pomlaðivanje Šuma oplodnim sjeČama na malim … · 2. opće i specijalno pomladno razdoblje 3....

24.10.2019

1

POMLAðIVANJE ŠUMA OPLODNIM SJEČAMA NA MALIM POVRŠINAMA

Prof. dr. sc. Igor AnićŠumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Sadržaj1. Uvod2. Opće i specijalno pomladno razdoblje3. Velika i mala pomladna površina4. Pomladna jezgra5. Širenje pomladnih jezgri6. Model pomlañivanja u obliku krugova7. Modeli pomlañivanja u obliku pruga8. Primjeri9. Usporedbe10. Zaključci

2Seminar Petrova gora, 10/2019.I. Anić

24.10.2019

2

1. Uvod


(Objavljeno: 1990.)

• Matić, S., M. Oršanić, I. Anić, 1996: Bukove šume Hrvatske i njihovo mjesto u kompleksu šuma središnje i jugoistočne Europe. U: Mayer, B. (ur.), Unapreñenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut, Jastrebarsko, 113–124, Zagreb

“Oplodne sječe na malim površinama s dužim pomladnim razdobljem imaju svoje

gospodarsko i ekološko opravdanje, kad je u pitanju obnova bukovih šuma”

“Mišljenja smo da će takav način obnove bukovih šuma biti prihvaćen u svakom

naprednijem šumarstvu. On je posebno pogodan u onim bukovim šumama i šumskim

kompleksima kod kojih je pored gospodarske posebno naglašena i općekorisna

funkcija.”


24.10.2019

3

• Hrvatske šume 2006. – 2010., Projekt “Obnova i potrajnost šuma posebne namjene” (na traženje UŠP Zagreb)

– izvedba pomlañivanja na malim površinama– površina i oblik prostiranja malih pomladnih površina– pojam i odnos velike i male pomladne površine– trajanje općeg i specijalnog pomladnog razdoblja– raznodobne sastojine u šumama posebne namjene


• Znanstveni članci:

– Anić, I., S. Mikac, 2013: Prirodna obnova park-šuma grada Zagreba. Zbornik radova meñunarodnog znanstvenog skupa Zelenilo grada Zagreba, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 178 – 183.

– Anić, I. S. Mikac, 2011: Prirodno pomlañivanje sastojina obične bukve (Fagus sylvatica L.) oplodnim sječama na malim površinama. Croatian journal of forest engineering 32(1): 19 – 29.

– Anić, I., M. Oršanić, 2009: Prirodno pomlañivanje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na malim površinama. U: S. Matić, I. Anić (ur.), Zbornik radova meñunarodnog znanstvenog skupa Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim, HAZU, Zagreb, str. 39 – 53.

– Ostrogović, M. Z., K. Sever, I. Anić, 2010: Utjecaj svjetla na prirodno pomlañivanje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u park-šumi Maksimir u Zagrebu. Šumarski list CXXXIV(3 – 4): 115 – 123.

– Mikac, S., D. Roženbergar, I. Anić, J. Diaci, 2009: Značajke pomlañivanja u progalama dinarskih bukovo-jelovih prašuma. U: S. Matić, I. Anić (ur.), Zbornik radova meñunarodnog znanstvenog skupa Prašumski ekosustavi dinarskoga krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, str. 41 – 54, Zagreb.

– Roženbergar, D., S. Mikac, I. Anić, J. Diaci, 2007: Gap regeneration patterns in relationship to light heterogeneity in two old-growth beech-fir forest reserves in South East Europe. Forestry, 80(4): 431 – 443.


24.10.2019

4

• Javna predavanja i seminari:

– Anić, I., 2010 – 2011: Pomlañivanje bukovih šuma. Seminar u organizaciji HKIŠDT i ogranaka HŠD (Gospić, Bjelovar, Našice, Požega, Ogulin, Novi Vinodolski, Karlovac, Delnice).

– Anić, I., 2009: Obnova šuma oplodnim sječama na malim površinama.Seminar u organizaciji HKIŠDT, Zagreb.


2. Opće i specijalno pomladno razdoblje

• Pomladno razdoblje: trajanje pomlañivanja

� Opće pomladno razdoblje: trajanje pomlañivanja neke sastojine (odjela, odsjeka)

� Specijalno pomladno razdoblje: trajanje pomlañivanja na jednoj pomladnoj površini u dijelu sastojine (odjela, odsjeka)


24.10.2019

5

OPR = SPR 1 + SPR 2 + SPR 3 + SPR 4

OPR < 20 godina: nastaje jednodobna sastojina

OPR > 20 godina: nastaje raznodobna sastojina (što je OPR dulje, sastojina je raznodobnija)

SPR 2

SPR 1

SPR 3

SPR 4


Velika pomladna površina – pomlañivanje obuhvaća cijelu sastojinu


3. Velika i mala pomladna površina

24.10.2019

6

• Mala pomladna površina – pomlañivanje obuhvaća jedan ili više manjih dijelova sastojine:


• pruge (pomladna površina najmanje dva puta dulja nego šira)- pravilne pruge (u obliku

pravokutnika)- nepravilne pruge

(ukošene, nazubljene, u obliku koji prati slojnice, različite duljine i širine)

• krugovi (odnos širine i duljine pomladne površine podjednak)

– pravilni

– nepravilni

Skupina (< 0,01 ha)

Velika sastojina (> 5 ha)Srednja sastojina (3 – 5 ha)

Velika grupa (0,5 – 1 ha)

Mala sastojina (1 – 3 ha)

Srednja grupa (0,2 – 0,5 ha)Mala grupa (0,01 – 0,2 ha)

• Veličina male pomladne površine u obliku kruga


24.10.2019

7

4. Pomladna (primarna, inicijalna) jezgra

• Lokaliteti u sastojini s kojih počinje pomlañivanje na malim površinama: – lokaliteti za koje očekujemo da će se na njima pomladak najprije

pojaviti (pripremljeno stanište, dobar raspored i urod matičnih stabala)

– mjesta gdje se prirodni pomladak već pojavio, a odgovaraju šumskouzgojnom planu

– lokaliteti rijetkoga, prekinutog ili progaljenog sklopa

– lokaliteti sa sušcima

– ako ih nema, iniciramo njihovu pojavu pripremnim sijekom


• U prašumama priroda bira mjesto, vrijeme, gustoću, oblik i površinu pomladnih jezgri.

• U gospodarskim šumama, šumama posebne namjene i zaštitinim šumama mi biramo i/ili planiramo mjesto, vrijeme, gustoću, oblik i površinu pomladnih jezgri.


24.10.2019

8

• Površina rezervata: 156 ha

• Broj pomladnih jezgri: 163

• Njihova ukupna površina: 7197 m2

• Prosj. površina pomladne jezgre: 44,15 m2

• Najmanja: 3,14 m2

• Najveća: 471 m2

Gustoća i površina pomladnih jezgri u prašumi i gospodarenim sastojinama na Medveñaku (Plitvička jezera)


y = 1,0506x + 3,3809

R² = 0,82

0

50

100

150

200

250

0 50 100 150 200

P1

P2

P3

G2

G3

G1

G1, G2, G3 – pomladne jezgre u gospodarenim sastojinama

P1, P2, P3 – pomladne jezgre u prašumi

Površina poml. jezgre (m2)

Visina pomlatka (cm)


24.10.2019

9

Pokusne plohe – Exp. plots Ukupno – Total Visinske klase Height classes

(cm) P1 P2 P3 G 1 G 2 G3 P G -50 4 1 8 5 13 5 -100 11 65 46 48 36 42 122 126 -150 4 18 19 37 14 20 41 71 -200 1 22 12 25 8 16 35 49 -250 1 6 2 23 4 4 9 31 -300 4 24 2 5 4 31 -350 1 7 1 5 1 13 -400 3 9 1 3 10 -450 2 10 1 1 2 12 -500 8 2 1 11 -550 1 13 1 13 -600 7 1 8 -650 -700 1 1 -750 1 1 -800 1 1

Ukupno (kom) Total (pcs.)

21 123 87 219 70 94 231 383

Ukupno (kom/m2) Total (pcs./m2)

0,6 0,9 0,9 1,2 1,3 1,7 0,8 1,3

Ukupno (kom/ha) Total (pcs./ha)

6176 8542 8593 12321 12963 17407 8272 13403

Broj ploha mreže No. of plots

34 64 45 79 24 24 143 127

Površina ploha mreže (m2) Area of plots (m2)

76,5 144 101,25 177,75 54 54 321,75 285,75


� ŠF Zagreb – NPŠO Lipovljani

� G. j. Opeke, 158b

� Pomladna jezgra: 132 m2

godina

Quercus

robur

Carpinus

betulus

Fraxinus

angustifolia

Acer

campestre

Pyrus

communisUkupno

(kom/ha)

2006. 3527 153425 11992 4232 282 173458

2007. 33235 116068 13218 7608 5916 176045

2008. 22041 78277 9529 4734 272 114853

3 vegetacije + 18514 – 75148 – 2463 + 502 – 10 – 58605


24.10.2019

10

Kolika je minimalna površina pomladne jezgre?

• Minimalna površina pomladnih jezgri ovisi o:– odnosu vrste drveća prema svjetlu– njihovu broju po jedinici površine sastojine (gustoći)– prostornom rasporedu– tempu proširivanja– željenoj strukturi buduće sastojine.


Matić i Meštrović, 1990. (hrast kitnjak i bukva na Medvednici)

Schutz i dr., 2016.

Na primjer, europski hrastovi kao heliofilne vrste, zahtijevaju za uspješno pomlañivanje minimalnu površinu jezgre od 0,25 ha, koja se mora ubrzo proširiti na 0,5 ha. Za skiofilne vrste drveća kao što je bukva minimalna površina jezgre je manja, oko 0,1 ha.

(prijevod s engleskog)


24.10.2019

11

5. Širenje pomladnih jezgri� Kakvu sastojinu u konačnici

želimo, jednodobnu ili raznodobnu, strukturno ujednačenu ili neujednačenu?

� Heliofilne vrste – većepomladne jezgre ili veći broj manjih jezgri te bržeoslobañanje od zasjene i brže proširivanje

� Skiofilne vrste – manjepomladne jezgre i sporijeoslobañanje od zasjene i proširivanje jezgri

Jednodobna

Raznodobna


• Tempo proširivanja ovisi o željenoj strukturi buduće sastojine:– jednodobna sastojina (OPR < 20 godina, uzgojni radovi

razdvojeni u prostoru i vremenu)

– raznodobna sastojina (OPR > 20 godina, uzgojni radovi objedinjeni u vremenu, razdvojeni u prostoru)

– preborna sastojina (pomlañivanje trajno, uzgojni radovi objedinjeni u prostoru i vremenu)


24.10.2019

12

6. Model pomlañivanja u obliku krugova

Pruga Sijek

prip. napl. dovr.

1 2000. 2003. 2006.

2 2006. 2009. 2012.

3 2012. 2015. 2018.

4 2018. 2021. 2024.

5 2024. 2027. 2030.

1

2

3

4

5

SPR = 6 godina

OPR = 30 godina

7. Modeli pomlañivanja u obliku pruga (primjer 1)


27 (mlada sastojina, prorjeda)

21 (stariji mladik, prva prorjeda)

15 (mlañi mladik, čišćenje)

9 (stariji pomladak, njega pomlatka)

3 (mlañi pomladak, njega nakon d. s., pop.)

24.10.2019

13

Pruga Sijek

prip. napl. dovr.

1 2000. 2003. 2006.

2 2003. 2006. 2009.

3 2006. 2009. 2012.

4 2009. 2012. 2015.

5 2012. 2015. 2018.

1

2

3

4

5



9 (stariji pomladak, čišćenje)

6 (stariji pomladak, prevršavanje)

3 (mlañi pomladak, popunjavanje)


7. Model pomlañivanja u obliku pruga (primjer 2)

SPR = 6 godina

OPR = 18 godina

7. Model pomlañivanja u obliku pruga (primjer 3)

Pruga Sijek

prip. napl. dovr.

1 2000. 2003. 2006.

2 2003. 2006. 2009.

3 2000. 2003. 2006.

4 2003. 2006. 2009.

5 2000. 2003. 2006.

1

2

3

4

5

SPR = 6 godina

OPR = 9 godina


6 (mlañi pomladak)

3 (mlañi pomladak)

6 (mlañi pomladak)

3 (mlañi pomladak)

6 (mlañi pomladak)

24.10.2019

14

Sastojina PrugaGodina izvedbe sijeka SPR OPR

pripremni sijek naplodni sijek dovršni sijek godina

A

1 2000. 2003. 2006. 6

30(raznodobna

sastojina

2 2006. 2009. 2012. 6

3 2012. 2015. 2018. 6

4 2018. 2021. 2024. 6

5 2024. 2027. 2030. 6

B

1 2000. 2003. 2006. 6

18(jednodobna

sastojina)

2 2003. 2006. 2009. 6

3 2006. 2009. 2012. 6

4 2009. 2012. 2015. 6

5 2012. 2015. 2018. 6

C

1 2000. 2003. 2006. 6

9(jednodobna

sastojina

2 2003. 2006. 2009. 6

3 2000. 2003. 2006. 6

4 2003. 2006. 2009. 6

5 2000. 2003. 2006. 6

OPR i SPR kod oplodnih sječa u obliku pruga

27I. Anić

28

� Park-šuma Maksimir

� Spajanje dvije pomladne jezgre

� Ukupna pomladna površina: 2252 m2

8. Primjer 1

VRSTA DREVĆA VISINSKA

KLASA (cm) HRAST GRAB KLEN MLIJEČ LIPA TREŠNJA

UKUPNO

ponik 70 31 0 0 0 0 101

<20 576 58 1 0 1 0 636

21-50 435 137 4 4 5 2 587

51-90 106 129 5 0 0 2 242

91-130 40 77 3 0 3 6 129

131-200 49 76 4 0 1 7 137

200-300 40 18 0 0 1 4 63

>300 49 13 1 0 2 0 65

∑ 1365 539 18 4 13 21 1960

omjer smjese (%)

69,64 27,50 0,92 0,20 0,66 1,07 100,00

Puk. (m²) 236,25 236,25 236,25 236,25 236,25 236,25 236,25

N/m² 5,8 2,2 0,1 0,0 0,1 0,1 8,3 I. Anić

24.10.2019

15

29

Primjer 2

ŠF Zagreb – NPŠO Zagreb

G. j. Dubrava – Mokrice

Odjel 14, P = 14,20 ha

� P = 4,1 ha

� 1 Naplodni sijek jesen 2003.

� 2 Naknadni sijek jesen 2005.

� 4 Dovršni sijek jesen 2007.

� P = 4,3 ha


� 5 Dovršni sijek zima 2008.

� P = 5,8 ha


� 4 Naknadni sijek jesen 2007.

� 6 Dovršni sijek zima 2009.

Seminar Petrova gora, 10/2019.I. Anić

Primjer 3

ŠF Zagreb – NPŠO Lipovljani

G. j. Opeke

Odsjek 121a (11,22 ha)

Odsjek 121b (23,08 ha)

Ukupno odjel 121 (34,3 ha)

Primjer 3


24.10.2019

16

2019.2018.

2016.2013.


32

Primjer 4

� UŠP Koprivnica – Šumarija Križevci

� G. j. Kalnik – Kolačka

� Odsjek: 70a

� NV: 170 – 245 m n.v.

� Površina: 30,32 ha

� Dob: 106 godina

� Drvni obujam: 16950 m3 (559 m3/ha)

� Obrast: 1,0

� Bukva 84%, kitnjak 13%, grab 3%


24.10.2019

17

33

� Godina: 1988.

� Pripremni sijek (cijela površina, velika):� 3265 m3 (100 m3/ha; I = 18%)

� pojava pomladnih jezgri

� odabir dijela pomladne površine za proširivanje


34

� Godina: 1994.

� Naplodni sijek (zeleno):� mala površina

� 1430 m3

� intenziviranje osvjetljenja na pomladnim jezgrama

� iniciranje pojave novih pomladnih jezgri


24.10.2019

18

35

� Godina: 2000.

� Kombinacija pripremnog, naplodnog i dovršnog sijeka na malim površinama:� 4290 m3

� I. i IV. kvartal

� Dovršni sijek (zeleno)

� Naplodni sijek (plavo)

� Pripremni sijek (crveno)


36

� Godina: 2003.

� Kombinacija naplodnog, naknadnog i dovršnog sijeka na malim površinama:� proširivanje krugova

� reguliranje dotoka svjetla ovisno o stanju pomlatka

� Pomladak nakon dovršnog sijeka 2000. godine (puna zelena)


� Naknadni sijek (crveno)



24.10.2019

19

37

� Godina: 2007.

� Kombinacija naplodnog i dovršnog sijeka na malim površinama (1470 m3)

� Pomladak (puna zelena)




38

� Godina: 2008.

� Kombinacija naknadnog i dovršnog sijeka na malim površinama (3350 m3)


� Naknadni sijek (crveno)



24.10.2019

20

39

� Godina: 2009.

� Spajanje krugova dovršnim sijekom (3200 m3)




40

� Godina: 2010.



� OPR: 1988 – 2010. ili 22 godine

� SPR (ovisno o maloj površini)


24.10.2019

21

88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 00 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10

PS NS PSNSDS

NSNkSDS

NSDS

NkSDS

DS DS

Zaštita od pepelnice

Priprema staništa + njega pod zastorom

Zaštita od pepelnice

Čepov.

Njega pod zastorom

Unos žira kitnjaka na padinu + prvo čišćenje

ČišćenjeŽetva korova

Njega

Obnova


Godina Faze pomlañivanja šuma po dijelovima sastojine 1988. Pripremni sijek. 1989. 1990. 1991. 1992. Priprema staništa na dijelu površine. 1993. 1994. Naplodni sijek. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. Priprema staništa na dijelu površine. 2000. Kombinacija pripremnog, naplodnog i dovršnog sijeka.

2001.

2002. 2003. Kombinacija naplodnog, naknadnog i dovršnog sijeka. 2004. 2005. Unos žira kitnjaka (južne padine). 2006. 2007. Kombinacija naplodnog i dovršnog sijeka. 2008. Kombinacija dovršnog i naknadnog sijeka. 2009. Dovršni sijek. 2010. Dovršni sijek.

Šumskouzgojni plan


24.10.2019

22


9. Usporedbe

I. Anić Seminar Petrova gora, 10/2019. 44

24.10.2019

23

Gospodarenje oplodnim sječama na malim površinamavs.

Gospodarenje oplodnim sječama na velikim površinama

• Prirodi bliskiji način gospodarenja.• Intenzivniji način gospodarenja.• Uzgojni radovi provode se istodobno, ali na različitim dijelovima

pomladne površine.• Šumskouzgojni plan sa skicom pomladnih jezgri i smjerovima

njihova proširivanja.• Olakšano izvoñenje i kontrola radova.


• Gospodarenje oplodnim sječama na malim površinama:

– spada u regularno gospodarenje

– stvaraju se jednodobne ili raznodobne sastojine, ovisno o trajanju općeg pomladnog razdoblja

– uzgojni radovi prostorno razdvojeni, a vremenski koncentrirani

– nema ophodnjice

– dob sastojine ili njezinih dijelova (grupa, skupina) se zna

– postoje razvojni stadiji sastojine ili njezinih dijelova (grupa, skupina)

Gospodarenje oplodnim sječama na malim površinama vs.

Preborno gospodarenje


24.10.2019

24

10. Zaključci

1. Šumskouzgojna svojstva hrastova i obične bukve omogućuju pomlañivanje njihovih sastojina pod zastorom krošanja matičnih stabala, oplodnim sječama na malim pomladnim površinama, u dugom općem pomladnom razdoblju.

2. Oplodnim sječama na malim površinama mogu se oblikovati jednodobne i raznodobne sastojine, ovisno o trajanju općeg pomladnog razdoblja.


3. U slučajevima pomlañivanja u malim i srednjim grupama(0,01 – 0,5 ha) lakše je oblikovati raznodobne sastojinejer je tempo pomlañivanja sporiji, opće pomladno razdoblje je najčešće dulje od širine dobnog razreda, a novu sastojinu tvori mozaik skupina i grupa različitih razvojnih stadija.

4. U slučajevima pomlañivanja u obliku velikih grupa te malih i srednjih sastojina (0,5 – 5 ha) mogu se oblikovati nove jednodobne sastojine jer je lakše održati brži tempo pomlañivanja i dovršiti ga u okvirima općeg pomladnog razdoblja čije je trajanje kraće od širine dobnog razreda.


24.10.2019

25

5. Pomlañivanje na malim površinama u obliku malih, srednjih i velikih grupa (0,01 – 1 ha) za preporučiti je u šumama posebne namjene i zaštitnim šumama jer se njime oblikuju strukturno raznolike sastojine koje će zadovoljiti općekorisne funkcije takvih šuma, posebice hidrološku, funkciju zaštite od erozije, estetsku i turističku funkciju.

6. Pomlañivanje na malim površinama u obliku malih i srednjih sastojina (1 – 5 ha) za preporučiti je u kompleksima gospodarskih šuma.


7. Pomlañivanje oplodnim sječama na malim površinama je intenzivan način gospodarenja. Za svaku je sastojinu (odjel, odsjek) poželjno izraditi šumskouzgojni plan koji će sadržavati shemu s ucrtanim prostornim rasporedom pomladnih jezgri, njihovu površinu, smjer i doba proširivanja te vrstu i intenzitet sijeka.


24.10.2019

26

8. Gospodarenje oplodnim sječama na malim površinamazadržava značajke regularnog gospodarenja, prirodi je bliskiji i intenzivniji način gospodarenja. Olakšano je izvoñenje i kontrola radova te kontinuirano planiranje prihoda.


I. Anić Seminar Petrova gora, 10/2019. 52

pomlaðivanje Šuma oplodnim sjeČama na malim … · 2. opće i specijalno pomladno razdoblje 3....

Documents