Be}kovi}, Mi}a Danojli} i drugi. Ipak, bez obzira na entuzijazam i ljubav prema knjizi, `ivot u Beogradu za Branka, nije bio lak. Krenuli su boemski dani i prva razo~aranja. Sede}i jednog kasnog predve~erja u restoranu „Gr~ka kraljica” nazvanu od tada{nje vlasti „Plavi Jadran” Branko se, ispijaju}i tre}i vinjak, svom prijatelju po`alio da Beograd ne voli do{ljake. Otvorio je du{u i rekao da jedva pre`ivljava, da uzalud nosi pesme ured- nicima po listovima i ~asopisima koji ga uporno obmanjuju, podsmevaju}i mu se iza le|a. Pitao se, dokle }e vi{e da trpi sva ta poni`enja. Branko je rekao tada i da je sre}an {to se udaljio od „ni{ke provinci- jske tmine”, ali priznao je da su njegovi zemljaci bar {tampali ono {to bi napisao, dok Beogra|ani samo obe}avaju. Te{ko je bilo do}i do Oskara Davi~a koji je bio alfa i omega mladim i neafirmisanim literati- ma. A ni ro|enim Beogra|anima nije bilo lako. Trebalo se dodvoriti novoj vlasti. Nije svako mogao poput nekih, da se s dolaskom komunista na vlast, preko no}i preobrati u njihovog vernika. Ipak, Branko je ostajao pri svom stavu, da su ro|eni Beogra|ani favorizovani u svemu. Branko nije bio od onih do{ljaka koji nisu birali sredstva da bi do{li do `eljenog cilja. Na njegovu sre}u, tih dana, Brankovi roditelji odlu~uju da se presele u Beograd. Tata Gli{a kupuje prizemnu ku}u na Du{anovcu. Mladom pesniku je sada mnogo lak{e da stvara. @ivi sa njima i nastavlja pisanje u toplom domu, u ba{ti punoj cve}a, uz nesebi~nu podr{ku roditel- ja. Oni su obo`avali sina i mo`da su sves- no zatvarali o~i, ne prime}uju}i njegove incidente tokom pijanih no}i, kada ni on sam nije bio svestan svojih postupaka. Mladost je to, rane dvadesete, a ~ovek pun snage i emocija, koje ne mo`e ba{ uvek da kanali{e. Posle svega nekoliko ~a{ica, znao je da bude vrlo nezgodne naravi. Pozivao je na „dvoboj” ja~e od sebe i tako potvrdivao sebi izreku „um caruje, snaga klade valja”. Bliski prijatelji, koji su ga dobro poznavali opra{tali su mu re~i uvrede izre~ene na njihov ra~un. Otre`njenje bi uvek donosilo novo kajanje. Mesecima nakon takvih doga|aja ne bi okusio alkohol, a onda bi jedne ve~eri jednostavno preterao. Takvo pona{anje je redovno zbunjivalo njegove prijatelje. Nekako, po pravilu tih, pedesetih godina pro{log veka, incidentne situacije nisu zaobilazile mladog pesnika Branka Miljkovi}a. Dugo se prepri~avala tu~a koja se dogodila na dan Svetog Save 1956. godine. Grupa mladih pesnika, me|u koji- ma je bio i Branko okupila se na njihovom omiljenom mestu. Kafana puna sveta, a mladi pesnici su na Brankovu inicijativu slo`no zapevali himnu Svetom Savi. Nastala je tu~a, kao posledica provokacije dvojice udba{a koji su sedeli za susednim stolom. Branko se kroz svoje tekstove i poeziju sve vi{e okretao politi~kom pitan- ju. Ka`u da je potajno istra`ivao poreklo Josipa Broza preko njegovog govora. 1960. godine njegovi politi~ki stavovi su doprineli da se mnogi, ~ak i njegove bliske kolege okrenu protiv njega. Te jeseni je bio, prosto prinu|en da zau- vek napusti Beograd. I tako, odlazi u Zagreb. To je bila njegova poslednja jesen. Prole}e nije do~ekao. Ljudi koji su ga poznavali i danas neosporno tvrde da on nije ~ovek koji bi digao ruku na sebe. Taj tragi~an dogadaj {okirao je sve njegove prijatelje koji su ostali u Beogradu i naveo ih na dugogodi{nje }utanje. Pesnik umire dva puta. Jednom kao obi~an smrtnik, drugi put kada ga zaborave. Branka nisu zabo- ravili. Samo su }utali. Sa nevericom su ~itali kratku vest objavljenu u „Politici”, 13. februara 1961. godine. „U Zagrebu je u trenucima psihi~ke depresije, tragi~no zavr{io `ivot mladi knji`evnik Branko Miljkovi}. On je pretpro{le no}i na|en mrtav u Ksaverskoj {umici, na izlazu iz u`eg gradskog dela Zagreba. Organi Sekretarijata unutra{njih poslova, utvrdili su da se radi o samoubistvu ve{anjem.” I to je bilo sve. Sahranjen je slede}eg dana u Beogradu, igrom slu~aja toga dana se dogodilo pomra~enje sunca, a dnevna {tampa je bila preplavljena ~lancima o brutalnom ubistvu crna~kog vo|e Patrisa Lumumbe. U listu „Borba” je ~ak objavl- jena i pesma kongoanskog premijera, a od Brankovih stihova – ni traga. Na sahrani nije bilo Oskara Davi~a, izostao je, opravdan verovatno li~nim interesima. Ali ministarka kulture Stanka Veselinov je do{la. Branko V. Radi~evi}, koji je u ~asopisu „Duga” objavio Brankovo odri- canje od svoje poezije i nagrade do{ao je, bled i zate~en. Bilo je to kobno pismo, a pitanje je da li su oni koji su ga objavili bili svesni dramati~nih posledica? Posle ovakvog ~ina, da je Branko ostao u `ivotu, imao bi po tajnom naredenju sa vrha vlasti, veoma gorku sudbinu. Ovako, mrtva usta ne govore. Kasnije se sva{ta pri~alo i pisalo o Branku Miljkovi}u. Mnogi su poku{avali da poznanstvo sa njim unov~e pi{uci o njemu i preuveli~avaju}i svaki detalj iz njegovog `ivota. Ka`u da su kolege nje- gove rukopise prosto razgrabile. Neute{ni roditelji su godinama dokazivali da njihov sin nije digao ruku na sebe. Oni su to znali, a imali su i dokaze. Majci je bilo zapre}eno da }uti. Iz politi~kih razloga. Tek mnogo godina kasnije, po~elo je da se glasno, detaljno i studiozno govori i pi{e o tragi~noj sudbini velikog pesnika, o ~ijim nenapisanim pesmama mo`emo samo da sanjamo. Uzalud je budim Budim je zbog sunca koje obja{njava sebe biljkama, zbog neba raza- petog izme|u prstiju, budim je zbog re~i koje peku grlo...Volim je u{ima, treba i}i do kraja sveta i na}i rosu na travi, budim je zbog dalekih stvari koje li~e na ove ovde, zbog ljudi bez ~ela i imena koji prolaze ulicom, zbog anon- imnih re~i trgova budim je, zbog manufakturnih pejza`a javnih parkova, budim je zbog ove na{e planete koja }e mo`da biti mina u raskrvavljenom nebu...zbog osmeha u kamenu drugova zaspalih izmedu dve bitke Kada nebo nije vi{e bilo veliki kavez za ptice nego aerodrom...Moja ljubav puna drugih je deo zore, budim je zbog zore, zbog ljubavi, zbog sebe, zbog drugih, budim je, mada je to uzaludnije nego li dozivati pticu zauvek sletelu! Sigurno je rekla: Neka me tra`i i vidi da me nema! Ta `ena sa rukama deteta koju volim,to dete koje je zaspalo ne obrisav{i suze koje budim, uzalud, uzalud, uzalud,uzalud je budim - jer }e se probuditi druk~ija i nova... uzalud je budim, jer njena usta ne}e mo}i da joj ka`u, uzalud je budim. Ti zna{ – voda proti~e, ali ne ka`e ni{ta, uzalud je budim, treba obe}ati izgubljenom imenu ne~ije lice u pesku, ako nije tako – odsecite mi ruke i pretvorite me u kamen. Branko Miljkovi}, u spomen na tragi~no preminulu Ru`u POEZIJU ]E PISATI SVI, ALI NIKO KAO BRANKO Pi{e: Aleksandra Maksimovi} 2. deo Sedamdesetih godina Zagreb je osvanuo prepun grafita sa Miljkovi}evim stihovima. To nisu bili klasi~ni grafiti. Mnogi svedoci su to potvrdili. Ovo je podatak koji malo ko zna. Pismo Branka Miljkovi}a ~asopisu “Duga” Ovako je glasilo pismo kojim se Branko odrekao svog dela, upu}eno redakciji lista ’’Duga’’ Pismo je objavljeno u ’’Dugi’’ br. 792, od 5.02.1961. godine pod naslovom ’’Odri~em se svojih knjiga i pesama’’. ’’Pre svega zahvaljujem se ’’Dugi’’ i mome prijatelju Branku V. Radi~evi}u, koji mi omogu}uju da ona ovim stanicama oglasim ono što bi ostali smatrali, mo`da smatrali, za ~istu ludost, duševnu pomu}enost, ili, što je još gore, la`nu megalomansku skrom- nost i licemerje, glumu, neiskrenost, itd. elim da se zna da sam rašcistio sa onim što sam naškrabao za ovo nekoliko godina. Odri~em se: 1) knjige ’’Uzalud je budim’’ 2) zbirke: ’’Poreklo nade’’ 3) zbirke: ’’Vatra i ništa’’ ( ao mi je što nisam u stanju da vratim nagradu) i 4) zajedni~ke zbirke :’’Smr}u protiv smrti’’ 27.01.1961. Branko Miljkovi}’’ Suština pisma je bila da se Miljkovi} odrekao ne samo svoje ljubavne lirike ve} i re~enica u kojima je veli~ao tada neprikosnovenu li~nost Josipa Broza izjavama, da nas je on “nau~io da stvaramo budu}nost” i da “kada on govori – kao da zvezde padaju.” Urednici ~asopisa, `eljni senzacije, u tom trenutku nisu puno razmišljali o mogu}im posledicama.

Upload: others

Post on 27-Feb-2021

2 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Pi{e: Aleksandra Maksimovi} 2. deo POEZIJU ]E PISATI SVI, ALI … · 2017. 7. 22. · nisu zaobilazile mladog pesnika Branka Miljkovi}a. Dugo se prepri~avala tu~a koja se dogodila

23www.serbianmirror.comSeptembar 2011.

L J U B A V I N A [ I H P I S A C A

Beogradski dani

Nakon polo`ene velike mature,Branko je krenuo u Beograd da se upi{ena Filozofski fakultet. Tog leta, 1953.godine oti{ao je u obilazak tra`e}i sobu ukojoj }e provoditi studentske dane, ali svesobe su mu bile „bedne i preskupe.”Nastanio se te jeseni, na periferijiBeograda i upisao odsek ~iste filozofije nakojem su predavali zaista ugledni profe-sori. Posle predavanja sa kolegama senaj~e{}e sastajao u restoranu hotela„Moskva”. Za Brankovim stolom sedeli sutada mladi pisci @ivorad Lazi}, Bo`aTimotijevi}, Dragan Kolund`ija, MiodragBulatovi}, Matija Be}kovi}, Mi}a Danojli}i drugi.

Ipak, bez obzira na entuzijazam iljubav prema knjizi, `ivot u Beogradu zaBranka, nije bio lak. Krenuli su boemskidani i prva razo~aranja. Sede}i jednogkasnog predve~erja u restoranu „Gr~kakraljica” nazvanu od tada{nje vlasti „PlaviJadran” Branko se, ispijaju}i tre}i vinjak,svom prijatelju po`alio da Beograd ne volido{ljake. Otvorio je du{u i rekao da jedvapre`ivljava, da uzalud nosi pesme ured-nicima po listovima i ~asopisima koji gauporno obmanjuju, podsmevaju}i mu seiza le|a. Pitao se, dokle }e vi{e da trpi svata poni`enja.

Branko je rekao tada i da jesre}an {to se udaljio od „ni{ke provinci-jske tmine”, ali priznao je da su njegovizemljaci bar {tampali ono {to bi napisao,dok Beogra|ani samo obe}avaju. Te{ko jebilo do}i do Oskara Davi~a koji je bio alfai omega mladim i neafirmisanim literati-ma.

A ni ro|enim Beogra|anima nijebilo lako. Trebalo se dodvoriti novojvlasti. Nije svako mogao poput nekih, dase s dolaskom komunista na vlast, prekono}i preobrati u njihovog vernika. Ipak,Branko je ostajao pri svom stavu, da suro|eni Beogra|ani favorizovani u svemu.Branko nije bio od onih do{ljaka koji nisubirali sredstva da bi do{li do `eljenogcilja.

Na njegovu sre}u, tih dana,Brankovi roditelji odlu~uju da se presele uBeograd. Tata Gli{a kupuje prizemnu ku}una Du{anovcu. Mladom pesniku je sadamnogo lak{e da stvara. @ivi sa njima inastavlja pisanje u toplom domu, u ba{tipunoj cve}a, uz nesebi~nu podr{ku roditel-ja. Oni su obo`avali sina i mo`da su sves-no zatvarali o~i, ne prime}uju}i njegoveincidente tokom pijanih no}i, kada ni onsam nije bio svestan svojih postupaka.Mladost je to, rane dvadesete, a ~ovek punsnage i emocija, koje ne mo`e ba{ uvekda kanali{e.

Posle svega nekoliko ~a{ica,

znao je da bude vrlo nezgodne naravi.Pozivao je na „dvoboj” ja~e od sebe itako potvrdivao sebi izreku „um caruje,snaga klade valja”. Bliski prijatelji, kojisu ga dobro poznavali opra{tali su mure~i uvrede izre~ene na njihov ra~un.Otre`njenje bi uvek donosilo novokajanje. Mesecima nakon takvihdoga|aja ne bi okusio alkohol, a onda bijedne ve~eri jednostavno preterao. Takvopona{anje je redovno zbunjivalo njegoveprijatelje.

Nekako, po pravilu tih, pedesetihgodina pro{log veka, incidentne situacijenisu zaobilazile mladog pesnika BrankaMiljkovi}a. Dugo se prepri~avala tu~a kojase dogodila na dan Svetog Save 1956.

godine. Grupa mladih pesnika, me|u koji-ma je bio i Branko okupila se na njihovomomiljenom mestu. Kafana puna sveta, amladi pesnici su na Brankovu inicijativuslo`no zapevali himnu Svetom Savi.Nastala je tu~a, kao posledica provokacijedvojice udba{a koji su sedeli za susednimstolom.

Branko se kroz svoje tekstove i

poeziju sve vi{e okretao politi~kom pitan-ju. Ka`u da je potajno istra`ivao porekloJosipa Broza preko njegovog govora.

1960. godine njegovi politi~kistavovi su doprineli da se mnogi, ~ak i

njegove bliske kolege okrenu protiv njega.Te jeseni je bio, prosto prinu|en da zau-vek napusti Beograd. I tako, odlazi uZagreb. To je bila njegova poslednja jesen.Prole}e nije do~ekao.

Ljudi koji su ga poznavali idanas neosporno tvrde da on nije ~ovekkoji bi digao ruku na sebe. Taj tragi~andogadaj {okirao je sve njegove prijateljekoji su ostali u Beogradu i naveo ih nadugogodi{nje }utanje. Pesnik umire dvaputa. Jednom kao obi~an smrtnik, drugiput kada ga zaborave. Branka nisu zabo-ravili. Samo su }utali.

Sa nevericom su ~itali kratkuvest objavljenu u „Politici”, 13. februara1961. godine. „U Zagrebu je u trenucimapsihi~ke depresije, tragi~no zavr{io `ivotmladi knji`evnik Branko Miljkovi}. Onje pretpro{le no}i na|en mrtav uKsaverskoj {umici, na izlazu iz u`eggradskog dela Zagreba. OrganiSekretarijata unutra{njih poslova, utvrdilisu da se radi o samoubistvu ve{anjem.”I to je bilo sve.

Sahranjen je slede}eg dana uBeogradu, igrom slu~aja toga dana sedogodilo pomra~enje sunca, a dnevna{tampa je bila preplavljena ~lancima obrutalnom ubistvu crna~kog vo|e PatrisaLumumbe. U listu „Borba” je ~ak objavl-jena i pesma kongoanskog premijera, a odBrankovih stihova – ni traga.

Na sahrani nije bilo OskaraDavi~a, izostao je, opravdan verovatnoli~nim interesima. Ali ministarka kultureStanka Veselinov je do{la.

Branko V. Radi~evi}, koji je u

~asopisu „Duga” objavio Brankovo odri-canje od svoje poezije i nagrade do{ao je,bled i zate~en. Bilo je to kobno pismo, apitanje je da li su oni koji su ga objavilibili svesni dramati~nih posledica? Posle

ovakvog ~ina, da je Branko ostao u `ivotu,imao bi po tajnom naredenju sa vrhavlasti, veoma gorku sudbinu. Ovako, mrtvausta ne govore.

Kasnije se sva{ta pri~alo i pisaloo Branku Miljkovi}u. Mnogi su poku{avalida poznanstvo sa njim unov~e pi{uci onjemu i preuveli~avaju}i svaki detalj iznjegovog `ivota. Ka`u da su kolege nje-gove rukopise prosto razgrabile. Neute{niroditelji su godinama dokazivali da njihovsin nije digao ruku na sebe. Oni su toznali, a imali su i dokaze. Majci je bilozapre}eno da }uti. Iz politi~kih razloga.Tek mnogo godina kasnije, po~elo je da seglasno, detaljno i studiozno govori i pi{eo tragi~noj sudbini velikog pesnika, o~ijim nenapisanim pesmama mo`emosamo da sanjamo.

Uzalud je budimBudim je zbog sunca koje

obja{njava sebe biljkama, zbog neba raza-petog izme|u prstiju,

budim je zbog re~i koje pekugrlo...Volim je u{ima, treba i}i do krajasveta i na}i rosu na travi,

budim je zbog dalekih stvari kojeli~e na ove ovde, zbog ljudi bez ~ela iimena koji prolaze ulicom, zbog anon-imnih re~i trgova

budim je, zbog manufakturnihpejza`a javnih parkova,

budim je zbog ove na{e planetekoja }e mo`da biti mina u raskrvavljenomnebu...zbog osmeha u kamenu drugovazaspalih izmedu dve bitke

Kada nebo nije vi{e bilo velikikavez za ptice nego aerodrom...Mojaljubav puna drugih je deo zore,

budim je zbog zore, zbog ljubavi,zbog sebe, zbog drugih,

budim je, mada je to uzaludnijenego li dozivati pticu zauvek sletelu!

Sigurno je rekla: Neka me tra`i ividi da me nema!

Ta `ena sa rukama deteta kojuvolim,to dete koje je zaspalo ne obrisav{isuze koje budim,

uzalud, uzalud, uzalud,uzalud jebudim - jer }e se probuditi druk~ija inova...

uzalud je budim, jer njena ustane}e mo}i da joj ka`u,

uzalud je budim.Ti zna{ – voda proti~e, ali ne

ka`e ni{ta,uzalud je budim,treba obe}ati izgubljenom imenu

ne~ije lice u pesku,ako nije tako – odsecite mi ruke

i pretvorite me u kamen.

Branko Miljkovi}, u spomen na tragi~no preminulu Ru`u

POEZIJU ]E PISATI SVI, ALINIKO KAO BRANKO

Pi{e: Aleksandra Maksimovi} 2. deo

Sedamdesetih godina Zagreb je osvanuo prepun grafita sa Miljkovi}evim stihovima. To nisu bili klasi~ni grafiti. Mnogi svedoci su to potvrdili.Ovo je podatak koji malo ko zna.

Pismo Branka Miljkovi}a ~asopisu “Duga”

Ovako je glasilo pismo kojim se Branko odrekao svog dela, upu}eno redakciji lista

’’Duga’’ Pismo je objavljeno u ’’Dugi’’ br. 792, od 5.02.1961. godine pod naslovom

’’Odri~em se svojih knjiga i pesama’’.

’’Pre svega zahvaljujem se ’’Dugi’’ i mome prijatelju Branku V. Radi~evi}u, koji mi

omogu}uju da ona ovim stanicama oglasim ono što bi ostali smatrali, mo`da smatrali,

za ~istu ludost, duševnu pomu}enost, ili, što je još gore, la`nu megalomansku skrom-

nost i licemerje, glumu, neiskrenost, itd. �elim da se zna da sam rašcistio sa onim što

sam naškrabao za ovo nekoliko godina. Odri~em se:

1) knjige ’’Uzalud je budim’’

2) zbirke: ’’Poreklo nade’’

3) zbirke: ’’Vatra i ništa’’ (�ao mi je što nisam u stanju da vratim nagradu) i

4) zajedni~ke zbirke :’’Smr}u protiv smrti’’

27.01.1961.

Branko Miljkovi}’’

Suština pisma je bila da se Miljkovi} odrekao ne samo svoje ljubavne lirike ve} i

re~enica u kojima je veli~ao tada neprikosnovenu li~nost Josipa Broza izjavama, da nas

je on “nau~io da stvaramo budu}nost” i da “kada on govori – kao da zvezde padaju.”

Urednici ~asopisa, `eljni senzacije, u tom trenutku nisu puno razmišljali o

mogu}im posledicama.

Page 2: Pi{e: Aleksandra Maksimovi} 2. deo POEZIJU ]E PISATI SVI, ALI … · 2017. 7. 22. · nisu zaobilazile mladog pesnika Branka Miljkovi}a. Dugo se prepri~avala tu~a koja se dogodila

24 Septembar 2011.

Virus {trajka u dve najja~e i najpla}enije profesion-alne lige SAD: NBA i NFL munjevito je zahva-tio dve najja~e fudbalske lige Evrope: {pansku

primeru i ialijansku seriju, ~iji su igra~i ne samo dobropla}eni, ve} se slobodno mo`e re}i i preopla}eni. Dakle,svetski sport je uzdrman {trajkovima i nemoralom, tako daje situacija postala dramati~na po{to postoje najave da sevirus i dalje {iriti, da }e biti novih prekidarada. Narod, bolje re}eno milionizaljubljenika u najlep{u sporednustvar na svetu je besan na igra~e.Govore da su njihovi zahtevinenormalni, pogotovo kada jepoznato da u [paniji i Italijiima po 5 miliona neza-poslenih. Primera radi 120hiljada evra godi{nje,koliko tra`e igra~i uDrugoj ligi (~itaj drugojligi) mnogo je vi{e odplate koju primaju lekar,profesori, nau~nici u timzemljama. Ta~no je da su [panska,Engleska, Italijanska i Nema~ka liganajja~e u Evropi i svetu, ta~no je daklubovi ovih zemalja kao {to su Real,Barselona, Milan, Bajern potro{e godi{nje na poja~anja nastotine miliona Evra, a zvezde tih ekipa Ronaldo, MesiInijesta, Eto, Runi primaju nedeljno 250 hiljada evra, {toje mese~no ~itav milion, da dobro ste pro~itali million, dokpredsednici najja~ih dr`ava na svetu primaju oko 350 do400 hiljada evra godi{nje. Me|utim u sjaju najve}ih inajbogatijih klubova ne mo`e se sakriti ~injenica da ve}inaklubova grca u dugovima i jedva krpi kraj sa krajem. Zatosu mnogi klubovi iz prve i druge lige na ivici egzistenci-je. Giganti kao {to su Manchester, Juventus, Real i ostalisu prezadu`eni a igra~i tra`e jo{ i jo{ i ne interesuje ih dali d`ak ima dno. Mora se priznati da zbog Mesija, Inieste,Runija, Vidica, Ronalda, Etoa i ostalih fudbalskih zveda nastadione dolaze milioni posetilaca od kojih se ubiraju vre-lika sredstva. Zato se pitamo da li te zvezde stvarno misleda zaslu`uju tako nenormalno visoka primanja i da pri

s v a k o mnovom ugov-oru tra`e jo{vi{e, dokdrugi kojikao rade zanjih, nemajuni deli} nji-hove zarade.Posle sveganame}e sepitanje, {ta bise desilo akom i l i o n izaljubljenikau sport re{eda bojkotujusvoj dolazakna fudbalskei ko{arka{keme~eve i tosve zbog nji-hovih neza-j a ` l j i v i hz a h t e v a ,

ostanu kod ku}e, gledaju tv program ili odu dapogledaju neku bioskopsku ili pozori{nu predstavu.

[ta }e se desiti sa tim razma`enimzvezdicama ako gladni, zbog gladi ne dodju daih gledaju. Zato se stvarno mo`emo zapitati doklemo`e da ide njihovo moralno posrnu}e. [to sena{e lige i na{ih igra~a ti~e, oni hvala bogu ne

{trajkuju, ali ruku na srce oni ni{ta ni neigraju, oni samo nastupaju. Narod ipak

dolazi na stadione sa nadomda }e ne{to od igre ivite{tva videti, a skoro seuvek vra}a ku}i razo~aran,

jer nije video ba{ ni{ta. Itako iz nedelje u nedelju, samodokle. Mora se priznati da suna{i igra~i ve{tiji u izjavama pre

me~eva nego svojim fudbalskimume}em. Ali kada dodje

trenutak istine, da sepoka`u, njih nema nigde.Jedina njihova sre}a je u

lepom vremenu pa nemoraju da strahuju da }e dobiti

zapalenje plu}a zbog stajanja. Dobro je za njih{to se i kod nas danas, mnoge utakmice igrajupod svetlom reflektora, pa nema bojazni odsun~anice. Dok ovo pi{em pod jakim samutiskom jadnog izdanja na{a dva najbolja klubaZvezde i Partizana u kvali-fikacijama za ligu Evrope,kada je svaki pravizaljubljenik u fudbal i navi-ja~ ova dva kluba crveneood onoga {to su im igra~iprikazali. Tek kada smovideli kako dva najboljaSrpska tima bedno izgledaju,saznali smo istinu, gde namje pravo mesto. Ipak senadamo da }e biti boljejednoga dana. Ali niko nezna kada }e taj dan do}i, amo`e se dogoditi da to boljene dodje nikada. Zato dokjo{ ima vremena moramo seokrenuti prema svojoj deci,moramo prestati sa dovod-jenjem, bolje re~eno uvozompolovnih i penzionisanihigra~a. Moramo dati {ansuna{oj talentovanoj deci daigraju, moramo ih istrpeti dastasaju i postanu istinskiasovi, a ne da ih ve} sa 10ili 14 godina prodajemo nakilo stranim klubovima. Akotoga uskoro ne bude, na{emfudbalu i sportu u celini selo{e pi{e. Ako se ubrzo nere{i status na{ih sportista nana{im sportskim terenima,uskoro }e se saditi paprika iparadajz, beli luk i krompir.Dr`ava i zakon o sportu suna potezu, ukoliko ne po`ureve} sutra }e biti prekasno.

OGLEDALO JE LIST

KOJI NAS POVEZUJE!

REKLAMIRAJTE SE U OGLEDALU773.744.0373

P r i p r e m i o : M i l u t i n [ o { k i }

S P O R T

Page 3: Pi{e: Aleksandra Maksimovi} 2. deo POEZIJU ]E PISATI SVI, ALI … · 2017. 7. 22. · nisu zaobilazile mladog pesnika Branka Miljkovi}a. Dugo se prepri~avala tu~a koja se dogodila

25Septembar 2011. www.serbianmirror.com

Z A K O N

Za vreme boravka u inostranstvu,putna isprava slu`i njenom imaocuza dokazivanje identiteta i kao

dokaz o dr`avljanstvu Republike Srbije.Putnu ispravu sme da koristi samo

lice na ~ije ime je izda-ta.

Molimo da putne isprave zavreme boravka u inostranstvu ~uvate. Uslu~aju gubitka ili o{te}enja obratite senajbli`em diplomatsko-konzularnom pred-stavni{tvu Republike Srbije.

Potreban Vam je biometrijskipaso{ Republike Srbije:

Biometrijske paso{e RepublikeSrbije izdaju nadle`ni organi

unutra{njih poslova.Za sada zahteve za

biometrijske paso{e mo`etepodneti u diplomatsko - konzu-larnim predstavni{tvimaRepublike Srbije u inostranstvu

(na teritoriji SAD Ambasadi uVa{ingtonu ili generalnim konzula-tima u ^ikagu i Njujorku).

Da biste podneli zahtev zabiomerijski paso{ potrebno je dabudete li~no prisutni, kao i va{a malo-letna deca za koja podnosite zahtev. Uzzahtev obavezno prilo`iti slede}a doku-menta u originalu:

- uverenje o dr`avljanstvu (da nijestarije od {est meseci);

- doma}i izvod iz MK ro|enih (da

nije stariji od {est meseci);- dokument koji dokazuje Va{

identitet (na uvid): plavi paso{ ili li~nakarta.

Za sada molimo da unapredzakazujete termine za predaju zahteva ukonzulatu ili ambasadi, gde }ete dobiti idetaljnije informacije i odgovore na pitanjau vezi sa podno{enjem zahteva.

Zakonski rok za re{avanje Va{egzahteva je 60 dana.

Posedujete plavi

paso{ sa oznakom

„SR Jugoslavija”

Plavi paso{i sa oznakom „SRJugoslavija” va`e do 31. 12. 2011.godine. Do tada bi trebalo da izvr{itezamenu za biometrijski paso{ R. Srbije.Ukoliko niste obezbedili biometrijskipaso{ ili nemate vremena da ga obezbedi-ti, a isti~e vam stari plavi paso{, postojimogu}nost da ga, dok ne obezbedite bio-metrijski paso{, dobijete po posebnoj pro-ceduri, o ~emu }e Vas obavestiti Va{konzulat ili ambasada.

S obzirom da ve}i broj DKP

R. Srbije, na `alost, jo{ ne raspola`epotrebnom opremom za prijem zahteva zabiometrijske paso{e, preporu~ujemo

na{im gra|anima koji borave u inos-

transtvu da do daljeg iskoriste svaku pri-

liku da li~no podnesu zahtev za novi bio-

metrijski paso{ kod nadle`nog organa

unutra{njih poslova po mestu svog prebi-

vali{ta u Srbiji. Izdavanje biometrijskogpaso{a za gra|ane koji borave u inos-transtvu mogu}e je po posebnoj hitnoj pro-ceduri.

Izgubili ste putnu

ispravu u inos-

transtvu

Ukoliko ste izgubili putnuispravu na proputovanju, prijavite nes-tanak isprave policijskom organu zemljeu kojoj boravite i zatra`ite potvrdu o pri-javi gubitka. Sa tom potvrdom obratite senajbli`em diplomatsko-konzularnom pred-stavni{tvu R. Srbije, koje }e Vam, posprovedenom postupku utvrdivanja iden-titeta i dr`avljanstva, na osnovu utvr|enih~injenica, izdati putni list za povratak uSrbiju.

PUTNE ISPRAVE

Page 4: Pi{e: Aleksandra Maksimovi} 2. deo POEZIJU ]E PISATI SVI, ALI … · 2017. 7. 22. · nisu zaobilazile mladog pesnika Branka Miljkovi}a. Dugo se prepri~avala tu~a koja se dogodila

26 Septembar 2011.

N U M E R O L O G I J A

Pripremila:

Vesna S. Tomas

CHEIROCheiro (1866.- 1936.) je bio

jedan od naj~uvenijih vidovnjaka,

astrologa i najbolji poznavalac Kaldejske

numerologije. Rodjen je u Irskoj kao

William John Warner, medjutim bio je

znan i kao grof Louis Hamon, {to je

pokazivalo da je plemi}kog porekla. Imao

je {irok krug sledbenika. Njegovo ime

Cheiro izvedeno je iz re~i hiromantija.

JEDNOCIFRENI BROJEVI

od 1 do 9 I NJIHOV UTI-

CAJ NA SVOJE NOSIOCE

Kaldejska numerologija se zasnivana 9 osnovnih brojeva, koji su esencija svihprora~una, a sve iznad broja 9 je samoponavljanje. Svaki broj, bez obzira kolikou sebi sadr`i cifara lako se svodi na jedno-cifreni broj, sabiranjem s leva na desno.Poslednji jedini~ni broj koji se na krajupojavljuje, nazvan je duhovnim brojem.

Cheiro je kao osnovi~u za svesvoje prora~une prona{ao u devet jednocif-renih brojeva koji se nalaze u datumimarodjenja i predstavljaju klju~ za otkrivanjeljudske sudbine. Svaki od njih pripada jed-noj planeti koja kontroli{e sve na{e `ivotnesisteme. Jo{ od prastarih vremena njih suza prou~avanje koristili stari Kaldejci,Indijci, Egip}ani, Jevreji i drugi.

U osnovi ove nauke o brojevimaje misteriozni zakon vibracija. Dan rodje-

na daje klju~ni broj koji je u relaciji saplanetom istoga broja. On prestavljavibraciju koja nas prati kroz ~itav `ivot ikoja jeste ili nije u skladu sa na{imimenom kao i sa osobama sa kojima dolaziu neposredni kontakt.

BROJ 1

Planetarni ekvivalent broja 1 jeSunce. On predstavlja jedinstveni broj iz kogasu proistekli i svi ostali jednpocifreni brojevi.Jedinica inicira individualanost, stvara-la{tvo, i sve ostalo {to je pozitivno. Osobekoje pripadaju jedinicama tj. koje su rodjeneu danima broja 1 karakteri{e nesvakida{njakreatvnost, ma{tovitost i samostaslnost, ali itvrdoglavost u sadejstvu sa velikim egocen-trizmom. To su osobine svih koji su rodjeni1, 10, 19, ili 28 bilo kog meseca, a posebnoonima koji su rodjeni izmedju 21. jula i 28.avgusta, u zodija~kom periodu „Ku}e Sunca”ili od 21. marta do 28. aprila kad je Sunce uprole}noj ravnodnevnici. Zna~i da osobe kojesu rodjene u ovim posebno istaknutim peri-odima poprimaju osobine jedinica u znatnove}em nagla{enom stepenu.

Ljudi broja 1 su veoma uspe{ni izato im naj~es}e pripadaju i veoma visokepozicije u dru{tvu. Njihova jaka li~nost iautoritet, sna`no deluju na okolinu, aposebno u profesiji kojom se bave. Oni cel-oga `ivota vredno rade, jer ih enegijajedinice tera na stalni pokret i akciju.

Za osobe broja 1 po`eljno je dasvoje najbitnije planove i ideje iznose udanima koji vibriraju njihovim brojem, a tosu 1, 10, 19 ili 28 svakoga meseca, aposebno od 21. jula do 28. avgusta ili od21. marta do 28. aprila. Izvan svoga sop-stvenog broja dobro se sla`u sa 2, 4, i 7

odnosno sa onima koji su rodjeni 2, 4, 11,13, 16, 20, 25, 29, i 31, bilo koga meseca.

Sre}ni dani jedinici su nedelja iponedeljak, a naro~ito ako se poklapaju sadatumima njihovih brojeva, tj. 1, 10.,19 ili28 ili ako su datumi u vezi sa njihovimskladnim brojevima 2, 4, 7, odnosno 2, 4,7, 11, 13, 16, 20, 25, 29, i 31..

Boje koje donose sre}u ovomebroju su sve nijanse zlatne, `ute bronzanei zlatno mrke. Drago kamenje koje donosisre}u jedinicama je topaz, }ilibar, dijamant,kao i sve drugo u ovim bojama. Preporukajedinicama je da nose komad }ilibara nagoloj ko`i

BROJ 2

Broj dva ima simbol Meseca. Unjemu su sa`eti i `enski atributi Sunca paljudi koji pripadaju 1 i 2 iako su po karak-teru veoma razli~iti, vibracije su im medju-sobno harmoni~ne pa iz njih proizilazi jednadobra uzajamna kombinacija.

Osobe broja 2 su veoma emo-tivne, ma{tovite i romanti~ne. Vole umet-nost i pronalaze se u njoj. Kvaliteti su imokrenuti ka mentalnom nego ka fizi~komplanu, pa su shodno tome i uspe{niji uumnim zanimanjima. Dvojke mogu bitiinventivne isto kao i jedinice s tim {to imnedostaje njihova energi~nost u izno{enjusopstvenih ideja. Osobe broja 2 ostvarujupozitivne vibracije kako sa osobama broja1 tako i sa osobama u broju 7 tj. sa onimakoji su rodjeni 7, 6, ili 25 bilo kog mese-ca.

Kada se radi o najsre}nijim dani-ma za po~etak novog posla ili nekih drugihbitnih dogadjaja, dvojkama se preporu~ujudatumi koji proizilaze iz njihovog broja ato su 2, 11, 20, ili 29 bilo kog meseca.Naro~ito dobri periodi za va`ne aktivnostisu im aspektovani od 20. juna do 27. julau navedenim datumima.

Sre}ni dani za osobe broja 2 sunedelja, ponedeljak i petak, a posebno ako seoni uklapaju u datume 2, 11, 20, ili 29.nekoga meseca. Sre}u ovim osobama takod-je donose i brojevi koji su skladni sa nji-hovim 2 kao {to su 1. 4. 7. odnosno datumi1, 4, 7, 10, 13, 16, 19, 22, 25, 28, ili 31.

Negativnu stranu li~nosti osobebroja dva ~ine, mentalna uznemirenost, ner-

voza, nedostatkak kontinuiteta u poslu,stvarala{tvo, kao i sumnji~avost u svojesposobnosti. Posledice ovih stanja moguproizvesti melanholiju, utu~enost, kao ipovla~enje u sebe. Dvojke nesmeju da `ivesame, i po`eljno je da uvek budu u pozi-tivnom okru`enju.

Boje koje im se preporu~uju susve nijanse zelene, krem, i bele, a one kojetreba da izbegavaju su crna, purpurna, itamno crvena. Sre}no drago kamenje kao inakit su im biseri, mese~ev kamen, i bledozeleni kristali, a privezak koji bi trebalo dase nose direktno do ko`e je `ad.

BROJ 3

Planetarni ekvivalet broja 3 jeplaneta Jupiter, koja igra najva`niju ulogukako u astrologiji tako i u svim sistemima.Numerologije. Ovo je po~etak onoga {toimenujemo glavnom linijom snage koja sekre}e kroz sve brojeve od 1 do 9.

Postoji specijalan odnos premasvakoj trojci u seriji, kao {to su 3, 6, i 9,i svim njihovim zbirovima. Pomenuti bro-jevi sabrani na bilo koji na~in, uvek daju9, iz ~ega proizilazi da i ljudi broja 3, 6 i9, imaju potpuno medjusobno slaganje irazumevanje jedni za druge.

Broj 3 pripada svima onima kojisu rodjeni 3, 12, 21, ili 30, bilo koga mese-ca. Njegova snaga vibracije je jo{ mo}nijakod osoba koje su ba{ rodjene u „periodubroja 3” tj. od 19. februara do 27. marta,kao i od 21. novembra do 27. decembra.

Ljudi broja 3 su veoma jakeli~nosti, koje svoje ambicije i presti`nepozicije sti~u velikim i mukotrpnim radom.Njihov krajni cilj je da pomognu „svetu”,kroz razna dobro~instva. Oni su praviprimer izvr{ioca komandnih du`nosti i zatose rado povinjuju naredbama, koje bes-pogovorno izvr{avaju. Osobe broja tri ~estose uzdi`u i do najvi{ih pozicija u poslovi-ma kojima se bave, iako u tudjim o~imaostavljaju utisak velikih autoriteta, iza njihse krije ose}ajna i plemenita du{a.

Jedine lo{e osobine koje mogu daim se pripi{u su preterana sr~anost hiperak-tivnost i nezavisnost zbog koje ne vole dabudu u bilo kakvoj obavezi prema drugima.

Osobe broja 3 trebalo bi da svojeplanove i ciljeve iznose u datumima koji

vibriraju njihovim brojem, kao {to su 3, 12,21, ili 30. a naro~ito u periodu jake trojkeod 19. februara do 27. marta i od 21.novembra do 27. decembra.

Sre}ni dani su ~etvrtak, petak iutorak, s tim da je ~etvrtak najva`niji. Ovidani su posebno dobro aspektovani, ako sei datumi kao {to su 3, 12, 21, 30. uklapa-ju. Druga alternativa su dani koji proizilazeiz brojeva 6 i 9. (6, 9. 15, 18, 24, 27).Dakle ljudi broja 3 su u skladu sa osoba-ma koje pripadaju brojevima 6 i 9, kao idatumima koji proizilaze iz njih.

Sre}ne boje za ovaj broj su svenijanse sleza, ljubi~asta, ili purpurna, svenijanse plave, krem i ru`i~aste. Sre}ankamen im je ametist. Uvek trebaju da ganose sa sobom negde na goloj ko`i.

BROJ 4

Simbolika broja ~etiri je planetaUran. Ljudi ovoga broja imaju posebankarakter. Njihovi pogledi na `ivot u mno-gome se razlikuju od pogleda drugih. Urasparavama su uvek oportuni jer zastupajuneke svoje posebne stavove, koji odgovara-ju samo njima. Iako nisu skloni svadjama ivredjanju, gube mnoge bitne pozicije pa~ak i naklonost va`nih osoba. Oni stalnoimaju ose}aj da im neko radi iza ledja.

Privla~e ih socijalna pitanja ireforme svih vrsta gde su onda veoma poz-itivni i nekonvencionalni u svojim pogled-ima i mi{ljenjima. Bez obzira na lo{ekarakteristike koje im se pripisuju oni suizuzetno iskreni i po{teni i ako nekoga pri-hvate kao prijatelja bi}e mu odani i nausluzi do kraja `ivota.

^etvorke su indiferentne premaboga}enju. Ako i steknu veliki novacprema njemu se odnose na jedan specifi~anna~in tj. tro{e}i ga ili ula`u}i u veomaneprofitabilne ili nesvakida{nje stvari. Bitnoje ista}i za ove osobe da su sklone melan-holiji i depresiji, ako do`ive ve}i neuspeh ilirazo~arenje na li~nom planu.

Osobe broja 4 tj. one koje su rod-jene 4, 13, 22 ili 31 bilo koga meseca, aposebno rodjeni u periodu Sunca i Mesecapoja~a}e jo{ vi{e karakteristike svoga brojau periodima od 21. juna do 27. jula ili od21. jula pa do kraja avgusta (period Sunca).

[to se ti~e medjusobneprivla~nosti odnosno slaganja sa ostalimbrojevima za njih je najpo`eljnije da ostvaredobar kontakt sa brojevima 1, 2, 7, i 8.

Osobe broja 4 trebalo bi da svojeplanove i ciljeve iznose u datumima kojivibriraju nad njihovim brojem, kao {to su4, 13 22, ili 31, a naro~ito u periodu od22. juna pa sve do kraja avgusta.

Njihovi sre}ni dani su subota,nedelja, i ponedeljak a posebno kada seneki od ovih dana poklapa sa brojevima 4,13, 22 i 31 ili od onih koji ih zamenjujukao {to su 1, 2, 7, 10, 11. 16 , 19, 20, 21,25, 28 ili 29.

Sre}ne boje koje im sepreporu~uju su sve „medjunijanse”, „polu-tonovi” ili elekti~ne boje, kao {to je„Elekti~no plava” ili siva. Sre}ni dragikamen je safir svetao ili taman i trebalo bida ga nose direkno na ko`i.

nastavi}e se

KALDEJSKA NUMEROLOGIJA PO CHEIR-U

Page 5: Pi{e: Aleksandra Maksimovi} 2. deo POEZIJU ]E PISATI SVI, ALI … · 2017. 7. 22. · nisu zaobilazile mladog pesnika Branka Miljkovi}a. Dugo se prepri~avala tu~a koja se dogodila

Septembar 2011. 27www.serbianmirror.com

F E L J T O N

Pouzdano je da se najsposobniji vladar

u srpskoj istoriji i najve}i ktitor me|u

njima `enio bar pet puta. Neki

istra`iva~i veruju da ni to nije kona~an broj,

i da je toliko brakova bilo posledica

politi~kih, ali i nekih drugih razloga. Prvi

brak sklopio je, najverovatnije, negde 1271.

ili godinu kasnije sa izvesnom Jelenom koja

mu je rodila Stefana, naslednika, i Anu

(Nedu). O njoj se zna samo ime, poznato s

freske u manastiru \ur|evi stupovi. Izvesno

je i da nije bila (kako se dugo verovalo) k}i

drugog po redu Milutinovog tasta, tesalskog

despota Jovana I An|ela, s kojim se srpski

kralj orodio oko 1282. zarad zajedni-~kih

pohoda protiv vizantijskih Paleologa. Po

nekim naznakama, vrlo je mogu}e da je

prva Milutinova kraljica bila vlastelinskog

porekla. Tesalska kraljica, druga Milutinova

kraljica ~ije ime istorija ne pamti, bila je s

njim veoma kratko. Ve} 1283, borave}i u

gostima kod brata Dragutina, Milutin se

smrtno zaljubio u bratovljevu svastiku, mon-

ahinju Jelisavetu, jednu od sestara ma|arskog

kralja Ladislava IV. Ona je kralju rodila k}er

Caricu (Zoricu?), ali je njeno mesto u

mu`evljevom srcu dogodine zauzela Ana, k}i

novog srpskog saveznika, bugarskog cara

Georgija Tertera. Za Milutinovu naklonost

prema lep{oj polovini ~ove~anstva znalo se

nadaleko, pa je to, po jednima, iskoristio

vizantijski car Andronik II, kad vi{e nije

znao kako da iza|e na kraj sa Srbima. 44-

godi{njem srpskom kralju (pet godina stari-

jem od njega) ponudio je za `enu svoju

“{aljivu k}erkicu” Simonidu, dete od nepunih

{est godina. Po drugima, Milutin je procenio

da bi prijateljstvo s Vizantijom podiglo ugled

tad ve} vrlo mo}noj i bogatoj Srbiji i

zatra`io ruku careve sestre Jevdokije. Znaju}i

da bi mu to bio peti brak i da je svojim pos-

tupcima prema `enama sabla`njavao Evropu,

Jevdokija odbija prosidbu. Car mu onda nudi

k}i Simonidu, pod uslovom da je gaji kao

k}erku dok ne napuni dvanaest godina i da

poni{ti sve ranije brakove. Milutin pristaje.

Teodor Metohit, carigradski diplo-

mata, nau~nik i knji`evnik, koji je s vizan-

tijske strane ugovarao svadbu, ostavio je

zanimljiv opis jednog od Milutinovih

dvorova (verovatno skopskog). Sve je tu

vidno odudaralo od prizora {to su ga,

tridesetak godina ranije, carigradski iza-

slanici zatekli u sirotinjskom i priprostom

domu Milutinovog oca Uro{a. (“Ceo dvor

blje{tao je od svilenih i zlatom vezenih

tkanina...”). Op{ti procvat omogu}en je

eksploatacijom sedam rudnika srebra, odak-

le je finansirana i srpska vojna mo}, jer

Milutin po~inje da uzima i ve}e najamni~ke

jedinice. Me|utim, njegov peti brak

prouzrokovao je ozbiljne porodi~ne i

dr`avne razmirice. Pre svega, raskid i dese-

togodi{nji rat s Dragutinom, sukobi s

majkom, nezadovoljstvo i buna njegovog

naslednika Stefana, koji se upla{io da }e

Simonidina lukava majka Irina Jolanta (s

kojom je, po nekima, ~ekaju}i da njegova

mala kraljica odraste, Milutin imao strasnu

ljubavnu vezu) uspeti da jednom od svojih

sinova osigura srpski presto... Milutin je

kasnije umro od {loga, u svom dvoru u

Nerodimlju (pored Uro{evca). Sahranjen je

u manastiru Banjska, otkud su 1389, nje-

gove mo{ti prenesene u Trep~u, pa u Sofiju

(1460), gde se i danas, pred oltarom

tamo{nje Saborne crkve, nalazi njegov

}ivot. Po nekim izvorima, Simonida je kao

monahinja u Carigradu bila `iva 1340.

Nastavljamo feljton o najve}im ljubavima na{ih vladara. O `enama koje su uspele da osvoje srca velikih dr`avnika i motivi{u ih za velike uspehe u ratovima i plemenitosti u miru.

STEFAN URO[ II MILUTIN INJEGOVE KRALJICE

Stefan Uro{ II Milutin

Page 6: Pi{e: Aleksandra Maksimovi} 2. deo POEZIJU ]E PISATI SVI, ALI … · 2017. 7. 22. · nisu zaobilazile mladog pesnika Branka Miljkovi}a. Dugo se prepri~avala tu~a koja se dogodila

28 Septembar 2011.

A S T R O L O G I J A

HOROSKOP ZA SEPTEMBAR 2011.

OVAN

Posao: Sve do 10. septembra se mo`ete idalje {iriti i raditi na unapredjivanju va{ihposlovnih promena. Ostatak mesecamora}ete se posvetiti administrativnimposlovima, kao i analiti~kom sredjivanjudosada{njih poduhvata.Ljubav: Posle burnih i uzbudljivog dana,sada sledi log~niji odnos i pristupljubavnom `ivotu. To }e trajati sve do 16.septembra, a zatim sledi neodgovaraju}asituacija, jer vi ne volite dvosmislene ilinejasne odnose.Zdravlje: Mu~nina.

BIK

Posao: U ovom mesecu sledi smirivanje isredjivanje svega onoga {to se izde{avalo upredhodnom periodu. U stvari, sada trebasve da dodje na svoje mesto, a sve tonaro~ito po~inje od 7. septembra.Ljubav: I na ljubavnom planu je isto takovreme za smirivanje “trusnog” tla, ali nar-avno, sa povoljnim ishodom. Sve do 16.septembra se treba rukovoditi logi~nim iracionalnim odnosima na ovom polju. A unastavku meseca morate biti elasti~ni iobazrivi.Zdravlje: Solidno, ali vu~ete posledicepredhodnih godina.

BLIZANCI

Posao: Sve do 9. septembra se mo`eteoslanjati na podr{ku i zaledjinu sponzora ililjudi od uticaja. Pri tom i dalje morate bitiveoma prisebni, prakti~ni i konkretni.Odmah posle toga, do kraja meseca slediperiod koji }e to od vas nagla{eno tra`iti izahtevati.Ljubav: U sred veoma zahtevnog meseca,od 16. septembra ima}ete povoljan period,ali koji nije za neko ve}e opu{tanje, negosamo povoljnost za veoma ozbiljan pristupva{em ljubavnom `ivotu.Zdravlje: Morate da se oslobadjate nervozei pritiska.

RAK

Posao: Ovog meseca, va{e poslovno poljeje sasvim zadovoljavaju}e, iako se viose}ate optere}eno, {to je posledica drugihstvari. Periodi pre i posle 11. septembra seprelamaju, ali se razlikuju samo po na~inui intezitetu.Ljubav: I dalje se ophodite kao “gazda”svog ljubavnog `ivota, iako vam je ljubavniose}aj oslabio i vi{e se rukovodite racional-nim. Tako je do 16. septembra, a posle jeto nemogu}e zbog dvojnosti koje vas pri-tiskaju.Zdravlje: Optere}enost.

LAV

Posao: I dalje je va`an i povoljan periodza razvoj promena na va{em poslovnompolju. Nagle promene nastaju 9. i 10.septembra. Na taj na~in ulazite u

racionalniji tempo i tako }e ostati dokraja meseca.Ljubav: Do 14. septembra }e biti racional-izovano va{e ljubavno polje i bi}euglavnom sve jasno. Medjutim, posle ovogdatuma, slede dani u kojima }ete biti udilemi izmedju dve situacije, i odluka nijelaka.Zdravlje: Promenljivo.

DEVICA

Posao: Prva dekada ovog meseca }e bitijo{ uvek naporna i veoma aktivna. Od 8.septembra, po~inju da se smenjuju novesituacije na va{em poslovnom planu i to uva{u korist.Ljubav: Sve do 19. septembra stepokriveni i za{ti}eni svojom sre}nomzvezdom. Posle ovog datuma je situacijasli~na, ali ipak na neki dvojni na~in,druga~ija. U svakom slu~aju, sve je pod-mireno.Zdravlje: Povoljno.

VAGA

Posao: Do 11. septembra ste pod delimi~nopovoljnim okolnostima ili okriljem nekogpreostalog galantnog za{titnika. Posle ovogdatuma mo}ete da se snalazite na neki

drugi na~in.Ljubav: [to se ljubavnog `ivota ti~e,situacija je povoljna, posebno od 16. sep-tembra, kada ulazite u nagla{en i intezivanperiod. Ve} od ovog datuma dobi}etepovoljne impulse.Zdravlje: Izdr`ljivo.

[KORPIJA

Posao: Jo{ uvek naporan poslovni period itraja}e sve do 9. septembra. Te`ine seogledaju u tenziji koja je na neodgovaraju}ina~in u odnosu na va{ na~in rada irazmi{ljanja.Ljubav: Ljubavni `ivot je povoljniji uprvoj polovini ovog meseca, tj. sve do 18.septembra. U nastavku meseca se morarazvijati diplomatski smisao za ljubav.Zdravlje: Solidno.

STRELAC

Posao: Jo{ uvek povoljne okolnosti trajusve do 11. septembra. U tom periodumo`ete sa lako}om razvijati va{e uve}aneplanove, a posle ovog datuma }ete moratida se bavite detaljima.Ljubav: Za ljubavno polje vam je povoljni-

ja druga polovina ovog meseca, jer sve do15. septembra }e se od vas tra`iti i zahte-vati racionalno i analiti~no pona{anje.Zdravlje: Promenljivo.

JARAC

Posao: Po pitanju posla, za vas je ceoovaj mesec odgovaraju}i. Razlika jesamo u tome {to se razlikuju na~ini iintezitieti, ina~e, odgovaraju vam obasistema.Ljubav: [to se ljubavi ti~e, povoljnijiaspekti vam se pru`aju tokom dobrog delaovog meseca, tj. sve do 19. septembra.Preostali dani }e biti optere}uju}i za vas,zato {to nije konkretan.Zdravlje: Izdr`ljivo.

VODOLIJA

Posao: Od vas se tra`i po{tovanje pravilau prvoj dekadi meseca, i vi se sa tim te{kosla`ete. Medjutim, i preostali dani u mese-cu }e od vas zahtevati ne{to {to vi nevolite – a to je odgovornost.Ljubav: [to se ljubavnog `ivota ti~e, svedo 16. septembra bi}ete optere}eni nekim,za vas, dosadnim detaljima. Posle ovogdatuma je taj opu{teniji na~in i odnos,iako je pro`et laganim te`inama izpro{losti.Zdravlje: Zadovoljavaju}e.

RIBE

Posao: Ovaj mesec po~injete sapoja~anim konkretnim zahtevima kojivama ne prijaju. Ose}ate se nesastavljenosa svojim obavezama. A u drugom delumeseca je neodredjeno, pa ni to nije povolji.Ljubav: Sli~no }e biti i na ljubvnmplanu, s tim {to bi trebalo obratiti pa`njana 11; 12; i 13. septembar. Ostali danisu uglavnom zahtevni za vas i to zbogva{eg rasplinutog odnosa u ljubavnom`ivotu.Zdravlje: Opu{tajte se.

Autor: astrolog Ru`ica Rako~evi}, skyp: ruzica_rakocevic

Page 7: Pi{e: Aleksandra Maksimovi} 2. deo POEZIJU ]E PISATI SVI, ALI … · 2017. 7. 22. · nisu zaobilazile mladog pesnika Branka Miljkovi}a. Dugo se prepri~avala tu~a koja se dogodila

29Septembar 2011. www.serbianmirror.com

P O R O D I C A

Ponekad je dovoljan i malo pa`ljivijipogled u ogledalo da biste videli {tase dogada u va{em organizmu.

Zahvaljuju}i pomo}i medicinskihstru~njaka, evo nekoliko oboljenja koja sena taj na~in mogu otkriti.

1. U{i

Tvrdi ~vori}i na spoljnim uglovi-ma uveta mogu da signalizuju kostoboljuili da budi znak pove}ane koli~inemokra}ne kiseline u }elijskom tkivu. Zatotreba izbegavati alkohol i hranu s visokimsadr`ajem purina (iznutrice, piletinu imahunarke), koji pospe{uje stvaranjemokra}ne kiseline.

2. Nos

Tvrda ko`a oko nosa mo`eupu}ivati na rozaceu. Ovo ~esto i hroni~nooboljenje javlja se usled zakr~enja krvnihsudova na licu, pa nos tada postajebaburast i ote~en. Ukoliko imate ovajproblem, izbegavajte konzumiranjeza~injene hrane i alkohola, kao i izlaganjesuncu.

3. Ko`a

Crvenilo na licu mo`eukazivati na sr~ana oboljenja,lupus ili menopauzu, ako jeu pitanju `ena.

Ote~eno licemo`e biti znakoslabljenog rada {titaste`lezde, a kad {titnja~asporije radi, metabo-lizam se usporava, {todovodi do pove}anjatelesne te`ine,uklju~uju}i i lice.

Bolna i suvako`a, koja tera na ~e{anje,obi~no je simptom ekcema.

Ako je ko`a licaveoma bleda, to ukazuje na ane-miju i nedostatak gvo`|a u orga-nizmu.

4. Kosa

Bubrezi kontroli{u rast kose,plu}a sjaj, a slezina stvaranje peruti. Kadkosa po~ne da sedi, to je znak da se tro{i`ivotna energija iz bubrega, a u slu~aju daslezina dovoljno ne nahrani ko`u, stvarase perut, {to ukazuje i da je kvalitet krvilo{.

5. O~i

Obe{eni kapci mogu upu}ivati namo`dani udar i u retkim slu~ajevima narak plu}a. Crvenilo o~iju naj~e{}e jebezopasno. Ipak, ako primetite da su beon-ja~e ~esto crvene, to mo`e biti povezano spovi{enim krvnim pritiskom ili visokomtemperaturom. Crvenilo o~iju mo`e biti iposledica upale ro`nja~e oka ili alergijskogkonjuktivitisa.

Titranje oka javlja se usled poja-canog stresa. Ukoliko to stanje traje du`eod sedam dana, mo`e ukazivati na multi-plu sklerozu.

Beli prsten oko {arenica mo`ebiti znak povi{enog holesterola. Osim

toga, na ivicama kapaka ili na ko`i okoo~iju mogu se pojaviti male

bele ta~kice, koje su zapra-vo naslage holesterola.Bledi kapci znak suanemije.

6. Usne

Suve, ispu-cale i bolne usnemogu zna~iti davam nedostajegvo`|a u krvi ili

vitamina B2. Drugimogu}i uzrok ovih

simptoma su dijabetes,koji jo{ prate `e|, umor i~esti odlasci u toalet.

Vesna Tomas

nutricionista

LICE JE OGLEDALO NA[EG ZDRAVLJA

M A L I O G L A S IPOSAO

Potrebne energi~ne osobe za rad u marketin{kom delu na{eg lista,

zainteresovani pozovite na 773.744.0373

********** Potrebna `ena za ~uvanje dece i pomo} u kuci

u Arlington Heights-u, 3 dana nedeljno.

Pozovite Draganu ili Nikolu na telefon (773) 524-9945.

********** Jobs for students came to US through Work And Travel program

(J-1) visa. Tel.1847-409-4024 Yuriy

Kreatori su vratili na scenu modusedamdesetih, tako da u nji-hovim kolekcijama preovla|uju

duga~ke suknje ihaljine, dugi krzneniprsluci, gorilarukavi, a od boja suaktuelne kraljevskoplava i boja senfa.Dugi krzneni prslukdominira u gotovosvim dizajnerskimkolekcijama.

Prsluk odve{ta~kog krzna, uzpantalone, farmericeili suknju i ~izme,dovoljan je za jesen-ji glamur.

Stari dobrisomot kreatori su izvukli iz zaborava idali mu po~asno mesto na modnim pista-ma. Napravite mu i vi mesto u svomormaru. Dovoljno je imate jednekvalitetne pantalone ili blejzer od somota,koje }ete mo}i da kombinujete sarazli~itom garderobom.

Pro{logodi{nji neo~ekivanipovratnici, cipele na {pic, osvojile su kakosvet visoke mode tako i ulice, pa }e i ove

sezone biti jedan od vode}ih trendova.Modne ku}e predla`u i cipele dogle`njeva orginalnih dezena i na pertlanje,

ukra{ene krznom,perjem ili unikatnimprintom, kao ibezvremenske visokecrne ko`ne ~izme.Nezaobilazno ime usvetu `enskih cipela,Christian Louboutinza predstoje}usezonu sugeri{eintenzivne boje,{arenilo i naravnoelegantne visokepotpetice.

^ i z m i c ejarkih boja poputljubi~astih ili `utih

nijansi savr{en su odgovor na tmurne ihladne dane. Ove zime ne smete pro}i bezbar jednog detalja od perja.

Ako mislite da bi krzno na vamadelovalo prenapadno, a ne znate kako bise uklopilo u va{ stil, nosite pero kaoukras za kosu, bro{ ili dodatak na ta{nici.Za one smelije kretori predla`u haljine ijaknice sa materijalima kroz koje su pro-tkana kratka perca.

MODNI TRENDJESEN 2011

Page 8: Pi{e: Aleksandra Maksimovi} 2. deo POEZIJU ]E PISATI SVI, ALI … · 2017. 7. 22. · nisu zaobilazile mladog pesnika Branka Miljkovi}a. Dugo se prepri~avala tu~a koja se dogodila

30 Septembar 2011.

^ E S T I T K E

Enigmatiku pripremio: Cvijan Hercegovac

SSSS RRRR EEEE ]]]] AAAA NNNN RRRR OOOO \\\\ EEEE NNNN DDDD AAAA NNNN

^estitka za najbolju frizerku u gradu^ikagu, iz salona Le French Twist Bany,

za sre}an ro|endan i dug `ivot, `eli Sally sa redakcijom Ogledala.

Sre}an rodjendan babiOmerki i da jo{ dugo,

dugo `ivi u sre}i izdravlju `eli

Aleksandar sa tatom Sa{om i

bakama Sekom i Slavicom.

SPECIJALNE ^ESTITKE ZA SRBIJUZa Ni{ku Banju

Bojanu @ivkovi}u i Stefanu @ivkovi}u Iskrene i srda~ne ~estitke uputili su im

njihovi iz ^ikaga: Slavica, Sa{a, Aleksandar jr, Petar i Lejla. Iskrene

~estitke sti`u i iz Montreala od Jelene i Milana…

Z A ^ I K A G OMili Filipovi}, Biljani Miljkovi}, Ma{i Leki},Sanji Popov, Adrianu i Sofiji Ciscato, MiliciDalipovi}, Dejanu Vu~i}u,Rajku Isakovi}u i

Slavici Petrovi}.

Tomislavu Mini}u, sre}anrodjendan, dug i miran

`ivot `ele njegovi izNovog Sada: }erke

Marina i Jelena, sinDu{an, unuk Jovan i zet

Marko. Iskrenim ~estitkama pridru`uje

se Slavica sa redakcijom.

SSKKAANNDDII UUKKRR[[TTEENNIICCAA

RE[ENJE: Vodoravno - predumisljaj, eukaliptusi, naiva, Orsk, ZN, aga, akov, idila, juani, jacanje, sram, a,

ocena, Ice.

UUKKRR[[TTEENNIICCAA

VODORAVNO: 16.Srpski narod, 17.Tanka, gipka {iba, 18.Povoljni u~inci, dobici, zarade, 19.Notasolmizacije, 20.Popravak, reparatura, 21.Dinje i lubenice, 22.Crnogorska luka, 23.Po ro|enju, poreklom, 24.Jedna od SAD - a, 25.Ilinois, 26.Uspe{na `ena u zavodjenju, 27.Li~na zamenica, 29.Jod, 30.Ne{to {tove`e, povezuje, 31.American Musical Instrument Society (skr.), 33.Osnova, osnovna misao, 34.Klizava,35.Vrsta `abe, 36.Makarska, 37.Sr~ani udar, kap, 38.Oregon, 39.Ljubi~ast, 40.Posudica za pepeo i opu{ke,41.Mera primenjena zbog krivice, 42.Dvojezi~ni ~asopis ( srpski i madjarski) za knji`evnost iz Kanji`e,43.Trska, rogoz, {iprag, 44.Legal Services Network 45.Svakolik, svekolik, 46.Re~ za superlativ, 48.Li~nazamenica, 49.Sklona gnevu, srd`bi, naprasita, preka, razdra`ljiva, 50.Delovi molekula, 51.Pritoka Dunava uAustriji, 52.Seljenja, migracije, kretanja, 53.Biv{i fudbaler Crvene Zvezde i reprezentativac, Petar.USPRAVNO: 1.Srpska dr`ava na Balkanu, 2.Fudbalski klub iz Madrida, 3.Bor, 4.Izvr{ni odbor, 5.Voditinekoga pokazuju}i mu put, 6.Te`nje za saznanjem, znati`eljnosti, 7.Novinarka - pisac uvodnih ~lanaka,8.Zatvor, robija, 9.Kalijum, 10.Vrsta duva~kog instrumenta, 11.Ronald, 12.Osoba istog mi{ljenja, 13.Imebeogradske glumice Pe{i}, 14.Ime i prezime junaka iz Prvog srpskog ustanka, herojski poginuo na Ljubi}u,15.Industrija nafte, 17.Isto~na hri{}anska vera, srpska religija, 18.Kralj u {ahu, 20.Radijus, 24.Bo~ica, stak-lenka ( madj. pokr.), 26.Dr`avni slu`benik koji skuplja porez, 27.Aluminijum, 31.Deo te~nosti, kaplja,32.Polisaharid sastavljen od ostataka D - i L -galaktoze, 33.Na krasan na~in, 34.Praviti testo, 35.Deo telakornja~e, 36.Radnik na pilani, 37.Drugi samoglasnik i 30. slovo azbuke, 39.North, 40.Bez opasnosti,42.Lopta izvan igre, 43.Ono {to se kuje ili se mo`e kovati, 46.Mostar, 47.Natrijum, 49.Razred, 50.Slovoispred L, 51.Uran.

RESENJE:Vodoravno - Srbi, prut, koristi, re, opravak, bostan, Bar, rodom, Montana, IL, zavodnica, ona,j, poveznica, AMIS, a, okosnica, kliska, krastaca, Ma, slog, ORE, lila, pepeljara, kazna, Orbis, sevar, LSN,vaskolik, naj, oni, ljuta, atomi, In, pokreti, Krivokuca.

Page 9: Pi{e: Aleksandra Maksimovi} 2. deo POEZIJU ]E PISATI SVI, ALI … · 2017. 7. 22. · nisu zaobilazile mladog pesnika Branka Miljkovi}a. Dugo se prepri~avala tu~a koja se dogodila

31

P O R U K E

Septembar 2011. www.serbianmirror.com

Page 10: Pi{e: Aleksandra Maksimovi} 2. deo POEZIJU ]E PISATI SVI, ALI … · 2017. 7. 22. · nisu zaobilazile mladog pesnika Branka Miljkovi}a. Dugo se prepri~avala tu~a koja se dogodila