pomen uravnotežene prehrane vrtnin z mikro in makro hranili · 2013-12-13 · pomen uravnotežene...

Pomen uravnotežene prehrane vrtnin z mikro

in makro hranili

Dr.sc. David Gluhi ćPoljoprivredni odjel Poreč

Veleučilište Rijeka, Hrvatska

Gordana Veber, dipl.ing.agr.Jurana d.o.o., Maribor

Lombergarjevi Dnevi, 2. zelenjadarski posvet, Maribor 2013.

Osnovne gnojidbene potrebe povr ća

� Podjela povrća u grupe:� Lisnato (salata, špinat, blitva)� Plodovito (rajčica, krastavac, paprika)� Korijenasto (mrkva, repa)� Mahunasto (grašak, grah, bob)� Kupusnjače (kupus, kelj, cvjetača, brokula)

� Svaka grupa povrća, značajno se razlikuje u tehnologiji gnojidbe , ali i ostaliim agrotehničkim čimbenicima.

Potrebne koli čine hraniva za prinos povr ća

� Za 1.000 kg ploda krumpira treba:� 32-35 kg dušika (N)� 12-14 kg fosfora (P2O5)� 65 kg kalija (K2O)

� Za 1.000 kg kupusa/kelja:� 4-5 kg dušika (N)� 1,3-1,5 kg fosfora (P2O5)� 50 kg kalija (K2O)

� Za 1.000 kg zelena salata:� 3-3,5 kg dušika (N)� 1,2-1,3 kg fosfora (P2O5)� 7,5 kg kalija (K2O)

SU

HA

TVA

R (

Suh

a sn

ov)

Problem planiranja potrebne koli čine gnojiva za gnojidbu povr ća (4):

Gdje je problem? U ISKORISTIVOSTI GNOJIVA U TLU

Iskoristivost gnojiva u tlu:

• Ako dodate 10 kg dušika (N) – biljka će iskoristiti 6-8 kg (ili 60-80%)

• Ako dodate 10 kg fosfora (P2O5) – biljka će iskoristiti 0,5-1,0 kg (ili 5-10%) !!!

• Ako dodate 10 kg kalija (K2O) – biljka će iskorisiti oko 5-6 kg (ili 50-60%)

1. Koli čina hraniva u tlu (na osnovi analize tla) – NE MOŽE se planirati program gnojidbe bez analize tla

2. Iskoristivost hraniva/gnojiva u tlu

Problem planiranja potrebne koli čine gnojiva za gnojidbu povr ća:

3. Međuodnos dužina vegetacije – prinos – potrebna koli čina hraniva

Kratka/srednje/duga vegetacija

Mali/srednji/visoki prinos

Mala/srednja/visoka potreba za hranivima

!!! Najgora kombinacija: kratka vegetacija-visoki p rinos-srednja potreba za hranjivima (salata)


4.1 Antagonizmi elemenata u tlu (makro i mikro elemenata)


4.2 Antagonizmi elemenata u tlu (makro i mikro eleme nata)

Zašto je gnojidba važna?

Jedino gnojidba (gnojiva) DIREKTNO utječe na visinu PRINOSA kulture (povrća)

=

Ostali zahvati (zaštita bilja, navodnjavanje, obrada tla i dr.) imaju samo INDIREKTAN

utjecaj na PRINOS kulture.

Zašto je gnojidba važna? PRINOS (1).

PRINOS

OVERINVESTMENT

GNOJIDBASJEME PESTICIDI NATAPANJE MEHANIKA

Zakon o minimumu (Justus von Liebig, 1803-1873)


PRINOS

OVERINVESTMENT



Kako ostvariti maximalni prinos?

Analiza tla( i vode)

Dodavanje gnojiva

(gnojidba; plan gnojidbe)

Kontrola stanja hraniva

(analiza tla/biljka/voda)

Problemi u gnojidbi (6)

� Višak nitrata = organska tvar� Problem nedostatka kalcija (Ca)� Iskoristivost fosfora� Biostimulatori; gnojiva, da ili ne?� Manjak CO2 = slaba fotosinteza� Mikoriza � ............

Problem 1. Višak nitrata –organska tvar u tlu

Nitrati (NO3): (pozitivno)� Biljka lako usvaja nitrate (zajedno sa

vodom; nije potrebna velika energija)� Metabolizam nitrata je brz i lagan� Nitrati se mogu koristiti u gnojidbi putem lista

(folijarno ) i u gnojidbi putem tla (prihrana, fertirigacija )

� Nitrati su nužni za ostvarenje visokog prinosa


Nitrati (NO3): (negativno)� Višak nitrata u biljci je štetan (zdravstvena

ispravnost hrane )� Višak nitrata potiče bujan rast biljke (slaba

otpornost na bolesti i štetnike ); slaba kvaliteta plodova

� Nitrati se ne mogu vezati u tlu (anioni se ne vežu na minerale gline); vrlo lako se ispiruiz tla (gubitak dušika)


Izvor nitrata u gnojidbi povr ća:1. Mineralna gnojiva (KAN, Amonij-nitrat, Ca-

nitrat i dr.) – “kontrolirani ” izvor nitrata (npr. Ca-nitrat sadrži 15,5% NO3; gnojidbom od 100 kg Ca-nitrata u tlo smo dodali 15,5 kg 15,5% NO3)

2. Organska gnojidba (stajski gnoj, Stallatico i dr.) – “nekontrolirani ” izvori nitrata (NO3 se oslobađa u procesu mineralizacije organske tvari)


Prosječna doza stajskog gnoja je 40-50 t/ha (ima i više) ili 2,5-3,0 t/ha (tvornički prerađeni stajski gnoj – Stallatico, Siforga i sl.)

Mineralizacija organske tvari:� Važan proces jer biljka ne može direktno usvojiti o rgansku

tvar – procesom mineraliacije organska tvar se razgra đuje na mineralni dio (NH4 �� NO3) i organski dio (humusne kiseline)

� Brzina mineralizacije ovisi o:� Temperaturi� Vlagi tla� pH vrijednosti


Dozvoljena količina nitrata (NO3) u povrću:� Zelena salata...... 3.500-4.500 mg/kg� Sviježi špinat....... 2.500-3.000 mg/kg� Smrznuti špinat... 2.000 mg/kg

� Dozvoljena količina za odrasle je: 300 mg/1 dan !!! (100 grama sviježe salate?!!?) �osim povrća nitrati su prisutni u konzerviranom mesu, vodi i dr.)


Kako smanjiti koli činu nitrata (salata, špinat i ostalo “zimsko” povr će)?

1. Kontrolirati mineralnu gnojidbu (plan gnojidbe )2. Smanjiti unos organske tvari u tlo (min. za 50%)

– za ostalih 50% dodati huminske kiseline (krajnji produkt mineralizacije organske tvari)

3. Korisiti N-gnojiva sa produženim efektom(metilen-urea i dr.)

4. Usporiti metabolizam nitrata u biljci (folijarna gnojidba gnojivima na bazi mangana (Mn) )


Huminske kiseline (1):� Porijeklo iz leonardita (Amerika)� Krajni produkt mineralizacije organske tvari;

bez problema “nekontrolirane” mineralizacije

� Brza reakcija u tlu� Pozitivno djeluje na sva kemijska i fizikalna

svojstva tla


Huminske kiseline (2):� Potpuno siguran proizvod

� Ne sadrži teške metale (za razliku od organskog gnojiva “sumnjiva” porijekla)

� Bez natrija (Na) – 100% sodium free� Bez sjemenki korova� Bez fitotoksičnog učinka


Huminske kiseline (3):� Jednostavna primjena

� Tekuće huminske kiseline mogu se primjeniti u sustavima fertirigacije ili granulirane

� Visokokoncentrirani proizvod (ukupno godišnje 20-50 lit./ha)

� Trenutačni učinak (u tlu i biljci)� 100% vodotopive� Potpuno kompatibilne sa ostalim gnojivima


UTJECAJ HUMINSKIH KISELINA NA STRUKTURU TLA

Mineralizacija organske tvari u tlu


� Sažetak:� Smanjiti količinu nitrata u tlu� Smanjiti unos organske tvari u tlo� Koristiti huminske kiseline (brz i dobar

učinak; nije potrebna mineralizacija)

Problem 2. Nedostatak kalcija

� Vršna trulež plodova (BER)Slika 1. Simptomi vršne truleži plodova

rajčice i paprike


� Phytophtora (nije BER; nije nedostak kalcija)Slika 3. Simptomi infekcije Phytophtorom

Nedostatak kalcija


� Uzorci nedostatka kalcija (8):� Nedovoljna koli čina kalcija u tlu (zoni korijena)� Stres nedostatka/nagle promjene u vlažnosti tla� Korištenje veće količine dušika u amonijskom obliku� Nedovoljna količina fosfora u tlu i biljci� Prekomjerna gnojidba kalijem, magnezijem i dušikom� Niska pH vrijednost tla (kisela tla)� Niska temperatura tla (hladno tlo; rani rokovi sadnje

rajčice)� Mehanička oštećenja korijena (prilikom plitke obrade tla)

Problem 2. Nedostatak kalcijaNedovoljna koli čina kalcija u tlu (zoni korijena).� Za prinos od 100 t/ha raj čice potrebno je osigurati oko 170

kg/ha Ca 2+

� Prilikom pripreme tla za uzgoj rajčice potrebno je provesti kemijsku analizu tla .

� Ukoliko se utvrdi da je tlo kiselo (pH < 6,0) obavezno treba provesti kalcifikaciju tla .

� Ukoliko se vrši kemijska analiza tla, količina Ca u tlu za uspješan uzgoj rajčice trebala bi biti najmanje oko 900 kg/ha Ca (za dubinu tla do 30 cm dubine). Ukoliko je količina raspoloživog kalcija manja, pojava vršne truleži ploda je vrlo vjerovatna.

� Isto tako, tijekom rasta rajčice potrebno je pratiti i količinu kalcija u biljci. Optimalna količina Ca u biljci (listu) u vrijeme prije cvatnje iznosi 1,25-3,20%.

Problem 2. Nedostatak kalcijaDodavanje kalcija prije sadnje:� Kalcifikacija � Proizvod: Agrocal Ca+Mg (Holcim d.o.o., Hrvatska) � Dva tipa proizvoda: praškasti i granulirani


Novi proizvodi na tržištu: Ca-helat, Ca-LSA compleks, Ca u karboskilnom obliku


Stres nedostatka/nagle promjene u vlažnosti tla.

� Usljed prekomjerne vlažnosti tla (tla težeg mehaničkog sastava-glinena tla ili nepravilne primjene sustava navodnjavanja) dolazi do procesa asfikcije (nedostatka zraka) korijena u tlu, i time značajnog smanjenja transpiracije

Problem 2. Nedostatak kalcijaOstali čimbenici koji uvjetuju nedostatak kalcija u biljci.� Korištenje ve će koli čine dušika u amonijskom obliku. Dobro je

poznato da primjena amonijskog oblika dušika potiče nastajanje vršne truleži ploda, pa je stoga potrebno izbjegavati upotrebu dušičnih gnojiva na bazi amonij-sulfata ili amonij-nitrata.

� Nedovoljna koli čina fosfora u tlu i biljci. Prema podacima neki istraživača, pojava vršne truleži ploda, u uvjetima ograničene opskrbe kalcijem, učestalija je kod biljaka kojima nedostaje fosfora. Kontrolu količine fosfora potrebno je provesti folijarnom analizom lista. Optimalne količine fosfora u listu iznose 0,4-0,7%.

� Prekomjerna gnojidba kalijem, magnezijem i dušikom. Prilikom prekomjerne gnojidbe kalijem, magnezijem i dušikom (naročito amonijskim oblikom) dolazi do antagonizma u usvajanju kalcija iz tla. Isto kao i fosfor, količina kalija, magnezija i dušika provodi se folijarnom analizom lista. Optimlane količine iznose; kalij (K) 4,0-6,0%, magnezij (Mg) 0,4-0,7% i dušik (N) 4,5-5,0%.


Sažetak:1. Provjeriti pH tla2. Obaviti kalcifikaciju3. Pratiti vlažnost tla4. Pratiti količinu Ca i ostalih elemenata u listu5. Vršiti gnojidbu kalcijem (fertirigacija i

folijarno)

Problem 3. Iskoristivost fosfora (P)

P2O5

Kalcij (Ca)

Temperatura (min. 13 C)

Razmak od

korijena

Problem 3. Iskoristivost fosfora (P)Iskoristivost fosfora u tlu ovisi:� Koli čina iona kalcija u tlu (Ca2+). Postoji izrazito nepovoljna

međusobna reakcija između kalcija i fosfora u tlu. U vrlo kratkom periodu dolazi do tvorbe teško topivih Ca-fosfata koji predstavljaju trajni gubitak (imobilizaciju) fosfora u tlu . Naravno, ta je reakcija u kiselim tlima vrlo spora, zbog nedostatka Ca2+ iona u tlu, međutim, kako se za smanjenje kiselosti tala provodi kalcifikacija (dodatak vapnenih materijala u tlo) pojava veće količine Ca2+ iona u tlu, naročito ratarskih tala, je dosta česta.

� Temperatura tla < 13°C. Čimbenik koji se posebno ističe u proizvodnji tijekom jesensko-zimskog perioda. Kada su temperature ve ć ispod 13°C, te je mogu ćnost usvajanja fosfora vrlo mala.

� Razmak izme đu korijena i granule gnojiva. Da bi korijen mogao usvojiti molekulu fosfora iz granule gnojiva, razmak mora biti manji od 1 mm. Zbog slabe pokretljivosti fosfora u tlu, sve granule na većoj udaljenosti od korijena (više od 1 mm) su neiskoristive.

Problem 3. Iskoristivost fosfora (P)

Slika 1. Ponašanje molekule fosfora (P2O5) u tlu ko d primjene standardnih fosfornih gnojiva (superfosfat i)

Problem 3. Iskoristivost fosfora (P)Slika 1. Ponašanje molekule fosfora (P2O5) u tlu ko d primjene

“startnih” fosfornih gnojiva (Seed Sprint i sli čno)

Problem 3. Iskoristivost fosfora (P)Sažetak:

� Fosfor je važan kao izvor energije (ADP i ATP) te u prvim fazama razvoja biljke

� Standardna fosforna gnojiva imaju značajna ograničenja u primjeni (kalcij, temperatura, razmak od korijena)

� Zamjeniti standardna fosforna gnojiva u pripremi tla sa novim “formuliranim” startnim gnojivima

Problem 4. Biostimulatori: Gnojiva, da ili ne?

� Biostimulatori su gnojiva?� NE. Biostimulatori nisu gnojiva , već se radi o specifičnim

kemijskim spojevima koji u biljci potiču/stimuliraju određeni fiziološki proces. Stoga se i nazivaju biostimulatori.

� Biostimulatori su prirodni spojevi.� DA. To su spojevi koje i biljka sama može sintetizirati (stvoriti)

međutim u vrlo ograničenim količinama, pogotovo u uvjetima stresa.


� Biostimulatori pove ćavaju prinos kulture?� DA/NE. Direktno ne, međutim kako biostimulatori potiču

fiziološke procese, indirektno time povećavaju i prinose.Međutim potrebno je povući jasnu granicu. Ukoliko u tlu primjerice nema dovoljno dušika (element prinosa) niti jedan biostimulator ne može povećati količinu dušika u biljci i time povećati prinos. Znači, ukoliko u tlu postoji dovoljno dušika, biostimulatori će potaknuti fiziološke procese rasta i razvoja, time bolje iskorisiti raspoloživi dušik i indirektno utjecati na povećanje prinosa.


� Biostimulatori su mikrobiološki preparati.� NE. Nisu mikrobiološki preparati. Međutim radom određenih

mikroorganizama (bakterija, gljivice) oslobađaju se različiti kemijski spojevi pa tako i biostimulatori.

� Biostimulatori su potrebni u intnezivnoj poljoprivr ednoj proizvodnji.

� DA. Da bi u potpunosti iskoristio pun biološki potencijal biljke, potrebno je tijekom ciklusa proizvodnje koristiti i biostimulatore, naročito u stresnim uvjetima (niska temperatura, bolest, suša i dr.).


0 K2O + BIOSTIMULATOR = 0 šečer (C6H12O6)

100 K2O + BIOSTIMULATOR = 50 šečer (C6H12O6)


� Sažetak:� Biostimulatori NISU gnojiva� Biostimulatori su važni za postizanje

maksimalnog prinosa� Biostimulatori umanjuju utejcaj loših uvjeta

(stresa)� Tekući i praškasti� Animalnog (epitel) i biljnog porijekla (alge)

Problem 5. Manjak CO 2

= slaba fotosinteza

� CO2 je element koji se ne razmatra posebno u ishrani bilja

� CO2 je vrlo važan element

CO2


= slaba fotosinteza

CO2

CO2

= INTENZIVNA FOTOSINTEZA

= VISOKI PRINOS

= NISKA FOTOSINTEZA

= NISKI PRINOS


= slaba fotosinteza

CO2

LJETNA PROIZVODNJA U PLASTENICIMA

= NISKA FOTOSINTEZA

= NISKI PRINOS

+ vlaga u tlu

+ temperatura

+ gnojidba

PROZRAČIVANJE PLASTENIKA !!!


= slaba fotosintezaLJETNA PROIZVODNJA U PLASTENICIMA

Važno pitanje: Kako u uvjetima prozra čivanja zadržati visoki nivo CO 2 potrebnog za fotosintezu?

+ vlaga u tlu

+ temperatura

+ gnojidba




Jedini tehnološki zahvat : Primjena folijarnog gnojiva Lithovit-a (mikronizirani CaCO 3)

+ vlaga u tlu

+ temperatura

+ gnojidba




� Potpuno prirodni proizvod na bazi fino usitnjenog kalcita (čestice sitnije od <1 mikrona )

� Proizvod dobiven tehnološkim postupkom tribodinamičke aktivacije (TDA proces) i mikronizacije

� Potpuno prirodni proizvod (pogodan za biološku proizvodnju, prema standardu Europske unije; EEC 2091/91)

� 100% proizvođačko jamstvo veličine čestica <1 mikrona (čestice ve će od 1 mikrona ne mogu pro ći kroz stome lista, te se ne mogu aktivirati u fiziološkim procesima u biljci)

� Jamstvo Njemačke kvalitete (proizvod tvrtke Zeovita GmbH, proizvod Lithovit)



Kako djeluje Lithovit:� Razgradnjom CaCO 3 �� CO2 i Ca2+



POSEBNO DOBAR UČINAK:

+ Biostimulator



� Sažetak:� Zbog potrebe prozračivanja količina CO2 u

plasteniku tijekom ljeta je vrlo niska (oko 0,03 vol.%)� Za intenzivnu fotosintezu potrebno je oko 0,1 vol%

CO2

� Primjenom Lithovita podiže se koncentracija CO2 u listu i time postiže intenzivna fotosinteza

� Dobar učinak u primjeni sa biostimulatorom

Problem 6. Mikoriza

� Što je mikoriza?� Mikoriza je simbioza gljivice u tlu i korijena više

biljke

Problem 6. Mikoriza

� Koje su tipovi mikorize?� Ektomikoriza – U ektomikorizi micelij formira gust omotač oko

korijena. Takvo korijenje ne razvija dlačice koje bi bile suvišne uz veliku površinu micelija, jer se rizosfera pove ćava do 1000 %.

� Endomikoriza – Postoje još neke specifične vrste mikorize, ali nisu toliko česte. Npr. borovnica ima tzv. erikoidnu mikorizu, koja prilagodi ph tla u rizosferi, kao i mikoriza od rododendrona.

Problem 6. Mikoriza

� Prednosti mikorize?� zdraviji i gušći

korijenski sustav� veći i brojniji urod� smanjenja

potreba za zalijevanjem i gnojidbom

� veća otpornost na sušu

� smanjenja potreba za navodnjavanjem

� zaštita od bolesti

Problem 6. Mikoriza

� Kako koristiti mikorizu?� Komercijalni gotovi

preparati na tržištu

� Kako ocjeniti kvalitetu mikoriznih preparata?� Broj spora u 1 gramu

gnojiva (o tome ovisi i doza primjene!!!)

Problem 6. Mikoriza

� Najčešća primjena?� U proizvodnji sadnog materijala (presadnice)

Problem 6. Mikoriza

� Najčešća primjena?� Prvi tretman nakon sadnje presadnica pvrća

(naročito kod ranih rokova sadnje)

Problem 6. Mikoriza

� Najčešća primjena?� Priprema substrata za sadnju/sjetvu ili gotovi

substrati

Više o gnojidbi: www.gnojidba.info

Dr.sc. DAVID GLUHI Ć

Poljoprivredni odjel Pore č

Veleučilište Rijeka

pomen uravnotežene prehrane vrtnin z mikro in makro hranili · 2013-12-13 · pomen uravnotežene...

Documents