������������POSEBNI PRILOG ZA VISOKO OBRAZOVANJE, ZNANOST I UMJETNOST � 26. rujna 2018. � Br. 8

SVEUČILIŠTE U RIJECI

Od iduće

godine još

dva programa

na engleskom

�����������

Str. � 7.

Str. � 2. i 3.

Str. � 4. i 5.

MICHAEL GRAZIANO

SVEUČILIŠTE PRINCETON

MICHAEL GRAZIANO

SVEUČILIŠTE PRINCETON

Svijest je

moguće

umjetno

stvoriti

Svijest je

moguće

umjetno

stvoriti

DOC. DR. SC. VLADIMIRA VULETIĆ

Za neurodegenerativne

bolesti još nema pravog lijeka

DOC. DR. SC. VLADIMIRA VULETIĆ

Za neurodegenerativne

bolesti još nema pravog lijeka

� �������� ��� ����� ��� ��������� ��� ����� ��� ���������� ����������

Aneli DRAGOJEVIĆ

MIJATOVIĆ,

snimio Ivica TOMIĆ

Na Filozofskomfakultetu Sveu-čilišta u Rijeciod 10. do 13.rujna održala seESPP 2018 – 26.

godišnja konferencija Europ-skog društva za filozofiju ipsihologiju. Konferenciju jeuvodnim izlaganjem otvorioMichael Graziano, psiholog saSve u č i l i šta Princeton (SAD).Graziano je bio svojevrsna»zvijezda« skupa, i zbog po-malo kontroverzne teme um-jetne reprodukcije ljudske svi-jesti. Tvrdi da ćemo u buduć-nosti moći umjetno proizvestii svijest, odnosno biće koje nesamo da će imati pojam o se-bi i okolini, već i svijest o to-me da razumije – bit će daklepoput čovjeka, jer taj viši stu-panj spoznaje: spoznaje ospoznaji samoj ima samočovjek. U budućnosti, a pred-stavljat će to veliku tranzicijučovječanstva, tvrdi Graziano,moći ćemo umjetno konstrui-rati potpuno svjesne jedinke,kao što smo i sami. Grazianosvoje teze temelji na tvrdnjida je mozak vrlo složena ma-šina, s trilijunima neuronskihm re ža, ali ipak mašina, kojuse dakle može rekonstruiratimarljivim praćenjem njiho-vog rada. Predstavio je svojui s t ra živačku platformu kojunaziva Attention SchemaTheory (AST), pri čemu labo-ratorijski razvija teoretski i ek-sperimentalni pristup ovimpitanjima. Dvije su osnovnekomponente AST-a: prva je damozak predmete iz okolinevidi kroz pojednostavljene

shematske prikaze koji muomogućavaju drugu sposob-nost - da ih brzo i lako selek-tira, odnosno da na njih obra-ća pažnju ovisno o važnostikoju im pridaje s aspekta pre-življavanja, interesa itd. Da-kle, riječ je o kombinaciji spo-sobnosti, a uz to što može os-vijestiti vlastitu svijest, imasposobnost da je pripisujedrugima što omogućava inte-rakciju i društvenost koja nasi čini ljudima. AST povezujeviše koncepata koji kada sesklope u stanovitu shemu –nastaje svijest. Ovo je narav-no pojednostavljen prikazGrazianova izlaganja na FFRI,u kojem se osvrnuo i na tež-nju ljudi da vjeruju da u nji-ma postoji nešto više, stalnosu u potrazi za nekim »mistič-nim« momentom kojim bi siobjasnili vlastitu složenost, pase tako posebnost traži u oči-ma, a za što su vezani brojniizrazi duboko ukorijenjeni unašu kulturu (»duša se ogledau očima«, »zle oči«, osjećaj date netko gleda, i slično). Sveto su zapravo konstrukti, tvrdiGraziano, s kojim sam razgo-varala nakon njegova riječkogp re d a va n j a .

Rekli ste da je posve razli-čito imati predodžbu o nekojstvari od te stvari same. Akosvatko od nas stvarnost poi-ma preko vlastitih pojednos-tavljenih konstrukata, ondaimamo samo mnoštvo sub-jektivnih predodžbi, i tko ćeonda reći, tko će znati štoprava stvarnost jest?

– U znanstvenom smislu, misumnjamo ili dijelom znamo daje realnost dosta drukčija odonoga kako si je predočavamo.Kad pričate s fizičarima, realno-st je nešto posve drugo od ono-ga kako je mi spoznajemo jer mi

spoznajemo stvari u svijetu naspecifičan način, kao objekte skonačnim granicama, određe-nim svojstvima. U tome se do-bro osjećamo, ali to su koncepti,konstrukcije koje nisu stvarne.

Ali i naši umovi su dio testvar nosti?

– Istina. Perceptivni svijet ukojem živimo sastoji se odsimplificiranih simulacija kojeje stvorio mozak. To je svijetkoji smo iskusili i poznajemo,ali tu je i svijet izvan toga, onajkoji te simulacije nastoje poh-vatati, ali to čine na pojednos-tavljen, gotovo karikaturalannačin. Taj stvarni svijet znan-stvenici nastoje zahvatiti, krozkvantnu mehaniku primjerice,da otkriju što je stvarno. Mo-zak jest dio šireg univerzuma,ali je svijet koji mi možemo

opažati, kao što sam kazao, si-mulirani svijet, konstrukt, kojije u našim glavama, a ne va-ni…

Odnos između čovjeka isvijeta je onda jednosmje-ran?

– Siguran sam da je dvos-mjeran. Naši mozgovi su fizi-kalni objekti koji utječu na fi-zički svijet izvan nas, ali su ve-oma čudni fizikalni objekti jerkroz informacijski proces gra-de simplificirane opise sebe idr ugih.

Mistično svojstvo

Rekli ste da je mozak maši-na koja želi biti »nešto više«.Za što? Trebaju li ljudi izlaz izprogramirane stvarnosti?

– Ono što mozak treba za

p re življavanje je način stva-ranja predviđanja o sebi i svije-tu, on stvara predvidljive mo-dele, npr. bacim loptu i znamda će pasti, gledam jabuku,okrenem je i mogu predvidjetikako izgleda iz drugog kuta itd.Gradim, dakle, predviđanja, ati modeli uvijek su superpojed-nostavljeni. Vezano za ideju daje u nama neka čarolija, ma-gično, mistično svojstvo, nemislim da mozak treba neštona rubu stvarnosti, već trebapojednostavljeni, brz i jednos-tavan model sebe. To je njegovjednostavan način da opišenešto što je u fizičkoj stvarnos-ti superkomplicirano.

Dakle, za preživljavanje jeva žno da vjerujemo da smoviše od mašine?

– Ne bih rekao »više« od maši-

Mašina-

mozak ima

enormnu

razinu

sposobnosti

izbora, i ne

mislim da

problem

determi-

nizma

nastaje tu,

već da do

problema

dolazi kada

ljudi misle

da je ljudska

duša neka

visoko -

složena

stvar a

mozak-

mašina

nešto nisko i

jednostavno

�

ne, već gotovo pa suprotno: kaomašine iznimno smo komplek-sni, u našim su mozgovima trili-juni aktivnosti koje si uopće nemožemo predstaviti, i ono štoradimo je da konstruiramo po-jednostavljenu, parcijalnu, ogo-ljenu ideju sebe. Ne radi se, da-kle, o tome da sebe vidimo kaonešto više od onoga što u stvar-nosti jesmo, nego upravo su-protno, vidimo se manje odonoga što stvarno jesmo, ali mo-ramo tako jer nemamo kapaci-tet za stvarnu i potpunu repre-zentaciju sebe. Mi smo super-komplicirane mašine s vrlo po-jednostavljenim modelom o sa-mima sebi.

Ugrađeni modeli

Ali što ako mozak poželivjerovati da je mašina jer jetako manja odgovornost zadonošenje odluka? Tu smona polju determinizma i slo-bodne volje.

– Na kognitivnoj razini mo-žemo graditi i mijenjati vlastitemodele razumijevanja sebe, alioni su toliko ugrađeni u nas, usamu mašinu, da mi u njima»zaglavimo«. Spomenuo samprimjer bijele boje, mi smo za-peli u uvjerenju da je to čistosvijetlo, iako to ne odgovaraznanstvenoj istini. Isto tako,zapinjemo i kada je riječ o mo-delima predodžbi o samimasebi. Ne možemo, koliko godse trudili, misliti puno dalje odnjih. Konstruiramo, doduše,znanstvene modele koji su iz-nad ovih naših perceptivnih, istoga možemo teoretski mislitio sebi u drugim pravcima, kaoo mašinama itd., ali to nećepromijeniti bazne modele kojisu ugrađeni u nas.

Uvijek ćemo dakle vjerova-ti da ima nešto u očima…?

– Da, jer čak i ako znamo,ako imamo znanstvenu spoz-naju o tome da je bijela mje-šavina svih drugih boja, sveje-dno je percipiramo kao njiho-vo odsustvo. Možda ćemo ta-ko intelektualno i dosegnutispoznaju da je mozak velikamašina, ali i dalje ne možemopobjeći od svojih predodžbi.No, nije baš tako da smo »sa-mo« mašine: mi smo super-komplicirane, superbogatemašine, i te su mašine tolikosposobne i fleksibilne da nijekorektno reći da smo zapeliuvijek slijedeći jedan put i danemamo izbora. Mašina-mo -zak ima enormnu razinu spo-sobnosti izbora, i ne mislimda problem determinizmanastaje tu, već do problemadolazi kada ljudi misle da jeljudska duša neka visokoslo-žena stvar a mozak-mašinanešto nisko i jednostavno.Mislim, dakle, da je obratno:mašina koja nas čini nama jenezamislivo kompleksna i bo-gata, dok je koncept duše sim-

plicifirani karikaturalni model,i upravo nas on, a ne činjenicada smo mašine, odvraća odsposobnosti izbora.

Znanstvenici koji se baverobotikom tvrde da je lakšestvoriti umjetnu inteligencijukoja računa, nego robota kojihoda po stepenicama ili peresuđe. Imamo robote koji ra-de složene operacije, ali ne irobote koji pomažu u kući.

– Pa imamo usisavač… Za -daci koje smatramo trivijalnimnisu nimalo trivijalni. Motori-ku je vrlo teško reproduciratina sofisticiran način. Kod ho-danja po istim stepenicama toje moguće, ali kod zahtjevnijegokr uženja u kojem mašina mo-ra gledati, razumjeti i predvi-đati strukturu okoliša, to je teš-ko, no ne i nemoguće. Mislimda ćemo uspjeti i u tome.

Humani roboti

Ovo je vjerojatno glupo pi-tanje, ali zašto to želimo?

– Ljudi iz nekog čudnog ra-zloga žele stvoriti umjetnu in-teligenciju koja im je vrlo slič-na, i to je neizbježno da će sedesiti, do toga ćemo sigurnodoći, i vjerojatno je to stravič-na ideja… (smijeh)

Ne bih htjela moralizirati,ali mogla bi biti.

– Rekao bih ovdje nešto uvezi s mojim istraži va n j e m .Mnogi misle da je ako stvorišsvjesnu mašinu kao da stisnešneki prekidač i mašina je spo-sobna imati svoju agendu inatjecati se s nama. Ali, loša jevijest da je mašina sa svojomagendom već tu, sve je sofisti-ciranija. Karikirano rečeno, netreba nam svjesna mašina daide okolo i sve poubija. Tomože napraviti i bez modelasvijesti. Ono što želim naglasi-ti je korist koju ćemo dobitiupravo dodajući taj »svjesni«dio. Kada gledamo ljudsku vr-stu, jedan od mnogih načinakako koristimo svoju svijest jeprosocijalno: bez nje bi bilirazdvojene jedinke bez među-sobnih socijalnih veza. Ona jeljepilo koje nas drži zajedno, udr uštvenom smislu. Ideja osvijesti, kao i to da je drugiimaju, sprječava me da bu-dem izolirana jedinka koja trčiuokolo i gazi sve što joj je naputu. Ako stvaramo novu um-jetnu inteligenciju, onda jojtrebamo dati tu sposobnost,trebamo je humanizirati, datijoj do znanja što je svijest i daje i drugi imaju. Možemo timmašinama u najmanju rukudati iste alate koje ljudi imaju,učiniti ih dominantno proso-cijalnim, društvenim bićima…No, pitanje je što budućnostsuperinteligentnih mašinaznači za nas kao biološke enti-tete. Ali, to je velika tranzicijakoja se događa i ne vidim dase zaustavlja.

Modulacija i

polisemija se

razlikuju;

modulacija

je neogra-

ničena,

uvijek se

mogu

stvarati novi

smislovi.

Nema

razloga to

učvrstiti ili

ograničiti.

Ali,

konvenci-

onalizirana

modulacija

mora biti

konačna…

�

ESPP 2018 – 26. GODIŠNJA KONFERENCIJA EUROPSKOG DRUŠTVA ZA FILOZOFIJU I PSIHOLOGIJU ODRŽANA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA U RIJECI

Aneli DRAGOJEVIĆ

MIJATOVIĆ

Na jednom od če-tiri tematskasimpozija u okvi-ru konferencijeESPP 2018, onomo polisemiji, go-

vorio je poznati francuski filozofjezika Francois Recanati s Insti-tuta Jean Nicod u Parizu. Reca-nati je govorio o razlici izmeđuhomonimije, jezične pojave ukojoj iste riječi imaju različitoznačenje, i polisemije, gdje isteriječi imaju isto značenje, ali ra-zličite smislove. Recanati je pri-čao o mreži smislova pri čemu jejedan bazni, a ostali su izvedeni.Kada netko uči strani jezik, onuči u kojem se sve kontekstumogu pojaviti određene riječikako bi tvorile određeni smisao,to je predvidljiva mreža, sve jejasno i dostupno, no otvara semogućnost modulacije kojaomogućava sporazumijevanje ilipredstavlja prepreku. Je li poli-semija iluzija, pitamo profesoraRecanatija s kojim smo kratkorazgovarali nakon simpozija,budući da je to pitanje i sam os-tavio otvorenim u svom izla-ganju na Filozofskom fakultetu.

– To sam rekao, da je polise-mija možda iluzija? U svakomslučaju, to je još otvoreno pi-tanje, dakle nije u potpunostineupitno. Neki misle da je ri-ječ o jednom fenomenu, kon-tinuumu, a mnogi, poput me-ne u ovom izlaganju, uzimajuda sasvim sigurno postoji ra-zlika. No, ne mogu reći da jeto konačni rezultat.

Rekli ste da je značenje jed-no, a smislovi različiti. To jem re ža. No, čim je jedan smi-sao bazni, a ostali derivirani,m re ža je hijerarhijski ustroje-na. Netko je spomenuo asime-triju, no meni se više čini kaohijerarhija. Je li dakle jezik hi-jerarhijski organizirani sistemili mreža otvorena i fluentna?

– Postoje asimetrične relaci-je, postoje modulacije. Polise-mija je modulacija, ali je onakonvencionalizirana. Ali u tojmodulaciji postoji smisao kojije temeljan, a iz njega proizlaziizvedeni (derivirani) smisao.

LJUDI SU SLOŽENE MAŠINE

s pojednostavljenim

modelom o samima sebiKao mašine iznimno smo kompleksni, i ono što radimo je da konstruiramo pojednostavljenu,

parcijalnu, ogoljenu ideju sebe. Ne radi se, dakle, o tome da sebe vidimo kao nešto više od

onoga što u stvarnosti jesmo, nego upravo suprotno, vidimo se manje od onoga što stvarno

jesmo, ali moramo tako jer nemamo kapacitet za stvarnu i potpunu reprezentaciju sebe

FRANCOIS RECANATI UGLEDNI FRANCUSKI FILOZOF JEZIKA

Novi smisao uvijek

je moguće stvoritiNeki misle da je značenje vrlo apstraktno, zajedničko svim upotrebama, ali baš

takvo značenje treba razlikovati od konvencionaliziranih smislova koji odgovaraju

jedino pojedinačnim upotrebama

Mi smo kreirali Boga, a ne on

nas. Bog je naš akt pripisivanja

društvenosti cijelom svemiru

Ima li nekih koristi od te tranzicije koju spominjete?

– Brojne su tehnološke implikacije, očuvanje misli i znanja

kroz generacije… Teško je odgovoriti na pitanje o koristima.

Da ste pećinskom čovjeku pokušali objasnili moderni svijet, bio

bi zaprepašten. Rekao bi: »Što? Zar ljudi neće odlaziti u lov?«

Znači, za nas ta budućnost možda izgleda zastrašujuće, ali tko

god bude živio u njoj, bit će ok s tim stvarima.

Pisali ste i o Bogu. S obzirom da stalno spominjete da smo

supersložene mašine, kakav je vaš stav - je li nas takve,

složene, stvorio neki Svemogući Bog ili smo mi kreirali Boga?

– Mi smo kreirali Boga. Bog je naš akt pripisivanja

društvenosti cijelom svemiru.

Npr. drink (piti) to je jasno iz-vedeno iz generaliziranogsmisla kroz sužavanje na odre-đenu vrstu pića. Postoji drinkkao nemodulirani smisao, pitiopćenito, i modulirani smislo-vi, kao što su piti alkohol, kojije određeniji. Između tih smis-lova postoje odnosi, ali uz tesmislove, jedan općenitiji i je-dan određeniji koji proizlaziprvoga, postoji lingvističkoznačenje koje je mreža sasta-vljena od tih razlika i moduli-ranih relacija. Odnosi su hije-rahizirani samo između smis-lova, jedan je temeljni, drugi jeizveden. Sama mreža obuhva-ća sve, sve smislove i odnose.

Pohranjeno u

pamćenju

Jesu li smislovi ograničeniili je moguće stvoriti novi?

– Modulacija i polisemija serazlikuju; modulacija je neo-graničena, uvijek se mogustvarati novi smislovi. Nemarazloga to učvrstiti ili ograni-čiti. Ali, konvencionaliziranamodulacija mora biti konač-na… Određeni broj smislovaje pohranjen u pamćenju.

Spomenuli se konvencijeupotrebe, a ne konvencijeznačenja.

– Ako želimo razlikovati po-lisemiju i homonimiju, kodprve je jedno značenje, ali ra-zličiti konvencionaliziranismislovi. Neki misle da je toznačenje vrlo apstraktno, za-jedničko svim upotrebama, alibaš takvo značenje treba razli-kovati od konvencionalizira-nih smislova koji odgovarajujedino pojedinačnim upotre-

bama. Prema teorijama se ra-zlikuju značenje i smisao.Smislovi ne uvode nova zna-čenja, samo nove načine upo-trebe riječi. Konvencionalizi-rane upotrebe ne mijenjajuznačenje. Ali to nije stanovištekoje sam branio, na njega samupućivao. U njima se jasnoodvaja apstraktno značenjeod upotreba. Međutim, mojaih teorija mreža ne odvaja to-liko; po njoj je značenje zbirkakonvencionaliziranih smislovai njihovih međusobnih odno-sa. To je mreža pohranjena upamćenju.

To podsjeća na »obiteljskesličnosti«…

– Da, povezao bih Wittgen-steina s teorijom o mrežama.Ta perspektiva mreža veomaje vitgenšt a j n ov s k a .

Faktor slušatelja

Na jednom od predavanjahominimi su povezani skompeticijom, jer se zna-čenja »tuku«, a polisemija skooperacijom, suradnjom...Mislim da je o tome govorilaEkaterini Klepousniotou.Mo žete li to komentirati?

– U homonimiji su različiteleksičke jedinice i kada se riječupotrebljava treba izabrati pri-kladnu jedinicu i to je nadme-tanje među njima… U slučajupolisemije radi se o suradnjijer postoji jedna leksička jedi-nica kojoj se pridružuju razli-čiti smislovi a oni u osnovi po-dupiru izbor leksičke jedinice.

Kako na to utječe slušatelj?– M re ža odgovara značenju

tipova izraza. Kada znamo je-zik povezujemo različite riječi.U slučaju polisemije riječ je om re ži smislova. Ali koji smi-sao pridajemo nekom izrazu,kako se on koristi u određe-nom kontekstu, ne ovisi samoo mreži, za koju se podrazu-mijeva da je zajednička, većtakođer i o tome o čemu seradi, o okolnostima, konver-zacije, interesima sudionika,pa faktor slušatelja imaodredbenu ulogu u razumije-vanju određenog izraza. Alinjegovo znanje o tipu izraza jeisto kao i govornikovo znanjeo tipu izraza.

NAJAVA

���������� � ��� ����������� �� �� ��� � ��� ��� � ����

Usklopu istraživačkog pro-

jekta »Politika vremena upost-jugoslavenskoj prozi: Za-mišljanje temporalnosti knji-ževnih kultura transnacional-nosti«, koji podupire Hrvatskazaklada za znanost, na Filozof-skom fakultetu Sveučilišta uRijeci od 12. do 13. listopada2018. godine održava se među-narodna konferencija pod nas-lovom Lost Discontinuity, LostFragmentarity: Conflict, Com-position and Temporalities of

Post-Yugoslav Literature(s) andCulture(s). Na konferenciji uzbrojne izlagače s inozemnih idomaćih sveučilišta sudjeluje ičetvoro pozvanih predavača suglednih američkih i europ-skih sveučilišta: Zoran Miluti-nović (UCL School of Slavonicand East European Studies)»Philology and its temporali-ties: the meaning of the ‘post’in post-Yugoslav«, Nataša Ko-vačević (Eastern MichiganUniversity) »Memories of Yu-

goslavia and Europe To Come«,Stijn Vervaet (University of Os-lo) »Temporalities of Post-Yu-goslav Literature: Trauma, No-stalgia, Hope« i Vladimir Zorić(University of Nottingham)»River Islands: A New Trope ofPost-Yugoslav Memory«. Kon-ferenciju organiziraju: izv. prof.dr. sc. Aleksandar Mijatović(nositelj projekta), doc. dr. sc.Dejan Durić, izv. prof. dr. sc.Danijela Marot Kiš, Saša Stanići Eva Simčić (projektni tim).

MICHAEL GRAZIANO PSIHOLOG SA SVEUČILIŠTA PRINCETON TVRDI DA JE SVIJEST MOGUĆE UMJETNO KONSTRUIRATI

Francois Recanati

Lu

ca

M

AL

AT

ES

TI

� �������� ��� ���� ���� �������� ��� ���� ���� ���������� ����������

Barbara ČALUŠIĆ

Drugi simpozijposvećen neu-ro d e g e n e ra t i v -nim bolestimakojeg organizi-raju Hrvatska

akademija znanosti i umjet-nosti, Klinički bolnički centarRijeka, Medicinski fakultet uRijeci i Hrvatska liječničkizbor bit će održan 17. listopa-da na Sveučilišnom kampusuu Rijeci. Simpozij će okupitibrojne hrvatske i inozemnestručnjake s ovog područja, apredsjednica organizacijskogodbora simpozija i predstoj-nica riječke Klinike za neuro-logiju doc. dr. sc. VladimiraVuletić, vjeruje da se organi-ziranjem ovakvih susreta po-tiče hrvatske znanstvenike nauključivanje u suvremenesvjetske trendove istraži va n j a .

Ovo je već drugi simpozijna temu neurodegenerativ-nih bolesti koji organizirate

u suradnji s HAZU-om. Zaštosu nam nova saznanja o neu-rodegenerativnim bolestimabitna?

– Neurodegenerativne bolestisu skupina teških bolesti kodkojih nastaju progresivne dege-neracije i odumiranja živčanihstanica što može uzrokovati po-teškoće s kretanjem, pam-ćenjem, ponašanjem i druge ra-zličite onesposobljenosti. Zaovu skupinu bolesti još uvijeknema pravog lijeka. Ulažu seogromni napori i sredstva da seshvati biološka osnova tih kom-pleksnih bolesti mozga da bi senašao pravi lijek koji ne bi samoublažavao bolest, već i liječiotakva stanja. Znamo da je pro-dužen životni vijek u populaciji ida su vodeći uzroci smrti kar-diovaskularne i maligne bolesti,ali treba imati na umu da suneurodegenerativne bolesti uporastu i povezane s dobi. Toima ogroman utjecaj na poje-dince, obitelji i društvo u cijeli-ni, posebno u manje razvijenimpodručjima i zemljama. Zasad, s

obzirom da nema lijeka, te bo-lesti zahtijevaju pravilnu medi-cinsku skrb i pomoć društ vaoboljelim i njihovim obiteljima.U zapadnim zemljama postojemoge mogućnosti i modeli kojesu se pokazale uspješne u pobo-ljšanju skrbi i rješavanju tih pro-blema. Demencije su pandemij-ska pojava u svijetu, kao i kodnas. Zahvaćaju deset posto po-pulacije iznad 65 godina, noznamo da se mogu pojavljivati iu mlađoj dobi. Moram napome-nuti da Hrvatska kaska za svije-tom u dijagnostici tih bolesti, li-ječenju i skrbi. Svrha ovog skupana koji dovodimo vodeća imenaiz područja neurodegenerativ-nih bolesti je povećati svjesnosto neurodegenerativnim bolesti-ma i aktivirati sva sredstva kakobi se i mi uhvatili u koštac s nji-ma i osigurali, ako ništa drugobarem istu skrb takvim bolesni-cima. Nadamo se da bi moglimotivirati naše znanstvenike dase uključe u svjetske trendove is-t ra živanja ovih bolesti i daju i tajznanstveni doprinos. To će zah-

tijevati vrijeme i sredstva, akti-vaciju, od znanstvenika, zajed-nice, kliničara do nekih nužnihpromjena zdravstveno-politič-kom pristupu ovim bolestima.

Jedan od predavača nasimpoziju je John Hardy sUniversity College London,znanstvenik koji se možepohvaliti sa 100 tisuća citatai brojnim nagradama iz po-dručja neurodegenerativnihbolesti. Po čemu je njegovrad specifičan i važan za is-traživanja neurodegenrativ-nih bolesti te koja je temanjegovog predavanja?

– Prof. John Hardy je geneti-čar i molekularni biolog i šefgenetskog i molekularnog labo-ratorija neurodegenerativnihbolesti na Institutu za neurolo-giju UCL London. On se smatraocem amiloidne hipoteze kojaobjašnjava nastajanje Alzhei-merove bolesti i neprikosnove-ni je autoritet u području neu-rodegenerativnih bolesti. Mo-žemo biti sretni i ponosni da ondolazi u Rijeku. Osim velikog

doprinosa u otkrivanju genet-skih i molekularnih mehaniza-ma kod Alzhemierove bolesti,ima ogroman doprinos i kodostalih neurodegenerativnihbolesti, mogućih neuroprotek-tivnih mehanizama i lijekova zakoje je dobio mnogobrojne me-đunarodne nagrade, a zadnja jebila prošle godine za njegovogroman doprinos u neurozna-nosti tj. istraživanja mozga tzv.The Brain Prize i BreakthroughPrize in Life Sciences. Njegovopredavanje posvećeno je utje-caju genskih i molekularnihanaliza na društvo, te novimuvidima u molekularna objaš-njenja neurodegenerativnihbolesti i mogućnosti liječenja,kao i razloge neuspjeha dosa-dašnjih terapijskih pokušaja.

Mozak je misterij

U kojoj su mjeri neurode-generativne bolesti misterijza suvremenu medicinu?

– One su misterij jer su izra-zito kompleksne i ne mogu se

Potrebno je

poticati

kontinuirana

istraživanja i

mlade

obećavajuće

znanstve -

nike koji su

motivirani

za

istraživanje

ovog

izazovnog

područja

Doc. dr. sc.

Vladimira

Vuletić

HRVATSKA KASKA U DIJAGNOSTICI I LIJEČENJU

neurodegenerativnih bolestiSvrha skupa na koji dovodimo vodeća imena je povećati svjesnost o neurodegenerativnim

bolestima i aktivirati sva sredstva kako bi se i mi uhvatili u koštac s njima i osigurali, ako ništa

drugo, barem istu skrb takvim bolesnicima. Nadamo se da bi mogli motivirati naše znanstvenike

da se uključe u svjetske trendove istraživanja i daju znanstveni doprinos

�

jednostavno objasniti. Mozakje misterija za sebe i još ga ne

znamo u potpunosti objasni-ti, stoga ni neurodegenerativnebolesti ne znamo objasniti. Ti-jekom posljednjih godina zna-čajno je obogaćeno znanje omolekularnoj etiologiji nasljed-nih oblika neurodegenerativnihbolesti, iako nisu sve neurode-generativne bolesti nasljedne.Otkrića gena koji uzrokuju ovebolesti pridonose ne samo bo-ljem razumijevanju patofiziolo-ških mehanizama bolesti, već iusmjeravanju razvoja terapijakoje bi modificirale tijek bolest.Jo š uvijek se ne znaju značenjanekih do danas otkrivenih mu-tacija gena, niti što je okidač zarazvoj neurodegenerativne bo-lesti. Ove bolesti koštaju druš-tvo više nego bolesti srca, karci-nomi i moždani udari. Ulaganjau ovo područje su mala u odno-su na prije navedene bolesti.

Laicima najpoznatije neu-rodegenrativne bolesti su Al-zheimerova i Parkinsonovabolest. Koje su još neurode -generativne bolesti?

– Četiri najčešće demencijekoje bi svaki liječnik trebaoprepoznati i započeti procesdijagnostike i liječenja su Al-zheimerova bolest, Fronto tem-poralna demencija i DemencijaLewijevih tjelešaca te vaskular-na demencija. U neurodegene-

rativne bolesti spadaju još iParkinsonova bolest, progresiv-na supranuklearna paraliza,kortikobazalna degeneracija,Huntingtonova bolest, prion-ske bolesti, amiotrofična late-ralna skleroza, multipla sklero-za i spinocerebelarne ataksije.

Njihovi uzroci su više-manje nepoznati ili...?

– Da n a šnji cilj je razumije-vanje mehanizama uzroka iprogresije ovih onesposoblja-vajućih bolesti koje u kasnijojfazi traže skrb druge osobe.Uzoci su nepoznati, ali je do-kazan utjecaj genetskih i oko-lišnih čimbenika, te rizičnifaktori za pojedine bolesti.Ono što znamo je da, iako serazlikuju, neurodegenerativnebolesti imaju zajedničko dapostoje nakupine specifičnih»oštećenih i promijenjenih«proteina, koji su različiti za ra-zličite neurodegenerativnebolesti i u tim živčanim stani-cama koji vjerovatno toksičnodjeluju na njih. Danas se znakoji su to specifični proteinikoji su uključeni u patološkepromjene u neurodegenera-tivnih bolesti, npr. kod Alzhei-merove bolesti dolazi do na-kupljanja prvenstveno beta-amiloida, tau-proteina, kodParkinsonove bolesti, multiplesistemske atrofije i demencijeLewyijevih tjelešaca prven-

stveno alfa-sinukleina. Uspr-kos tom znanju ne zna sestvarni početak bolesti i kojisu to okidači zbog kojih zapo-činje kaskada patološkihpromjena. Tu treba imati naumu povezanost i doprinosvaskularnih i imunološkihprocesa progresiji mnogihneurodegenerativnih bolesti.

Uloga društva

Prepoznajemo li neurodege-nerativne bolesti na vrijeme?

– Na žalost, ne prepoznaje-mo ih na vrijeme, a i kada seprepoznaju, promjene u moz-gu su tolike da se ne možezaustaviti propadanje mozga.Moderna dijagnostika koja serazvija u zadnje vrijeme omo-gućuje rano otkrivanje patolo-ških promjena u mozgu čak iprije pojave promjena koje sukarakteristične za neku neuro-degenerativnu bolest npr. koddemencija promjena kognitiv-nih funkcija. Rade se istraži-vanja kako bi bolest što prijeotkrili u ranoj fazi, te istražilinačin preveniranja propa-danja stanica i nastanka svihtih onesposobljavajućih sim-ptoma. Potrebni su nam novibiomarkeri koji bi predvidjeliproces neurodegeneracije idaljnji rad na pronalasku no-vih ciljnih mjesta za razvoj no-vih mogućnosti liječenja kakobi prevenirali ili izlječili bolest.Zna se da bi odgađanje nas-tanka Alzheimerove bolesti zapet godina reduciralo optere-ćenje i porast Alzhemierovebolesti za oko 50 posto.

Neurodegenerativne boles-ti uglavnom se liječe simpto-matski. Što se sve poduzimana unaprijeđenju njihovog li-ječenja?

– Liječenje današnjih neu-rodegenerativnih bolesti jesimptomatsko i kod nekihneurodegenerativnih bolestidonekle pomaže usporavanjuprogresije, ali ne i krajnjemizlječenju. Na nama je prvo daunaprijedimo programe kojiuključuju medicinsku skrb isocijalnu skrb te razne servisekako bismo olakšali osobamakoje se brinu o takvim paci-jentima. Drugo što je bitnojest da postignemo ujednače-nost i u razvijenim i u manjerazvijenim zemljama skrbi,primjenjivanjem dokazanihuspješnih modela sveukupneskrbi, ali tu nam treba pomoćdr uštva u cijelini, socijalnog izdravstvenog sustava kakobismo olakšali i oboljelim ionim koji brinu o njima, obi-teljima i društvu i cijelosti. Po-trebne su daljnje šire i većekliničke studije za unapređi-vanje liječenja i dijagnoze tihbolesti. Potrebno je poticatikontinuirana istraživanja imlade obećavajuće znanstve-nike koji su motivirani za is-t ra živanje ovog izazovnog po-dručja kako bi se, a osobnovjerujem da hoće, našao praviuzok i izlječenje tih teških iprogresivnih bolesti. Dosadaš-nja istraživanja stalno dovodedo značajnih otkrića tih kom-pleksnih bolesti.

Barbara ČALUŠIĆ

Voditelj Zavoda za bio-medicinske znanosti uRijeci Hrvatske akade-

mije znanosti i umjetnostiakademik Daniel Rukavina,predsjednik je znanstvenogodbora drugog izdanja sim-pozija posvećenog neurode-generativnim bolestima. Kakokaže, drugi Riječki forum oneurodegenerativnim bolesti-ma fokusiran je na demencijei Alzheimerovu bolest.

Znanstveni skupovi visokemeđunarodne prepoznatljivo-sti na teme koje su sve značaj-nije u suvremenoj patologiji,zamišljeni su kao dio profili-ranja aktivnosti HAZU-ovogZavoda za biomedicinske zna-nosti u Rijeci kojega vodi aka-demik Daniel Rukavina.

– Va žan cilj aktivnosti HAZUZavoda je da međunarodniznanstveni skupovi o pojedi-nim aktualnim medicinskimtemama postanu tradicionalnii tako doprinesu, ne samoprepoznatljivosti riječke medi-cine već istovremeno kroz in-terakciju i suradnju s vrhun-skim svjetskim znanstvenici-ma doprinose i njenome raz-voju. U zadnjih nekoliko godi-na održano je na desetkeovakvih skupova koje snažnopodupiru i Medicinski fakul-tet, KBC Rijeka i Hrvatski liječ-nički zbor, a ovaj skup održa vase u okviru znanstvenih doga-đanja povodom obilježa va n j a45. godišnjice Sveučilišta u Ri-jeci. Važna je značajka ovihskupova, na kojima sudjeluju ivodeći svjetski znanstvenici i

stručnjaci, da su besplatnodostupni našim znanstvenici-ma i medicinskim stručnjaci-ma iz Rijeke i šire regije, sma-tra akademik Rukavina

Prema njegovom mišljenjuRiječki znanstveni forum zna-čajan je posebno za razvoj iprofiliranje riječke neurologi-j e.

– I ovaj puta predsjednicaOrganizacijskoga odbora sku-pa je doc. dr. Vladimira Vule-tić, predstojnica Klinike zaneurologiju u KBC Rijeka.Zahvaljujući aktivnostima imeđunarodnoj suradnji kojuje doc. dr. Vladimira Vuletićostvarila, na 2. Forumu sudje-luje i 11 istaknutih znanstve-nica i znanstvenika iz inozem-stva, a uvodno predavanje usimpozij održati će prof. dr.John Hardy, danas zasigurnovodeće ime u svijetu u istraži-vanjima demencija i Alzhei-merove bolesti, ističe akade-mik Rukavina.

Prvo, prošlogodišnje izdanjeForuma kao jedno od novihpredviđanja predstavilo je ka-ko će se pravilnom prevenci-jom, unatoč starenju stanov-ništva, za 30 godina biti sprije-čen eksponencijalni porastdemencija u općoj populaciji,a pojava neurodegenerativnihbolesti među kojima je najčeš-ća Alzheimerova bolest, moglabi biti odgođena 20 godina uk ro n o l o škoj dobi pacijenta. Is-taknuo je to dr. Nenad Bogda-nović, liječnik iz Karolinskebolnice u Stockholmu u Šved -skoj, koji uz brojne druge pre-davače, i ove godine sudjelujena Forumu o neurodegenera-tivnim bolestima.

Drugi

Riječki

forum o

neurodege-

nerativnim

bolestima

fokusiran

je na

demencije i

Alzheime -

rovu bolest

Akademik

Daniel

Rukavina

�

DOC. DR. SC. VLADIMIRA VULETIĆ PREDSJEDNICA ORGANIZACIJSKOG ODBORA DRUGOG RIJEČKOG SIMPOZIJA O NEURODEGENERATIVNIM BOLESTIMA

AKADEMIK DANIEL RUKAVINA

Skup doprinosi

prepoznatljivosti

i razvoju riječke

medicineVažna je značajka ovakvih skupova da su

besplatno dostupni našim znanstvenicima i

medicinskim stručnjacima iz Rijeke i šire regije,

smatra akademik Rukavina, predsjednik

znanstvenog odbora simpozija, voditelj HAZU-

ovog Zavoda za biomedicinske znanosti u Rijeci

Ostati aktivan

Svojevremeno je u Lancetu objavljena studija prema kojoj je

trećina demencija preventabilna. Općenito gledano, koje se

neurodegenerativne bolesti mogu prevenirati i kako?

– Nema stopostotne prevencije već smanjenjem rizičnih

faktora te liječenjem bolesti poput šećerne bolesti,

hipertenzije, debljine, povišenih masnoća, smanjujemo rizik,

ali ne uklanjamo bolest. Svakako vježbanje i fizička aktivnost,

edukacija, pravilna prehrana, kognitivna stimulacija i veće

kognitivne rezerve tome doprinose. Bitno je i izbjegavanje

izolacije, održavanje socijalnih kontakata i slične aktivnosti

koje povećavaju samopouzdanje i raspoloženje. Na

zdravstvenom osoblju i znanstvenicima je isto tako i da rade

preventivne aktivnosti, savjetuju i educiraju stanovništvo o

svim neurodegenerativnim bolestima i životu s njima a i da

održavaju stalne diskusije, rasprave, razmjenu znanja i

iskustava i potiču sve bitne karike prema znanstvenom i

kliničkom naprektu u ovoj sferi.

Starost ne vodi automatski u

demenciju

Sve smo stariji i samim time na sve većem udaru

neurodegenerativnih bolesti. U kojem smjeru idu njihova

istraživanja i kako će izgledati budućnost liječenja ovih bolesti?

– Starost kao takva ne vodi automatski u demenciju, ali sa

starošću se povećava rizik demencija zbog nakupljanja efekata

drugih bolesti, kao što je hipertenzija, povišene masnoće,

šećerna bolest te smanjenje fizičke aktivnosti. Osim znanja o

rizicima, današnja istraživanja idu u smjeru traženja uzorka, s

jedne strane i traženja načina čišćenja patoloških promjena u

mozgu, s druge. Strategija je usmjerena na otkrivanje metoda i

lijekova koji bi prevenirali ili spriječili formiranje i nakupljanje

»oštećenih proteina«. U tom pogledu su napravljeni veliki

pomaci i sada je svijet u očekivanju rezultata kliničkih studija

koje su pokazale pozitivni rezlultat na malim skupinama ljudi.

Ovim skupom u Rijeci i dovođenjem vrhunskih stručnjaka i

pionira u ovom području želimo motivirati i naše mlade

kliničare, znanstvenike i društvo za hrvatski i riječki doprinos

ovom velikom, kompleksnom, ali nadasve izazovnom području.

Kontinuirana istraživanja podržana od vlada i fondova, znanost,

dobri programi, predanost i podrška, naša su najbolja šansa i

nada za izlječenje ovih bolesti te sprječavanju i smanjivanju

pandemije neurodegenerativnih bolesti kao što je to uspješno

napravljeno s prijašnjim pandemijama mnogih zaraznih bolesti.

��Š������

����Ž��

�

� �������� ��� ����� ��� ��������� ��� ����� ��� ���������� ����������

Aneli DRAGOJEVIĆ

MIJATOVIĆ

Centar za podrškupametnim i odr-živim gradovimaSve u č i l i šta u Ri-jeci najmlađa jesastavnica Sveu-

čilišta osnovana početkomove godine. Rad Centra us-mjeren je na primjenu znan-stvenih i stručnih metoda uprocesima pripreme, ugova-ranja i financiranja javnih iprivatnih projekata iz okvirakoncepcije pametnih grado-va. Centar trenutno radi naviše projekata od kojih sunajznačajniji: »Primjena su-vremenih tehnologija obradevelikih količina podataka (bigdata) u svrhu efikasnog upra-vljanja lokalnim gospodar-stvom«, »Platforma za inova-tivno subordinirano financi-ranje javnih projekata« i»Primjena digitalnih ugovorau upravljanju i nadzoru pro-vedbe projekata izgradnje iobnove javnih zgrada«. O ra-du Centra razgovaramo spredstojnikom izv. prof. dr.sc. Sašom Drezgićem i njego-vim zamjenikom dr. sc. Da-mirom Juričićem.

– Cilj Centra je kreirati in-strumente za prikupljanje iobradu velike količine podata-ka kako bi se na temelju njihdonosile odluke u realnomvremenu. I u tome i jest ključ-na razlika između konvencio-nalnog ili standardnog poi-manja funkcioniranja javnogsektora u odnosu na 'pamet-ni'. Konvencionalno upra-vljanje gradovima temelji sena podacima vremenskih ni-zova unazad pet ili deset godi-na koji nisu pogodni za odlu-čivanje u današnjim komplek-snim strukturama. Danas supotrebni podaci u realnomvremenu. Pojednostavljenorečeno, ono što se dogodiloprije pet minuta, na temeljutoga odlučujemo što ćemoučiniti u sljedećih pet minuta.Uočili smo i da je u praksitehnologija uglavnom ispredrazumijevanja donositeljaodluka o tome kako im onasve može poslužiti. Razvoj da-

kle više ide ide 'bottom up'pristupom, a vrlo često je ispontan. Nedostaje, dakle,krovna institucija koja bi pri-kupljala i obrađivala podatkete kreirala i ustupila na koriš-tenje javnom sektoru platfor-mu za kvalitetnije donošenjeodluka. I tu mi nastupamo,tumači Juričić.

Obilježja startupa

– Naravno, osnovna svrhajavnih investicija je da građa-nima isporuče javne usluge,ali to nije dovoljno, one mora-ju biti efikasne, imati povoljanodnos troškova i koristi. Pred-stavnici gradova vole promo-virati gradnju i puštanje u po-gon neke javne građevine, ivole se možda i pohvaliti dasu je platili i manje od vrijed-nosti nabave. No, je li to savnovac koji su građani platili zaizgradnju te građevine? Nije.To je možda tek trećina, četvr-tina ili petina ukupnog iznosakoji će na koncu platiti građa-ni: oni će je plaćati u njenomukupnom 'životnom vijeku'.U Centru želimo napravitisustav, dati građanima efika-san instrument pomoću kojegće u realnom vremenu imatijasnu informaciju što plaćaju i

što dobivaju. To je prvi korak,a drugi je da plate tek kad do-biju ono što su htjeli. To bloc-kchain tehnologija i pametniugovori omogućuje, ističe Ju-r ičić.

Cilj platforme, pojašn j a vaDrezgić, je da se značajnosmanje troškovi, izbace do-brim dijelom posrednici, ubr-za tok financiranja, povećatransparentnost javnih inves-ticija. Drezgić i Juričić kažu daje nekoliko institucija već po-krenulo slične platforme, aliza privatni sektor, dok riječkiCentar prvi razvija ovako neš-to za javni sektor. Njihovi pro-jekti u fazi su traženja finan-cijske podrške i u tom smisluimaju obilježja startupa s veli-kim potencijalom koji bi raz-vojni skok trebao doživjetiiduće godine. Ističu da imajustvarno veliku podršku Sveu-čilišta. »Rektorica želi na tompodručju napraviti iskorak,komunikacija je izvrsna, i tonam je iznimno drago«, ističu.Drezgić naglašava da su se, zarazliku od drugih sličnih insti-tucija, orijentirali na proizvo-dnju sadržaja jer su primijetilida se u svim ovim pričama opametnim gradovima najvišeističe networking i razmjenainfor macija.

– Na še domensko znanje sujavne financije, poslovne fi-nancije, proračunsko računo-vodstvo, porezni sustav, i sma-tramo da je to naša prednostjer nema puno takvih znanja,pogotovo ne integriranih. Tose ogleda i u činjenici da punogradova ili općina danas nezna kako složiti financijskukonstrukciju i aplicirati nasredstva EU. I tu možemopr užiti podršku, kaže Drezgić.

– Nismo fokusirani na teh-nologiju, ne želimo razvijatitehnologiju, već je koristiti zasadržaj, znači za uvid u to ka-ko se javni novac troši, a tuprostora za napredak ima jakopuno. Naš fokus je na tome

kako pripremiti projekt i na-praviti ugovor, a da ne bude»pun rupa«: što god da se do-godi nakon sklapanja ugovora,da to ne mora plaćati javninaručitelj, porezni obveznik.Sa svakim ugovorom ide ma-trica identifikacije rizika i on-da se može jasno vidjeti tko ćesnositi koji rizik. Ugovor napapiru uvijek je podložanproizvoljnoj arbitraži, a mi tajrizik želimo ukloniti i ugovoručiniti elektronskim, da kadse jednom napiše više ne mo-že postojati mogućnost zlou-potrebe od strane ljudskogfaktora, odnosno da se to sve-de na minimalnu mjeru, po-jašnjava Juričić, dodajući dasu se zato i fokusirali na bloc-kchain tehnologiju jer je tumogućnost manipulacije ek-stremno minimalna.

Transparentnost

– Ako je nešto dogovoreno,onda treba osigurati da se uidućih 20-ak godina javne us-luge na dogovoreni način ispo-ručuju. Bitna je transparentno-st, koja u tradicionalnom tipuugovaranja nije uvijek zajam-čena, tumači Drezgić. Drezgićkaže da blockchain ne možeprocijeniti je li neki ugovor jav-ne nabave dobar ili loš; on sa-mo omogućava da se u real-nom vremenu provodi verifika-cija odredbi ugovora koja ondaviše ne treba »asistenciju« neketreće osobe kao kod konven-cionalnih ugovora, u vidu raz-nih posrednika, dodatnog na-dzora, javnog bilježnika...

Juričić dodaje da u tradicio-nalnom sustavu javne nabaveprevladava kriterij najniže ci-jene, no dešava se da se neštoizgradi, izvođač izađe iz posla,a problemi, ako je izvedba lo-ša, ostaju javnom sektoru.

– Na š je pristup drukčiji:idemo tražiti onog ponuditeljakoji će u idućih 20 godina zaizgradnju i održavanje tražiti

najmanju naknadu, a plaćatićemo mjesečno - ukoliko namje taj mjesec isporučio stan-dard. Zalažemo se da takavmodel funkcionira u svimoblicima javne nabave ili mo-delima financiranja, pojašnja -va. Drezgić dodaje da u jav-nom sektoru bujaju trošk ov i ,proračuni su sve više optere-ćeni na rashodnoj strani, anitko ne shvaća zašt o.

– Trenutno je financiranjekapitalnih objekata uvelikedefinirano dostupnim bespo-vratnim sredstvima, ali kadaneki grad ili općina aplicira nate projekte uopće ne računana kasnije troškove održa-vanja. Pogotovo se to odnosina lokalne samouprave slabi-jeg kapaciteta, ali i neki gra-dovi mislim da su došli uopasnost koje još nisu nisvjesni, promišlja Drezgić. Ju-ričić dodaje da se boji da seveliki problemi mogu očekiva-ti kroz nekih pet godina na-kon što se građevina financi-rana danas bespovratnimsredstvima izgradi.

– To je mogući rizik o kojemse javno ne razgovara, a kaoporezni obveznik želim znatije li neka građevina održiva uidućih 20 godina, a ne samo uprve tri kada se režu vrpce. Učemu je dakle zamka? Nekigrad ne može si npr. osiguratigrađevinu koja košta 20 mili-juna kuna, ali misli, kada binetko dao 15 milijuna, onihpet nekako bi se iznašlo. I on-da iz EU izvora dobiju tih 15milijuna no ne računaju daEU izvor ima utjecaj samo nakapitalni trošak, ali ne i nat ro šak održavanja te građevi-ne u dugom roku. A analizekažu da je udio kapitalnih tro-škova u odnosu na ukupne ži-votne troškove, ovisno o slo-ženosti projekta, možda tek10, 20 ili 30 posto! Kada govo-rimo o tome da nas na prim-jer neka škola košta 20 miliju-na, spomenuli smo samo 20ili najviše 30 posto ukupnogt ro ška, a nitko u javnosti nespominje onaj ogromni osta-tak od 70 ili 80 posto trošk ova .Ti su projekti onda potencijal-ni generatori troškova, koje će,ako ne uzmu u obzir cash-flow u dugom roku, gradovi izsvojih proračuna morati pla-ćati. I sad na to dodajte ranijespomenuti problem s kriteri-jem najniže cijene kod kojegje moguće da je investitor gra-đevinu izgradio relativno loše,izašao iz posla i ostavio pos-ljedice loše gradnje poreznimobveznicima. To je potencijal-no iznimno veliki problem zaproračun. Naš pristup je pos-ve drukčiji: nemojmo tražitina tržištu one koji će samo iz-graditi nešto za najnižu cije-nu, nego one koji će za najni-žu cijenu neki projekt izgraditii održavati, spojimo te dvijefaze. Spojimo građenje i odr-žavanje u jednu nabavu, za-ključuje Juričić.

Želimo

građanima

dati efikasan

instrument

pomoću

kojeg će u

realnom

vremenu

imati jasnu

informaciju

što plaćaju i

što dobivaju.

To je prvi

korak, a

drugi je da

plate tek kad

dobiju ono

što su htjeli.

To

blockchain

tehnologija i

pametni

ugovori

omogućuju

Dr. sc. Damir

Juričić,

zamjenik

predstojnika

Centra

BLOCKCHAIN TEHNOLOGIJA

Cilj platforme je da se smanje troškovi, dobrim dijelom izbace posrednici, ubrza tok financiranja,

poveća transparentnost javnih investicija, kaže predstojnik Centra izv. prof. dr. sc. Saša Drezgić

�

Aneli DRAGOJEVIĆ

MIJATOVIĆ

Internacionalizacija sus-tava i mobilnost stude-nata i nastavnika stra-teški je cilj Europskogprostora visokog obra-zovanja (EHEA), a riječ-

ko Sveučilište ulaže znatne na-pore upravo u tom pravcu – dapoveća broj stranih studenatakoji upisuju programe na sas-tavnicama, za što je preduvjetotvaranje programa na engles-kom jeziku. Diplomske studijena engleskom već dvije godineizvode Medicinski i Ekonomskifakultet, nedavno je pokrenutdoktorski studij na engleskomjeziku na sveučilišnom Odjeluza fiziku, a prema najnovijojpak odluci Ministarstva znano-sti i obrazovanja RH, Sveučilišteu Rijeci dobilo je gotovo 1,8 mi-lijuna kuna bespovratnih sred-stava za projekt OPTILIFE kojiće omogućiti otvaranje dvajunovih diplomskih studija na en-gleskom jeziku - matematike ibiotehnologije (odjeli za bio-tehnologiju i matematiku), kojitraju po tri godine, a kreću većiduće akademske godine.Ukupno bi se time broj progra-ma na engleskom povećao napet. Sredstva za OPTILIFE riječ-kom su sveučilištu dodijeljenau okviru projekta MZO-a »In-ternacionalizacija visokogobrazovanja« za dodjelu bespo-vratnih sredstva u ukupnom iz-nosu 50 milijuna kuna, s tim daje riječki projekt drugi po visiniodobrenog iznosa, među 30projekata na razini RH. Trebanaglasiti da je natječaj predvi-dio isključivo potporu STEMpodr učjima. Partneri u projektusu Filozofski fakultet i tvrtka

Login. Prof. dr. sc. Sanja Barić,prorektorica za studije i studen-te Sveučilišta u Rijeci, ističe dapostoje dva osnovna tipa stu-dentske mobilnosti: prvi podra-zumijeva kraći boravak stude-nata na drugom sveučilištu inajčešće se ostvaruje putemErasmus programa, dok je dru-gi »pravo« studiranje, kada stu-denti upisuju i završavaju pro-grame na nekom stranom sveu-čilištu.

Top-prioritet

Što se tiče ovih kraćih bora-vaka, u zadnjih osam godinanaših je studenata, studenataSve u č i l i šta u Rijeci, van otišlo2.500, dok je stranih na riječkos ve u č i l i šte došlo ukupno 1.000.Prema pak izvješću o provedbiStrategije Sveučilišta u Rijeci za2017., programe riječkog sveu-čilišta upisalo je 25 stranih stu-denata iz EU, što čini 0,15 pos-to svih studenata riječkogs ve u č i l i šta, te 40 studenata iz-van EU, ili 0,23 posto. U 2018.ukupni udio stranih studenatana Uniri povećao se na 1 pos-to, ističe Barić.

– Internacionalizacija viso-kog obrazovanja visoko je naljestvici prioriteta mandata na-še rektorice, i jer se uklapa ueuropsku strategiju, ali mnogova žnije, zato što bez interna-cionalizacije nema budućnostivisokog obrazovanja ni u našojdržavi ni u Europi. Osim vrijed-nosti multikulturalnosti, pove-zivanja, stjecanja novih znanja,svjesni smo činjenice da Euro-pa ide prema okrupnjavanjuznanosti i visokog obrazovanja,odnosno nastave, i na taj načinće biti ustrojeno i financiranje.Jedan od pokazatelja uspješno -sti i prepoznatosti jest činjenica

programa cjeloživotnog učenja,kratkih programa u kojima stu-denti stječu određene specijali-zacije. Radimo i na pripremi os-nivanja doktorske škole, ističeBarić. Važno je, kaže, poraditi ina široj infrastrukturi.

– Dobili smo još jedan dom,Studentsko naselje Trsat, a uovom mandatu rektorice inten-zivno radimo i na obnovi tzv.HŽ-ovog nebodera, da bi se do-datno proširili smještajni kapa-citeti jer stranog studenta prijesvega zanima gdje se možesmjestiti i koje usluge dobiva ugradu u koji je došao studirati.Tu će živjeti pa mu treba bora-višna dozvola, a mi imamo izu-zetno kvalitetnu suradnju s lo-kalnom policijskom upravom.Bitna je i suradnja s drugim lo-kalnim poduzetnicima i komu-nalnim društvima, poput Auto-troleja, restorana, Kazališta, inaravno sve ostale usluge kojegrad ili šira regija mogu pružitimoramo učiniti što dostupnij-im. Jako dobro surađujemo sGradom i Županijom, te pove-zujemo naše projekte s projek-tom EPK. Nudi se čitav niz za-sad jednokratnih projekata,

ljetnih škola, kratkih edukacija,studijskih programa i borava-ka, ne bi li se pozicionirali nap ro m i d žbenoj karti Europe iHrvatske, da se za nas čuje, aonda i da postanemo poželjnadestinacija za studiranje. Jakoje važno i rangiranje na listamas ve u č i l i šta kojih ima puno i ra-zličitih, a mi smo se odlučili zaU-Multirank listu, kao namareferentnu, jer nije privatnoformirana, priznata je od stra-ne EK i prati tzv. cvijet posti-gnuća, odnosno sveobuhvatnodjelovanje sveučilišta - znan-stveni, nastavni rad, civilnu mi-siju i drugo, tumači Barić.

Višestruke koristi

Ka že da su koristi od interna-cionalizacije višestruke. Prvo,dolazi do porasta kompetencijau stranim jezicima, i nastavnogosoblja, i hrvatskih studenata.Drugo, mnogi koji dođu poželei ostati što također doprinosizajednici, a treći je aspekt fi-nancijski, i to u smislu da namse otvara širi pristup EU fondo-vima. Na dobitku je i lokalno iregionalno gospodarstvo, usmislu kadrova i resursa, itd.Naglasila bih da je na razini Eu-rope od 2007. do 2014. enor-mno povećan upravo broj pro-grama na engleskom jeziku: začak 239 posto. To je jasan puto-kaz i nama, u kom pravcu trebaići, ističe Barić. Od ciljanih 10posto stranih studenata 3 postose odnosi na studente iz EU.Uvelike se, dakle, računa na do-lazak studenata i iz neeurop-skih zemalja, pogotovo Kine,Indije, koji prepoznaju pomor-stvo kao zanimljivo područje,biotehnologiju, matematiku,donekle ekonomska područja,napominje Barić.

Cilj je do

2020. otvoriti

20 programa

na

engleskom

te udio

stranih

studenata

koji

studiraju na

našem

sveučilištu

sa sadašnjih

1 posto

povećati na

10 posto

Prof. dr. sc.

Sanja Barić

�

CENTAR ZA PODRŠKU PAMETNIM I ODRŽIVIM GRADOVIMA NAJMLAĐA SASTAVNICA UNIRI-ja

da neko sveučilište uspijevaprivući dovoljan ili barem zna-čajan broj međunarodnih stu-denata, dakle, studenata kojiprepoznaju neko konkretnos ve u č i l i šte, recimo riječko, kaopoželjno mjesto studiranja, aizvorno nemaju prebivalište uRepublici Hrvatskoj. U tompravcu, osnovno je imati pro-grame na jeziku koji je stranimstudentima razumljiv, a najčeš-će je to engleski jezik. Sveučiliš-te u Rijeci u to je već krenulo,programe na engleskom većimaju Medicinski i Ekonomskifakultet, dobili smo sredstva zaOPTILIFE, čime ukupni brojprograma na engleskom na na-šem sveučilištu raste na pet, acilj je do 2020. otvoriti 20 takvihprograma te udio stranih stu-denata koji studiraju na našems ve u č i l i štu sa sadašnjih 1 postopovećati na 10 posto, uključu-jući studente iz EU i izvan EU,tumači Barić.

Bitno strateško određenjeSve u č i l i šta u Rijeci je poticanjerazvoja studijskih programasvih sastavnica na engleskomjeziku, od preddiplomske, di-plomske, doktorske razine do

STUDIJI MATEMATIKE

I BIOTEHNOLOGIJE

Programe na engleskom već provode Medicinski i Ekonomski fakultet, te Odjel za fiziku, a

ovime je omogućeno da već od iduće akademske godine krenu još dva takva programa, na

odjelima za matematiku i biotehnologiju, čime ukupni broj programa na engleskom jeziku na

našem sveučilištu raste na pet – prof. dr. sc. Sanja Barić, prorektorica za studije i studente

INTERNACIONALIZACIJA RIJEČKOM SVEUČILIŠTU POTPORA ZA PROJEKT »OPTILIFE«

za bolje i jeftinije javne usluge

Radionica 24. listopada

Što je blockchain tehnologija? Što su pametni ugovori? Koja

su potencijalna područja njene praktične primjene? Kako se

pomoću blockchain tehnologije može snažnije utjecati na

povećanje konkurentnosti grada, općine, županije ili pak cijele

države? Gdje je Hrvatska i kako se uključiti u svjetske

trendove? Odgovore na ova i brojna druga pitanja možete

dobiti na radionici koju organizira Centar za podršku pametnim

i održivim gradovima Sveučilišta u Rijeci u suradnji s

predstavnicima Centra kompetencije za pametne gradove iz

Rijeke i Fakulteta elektrotehnike i računarstva iz Zagreba s

bogatim iskustvom u području pametnih gradova i praktične

primjene blockchain tehnologije. Radionica pod nazivom

Primjena blockchain tehnologije u javnom sektoru održat će se

24. listopada Zagrebu, a dodatne informacije moguće je dobiti

na web stranicama Sveučilišta u Rijeci.

Saša Drezgić i Damir Juričić - Fokusirani na sadržaj

V.K

AR

UZ

A

i na engleskom jeziku

S.D

RE

CH

SL

ER

R.B

RM

AL

J

E-kolegiji

Sukladno Pariškom

priopćenju iz svibnja 2018.,

sve se više naglašava

važnost e-učenja, e-kolegija,

gdje ne morate imati face-

to-face nastavu nego se

nastava može odvijati i on

line, i to je velika šansa za

nas, jer su smještajni i drugi

kapaciteti ograničeni, a

isključivo o kreaciji i

angažmanu naših

nastavnika ovisi ponuda

različitih kolegija koji se

izvode u e-sučelju, navodi

prorektorica Barić.

Hrvatska ima najmanji udio

stranih studenata u EU

Internacionalizacija sustava i mobilnost studenata i

nastavnika – strateški je cilj zemalja EHEA-e (Europski prostor

visokog obrazovanja) od 2009. do 2020. Strategija mobilnosti

usvojena je 2012., a smatra se da mobilnost i

internacionalizacija doprinose kvaliteti visokog obrazovanja i

zapošljivosti diplomiranih studenata. Prema podacima MZO-a,

po pitanju dolazne studentske mobilnosti u svrhu stjecanja

kvalifikacije (degree mobility) Hrvatska je na zadnjem mjestu s

najmanjim udjelom inozemnih studenata – 0,4 posto iz EHEA,

0,2 posto izvan EHEA. Po pitanju odlazne studentske

mobilnosti u svrhu stjecanja kvalifikacije, 4,7 posto studenata

iz Hrvatske studira u zemljama EHEA, a 0,4 posto izvan EHEA

� �������� ��� ���� ���� ����������

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

Uokviru obilježa-

vanja 45. obljet-nice Sveučilišta uRijeci, od 26. do28. rujna organi-zira se manifesta-

cija »Rijeka tehnologije«. Riječje o manifestaciji čiji je ciljpromocija i popularizacijaobrazovanja i znanosti na po-dručjima tehničkih i prirodos-lovnih znanosti kako bi najši rajavnost, uglavnom upoznata sriječkom industrijskom i teh-nološkom baštinom i tradici-jom, dobila uvid u izvanrednarecentna postignuća na poljutehnologije u Rijeci. Pojašnja-vajući kako će tijekom mani-festacije znanstvenici i nastav-nici u javnim prostorima pro-govoriti o svome radu predsje-dnik Savjeta za znanost Sveu-čilišta u Rijeci prof. dr. sc. SašaZelenika najavljuje da će gra-đani imati priliku iz prve rukeupoznati se s riječkim moder-nim tehnološkim postignući-

ma.– Tehnologije i rezultirajuće

inovacije, kao procesi u koji-ma se sjedinjuju znanje, vješ-tine i organizacija s praktič-kim ciljevima dovodeći dostvaranja novih proizvoda iuređaja koji dovode do na-pretka društva te poboljšanjaživotnih uvjeta ljudi, ali se istvaraju značajni ekonomskiučinci, su bile i jesu važan dioživota, identiteta i blagostanjaRijeke i Riječana. Umjestoodljeva mozgova, one generi-raju dodanu vrijednost, priho-de i zapošljavanje talenata uHrvatskoj. Većina studenatariječkih fakulteta tehničkestruke tako već na zadnjimgodina studija radi, a podaciHrvatskog zavoda za zapošlja -vanje jasno pokazuju da sumaturanti i diplomanti ovihstruka jako traženi i u praviluse odmah zapošljavaju. Uz to,strukturirani način razmiš-ljanja i rješavanja problema teodlučivanja temeljenog na či-njenicama i dokazima uz hra-brost za promjene, što je sve

tipično za inženjerske struke,pokazuje se ključnim i u mno-gim nevezanim područjimaživota i rada, ističe Zelenika.

Sinergija sastavnica

Dodajući kako »Rijeku teh-nologije« sinergijski organizi-raju sastavnice Sveučilišta uRijeci, odnosno Tehnički, Gra-đevinski i Pomorski fakultet,Odjel za fiziku te Centar zamikro i nanoznanosti i tehno-logije, Zelenika kaže da u ma-nifestaciji sudjeluju i Tehničkaškola, Zajednica tehničke kul-ture, Dom mladih te Akadem-sko astronomsko društvo izR i j e k e.

– Kroz »Rijeku tehnologije«učenici, studenti i građani Ri-jeke imat će priliku upoznatise s radom riječkih obrazov-nih institucija na tom polju,od onih koje za tehnologijuzainteresiraju djecu osnovno-školske dobi, preko srednjihstrukovnih škola do visokoš-kolskih ustanova. Kroz zani-mljiv i sveobuhvatan programmanifestacije kroz čak tri da-na šira će javnost imati prilikevidjeti kako ustrajan, predan ičesto timski rad edukatora temladih znanstvenika dovodido impresivnih rezultata i raz-voja naprednog te gospodar-ski prosperitetnog društ va .Manifestacijom će uključeneustanove i pojedinci afirmiratii svoju javnu odgovornost, od-nosno pokazati zašto je važnoulagati u tehnološko znanje iznanost te kolika se društ ve n akorist time ostvaruje. Rijekatehnologije će, nadamo se, usituaciji kada broj učenika istudenata u Hrvatskoj rapid-no pada, privući što više njihupravo Rijeci i ovom područjuznanosti. Naime, iako na riječ-kom Sveučilištu više od pet ti-suća studenata studira na sas-tavnicama koje će manifesta-cijom prezentirati svoj rad,tehničke i prirodne znanostimogu i zaslužuju još i više,

pojašnjava Zelenika. Rijekatehnologije je i prilika daznanstvenici, nastavnici i gos-podarstvenici promisle i pro-diskutiraju o stanju i mjeramapoboljšanja obrazovanja uSTEM području, ali i da mladiznanstvenici, posebice dokto-randi, izađu iz svojih laborato-rija i kabineta i građane upoz-naju sa svojim izvanrednim atako zanimljivim postignući-ma.

STEM područje

– To je prilika i da svi zajed-no damo doprinos razvoju Ri-jeke i regije kao pametnih,održivih i uključivih središtaHrvatske, ali i šire europskeregije, napominje Zelenika.Dodaje i da na području Pri-

morsko-goranske županije nainženjerskom savjetovanju ra-di 450 tvrtki koje zapošl j a va j uoko dvije tisuće ljudi koji os-tvaruju gotovo milijardu kunagodišnjih prihoda. U skloputrodnevnog programa posjeti-telji će moći pogledati kratkeTED prezentacije mladihznanstvenika, naučiti nešto o3D modeliranju i printanju,poslušati predavanje ZoranaVakule o vremenskoj prognozii Korada Korlevića o rudarenjuasteroida, a održat će se i dok-torska konferencija na kojoj ćese predstaviti 34 znanstvenarada mladih znanstvenika sTehničkog, Pomorskog i Gra-đevinskog fakulteta. U sklopumanifestacije održat će se iokrugli stol »STEM obrazo-vanje: stanje i perspektive«.

Većina

studenata

riječkih

fakulteta

tehničke

struke već na

zadnjim

godina

studija radi

Prof. dr. sc.

Saša Zelenika

UVID U RECENTNA RIJEČKA

Ova manifestacija je i prilika da svi zajedno damo doprinos razvoju Rijeke i regije kao

pametnih, održivih i uključivih središta Hrvatske, ali i šire europske regije, napominje

predsjednik Savjeta za znanost Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Saša Zelenika

�

»RIJEKA TEHNOLOGIJE« POPULARIZIRA TEHNIČKE I PRIRODOSLOVNE ZNANOSTI

VIJESTI, NAJAVE

��������� ���Ć� ����Ž�� ������������� � ���� �

� Od 10. do 12. listopada u Splitu i

Korčuli, povodom obljetnice časopisa

Praxis i poznate Korčulanske ljetne škole,

održava se međunarodna konferencija

»The Legacy of the Praxis Group Korčula

Summerschool, From Humanist Marxism

to the Future of Social Democracy«, u

organizaciji zaklade Friedrich-Ebert-

Stiftung. Kako navodi organizator, od

1963. do 1974. Korčulanska ljetna škola

bila je prostor za otvorenu debatu za

kritične intelektualce i filozofe iz cijele

Europe. Susrete koje je organizirao

zagrebački Praxis posjećivali su Herbert

Marcuse, Ernst Bloch, Jürgen Habermas,

Zygmunt Baumann i Agnes Heller i druga

poznata imena. Fokus njihovih rasprava

bio je humanistički marksizam, inspiriran

brojnim jugoslavenskim i misliocima iz

istočne Europe, Frankfurtske škole i

drugima. Susreti i diskusije procvat su

doživjeli krajem 60-ih, no 1974. represivni

pritisak na te ideje jača pa su Korčulanska

ljetna škola i Praxis prestali s radom. U

čast 200. godišnjice rođenja Karla Marxa,

te kao doprinos debati o budućnosti

socijaldemokracije, Zaklada organizira

konferenciju o ostavštini i relevantnosti

Korčulanske ljetne škole i grupe Praxis. Na

konferenciju je pozvana i na njoj sudjeluje

rektorica riječkog Sveučilišta prof. dr. sc.

Snježana Prijić-Samaržija. Konferencija je

okupila filozofe, politologe, povjesničare,

političke analitičare i novinare.

����������� � ��� ����� ������������������ � ����

� Na Filozofskom i Učiteljskom fakultetu

Sveučilišta u Rijeci 22. listopada održava se

stručno-znanstveni interdisciplinarni skup

»STEM područje u odgojno-obrazovnom

sustavu: Danas za sutra«. Organizatori skupa

su Odjel za biotehnologiju, Učiteljski fakultet

i Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci.

Konferencija ima potporu Zaklade Hrvatske

akademije znanosti i umjetnosti, a skup

započinje obilježavanje Dana Učiteljskog

fakulteta u Rijeci koji se održavaju od 22. do

27. listopada. »Da bismo ponudili prikladne

programe za edukaciju mladih, udružili smo

znanstvenike, pedagoge, odgojno-obrazovne

djelatnike, filozofe i psihologe«, najavljuju

organizatori.

���� ��� �������� �� ���� ����������

� Sveučilište u Rijeci u suradnji s

Institutom za razvoj obrazovanja organizira

7. po redu Sajam stipendija i visokog

obrazovanja koji će se održati 18.

listopada na kampusu Sveučilišta u Rijeci.

Na Sajmu će sudjelovati više od 30

izlagača iz PGŽ, drugih dijelova Hrvatske i

inozemstva koji će predstaviti više od 10

tisuća dostupnih programa stipendiranja i

široku ponudu studijskih programa. Novina

je inspirativan popratni program u kojem

će se razgovarati o relevantnosti studijskih

programa na tržištu rada, zanimanjima

budućnosti, zapošljivosti studenata te o

realiziranim studentskim idejama koje

mijenjaju lokalnu zajednicu.

I m p r e s s u m Direktorica: Ankica KRULJAC � v. d. glavnog urednika Novog lista: Anto RAVLIĆ � Urednica priloga: Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ � Grafička urednica Anamarija RELJAC

tehnološka postignuća

Noć istraživača 28. rujna

»Rijeka tehnologije« nije jedino znanstveno događanje koje

će se u ovom tjednu organizirati u Rijeci, jer 28. rujna Tower

Centar će ugostiti manifestaciju »Noć istraživača«. Riječ je o

događanju koje će se istovremeno održati u četiri hrvatska

grada, odnosno u Zagrebu, Splitu, Puli i Rijeci, a u riječkoj

Noći istraživača u vremenu od 17 do 22 sata svoje znanstvene

aktivnosti na zanimljiv način javnosti i građanima predstavit će

znanstvenici Sveučilišta u Rijeci koji dolaze sa sveučilišnih

Odjela za biotehnologiju i Odjela za matematiku, Tehničkog

fakulteta i Centra za mikro i nano znanosti i tehnologije te

Pravnog i Građevinskog fakulteta. Njihove aktivnosti bit će

raspoređene na tri kata u zgradi Tower Centra Rijeka kako bi

što više posjetitelja moglo dobiti informacije o znanstvenim

djelatnostima i znanstvenom radu kojim se inače naši

znanstvenici bave. Jedan od ciljeva ove akcije kojom se

promovira znanost je i senzibiliziranje mladih i djece za

znanstvene djelatnosti te buđenje njihova interesa za znanost

od malih nogu. Neke od tematika s kojima će se moći upoznati

posjetitelji su kako stare zgrade drže korak s vremenom,

kopiranje na internetu, dizajniranje lijekova pomoću

superračunala, a moći će više doznati i o vinskim mušicama,

potresima te raznim drugim zanimljivim temama.

Prof. dr. sc. Saša Zelenika

M.G

RA

CIN