poslovni plan poduze a „iveta“ d.o.o. bjelovaroliver.efri.hr/zavrsni/99.pdf · 2014-03-14 ·...
TRANSCRIPT
1
SVEU�ILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
POSLOVNI PLAN PODUZE�A „IVETA“ d.o.o. BJELOVAR
DIPLOMSKI RAD
PREDMET: Ekonomika poduzetništva MENTOR: dr. Branka Crnkovi� – Stumpf STUDENTICA: Sanja Marini� Broj indeksa: 24497/ Bj Smjer: Ekonomika poduzetništva
Rijeka, velja�a 2014.
2
SADRŽAJ Stranica
1. UVOD 1
1.1. Problem i predmet istraživanja 1 1.2. Svrha i ciljevi istraživanja 2 1.3. Struktura rada 2 1.4. Znanstvene metode 3
2. OSNOVNE ZNA�AJKE POSLOVNOG PLANA 4
2.1. Pojam i definicija poslovnog plana 4 2.2. Obilježja poslovnog plana 4 2.3. Namjena poslovnog plana 5 2.4. Elementi poslovnog plana 6 2.4.1. Podaci o poduze�u 8 2.4.2. Razlozi za investiranje 9 2.4.3. �imbenici mogu�eg rizika 9 2.4.4. Analiza razvojnih mogu�nosti 10 2.4.5. Tržišna analiza 13 2.4.6. Analiza konkurencije 15 2.4.7. Plan glavne djelatnosti 16 2.4.8. Plan ulaganja u tehnologiju 17 2.4.9. Planiranje promjene ustroja 18 2.4.10.Financijski pokazatelji 18
2.4.10.1.Utvr�ivanje financijske uspješnosti poslovanja 18 2.4.11. Dodatni dokumenti 21
3. PODUZE�E „IVETA“ d.o.o BJELOVAR 23
3.1. Povijesni razvoj poduze�a „Iveta“ d.o.o. Bjelovar 23 3.2. Vlasni�ki model 24 3.3. Unutarnje ustrojstvo poduze�a „Iveta“ d.o.o. 25 3.4. Analiza poslovnog rezultata 26
3.4.1. Analiza kadrova 31 3.4.2. Analiza prodaje 33 3.4.3. Analiza nabave 35 3.4.4. Analiza kapaciteta 36 3.4.5. Analiza izvještaja o nov�anom tijeku 37
4. POSLOVNI PLAN PODUZE�A „IVETA“ d.o.o. BJELOVAR
4.1. Sažetak poslovnog plana 39 4.2. Informacija o poduzetniku i svrha investiranja 40 4.3. Tržišna opravdanost i plan prodaje 40 4.4. Tehnološko-tehni�ki i organizacijski elementi prodaje 44 4.5. Lokacijski elementi i smještaj proizvodnje 45
3
4.6. Financijska uspješnost ulaganja 46 4.6.1. Investicije u stalnu imovinu 46 4.6.2. Troškovi poslovanja 48 4.6.3. Amortizacija 50 4.6.4. Ra�un dobiti i gubitka 52
4.7. Ocjena u�inkovitosti 54
5. ZAKLJU�AK 57 6. LITERATURA 58 7. POPIS TABLICA 60
4
1. UVOD
Tržište je mjesto gdje sve po�inje i završava. Svako poduze�e ima svoje faze, a
po�etna faza poduze�a je poslovno planiranje. Pri pripremi poslovnog plana, potrebno je
analizirati tržište. A analiza prodajnog i analiza nabavnog tržišta su od izuzetne važnosti. Unutar
poduze�a, plan pomaže poduze�u razviti plan puta kojim �e ostvarivati strategije i planove. A
izvan poduze�a potencijalnim investitorima i ostalim dioni�arima predstavlja poslovnu priliku
koju poduze�e želi iskoristiti i na�in na koji to želi ostvariti. Svaki pothvat u poduze�u je ve�
unaprijed odre�en promišljanjem budu�ih doga�aja.
U poslovnom planu se prikazuju osnovni podaci o poduze�u, njegovoj djelatnosti i
razvojnim ciljevima, te podaci o �lanovima menadžmenta. Tako�er, poslovni plan mora biti
dovoljno dug kako bi sadržavao dovoljno informacija i dovoljno kratak kako bi zadržao interes
�itatelja. Kod poslovnog plana su bitna jasna i realisti�na financijska o�ekivanja i procjene,
razmišljanje unaprijed i predvi�anje situacija, te organizacija i upravljanje.
Investitori su obi�no vrlo zaposleni ljudi koji žele plan prema kojem na jednostavan na�in
mogu do�i do krucijalnih informacija. �esto poduzetnici žele pokazati svoju kreativnost, pa dolazi
do odstupanja od konvencionalne strukture poslovnog plana, a to je greška. Svako poduze�e koje
želi opstati u tržišnoj utakmici mora imati dobar strateški plan. A ukoliko poduze�e ima dobro
razra�en poslovni plan, može u odre�enom razdoblju proizvesti velike ekonomske i financijske
koristi smanjenjem troškova, a posebno nekih nepotrebnih ulaganja.
1.1. Problem i predmet istraživanja
Problem istraživanja ovog diplomskog rada je istražiti na�in izrade poslovnog plana
poduze�a, te izraditi poslovni plan poduze�a „Iveta“ d.o.o. Bjelovar za razdoblje od �etiri godine.
Iz definiranog problema istraživanja, proizlazi i predmet istraživanja, a to je u ovom
slu�aju: istražiti aktualna pitanja vezana za proces izrade poslovnog plana u poduze�u „Iveta“
d.o.o. Bjelovar.
U poslovnom planu poduzetnik detaljno razra�uje poduzetni�ki ideju i što detaljnije daje
procjenu poslovnog i financijskog života pothvata, te promišlja mogu�nosti za postizanje
poslovnog uspjeha u nekom razdoblju. Poslovni plan nije samo puka formalnost , ve� je temeljna
okosnica svakog poduzetni�kog pothvata, jer tek detaljnim i pažljivim planiranjem i analiziranjem
svih segmenata budu�eg pothvata, može se vidjeti da li je opravdano i realno pristupiti realizaciji
5
ideje. Analiza tržišta i plan marketinga predstavljaju jedan od najvažnijih dijelova poslovnog
plana,, jer od to�ne analize tržišta i kvalitetnog marketinga ovisi i sam uspjeh poslovne zamisli.
1.2. Svrha i ciljevi istraživanja
Svrha izrade poslovnog plana je omogu�iti realan prikaz poslovnog pothvata i o�ekivane
rezultate tog pothvata koji su potrebni da se poduze�e održi na tržištu. Izrada plana zapravo zna�i
utvrditi odluke kako postupati u budu�em razdoblju.
Poslovnim planiranjem se predvi�a i odre�uje poslovni zadatak koji se mora izvršiti u
odre�enom vremenskom razdoblju. Poslovni plan ima pet faza: priprema plana, definiranje ciljeva
zadataka, izrada plana, izvršenje plana, kontrola i analiza.
Cilj ovog istraživanja je prikazati poslovni plan u poduze�u „Iveta“ d.o.o., Bjelovar, te
njegove temeljne i relevantne zna�ajke. Na primjeru „Iveta“ d.o.o., Bjelovar prikazat �e se
poslovni plan poduze�a za razdoblje od �etiri godine.
1.3. Struktura rada
Ovaj se diplomski rad sastoji od pet tematski jedinica, a to su slijede�e:
Prvi dio je UVOD i odnosi se na problem i predmet istraživanja, svrhu i ciljeve
istraživanja, strukturu rada, te znanstvene metode.
Drugi dio su OSNOVNE ZNA�AJKE POSLOVNOG PLANA i sastoje se od �etiri ve�e
cjeline. Prva se odnosi na pojam i definiciju poslovnog plana, druga na obilježja poslovnog plana,
tre�a na namjenu poslovnog plana i �etvrta na elemente poslovnog plana.
Tre�i dio su INFORMACIJE O PODUZE�U „IVETA“ d.o.o. BJELOVAR koje se
sastoje od �etiri ve�e cjeline, od toga se prva odnosi na povijesni razvoj poduze�a „Iveta“ d.o.o.
Bjelovar, druga na vlasni�ki model, tre�a na unutarnje ustrojstvo poduze�a „Iveta“ d.o.o., �etvrta
na analizu poslovnog rezultata.
�etvrti dio je POSLOVNI PLAN PODUZE�A „IVETA“ d.o.o. BJELOVAR koji se
sastoji od sedam ve�ih cjelina i nekoliko manjih pripadaju�ih. Prva se odnosi na sažetak
6
poslovnog plana koji je zapravo glavna tema ovog diplomskog rada, druga se odnosi na
informacije o poduzetniku i svrsi investiranja, tre�a na tržišnu opravdanost i plan prodaje, �etvrta
na tehnološko-tehni�ke i organizacijske elemente prodaje, peta na lokacijske elemente i smještaj
proizvodnje, šesta na financijsku uspješnost ulaganja te sedma na ocjenu u�inkovitosti.
Peti dio je ZAKLJU�AK koji predstavlja rezultate i spoznaje do kojih je u radu došlo, te
moj stav o istraženom problemu, kao i moja mišljenja.
1.4. Znanstvene metode
Znanstvena metoda obuhva�a mnoge tehnike za prou�avanje fenomena , pribavljanje novih
saznanja, te ispravljanje i dopunjavanje postoje�ih spoznaja. Zasniva se na: 1. prikupljanju
opipljivih, empiri�kih i mjerljivih dokaza koji su podložni nekoj logici, 2. prikupljanju podataka
kroz promatranje i eksperimentiranje, 3. formuliranju i testiranju hipoteza.1
Prilikom istraživanja i izrade ovog rada korištene su neke znanstvene metode, a najvažnije
me�u njima su:
• Metoda indukcije i dedukcije
• Metoda kompilacije
• Metoda deskripcije
• Komparativna metoda
• Matemati�ka metoda
• Metoda analize i sinteze i dr.
Uz ove metode korišteno je tabelarno i shematsko prikazivanje podataka u cilju što
bolje preglednosti.
2. OSNOVNE ZNA�AJKE POSLOVNOG PLANA
1 http://hr.wikipedia.org/wiki/Znanstvena_metoda - od 14.04.2012.
7
Poslovni plan je temeljni dokument u kojem poduzetnik prikazuje svoje ambicije i ideje te
promišlja mogu�nosti za postizanje poslovnog uspjeha u nekom razdoblju, naj�eš�e u
jednogodišnjem obra�unskom razdoblju.2
2.1. Pojam i definicija poslovnog plana
Postoji nekoliko definicija poslovnog plana, a mi �emo ovdje navesti neke od njih.
Postupak kojim se postavlja ciljeve i odre�uje budu�e zadatke, te aktivnosti za njihovo
ostvarivanje, naziva se planiranje, a rezultat planiranja jest plan.3
Poslovni plan je pisani dokument koji jasno opisuje poslovnu ideju, njene efekte, po�etna
sredstva, resurse i metode potrebne za njeno ostvarivanje.4
Poslovni plan je dokument koji sadrži cjelovito i potanko razra�eno obrazloženje o
ulaganjima u posao s ocjenom o�ekivanih u�inaka i varijantnih rješenja za razli�ite situacije, što ih
donosi budu�e vrijeme.5
2.2. Obilježja poslovnog plana
Postoji nekoliko �imbenika o kojima treba voditi ra�una pri izradi poslovnih planova:
• Poslovni planovi moraju biti lako �itljivi. Ve� uvodni dijelovi plana vrlo su važni za op�i
dojam.
• Izrada poslovnog plana mora biti usmjerena tržištu, a ne proizvodnji. �itatelja zanima
kome su proizvodi namijenjeni.
• U planu treba prosuditi utjecaj konkurencije. Svaki proizvod koji ulazi u poslovni program
mora se preispitati s troškovne strane. 2 Prof.dr.sc. Marijan Cingula, Prof.dr.sc. Tihomir Hunjak, Prof.dr.sc. Milivoj Re�ep: Poslovno planiranje s primjerima za investitore, Zagreb, 2004. – str.17. 3 Prof.dr.sc. Marijan Cingula, Prof.dr.sc. Tihomir Hunjak, Prof.dr.sc. Milivoj Re�ep: Poslovno planiranje s primjerima za investitore, Zagreb, 2004. – str.15. 4 http://www.politehnika-pula.hr/kolegiji/ekonomika/9.%20Poslovni%20planovi%20-%20vrste%20i%20sadr%C5%BEaj.pdf - od 14.04.2012. 5 http://www.politehnika-pula.hr/kolegiji/ekonomika/9.%20Poslovni%20planovi%20-%20vrste%20i%20sadr%C5%BEaj.pdf – od 14.04.2012.
8
• Plan prodaje mora biti to�an.
• U planu treba opisati i istaknuti ono po �emu se neka tvrtka razlikuje od ostalih tj.
osobitost organizacije.
• Bitan je naglasak na uspješnom menadžmentu.
• U planu se mora prikazati razvoj tvrtke.
• Za investitore je važan na�in uporabe novoprikupljenih sredstava.
• Završetak mora biti dojmljiv.
Op�a obilježja poslovnog plana jesu: 6
• Poslovni plan je važan dokument koji pomaže uspjehu u poslu
• Njegova izrada zahtjeva vrijeme i sredstva, ali ih i štedi
• Pomaže poduzetniku pri potankom analiziranju njegovih ideja
• Usmjerava izvedbene aktivnosti osobito važne za po�etak samostalnog poslovanja
• Utvr�uje mjerljive u�inke koji su osnovica za potvrdu opravdanosti ulaganja, te uloženih
napora vlasnika i menadžera
• Dokumentira pregovara�ku sposobnost pothvata, tj. privla�i potencijalne partnere i
omogu�uje bržu realizaciju kreditnih zahtjeva
• Važan je ne samo zbog prezentacije partnerima i financijerima, ve� zbog provjere
opravdanosti pothvata sa stajališta poduzetnika
2.3. Namjena poslovnog plana
Poslovni plan, prije svega, služi nositelju poslovne ideje kao plan poduzetni�ke djelatnosti
i zato njegova izrada mora biti temeljita i detaljna. Is�itavanjem poslovnog plana mora biti jasna
realnost provedivosti poslovne ideje i pozitivni u�inci koji �e biti njezinom realizacijom ostvareni.
Dakle, posebnu pozornost treba obratiti na sveobuhvatnost i to�nost podataka.
Pisanje poslovnog plana namijenjeno je slijede�im interesentima:
� Poduzetnici – tj. vlasnici poduze�a, jer u njemu nalaze odgovore na sva pitanja vezana uz
pokretanje, financiranje, organiziranje, vo�enje, razvijanje i kontroliranje poduzetni�kog
pothvata.
6 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO GOSPODARSTVA: Poslovni plan poduzetnika, Masmedia, Zagreb, 1999., str.15.
9
� Potencijalni ulaga�i i dioni�ari – iz poslovnog plana uo�avaju zašto im se i koliko isplati
ulagati u baš taj poduzetni�ki pothvat.
� Financijeri i kreditori – poslovni plan im služi kao podloga za procjenu „financijskog
zdravlja“ poduzetni�kog pothvata, ali i poduzetni�kog kredibiliteta osoba kojima kane
pozajmiti novac.
� Distributeri, dobavlja�i, kupci i sl. – poslovni plan im predstavlja temeljno polazište i
poduzetnikovu referencu za djelotvornije pregovore s budu�im kupcima, dobavlja�ima,
distributerima, podugovara�ima, kooperantima i drugima radi sklapanja ugovora i
uspostavljanja dugoro�nih poslovnih veza.
� Partneri suulaga�i – na temelju poslovnog plana se traže partneri suulaga�i radi razli�itih
oblika udruživanja, širenja i razvoja postoje�e djelatnosti, te za mogu�u diversifikaciju
(ulazak u nova proizvodna ili uslužna podru�ja).
� Menadžeri i zaposlenici – nijedan od njih se ne�e u potpunosti angažirati bez prethodnog
uvida u poslovni plan poduze�a.
� Državna uprava i lokalna administracija – posebno je zainteresirana za poslovni plan ako
djelatnost kojom se ona elaborira može bitno utjecati na društveno – gospodarski razvoj i
okoliš.
� Državni organi – poslovni plan je klju�ni dokument na temelju kojeg mala tvrtka sklapa
poslovne ugovore za tzv. državne narudžbe, te se uklju�uje u razli�ite državne i
me�unarodne fondove za poticanje i razvoj poduzetništva.
2.4. Elementi poslovnog plana
Poslovni planovi pomažu u vo�enju poduze�a. Planovi obuhva�aju sve poslovne
aktivnosti, u svim organizacijskim dijelovima poduze�a, ali to ne zna�i da svi planovi moraju
jednako izgledati, i da sve tvrtke imaju sli�ne planove. Planove se može izra�ivati u razli�itim
oblicima, od jednostavnih tablica i kratkih izjava do debelih knjiga.
o Poslovni plan oblikuje se razli�ito u pojedinim poduze�ima pa su zato mogu�e
velike razlike u njegovu sadržaju. Postoje brojni primjeri sadržaja poslovnog plana. Ipak, u
praksi i u teoriji, postoji op�a suglasnost da bi svaki poslovni plan trebao obuhvatiti
slijede�e: 7
7 KUVA�I�, N.: Poduzetni�ki projekt, Ekonomski fakultet, Split, 1997., str.36
10
o Najvažnije podatke o poduze�u
o Analizu razvojnih mogu�nosti
o Operativne pokazatelje glavne djelatnosti
o Financijske pokazatelje uspješnosti poslovanja
Budu�i da je optimalan opseg poslovnog plana dvadesetak stranica, sadržaj treba
rasporediti tako da se usklade svi dijelovi, a da se ipak naglasi najvažnije �imbenike za poslovni
uspjeh.
1. Jedan od prakti�nih primjera poslovnog plana izgleda ovako: 8
2. Uvodni podaci o poduze�u
3. Razlozi za investiranje
4. Klju�ni �imbenici mogu�ih rizika
5. Opis djelatnosti
6. Organizacija i menadžment
7. Tržišni pregled
8. Konkurencija na tržištu
9. Poslovna strategija
10. Financijski podaci
U doma�oj literaturi postoji mišljenje o ovakvom sadržaju poslovnog projekta: 9
1. Naslovnica
2. Kazalo ili sadržaj
3. Operativni sažetak
4. Opis ideje
5. Tržišni pokazatelji
6. Tehni�ko – tehnološki opis
7. Menadžment
8. Marketing
9. Financijski podaci
10. Ocjena u�inkovitosti
11. Dodaci i prilozi
8 Marijan Cingula, Tihomir Hunjak, Milivoj Re�ep: POSLOVNO PLANIRANJE s primjerima za investitore, Zagreb, 2004., str. 45 9 Marijan Cingula, Tihomir Hunjak, Milivoj Re�ep: POSLOVNO PLANIRANJE s primjerima za investitore, Zagreb, 2004., str. 45- str.46.
11
12. Pismo primatelju
2.4.1. Podaci o poduze�u
Najvažniji podaci o poduze�u, u skra�enom obliku, daju se kao uvodni odjeljak u
poslovnom planu. U ovom odjeljku korisnik poslovnog plana mora dobiti što više informacija o
poduze�u, ali one moraju biti kratke i razvrstane pregledno kako ne bi djelovale prenatrpano i
dosadno. Poslovni plan svakako treba odgovarati na pitanja:10
o Što želimo i možemo raditi
o Koji su najpovoljniji na�ini za postizanje naših ciljeva i
o Što možemo o�ekivati u budu�nosti.
Ovaj dio poslovnog plana radi bolje preglednosti može se podijeliti u dva dijela. U
prvom dijelu daju se op�eniti, statisti�ki podaci o formalnom položaju tvrtke i menadžmentu, a u
drugom se vrlo kratko skiciraju njegove razvojne ambicije.
Op�enito podaci o poduze�u sadrže ove �injenice:11
o Registracija poduze�a
o Razvrstavanje poduze�a po djelatnostima
o Banka poduze�a i broj žiro-ra�una
o Ustroj poduze�a
o Menadžment
o Razvojni podaci poduze�a
o Misija poduze�a
o Opis glavne djelatnosti
o Tržišna strategija
o Konkurencija
2.4.2. Razlozi za investiranje
Ovaj dio obavezno ulazi u poslovni plan samo kad je plan namijenjen u prvom redu
investitorima. Ako je plan izra�en isklju�ivo za menadžment tvrtke, tada je treba pojašnjavati
10 Grupa autora: Poslovni plan poduzetnika, Masmedia, Zagreb, 1999., str.62 11 CINGULA, M.: Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat, Zagreb, 2001., str.40.
12
razloge za investiranje jer postoje�i vlasnici ve� jesu uložili novac u poslovni pothvat a nove se
ulagatelje niti ne traži.
Ako poduze�e namjerava uzeti bankovni kredit, tada �e ionako morati izraditi posebnu
pred investicijsku studiju. Za takvu studiju može se izravno iskoristiti mnoge odjeljke poslovnog
plana, ali se studiju ipak mora izraditi kao izvorni dokument koji je ure�en prema zahtjevima
banke – kreditora.12
Jedna od najop�enitijih definicija investicija je: svako ulaganje koje �e donijeti koristi tek u
budu�nosti, a ne momentalno. Zna�i, investicija u širem smislu rije�i predstavlja: materijalno,
nematerijalno i nov�ano ulaganje za teku�e poslovanje , razvoj i ekspanziju ekonomskih jedinica,
a u užem smislu to je nov�ano ulaganje u osnovna sredstva.
2.4.3. �imbenici mogu�eg rizika
Ovaj odjeljak je obavezan samo ako se u poslovni plan uvodi obrazloženje potrebe za
investiranjem. Ako nema odjeljka o investiranju, ovaj dio ipak može ostati u planu i tada služi
sadašnjim vlasnicima i menadžmentu kao upozorenje na teško�e koje se mogu pojaviti u
poslovanju.
Procjena rizika je postupak identificiranja, kvantificiranja i utvr�ivanja prioriteta rizika u
ovisnosti o kriterijima za prihva�anje rizika i ciljevima organizacije. Rezultat procjene rizika daje
smjernice u upravljanju sigurnosnim rizicima i implementiranju kontrola za obranu od rizika.
Proces procjene rizika i odabira odgovaraju�ih kontrola se, po potrebi, provodi više puta da bi se
obuhvatili svi dijelovi organizacije.13
Procjenu rizika se može sastaviti samo na temelju unutarnjih podataka, a još manje samo
na temelju povijesnih podataka iz ra�unovodstva tvrtke. Za ovaj odjeljak tvrtka mora iskoristiti
vanjske informacije što ih se može prikupiti na razli�ite na�ine:
o Posebnim istraživanjima
o Suradnjom s vanjskim savjetnicima
o Uporabom usluga specijaliziranih agencija
o Primanjem pomo�i od ustanova koje rade na potpori poduzetništvu
12 Prof.dr.sc. Marijan Cingula, Prof.dr. sc. Tihomir Hunjak, Dc. Dr. sc. Milivoj Re�ep: Poslovno planiranje s primjerima za investitore, Zagreb, 2004., str.50. 13 http://os2.zemris.fer.hr/ISMS/norme/2006_marijanovic/prvi4.html
13
2.4.4. Analiza razvojnih mogu�nosti
Ovaj dio poslovnog plana rijetko se susre�e u literaturi pod tim nazivom, ali se ostale
naslove, što su �eš�e u upotrebi, može vrlo lako protuma�iti kao razli�ite oblike raš�lambe
sadašnjeg položaja, kako bi se utvrdile razvojne mogu�nosti u novom planskom razdoblju.
Ovaj se dio poslovnog plana odnosi na analizu razvoja gospodarske djelatnosti i procjenu
trendova. Tim se �imbenicima treba posvetiti velika pozornost zbog toga što se uspjeh tvrtke ne
može promatrati izolirano od uspjeha gospodarske djelatnosti u kojoj se odvija glavni posao. U
razvijenim zemljama postoje specijalizirane organizacije koje se bave procjenom razvojnih
trendova pojedine gospodarske djelatnosti, zbog savjetovanja investitorima o mogu�im
podru�jima njihova ulaganja. Naravno, nitko tko radi takve procjene ne može preuzeti
odgovornost za stvarne u�inke ulaganja jer je odluka uvijek samo investitorova, a time i
odgovornost za uspjeh ili neuspjeh.
Svako poduze�e posluje pod ve�im ili manjim utjecajem okružja, ali ni jedno ne može taj
utjecaj zanemariti. Zato su analize okružja bitne za poslovni plan poduze�a. Takve analize
obuhva�aju14:
• Opis gospodarske grane u kojoj se obavlja glavnu djelatnost
• Procjenu trendova u gospodarskoj grani
• Pregled o�ekivanih prigoda i mogu�ih prijetnja okružja
Opis gospodarske grane može po�eti vrlo op�enitom ocjenom o prošlim pojavama i
o�ekivanim kretanjima. Pojedino poduze�e može obavljati ve�i broj djelatnosti, �ak i u razli�itim
gospodarskim granama. Razumljivo je da �e utjecaj pojedine djelatnosti biti više ili manje
naglašen u odre�enom trenutku, ali upravo se ti �imbenici moraju vidjeti u poslovnom planu. U
opisu gospodarske djelatnosti mora se naglasiti sezonske oscilacije, ako postoje. Isto tako pojedine
gospodarske djelatnosti prolaze kroz razli�ite faze životnog vijeka, što se tako�er mora uzeti u
obzir u ocjeni stanja neke djelatnosti. Ako poduzetnik dobro procjeni u kojoj fazi životne zrelosti
je njegova gospodarska djelatnost tada zna najvažniji razvojni �imbenik za tu djelatnost. Obrnutim
14 Prof.dr.sc. Marijan Cingula, Prof.dr. sc. Tihomir Hunjak, Dc. Dr. sc. Milivoj Re�ep: Poslovno planiranje s primjerima za investitore, Zagreb, 2004., str.52.
14
putem, analizom pojedina�nih �imbenika, poduzetnik može utvrditi stupanj zrelosti djelatnosti
kojom se bavi i odlu�iti ima li smisla nastaviti ulaganja u tu djelatnost ili ne.
Procjena trendova u gospodarskoj djelatnosti temelji se na uo�enim pojavama u
sadašnjosti i neposrednoj prošlosti te na o�ekivanjima kako �e te pojave utjecati na budu�a
kretanja.
Posebni pokazatelji koje se može pratiti na temelju statisti�kih podataka za svaku djelatnost
naj�eš�e jesu15:
o Ukupni prihod ostvaren u godini dana
o Rast ukupnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu
o Udjel djelatnosti u društvenom proizvodu zemlje ili izvozu
o Broj zaposlenih
o Broj zaposlenih u odnosu na ukupan broj zaposlenih u industriji
o Prosje�ne pla�e u toj djelatnosti te pla�e u odnosu na državni ili industrijski prosjek
o Broj poduze�a u toj djelatnosti i broj poduze�a u odnosu na ukupnu industriju
Svaki od ovih broj�anih pokazatelja može se, nakon bilježenja tijekom nekoliko prošlih razdoblja,
projicirati u budu�nost temeljem linearnog trenda ili složenijih trendova. Ako ima podataka o
bitnim promjenama što ih se o�ekuje u nekoj djelatnosti, tada se linije trendova korigiraju zbog
o�ekivanja koja proizlaze iz tih informacija.
Pregled o�ekivanih prigoda i prijetnja koje se pojavljuju u okružju dio je tzv. SWOT
analize koja osim raš�lambe vanjskih �imbenika uzima u obzir i unutarnje �imbenike.
Najvažnija pitanja koja zahtijevaju odgovore u analizi o�ekivanih prigoda u okružju su16:
o Postoje li nove potrebe dodatnih skupina kupaca i kako ih zadovoljiti?
o Pojavljuje li se mogu�nost ulaska na novo tržište ili njegov segment?
o Treba li proširiti postoje�i proizvodni program na zadovoljenje novih potreba kupaca?
o Postoje li otvoreni prodajni kanali?
o Postoje li mogu�nosti integracije s drugim poduze�ima?
o Mogu li naši proizvodi u�i u viši cjenovni razred?
o Jesu li se suparnici uspavali?
o Raste li naše tržište brže od prosjeka ostalih djelatnosti?
15 Prof.dr.sc. Marijan Cingula, Prof.dr. sc. Tihomir Hunjak, Dc. Dr. sc. Milivoj Re�ep: Poslovno planiranje s primjerima za investitore, Zagreb, 2004., str.54. 16 Ibidem, str.54.
15
o Stvara li nova tehnologija i nove mogu�nosti?
o Postoje li još neke svojstvene prednosti?
Kao što postoje prigode, koje �e dobar poduzetnik nastojati iskoristiti, tako postoje i
prijetnje u okružju koje tako�er treba dobro poznavati kako bi se pravodobno sprije�ilo njihov
utjecaj17:
o Mogu�nost ulaska novih konkurenata
o Pove�ana prodaja surogata
o Pojava nove i skupe tehnologije
o Spor rast tržišta (uklju�uju�i i kupovnu mo�)
o Slaba dostupnost prikladnih prodajnih kanala
o Nepovoljna vladina politika (osjetljivost na administracijske promjene)
o Rast konkurentskih pritisaka (opasnost od preuzimanja)
o Ranjivost od recesije
o Rastu�a pregovara�ka snaga kupaca i dobavlja�a
o Promjene u potrebama i ukusu kupaca
o Nepovoljne demografske promjene
o Ostalo
Odgovorima na postavljena pitanja svaki poduzetnik može vrlo lako sastaviti analizu okružja.
Važno je me�utim kako se na ta pitanja odgovara: vlastitom procjenom iz rukava ili temeljem
pozorno prikupljanih informacija i statisti�kih pokazatelja. Odgovornost za kvalitetu odgovara na
postavljena pitanja uvijek je na menadžmentu koji je ujedno najodgovorniji za pravovremenu
izradu i primjenu poslovnog plana.
2.4.5. Tržišna analiza
17 Ibidem, str. 54. i str.55.
16
18Ako se poslovnom planu želimo predstaviti javnosti, tada je najvažnije ostaviti dojam
tržišno orijentirane tvrtke. Tržišno orijentirana tvrtka zapo�inje poslovnu djelatnost na temelju
spoznaje o potrebama i mogu�nostima svojih kupaca, a ne na temelju mogu�nosti iskorištenja
postoje�ih kapaciteta. Svrha je ove analize pokazati da se razumiju potrebe kupaca, a u
marketinškom planu ili u planu prodaje utvrdit �e se kako zadovoljiti te potrebe. Marketinška
iskustva pokazuju da je uvijek bolje podijeliti tržište na nekoliko odsje�aka umjesto da se na
tržište gleda kao na jedinstvenu cjelinu. Tada se svakom tržišnom segmentu može posvetiti
posebna pozornost i naglasiti upravo to što je potrebama tog dijela tržišta primjerenije. U tržišnoj
analizi najvažnije je utvrditi ciljno tržište za naše proizvode i usluge.
Analiza ciljnog tržišta obuhva�a nekoliko važnih sastavnica19
a) Demografske osobine
b) Zemljopisne osobine
c) Životni stil
d) Veli�ina tržišta
a) Demografske osobine najvažnije su za pravilnu prosudbu kome se obra�ati
Svojim marketinškim porukama te za kona�no oblikovanje proizvoda potrebama i mogu�nostima
odre�enog dijela pu�anstva. Najvažnija pitanja koja prodavatelj mora znati o svojim kupcima
jesu:20
• Životni dob i spol
• Mjese�na primanja i zanimanje
• Obiteljski status
• Nacionalna i vjerska pripadnost
• Stupanj obrazovanja
• Materijalno – imovinski status
b) Zemljopisne osobine obuhva�aju teritorij na kojem �e se nuditi proizvodi i usluge.
Tržište može biti lokalno: grad, županija, regija; državno, regionalno ili svjetsko.
Svaka od zemljopisnih odrednica ima svoje posebnosti:21
18 http://www.poslovniforum.hr/about/analiza_poslovni_plan.asp19 VAN HORNE, J.C., Financijsko upravljanje i politika, MATE d.o.o., Zagreb, 1993., str. 484 20 CINGULA, M.: Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat, Zagreb, 2001., str.50. 21 Ibidem, str. 51.
17
• Lokalno tržište najbolje se poznaje jer su to kupci naj�eš�e susjedi kojima se našom
ponudom rješavaju njihovi svakodnevni problemi.
• Državno (nacionalno) tržište naj�eš�e se podrazumijeva pod pojmom tržišta, ali je
to zastarjelo shva�anje vezano uz nekadašnje administrativne i politi�ke zapreke.
Taj dio tržišta uvjetovan je kupovnom mo�i doma�eg stanovništva, njihovim
navikama i internoš�u kupaca da kupuju u inozemstvu.
• Regionalno tržište nastaje kao posljedica politi�kog zbližavanja susjednih država i
njihova �vrš�eg tržišnog povezivanja. Takvo tržište ima smisla jer su navike
stanovništva u regiji dosta sli�ne, bez obzira na nacionalne i jezi�ne razli�itosti, a
povlašteni statusi u trgovini izme�u susjeda mogu biti veliki poticaj širenju tržišta
izvan nacionalnih okvira.
• Svjetsko tržište je jedino pravilno shva�anje današnjeg modernog tržišta za
ambiciozne tvrtke. Prodaja proizvoda ograni�enom broju kupaca ne može pokriti
troškove ulaganja u oblikovanje i proizvodnju novih proizvoda, a uporaba interneta,
uz ve� u�injene poboljšice u prometu i politi�kim zbližavanjima, u�inila je najve�i
doprinos tržišnoj globalizaciji. Posljedica je vidljiva u gotovo svim dijelovima
svijeta u kojima se mogu kupiti proizvodi istih proizvo�a�a i istih robnih marki, bez
obzira gdje su ti proizvodi uistinu proizvedeni.
• Životni stil kupaca djelomi�no je ve� odra�en poznavanjem njihovih demografskih
osobina, ali on uklju�uje još neka važna pitanja o društvenom položaju i
navikama22:
1. obiteljski odnos
2. na�in ljetovanja i zimovanja
3. gledanje TV programa
4. upotreba interneta
5. hobiji, šport, rekreacija
6. �itanje novina, magazina, knjiga
7. �lanstvo u razli�itim organizacijama
8. politi�ke sklonosti
• Veli�ina tržišta je najvažnije pitanje u odre�ivanju ciljnog tržišta i ona je
djelomi�no definirana demografskim i zemljopisnim osobinama te životnim
stilom kupaca, ali i ponašanjem konkurencije o kojoj ovisi naš položaj na
22 Ibidem, str. 51.
18
tržištu. Utvrditi veli�inu tržišta može se na temelju statisti�kih podataka o
proizvodnji i prodaji, ali se vrlo pažljivo mora odrediti koliki udjel mogu
osvojiti naši proizvodi i usluge. Tržište se ne može promatrati kao statisti�ka
pojava, ono se pove�ava ili smanjuje, odnosno, ono se svakodnevno mijenja,
zbog toga moramo procijeniti svoje mogu�nosti.
Utvrditi ciljno tržište nije lako. Poduzetnik koji u tome nema iskustvo zatražit �e
pomo� specijaliziranih organizacija za tržišna ispitivanja. Poduzetnik treba prikupiti što više
informacija o kupcima i njihovim stvarnim mogu�nostima, prije po�etka poslovnog pothvata.
2.4.6. Analiza konkurencije
23Teško se može izraditi dobru analizu tržišta bez analize konkurencije. Ovaj dio
poslovnog plana ne mora biti samostalan odjeljak, ali se može prikazati i odvojeno. Analiza
konkurencija pokazat �e �initeljima poslovnog plana da se prati tržišne trendove i da se
projekcije vlastitog uspjeha ne gradi kao kule u zraku nego kao realan preduvjet što uzima u
obzir sve važne utjecaje.
Naši planovi prodaje mogu biti vrlo skromni i lako ostvarljivi, ali ih grubi nasrtaj
konkurencije može potpuno obezvrijediti. Procjena ja�ine i mogu�eg ponašanja konkurenata zato
je vrlo važna za uspjeh poslovanja. Najvažnija pitanja na koja se mora odgovoriti u raš�lambi
konkurencije jesu:24
� Tko su naši konkurenti, tj. tko sve nudi jednake ili sli�ne proizvode/usluge na
našem odabranom tržištu, tko se može pojaviti kao novi sudionik u tržišnom
natjecanju, kako �e se ponašati vode�a tvrtka, a kako sljedbenici?
� Kako kupci doživljavaju sadašnje proizvo�a�e ili nuditelje usluga, koliko su im
lojalni, imaju li potrebu za promjenom?
� �ime mi ulazimo u tržišno natjecanje i kakve su razlike spram postoje�e ponude?
� Imamo li kakve prednosti pred konkurencijom ili smo zbog ne�ega u nepovoljnijem
položaju?
� Kakve su mogu�nosti širenja tržišta, a kakva su o�ekivana ponašanja postoje�ih
ponuditelja glede takva širenja?
23 Prof.dr.sc. Marijan Cingula, Prof. dr. sc. Tihomir Hunjak, Dc. Dr. sc. Milivoj Re�ep: Poslovno planiranje s primjerima za investitore, Zagreb, 2004., str.58. 24 Ibidem str. 58-59.
19
� Postoje li prepreke ulasku novih tvrtka na taj tržišni segment i kakve su?
Podrobna analiza obuhva�a ove sastavnice konkurencije:
• Kako kupci doživljavaju konkurenciju:
� Zadovoljstvo vrstom i kvalitetom proizvoda
� Zadovoljstvo cijenom
� Zadovoljstvo trajnoš�u i možda servisom i održavanjem
� Prepoznatljivost proizvoda, robne marke, doživljaj stila i dizajna
� Prakti�nost uporabe
� Na�in i vrijeme isporuke
� Politika kreditiranja kupnje
� Ostalo
• Tržišni udjeli:
� Veli�inu postoje�eg tržišta
� Broj sudionika na postoje�em tržištu
� Udjeli pojedinih sudionika na postoje�em tržištu
� Odnos vode�e tvrtke i njezinih sljedbenika
• Mogu�nost rasta postoje�eg tržišta:
� O�ekivana godišnja stopa rasta
� O�ekivano ponašanje vode�e tvrtke
� O�ekivano ponašanje sljedbenika
� Prepreke ulasku novih nuditelja
2.4.7. Plan glavne djelatnosti
25Glavnu djelatnost opisuje se u poslovnom planu kao odvijanje slijeda aktivnosti što
proizlaze iz plana prodaje.
Ako je glavna djelatnost proizvodnja, onda se planira proizvesti one proizvode koji su
predvi�eni u planu prodaje: to�no prema ponudi i po koli�inama. Razlika u koli�inama planirane
prodaje i planirane proizvodnje može se pojaviti jedino kao poželjna koli�ina gotovih proizvoda
na zalihama u skladištu. Ako je glavna djelatnost obavljanje nekih usluga, tada se tako�er iz plana
prodaje vidi koliko �e se odre�enih vrsta usluga realizirati u planskom razdoblju.
25 Ibidem, str. 77
20
Definiranjem koli�ina i vrste proizvoda i usluga u planu glavne djelatnosti (proizvodnje ili
obavljanja usluga) postiže se mogu�nost planiranja svih ostalih aktivnosti nužnih tijekom
poslovanja:
� Planiranje nabave
� Planiranje utroška materijala
� Planiranje utroška radnih sati
� Planiranje potrebnih obrtnih sredstava
� Planiranje održavanja strojeva i opreme
� Planiranje zapošljavanja i drugo
Plan proizvodnje ili plan obavljanja usluga potrebni su menadžmentu da pravodobno
organizira nesmetano odvijanje glavne djelatnosti te da nadzire uspješnost ostvarivanja planskih
ciljeva i zadataka. Planom glavne djelatnosti to�no se odre�uje operativne zadatke za pojedine
organizacijske jedinice, njihove dijelove i za pojedince.
2.4.8. Plan ulaganja u tehnologiju
26Ako tvrtka planira proširenje poslovanja ili poboljšanje postoje�e opreme, u poslovnom
se planu posebno prikazuje i ulaganje u tehnologiju. Premda �e takvo dugoro�no ulaganje biti
detaljnije obra�eno u posebnom investicijskom elaboratu, u poslovnom se planu prikazuje
o�ekivanu vrijednost ulaganja i planiran izvor sredstava za ta ulaganja.
Uvo�enje nove tehnologije razli�ito utje�e na poslovanje. Naj�eš�e se o�ekuje pove�anje
proizvodnje i poboljšanje kvalitete proizvoda. Te �injenice utje�u na planove prodaje i planove
proizvodnje, a slijedom toga i na planove nabave i troškova. Osim toga, nova tehnologija utje�e na
broj zaposlenih ljudi te na njihovo novo zapošljavanje ili dodatnu naobrazbu. Na kraju,
tehnologija može izazvati i promjenu ustroja, tako da se sve ove oblike planiranih promjena mora
navesti u godišnjem planu.
Ako se nikakva ulaganja u novu tehnologiju ne planira tijekom odre�enog razdoblja, ovaj
važan dio poslovanja bit �e u poslovnom planu obuhva�en jedino u troškovima amortizacije te
možda investicijskog ili redovitog održavanja.
26 Ibidem, str. 79
21
2.4.9. Planiranje promjene ustroja
Ovaj se dio ispunjava samo kada se o�ekuje važne promjene u organizaciji, ljudima,
upravljanju ili tehnologiji. Takve promjene mogu bitno utjecati na poslovni rezultat, a njihova
pojava može promijeniti i pravni status tvrtke.
Važnije promjene u menadžmentu, ako se o�ekuju, mogu se tako�er prikazati posebnim
dijelom plana.
2.4.10. Financijski pokazatelji
Financijsko poslovanje se prikazuje u posebnom dijelu, obi�no na kraju poslovnog plana.
Detaljniji financijski pokazatelji se daju u obliku prora�una za svaku poslovnu aktivnost,
ali se neizostavno mora posebno prikazati planiranu bilancu, planiran ra�un dobiti i gubitka,
planirano izvješ�e o nov�anim tijekovima i planirano izvješ�e o promjenama kapitala. U
poslovnom planu se moraju istaknuti sve važne �injenice o ra�unovodstvenim politikama koje se
ina�e prikazuje u bilješkama uz financijska izvješ�a.
2.4.10.1. Utvr�ivanje financijske uspješnosti poslovanja
Utvr�ivanje financijske uspješnosti ulaganja poduzetniku je važno u svakom trenutku, a ne
samo u slu�aju investiranja u trajnu imovinu. Svaki poslovni proces, koji se odvija u nekom
obra�unskom razdoblju mora se promatrati i kao mogu�nost povrata uloženih sredstava u taj
ciklus. Zato je utvr�ivanje financijske uspješnosti poslovanja trajan zadatak menadžera i cijeli
sustav nadzora i raš�lambe u poduze�ima podešen je upravo za taj zadatak. Samo na temelju
prosudbe o financijskoj uspješnosti ulaganja u prethodnom obra�unskom razdoblju, poduzetnik �e
mo�i odlu�iti o ulaganjima u budu�em obra�unskom razdoblju. 27
Uspješnost ulaganja u poslovni pothvat u vezi je s ocjenom o vrijednosti u�inaka što
nastaju kao rezultat tih ulaganja. Budu�i da se vrijednost u�inaka može utvrditi na razli�ite na�ine
ovisno o tome kakva su mjerila postavljena za njihovu ocjenu, poduzetnik može i pojam
uspješnosti tuma�iti na razli�ite na�ine. Jedan od naj�eš�ih na�ina utvr�ivanja uspješnosti ulaganja
povezan je s kvantitativnom ocjenom o koli�inama proizvedenih u�inaka ili uz veli�inu
27 Ibidem, str.80
22
financijskog rezultata koji je postignut nakon prodaje ostvarenih u�inaka. Drugi je na�in prosudbe
u vezi s ocjenom kvalitete nastalih u�inaka ili verifikacijom njihove društvene opravdanosti i
prihvatljivosti.
Pokazatelji: 28
a) Pokazatelj uspješnosti poslovanja
b) Pokazatelj likvidnosti
c) Pokazatelj ekonomi�nosti
d) Pokazatelj rentabilnosti (profitabilnosti)
e) Pokazatelj zaduženosti
a) Pokazatelj uspješnosti poslovanja – svakom poduzetniku bilo bi najjednostavnije kada bi
postojao samo jedan pokazatelj uspješnosti poslovanja i kada bi taj pokazatelj usmjeravao
sve odluke o budu�em poslovanju. No to nije tako, složenost brojnih �imbenika utje�u na
poslovanje i na ocjenu o njegovoj uspješnosti, name�e potrebu da se pojedine sastavnice
poslovanja promatraju, bilježe i ocjenjuju odvojeno. Zato se u praksi koristi velik broj
pokazatelja koji, svaki pojedina�no, prikazuje samo neka motrišta o uspjehu poslovnog
pothvata.
b) Pokazatelj likvidnosti – Likvidnost je pojam koji pokazuje sposobnost poduze�a da
pravodobno ispunjava dospjele teku�e obveze i da sve oblike kratkotrajne imovine na
vrijeme pretvara u gotovinu kojom podmiruje te svoje kratkotrajne obveze. Uz pojam
likvidnost odmah se povezuje solventnost kao sposobnost poduze�a da trajno ispunjava
sve dospjele obveze, pa i one dugoro�ne. Kratkoro�no gledano, likvidnost je najvažniji
pokazatelj za trenuta�nu uspješnost poduze�a, svi pokazatelji likvidnosti vrlo se
jednostavno utvr�uju i prvi su u svakoj raš�lambi o uspješnosti nekog poduze�a.
Novac u blagajni i na ra�unima
1. Nov�ani pokazatelj= ----------------------------------------------- x100
(cash ratio) Dospjele kratkoro�ne obveze
Novac, financijska imovina i potraživanja
2. Brzi pokazatelj = ----------------------------------------------------- x100
(quick ratio) Kratkoro�ne obveze
28 Ibidem, str.81-82.
23
Kratkotrajna imovina (aktiva)
3. Teku�i pokazatelj = ----------------------------------------------------- x100
(current ratio) Kratkoro�ne obveze (pasiva)
Nov�ani pokazatelj pokazuje omjer raspoloživog novca i dospjelih kratkotrajnih
obveza. Brz pokazatelj pokazuje odnos kratkotrajne imovine i kratkoro�nih obveza.
Teku�i pokazatelj stavlja u omjer cijelu kratkotrajnu aktivu i svu kratkotrajnu pasivu.
c) Pokazatelj ekonomi�nosti – ekonomi�nost pokazuje odnos svih oblika ulaganja u
poduzetni�ki pothvat i svih oblika nastalih u�inaka. U vrijednosnom izrazu to zna�i da se
uspore�uje ukupna ulaganja s ukupnim postignutim rezultatima. Zato ekonomi�nost
najbolje pokazuje kakva je op�enita uspješnost nekog poduze�a u cjelini ili poslovnog
procesa u odre�enom obra�unskom razdoblju.
Ukupni prihodi
4. Ekonomi�nost I = ------------------------------------- x 100
Ukupni rashodi
Poslovni prihodi
5. Ekonomi�nost II = -------------------------------------- x 100
Poslovni rashodi
Ekonomi�nost naj�eš�e pokazuje omjer ukupnih prihoda i ukupnih rashoda te bi
trebala biti najmanje 105 ili 5%. Ovaj postotak ne može biti isti u svim gospodarskim
djelatnostima jer neke imaju ve�u ekonomi�nost, dok druge imaju manju ekonomi�nost.
d) Pokazatelj rentabilnosti (profitabilnosti) – Rentabilnost ili profitabilnost uvijek pokazuje
odnos dobitka i uložena kapitala ili odnos dobitka spram ukupno ostvarenih prihoda.
Omjeri kojima se dobitak uspore�uje s nekim drugim veli�inama najvažniji su za vlasnike
kapitala koji žele brzo utvrditi kako se njihovo ulaganje oplo�uje u poslovnom procesu.
Bruto dobitak
6. Rentabilnost kapitala = ----------------------------------- x 100
24
(return on investment) Ukupan kapital
Bruto – dobitak
7. Rentabilnost vlasni�kog kapitala = --------------------------- x 100
(return on equity) Vlastiti kapital
e) Pokazatelj zaduženosti – Jedno od najvažnijih pitanja za uspjeh u poslovanju jest
odnos vlastite i tu�e imovine u bilanci, odnosno pokazatelj zaduženosti tvrtke. Mnoga su
poduze�a postigla velike poslovne uspjehe zahvaljuju�i tu�em financiranju u nekim
razvojnim fazama. A oni koji nisu uspjeli takvo stanje prevladati i kod kojih je financiranje
poslovanja ovisilo o tu�im sredstvima u duljem razdoblju, naj�eš�e su doživjeli slom,
svejedno jesu li njihove tvrtke promijenile vlasnika ili su otišle u ste�aj.
Ukupan dug
8. Pokazatelj zaduženosti I = --------------------------------------- x 100
Trajni dioni�arski kapital
Nov�ani tijek
9. Pokazatelj zaduženosti II = -------------------------------------- x 100
Ukupne obveze
2.4.11. Dodatni dokumenti
Dodatni dokumenti koji se mogu priložiti u poslovnom planu mogu poduprijeti podatke
koji se u njemu nalaze. Koji to dokumenti mogu biti ovisi o potrebama i stupnju razvoja
poslovanja poduze�a.
Dokumenti mogu biti: 29
• Biografija
• Osobna sposobnost zaduživanja
• Ponude dobavlja�a ili kalkulacije
• Pisma namjere budu�i kupaca
29 Bangs, D. H. Jr., Kako napraviti poslovni plan; Zagreb, 1998.; str.95
25
• Preporuke pouzdanih ljudi koji vas poznaju
• Ugovori o leasingu ili kupovini /prodaji
• Pravni dokumenti koji se odnose na poduze�e
• Nacrt poslovnog prostora
• Skice proizvoda koji �ete proizvoditi itd.
Navedeni dokumenti se dodaju na kraju poduzetni�kog projekta, dodaju se razli�iti
prilozi, op�a popratna dokumentacija koja se odnosi na pojedine dijelove, a to mogu biti razli�ite
skice, tablice, sheme, slike, grafikoni, nacrti, ugovori i pisma, cjenici, prospekti i katalozi;
specifikacije, sistematizacije, stru�na mišljenja i sli�no.
26
3. PODUZE�E „IVETA“ D.O.O. BJELOVAR
U ovom dijelu prikazan je povijesni razvoj, djelatnost poduze�a, vlasni�ki model,
unutarnje ustrojstvo, te analiza poslovanja kako bi se dobila slika o poduze�u „Iveta“ d.o.o. kao
cjelini.
Pod imovinom se podrazumijeva ekonomsko sredstvo koje je u vlasništvu poduze�a i od
koje se o�ekuje budu�a ekonomska korist. Imovinu poduze�a �ine nekretnine, pokretnine,
potraživanja i novac. O imovini poduze�a dužni su se brinuti svi zaposleni u poduze�u.
Za obavljanje djelatnosti poduze�a Iveta d.o.o., sredstva osigurava iz vlastite proizvodnje i
prodaje, odnosno od primitaka od prodaje roba i usluga, ali i iz kredita u slu�aju ako poduze�e želi
usavršiti tehni�ku strukturu ili proširiti nekretnine ili pokretnine u svom posjedu.
O financijskom poslovanju poduze�e donosi periodi�ne obra�une i završni ra�un za
kalendarsku godinu. Poduze�e do sada nije ostvarilo gubitak.
3.1. Povijesni razvoj poduze�a „Iveta“ d.o.o. Bjelovar
„Iveta“ d.o.o., poduze�e za proizvodnju, unutrašnju i vanjsku trgovinu i usluge osnovano
je 10.07.1992. godine i registrirano kod Okružnog privrednog suda u Bjelovaru u registarskom
ulošku 1-2194-Bjelovar, kao društvo s ograni�enom odgovornoš�u, Aktom o osnivanju poduze�a.
Utemeljitelji poduze�a su dvije privatne osobe, koje su istodobno i direktori poduze�a. Sjedište
poduze�a je na adresi Križeva�ka cesta 33, Bjelovar.
Poduze�e je dobilo ime kombiniraju�i imena �lanova obitelji.
„Iveta“ d.o.o. je zapo�ela poslovanje 1992.godine s jednim zaposlenim djelatnikom. U
1998.godini ima osamnaest stalno zaposlenih radnika, od toga jedan u predstavništvu u Zagrebu.
Zbog potrebe posla povremeno se upošljava još 3-4 radnika. Organizacijski je posao riješen tako
da osam (do jedanaest – po potrebi) radnika radi na dovršenju proizvodnje, a dva (do pet) na
ugradnji, jedan zaposleni uz sekretarske poslove, vodi knjigovodstvenu evidenciju, jedan radi na
marketingu i odgovara n aponude u Bjelovaru, a jedan u Zagrebu, uz izradu ponuda obilazi teren i
radi izmjere; dva radnika su zadužena za tehni�ki dio posla i naru�ivanje.
Poduze�e „Iveta“ d.o.o. danas zapošljava preko 138 djelatnika �ime po veli�ini spada u
mala poduze�a.
27
Iveta d.o.o. bilo je prvo poduze�e koje se u ovom dijelu Hrvatske po�elo baviti
proizvodnim programom PVC stolarije i, uz poznato ime, ima i dugogodišnje iskustvo koje
rezultira zadovoljnim kupcima.
Osnovna djelatnost je graditeljstvo – proizvodnja i ugradnja stolarije od PVC profila.
Ovom se djelatnoš�u „Iveta“ d.o.o. uspješno bavi od 1993. godine i do sada ima niz referenci , te
ime prepoznatljivo na tržištu.
3.2. Vlasni�ki model
Poduze�e „Iveta“ d.o.o. je Društvo s ograni�enom odgovornoš�u, te je stoga i pravna
osoba. Društvo s ograni�enom odgovornoš�u je trgova�ko društvo u kojem jedna ili više pravnih
ili fizi�kih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom
kapitalu. Temeljni ulozi moraju biti jednaki. Društvo mogu osnovati jedna ili više osoba. Društvo
se osniva na temelju ugovora kojeg sklapaju osniva�i – predstavlja javnobilježni�ku ispravu.30
Organi poduze�a s ograni�enom odgovornoš�u:31
• Uprava
• Nadzorni odbor
• Skupština
Upravu poduze�a �ine jedan ili više direktora. Uprava vodi poslove društva na vlastitu
odgovornost. Na�in rada uprave propisuje se društvenim ugovorom. �lanove uprave i njihova
ovlaštenja za zastupanje upisuju se u trgova�ki registar.
Nadzorni odbor poduze�a, mora imati ako je broj zaposlenih u godini bio ve�i od 300 ili
ako je to propisano zakonom.
�lanovi poduze�a u skupštini donose odluke za koje su ovlašteni zakonom i društvenim
ugovorom.
Osniva�i poduze�a „Iveta“ d.o.o. su Ivan i Snježana Pe�ek. Društvo zastupa i predstavlja
direktor Društva Ivan Pe�ek bez ograni�enja u okviru djelatnosti poduze�a.
„Iveta“ d.o.o. je u privatnom vlasništvu. Porijeklo kapitala je doma�e. Društvo posluje
preko žiro-ra�una.
30 Zakon o trgova�kim društvima, Narodne novine, 1993., broj 111., �l.200 31 Ibidem
28
1992. godine zajedno sa suprugom Snježanom, Ivan Pe�ek osniva poduze�e „Iveta“d.o.o.
Zajedno su shvatili prednosti PVC stolarije te krenuli u proizvodnju i prodaju.
3.3. Unutarnje ustrojstvo poduze�a „Iveta“ d.o.o.
Organizacijska struktura poduze�a ne predstavlja stati�an, ve� dinami�an element
organizacije. Ona slijedi ciljeve poduze�a, a oni proizlaze iz strategije razvoja poduze�a.
Organizacija je širi pojam od organizacijske strukture, ona obuhva�a: organizacijsku strukturu,
organizacijska sredstva, organizacijske postupke.
Utjecaj faktora organizacije, i unutarnjih i vanjskih, neobi�no je važan za oblikovanje
organizacijske strukture poduze�a.32
Organizacija poduze�a „Iveta“ d.o.o. obuhva�a 5 organiziranih funkcija:
o Funkcija prodaje
o Funkcija nabave
o Funkcija skladišta
o Funkcija proizvodnje
o Funkcija ra�unovodstva
Funkciju prodaje �ine timovi lokacijski organizirani prema mjestu obavljanja posla.
Sastoji se od prodajnog centra u Bjelovaru koji osim poslova prodaje obavlja i poslove obrade
svih radnih naloga ostalih organizacijskih jedinica u Zagrebu, Koprivnici, Požegi, Zadru i Kutini.
Funkciju prodaje zapravo �ini komercijalno-tehni�ka služba koja obavlja op�e poslove u svezi sa
savjetovanjem kupaca vezano uz naš proizvodni program koji se nudi na tržištu. Savjetovanje, tj.
kontakti s kupcima se mogu obaviti putem telefona, telefaksa, elektronskom poštom ili osobno
kupci mogu do�i u poduze�e. Tehni�ki tim prodajnog dijela za svakog kupca izra�uje poseban
radni nalog gdje su detaljno specificirane sve karakteristike kona�nog proizvoda. Digitalni radni
nalozi se šalju u proizvodnu halu na automatsku pilu gdje slijedi daljnja obrada profila.
Funkcija nabave obavlja poslove nabave PVC stolarije, ALU stolarije i prati transport za
vlastite potrebe nabave repromaterijala.
Funkcija skladišta obavlja poslove skladištenja ALU i PVC profila, okova i stakla i prati
transport za vlastite potrebe isporuke gotovih proizvoda.
32 Sikavica P., Novak M., Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1993, str.9
29
Funkcija proizvodnje obavlja poslove proizvodnje PVC i ALU stolarije. Ova funkcija
obavlja poslove vezane uz pripremu same proizvodnje, uklanjanje mogu�ih pogrešaka pri prodaji
stolarije u vezi tehni�kih podataka, kontrolu proizvedenih proizvoda pripremu gotovih proizvoda
za kupca. U proizvodnji se kompjuterski odre�uje profil od kojeg se sastoji proizvod i njemu se
dodjeljuje odgovaraju�i bar kod. Na ekranu na pili, pojavljuju se elementi radnog naloga, a iz
printera u sklopu pile izlaze etikete na svaki pojedini profil. Prema bar kodu za svaki pojedini
profil, pila automatski odre�uje i re�e duljinu profila, a na profil se lijepi etiketa koja sadrži sve
podatke potrebne za daljnju obradu proizvoda. Nakon rezanja profila, u svaki se dio uvla�i
pocin�ani �elik posebno profiliran za prozore, vrata i štokove. Nakon toga proizvod ulazi u
kompjuterizirani obradni centar koji opslužuje samo jedna osoba. Uz pomo� bar koda obradni
centar prepoznaje profil i prema karakteristikama iz radnog naloga obavlja radnje na profilu:
bušenje rupa za prihvatne plo�ice, bušenje rupa za spojnice, bušenje odvoda vode i bušenje rupa
za kasniju montažu proizvoda. Nakon što svi dijelovi profila pro�u obradni centar, slijedi proces
zavarivanja i �iš�enja gdje je formira kona�an proizvod.
Funkcija ra�unovodstva obavlja poslove knjigovodstva, financija, kontrolinga i kadrovske
službe.
3.4. Analiza poslovnog rezultata
Analiza poslovnog rezultata prikazana je kroz temeljne financijske izvještaje, a to su
bilanca i ra�un dobiti i gubitka za protekle tri godine. Upravo se kroz te temeljne financijske
izvještaje ocjenjuje bonitet „Iveta“ d.o.o., te njena poslovna aktivnost u uvjetima promjenjivih
gospodarskih prilika u Republici Hrvatskoj, koje utje�u na cjelokupno gospodarstvo.
Da bi se utvrdio financijski položaj društva, potrebno je vidjeti kakva je struktura imovine,
obveza i kapitala i na koji na�in su oni me�usobno povezani odnosno uvjetovani.
Ra�un dobiti i gubitka proizlazi iz svojevrsnog tijeka ekonomskih doga�anja kroz
odre�eno razdoblje. Kombinirano promatranje bilance i ra�una dobiti i gubitka omogu�ava mnogo
bolji uvid u poslovanje te zajedno predstavljaju vrlo zna�ajnu podlogu za analizu.33
Ra�un dobiti i gubitka prikazuje prihode i rashode koji su razvrstani prema svojim
pojavnim oblicima, a kao rezultat njihove razlike se javlja dobit ili gubitak društva. 33 Popovi�, Ž., Vitezi�, N.: Revizija i analiza – instrumenti uspješnog donošenja poslovnih odluka, Udžbenici Sveu�ilišta u Rijeci, Zagreb, 2000., str.353
30
Bilanca poduze�a sustavno prikazuje stanje imovina, obveza i kapitala na dan bilanciranja,
tj. na posljednji dan obra�unskog razdoblja.
Bilanca je dvostrani ra�unovodstveni iskaz koji ima uravnoteženu desnu i lijevu stranu.
Sastoji se od dva sastavna dijela, aktive i pasive. Ra�unovodstvenim jezikom imovina se naziva
aktiva,a izvori imovine u našoj dosadašnjoj praksi nazivaju se jednim imenom pasiva. Bilancom
stanja utvr�uje se cjelokupna aktiva (imovina) i cjelokupna pasiva (izvori financiranja). 34
34 http://www.poslovni.hr/trzista/bilanca-je-najvazniji-dokument-tvrtke-149649
31
Tablica 1. Bilanca „Iveta“ d.o.o. za 2010., 2011. i 2012. godinu
- U kunama -
Opis 2010. 2011. Indeks
3:2
2012. Indeks
5:3
1 2 3 4 5 6
Dugotrajna imovina 14.283.296 12.870.892 90.05 10.264.293 79.75
Dugotrajna imovina -stalna
sredstva
Materijalna imovina
Nematerijalna imovina
Financijska imovina
Potraživanja
-
12.700.565
-
1.582.731
-
-
11.022.420
23.466
1.825.006
-
-
86.79
-
64.62
-
-
9.939.249
21.521
303.523
-
-
90.17
91.71
96.35
-
Kratkotrajna imovina 16.037.195 16.396.934 102.24 16.132.164 98.39
Zalihe
Potraživanja iz poslovanja
Financijska imovina
Novac na ra�unu i u blagajni
Pla�eni troškovi budu�eg
razdoblja
7.157.764
7.937.679
50.000
891.752
-
5.940.423
9.318.099
233.026
905.386
-
83.00
117.39
466
101.53
-
5.209.710
7.616.010
1.623.570
1.682.874
-
87.70
81.73
626
185.87
-
Ukupna aktiva 30.320.491 29.267.826 96.51 26.396.457 90.19
Kapital i rezerve 15.208.376 15.526.993 102.1 14.341.194 92.36
Upisani kapital
Zadržana dobit
Dobitak teku�e godine
3.558.800
5.487.853
258.875
3.558.800
5.746.727
326.016
100
104.72
125.94
3.558.800
4.572.742
314.201
100
79.57
96.38
Dugoro�na rezerviranja 238.443 238.443 100 0 0
Dugoro�ne obveze 1.020.431 350.987 20.14 251.703 71.71
Kratkoro�ne obveze 13.853.241 12.589.731 95.76 11.784.514 93.60
Odgo�eno pla�anje troškova - 561.672 - 19.046 3.39
Ukupno pasiva 30.320.491 29.267.826 85.25 26.396.457 90.19
Izvor: Financijski izvještaji poduze�a „Iveta“ d.o.o. Bjelovar
32
Struktura aktive se sastoji od dugotrajne i kratkotrajne imovine. Dugotrajna imovine
poduze�a bilježi smanjenje u 2012. godini, pa iznosi 10.264.293 za razliku od prethodne godine
gdje je iznosila 12.870.892 što je bilo tako�er smanjenje u odnosu na 2010. godinu. Dugotrajna
imovina se sastoji od nematerijalne imovine, materijalne, te financijske imovine. Materijalna
imovina se smanjuje te iznosi 9.939.249 u 2012.godini. Potraživanja nema.
Kratkotrajna imovina u 2012. godini se smanjila u odnosu na 2011. godinu, a u 2011.
godini se pove�ala u odnosu na 2010. godinu. Smanjenje u 2012. godini najviše je uzrokovano
smanjenjem zaliha poduze�a. Zalihu �ine sirovine i materijali, te gotovi proizvodi koji su predmet
poslovanja poduze�a.
Rast kratkotrajne imovine je dobar za poduze�e jer se kratkotrajna imovina može relativno
brzo pretvoriti u novac.
Struktura pasive se sastoji od kapitala i rezervi, dugoro�nih i kratkoro�nih obveza
poduze�a.
Kapital i rezerve su se smanjile u 2012. godini u odnosu na godinu ranije.
Upisani kapital ostao je nepromijenjen.
Dugoro�ne obveze u 2012. godini smanjile su se u odnosu na prethodnu godinu.
Kratkoro�ne obveze u 2012. godini iznose 11.784.514, te prikazuju pad u odnosu na 2011.
godinu kada su iznosile 12. 589.731 tj. 13.853.241 u 2010. godini.
Odgo�enog pla�anja troškova nema.
Budu�i da poduze�e namjerava proširiti postoje�e kapacitete izgradnjom novih pogona i
nabavkom novih suvremenih strojeva, bit �e neizbježno se zadužiti. Ta nova ulaganja u nove i
postoje�e kapacitete financijski �e opteretiti poduze�e. Poduze�e u skladu sa svojim
mogu�nostima kontinuirano radi na ulaganjima.
U tablici 2.prikazan je Ra�un dobiti i gubitka za 2010., 2011. i 2012. godinu.
33
Tablica 2. Ra�un dobiti i gubitka za 2010., 2011. i 2012. godinu (u kunama)
Opis 2010. 2011. Indeks
3:2
2012. Indeks
5:3
1 2 3 4 5 6
Poslovni prihod 64.330.721 62.251.437 96,77 55.000.985 88,35
Prihod od prodaje
Ostali poslovni prihodi
60.218.033
4.112.688
58.831.087
3.420.350
97,67
83,16
52.611.385
2.389.600
89,43
69,86
Poslovni rashod 63.512.445 61.465.964 96,78 54.956.639 89,41
Materijalni troškovi
Troškovi zaposlenih
Amortizacija
Vrijednosno
uskla�ivanje
Ostali troškovi
poslovanja
50.117.112
7.211.986
2.060.342
2.148.892
1.974.113
47.036.196
7.103.844
1.914.423
3.454.602
1.940.648
93,85
98,50
92,92
160,76
98,30
38.147.088
7.950.236
1.557.492
5.512.513
1.829.267
81,1
111,91
81.36
159,57
94,26
Financijski prihod 60.556 77.589 128,13 660.355 851
Financijski rashod 411.119 308.753 75,10 190.405 61,67
Ukupni prihodi 64.391.277 62.329.026 96,80 55.663.600 88,02
Ukupni rashodi 63.923.564 61.774.717 96,64 55.147.044 89,27
Dobit prije
oporezivanja
467.713 554.309 118,51 516.556 93,19
Porez 187.085 228.293 122,02 202.354 88,64
Dobit nakon poreza 280.628 326.016 116,17 314.202 96,38
Izvor: Financijski izvještaji poduze�a „Iveta“ d.o.o. Bjelovar
34
Iz navedenog financijskog izvještaja može se zaklju�iti da je 2012. godine ostvarena dobit
u iznosu od 314.202 što je pad u odnosu na prethodnu godinu koja ima dobit od 326.016, iako je
2011. ostvarena ve�a dobit u odnosu na 2010. godinu.
Grafikon 1. prikazuje dobit kroz 2010., 2011. i 2012. godinu
������
������
������
������
������
������
�����
������
������
��� �� ���
���
��
���
Grafikon 1. Dobit „Iveta“ d.o.o. za 2010., 2011. i 2012. godinu Izvor: Tablica 2.
3.4.1. Analiza kadrova
Kadrovi tj. zaposleni tj. radnici su osnovni pokreta�i poduze�a. Radnik je fizi�ka osoba
koje u radnom odnosu obavlja odre�ene poslove za poslodavca. Poduze�a zapošljavaju kadrove
prema potrebama za uspješno poslovanje, ovisno o obujmu poslovanja.
Broj i struktura djelatnika ovisi o djelovanju raznih �imbenika koji se mogu grupirati
ovako: 1) poslovni rezultat, 2) imovina, 3) organizacija, 4) radno vrijeme, 5) korištenje radnog
vremena i 6) ostali �imbenici. Poduze�e „Iveta“ d.o.o. 2012. godine zapošljava 128 djelatnika
razli�ite stru�ne spreme, dok je u 2011. godini zapošljavala 131 djelatnika. U tablici 3. prikazan je
pregled djelatnika po stru�noj spremi 2011. i 2012. godine.
35
Tablica 3. Pregled djelatnika po stru�noj spremi za 2011. i 2012. godinu
Stru�na sprema 2011. % 2012. %
1 2 3 4 5
DR/MR 0 0 0 0
VSS 3 2,29 3 2,34
VŠS 4 3,05 4 3,13
SSS 30 22,9 30 23,44
VKV 17 12,98 20 15,63
KV 71 54,2 66 51,56
NKV 6 4,58 5 3,9
UKUPNO 131 100 128 100
Izvor: Godišnje izvješ�e za 2012. godinu
Iz navedenih podataka se može vidjeti da nije došlo do nekih velikih promjena u strukturi
djelatnika. Broj djelatnika se smanjio sa 131 na 128 djelatnika. Analiza pokazuje kako nije bilo
potrebe za pove�anjem radne snage. Najve�i broj se odnosi na KV radnike, obje godine.
Struktura djelatnika po stru�noj spremi prikazana je grafikonom 2.
36
5%
54%13%
23%
3% 2%
Grafikon 2. Struktura djelatnika po stru�noj spremi
NKV
KV
VKV
SSS
VŠS
VSS
Izvor: Tablica 3.
Struktura djelatnika po stru�noj spremi prikazuje da je najve�i udio KV koje �ini 54%
djelatnika, a najmanji udio VSS sa 2% djelatnika.
3.4.2. Analiza prodaje
Funkcija prodaje omogu�uje plasman proizvoda poduze�a, te omogu�ava njegovu
transformaciju u novac ili neki nov�ani ekvivalent, dakle njegovu realizaciju. Na prodaju
poduze�a utje�u razni faktori poput tržišta, prodajnih mogu�nosti poduze�a i prodajnih aktivnosti.
Tržište se javlja kao ograni�avaju�i faktor promjenama u potražnji za proizvodima, te usmjerava
ponudu. Ograni�avaju�i faktor su i mogu�nost poduze�a, odnosno kapaciteta.
„Iveta“ d.o.o. mora obavljati svoje poslovne aktivnosti da ostvari takav obujam poslovanja
kojim �e podmiriti svoje stalno rastu�e potrebe. Mora, naime, prodajom odre�ene koli�ine
proizvoda ili usluga ostvariti prihod koji �e biti dovoljan da pokrije rashode i ostvari dobitak koji
�e omogu�iti normalno poslovanje i daljnji razvoj. Osnovna veli�ina od koje se polazi kod
promatranja poslovanja „Iveta“ d.o.o. je prihod od prodaje proizvoda. Potrebna promatranja
prihoda od prodaje proizlazi iz �injenice da poduze�e svoju poslovnu aktivnost temelji
prvenstveno na poslovima proizvodnje i prodaje proizvoda, kao poslovne redovne aktivnosti, da
37
su radi te aktivnosti nabavljeni kapaciteti i angažirani djelatnici te da se ve�ina troškova odnosi na
tu aktivnost.
Proizvodi iz robnog asortimana „Iveta“ d.o.o. su raspore�eni na proizvodnju prozora i
vrata, te s tim nastupaju na tržištu. Najve�i dio prihoda od prodaje ostvaruje prodajom iz
asortimana proizvoda prozora i vrata. Sva predstavništva poduze�a imaju isti robni asortiman.
Tablica 4. prikazuje usporedbu prihoda od prodaje za 2010., 2011. i 2012.godinu, prema
poslovnicama.
Tablica 4. Prihod od prodaje za 2010., 2011. i 2012.godinu po poslovnicama.
Poslovnica 2010. % 2011. % Indeks
4/2
2012. % Indeks
7/4
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Bjelovar 20.411.580 33,90 19.121.506 32,50 93,68 17.808.414 33,85 93,13
Zagreb 21.102.360 35,04 17.005.418 28,91 80,59 17.516.403 33,29 103,00
Zadar 12.040.513 19,99 14.411.902 24,50 119,70 13.040.506 24,79 90,48
Kutina 1.560.711 2,59 3.102.340 5,27 198,78 1.800.502 3,42 58,04
Požega 2.490.579 4,14 3.412.508 5,80 137,02 1.560.407 2,97 45,73
Koprivnica 2.612.290 4,34 1.777.413 3,02 68,04 885.153 1,68 49,80
UKUPNO: 60.218.033 100,00 58.831.087 100,00 697,81 52.611.385 100,00 440,18
Izvor: Godišnje izvješ�e za 2012.godinu
Sve podružnice su ostvarile pad prihoda. Najve�i prihod je ostvario Bjelovar koji je ujedno
i centar. Nakon njega poslovnica u Zagrebu koja je vrlo blizu ostvarenom prihodu od prodaje u
Bjelovaru.
Grafikon 3. prikazuje prodaju po poslovnicama.
38
��
��
��
� � �
� ������
������
�����
������
������
����������
Grafikon 3. Prodaja po poslovnicama Izvor: Tablica 4.
3.4.3. Analiza nabave
Analiza nabave se odnosi na ispitivanje mjera koje treba poduzeti da se materijal, roba ili
usluge potrebni za poslovanje „Iveta“ d.o.o. nabave u odgovaraju�im rokovima i pod
najpovoljnijim uvjetima. Na taj na�in bi se osigurao kontinuitet i racionalnost poslovnog procesa,
te bi se uspješno obavile sve radnje vezane za nabavu. Kod nabave je važno da se osobe zadužene
za nabavu stalno informiraju o promjenama na tržištu nabave i da su stalno upoznate sa novim
asortimanom. „Iveta“ d.o.o. se bavi isklju�ivo proizvodnjom, prodajom i uslugama ugradnje
prozora i vrata, pa se funkcija nabave ovdje nadovezuje na prodaju. Kao i prodaja, nabava je
izrazito eksterna funkcija te treba voditi prilikom njene analize, brigu o nekoliko faktora:
organizacija nabave, nabavnoj aktivnosti i troškovima nabave.
Organizacija nabave u „Iveta“ d.o.o. se vrši ispitivanjem razli�itih organizacijskih rješenja
i odabir najboljih. Vanjski aspekti koji utje�u na to da se proizvodnja obavlja u centru Bjelovar, a
predstavništva samo naru�uju gotove proizvode prema potrebama kupaca. Unutrašnji aspekti
organizacije se odnose na organizaciju podjele poslova oko nabave, što je vrlo pojednostavljeno u
poduze�u, jer postoje komercijalisti koji su zaduženi za nabavu, koji sura�uju sa dobavlja�ima.
39
Organizacija skladištenja ne predstavlja problem jer „Iveta“ d.o.o. ima u vlasništvu skladišta koje
odgovaraju njegovim potrebama skladištenja.
Nabavna aktivnost odnosi se na orijentaciju na dobavlja�e „Iveta“ d.o.o. ima nekoliko
dobavlja�a s kojima sura�uje niz godina te koji �ine glavninu asortimana. Najve�i doma�i
dobavlja�i 2012. godine su prikazani u tablici 5.
Tablica 5. Prikaz najve�ih doma�ih dobavlja�a 2012. godine
Naziv Sjedište
G-U d.o.o Karlovac
IM-COMP �akovec
Relax 2000 Zagreb
Schuring – Hrvatska d.o.o. Zagreb
Rijekametali Rijeka
Izvor: Bilanca konta 22 000 „Iveta“ d.o.o.
Od velikog zna�aja za poduze�e su i strani dobavlja�i. Najzna�ajniji partner posljednjih
godina je poduze�e „VEKA AG“ iz Njema�ke od kojeg se uvoze profili za izradu PVC stolarije.
Drugi po zna�aju je Alphacan iz Italije od kojeg se uvoze rolete i grilje za prozore. Za okove za
stolariju, najve�i je dobavlja� firma „Medos“ iz Poljske. A najve�i dobavlja� Fe oja�anja je tvrtka
„Formental“ iz BiH.
3.4.4. Analiza kapaciteta
Kapacitet predstavlja sposobnost poduze�a da u odre�enom vremenu proizvede odre�enu
koli�inu u�inaka ( po odgovaraju�oj kvaliteti). Ispravno korištenje kapaciteta vrlo je važno za
svako poduze�e. Djelatnost „Iveta“ d.o.o. nije mogu�e realizirati bez transportnih sredstava i
poslovnih prostora, s obzirom da se radi prvenstveno o proizvodnoj i prodajnoj djelatnosti.
Poduze�e raspolaže sa 15 vozila u svojem vlasništvu koji trenutno zadovoljavaju rastu�e
potrebe. Tako�er posjeduju i osobne automobile za rad na terenu.
Poduze�e raspolaže sa ukupno 1.020 m2 zatvorenog skladišnog prostora i 3.000 m2
otvorenog ( što ukupno daje 4.020m2 skladišnog prostora) s optimalnim mogu�nostima
skladištenja: 3.200t razli�itih roba u zatvorenom i 4.400t otvorenim skladištima.
40
Prikaz poslovnih prostora po podružnicama dan je u tablici 6.
Tablica 6. Poslovni prostori „Iveta“ d.o.o.
Podružnica U vlasništvu (m2)
Uredi Skladišta Pogon
1 2 3 4
Bjelovar 150 4.020 2.100
Zagreb 65 0 0
Zadar 100 0 0
Kutina 80 0 0
Požega 55 0 0
Koprivnica 70 0 0
UKUPNO
POSLOVNI
PROSTORI:
520 4.020 2.100
Izvor: Podaci poduze�a „Iveta“ d.o.o.
Poduze�e ima u vlasništvu 6.640 m2 poslovnog prostora od �ega je 2.100 m2 pogona. U
podružnicama nema pogona ni skladišnog prostora, jer se proizvodnja i skladištenje obavlja u
Bjelovaru. Poslovni prostori ne zadovoljavaju trenuta�ne potrebe poduze�a pa se stoga u
budu�nosti planira izgradnja dodatnog pogona u Bjelovaru i proširenje skladišnog prostora.
3.4.5. Analiza izvještaja o nov�anom tijeku
Temeljni cilj izrade i analize izvještaja o nov�anim tijekovima je osigurati spoznaje o
uspješnosti poslovanja novcem i nov�anim ekvivalentima u obra�unskom razdoblju. Uz to analiza
izvještaja o nov�anim tijekovima omogu�uje da se prognoziraju nov�ani tijekovi u budu�nosti, što
�ini osnovu za planiranje i izradu optimalnog budžeta gotovine koji osigurava nesmetani tijek
poslovanja, maksimalne zarade i �uva svako društvo od problema koje može prouzro�iti
pomanjkanje novca.35
35 Belak, V.: Mena�ersko ra�unovodstvo RriF, Zagreb, 1995., str.119
41
Izvještaj o nov�anim tijekovima je skup podataka o nov�anim priljevima i nov�anim
odljevima tijekom obra�unskog razdoblja te ujedno prikazuje i stanje novca na po�etku i na kraju
obra�unskog razdoblja.36
Nov�ani primici i izdaci su osnovni element izvještaja o nov�anom tijeku. Nov�ani primici
su nov�ana sredstva koja poduze�e prima iz svog okruženja i koji uve�avaju njegova nov�ana
sredstva. Tu spadaju ponajprije naplata potraživanja od kupaca za realizirane proizvode i usluge,
ali i primici novaca od kamata, udjela u dobiti drugih tvrtki, primici od naknada šteta i sl. Nov�ani
izdaci su izdavanja novca iz poduze�a u okruženje koji umanjuju nov�ana sredstva. Tu spadaju
izdaci za nabavu inputa potrebnih za odvijanje poslovnog procesa poduze�a (za nabavu materijala,
energije, isplate pla�a, tu�ih usluga), ali i izdaci za pla�anje poreza, kamata i sl.
Izvještaj o nov�anom tijeku, uz informacije iz bilance stanja te ra�una dobiti i gubitka,
pruža dodatne elemente korisnicima informacija za potrebe odlu�ivanja. Primarna svrha ovog
izvještaja je pružanje svih informacija koje su važne korisnicima što ih ne osiguravaju i drugi
izvještaji, a to su: informacije o nov�anim primicima i nov�anim izdacima dioni�kog društva
tijekom obra�unskog razdoblja.37
Podaci iz izvještaja o nov�anom tijeku promatrani i analizirani zajedno sa podacima iz
bilance i ra�una dobiti i gubitka, pružaju kompletnu sliku o ekonomskoj snazi poduze�a i
mogu�nostima poduze�a da stvara novac. Podaci dobiveni iz ovog izvještaja dragocjena su pomo�
u donošenju financijskih, investicijskih i drugih odluka vezanih uz poslovanje poduze�a.
36 Damjanovi�, M.: Izvješ�e o nov�anim tijekovima, RIF, Zagreb, 2001., br.3., str.46.37 Gulin, D.: Izvještaj o nov�anom tijeku poduze�a i banaka i pokazatelji nov�anog tijeka, RriF, Zagreb, 1994., br.2., str. 13.
42
4. POSLOVNI PLAN PODUZE�A „IVETA“ d.o.o. BJELOVAR
Sažetak poslovnog plana
1. Poduze�e Iveta d.o.o., registrirana na adresi Križeva�ka cesta 33,
43 000 Bjelovar, MB: 0179213, u vlasništvu Ivana i
Snježane Pe�ek.
2. Naziv pothvata: Proširenje postoje�e proizvodnje, te otvaranje novih
poslovnica za prodaju PVC stolarije.
3. Cilj: Otvaranje novih poslovnica u ve�im gradskim naseljima,
te pove�anje postoje�e proizvodnje, kupnja novog
obradnog centra, zapošljavanje novih djelatnika.
4. Karakteristike nabavnog tržišta:Za nabavke glavne sirovine potrebne za proizvodnju
PVC stolarije ve� postoje stalni dobavlja�i koji su
upoznati sa našom željom širenja proizvodnje.
5. Tehni�ko-tehnološke osobine pothvata: Poduze�e posjeduje proizvodnu halu s novim
CNC strojevima za proizvodnju PVC stolarije, te ima
mogu�nosti zadovoljiti potrebe tržišta.
6. Lokacija: Poduze�e „Iveta“ d.o.o. se nalazi na glavnoj prometnici
prema Zagrebu. Sadrži i parkirališna mjesta. Poslovnice
„Ivete“ d.o.o. se nalaze na vidljivim mjestima sa tako�er
ure�enim parkirališnim mjestima.
7. Broj zaposlenih: 145
43
4.2. Informacije o poduzetniku i svrha investiranja
Poduze�e „Iveta“ d.o.o. želi pove�ati svoju proizvodnju i prodaju PVC stolarije na
cijelom podru�ju Republike Hrvatske, ali i van granica Hrvatske. Ispitivanjem tržišta prodaje
pokazalo se da na nekim dijelovima RH nema dovoljno proizvo�a�a kvalitetne PVC stolarije, tj.
doma�a proizvodnja ne može zadovoljiti postoje�e tržište.
Poduze�e trenutno ima otvorene poslovnice u Bjelovaru, Zagrebu, Zadru, Kutini, Požegi i
Koprivnici. Poduze�e „Iveta“ d.o.o. u svom vlasništvu posjeduje veliku proizvodnu halu sa
strojevima za proizvodnju PVC stolarije, u kojoj se brzo i kvalitetno proizvode velike koli�ine
proizvoda za našu zemlju, te za izvoz. S obzirom na kvalitetan proizvod, proizveden iz kvalitetnog
i �vrstog materijala, kratke rokove isporuke i povoljnu cijenu, konkurencija ne može dosti�i tu
razinu. Ve�im ulaganjima na nova tržišta, težnja je za pove�anjem kapaciteta, zapošljavanja novog
visokoobrazovnog kadra, te boljitak za sve djelatnike.
Pozitivna o�ekivanja temelje se na osposobljenosti za ovaj posao, visokoj razini motivacije
i prethodnom iskustvu u ovoj djelatnosti. Razumno pristupaju ostvarenju svoje ideje. Prikupili su
prve informacije o mogu�nostima i novim mjestima otvaranja poslovnica. Ne žele�i u�i u taj
pothvat nepripremljeni, odlu�ili su svoju ideju razraditi kao poslovni plan.
4.3. Tržišna opravdanost i plan prodaje
Poduze�e „Iveta“ d.o.o. namjerava tržištu ponuditi PVC stolariju, te usluge vezane uz
demontažu, obradu špaleta, izradu špaleta, odvoz i zbrinjavanje stare stolarije, te završno bojanje
zidova.
No me�utim, najve�a je pažnja posve�ena tržišnom i financijskom riziku, i u skladu s tim
razra�uju nekoliko varijanti strukture i koli�ine proizvodnje. Nastoje odabrati onu koja ni u
otežanim uvjetima smanjenja tržišne tražene ne bi trebala biti upitna za prodaju. S obzirom na
tehni�ko-tehnološke karakteristike proizvodnje PVC stolarije, „Iveta“ d.o.o. je u skladu s
o�ekivanim rastom stanovništva, te novim zakonima o gradnji predvidjela strukturu proizvodnje.
Za analiti�ko razdoblje odabrane su �etiri godine proizvodnje, s tim da je prva godina
razra�ena po tromjese�jima, što se �ini dostatnim za provjeru u�inaka. To je razdoblje koje �e
pokazati isplativost samog projekta. U planu prodaje uzima se u obzir i sezonska oscilacija kako bi
se dodatno unaprijed pooštrili uvjeti ocjene u�inkovitosti pothvata. U budu�nosti se namjerava
proširiti asortiman proizvoda i usluga PVC stolarije. Cijena proizvoda je dana za standardne
44
dimenzije proizvoda, koje se rade po projektima, no nova mogu�nost je izrada PVC stolarije po
željenim dimenzijama. Na ve�e koli�ine odobrava se rabat, ali i za avansno pla�anje u jednom
iznosu. Tijekom sezonske oscilacije odobravaju se dodatni rabati kako bi se zadržao promet po
planu u tom periodu.
Promidžba se planira putem lokalnih medija, televizije, radija ili službenih glasila, kako bi
se stanovništvo informiralo o našim proizvodima, te trenutnim akcijama. Troškovi promidžbe
uzeti su u obzir u prora�un troškova u financijskom dijelu poslovnog plana.
U tablici 7. prikazana je koli�ina prodanih proizvoda po komadu za 2012. godinu, a u
tablici 8. je prikazan plan prodaje PVC elemenata po komadu za budu�e razdoblje od 4 godine.
45
-koli�ina izražena u broju komada-
Tab
lica
7. P
rod
aja
PV
C s
tola
rije
za
2012
.god
inu
CIJ
EN
A U
KU
NA
MA
660,
00
1.02
0,00
1.95
0,00
1.00
0,00
1.55
0,00
4.00
0,00
5.20
0,00
4.40
0,00
3.89
0,00
430,
00
-
UK
UP
NO
4.G
OD
INA
4.10
0
4.50
0
2.30
0
4.15
0
3.45
0
4.50
0
700
870
350
4.10
0
29.0
20
UK
UP
NO
3.G
OD
INA
3.80
0
4.25
0
2.11
0
3.95
0
3.20
0
4.27
0
510
680
220
3.85
0
26.8
40
UK
UP
NO
2.G
OD
INA
3.60
0
4.10
0
1.90
0
3.80
0
3.12
0
4.15
0
450
620
190
3.70
0
25.6
30
UK
UP
NO
1.G
OD
INA
3.09
0
3.64
2
1.60
4
3.78
0
2.92
6
3.88
0
368
522
158
3.59
1
23.5
61
Prv
a go
din
a (t
rom
jese�n
o) X. –
XII.
893
907
466
1.00
9
811
1.20
3 92 166 51
1.01
3
6.61
1
VII.
– IX
.
855
1.11
9
376
1.00
8
767
1.00
8
109
154 39 998
6.43
3
IV. –
VI.
923
1.10
6
471
1.18
7
918
1.10
3
123
141 43
1.10
6
7.12
1
I. –
III.
419
510
291
576
430
566 44 61 25 474
3.39
6
RA
ZD
OB
LJA
ST
RU
KT
UR
A
1. P
RO
ZO
R
JED
NO
KR
ILN
I
2. P
RO
ZO
R
DV
OK
RIL
NI
3. P
RO
ZO
R
TR
OK
RIL
NI
4. V
RA
TA
BA
LK
.
JED
NO
KR
ILN
A
5.V
RA
TA
BA
LK
.
DV
OK
RIL
NA
6.V
RA
TA
UL
AZ
NA
JED
NO
KR
ILN
A
7.V
RA
TA
UL
AZ
NA
DV
OK
RIL
NA
8.K
LIZ
NA
ST
IJE
NA
AS
T
9.K
LIZ
NA
ST
IJE
NA
S90
0
10. F
IKS
UK
UP
NO
46
-koli�ina izražena u broju komada-
Tab
lica
8. P
lan
pro
daj
e P
VC
sto
lari
je z
a sl
ijed
e�e
4 go
din
e
CIJ
EN
A U
KU
NA
MA
680,
00
1.03
5,00
1.98
0,00
1.02
0,00
1.59
0,00
4.10
0,00
5.30
0,00
4.44
0,00
3.92
0,00
460,
00 -
UK
UP
NO
4.G
OD
INA
4.50
0
4.90
0
2.70
0
5.00
0
4.10
0
5.30
0
900
1.20
0
500
4.70
0
33.8
00
UK
UP
NO
3.G
OD
INA
4.30
0
4.60
0
2.40
0
4.70
0
3.80
0
5.00
0
700
900
300
4.50
0
31.2
00
UK
UP
NO
2.G
OD
INA
4.00
0
4.40
0
2.20
0
4.40
0
3.50
0
4.70
0
500
750
250
4.20
0
28.9
00
UK
UP
NO
1.G
OD
INA
3.52
3
4.26
7
1.96
8
4.26
8
3.32
0
4.50
9
460
613
203
4.04
8
27.1
79
Prv
a go
din
a (t
rom
jese�n
o) X. –
XII.
1.02
7
1.15
2
513
1.20
9
904
1.41
8
133
186
63
1.22
6
7.83
1
VII.
– IX
.
991
1.21
1
483
1.12
9
877
1.15
6
128
173
51
1.11
8
7.31
7
IV. –
VI.
1.01
3
1.33
7
598
1.31
8
1.00
6
1.32
2
143
181
56
1.20
1
8.17
5
I. –
III.
492
567
374
612
533
613
56
73
33
503
3.85
6
RA
ZD
OB
LJA
ST
RU
KT
UR
A
1. P
RO
ZO
R J
ED
NO
KR
ILN
I
2. P
RO
ZO
R D
VO
KR
ILN
I
3. P
RO
ZO
R T
RO
KR
ILN
I
4. V
RA
TA
BA
LK
.
JED
NO
KR
ILN
A
5.V
RA
TA
BA
LK
. D
VO
KR
ILN
A
6.V
RA
TA
UL
AZ
NA
JED
NO
KR
ILN
A
7.V
RA
TA
UL
AZ
NA
DV
OK
RIL
NA
8.K
LIZ
NA
ST
IJE
NA
AS
T
9.K
LIZ
NA
ST
IJE
NA
S9
00
10. F
IKS
UK
UP
NO
47
„Iveta“ d.o.o. ima stalne dobavlja�e, i to su uglavnom inozemni dobavlja�i s kojima
poslujemo na dogovoren na�in, te do sada nije bilo kašnjenja u isporuci robe.
U slu�aju da poduze�e nema dovoljno novca da podmiri nove nabavke sirovina, dogovori
se s dobavlja�em o uvjetima pla�anja i me�usobno poštujemo taj odnos.
U slu�aju da se radi o nekim ve�im objektima, dogovaraju se posebni uvjeti na�ina
pla�anja, odobravaju se i dodatni popusti, i to sve u svrhu kako bi se moglo konkurirati, ne samo
proizvodom nego i cijenom. Na taj na�in, manji proizvo�a�i ne mogu nam konkurirati.
Uzimaju�i u obzir vrstu djelatnosti, te strukturu potrebnih sirovina i repromaterijala za
utvr�eni asortiman proizvoda, njihova nabava ne�e biti osobiti problem. Ve�a koli�ina
proizvodnje po jedinici proizvoda dovodi do smanjenja cijena proizvoda, što malim
proizvo�a�ima predstavlja problem, jer to ne mogu pratiti.
Iako �e se najve�i dio proizvoda prodavati za gotovinu, zbog nesigurnih razloga i dodatnog
provjeravanja elasti�nosti projekta u svezi s mogu�im poreme�ajima, predvi�eno je uložiti obrtna
sredstva protuvrijednost jednomjese�ne potrošnje materijala. Time se misli na eventualne
komercijalne nezgode s avansnim pla�anjem sirovina i repromaterijala. U planu prodaje, to je
tako�er uzeto u obzir.
4.4. Tehnološko- tehni�ki i organizacijski elementi prodaje
Otvaranje novih poslovnica ne zahtjeva velika ulaganja. Prostor bi se iznajmio, uredio sa
nekoliko izložbenih primjeraka, istaknuo svjetle�om reklamom, opremio ra�unalnom opremom,
telefonom i faxom. Poslovnica bi trebala posjedovati i malo službeno vozilo kako bi komercijalist
mogao obilaziti kupce, odlaziti na izmjere, a vrijednost bi bila amortizacijski otpisana.
Struktura proizvodnje na izravan na�in odre�uje i strukturu potrebnih sirovina i materijala.
Uz tehnološko- tehni�ke normative i poznatu strukturu, te planiranu koli�inu proizvodnje, može se
lako utvrditi i njihova ukupna potrošnja. Voditelji pojedinih organizacijskih jedinica nakon
višegodišnjeg rada i iskustva koje su stekli rade�i u poduze�u, znaju kako svaki proizvod treba
zadovoljiti kupca, kvalitetom samog proizvoda.
Prema planu zaposlenja koji je prikazan u tablici 9., poduze�e zahtjeva razli�itu strukturu
stru�ne spreme. Ovi se podaci koriste za prora�un ukupnog troška pla�a financijskoj pripremi
poslovanja.
48
Tablica 9. Kvalifikacijska struktura i broj djelatnika
- Broj djelatnika -
RAZDOBLJA PRVA GODINA(TROMJESE�NO) UKUPNO
1.GODINA
UKUPNO
2.GODINA
UKUPNO
3.GODINA
UKUPNO
4.GODINA
MJESE�NA
BRUTO
PLA�A U KNSTRUKTURA I.-III. IV.-VI. VII.-IX. X.-XII.
1. NKV 4 4 4 4 4 5 5 5 3.200,00
2. KV 4 4 4 4 4 5 5 5 3.400,00
3. VKV 8 8 8 8 8 9 10 11 3.800,00
4. SSS 90 90 90 90 90 92 93 95 4.000,00
5. VŠS 15 15 15 15 15 16 17 18 6.000,00
6. VSS 25 25 25 25 25 26 26 27 7.000,00
7. DR/MR 0 0 0 0 0 0 0 0 8.500,00
UKUPNO 146 146 146 146 146 153 156 161 -
4.5. Lokacijski elementi i smještaj proizvodnje
Poduze�e „Iveta“ d.o.o. smješteno je na glavnoj cesti prema glavnom gradu, Zagrebu.
Pogodnost ovog položaja je što se nalazi u prigradskom naselju, gdje ima dovoljno mjesta za
pove�anje proizvodnih pogona, veliko parkiralište, skladište i neometano je gradskom gužvom.
Dobavlja�i dostavu materijala vrše o svom trošku, a za istovar robe napravljene su
istovarne rampe kako bi se zaposlenicima i dobavlja�ima olakšao utovar/istovar.
Na mnogim podru�jima diljem Hrvatske, poduze�e Iveta d.o.o. ima distributere stolarije
koji imaju povlašteni rabat te sami vrše izmjeru i ugradnju stolarije. Prema njima, naša je izrada
ponuda i dostava stolarije. Na podru�jima koja nisu pokrivena poslovnicama Ivete ili
distributerima, potrebno je otvoriti dodatne poslovnice kako bi se smanjio trošak i kako bi se
potaknula prodaja na tim podru�jima.
Poslovnice koje se namjeravaju otvoriti, kao i postoje�e poslovnice, nalazile bi se na
prilazu gradovima kako bi se kupcima iz okolnih mjesta olakšao dolazak.
Poslovnice bi se trebale otvoriti u Krapini zbog male konkurencije, te zbog nepokrivenosti
tog podru�ja dobavlja�ima PVC stolarije. Zatim u Rijeci iz istih razloga, ali i zbog toga jer je ve�a
isplativost otvoriti poslovnicu sa kvalitetnim djelatnicima na tom podru�ju nego putovati na
izmjere stolarije na tom podru�ju, te ugradnju. Osijek je grad u kojem smo imali distributera
stolarije koji je nenadano prestao sa radom te je to podru�je za sada nepokriveno i potrebno je
49
otvoriti poslovnicu, s obzirom da Iveta zaprima veliku koli�inu telefonskih i web upita s tog
podru�ja.
Proizvodnja PVC stolarije je djelatnost i proizvodnja bez negativnog u�inka na okoliš, te
nije bilo potrebno dodatno razmatranje eventualne zaštite okoliša i sa tim povezanim troškovima
izvedbe pothvata.
4.6. Financijska uspješnost ulaganja
Financijska uspješnost ulaganja je završni dio poslovnog plana. Obuhva�a formiranje
ukupnog prihoda, investicija u dugotrajnu imovinu, troškova poslovanja i prora�una amortizacije,
izvore financiranja i obveze te ra�una dobiti i gubitka.
Pomo�u pokazatelja investiranja (investibility ratios) mjeri se uspješnost ulaganja u dionice
poduze�a.38
4.6.1. Investicije u stalnu imovinu
Financijska razrada ulaganja u zemljišta, objekte, kupnju nove proizvodne opreme, vozila
te ostala ve� ranije navedena u tehnološko-tehni�kim i organizacijskim uvjetima proizvodnje. U
tablici 10. razra�ena je struktura i dinamika ulaganja u stalnu imovinu.
Tablica 10. Investicije u stalnu i obrtnu imovinu
-u kn-
DUGOTRAJNA IMOVINA 2.500.000,00
1. Zemljište -
2. Gra�evinski objekti -
3. Oprema 1.250.000,00
4. Vozila 800.000,00
5. Poslovni inventar 200.000,00
6. Osniva�ka ulaganja 250.000,00
38 http://www.vus.hr/uploads/file/Zbornik2/sisara_sladovljev_clanak.pdf
50
U skladu sa prikupljenim podacima o strukturi ukupnih ulaganja, potrebno je izraditi
financijsku konstrukciju financiranja ukupnih ulaganja i provjeriti uskla�enost ulaganja i izvora
financiranja.
U skladu s prikupljenim podacima o strukturi i dinamici ukupnih ulaganja, planira se
financijska konstrukcija. Provjerava se uskla�enost ulaganja i izvora. Podaci o tome su prikazani u
tablicama 11. i 12.
Tablica 11. Plan financiranja ukupnih ulaganja
STRUKTURA U kn
1. VLASTITA SREDSTVA 2.500.000,00
1.1. Novac-gotovina 250.000,00
1.2. Materijalna imovina 200.000,00
1.2.1. Vozila 800.000,00
1.2.2. Oprema 1.250.000,00
2. KREDITI 0
3. UKUPNO (1+2) 2.500.000,00
Tablica 12. Uskla�ivanje ulaganja i izvora financiranja
STRUKTURA/TROMJESE�JE I.- III. IV.- VI. VII.- IX. X.- XII. UKUPNO
A. ULAGANJA 2.000.000 100.000 150.000 250.000 2.500.000
1. Dugotrajna imovina 2.000.000 100.000 150.000 - 2.250.000
2. Kratkotrajna imovina - - - 250.000 250.000
B. IZVORI FINANCIRANJA 2.000.000 100.000 150.000 250.000 2.500.000
3. Vlastiti kapital 2.000.000 100.000 150.000 250.000 2.500.000
4. Kredit - - - - -
C) RAZLIKA (A-B) 0 0 0 0 0
51
4.6.2. Troškovi poslovanja
Troškove se definira kao utrošak razli�itih dobara potrebnih za nastanak nekog proizvoda
ili usluge koje �e se realizirati prodajom na tržištu. Troškovi su vrijednosno izraženi utrošci
�initelja procesa stvaranja (proizvodnje) u�inaka, koji su nastali ili su uvjetovani poslovnom
aktivnoš�u poduzetnika. Poznavanje teorije omogu�uje poduzetniku upoznati prirodu troškova,
njihovo nastajanje, obilježja i ponašanje u radnom procesu i politiku troškova uskladiti s politikom
prihoda radi osiguranja zadovoljavaju�eg poslovanja i ostvarivanja što ve�e dobiti.39
Razrada troškova poslovanja i prora�un amortizacije temelji se na troškovima nabave
sirovina po nabavnim cijenama prodane robe, troškovima usluga i pla�ama radnika, te nabavnoj
vrijednosti stalnih sredstava i stopama amortizacije. Kada je ukupna koli�ina potrošnje materijala
pomnožena s nabavnim cijenama koje im pripadaju, dobijemo financijske iznose materijalnih
troškova. Njima dodamo još indirektne troškove energije i ostalih materijalnih troškova, koje
dobijemo procjenom na temelju planirane potrošnje.
Pla�e su izra�unate kao fiksni trošak rada djelatnika tokom cijele godine. U tablici je
prikazan ukupan iznos bruto pla�a svih djelatnika tromjese�no u prvoj godini, te ukupan iznos u
drugoj, tre�oj, te �etvrtoj godini na godišnjoj razini.
39 https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=3&ved=0CD8QFjAC&url=http%3A%2F%2Fweb.vip.hr%2Fazy.vip%2Fradnja.doc&ei=-EFIUtbXBoOu7AbsqoDIDQ&usg=AFQjCNFn38jgZgkiIG73MyWCZwesyXIa2A&sig2=Sao3T9nk-D9VAJMEyawkmA
52
-u kn-
Tab
lica
13.
Str
uk
tura
tro
škov
a p
oslo
van
ja
UK
UP
NO
4.G
OD
INA
32.0
90.0
00
30.0
00.0
00
690.0
00
1.2
00.0
00
200.0
00
3.70
0.00
0
3.3
00.0
00
400.0
00
2.67
0.00
0
900.0
00
960.0
00
810.0
00
6.90
0.00
0
-
45.3
60.0
00
UK
UP
NO
3.G
OD
INA
30.6
80.0
00
28.7
00.0
00
650.0
00
1.1
50.0
00
180.0
00
3.45
0.00
0
3.1
00.0
00
350.0
00
2.62
0.00
0
900.0
00
960.0
00
760.0
00
6.70
0.00
0
-
43.4
50.0
00
UK
UP
NO
2.G
OD
INA
28.3
40.0
00
26.5
85.0
00
600.0
00
1.0
00.0
00
155.0
00
3.29
0.00
0
3.0
00.0
00
290.0
00
2.51
0.00
0
850.0
00
960.0
00
700.0
00
6.30
0.00
0
-
40.4
40.0
00
UK
UP
NO
1.G
OD
INA
25.6
71.0
00
24.0
40.0
00
570.0
00
920.0
00
141.0
00
3.20
0.00
0
2.9
60.0
00
240.0
00
2.35
0.00
0
760.0
00
930.0
00
660.0
00
5.92
0.00
0
-
37.1
41.0
00
Prv
a g
od
ina
(tro
mje
se�n
o)
X.
– X
II.
6.53
5.00
0
6.1
10.0
00
150.0
00
240.0
00
35.0
00
860.
000
800.0
00
60.0
00
630.
000
190.0
00
270.0
00
170.0
00
1.48
0.00
0
-
9.50
5.00
0
VII
. – I
X.
6.14
2.00
0
5.8
00.0
00
110.0
00
200.0
00
32.0
00
730.
000
670.0
00
60.0
00
560.
000
190.0
00
220.0
00
150.0
00
1.48
0.00
0
-
8.91
2.00
0
IV.
– V
I.
6.43
5.00
0
6.0
10.0
00
150.0
00
240.0
00
35.0
00
780.
000
720.0
00
60.0
00
580.
000
190.0
00
220.0
00
170.0
00
1.48
0.00
0
-
9.27
5.00
0
I. –
III.
6.55
9.00
0
6.1
20.0
00
160.0
00
240.0
00
39.0
00
830.
000
770.0
00
60.0
00
580.
000
190.0
00
220.0
00
170.0
00
1.48
0.00
0
-
9.44
9.00
0
RA
ZD
OB
LJA
ST
RU
KT
UR
A
1.M
AT
ER
IJA
LN
I
TR
OŠ
KO
VI
1.1
. T
rošk
ovi m
aterija
la
1.2
. E
nerg
ija
1.3
. G
oriv
o
1.4
. O
stali
mat
erija
lni
trošk
ovi
2. T
RO
ŠK
OV
I
US
LU
GA
2.1
. P
roiz
vodne
usl
uge
2.2
. U
sluge p
rom
oci
je
3. N
EM
AT
ER
IJA
LN
I
TR
OŠ
KO
VI
3.1
. O
sigur
anje
3.2
. Z
aku
p
3.3
. O
stali
trošk
ovi
4. P
LA�
E
5. F
INA
NC
IJS
KI
RA
SH
OD
I
6. U
KU
PN
O
TR
OŠ
KO
VI
53
4.6.3. Amortizacija
Amortizacija su na�ini obra�una (engl. Depreciation). Amortizacija je postupno
umanjivanje vrijednosti imovine poduze�a, a obra�unava se godišnje prema zakonom predvi�enim
postupkom. Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice, na�in
amortizacije utje�e na odluku o na�inu financiranja nabavke opreme.40
Obra�un amortizacije i ostatka vrijednosti dugotrajne imovine potrebno je sastaviti prije
obra�una ra�una dobiti i gubitka. Koriste�i se zakonski propisanom linearnom metodom, te
koriste�i maksimalnu dopuštenu stopu otpisa koja je porezno priznata, izra�en je prora�un
amortizacije koji je prikazan u tablici 14.
40 http://limun.hr/main.aspx?id=27366
54
Tab
lica
14.
Pla
n a
mor
tiza
cije
i os
tatk
a vr
ijed
nos
ti d
ugo
traj
ne
imov
ine
OS
TA
TA
K
VR
IJE
DN
OS
TI
1.2
00.0
00
6.0
60.0
00
2.1
00.0
00
0
580.0
00
140.0
00
10.9
60.0
00
UK
UP
NO
4
.GO
DIN
A -
360.0
00
600.0
00
625.0
00
480.0
00
140.0
00
2.06
0.00
0
UK
UP
NO
3
.GO
DIN
A
-
360.0
00
600.0
00
625.0
00
480.0
00
140.0
00
2.06
0.00
0
UK
UP
NO
2
.GO
DIN
A -
360.0
00
600.0
00
625.0
00
480.0
00
140.0
00
2.06
0.00
0
UK
UP
NO
1
.GO
DIN
A -
360.0
00
600.0
00
625.0
00
480.0
00
140.0
00
2.06
0.00
0
Prv
a g
odin
a (
tro
mje
se�n
o)
X.-
XII. -
90.0
00
150.0
00
156.2
50
120.0
00
35.0
00
515.
000
VII
.-IX
. -
90.0
00
150.0
00
156.2
50
120.0
00
35.0
00
515.
000
IV.-
VI. -
90.0
00
150.0
00
156.2
50
120.0
00
35.0
00
515.
000
I.-
III.
-
90.0
00
150.0
00
156.2
50
120.0
00
35.0
00
515.
000
Sto
pa
otp
isa 0 5 50
25
20
20
-
Na
ba
vna
vrije
dn
ost
1.2
00
.00
0
7.5
00
.00
0
4.5
00.0
00
2.5
00.0
00
2.5
00.0
00
700.0
00
18
.900
.000
RA
ZD
OB
LJ
A
ST
RU
KT
UR
A 1.
ZE
MLJI
ŠT
E
2. G
RA�
. O
BJE
KT
I
3.O
PR
EM
A
4.
VO
ZIL
A
5. P
OS
LO
VN
I
INV
EN
TA
R
6.O
SN
IVA�
KA
U
LA
GA
NJA
7. U
KU
PN
O
55
4.6.4. Ra�un dobiti i gubitka
„Ra�un dobiti i gubitka je financijski izvještaj koji pokazuje uspješnost poslovanja
poduze�a kroz odre�eno vremensko razdoblje. On sadrži prikaz svih prihoda i rashoda, te
ostvarenog financijskog rezultata poslovanja za promatrano (obra�unsko) razdoblje“41.
Formirat �emo ra�un dobiti i gubitka prikazan tablicom 15.
Iz tablice planiranog ra�una dobiti i gubitka vide se pozitivni rezultati, iako u prvom dijelu
prikazuje gubitak.
41 http://www.pfst.hr/old/data/materijali/Predavanje%203,%20a1.pdf
56
-u kn-
Tab
lica
15.
Pla
nir
ani r
a�u
n d
obit
i i g
ub
itk
a
UK
UP
NO
.G
OD
INA
45
.10
0.0
00
45
.10
0.0
00
42
.24
2.0
00
28
.20
0.0
00
3.7
50.0
00
2.8
00.0
00
1.7
12.0
00
5.7
80.0
00
- 4.9
05.0
00
1.3
90.0
00
3.5
15.0
00
UK
UP
NO
3
.GO
DIN
A
43
.50
0.0
00
43
.50
0.0
00
41
.01
2.0
00
27
.80
0.0
00
3.5
00.0
00
2.4
00.0
00
1.7
12.0
00
5.6
00.0
00
- 4.7
40.0
00
1.2
80.0
00
3.4
60.0
00
UK
UP
NO
2
.GO
DIN
A
41
.20
0.0
00 4
1.2
00
.00
0 39
.99
2.0
00 2
7.3
00
.00
0
3.3
50.0
00
2.2
80.0
00
1.7
12.0
00
5.3
50.0
00
- 4.5
00.0
00
1.1
20.0
00
3.3
80.0
00
UK
UP
NO
1
.GO
DIN
A
38
.60
0.0
00 3
8.6
00
.00
0 39
.08
1.0
00 2
6.7
70
.00
0
3.1
70.0
00
2.1
61.0
00
1.7
12.0
00
5.2
68.0
00
- 5.0
06.0
00
1.9
17.0
00
3.0
89.0
00
Prv
a g
odin
a (
tro
mje
se�n
o) X
.-X
II.
12
.10
0.0
00
12
.10
0.0
00
10
.08
5.0
00
6.8
60.0
00
89
0.0
00
59
0.0
00
42
8.0
00
1.3
17.0
00
- 4.3
60.0
00
94
0.0
00
3.4
20.0
00
VII
.-IX
.
9.80
0.00
0
9.8
00.0
00
9.14
6.00
0
6.2
00.0
00
69
0.0
00
51
1.0
00
42
8.0
00
1.3
17.0
00 -
71
8.0
00
15
6.0
00
56
2.0
00
IV.-
VI.
11
.40
0.0
00 1
1.4
00
.00
0 9.8
55.0
00
6.8
10.0
00
77
0.0
00
53
0.0
00
42
8.0
00
1.3
17.0
00
- 4.0
28.0
00
82
1.0
00
3.2
07.0
00
I.-I
II.
5.3
00.0
00
5.3
00.0
00
9.9
95.0
00
6.9
00.0
00
82
0.0
00
53
0.0
00
42
8.0
00
1.3
17.0
00
- -4.1
00.
000
- -4.1
00.
000
RA
ZD
OB
LJ
A
ST
RU
KT
UR
A
A.
UK
UP
NI
P
RIH
OD
1.
Prih
odi o
d p
rod
aje
B.
UK
UP
NI
RA
SH
OD
I
2.
Ma
terij
aln
i tr
oša
k
3.
Tro
ško
vi
usl
ug
a
4.
Ne
ma
terij
aln
i
5.
Am
ort
iza
cija
6.
Pla�e
7.
Ka
ma
te
C.
BR
UT
O
DO
BIT
8.
Po
rez
na
do
bit
20
%
D.
NE
TO
D
OB
IT
57
4.7. Ocjena u�inkovitosti
Ocjena u�inkovitosti je poseban analiti�ki postupak. Za izradu ocjena u�inkovitosti
koriste se podaci na koncu odre�enog razdoblja, naj�eš�e na koncu poslovne godine, a kao izvor
podataka se koriste temeljna financijska izvješ�a (ra�un dobiti i gubitka, bilanca, bruto bilanca,
posebna financijska izvješ�a). Pokazatelje koje dobijemo na takav na�in nazivamo pokazateljima
stati�ke u�inkovitosti ili kra�e, stati�kim pokazateljima. Za razliku od stati�kih pokazatelja
u�inkovitosti, u praksi se sve više koriste takozvane dinami�ke ocjene u�inkovitosti.
Razlika izme�u stati�kih i dinami�kih metoda je u tome što su stati�ke metode relativno
jednostavnije i manje reprezentativne. Naime, one analiziraju pojedine financijske pokazatelje u
nekom konkretnom trenutku, naj�eš�e na koncu poslovne godine, nakon što su sa�injena temeljna
financijska izvješ�a.
Dinami�ke metode analiziraju projekt tokom svih godina njegovog aktivacijskog razdoblja,
te razdoblja eksploatacije a kao izvor podataka koriste temeljna financijska izvješ�a.
U tablici 16. su prikazani prora�uni nekih temeljnih pokazatelja.
58
Tablica 16. Prora�uni temeljnih pokazatelja.
POKAZATELJI ODNOS IZNOS
KOEFICIJENATA
1.RENTABILNOST UKUPNO
ULOŽENOG KAPITALA
NETO DOBIT
VISINA ULAGANJA
3.380.000/2.500.000
= 1,35
2. OBRTAJ UKUPNO
ULOŽENOG KAPITALA
UKUPNI PRIHOD
VISINA ULAGANJA
41.200.000/2.500.000
= 16,48
3. REPRODUKCIJSKA
SPOSOBNOST
NETO
DOBIT+AMORTIZACIJA
VISINA ULAGANJA
5.092.000/2.500.000
= 2,04
4.INVESTICIJSKO
OPTERE�ENJE PO
ZAPOSLENOM
VISINA ULAGANJA
BROJ ZAPOSLENIH
2.500.000/146
= 17,12
5.ULAGANJE U
DUGOTRAJNU IMOVINU PO
ZAPOSLENOM
VISINA ULAGANJA U
DUG. IMOVINU
BROJ ZAPOSLENIH
2.250.000/146
= 15,41
6.IZNOS PLA�E PO
ZAPOSLENOM
PLA�E
BROJ ZAPOSLENIH
6.300.000/146
= 43,15 (bruto godišnje
u kn)
7.EKONOMI�NOST UKUPNI PRIHODI
UKUPNI RASHODI
41.200.000/39.992.000x100
= 1,0302
U vezi obra�una koeficijenata se utvr�uje:
� Pokazatelj rentabilnosti ukupno uloženog kapitala – pokazuje da uložena jedna jedinica
sadašnje vrijednosti daje 1,35 jedinice nov�ane akumulacije izražene s neto dobiti.
� Koeficijent obrtaja ukupno uloženog kapitala – iznosi 16,48 puta godišnje.
� Pokazatelj reprodukcijske sposobnosti – ukazuje da �e se iz novo ostvarenih sredstava za
vrijeme trajanja pothvata od �etiri godine pokriti u cijelosti predra�unsku vrijednost
ulaganja.
� Investicijsko optere�enje i ulaganje u dugotrajnu imovinu – zadovoljavaju�e je s obzirom
da poduze�e ima 146 zaposlenog.
59
� Prosje�na pla�a – kre�e se u sadašnjim minimalnim okvirima.
� Koeficijent ekonomi�nosti – pokazuje odnos prihoda i rashoda, a u našem poslovnom
planu on iznosi 103%. Treba težiti da taj odnos bude što ve�i.
60
5. ZAKLJU�AK
Poslovni plan je bitan za sve poduzetnike koji se žele pripremiti za nadolaze�e
poslovno razdoblje. On sadrži cjelovito razra�eno obrazloženje o ulaganjima u posao s ocjenama
o�ekivanih u�inaka i rješenje za razli�ite situacije u budu�nosti.
Poslovnim planom štedi se vrijeme i novac, te se pove�ava mogu�nost uspjeha.
Iako se oni �esto izra�uju zbog banaka, za odobrenje kredita, itekako su bitni za samog
poduzetnika zbog razra�ivanja ideje i da se utvrdi izvedivost i isplativost iste.
On mora biti �itljiv i razumljiv, orijentiran prema tržištu, te da ima realnu razvojnu viziju.
U planu je opisan plan ostvarivanja novih poslovanja, te na kojim podru�jima. U njemu se
nalazi usporedba prodaje stolarije za 2012. godine te plana za budu�e razdoblje od �etiri godine.
Prikazano je investiranje poduze�a i na�ini na koji se može dovesti do boljitka poduze�a.
Poduze�e želi pove�ati proizvodnju stolarije.
Poduze�e koje je obra�eno u ovom diplomskom radu je poduze�e „Iveta“ d.o.o. koje je
osnovano kao samostalno poduze�e. Bavi se proizvodnjom plasti�ne stolarije, te je organizirano
kroz nekoliko poslovnica diljem Hrvatske. To je poduze�e koje je svoje usluge u potpunosti
prilagodilo potrebama kupaca, brine se o razvoju proizvoda, modernizaciji.
Prikazano je kako je poduze�e poslovalo sa dobitkom, te da nije previše zaduženo.
Broj djelatnika u usporedivom razdoblju nije previše varirao, a najve�i udio me�u
kadrovima je KV koji je u 2011. godini bio 71, a u 2012. 66 djelatnika.
Analiza prodaje prikazuje porast, a samo poduze�e ulaže u svoj razvoj te poduze�e u svim
godinama poslovanja nije imalo ve�ih problema.
Zaklju�ujemo da je poslovni plan pisani dokument koji sadrži cjelokupnu analizu
poduzetnikove ideje i predstavlja smjernicu za budu�e poslovanje.
61
6. LITERATURA
A) Knjige
1. Prof.dr.sc. Marijan Cingula, Prof.dr.sc. Tihomir Hunjak, Prof.dr.sc. Milivoj Re�ep:
Poslovno planiranje s primjerima za investitore, Zagreb, 2004.
2. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO GOSPODARSTVA: Poslovni plan
poduzetnika, Masmedia, Zagreb, 1999.
3. KUVA�I�, N.: Poduzetni�ki projekt, Ekonomski fakultet, Split, 1997.
4. Grupa autora: Poslovni plan poduzetnika, Masmedia, Zagreb, 1999.
5. CINGULA, M.: Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat, Zagreb, 2001.
6. VAN HORNE, J.C., Financijsko upravljanje i politika, MATE d.o.o., Zagreb, 1993.
7. Bangs, D. H. Jr., Kako napraviti poslovni plan; Zagreb, 1998.
8. Sikavica P., Novak M., Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1993.
9. Popovi�, Ž., Vitezi�, N.: Revizija i analiza – instrumenti uspješnog donošenja
poslovnih odluka, Udžbenici Sveu�ilišta u Rijeci, Zagreb, 2000.
10. Belak, V.: Mena�ersko ra�unovodstvo RriF, Zagreb, 1995.
11. Damjanovi�, M.: Izvješ�e o nov�anim tijekovima, RIF, Zagreb, 2001.
B) Ostali izvori
1. http://hr.wikipedia.org/wiki/Znanstvena_metoda - od 14.04.2012.
2. http://www.politehnika-pula.hr/kolegiji/ekonomika/9.%20Poslovni%20planovi%20-%20vrste%20i%20sadr%C5%BEaj.pdf - od 14.04.2012.
3. http://os2.zemris.fer.hr/ISMS/norme/2006_marijanovic/prvi4.html
4. http://www.poslovniforum.hr/about/analiza_poslovni_plan.asp
5. Zakon o trgova�kim društvima, Narodne novine, 1993., broj 111.
6. http://www.poslovni.hr/trzista/bilanca-je-najvazniji-dokument-tvrtke-149649
7. Godišnje izvješ�e za 2011. i 2012. godinu. – Iveta d.o.o.
8. Bilanca konta 22 000 „Iveta“ d.o.o.
9. http://www.vus.hr/uploads/file/Zbornik2/sisara_sladovljev_clanak.pdf
62
10. Gulin, D.: Izvještaj o nov�anom tijeku poduze�a i banaka i pokazatelji nov�anog tijeka, RriF, Zagreb, 1994., br.2.
11. https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=3&ved=0CD8QFjAC&url=http%3A%2F%2Fweb.vip.hr%2Fazy.vip%2Fradnja.doc&ei=-EFIUtbXBoOu7AbsqoDIDQ&usg=AFQjCNFn38jgZgkiIG73MyWCZwesyXIa2A&sig2=Sao3T9nk-D9VAJMEyawkmA
12. http://limun.hr/main.aspx?id=27366
13. http://www.pfst.hr/old/data/materijali/Predavanje%203,%20a1.pdf
14. Godišnje izvješ�e za 2011. godinu
15. Godišnje izvješ�e za 2012. Godinu
16. Financijski izvještaji poduze�a „Iveta“ d.o.o. Bjelovar
63
7. POPIS TABLICA
Tablica 1. Bilanca „Iveta“ d.o.o. za 2010., 2011. i 2012. Godinu
Tablica 2. Ra�un dobiti i gubitka za 2010., 2011. i 2012. godinu
Tablica 3. Pregled djelatnika po stru�noj spremi za 2011. i 2012. godinu
Tablica 4. Prihod od prodaje za 2010., 2011. i 2012.godinu po poslovnicama.
Tablica 5. Prikaz najve�ih doma�ih dobavlja�a 2012. godine
Tablica 6. Poslovni prostori „Iveta“ d.o.o.
Tablica 7. Prodaja PVC stolarije za 2012.godinu
Tablica 8. Plan prodaje PVC stolarije
Tablica 9. Kvalifikacijska struktura i broj djelatnika
Tablica 10. Investicije u stalnu i obrtnu imovinu
Tablica 11. Plan financiranja ukupnih ulaganja
Tablica 12. Uskla�ivanje ulaganja i izvora financiranja
Tablica 13. Struktura troškova poslovanja
Tablica 14. Plan amortizacije i ostatka vrijednosti dugotrajne imovine
Tablica 15. Planirani ra�un dobiti i gubitka
Tablica 16. Prora�uni temeljnih pokazatelja
Grafikon 1. Dobit „Iveta“ d.o.o. za 2010., 2011. i 2012. godinu
Grafikon 2. Struktura djelatnika po stru�noj spremi
Grafikon 3. Prodaja po poslovnicama
64
IZJAVA
Kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom POSLOVNI PLAN PODUZE�A „IVETA“ d.o.o. BJELOVAR izradila samostalno pod voditeljstvom dr. Crnkovi� Stumpf. U radu sam primijenila metodologiju znanstveno-istraživa�kog rada i koristila literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tu�e spoznaje, stavove, zaklju�ke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafraziraju�i navela u diplomskom radu na uobi�ajen, standardan na�in citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.
Tako�er, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.
Studentica
Sanja Marini�
