povijest civilizacije edvard kale.doc

7/24/2019 POVIJEST CIVILIZACIJE Edvard Kale.doc

1/44

dr EDUARD KALEP O V I J E S T C I V I L I Z A C I J A

U V O DO KULTURI I CIVILIZACIJI

Svakodnevno ujemo rijei: kultura i civilizacija, najee u !ridjev"kom o#liku kulturan, civiliziran ilineciviliziran$

Ako u!itamo neko% ko je iz%ovorio rije & nekulturan, ta 'eli time oznaiti, najvjerovatnije e od%ovoriti kako "etaj ne !onaa kako valja, tj$ u "kladu "a uo#iajenim !ravilima !onaanja$ Ako tom i"tom ka'ete da je u %radu!o"tavka "taroe%i!at"ke kulture , !a %a u!itate ta oekuje tamo vidjeti, za"i%uran je da e !oeti na#rajati "like,oru(e, oru'je, !o"u(e, odjeu "tari) E%i!ana$U dnevnim novinama izme(u o"talo% "toji i odjeljak kultura u kojem "u na!i"i o !ozorinim !red"tavama,*ilmovima, knji'evnim djelima, %raditelj"tvu i "lino$ U o"novi ovaj odjeljak dono"i na!i"e o umjetno"ti$ Ako !akujemo da je neko neciviliziran, onda "e to u%lavnom odno"i na !ojedinca koji !otie iz kraja ili zemlje za koje "e!ret!o"tavlja da "u #ez %rad"ko% 'ivota$Dakle, ljudi i"tim rijeima !ridaju razliita znaenja, odno"no i"tim nazivima imenuju razliite "adr'aje$ +o nije"luaj "amo u "vakodnevnom %ovoru, ve je "lino i u nauci$Kroeberi Kluckhohn"u -./$ %odine izdali knji%u, u kojoj izno"e vie od /.0 razliiti) odre(enja kulture koje "u

!ronali kod razliiti) autora$En%le"ki etnolo% Teylorje !rvi uzeo kulturu za !redmet ekzatno% i"tra'ivanja, i !ojam kulture nauno odredio$Teylor, u "vom djelu 12rimitivna kultura3 4tam!anom 56$ %od$7 je odredio kulturu kao "lo'enu cjelinu kojaukljuuje znanje, vjerovanje, umjetno"t, moral, !ravo, o#iaje i "ve dru%e "!"o#no"ti i navike to i) je ovjek "tekaokao lan drutva$8a Teylora naziv civilizacija ima i"to znaenje kao i naziv kultura$9aziv kultura je latin"ko% !orijekla od rijei cultus koja znai %ajenje, od%oj, o#razovano"t, !otovanje$9aziv civilizacija je tako(er latin"ko% !orijekla & civilitaskoja znai uljudno"t, u%la(eno"t, o!lemjenjeno"t$ 9eki zarije civilizacija nalaze !orijeklo u latin"koj rijei civilis 4%ra(an"ki, dr'avni, ali uljudan7, dok dru%i u rijei civis4%ra(anin, dr'avljanin, !odanik7$Rije civilizacija !rvi "u !oeli u!otre#ljavati *rancu"ki !ro"vjetitelji 5$ vijeka, oznaavajui njome kulturni

"adr'aj koji je "u!rotan "rednjovjekovnoj #atini, mada je %la%ol civilizirati #io u u!otre#i i ranije$2a ta je to kultura i koji "adr'aj !okriva taj naziv Kulturu ini "ve ono to "u ljudi !roizveli u "vojoj )i"toriji, "vi materijalni i du)ovni !roizvodi$ U du)ovne!roizvode "!adaju i "vi or%anizacij"ki o#lici, i o#lici !onaanja$ Dakle, !ored 4+e;lorovo% znaenja7 znaenja,vjerovanja, morala, !rava, o#iaja i navika, tu "u i rijei o#lici !orodica, "tatu"i, zanimanja, zvanja, "lojevi, "tale'i,ka"te, !olitike "tranke, "!ort"ka drutva, "ud"tvo, tr%ovina, #anke, novac, kol"tvo, nauka$U "vemiru koji na" okru'uje !o"toje tri "vijeta: or%an"ki, neor%an"ki i kulturni$+i kulturni o#lici #ilo da "u or%an"ki ili neor%an"ki 4!ri!itomljene 'ivotinje7 "u na"tali za)valjujui kulturnim!roce"ima$Kao to "e 'ivot ne !red"tavlja kao jedan or%anizam, ve !reko !o"e#ni) or%anizama, tako je i "a kulturnom"tvarnou$ 9i kultura "e ne !red"tavlja kao neka o!ta kultura, ve !reko !ojedinani) kultura$ rka civilizacija, Sumer"ka civilizacija, kine"kacivilizacija, ?izant"ka, civilizacija


2/44

/$ zajedniki "lu'#eni jezik, nadnarodni jezik 4San"kr"t u =ndiji, ara!"ki u i"lamu, latin"ki u"rednjovjekovnoj Evro!i7,

@$ da "u #ar jednom zajedniki "tvarale velike !olitike cjeline, car"tva 4=ndija za aoke, i"lam, Rim,2erzija, Kina, inke, itd7,

$ karakteri"tine i #o%ate "tilove u umjetno"ti, *ilozo*iji, vjerovanjima, vjetinama, odjevanju, u!ravljanju,.$ relativno razvijenu te)niku i %ra(an"ki 'ivot$

S l i k a c i v i l i z a c i j eKulturna "tvarno"t "e oituje !reko !ojedinani) kultura, koje nazivamo civilizacijama ako u njima nalazimoveinu na#rojani) elemenata$ 2ojedinane kulture, ni"u me(utim, "luajni "ku! razliiti) kulturni) elemenata, ve"u one lo%ine, djelotvorne i "vr)i")odne cjeline, i kako ka'e en%le"ki kulturolo% Malinovski,one "u "vr"i")odne,jer "e ljudi za)valjujui kulturama odr'avaju u 'ivotu, ljudi ne 'ive kao 'ivotinje ve u kulturama koje "u ulo%inom "a"tavu i kao takve one "u djelotvorne$Kad ovjek do(e u neku ljud"ku zajednicu !rvo to od kulture uoava to "u materijalni !redmeti i umjetno"t, zatim!onaanje i vjetine$ 8atim !oinje "tatu"e i "tatu"ne odno"e, !a in"titucije i na kraju nji)ova vjerovanja$


3/44

Dakle, i kad "e !rimaju elementi iz dru%i) kultura, ti elementi "e !o !ravilu mijenjaju i !rila%o(avaju kulturi u koju"u do"!jeli mijenjanjem #ilo o#lika, namjene, #ilo znaenja$ Dodiri kultura !reko !ojedinaca "u !lodni, jer "e takoo#o%auje kultura i !od"tie na "tvaranje novi) kulturni) o#lika$

A k u l t u r a c i j a8a razliku od !ojave irenja kulturni) elemenata, akulturacijom nazivamo !ojavu kad dvije kulture !ot!uno dolazeu dodir !reko "voji) !red"tavnika$ +o "e deava kod "eo#a, ratova, a dana" i !reko "red"tava za ma"ovnoin*ormi"anje$$2o"ljedica takvo% dodira je !o !ravilu !o#jeda jedne od kultura, !a e !revladati !o%led na "vijet, "i"temvrijedno"ti, or%anizacij"ki o#lici, "tatu"i, jezik i mno%a !ravila jedne kulture, ali e i ona #iti o#o%aena #rojnimelementima !oti"nute kulture$ Akulturacija je vrlo #olan !roce" za !ri!adnike !oti"kivane kulture, naroito ako "u u!itanju dvije !ot!uno razliite kulture$ +ada dolazi do tzv$ kuturno% oka, kada "e "tanovnitvo !oti"kivane kultureodaje dro%i, !ro"tituciji, neradu, "amou#i"tvu i "l$ 2rimjer kulturno% oka je Srednja Amerika, u kojoj "e domicilno"tanovnitvo "manjilo za 60C ili u car"tvu =nka "manjilo za -0C ili u Au"traliji 4Evro!ljani7$Svojevr"na akulturacija "e odvija dana" u cijelom "vijetu jer "e na raun naunote)nike civilizacije !oti"kuju "vedru%e kulture$

+ r a j n o " t k u l t u r n i ) z a j e d n i c aU )i"toriji "u !o"tojale i jo uvijek !o"toje #rojne kulture$ 9e "mijemo mi"liti da "vaka kultura !oinje u "vemu iz!oetka i "ve to ima da je "tvoreno u toj kulturnoj zajednici, jer to "e odno"i "amo na !oetke ljud"ke )i"torije$?o%at"tvo kultura "e "a"toji !rije "ve%a u #o%at"tvu "vjetonazora, vrijedno"ti, in"titucija, mno%i) "tatu"a i !ravila, amno%o manje u !o%ledu znanja, vjetina i materijalni) !redmeta, "amo to ovo !rvo daje ovom dru%om km!letnije i#o%atije znaenje$=z%radnja nove kulture je du%ovjean !roce"$ O#likovanje nove kulture je za!ravo !roce" ije je nalije to nekazajednica !re"taje 'ivjeti !o odred#ama !rijanje kulture$9a!utanje oko"nice neke kulture 4"vjetonazor, vrijedno"ti, materijalni !redmeti i umjetniki !roizvodi7 ne znaiujedno i %u#itak "ve%a iz te kulture$ 9e iezavaju "vi kulturni elementi, veinu !reuzimaju dru%e kulturne

zajednice i ako im najee mijenjaju namjenu, o#lik ili znaenje$ Ako je rije o civilizacijama, o"taje mno%o to%aza!i"om "auvano, kao na !rimjer & "umer"ko !i"mo odavno nije u u!otre#i, ali "u %a u"!jeli od%onetnuti, neki "u%a i nauili, !a itanjem "umer"ki) za!i"a u!oznajemo "umer"ku kulturu iz koje mno%o to%a mo'e #iti !od"trijek zanova kulturna o#likovanja$ 2o !ravilu, vrijeme o#likovanja !ojedine kulture du%o je #ar "totine %odina, a vrijemetrajanja mo'e #iti i )iljade %odina$

R a z v o j k u l t u r n e " t v a r n o " t i?iolozi "u izvrili !odjelu u razvoju or%an"ko% "vijeta !oevi od jednoelij"ki) #ia do ovjeka kao naj"lo'enije%o#lika i !o"ljednje% u lancu or%an"ko% razvoja$

U razvoju 4evoluciji7 kulture mi "e dr'imo ire !ri)vaene !odjele na$ "taro kameno do#a,

/$ mla(e kameno do#a,@$ do#a civilizacije$

Odrednica te !odjele je "te!en te)niko% razvoja, i "lo'eno"ti or%anizacij"ki) o#lika$

2 R E D = V = L = 8 A = F S K O R A 8 D O ? L F ES t a r o k a m e n o d o # a

U )i"toriji kulture "taro kameno do#a je naj"tarije razdo#lje$ Govjek i kultura "u "ud#in"ki !ovezani, zato !oetkekulture tre#a tra'iti u !ojavi ljudi$?iolozi "ve dananje ljude "vr"tavaju u vr"tu )omo "a!ien", koja "a izumrlim ljud"kim vr"tama ini ljud"ki ROD4BO


4/44

2aleontolozi "matraju da "e odvajanje antro!oida do%odilo !rije neki) H0 & tak miliona %odina, z#o% veliki)klimat"ki) !romjena na 8emlji, tj$ kada "u "e o%romne ume !retvorile u "avane$

U razvoju antro!oida razlikujemo +R= razdo#lja:$ !red)umano,/$ !relazno i@$ ljud"ko$

9a tom razvojnom !utu or%an"ke !romjene "u dovele do to%a da ovjek !o"taje jedino #ie koje ima "!o"o#no"tmiljenja, koje "e mo'e "lu'iti "im#olima, "tvarati i) i razumjeti$ 9a "im#olima "e temelji kultura kao "tvarno"t$Sim#oli e kao "red"tvo "ao!tavanja "lu'iti i za !rijeno" vije"ti, !a e ovjek #iti jedino #ie koje mo'e "a#iratii"ku"tva i !reno"iti i) iz narataja u narataj$ Govjek ne "amo da !roizvodi oru(e, ve mu daje i u"taljeni o#lik$2rema !rona(enim o"tacima ljud"ki rod "e !ojavio u razdo#lju !lei"tocena, kad "u "e "mjenjivala ledena ime(uledena do#a$2lei"tocen "e o#ino dijeli na:

$ donji,/$ "rednji,@$ %ornji 4koji o#u)vata !ovlaenje %leera7,

$ razdo#lje neotermala & kad je klima !o!rimila dananje odlike, a zemlja dananji iz%led$O"taci !rvi) ljudi na(eni "u u "lojevima donje% !lei"tocena$ -H/$ %odine ar)eolo% Leake; !ronaao je uOldoIa;"kom klancu u i"tonoj A*ici *o"ilne o"tatke BO


5/44


6/44

zatim u Siriji$ Elamci na i"toku "u "e du%o etniki odr'ali, dok je "umer"ko !odruje "talno #ilo izlo'eno na!adimanaroda "a "jevera i za!ada, "emita, indoiranaca i dru%i) "ku!ina$Semiti iz Akda iji je vladar Sar%on u /$ vijeku !$n$e o"novali "u veliku dr'avu od 2erzij"ko% zaljeva do jezera Vanna "jeveru i "irij"ke o#ale na za!adu, te "u na civilizacij"ko% !odlozi Sumerana !ridodali elemente "voje kulture 4u!rvom redu vjere7, te e %rad Vavilon !o"tati kulturno "redite rku e zamijeniti Rim$

E > = 2 A +==7 Dru%o civilizacij"ko "redite na"talo je na !odruku dananje% E%i!ta uz rijeku 9il$2od uticajem 2rednje Azije !oeo "e razvijati neolitik u .$ milenijumu !$n$e u Donjem, a ka"nije u >ornjem E%i!tu$Krajem $ milenijuma vladari dr'ave >ornji E%i!at ujedinie >ornji i Donji E%i!at, no vladari novo% car"tva #ieo#ilje'eni dvojnim krun"kim "im#olima$

+ri )iljade %odina je e%i!at"ka i"torija "a @0 dina"tija, unutranji) "uko#a, oku!acija i "l$ Kultura E%i!ta traje do @$vijeka nove ere da #i !ot!uno u%a"la u H$ vijeku kad vizantij"ki car Fu"tinijan .@.$ %odine zatvorio !o"ljednji"taroe%i!at"ki )ram & )ram #o'ice =zide u ileu, ki!ove !reneo u ari%rad, zatvorio izidine "veenike, a )ram!retvorio u kran"ku crkvu$ +i "u "veenici najvjerovatnije #ili !o"ljednji !oznavaoci "taroe%i!at"ko% !i"ma$9akon to%a kao da je !ao mrak na tu kulturu$ +ek 5//$ *rancuz Champollionu"!io je od%onetnuti "taroe%i!at"ke)ijero%li*e i od tada !onovo !oinje !rouavanje te kulture$E%i!at"ka kultura "e %a"ila "a "jevera, ali "e irila ka ju%u !rema 1crnoj Aa*rici3$O"taci "tari) E%i!ana "u dananji Ko!ti, ali nji)ov jezik koji je za litur%ije i knji'evno"t "e mno%o razlikuje od"taroe%i!at"ko%$

= 9 D = F A

===7 +ree civilizacij"ko "redite razvilo "e u dolini inda, koja je u dru%oj !olovini @$ milenijuma !$n$e #ila u !unomcvatu$ 9a 'alo"t !i"ma ind"ki) !eata jo ni"u od%onetnuta !a je du)ovni 'ivot te kulture o#avijen tamom$


7/44

2rivredno i du)ovno e o'ivjeti =ndiju mona indij"ka dina"tija >U2+A$=V7 Getvrto civilizacij"ko "redite je Fu'na Evro!a$2rva civilizacija na tlu Evro!e !ojavila "e na otoku Kreti me(u #li"koi"tonim do"eljenicima, ali i !od uticajemE%i!ta$ Ovu civilizaciju nazivamo kret"kom ili minjon"kom !o le%endarnom ra)ko 4+i#erije i >aj7 !okuavaju rijeiti !itanje#ezzemljaa "tvarajui !ro*e"ionalnu voj"ku, dajui vojnicima zemljine !o"ede$ Rim"ke in"titucije "a takvimkla"nim "a"tavom ni"u mo%le #iti delotvorne !a jaa !otre#a za "vemonu ulo%u vojni) za!ovednika$ 9akratko toe #iti ezar, da #i tu *unkciju do#io Au%u"t Oktavijan, koji e uve"ti car"ku 4im!erijalnu7 vla"t$ 2oetkom /$ veka!re"taju rim"ka o"vajanja, "la#i rim"ka !rivreda, kriza "e !okuava rijeiti jo veim autoritetom vladaraDioklecijana, koji "e !ro%laava 1%o"!odarom i #o%om3$ S njim !oinje razdo#lje dominata i razdo#lje ka"no%rim"ko% car"tva, za!ravo nje%ove !ro!a"ti$ Dioklecijana e na"lijediti Kon"tantin koji e iz%raditi 4novo "redite7novi Rim & Kon"tantino!ol & i !riznati )rian"tvo kao ravno!ravnu vjeru$Sva dalja rim"ka )i"torija je za!ravo a%onija$ =ako je Dioklecijan uveo !odjelu car"tva, @-.$ %odina "e uzima kao!odjela na i"tono i za!adno rim"ko car"tvo, kad je car +eodo"ije !odijelio vla"t dvojici "inova$ 6H$ %odina "euzima za %ranicu !re"tanka 8a!adno% Rim"ko% ar"tva$ 2olitiko "redite je o"talo na i"toku u Kon"tantino!olu,

dok e %rad Rim !o"tati vjer"ko "redite$V7 Kina je !eto civilizacij"ko "redite, koje "e !ojavilo na dalekom i"toku u "rednjem toku ute rijeke 4Buan% Be 7,odakle "e !o!ut ka!i ulja na !a!iru irila do !ro"tora dananje Kine, u Koreju, Fa!an i delimino u =ndokinu$ 8avrijeme dina"tije S)an% $ %od$ !$n$e o#likovani "u temelji kine"ke civilizacije i kulture$V=7 Me"to civilizacij"ko !odruje je Amerika "a dva "redita, jedno u "rednjoj a dru%o u ju'noj Americi$ Olmekacivilizacija u Srednjoj Americi, a u !redelu dananje mek"ike dr'ave Vera Kruz$ +o je kultura !oznata !omonumentalnim ki!ovima i likom #o%a Fa%uara$ Kod dananje% %rada


8/44

Olmeka civilizacija dr'i matinom za Srenju ameriku, to "e )avin kultura dr'i matinom za Fu'nu Ameriku$O"taci te kulture "u velike %ra(evine i umetnike izra(evine od zlata$

SUrote*end 50/$ u oitavanju klina"to% !i"ma$ Du%o "e "matralo daje re o Vavilon"koj kulturi , da #i 5H-$ *rancu"ki jeziko"lovac Fule" O!!ert izjavio da "u te !loice !i"ane jezikomSumerana, a ne Vavilonaca$+eko je !ratiti i"toriju Sumerana i !ored !uno !i"ani) !odataka, jer oni ni"u !o!ut )riana ili i"lamaca vremeujednaeno raunali !olazei od neko% do%a(aja$ 9e zna "e otkud i kada "u Sumerani doli u or"ki zmaj3$ 2ri u!adu >utejci "u do temelja "ruili

Akad, tako da mu "e ni do dana" nije nalo tra%a$ >utejci "u vladali Sumerom oko 00 %odina i za to vreme #ili!ot!uno a"imilirani i ne"tali kao narod$ Vla"t >utejaca je "ruio En"i Uruka Utu)en%al $9a"tu!a razdo#lje 1"umer"ke rene"an"e3, dolazi do o#nove %radova, ali "e mno%o to%a izmenilo u Sumeru$Sumerani "u u Sumeru inili manjinu, akad"ki je #io jezik "vakodnevnice i #ez o#zira na razvoj tr%ovine i o#rta, na!rocvat umetno"ti, knji'evno"ti, %raditelj"tva, o#novu traticije, kraj "e nije mo%ao iz#ei$ U o!tem ra"ulu !rednajezdom Amoriana -..$ %od$!$n$e$ !ada Ur, a !o"lednji "umer"ki vladar =##i"in #e'i u Elam tra'ei utoite$9e"taje o#iaja i 'ivotni) navika Sumerana, ali ne umire i "umer"ka civilizacija$ 9arodi koji e u radili "u #rodove od do . tona no"ivo"t$U tkalakim radionicama radili "u ro#ovi i "lo#odnjaci, mukarci i 'ene$ 9a dvorovima "u"reemo "virae, *rizerke$

5

5


9/44

+r%ovina je u Sumeru #ila od !o"e#ne va'no"ti$ Sumer"ki tr%ovci "u !utovali " domaom ro#om, a "vojimo#rtnicima dono"ili "u "irovine$ 9aj!re iz Elama, Sirije, a ka"nije do Av%ani"tana, Armenije i Sredozemlja$Sred"tvo razmene je u !oetku #ilo 'ito, !a #akar i "re#ro i med, a re(e zlato$Vredno"t "e odre(ivala !o te'ini$2o"tojala "u #rojna "ajmita na kojima "e mo%lo ku!ovati$ 9adzirali "u i) redari, a tu "u #ili i !i"ari za u%ovore i#ankari za !ozajmice$S!oljna tr%ovina je #ila za Sumer najva'nija$ Sumerani "u u dru%im krajevima dr'ali !o"lovne za"tu!nike, o"nivalitr%ovake i"!o"tave, !a tako irili i "voj kulturni uticaj$ Da #i olakali tako raz%ranatu tr%ovinu "lu'ili "u "e ikreditnim !i"mom, !rvim o#likom 1vredno"no% !i"ma3 u i"toriji$ +r%ovci iz dru%i) zemalja "u tako(e dolazili uSumer$ 8naajno me"to tr%ovine u %o"!odar"kom 'ivotu dae Sumeru odliku tr%ovake civilizacije, a neki e rei ika!itali"tike, jer o"im novca i tr'ita imali "u i zajmodavce, !reduzetnike i najamnike$ 8ajmodavci "u do#ijalikamate, !reduzetnici "u o"tvarivali !ro*it, a najamnici najamnine$Sredite "veuku!no% 'ivota, !a i %o"!odar"ko% Sumeru #ee )ram #o%a %rada & dr'ave$U kru%u )rama #ile "u "taje, o#ori, klaonice, !ivnice i !ekare, radionice, tr%ovaki ar)iv i "kladita najraznovr"nijero#e$ Bram je i vla"nik zemljita$ O#rtnici "u #ili 1ljudi )rama3 ili 1ljudi kralja3, a neki od nji) "u imali i vla"titeradionice$ 2ravo nad tr%ovinom imali "u u !oetku )ramovi, ali materijalna zaintere"ovano"t tr%ovaca je dovela donji)ovo% o"amo"taljivanja$ Da ne #i iz%u#ila nadzor nad tr%ovinom vla"t je za)tevala !i"meno "vedoan"tvo o

"vakom, !a i najmanjem tr%ovakom !o"lu "a !eatima ue"nika tr%ovine, a onda #i "e taj za!i" odla%ao u ar)ivu)rama$Drutvene "trukture u Sumeru

Kako je Sumer !rva civilizacija u i"toriji, !a !rema tome je i izrazito kla"no drutvo$ Drutvenu ra"lojeno"tnalazimo u Sumeru od !oetka, a ur#anizacija je to ra"lojavanje "ve vie uveavala$ U %radovima je na"tu!iloveliko ra"lojavanje " o#zirom na zanimanja$ =zvan %rada 'iveli "u ni'i "lojevi 4zemljoradnici, "toari i ri#ari7$U %radu "u 'iveli "rednji i vii "lojevi 4o#rtnici, tr%ovci, !i"ari, uitelji, umetnici, dr'avni "lu'#enici, vojniza!ovednici, !ri!adnici dvora7$Ra"lojeno"t u Sumeru je !oivala na: zanimanju vla"nitvu "nala'ljivo"ti i !o ro(enju$2ravno %ledano !o"tojale "u dve o"novne %ru!e: 7 "lo#odni ljudi /7 ro#ovi

7 Slo#odni ljudi "u mo%li imati kuu i !okretno vla"nitvo, zemlju i ro#ove$

/7 Ro# je #io #e"!ravan$=zvor ro#ova #io je rat, mada "u i Sumerani mo%li !o"tati ro#ovi !adom u du%$ U tom "luaju Sumeranin je mo%ao!rodati "ina ili ker, ili mu' u"tu!iti 'enu z#o% du%a$ +akvi ro#ovi "u #ili u #oljem !olo'aju od ne"umerana$Sumerani "u lake mo%li !o"edovati ro#a ne%o zemlju, jer "e ro# "vr"tavao u !okretno vla"nitvo$ Vla"nici ro#ovani"u "meli u#iti ro#a$ivot ro#ova je #io razliit !od razliitim vladarima$ 9!r$ za vreme La%ako% vladara >udea ro#ovi "u 'iveli #oljene%o inae, jer "u !ro!i"i nala%ali da je i ro# 'ivi ovek i za vreme !raznika ro#ovi "u #ili jednaki "a %o"!odarom,mo%ao je !o#ei od %o"!odara, ako on loe !o"tu!a, mo%ao je imati i vla"titi imetak, imati novca i "am "e#eotku!iti$8emljoradnik je radio kao najamnik na imanjima )rama ili dvora$ Dodue, mo%li "u imati i komadi zemlje, "a koje"u vla"niku morali davati vie od P@ !ri)oda$

+r%ovci "u !ri!adali !ovlatenom delu drutva u Sumeru$Vojniki !oziv je tako(e #io uno"an i u%ledan !o"ao, jer "u i Sumerani !okoravali dru%e narode$U !oetku, u "luaju rata voj"ku "u inili o#tnici i "lo#odni "tanovnici "ela, a ka"nije !o u%ledu na Aka(ane "tvara"e jaka voj"ka najamnika " velikim !ovla"ticama$Kako je )ram imao "redinje me"to u "umer"koj dr'avi i "vetenici "u imali i"taknuto me"to$U kole "u ili ne "amo oni koji "u )teli da #udu "vetenici ve i u!ravitelji, "uci, ar)ivari i "l$ +ako je "tvorenuticajan "loj #irokratije$ =z kole "u !otekli i !i"ari, jer "e u Sumeru "ve za!i"ivali$Vr) drutvene !iramide inio je dvor " vladarom na "amom vr)u$ena u Sumeru je #ila u mno%o emu ravno!ravna iako je vla"t u !orodici imao otac$ Da "u 'ene u Sumeru #ile!otovane %ovori nam !odatak o ocu koji je !rodao"ina u ro!"tvo 1zato to je udario 'enu no%om3$ ene "u #iletkalje, "vetenice, a neke "u #ile vladarke kao le%endarna Ku#a#a$

Sumer"ka civilizacija je #ila u mno%o emu vredna divljenja, ali je imala i tamnu "tranu & drutvenu nejednako"t$2la "irotinje, !ovika za ne!ravdu, !ad u du%ove i ro!"tvo, !rote"ti !otlaeni), "ve%a je to%a #ilo u Sumeru$

-

-


10/44

9aj#olje "u 'iveli oni koji "u u#irali !lodove tu(e% rada$ ?o%aenje i mo )ramova na jednoj i "ve %ori !olo'ajni'i) "lojeva je jedan od %lavni) razlo%a !ro!a"ti Sumera$

U!rava u SumeruSumerani "u 'iveli u %radovima & dr'avama$ Fedan takav %rad & dr'ava, La%a imao je na !oetku /$ v$!$n$e$@H$000 "tanovnika, a za vreme vladavine vladara >udea u /$v$!$n$e$ /H$000 "tanovnika$ >rad & dr'avu nije inio"amo %rad, ne%o i nje%ova okolina$ >rad & dr'ava 1#io je vla"nitvo3 nje%ovo% #o%a zatitnika$ 9jemu "e !odizao)ram iz ko%a "e mo%ao videti ceo %rad $ Fednim delom )rama "u %o"!odarili "vetenici, a ka"nije e vladar imati"voj deo )rama$ Fo u ranom razdo#lju Uruka u La%au imamo )ram #o'ice =nnane u kojem "u "tanovali: vladar "a!orodicom, "vetenici i u!ravitelji, a #ile "u tu i !ro"torije za vo(enje u!ravno% i %o"!odar"ko% 'ivota$?o% kao 1vla"nik3 %rada & dr'ave 1vladao3 je !reko "vo% name"nika En"ija$ En"i je du)ovni i "vetovni vladar,zakonodavac, vr)ovni "udac$ 8a!ovednik voj"ke En"i je #io "tvarni vla"nik %rada & dr'ave i u!ravljao je !reko)ram"ki) "vetenika$U ka"nom razdo#lju tj$, u do#a ===$ milenijuma Ur"ke dina"tije u Sumeru "e menja u!rava uvodi "e "tatu" 1#o%a vladara3$ Ono to je #io )ram !o"taje dvor, a En"iji !o"taju kraljev"ki name"nici i to "ve !od "tranim uticajem iz#o% novi) !rilika$

Sud"tvo i !ravo u SumeruU Sumeru je "ve #ilo normirano, i ko "e nijen !ridr'avao !ro!i"a do"!evao je !red "ud$ Sudovi "u reavali razliite!redmete: #raka, na"led"tva$ 8aku!a, !revare, kra(e, u#i"tva itd$2red "ud "u !ozivani !rekritelji, oni kojima je teta nane"ena i "vedoci$ Sud je za"edao u )ramu, a !roce" je vodilo6 "udaca u zavi"no"ti od te'ine !redmeta$ 2ri"utan je #io i il%ame i"torij"ka !retea "vi) ka"niji) razmiljanja da "e nakon "mrti ovek 1!retvara u !ra)i nikada vie ne u"taje3$

Umetno"t "umer"ke civilizacije

0

0


11/44

Umetno"t je znaajna za "vaku kulturnu zajednicu$ 2reko nje "e kri"taliziraju vredno"ti$ Ona je delatno"to#likovanja tvrdo% materijala 4vajar"tvo7, tonova 4muzika7, #oja 4"likar"tvo7, rei 4kni'evno"t7, !ro"tora4%raditelj"tvo7 i !okreta 4!le"7$ Od "umer"ke umetno"ti naj#olje !oznajemo vajar"tvo i %raditelj"tvo, !a iknji'evno"t, vrlo "la#o "likar"tvo, a muziko i !le" %otovo nimalo, iako "u !oznati "umer"ki muziki in"trumenti#u#anj, tam#urica, *rula, tru#a, ro%, )ar*e$ il%ameu$2i"mo & Sumerani "u !rvi !rekoraili %ranicu !ikto%rama 4"likovito% #ele'enja7 i ideo%rama 4kad znak !red"tavlja!oruku7, i na!ravili korak ka *ono%ramima, tj$, da !i"ani znak ima %la"ovnu vredno"t$ =ako to !i"mo nije #iloal*a#et"ko ne%o u "utini "lo%ovno, ali "e njime mo%lo normalno "lu'iti, jer "u nji)ove rei jedno"lo'ne, a !romene

"u izra'avali !re*ik"ima i "u*ik"ima$2oznati i"tra'iva "umer"ke civilizacije Qoolle; taj razvoj daje ovako:Oko @$.00 %od$!$n$e$ "likovni znaciOko @$/.0 %od$!$n$e$ neki znakovi za !ade'e, imenice i vremena %la%ola

Oko @$/00 %od$!$n$e$ mno%i znakovi za "lo%oveOko /$-00 %od$!$n$e$ !i"mo #ilo !ot!uno izra(eno

Sumerani "u tr"kom uti"kivali na mekoj %linenoj !loici veliine /,. & @ cm, a ka"nije J0 cm znakove u o#likuklina, !a otuda naziv klina"to !i"mo$ Sumerani "u "e du%o kori"tili i !eatima 4cilindrini7$

8nanja o !rirodi i te)nika do"ti%nua Sumerana2rona(eni "u #rojni kol"ki zadaci Sumerana, koji "e !o %radivu mo%u razvr"tati na #otaniku, zoolo%iju,

minerolo%iju, zemljo!i", matematiku, a"tronomiju i jeziko"lovlje$ U!otre#a oko ..0 lekova %ovori nam o!o"tojanju lekara, !roroka i !i"ara i da je leenje #ilo !ovezano "a vraanjem, ali "u #ile !ro!i"ane i vi"oke kazne zaloe leenje$Kod Sumerana je #ila jako razviojena matematika, raunanje " celim #rojevima i razlomcima$ ?rojeve "u !i"alitrou%la"tim vrkom !i"ala, a razliite #rojke okretanjem to% vrka$Sumer"ki o#rtnici "u #ili zlatari, kovai, #rodo%raditelji, o#ra(ivai %line, ko'e i !latna$ 8nali "u za tkalaki raz#oj,!lu%, "r!ove$ ?ili "u do#ri rez#ari i %raditelji$=ako "u 'iveli u !odruju %de nema rude, #ili "u naj#olji maj"tori u o#ra(ivanju rude$

Mkol"tvo u SumeruMkola je "tara u"tanova u Sumeru$ +u "e uilo ne "amo !i"anje i raunanje, ve i %ramatika i "tili"tika$ Mkolu "u

Sumerani zvali 1kua ta#lica3, a uenike 1"inovi kue ta#lica3$ Sumerani "u jako cenili znanje i zato e Vaviloncire Sumeran kori"titi u znaenju uena oveka$ =z #rojni) kol"ki) ta#lica "e vidi da "u "e u Sumeru kolovala decavii) drutveni) "lojeva$ Mkolovanje je trajalo mno%o %odina, o0d detinj"tva do zrele do#i i takvi "u mo%li raunatina vi"oku "lu'#u i #o%at"tvo$ 9a ta#licama ni"u na(ena 'en"ka imena$

>RGKA>rka kultura je za evro!"ku kulturu %otovo ono to je razdo#lje Man% za kine"ku civilizaciju$

="torij"ki !re%ledU $v$!$n$e$ >rci "u doli "a "evera u dananju >rku$ +ada je Sumer ve !olitiki ne"tao, a narod izumirao$ >rcie !okoriti "taro"edeoce$ 9a tom !ro"toru civilizacij"ki je ve #ila !ri"utna Kreta , !od ijim uticajem e >rcirazvijati civilizacij"ke o#like & !i"mo, %radove i 'ivu tr%ovinu$ Sredinom ==$milenijuma !$n$e$ %rci "u irili %radove i

vojno jaali, !a e do dola"ka Dorana u /$veku !$n$e$ #iti %o"!odari ovo% dela Sredozemno% mora "ruivi


12/44

Dorani e "e !omeati "a Eolcima, !a na"tu!a mrano do#a "taro%rke i"torije koje traje vie od @00 %odina$ 8ao#novu i !rocvat %rke civilizacije #ie za"lu'ni Fonjani koji "u "e otvorili !rema ?li"kom ="toku, a !reko kulta)omer"ki) e!ova, uvali "!omen na rci "e "u!rot"tavljaju 2er"iji$ rki !oli"i 4%rad & dr'ava7 %ru!i"ani oko demokrat"ke Atene i ari"tokrat"ke S!arte "u !oveli me(u"o#ni rat ukojem atena %u#i, a u >rke !oli"e "e uvodi oli%ar)ij"ka vla"t$ Kla"ni "uko#i u !oli"ima znaili "u !oetak !olitike!ro!a"ti >rke$ 2elo!one"ki rat je o"iromaio %rke %radove i otro ra"lojio drutvo na #o%ate i "iromane$ Kla"ni"uko#i e "e na"taviti "ve do dola"ka rka Dorana u /$ veku !$n$e !rivreda jenekoliko vekova zamrla, da #i tek u 5$ veku !$n$e !o dru%i !ut ta !rivreda !oela jaati i #uditi "e$Beziod 'ivi u tom veku i u delu 12o"lovi i dani3 !ie o uz%oju "toke, o#radi !olja, "ajmitima, tr%ovakim#rodovima, o tkanju na raz#oju, o 'elji za #o%at"tvom$ U!ravo u tom veku !oinje tala" %rke kolonizacijeSredozemlja$ Atena je "redinom H$ veka !$n$e !o"tala tr%ovako "redite "veta i !o"tala uzor mno%im %rkim!oli"ama$ U Ateni 'ivi Solon & tr%ovinom o#o%aeni ari"tokrata, koji uvodi mno%e "ocijalne i !olitike !romene

koje "u "u!rotne Likur%ovim iz S!arte$ rci "u 'iveli u%lavnom !o"elima u dolinama$ =znad dolina #ile "u zidom utvr(ene akro!ole & "edita lokalno% !lem"tva " )ramom, me(utimrazvojem tr%ovine tr%ovcima je tre#ao za"e#an !ro"tor za !rodaju ro#e$ =za#rali "u !odno'je akro!ole, !a to novo!odruje !o"taje "tvarni %rad, a akro!ola o"taje "amo "vetite$+r'nicaje #ila !rivredno "rce !oli"a$ 2ravo na a!"olutno vla"nitvo nad zemljinim !o"edom vla"t je na razliite

naine o%raniavala$ >rcima, %u"arenje nije #ilo "trano, jer du%o je u >rkoj lino vla"nitvo mo%lo #iti "amo onoto "e "teklo ratnom !ljakom i %u"arenjem$ +ako "e dolazilo i do ro#ova, koje "u !rodavali !o tr'nicama %rki)%radova$ Fedna od delatno"ti #ili "u i javni radovi$ 2rivredni 'ivot ure(ivala i nadzirala je vla"t razliitim !ro!i"ima$

/

/


13/44

>rka u ovom razdo#lju je imala "totine !oli"a 4%rad & dr'ava7 koji ni"u imali jednaku !rivredu 4n!r$ S!arta je #ila!ot!uno zemljoradnika7$9akon me(u"o#ni) ratova izme(u !oli"a u $ veku !$n$e !oinje "la#iti tr%ovina, tr%ovci ni"u !riznati kao "tale',razliiti !ro!i"i u razliitim !oli"ama, tu "u i ulazne i izlazne da'#ine na ro#u$ U razdo#lju )elinizma, tj nakonAlek"androvi) o"vajanja, matina >rka "ve vie !ro!ada$ Sredite tr%ovine "e !re"eljava na i"tok & E*e", Smirna,Rodo" i dru%i %radovi$

Drutvena "truktura %rke civilizacijeU 5$ i 6$ veku !$n$e mo'emo %ovoriti o !lemen"koj drutvenoj "trukturi iako "e u Bomerovoj ilijadi !ominju iro#ovi$ 9akon to%a "ledi !eriod dru%aije drutvene "trukture, kad u >rkoj imamo o"novnu !odelu 7 %ra(ane ili!uno!ravne "lo#odne ljude /7 i one koji nemaju !olitika !rava 4ro#ovi, "tranci i 'ene7$=zvor ro#ova #io je rat, ili oni to "u i) )vatali %u"ari, !a zloinci, du'nici i !okoreno "taro"edelako "tanovnitvo$U !oetku "u ro#ovi o#avljali kune !o"love, ali kad ro!"ki rad !o"taje o"nova #o%aenja ro#ovi #ivaju neljud"kii"koriavani$?ez !olitiki) !rava #ili "u i "tranci u !oli"u$ ?avili "u "e zanat"tvom i tr%ovinom, ni"u mo%li ue"tvovati u !olitici!oli"a, ni"u imali !ravo vla"nitva na zemlju, o"im ako to nekome nije izuzetno dala dr'ava, ali "u !laali !oreze,

ili u rat, ue"tvovali "u u ver"kim "veano"tima, mo%li "u ii u kole, a imali "u i "ud"ku zatitu$ene u >rkoj "u #ile #ez !olitiki) !rava$ ena je majka i "u!ru%a u mono%amnom #raku$ 2o"e#no neljud"kiodno" !rema 'eni je #io u S!arti, %de "e 'eni uzimalo dete i davalo dru%oj na od%oj$>ra(ane ili !uno!ravne inili "u oni koji "u imali zemlju, zatim tr%ovci, zanatlije i #ankari$ =!ak tre#a izdvojiti!lemie 4veliko!o"ednike7 koji e u nekim !oli"ama "talno dr'ati vla"t$

8a !romenu drutvene "trukture i za razumevanje !olo'aja !ojedini) "lojeva va'na "u dva do%a(aja:7 "uko# !lemia i tr%ovaca/7 !ojava novi) vojni) jedinica & *alan%a )o!lita$

7 2lem"tvo je imalo !olitiku vla"t i velike !o"eda, dok je %rad"ko "tanovnitvo 4tr%ovci i zanatlije & o#rtnici7 i!ored "teeno% #o%at"tva #ilo #ez vla"ti$ +ako je na"tao "uko# koji reen o%raniavanjima vla"ti !lem"tva!romenama koje "u u Ateni uvodili Solon, 2izi"trat, Kli"ten i 2eriklo$

/7 2ojava *alan%e )o!lita na"taje jer "u #o%atiji !ojedinci iz %rad"ki) "lojeva "tvarali vla"tite dru'ine !laeni))o!lita, i neki od nji) "u u #or#i "a !lem"tvom !reuzeli vla"t i !o"tali tirani$ alan%e )o!lita "u #ili !otre#nidr'avi za od#ranu ili na!ad 4to "u #ili nezavi"ni "eljaci koji "u "ami na#avljali tit, lem, ko!lje7$ Faanje *alan%a

je znaila "i%urno"t !oli"a$ +u "u "e i razile Atena i S!arta, !a u S!arti imamo dru%aiju drutvenu "trukturu:$ "!artance 4)omoioe7 & vladajui "loj/$ )imo!ejone & manje vredne@$ neodamodeje & o"lo#o(enike, nove %ra(ane$ !eriejce & dorane, "lo#odno "tanovnitvo #ez !olitiki) !rava.$ )elote & !okorene "taro"edeoca u "tatu"u ro#ova & kmetova to rade na zemlji$

Kad %rki !oli"i !oinju !ro!adati javie "e novi moni "lojevi u!ravljaa i vojnika$

U!rava i !olitiki 'ivot2re ne%o to "u na"tali !oli"i 4%rad & dr'ava7 >rci "u 'iveli u malim kne'evinama ili kraljevinama kojima je na elu#io ?azileu"$ ?azileu" je #io na"ledan i iz#oran i"tovremeno$ =mao je i du)ovnu i zakonodavnu, "ud"ku, vojnu,izvrnu vla"t$ ?io je vla"nik ro#ova, a >rci "u #azileu"a "matrali da !otie od #o%a, !olu#o%a ili )eroja$8#o% !rivredni) i drutveni) !romena u >rkoj e "e javiti novi o#lik !olitike zajednice & !oli" 4%rad & dr'ava7$O#likovanje !oli"a je teklo dvojako na dva razliita !odruja: 7 u matinoj >rkoj i u /7 na"eljenim !odrujimamale Azije$ ="toriari ni"u "a%la"ni u tome %de "e !oli" naj!re o#likovao$ Fedni tvrde da "e !oli" o#likovao naj!re!od / & izvan matine >rke, jer "u do"eljenici #ili !rimorani u"!o"taviti u"!ene zakone i "ud"tvo i nadzirati 'ivotu zajednici$ Do"eljenici "u !odelili zemljite, doneli zakone, odredili "vetkovine i o#rade i iza#rali u!ravu$ +ako je

iza#ran !oli" u novona"talim !odrujima$7 U matinoj >rkoj razlozi "u #ili dru%aiji$ U "a"tav kne'evine na ijem elu je #io #azileu" #ila je akro!ola iokolna me"ta$ Ali kroz ratove i "iromaenje "eljaka #roj !lemia "e uveavao i oni "u jaali i ulazili u kru%

@

@


14/44

kraljev"ke vla"ti kao vijenici da #i je zatim "ve vie o%raniavali$ Vla"t u %rkim !oli"ima nije #ila i"to% o#lika$rci "u %ovorili razliitimdijalektima, ali i) je ujedinjavala i"ta vera, i"ta "vetilita a od 666$ %odine !$n$e i zajednike Olim!ij"ke i%re$rka kultura tumai iz njene *ilozo*ije, ali *ilozo*ija je dola ka"nije, i da je *ilozo*ijaomo%ueno verom u >rkoj$>rci "u u !oetku verovali u razliite #o%ove, )eroje iz #raka #o%ova i ljudi i du)ove9eki du)ovi "u #ili do#ri, !a "u im zemljoradnici, "toari %radili oltare !o !oljima i umama, a dru%i du)ovi "u

1ka'njavali3 one koji "u krili drutvena !ravila$ Ka"nije e "e !o celoj >rkoj !roiriti a)aj"ki olim!ij"ki #o%ovi imi"terij"ki kultovi koji "u imali ulo%u oienja oveka od %re)a i o"i%uranje #e"mrtno"ti$2romene u 5$ i 6$ veku !$n$e$ izazivaju i !romene u veri$ Faa kult !orodino% #o%a, kult kuno% o%njita, a %radovikao "vo% zatitnika #iraju izme(u olim!ij"ki) #o%ova$U!oredo "e javljaju u >rkoj i tri nova kulta

$ Dionizij"ki/$ Or*iki@$ A!olon"ki

%& Dionizij"ki kult e zameniti "eo"ke ve"ela i %ru#e ver"ke "vetkovine i verovanja'& Su!rotan Dionizij"kom #io je Or*iki kult !o le%endarnom "virau i !evau Or*eju$ Ljudi "u o! mitolo%iji

"tvoreni od +itana koji je %rean je je uklonio oca, !a za or*i"te ljudi "u na"ledno o!tereeni %re)om zato "e

tre#aju otku!iti razliitim o#licima a"ketizma 4!o"tom na !rimer7$Or*i"ti "u #ili !rvi teolozi u >rkoj$ 2ro!ovedali "u o !aklu i #la'en"tvu, o "eljenju due$ Dionizij"ki iOr*iki kult "u #ili kultovi ni'i) "lojeva$

(& A!olon"ki kult imalo je !lem"tvo 4#o%a le!ote7U .$ veku !$n$e$ vii "lojevi !oinju "umnjati u veru, ak im "e inila "mena vea u olim!ij"ke #o%ove$ 2oeo "e!ro#ijati razum"ki !o%led na "vet, !a e "e u $ veku !$n$e$ ta "umnja !roiriti i na ni'e "lojeve$ 8ato i ka'emo da "u>rki *ilozo*i utemeljitelji racionalno% !o%leda na "vet, a da je takvom !o%ledu do!rinela i "ama %rka vera$ >rci"u otili najdalje u verovanju u #o%ove " ljud"kim odlikama, ne zato to "u %rki #o%ovi 'iveli na zemlji Olim!u iodatle ure(ivali "vet, ve to "u "e do"ta meali " ljudima i to "e u njima nalo do"ta ljud"ki) !oroka, !a je me(unjima #ilo lo!ova, la'ova, varalica i !odli) o"vetnika$ +ako "u >rci vie ne%o i jedan narod ne "amo #o%ove!ri#li'io ljudima, ne%o i ljude #o%ovima, za!ravo izjednaio i)$

U Evro!"kim i izvanevro!"kim zemljama "vaki ud'#enik *ilozo*ije !oinje "a %rkim *ilozo*ima$ Od +ale"a !anadalje %rki *ilozo*i "u ra"!ravljali o "vim #itnim *ilozo*"kim !itanjima 4ontolo%ij"kim, %)o"eolo%ij"kim ,


15/44

lo%ikim, etikim, e"tet"kim, "ociolo%ij"ko & !olitolo%ij"kim7$ +ako "u na"tale razliite kole, jer "u *ilozo*i davalirazliite od%ovore$2rota%ora & 1Da je ovek merilo "vi) "tvari3Berodot 4koji je mno%o !utovao7 & 1Da "vi ljudi mi"le da "u nji)ovi o#iaji naj#olji3Sokrat & 9ajveu vredno"t vidi u znanju, i da je to i"tina do koje "e dolazi razumom2laton & e razraditi Sokratove etike !ojmove u "veo#u)vatni "i"tem ideja koje "u "talne, trajne i vene za razlikuod materije$Ari"totel & je na!i"ao


16/44

Knji'evno"t>rka knji'evno"t je du%o #ila u"mena ak i !o"le !reuzimanja !i"ma od eniana$


17/44

Klina"to !i"mo !o"tae "vojina cele ju%oza!adne Azije i !i"mo di!lomatije to% !odruja$ = Elamci "u imali !i"mo &!rotoelam"ko !i"mo 4jo nije od%onetnuto7 ali u do#a akad"ke dina"tije i oni !ri)vataju klina"to !i"mo$ = u E%i!tuimamo !i"mo kao ranu tekovinu$ 2rvo e%i!at"ko !i"mo nije #ilo u !raktine "vr)e, ve "u "e tako "lavili #o%ovi i*araoni !a je !reovladala likovna "trana i !o >rcima %a nazivamo )ijero%li*"kim & "likovnim$Dru%o e%i!at"ko !i"mo je )ijerat"ko ili "veteniko i njime "u !i"ani ver"ki tek"tovi i "vetovni za!i"i$ +reee%i!at"ko !i"mo u 5$ veku !$n$e$ je demod"ko !i"mo, neka vr"ta "teno%ra*ije$ E%i!at"ko !i"mo je imalo dva #itnaelementa, z#o% koji) e narodi !okuavati da %a !rila%ode "vojim jezicima, kori"tei i klina"to i e%i!at"ko$+ako, ve "redinom du%o% milenijuma !$n$e$ nalazimo u U%aritu !i"mo " @0 znakova$9a!i"i iz 0 veka !$n$e$ na!i"ani "a // ne "likovna nadjeni u ?i#lo"u mo%u "e "matrati i"to a#ecednim !i"mom$eniani "u odredili znake za "u%la"nike$ >rci e uve"ti oznaavanje za "amo%la"nike, to e #iti o"nova "vi)ka"niji) al*a#eta odno"no a#ecede$Do kraja antike al*a#et"ko !i"mo !roirilo "e !o celom Sredozemlju, u "rednju Aziju, u unutranjo"t Evro!e na2irinej"ko !oluo"trvo, ak i me(u >ermane$U =ndiju e ui u u!otre#u ?ra)man"ko !i"mo$U Kini !oeci !i"ma javljaju "e na !oetku $ v$!$n$e$Kreti "u imali !i"mo jo u dru%om milenijumu !$n$e$, i to je #ilo "likovno !i"mo, a nedu%o zatim 1linearno !i"mo

A3, a "redinom i"to% milenijuma 1linearno !i"mo ?3 !i"mo miken"ke kulture$2i"mo miken"ke kulture 1linearno !i"mo ?3 e uticati ka"nije na o#lik %rko% al*a#eta$U Srednjoj Americi Olmeci "u "e "lu'ili !ikto%ramima i ideo%ramima$


18/44

9a !odruju Fu%oza!adne Azije Sumer e !od"tai tr%ovinu !a e %radovi na Eu*ratu , na o#alama Sirije i 2ale"tine!o"tati tr%ovaki$Anatolija je #ila !oznata kao rudno !odruje$2oljo!rivreda #ila o"nova i antiki) civilizacija Amerike i civilizacije lavna !reoku!acijaRima #io je rat i o"vajanje, tako da je Rim malo izvozio, a %otovo "ve uvozio$

Drutvene "trukture o"tali) antiki) 4drevni)7 civilizacijaU "vim civilizacijama antiko% razdo#lja na%laena je drutvena ra"lojeno"t izme(u "lojeva , kla"a ili ka"ta$ UE%i!tu "e *araon "matrao #o'an"kom o"o#om iji "u "vi ljudi i "va zemlja$ E%i!at nije #io kla"ino ro#ovla"nikadr'ava , ve "vojevr"na *eudalna dr'ava$ Ova *eudalna dr'ava u E%i!tu "e razlikuje od evro!"ko% *eudalizma, od*eudalizma u Kini i Fa!anu, u kojima imamo )ijerar)iju od kmeta do cara$ U E%i!tu imamo jedno% *eudalca , i tovladara, a #rojno "tanovnitvo je u !olo'aju kmeta$ O kla"inom ro!"tvu u E%i!tu ne mo'emo %ovoriti, jer E%i!atod !ojave Bik"a u 5$ veku !$n$e uo!te nije ratovao$


19/44

2ri kraju e "e !ojaviti i "loj kolona& kojima "u vele!o"ednici dali malo zemlje u zaku!, ali im i natovarili inovanik i o#aveze u naturi$O drutvenoj "trukturi !retkolum#ov"ke Amerike 4!i"mo


20/44

8a "ve E%i!ane, od ro#a i kmeta !a do !iramide *araona zemalj"ki 'ivot je #io "amo !ri!rema za za%ro#ni i "vako"e "tarao da o!remi to #olju %ro#nicu, naravno naj#olje je mo%ao na!raviti *araon$+akvo "na'no verovanje u za%ro#ni 'ivot #ila je !re"udna to "e e%i!at"ka kultura odr'ala @000 %odina #ez #itni)!romena$ Kod maloazij"ki) naroda i naroda "irij"ke o#ale #io je !roiren kult #o%o & majke$

idov"ka vera e "e na"taviti delimino kod )riana$ eniani "u imali krvolono #o'an"tvo rkiUran7, Dija" & !iter 4>rki 8eu", rim"ki Fu!iter7$S!omen o arijev"kim verovanjima o"tae u "vetim indij"kim knji%ama Vedama$ 2omeranjem arijevaca iz 2etoreja!rema ="toku u razdo#lju #ra)anizma od 5 & H$ veka !$n$e, oni !od uticajem domorodaki) verovanja na!utajuveo"ke #o%ove i u =ndiju "e !oinjeo#likovati nov !o%led na "vet$O#likuju "e #ra)mani 4o!tem naelu7 i atmani 4!ojedinanom naelu7$ 9ji)ovo "e uenje "a"toji da je !ojedinano

u vezi "a o!tim, kao to je zrno "oli "a morem$ 2ojedinano je materijalno i !rolazno, !a je "mi"ao u tome da "eatman o"lo#odi !rolazno% i "!oji "a #ra)manom$ +a o"novna ideja e "e razra(ivati u Upani$adama& to e #iti!odlo%a "vim ka"nijim indij"kim verama: #udizmu, (ainizmu, )induizmu i #rojnim "ektama$?ra)mani e razraditi ideje: dharme, karmaha, samsare, joe, mok$ei dru%i)$%harma & zakon, moralno naelo, Karmaha& delo, Samsara& !ut o"lo#a(anja due, 'oa& du)ovna i*izika di"ci!lina koja !oma'e #r'em o"lo#a(anju !ojedinca, Mok$aje u%a"nue$Dakle, "vaki !ojedinac mora imati "voju dharmu, a cilj mu je o"lo#o(enje, a da #i to !o"ti%la mora !roi !uto"lo#o(enja inkarnacijom$2rema indij"kom ver"kom uenju ne!ridr'avanje d)arme ima za !o"ledicu !oremeaj u ure(enom "vemiru, !a "ez#o% ti) ne!ridr'avanja, 1"vemiri ra"!adaju3$


21/44

U!aniade "u "amo tumaenja Veda , dok "u za "tanovnitvo ka"nije !o"tojala !o!ularnija dela kao Ramajana$ 2rva vera u =ndiji & Binduizam & !oznatija je !reko tri #o'an"tva 4troj"tvo7

(rahma& "tvoritelj)i$nu& odr'avatelj*iva& ruitelj

Binduizam je o%ranien na =ndiju i veina "tanovnitva "u Bindui"ti$Dru%a !oznata vera u =ndiji je budizam, koja je %otovo ne"tala iz =ndije, ali "e

!roirila na +i#et,


22/44

U indij"kom vajar"tvu kada je ovek u "reditu, nije #itna anatomija ve !okret i izraz o"eanja$ +ako "e i indij"ko%raditelj"tvo odlikuje idejom !okreta$ =ndij"ki )ramovi "u vodoravni, n!r$ )indui"tiki )ramovi !red"tavljaju)imalaj"ka #rda ili "im#olika loto"ovo% cveta kao "redita "veta$ Loto"ov cvet je "im#ol izlazee% "unca, i "amo%?ra)me, kome je taj cvet "lu'io kao !re"tolje i !o"telja$ 2rvi materijal od koje% "u %ra(eni indij"ki )ramovi #io jedrvo$=ndij"ke ver"ke %ra(evine "u ku!ola"te, z#o% "im#olike mehurakao #udi"tiko% znaka #eznaajno"ti 'ivota naovom "vetu, ali i "im#olino"ti ko"miko% jaja u kome je 'iveo ?ra)ma !re na"tanka "veta$U vajar"tvu "u o"im ?ude, rci 4Enije, 9evije itd7$ 2oznat je rim"ki komedio%ra* 2laut , i"toriar Katon$9aj!lodnije do#a rim"ke knji'evno"ti je $ vek !$n$e kad !iu Lukrecije, iceron, ezar, Livije, >aj, Ver%ilije,Ovidije, Boracije$ +u je i *ilozo* Seneka$

S!oznaja 4"aznanja7 o !rirodi o"tali) antiki) civilizacijaE%i!ani i Sumerani "u !rvi iz kru%a civilizacij"ki) naroda, koji "u dolazili do novi) znanja iz !otre#e i i"ku"tva$2oreznik i %raditelj u E%i!tu morao je raunati !a je tre#alo razviti matematiku na decimalnom "i"temu i naeluz#rajanja$ E%i!at"ki "veenici "u do"ti%li zavidan nivo znanja o "vemiru , i imali"u taniji kalendar ne%o >rci$ U 2eriklovo do#a +ale" je uz !omo matematike dao "voje !oznate teorije$

Leenje 4medicina7 u E%i!tu je #ila vezana uz vraanje, ali "u "a "u!e)om leili rane, !relome, ireve, 'en"ke#ole"ti$ Ljud"ko telo "u donekle do#ro !oznavali za)valjujui mumi*iciranju$ Kao i kod Sumerana i E%i!ani kaolekove kori"te #iljke, 'ivotinj"ke ma"ti, minerale, "oli i neka !ia$ E%i!ani "u !o"edovali mno%a znanja iz *izike,)emije, #iolo%ije, minerolo%ije$= n d i j a & znanja indij"ke civilizacije "u "a#rana u Ma"trama i to o matematici, a"tronomiji, medicini, %ramatici,dra%uljar"tvu, uz%oju konja$ U indiji je matematika #ila u "lu'#i a"tronomije, !a "u vie razvili aritmetiku i al%e#ru,dok "u E%i!ani razvili %eometriju$ Sve "u civilizacije imale kalendar, !a tako i arijev"ka =ndija$Kao i za >rke, Kineze i za =ndijce zdravlje je zavi"ilo od ravnote'e elemenata u telu$K i n e " k a civilizacija ovo% razdo#lja #ie jedna od oni) koje "u dole do najvie "!oznaja o !rirodi 4videemoka"nije7$V a v i l o n c i narod ju%oza!adne Azije jo u 5$ veku !$n$e %radie zvezdarnice i neke "!rave za !o"matranje

zvezda 4kaldejci7$ e n i a n i "u dali !o"e#an do!rino" razvoju zemljo!i"a 4%eo%ra*ije7$


23/44

2raktina, ver"ka i "truna znanja mo%la "u "e "ticati u !orodici, kolama ili o#rtnikim 4zanat"kim7 udru'enjima ilikod "veenika$Mkoele "u mo%le #iti !rivatne ili javne, ver"ke ili "vetovne$ 9e%de je !reovladavao u"meni nain uenja 4u =ndiji7,!i"ana re 4u Kini7, ra"!rava 4u >rkoj7$U "tarom E%i!tu kole "u #ile !ri )ramovima$ U njima "e uilo itati, !i"ati, raunati, ali i znanje iz %eometrije,medicine, a"tronomije$O"taci )ram"ki) kom!lek"a


24/44

Razdo#lje = & dina"tije je irenje i"lama == & i"lamizacija drutva 4!ri)vatanje7$

Suniti i iiti "u "truje u i"lamu koje "u "e javile kao "truje z#o% na"led"tva oko vla"ti$ Kad je !olitiki uticaj kali*a!oeo u 0$ veku "la#iti, iz Srednje Azije u !odruje kali*ata dolaze turkoidna !lemena Seld'uka koji !ri)vatajui"lam i !o"taju %lavni #orci za nje%ovo odr'avanje, jaanje i irenje i !ro%laavaju "vo% "ultana 1Kraljem i"toka iza!ada3$ Oni !oti"kuju Vizant iz veliko% dela male Azije i "redinom $ veka o"nivaju "ultanat u 9ikeji$ Seld'uci e"e !rvi na ?li"kom ="toku "uoiti "a kr"taima i #ie !ret)odnica ono%a to e u $ veku na"taviti otoman"ki +urci$=ako "u i"lam "tvorili i irili Ara#ljani 4#ez civilizacij"ki) tradicija7 i!ak "e i"lam razvio u "jajnu "rednjevekovnucivilizaciju$ Doavi na !odruje %rko & rim"ke, odno"no vizantij"ke kulture, !erzij"ke i indij"ke i u dodiru "kine"kom oni "u ouvali i razvijali mno%o to%a iz nauke, *ilozo*ije, umetno"ti ti) civilizacija$2olitiki dodir i"lamaca i Evro!ljana #io je dramatian, ali u odno"u na kulturu !lodono"an$A * r i k a U ovom !eriodu A*rika !rvi !ut ulazi u civilizacij"ke tokove$ U "rednjoj A*rici kulturni razvoj je tekao"!orije, u !rvom redu z#o% njene !ro"torne izdvojeno"ti 4na "everu Sa)ara, "trme o#ale uz okeane7 !a e "e jo od>rka "tvoriti uverenje kako na tom !odruju 'ive udni ljudi & !i%mejci, ljudo'deri, ljudi majmuni$ 9 e o l i t i k jeovladao veim !odrujem ju'no od Sa)are do ekvator"ke !raume "redinom $ milenijuma !$n$e$ 2rva do#roi"tra'ena kultura ovo% !odruja je kultura 9OK u donjem toku 9i%era iz dru%e !olovine $ milenija !$n$e$ 9a i"tom

!odruju javie "e ur#ana kultura =*e krajem i !oetkom /$ milenijuma nove ere$2rva !oznata dr'ava ovo% !odruja #ila je >ana$ 2rvi !i"ani "!omen o >ani imamo od i"lam"ko% !uto!i"ca .l/akubija " kraja -$ veka$ On !ie da je kralj >ane veliki kralj, da "u na nje%vom !odruju zlatni rudnici i !od njimnekoliko kraljev"tva$ ?udui da "u i"lam"ki %radovi & dr'ave na i"tonoj a*rikoj o#ali "a unutranjou vodili 'ivutr%ovinu, naroito zlatom, mo'e "e !ret!o"taviti da "u ve u !eriodu "rednje% veka na "vim tim !odrujima!o"tojale dr'ave *ederalno% o#lika$9a i"lam "u !reli mno%i vladari za!adno% Sudana, ali na narod u ovom razdo#lju i"lam nije imao uticaja, tekmno%o ka"nije$= n d i j a U =ndiji je u ovom !eriodu dolo do !olitiki) !romena, a i kulturni) !od uticajem i"lama$ U !eriodudina"tije >u!ta =ndija je do'ivela !rivredni !rocvat$ ="lam koji je !oetkom 5$ veka zadr'an uz =nd, krajem 0$ vekaide u dalja o"vajanja, ruenja i unitavanja$ Krajem /$ veka %elhi!o"taje "redite i"lam"ke vla"ti od 2end'a#a do

?en%ala$ ="lam"ka vla"t e "e du%o zadr'ati u velikom delu =ndije$


25/44

U Benanu e "e i"!re!litati dve kulture: Fan%ao i Lon%ao$ ia je !rva le%endarna dina"tija$ Kine"ka dina"tijaSBA9> na"tavak je kulture Lon%an$ 8a vreme dina"tije SBA9> o#likovani "u temelji kine"ke civilizacije kojatraje do dana"$ 9aime za vreme dina"tije S)an% !o"tavljeni "u temelji kine"kom !i"mu, kine"kom !o%ledu na "vet ikine"koj umetno"ti$Kon*uije "e "matra za zakonodavca kine"ke kulture$ =z Benana e "e kine"ka kultura iriti u !okrajine, a rekaFan%ce e du%o deliti kine"ki narod "evernije, od nekine"ko% & ju'nije$Dina"tija 8)ou e "meniti dina"tiju S)an% krajem /$ veka !$n$e$ Razdo#lje vladavine te dina"tije je u!ravno &"ocijalno razdo#lje kine"ko% *eudalizma, i !o me(u"o#nim #or#ama *eudalni) kne'evina$Od //$ & /0H$ %odine !$n$e vlada dina"tija Tin, a Tin S)i Buan%di & !oznat !o %radnji kine"ko% zida !ri)vativile%ali"tika naela, !ro%anja kon*uijanizam, o#navlja i iri kine"ko car"tvo, ali "ad kao #irokrat"ko centrali"tiko &car"tvo koje e u "utini o"tati "ve do /0$ veka$2o"le dina"tije Tin dolazi dina"tija Ban 4/0H$ %odine !$n$e i vlada veka, do //0 %odine7$8a vereme dina"tije Ban o#novljen je kon*uijanizam, a le%alizam "e %a"i kao kola$U ovom razdo#lju Kina "e !roirila i izvan dananji) %ranica: na Koreju, Vijetnam i , SO9>, 8LA+9E BORDE, 4@H5 & H7,


26/44

Kon*uijanizam kao vera "e vezuje za kult !redaka$ Kon*uijanizam je !o"tao dr'avna ideolo%ija i nije imao"veenike u kla"inom "mi"lu, ve dr'avne "lu'#enike$ Svaka !orodica je imala oltar ili )ram !redaka i Kon*uijeje na%laavao "tro%o !otovanje !redaka$+aoizam je !o"tala !uka vera i imao je "vete knji%e i vie o#reda i )ramova od kon*uijanizma$ =mao je i "vece :Lao & ce i car Tin S)i$ilj taoi"tike vere #io je: kako "!reiti #ole"t, "taro"t, "mrt, zata "u "lu'ili razni elik"iri, vraanja, uzdr'avanja odneki) jela, )i%ijena, du)ovna ve'#a, i"!ovedanje %re)a$0rva i jedina strana vera koja je u Kini nala !lodno tlo #ijae ?udizam ma)ajane ili Velika kola$Dodir "a #udizmom Kina je imala u $ veku da #i "e on "ve vie irio i uvrivao u .$ i H$ veku, u vreme!oremeeni) drutveni) !rilika i teko% 'ivota ni'i) "lojeva$ 8#o% to%a "e #udizam #rzo irio Kinom, ka"nije i uvie "lojeve, i nee "e "matrati za "tranu veru$ 2o Kini "e o"nivaju #rojni #udi"tiki "amo"atni$ =z #udizmaKinezima nije #itna *ilozo*ija ve moralno & vjer"ko uenje & !o"e#no ideja "!a"a$?udizam "e temelji na uzviene i"tine i na za)tev za do#roin"tvom$(udisatve!o"taju oni koji ni"u ili za linomnirvanom, ve "e 'rtvuju za "!a" dru%i)$ +ako "tvoreni #rojni #udi"tiki #o%ovi zatitnika i ozdravitelja, kojima "evernici mole, daju !oklone kao 'rtvu, neki "e ak "akate, a #io je "luaj i "amou#i"tava$ Kada "u #udizam !oeli!ri)vatati vii "lojevi, !ojavile "u "e "ekte : tantrizam & !riznavanje o"novni) naela : muko% i 'en"ko% 4jina i

jan%a7, zatim "ekta meditacije$?udizam i taoizam "u !o"tali utoita !rotivnika vla"ti, !a "u kon*uiji"ti tra'ili da vla"t 4od 5$ veka- "uz#ije!rivredno !olitiki uticaj #udi"tiki) "amo"tana$U Kinu "u o"im #udizma do!rle i dru%e vere: zoroa"trizam 4iz =rana7, )rian"tvo i mani)ej"tvo, judaizam uKaj*on%, no najvie e u"!e)a imati i"lam iji) !ri!adnika ima i dana"$U Kini je *ilozo*iju teko odvojiti od vere a i od !olitike$ +aoizam i kon*uijanizam "u i vera i *ilozo*ija, a neki ak"matraju da *ilozo*ija u Kini ima onu ulo%u koju u dru%im civilizacijama imaju vere$ ilozo*"ka uenja "e javljajuod H$ veka !$n$e i to kad !one "la#iti mo dina"tije 8)ou$+ada "e javljaju #rojne kole: 7 kola kozmolo%a 4Nin Nan%7, /7 kon*uijen"ka, @7 mou"tika 4uvari )rama7, 7kola imena, .7 le%ali"tika 4mini"tar"tvo !ravde7$

Mkola kozmolo%a ili kola Nin% Nan%

2o ko"molozima "vet "e "a"toji od !et elemenata: drvaP!rolee vatrePleto, metalaPje"en, vodePzima, i tla$ 2rvim od%ovaraju %odinja do#a, a do#ima etiri "trane "veta i"tok, ju%, za!ad, "ever$2o ko"molozima "vemirom vladaju dve "u!rotne i do!unjavajue "ile Fina i Fan%a$Fin je : zemlja, tamno, teko i 'en"koFan% je ne#o, "vetlo, lako i muko$Srea je u ravnote'i ti) "ila$Konu!ijevska $kola je najuticajnija i najznaajnija za Kinu$9jen !ro!ovednik 4>on% uzi7 'iveo od ..$ & 6-$ %od$ !$n$e !olazi od . odno"a: 7 !rivr'eno"tizme(u oca i "ina, /7 !otovanje i odano"t !odanika vladaru, @7 lju#avi izme(u mu'a i 'ene, 7 !rivr'eno"tizme(u "tarije% i mla(e% #rata i .7 verno"t me(u !rijateljima$ Ovim . naela ka"nije e "e dodati i Kun% uovoVeliko uenje i zlatna "redina, nje%ovi a*orizmi i !ri!ovedi$

Dr'ava je udoredna celina kojom vlada vladar moralnim uzorom, a ne zakonima, "udovima i !olicijom$ 8a loe"tanje u dr'avi krivicu "no"i vladar, jer ne vlada u "kladu " !rirodnim zakonima$ 8ato Kon*uije %ovori o zakonitomvladaru i tiraninu koji mo'e #iti "manjen$ Od dina"tije Ban kon*uijazam je "lu'#ena ideolo%ija u Kini, a Kon*uijee #iti !ro%laen "vecem, kome e "e !odizati )ramovi$Kon*uije je etika u !ridr'avanju !rirodno% zakona 4+ao7 i !ravila dati) u !rolo"ti$Taoisti!ka ilozoija je na"tala !re ne%o taoi"tika vera$ +aoi"ti !olaze od to%a da je ljud"ko drutvo zlo, !a "!a" vidiu #e'anju od 'ivota, u !ovlaenju u u"amljeno"t$ >lavno delo taoizma je +AO & +E & B=9> & ra"!rava o +AO & u$+AO je izvor "ve%a, a "vaka "tvar ima neto od nje%a & +E, !a "e tre#a !re!u"titi +AOu i +eu$ 2o taoi"tikim*ilozo*ima nema !otre#e ue"tvovati u !olitici$*kola naziva je jedina kola koja je razvijala lo%iku$ 9aj!oznatiji !red"tavnik te kole je Kun%"un Lun% 4@$ vek!$n$e7$

/H

/H


27/44

1ealisti!ka $kola& je !reoku!irana !olitikim uenjem$ Su!rotno kon*ujiima le%ali"ti i"tiu $ 7 da "e !rilike u"vetu menjaju !a "e moraju menjati i naela, /7 da ljud"ka !riroda nije do#ra ve u "utini zla i zato "e u vladanjune mo'e !ouzdati u udorodna naela, ve tre#a vladati !omou zakona ja"ni) i "tro%i), !omou nadzora i !omouna%rada za !ridr'avanje zakona$ 2o njima vladar ne mora #iti mudrac ili moralni uzor, ve mora imati vla"t i mo iznati !ronai ljude koji e "!rovoditi nje%ove nared#e$ 9a"u!rot kon*uijev"koj *eudalnoj dr'avi, le%alizam za"tu!a#irokrat"ko a!"oluti"tiku dr'avu$ Dina"tija T=9 je !ri)vatila ovo uenje i "tvorila )iljadu%odinje kine"ko car"tvo,#ez o#zira to je le%ali"tika a i o"tale kole o"im kon*uijanit"ke u#rzo !ala i ne"tala$+ri uenja : #udizam, kon*uijanizam i taoizam uizmaju jedno od dro%o% !ojmove i !ro#leme, !a "e ovo razdo#ljenaziva eklekti!ko razdobljekine"ke *ilozo*ije$

U!rava kine"ke civilizacijeU Kini je vladar vladao 1!o milo"ti 9e#a3, uvar je reda i !oretka u dr'avi, kao delu "vemira$ On je a!"olutnivladar i kao takav mo'e menjati zakone, o#iaje, !i"mo !a ak i #o%ove$Vladaru mo'e "uditi 1i "udi3 9e#o$ 2omraenje Sunca i vladar je 1iza#ranik 9e#a3 i nje%ova o"novna du'no"t je odr'avanje dr'avno% kulta 9e#u i

ure(ivanju kalendara$= vladar "e morao !ridr'avati +AOa$ Vladar je u dr'avi, ono to je otac u !orodici, !a %ovorimo o dr'avnom!atrijar)alnom redu u Kini$2orodice ine o"novicu kine"ke dr'ave$ Od . Kon*uijevi) odno"a @ "e odno"e na !orodicu$8a vreme dina"tije 8BOU car"tvo je #ilo !odeljeno na mno%o#rojne *eudalne jedinice, dr'avice$Od dina"tije T=9 !oinje dru%aije ure(enje car"tva$ 9a vr)u je car, a car"tvo !odeljeno na !okrajine, kotare, "ela, a"vaka jedinica je imala taan #roj !orodica$ 9a dvoru "u !o"tojale @ "lu'#e : car"ko tajnitvo car"ki ured imini"tar"tvo dr'avni) !o"lova$Od dina"tije Tin !oinje dru%aije ure(enje car"tva$ 9a vr)u je car, a car"tvo je !odeljenjo na !okrajine, kotare,"ela, a "vaka jedinica je imala taan #roj !orodica$ 9a dvoru "u !o"tojale @ "lu'#e: car"ko tajnitvo car"ki ured imini"tar"tvo dr'avni) !o"lova$ Od dina"tije in do do !oetka /0$veka, kine"ka dr'ava je #ila centralizirano,

#irokrat"ko car"tvo u kome "e "lu'#enici #iraju na temelju dr'avni) i"!ita$ 2o kine"kom ")vatanju dr'avu morajuvoditi umni ljudi$


28/44

U vreme *eudalne ra"ce!kano"ti i #or#e *eudalni) dr'avica u Kini,a u vreme Kon*uija javila "e !otre#a zauenijima$ +ada zemljo!o"ednici, koji "u !o"ede do#ili na"led"tvom i ueni iz ni'i) "lojeva !oinju do#ivati "lu'#ena dvorovima$ ="tie "e da je nu'no da dr'avu vode ueni i kre!o"ni ljudi a ne "amo #o%ati$Dina"tija Tin "tvara #irokrat"ku dr'avu, a za vreme dina"tije Ban ukidaju "e dr'avne "lu'#e kao na"ledne a!overavaju "e za"lu'nima, #ilo da "e oni alju u car"ke akademije ili i) !re!oruuju za "lu'#u lokalne u!rave 4"naznakom: kre!o"tan, mudar, izuzetan, talent, itd7$ +ime je omo%uena izve"na drutvena !okretljivo"t, koja "e re(e"u"ree u dru%im civilizacijama, jer je u Kini !ri!adnikom najvie kla"e mo%ao !o"tati i !ri!adnik neki) "lojeva izdru%e kla"e$Dru%u kla"u 4koja !ri!adala %ru!i 1do#ri) ljudi37 inili "u 1o#ini ljudi3$ Ova dru%a kla"a imala je etiri "loja: 7ueni, /7 zemljoradnici, @7 o#rtnici, 7 tr%ovci$Ueni "u #ili na vr)u, za zemljoradniki !o"ao "e "matralo da je !rirodan i najkori"niji od "vi) *iziki) !o"lova!o"ao o#rtnika manje kori"nim, a !o"ao tr%ovaca nea"nim$+reu kla"u & za!ravo ka"tu, inili "u ro#ovi, !ro"titutke i izdajnici, a u nekim krajevima i !ro"jaci, !evai,muziari ili "!lavari$ 2ri!adnici ove kla"e ni"u mo%li !ri"tu!iti dr'avnim i"!itima, no"ili "u !o"e#nu odeu zara"!oznavanje crnu )aljinu i zeleni !oja" kako "e ne #i meali " 1do#rim ljudima3$

2rivreda i te)nika do"ti%nua u kine"koj civilizacijiO"nova kine"ke !rivrede uvek je #ila !oljo!rivreda, zato e "elo o"tati "redite !rivredno% 'ivota$ >radovi "erelativno ka"no razvijaju kao !rivredna "redita$ +ek za vreme dina"tije +an% %rad "e razvija u tr%ovako iindu"trij"ko "redite, !a e "e u @$ veku korulanin


29/44

Ber#ari "u #ili !rirunici o lekovitim travama$ +ra%anje al)emiara za materijama koje #i !rodu'ile 'ivot do#e"mrtno"ti do!rinelo je razvoju medicine$ Velike e!idemije koje "u )arale u $ i /$ veku omo%uavale "urazlikovanje #ole"ti na !rimer: malarije, ti*u"a, kolere, veliki) #o%inja, i "aznanje da "u !reno"ive$ Sva !oznatai"ku"tva i medicin"ki tek"tovi "a#rani "u krajem H$ veka u delo 1Svr"tani rece!ti Getiriju mora3 $iziolo%iju "u Kinezi !rouavali naelom Fina i Fan%a$Aku!unktura je davno uvedena u Kinu$ Kinezi "u veliku #ri%u !oklanjali zu#ima$ Od /$ veka !oinju"!ecijalizacije u !edijatriji i %inekolo%iji$Fo u /$ veku izra(uju "e karte "a koordinatnom mre'om, na o"novu udaljeno"ti !ojedini) me"ta$O!ta )i"torija iz 5$ veka je !rvi !rimer kritike i"torio%ra*ije$

Mkol"tvo kine"ke civilizacijeKine"ki dr'avni "lu'#enik #io je 1ovek od !era3$ 9a"tava je #ila !ri!rema za dr'avnu "lu'#u$ 9a"tavni !ro%rami"u o#u)vatali uenje kon*uijev"ke kla"ike, nji)ovo tumaenje, i !rimenu u !rak"i, otmeno "lu'enje jezikom,mudrim izrekama i le!om !i"anju$8nanje "e !roveravalo i"!itima koji "u imali tri "te!ena:= "te!en mandarin"ko znanje , ali ne i "lu'#u 4doktorati7,

== "te!en dodeljivao je "lu'#u=== "te!en je #io ocena "!o"o#no"ti$U Kini "u rano !o"tojali *akulteti i vi"oke kole$ Studiranje je !oinjalo izme(u $ i -$ %odine i trajalo najvie -%odina$ U 5$ veku car o"niva taoi"tiku kolu, odno"no medicin"ku$ =maju i car"ku #i#lioteku$ U dr'avne kole idudeca #o%atiji), !odaci iz !erioda Son%a !okazuju da je vie od .0C dr'avni) "lu'#enika iz mandarin"ke kla"e$=zum tam!e omo%uie i "iromanima "ticanje znanja, !a e u vreme Son%a kole #iti otvorenije i za "iromane$ermana, koji "u "e udru'ivali radi rata i ratniko% !lena,

/7 iz rim"ki) !atronata i kolonata$

/-

/-


30/44

Kod >ermana je vo(a, lanove dru'ine na%ra(ivao !o"edom, a u Rimu je za "lu'#u, manje imuan ovek od%o"!odara o"im )rane, i odee mo%ao do#iti i komad zemlje na vremen"ko korienje$ +o "e zvalopecarium,ka"nije beneicium, a zatimeud!o kojem je itav !oredak nazvaneudalizam+eud je u !oetku #io vremen"ka na%rada za "lu'#u ka"nije je !o"tao i na"ledan " vla"nikim !ravom %o"!odara, !aje vazal " na"le(ivanjem komada zemlje na"le(ivao i o#aveze$ Vazalni odno" je #io u%ovorni odno" izme(u%o"!odara i vazala$ >o"!odar je davao *eud i o#eao zatitu i !ravdu vazalu, a vazal "e o#avezao na odano"t,!omo i "avet %o"!odaru$ >o"!odar je !ri "kla!anju u%ovora, ili !ri ra"kidu #io !ovlaen$U *eudalnoj vazalnoj )ijerar)iji na vr)u je #io kralj, i"!od nje%a nje%ovi vazali, koji "u mo%li imati "voje vazale, aovi "voje, "ve do kmeta$ ="ti *eudalac je mo%ao #iti vazal vie %o"!odara, to je #ilo nez%odno jer "u *eudalci e"tome(u"o#no ratovali, !a "u mo%li u "uko#u #iti %o"!odari i"to% vazala 4!riklanjanje onom vazalu kome je vie!rivr'en7$ U drutvenoj )ijear)iji *eudalizma na dnu "u "e nalazili kmetovi$Srednjovekovno kmet"tvo imalo je !ret)odnika u Rimu, u tzv$ rim"kom kolonatu$ Koloni ni"u mo%li na!u"titi%o"!odarovo zemljite, iako ni"u #ili ro#ovi, ni oni nji)ova deca, kao ni kmetovi$ Rim"ki lati*undiji e !o"tati*eudalno %o"!odar"tvo$

Brian"ka crkva

9akon !ada Rima odlunu ulo%u u za!adnoj Evro!i ima )rian"ka crkva$ Sveenici i redovnici ni"u #ili "amono"ioci vere, ve %otovo jedini !oznavaoci i !red"tavnici civilizacij"ki) o#lika 'ivota$ ?ezna(e 'ivota naroda koji"u doli u %ranice rim"ko% car"tva te'ili "u civilizacij"kim o#licima %rad"ko% 'ivota, to je crkvi olakalo dazauzme !re"udan !olo'aj u na"talim !rilikama$ A nakon !re"eljenja !re"tonice u ari%rad, #ri%u o )rian"kom"tanovnitvu na za!adu !reuzima crkva$ +ako crkvene "lu'#e ni"u "amo ver"ke, ve i "vetovne$U "vemu tome !o"taje najodluniji rim"ki #i"ku! & !a!a & >r%ur = Veliki$ On nije "amo o"nivao "amo"tane, "laomi"ionare na !okrtavanje, ve u!ravljao crkvenim imanjima, novcem, #rinuo o od#rani Rima, o !re)rani"tanovnitva, vodio di!lomat"ke !o"love, !a ak u!ravljao i voj"kom$ Brian"tvo "e irilo Evro!om$ U !o"ao!okrtavanja crkva je krenula doktrinirano i or%anizacij"ki "!remna$ rkva je ku!ovala ro#ove, kolovala i) i "lalakao "veenike, otvarala "amo"tane, do#rovoljno "u "e !okrtavali vo(e i vladari, a to je ne!o"redno znailo da inji)ovi !odanici !o"taju )riani$Karolinzi e iriti )rian"tvo "ve do Odre i Dunava$ U En%le"koj !okrtavanje

!oinje od >r%ura = iz Rima$ =r"ka e #iti rano)rian"ko "redite$


31/44

Sredinom 0$ veka O+O9 = !o"tavlja !itanje iz#ora !a!e, ime za!oinje #or#a car"tva i !a!in"tva u za!adnojEvro!i, #or#a oko vr)ovne vla"ti$ ?or#a oko vr)ovne vla"ti na elu "a !a!om ?O9=A=FO< V=== krajem @$veka najavljen je kraj "rednje% veka uz "vu !revla"t )rian"ke crkve$

2rivreda u za!adnoj Evro!i8a!adna Evro!a u "rednjem veku !oivala je na looj !oljo!rivredi$ Sam *eud je #io !odeljen tako da "u na jednomdelu kmetovi radili ne!o"redno za %o"!odara jedan deo o#ra(ivali za "e#e, ali "u deo !rino"a morali davati*eudalcu, a za korienje uma i !anjaka davali "u razliite namete$Do $ veka !oljo!rivreda je u Evro!i #ila "la#a, tek "e u $ veku "tanje !o!ravlja & ire "e o#radive !ovrine,kori"ti "e vetar, voda i "na%a 'ivotinja$ 8namo da "e u to vreme o#navljaju "tari rim"ki %radovi, !oinje tr%ovina,novac !onovo ulazi u u!otre#u$ Or%anizuju "e udru'enja o#rtnika i tr%ovaca$ Udru'enja imaju imovinu, !eat,za"tavu i "tatut$ Udru'enja "e i !ro"torno ire$2ojavu %radova !odr'avaju i vladari !a i neki !lemii, jer u tome vide "voj intere"$ Odre(uju "e tr'i"ni dani$ =talijai *landrija "u "redita tr%ovine$ 9o tre#a rei da "u to i!ak "amo "kromni !oeci, jer crkva je i ovde odre(ivala!ravila$

Drutvena "truktura "rednjovekovne za!adne Evro!e

=ako "e mo'e %ovoriti o otroj kla"noj !odeljeno"ti u *eudalnoj evro!i na : 7 *eudalce i /7 kmetove 447 %o"!odare,4/7 #ezemljae i "lu%e7, i!ak je !o"tojala raz%ranatija drutvena ra"lojen"ot$


32/44

Umetno"t za!adne Evro!e "renjovekovno% razdo#lja je relativno "kromna$ Srednjovekovno "likar"tvo je u znakuemat"ki) !rikaza iza#rani) ver"ki) "adr'aja na *re"kama i vitra'ima$ >raditelj"tvo je u znaku romanike na ju%u ika"nije %otike na "everu$ =ma i vredni) o"tvarenja$Mto "e tie knji'evno"ti, imamo dve vr"te :

7 !uka 4u"mena i na narodnom jeziku7,/7 "lu'#ena & ver"ka & !i"ana na latin"kom jeziku$

+u "u junaki e!ovi, tru#adur"ko !e"nitvo X4o lju#avi "rca 4a ne !o"edovanja7Y ?o'an"ka komedija & DanteaAli%ijerija uzima "e za kraj "rednjovekovne knji'evno"ti i !oetak novo% razdo#lja$

OS+ALE SRED9FOVEKOV9E =V=L=8A=FEOd "rednjovekovni) civilizacija uz kine"ku je na najviem nivou i"lam"ka, dok " dru%e "trane nalazimo nekezajednice koje "e ne "lu'e !i"mom : =nke, A"teci, i !odruje A*rike$

2rivreda o"tali) "rednjovekovni) civilizacija2oljo!rivreda je o"novna %rana !rivrede "rednjovekovni) civilizacija$ ="lam "e !roirio na E%i!at,


33/44

Dioklecijanove mere da "e "vako #avi !o"lom "vo%a oca o"tale "u va'ee u celoj i"toriji novo% Rima & Vizanta$ Uari%radu je na vr)u drutvene le"tvice: 7 car"ki dvor, /7 !lem"tvo, @7 ari"tokratija$Dr'avni "lu'#enici, "veen"tvo, tr%ovci i o#rtnici inili "u "rednje "lojeve$ari%rad je zadr'ao odliku "taro% Rima i o #rojnim lum!er!roleterijatima koji 'ivi od )le#a i cirku"ki) i%ara, ali iradi na javnim radovima$=ma i "lo#odni) "eljaka koji 'ive u "eo"kim zajednicama, koje "u !orezne jedinice$U dr'avama "rednje A*rike imamo: 7 kraljev"ki dvor, koji ine ro(aci, umetnici, o#rtnici, "lu'#enici i vojnici , /7i veinu koja 'iviu krvno"rodnikim vezama #avei "e zemljoradnjom i !laa !oreze$U car"tvu =nka & =nke "u vladajua kla"a4zatvorena u!ravljaka %ru!a7, vi"oki) inovnika, vojni) za!ovednika,"veenika i uitelja$ 2red"tavnici o"tali) naroda i !lemena o"vojeni) !odruja, !red"tavljali "u "u !odre(enozemljoradniko "tanovnitvo$ Kod "u"edni) G=?GA !o"tojale "u tri kla"e : !lemii, o#ini ljudi i ro#ovi$A"tei "u #ili u dr'avi vladajua kla"a: u!ravljaa, vojnika, "veenika$ A"teci "u "amo deo "tanovnitva o"vojeni)!odruja "tavljali !od ne!o"rednu vla"t$ U dr'avi A"teka !o"tojalo je i ro#"tvo$ Ro#ovi "u !rodavani na tr'nicama+enoc)titlana$Drutvena "truktura Fa!ana od%ovara *eudalnoj "trukturi dina"tije GOU i "rednjovekovne za!adne Evro!e$

U!rava o"tali) "rednjovekovni) civilizacija="lam !red"tavlja veru, "vetovnu zajednicu i kulturu, a znai i jedin"tvo to%a$ Kali* je uvar KurZ ana, ver"ki i"vetovni vladar$ Sud"tvo "e temelji na jedin"tvu "vetovno% i ver"ko%, !a e !ri!adnici dru%i) vera #iti !od"ud"tvom "voji) ver"ki) zajednica & o"im u "luaju "!ora izme(u nji) i !ri!adnika i"lama & kad je nadle'noi"lam"ko "ud"tvo$U!rava je !odeljena u vie mini"tar"tava: !ravo"u(a, voj"ke, *inan"ija, !ote, o#avetajne "lu'#e$ U !okrajinama "uvla"t !red"tavljali emiri i emili 4*inan"ij"ki nadzornici7$U vreme A#a"ida dolazi do ra"ce!a i"lam"ko% car"tva, "tvaraju "e "amo"talne !olitike zajednice u M!anjol"koj,


34/44

=nke "u ratom i di!lomatijom "tvorile o%romno car"tvo razliiti) naroda i !lemena$ = to car"tvo "u odr'aliza)valjujui "vojoj u!ravi$ O"novnu jedinicu car"tva inilo je 0 & . !orodica na elu "a nad%lednikom$ 0nad%lednika od%ovaralo je !o%lavici 4kurake7$ =znad nje%a "u vii kurake od%ovorni za 000 do 0 000 !orodica$9ad ovim kuracima "u u!ravljai !okrajina, a nad njima %uverneri etiri "trane cart"va$ 9a vr)u je car =nka uu"cu$ U car"tvu je "ve odre(eno, od zemljita, rada, !oreza do 'enid#e, jela, !ia i !onaanja "vako% !ojedinca$U!rava, "lu'#eni jezik i vera "u od inka$ 2ri !re"eljavanju vodilo "e rauna da "e !re"eljavaju vee "ku!ine zajedno$Dr'ava "e #rine za udovice, "tarce, nemone$Kod "u"edni) Gi#a & o#lik zajednice je la#ava kon*ederacija "lina kao u !odruju "rednje A*rike,A"teci "u imali dva u!ravitelja : 7 jedno% za "ud"tvo i civilne !o"love, /7 dru%o% za rat i "!oljne !o"love$U!ravitelj za rat i "!oljne !o"love #io je do'ivotno$Ali odlunu ulo%u imao je "avet a"teki) rodova$ 2o"tojali "u i vi"oki "lu'#enici koji "u od mlado"ti uili u)ramovima$U Fa!anu "u na vla"ti #ili : 1#o'an"ki car3, zatim "na'ne !lemike kue, #rojni *eudalci, a !onekad "u i neki"amo"tani #udi"tiki) redovnika i%rali znaajnu ulo%u u vla"ti$

Vera o"tali) "rednjovekovni) civilizacija="lam je monotei"tika vera koja ne !riznaje i"u"a kao "ina #o'je% i !o"lednje% !roroka, ve je !o"lednji !rorok 4ali

ne "in #o'ji7


35/44

Fa!an je !od ne!o"rednim uticajem Kine$Do"ti%nua i nauka "rednjovekovni) civilizacija

U odno"u na Antiku, "rednjovekovne civilizacije u nauci ni"u donele neto #itno, to "e tie te)niki) do"ti%nua$8naajno je "amo to to e "e na veem !ro"toru iriti znanja$U tom !o%ledu u naj#oljem !olo'aju #io je i"lam, jer "e !roirio na !odruje )elini"tike i !erzij"ke kulture !a jekori"tio nji)ova do"ti%nua, a uz to !ri#li'io "e Kini, Vizantu i =ndiji!a je mo%ao u!oznati novine u timcivilizacijama$ 18nanje je du'no"t i o#aveza "vako% mu"limana3


36/44

2oevi od $ veka Evro!ljani "u "uoeni "a "tvaranjem veliki) i "na'ni) dr'ava : rancu"ke, En%le"ke,M!anjol"ke, 2ortu%ala, Bolandije, 2ru"ke, Au"trije i ru"ije "uoeni "a "uko#om " !a!in"kom vlau " ver"kimjereticima "a "la#ljenjem moi crkve i uticaja vere " kolonijalnim ratovima " razvojem nauke, te)nike, kol"tva$Veliko znaenje u tim !romenama ima dodir Evro!ljana "a izvan evro!"kim kulturama, !oevi, venecijan"ketr%ovine, !utovanja i o"vajanja 2ortu%alaca, *rancuza, En%leza, 9emaca$Ver"ki ratovi ni"u "amo ver"ki ve i !olitiki, "ocijalni, idejni, !ovezani "a !rivredom, ili o"vajanja ni"u i"to!olitiki do%a(aji ve i"tovremeno i !rivredni i "ocijalni i ver"ki$ !rote"ta 'ivelira"kalano i ra"kono & dovoljno je !omenuti ?ord'ije$?roj nezadovoljnika je ra"tao i #e'ao u 7 mi"ticizam i /7 )ereze$7


37/44

landrij"ki o#rtnici ku!uju vunu u M!anjol"koj i En%le"koj i daju je na o#radu "eljacima$ +o e "e jo #olje videtikad !roradi !roizvodnja !amune odee$U Evro!i imamo i !reradu ruda, a !o#oljani "u i u"lovi rudar"ki) radnika kori"tei izum ventilatora, mrkova,!ru%a$ Od 600$ %odine indu"trija ima "ve ja"nije odlike me)anizacije , jer !reduzetnik u takmienju na tr'itu da #idoao do vee zarade "e ne o%raniava "amo na i"koriavanje radne "na%e ve i na !rimenu te)nike$Evro!"ki tr%ovci "u #ili !okretai ka!itali"tiko% naina !roizvodnje koja "e temelji na naelima: novac ra(a novac$+ako e "e !od"ticanjem !otronje i !rivre(ivanja okrenuto% tr'itu "vet "ve vie !retvarati u "vet"ko tr'ite "a"vet"kom !odelom rada$Od $ veka !oinju mletaki i (enov"ki, !a )oland"ki, en%le"ki, *rancu"ki, !ortu%al"ki, nemaki tr%ovci%o"!odariti i"tonim, a nakon otkria Amerike i za!adnim delom 8emlje$Evro!"kom !rivredom, !o"e#no od $ & H$ veka ne vlada ni !oljo!rivreda ni indu"trija ve tr%ovina i novar"tvo$ormiraju "e velike tr%ovake or%anizacije !o!ut Banze ili !rivatnici !o!ut


38/44

=ako je !lem"tvo jo uvek valadajui "tale', %ra(an"tvo "e 'enid#om, udajom, dr'avnim "lu'#ama, vladar"kimdekretima u#acuje me(u !lem"tvo$ 2a iako %ra(an"tvo mora "lediti o#iaje !lem"tva, ono uno"i mno%o to%a iz"voje kla"e$ U novona"talim !rilikama u Evro!i keri #o%ati) tr%ovaca u miraz mo%u no"iti i novac, a kako je!lemiu u intere"u da do(e do naovca, a tr%ovcu do !lem"tva, keri #o%ati) %ra(an"ki) !orodica udajom za !lemiae raz#ijati krvno & "taleku %ranicu$U ovom !eriodu !oinje odvajanje, umetnika, in'enjera i %raditelja$ 2ro#ijanje ti) zanimanja i !ora"t nji)ovo%u%leda dovodi do to%a da "e oni !oinju !ot!i"ivati i"!od "voji) dela$ +ako je "truna "!ecijalizacija odi%ralaznaajnu ulo%u u !romeni drutvene "trukture i naravno kulture uo!te$ 8nanje, a ne !orodina i "taleka!ri!adno"t, dono"e drutveni !olo'aj, materijalnu do#it i u%led$Dru%a znaajna !romena koja je za!oela u Evro!i ovo% !erioda je"te menjanje !olo'aja 'ene$ 8#o% !rirode vera i!rivrede !ret)odni) civilizacija, 'ena je #ila izvan javno% 'ivota$


39/44

U !rilo% centralizaciji i a!"olutizmu vladara ila "u i mno%a uenja o dr'avi, koja "u "e javila u ovom razdo#lju$?OD=9 n!r$ za%ovara dr'avu " centraliziranim autoritetom BO??ES, koji inae !ri!ada "truji teoretiara!rirodno% !rava, dr'i da "lo#oda oveka vodi ka "mrti$ O"im kraljevina u Evro!i ovo% razdo#lja !o"toje i republike,kao Venecija, Du#rovnik, mada "u odlike re!u#lika imali mno%i "lo#odni %radovi, iako "u *ormalno #ili zavi"ni odvladara ili *eudalca$ Vla"t u re!u#likama dr'ale "u !rete'no #o%ate tr%ovake !orodice, dok "u "iromani #ili izvanvla"ti$ 8#o% to%a "u i #une, n!r$ !od vo("tvom


40/44

Mtam!arije "u omo%uile naune a"o!i"e i #rzu razmenu i"ku"tava$ 2oinje internacionalizacija nauke$ U ovom!eriodu jo uvek "u 'ivele rene"an"no "ve"trane lino"ti 4"veznadari7 koji e dati do!rino" i nauci i *ilozo*iji iizumilatvu, kao to "u Dekart, >alilej, Ke!ler, ?ojl, 2a"kal, Lomono"ov, anklin i dr$ 8a razvoj nauke u celininajznaajniji e #iti razvoj matematike$ A tu e naj!re"udnije #iti izjednaavanje "im#ola : \, , ], ^ , !a edo"ti%nua jedno% i"tra'ivaa !o"tati do"tu!na i razumljiva i dru%im$ +ako(e "e uvode lo%aritmi$ 8a)valjujuiza)tevima dru%i) nauka razvijala "e matematika$ ?ez matematike 9jutn ne #i mo%ao dokazati "voju teoriju "vemiraili dati o"novne zakone me)anike$ ?rojni naunici ovo% vremena "u dali razvoju *izike 4Ko!ernik, Ke!ler, >alilej,9jutn, Bale;7$+re#a rei da "u u ovom !eriodu !o"tavljeni temelji mno%im naukama, tako n!r$ razdo#lje elektriciteta, koje dolazi!o"le !erioda !are, a !ret)odi atom"kom !eriodu, vremen"ki !okriva kraj -$ i !oetal /0$ veka, ali do %otovo "vi)#itni) znanja o elektricitetu dolo "e ve u ovom !eriodu$U ovom !eriodu imamo razvoj#6M7'6$ Sredinom 6$ veka o#javljuje "e !rvi !rirunik iz )emije$ ?ONL utire !utatom"kom ")vatanju materije, ?LE i KEVE9D=M otkrivaju ki"eonik, 2R=S+L= vodonik, u%ljen monok"id$ Uovom !eriodu utemeljit e "e -eoloijai0aleontoloija++ako je AURD=9O na o"novu or%an"ki) o"tataka izradio"lojnu ta#elu : !rimarni "loj, "ekundarni, tercijarni i kvartarni$ Ve krajem 6$ veka !oele "u "e izra(ivati %eolokekarte$ 2aleontolozi "u doli do "aznanja da "u *o"ili or%an"ko% !orekla i da "u !rilino "tari$

-eoraija "e razvija za)valjujui !utovanjima, i i"tra'ivanjima novootkriveni) !ro"tora 8emlje$ Do kraja ovo%!erioda otkriveni "u "vi kontinenti i veliki deo ti)ookean"ko% o"trva$ U H$ veku !ojavljuju "e !rvi %lo#u"i i !rviatla"i, i jako do#ri u'#enici o!te %eo%ra*ije$Do H$ veka(ioloijaje kao i matematika #ila u %ranicama %rko & i"lam"ki) zemalja$ 2ojavom mikro"ko!a, i!utovanjima utvr(eno je da !o"toji mno%o vie vr"ta ne%o to i) je "!ominjao Ari"totel$ 8ato je tre#alo uraditi novorazvr"tavanje to je na !oetku 5$ veka i uradio L=9E !odelivi "va 'iva #ia u razrede, redove, rodove i vr"te$


41/44

Sve vie !#e(uje ideja da kola ume"to )riana tre#a kolovati dr'avne "lu'#enike$ +ako ve u 6$ veku imamouenja KO = LOKA$ Komen"ki za%ovara "te!ene o#razovanja !rimerene do#u uenika i !rila%o(avanjeud'#enika tom do#u$ Komen"ki je !o"tao kla"ik !eda%o%ije$ Lok je i"ticao da kolovanje tre#a #iti !odre(eno!rak"i, zato je za%ovarao !ro%rame " !redmetima %eo%ra*ija, matematika, )i"torija, !ravo, a"tronomija$ +ako(e je!redla%ao da "e za "iromanu decu otvaraju 1radne kole3 koje #i i) !ri!remile za odre(ene !o"love$U vezi " naim krajevima tre#a rei da je krajem ovo% !erioda dolo do temeljite re*orme kol"tva u careviniAu"triji$ Otvorene "u !uke 4o"novne7 kole, %imnazije i kole za te)niko o#razovanje$ Mkol"tvo je #ilo ure(eno icentralizirano !od "tro%im nadzorom dr'ave$ U ovom !eriodu HH-$ %odine o"novano je za%re#ako "veuilite$

=dejna "trujanja i !romena !o%leda na "vet u Evro!iod $ veka do 65-$%odine

rancu"ki !ro"vetitelji "u me(u najza"lu'nijima za teorij"ko o#likovanje novo% !o%leda na "vet$ 2oelo je "!oemom 2ERRAUL+A u kojoj on )vali do"ti%nua tadanji) "tvaralaca kao #olja od oni) antiki), to je odjeknulokao #om#a u to vreme$Dok na !ro"torima mno%i) "rednjovekovni) civilizacija 'ivot i dalje tee u"taljenim kulturnim tokovima, uza!adnoj Evro!i, "ve !romene koje "u "e vekovima ovo% !erioda do%a(ale dove"t e do "a"vim novo% !o%leda na

"vet, "i"tem vredno"ti, !ravila, in"titucija i o"tali) kulturni) o#lika & do nove kulture$7 zanimanja za materijalna do#ra koja je !od"takla tr%ovina, !ri)vatila indu"trija a koje "u !od"takle narazvoj te)nike i nauke

/7 zano" za !rirodu i ovozemalj"ki 'ivot to %a je !ro#udila rene"an"a i onaj du) individualizma to je ro(en urene"an"i

@7 za"tu!nici !rirodno% !rava i !rote"tantizam7 vera u razum, to je klijala jo u "kola"tici, koju je otelotvorio Dekart i za"tu!ali !ro"vetitelji.7 razum"ki !ri"tu! "vemu na naelima matematikeH7 kritika crkve67 "umnja u #o%a od !anteizma, ?runa, S!inoze do Bol#anovo% ateizma57 uvi(anje da !o"toje dru%e vere i o#iaji 4otkria dru%i) naroda i kultura7

-7 Ko!ernikova )eliocentrina "lika "vemira07 2rodor u "vemir i "vet nevidljivo% to "u %a omo%uile "!rave7 O'ivljeno ")vatanje da je ovek !rirodno #ie/7 Vera u #uduno"t, !romenu, na!redak

Sve e to iz%raditi nov odno" !rema "vetu i 'ivotu, !romenu miljenja, vrednovanja i 'ivljenja$ O#likovanje novo%!o%leda na "vet i kulture u Evro!i$+aj novi !o%led na "vet je : materijali"tiki, me)anici"tiki, racionalno & matematiki, evolucioni"tiko &!ro%re"i"tiki i i"tovremeno antro!ocentriki$DEKAR+OVA ideja da e nauka !omoi oveku da #oje 'ivi i BOL?A9OVO "tanovite da e !rirodne naukeu!oznati "vet u%radili "u nov !o%led na "vet$ 9ije to "tav "amo ueni) na kraju ovo% !erioda ve i o"tali) "lojeva$2oinje okretanje !o%leda " ne#a !rema 8emlji, na materijalno i !rirodno, zanimanje za "vetovno i za 'ivot na

ovom "vetu$ +aj 'ivot mo'e uiniti #oljim "amo materijalno #o%at"tvo & to vie #o%at"tva imamo vie nam to%a!o"taje do"tu!no$ 2o"lovinom e !o"tati uzreica & vreme je novac$ Do#ra "e ku!uju na tr'itu kao ro#a, %de je1idealna ro#a3 novac$ 2roizvodnja !o"taje ono to omo%uava "ve dru%o, a veu !roizvodnju omo%uavaju nauka ite)nika$

2rilo% umetnika !romenamaO%roman je do!rino" umetnika ovo% razdo#lja na !romene$ 2o"e#no "e to odno"i na umetnike rene"an"e koji "u!ot!omo%li #u(enje "vetovno"ti, individualizma, i"ticanje "na%e i veliine oveka, intere"ovanje za !rirodu io"tvarenje mo%ue% #o%at"tva 'ivljenja$Umetnici "u !o!ularizatori novo% du)a, novi) !o%leda, oni "u i"tra'ivai aroliko"ti i #o%at"tva 'ivota$9akon "rednjovekovno% du)ovno% "iromatva i du)ovne "kueno"ti ljudi iz#ijaju ovi divovi du)a, "na%e i mijea$?O+=GEL=, LEO9ARDO, RE


42/44

Rene"an"ni umetnik !o"tao je uzor "ve"trano% oveka$ Ako !o%ledamo )ronoloki, videemo da u !rva dva vekaovo% !erioda %otovo i nemamo znaajni) imena nauke, nekoliko ideolo%a, ali da je tu niz veliki) imena umetno"ti,koji "u 'e"toko "tvarali u .$ veku$Umetnici "u #ili zaetnici novoo% 'ivota, !okretai novo% du)a, to e na kraju u !rvi !lan iz#aciti mi"lioce inaunike$ +re#a na!omenuti da je u knji'evno"ti 5$ veka naj!o!ularnije #ilo delo Danijela De*oa 1Ro#in"onKru"o3$

Razdo#lje od rancu"ke revolucije 465-$7 do dana"Ovo je !eriod u znaku dalje% razvoja nauke i te)nike, i !ro"torno% irenja nauno & te)nike civilizacije, u znaku"ocijalni) i !olitiki) #or#i i ratova ukljuujui i narodnoo"lo#odilake #or#e$=ako "e *rancu"ka revolucija uzima kao kraj vladavine *eudalno% drutveno% ure(enja, kraj vladar"ko% a!"lotuzimai merkantili"tike !rivrede, za Evro!u to ne va'i i ne znai "tvarni kraj "vemu tome$9aela o "lo#odi, jednako"ti i #rat"tvu o"tale "u !arole, a demokratija "amo *ormalno"t$ 8ato e ovaj !eriod #iti uznaku kla"ni) i narodnoo"lo#odilaki) #or#i i u "amoj Evro!i$ +ako(e nije dolo ni do !romena odno"a moni)evro!"ki) dr'ava !rema izvanevro!"kim narodima$ 9a"tavie "e te'nja evro!"ki) dr'ava za mo i !roirenje "vo%uticaja, za u!ravnim, kulturnim i !rivrednim kolonijalizmom$ +e e "e te'nje jo u"!enije o"tvariti za)valjujui

te)nikom razvoju$=m!erijalizam #rzo zamenjuje li#eralni ka!italizam$ 9a!oleon je krenuo u o"vajanje "veta, a !olitika o"vajanja idominacije nije "e izmenila do dana"$=m!erijali"tika !olitika "e o!ravdava razliitim idejama, od 1irenja civilizacije3, 1!roirenja 'ivotno% !ro"tora3,1!o#ede ra"e3, do 1zatite demokratije i "ocijalizma3$9auka i te)nika ovo% !erioda nije "amo u "lu'#i #olje% 'ivljenja, ve i u"lu'#i o"vajanja, !riti"aka i unitavanjaljudi$ Govean"tvo je do'ivelo i dva "vet"ka rata i #rojne me(udr'avne ratove$ Stra)ote = "vet"ko% rata ni"uotreznile dr'ave od !o%u#ne !olitike o"vajanja, doao je i == "vet"ki rat koji je za)vatio itavu 8emlju$ Ali to nije#io kraj ratovima$ Kolonijalizam je zamenjen nekolonijalizmom i )e%emonizmom$ Dve vele"ile "u "tvorile vojno &!olitike "aveze$Kako ni Or%anizacija ujedinjeni) naroda, o"novana !o"le == Svet"ko% rata, nije u"!evala zau"taviti o!a"na kretanja,

to je na !oetku H0ti) %odina "tvoren !okret ne"vr"tani), koje% "u inile u%lavnom novoo"lo#o(ene zemlje$ 2okretne"vr"tani), na!redan !okret, "e #orio za mir u "vetu na naelima "uvereniteta i ravno!tavno"ti "vi) naroda, !rotiv"vi) o#lika ek"!loatacije, !rotiv im!erijalizma i )e%emonizma$U novije vreme do%a(aju "e !romene u vidu ideoloki) razlika$

Razvoj nauke u Evro!i od 65-$ %odine do dana"U !ret)odnom "u razdo#lju !o"tavljeni temelji moderne nauke vezane za o%led, kojoj je jezik matematika i koja"lu'i u !raktine "vr)e$ Dodue otkria !ret)odni) razdo#lja "u u o"novi delo !ojedinaca, dok u ovom !eriodu 4od65-$ %odine do dana"7 nauka !relazi u velike la#oratorije, koja e !o"tati "redita nae civilizacije i "avremeno%"veta$9a nova !itanja o "vetu koja "u "e javljala od%ovore "u mo%le omo%uiti "amo nove "!rave$ +o je za)tevalo "talno

u"avravanje raniji) izuma i novi) moderni) "!rava$ +ako izumi i dalje imaju znaajnu ulo%u u razvoju nauke$Otkriem Voltine #aterije !oelo je do#a elektrolize i !roizvodnje aluminijuma$=ako "e na*ta u!otre#ljavala u neke "vr)e jo u Antici !rvi izvor na*te iz#uen je tek 5.-$ %odine u 2en"ilvaniji$ Alitek kad je Orton 555$ %odine !rotumaio or%an"ko !oreklo na*te i dao tumaenje %de "e ona mo'e nalaziti !oinjeire i"koriavanje$


43/44

9auna otkria u te)nici !omoi e !ojavi kibernetike , koja !red"tavlja "!oj #iolo%ije, !"i)olo%ije, matematike,lo%ike, ekonomije, "ociolo%ije, elektronike$ Ki#ernetika i"tie naelo da je 'ivot !reko in*ormacija #or#a "aod"utnou reda$ Kako je raz#uktala te)nika "tavljena u "lu'#u i"koriavanja !rirode to je i za#oravila da je oveki 'ivo #ie i da u !rirodi !o"toji neki red i !ovezano"t !ojava, !a otuda neminovno"t !ojave ekoloije$ O%romne i#o%ato o!remljene la#oratorije, velike "ku!ine naunika koji "u do#ro or%anizovani i *inan"ij"ki !ot!oma%ani "u"tvarno"t tek ovo% !erioda$ Vezano"t naunika i u!ravljaa "lu'ie u !rvom redu u vojne "vr)e$ +a "e veza dana"!okazuje kao najvea ne"rea ovean"tva$

Mkol"tvo u Evro!i od 65-$ %odine do dana"O"novna odlika kol"tva ovo% !erioda je !rocvat "truno% o#razovanja & !o"e#no te)niko%$ =ako "u "e u!ret)odnom !eriodu !ojavile te)nike, in'enjer"ke kole, !a ak i rudar"ki *akultet, i!ak mno%i "matraju da je !rva!rava moderna kola ovakvo% ti!a 2olite)nika kola u rancu"koj, otvorena 6-$ %odine$U ovom !eriodu "e reor%anizuju !rijanje kole i univerziteti$Kako je nauka !o"tala vladajua, a znanje je !o"talo mo, to je ja"no to e neki narod odno"no dr'ava #iti monijiako imaju vie ueni)$Ve izme(u 560$ & -00$ ne!i"meno"t je u za!adnoj Evro!i %otovo ne"tala$Mkola i o#razovanje "u najza"lu'niji to "u nauna otkria i te)nika do"ti%nua !o"tali "vojina celo% ovean"tva$

+e)nika i !rivreda od 65-$ %odine do dana"Kako je nauni rad !reao u la#oratorije, a !rirodne nauke "e !ovezale u lanac " te)nikom i !rivredom, to e razvojnauke i"tovremeno znaiti i razvoj te)nike i !rivrede$+e)nika je na "vim !odrujima donela velike !romene$ Ona je omo%uila ne"luen !rijeno" ve"ti, ranije tam!om,"ad i 'iano i #e'ino$9ekad "e ovek kretao "amo !omou no%u, !a onda #rodovima, tovarnim 'ivotinjama, !otan"kim koijama, uEn%le"koj !ronala"kom !arne lokomotive i vozova, da #i H0ti) %odina /0$ veka ovek na raketnoj letelici iao#rzinom od H00 kmP), a u "vemir"koj letelici koja leti oko 8emlje " vie od /-$000 kmP)$Otkrivanjem mo%uno"ti vei) #rzina ovek "e oti"nuo "a vla"tite !lanete i !roetao !o


44/44

U ovom !eriodu niu razliite nove kole i uenja$ Evro!a "a Amerikom je "ada "redite idejni) "trujanja$ U vezi "adrutvenom mi"li je znaajno delo SE9+S=O?=9E$ 9je%ovo tumaenje kulturni) razlika je ra"i"tiko$ On je !o"tavio ra"nu teoriju, koja e na'alo"t do#iti!ri"talice i ka"nije !rouzrokovati velika zla$ ELOVO uenje, 9=GEOVO itd$

Umetno"tKarakterie idejno & "til"ka aroliko"t$ Umetno"t je izra'avala ljud"ka tra'enja i ne"nala'enja$ Kako umetniki

"tandardi !ret)odni) kultura vie ni"u !rimenjivani u ovom !eriodu, to je ona jedno"tavno dru%a kultura$

2rotivreno"ti i !ro#lemi

Razvoj nauke i te)nike kao i !rivredni zama), nije "vim ljuima doneo jednaka do#ra$2lodove !rivredno% ra"ta u'ivali "u ka!itali"ti na raun indu"trij"ko% radnitva$ U En%le"koj !oetkom /0$ veka @C "tanovnitva dr'i -@ C #o%at"tva$ Ka!itali"ti o"nivaju akcionar"ka drutva, tru"tove, koncerne[9!r$ ka!italA9OVO> koncerna -/0$ %odine izno"i H0 milijardi ameriki) dolara$U za!adnim zemljama !ri"utno je !odvajanje "tanovnitva na #o%ate i "iromane$Od !oetka /0$ veka do%a(a "e i !odvajanje na "vet"koj !ozornici i to na : razvijene i nerazvijene zemlje$9a kraju 60ti) %odina !rivredni i novani ka!ital #io je u 1rukama3 dvade"etak najrazvijeniji) zemalja "veta$ One"u ra"!ola%ale "a H5 C "vet"ko% #ruto !roizvoda, a u njima je 'ivelo "ve%a .,H C "vet"ko% "tanovnitva$U !rivrednim krizama za!adni) zemalja #ez !o"la je o"tajalo de"etine miliona ljudi, dok u nerazvijenim na "totinemiliona o"taju #ez !o"la$U tom !eriodu kolonijalne zemlje "u "e #orile za o"lo#a(anje od kolonijalne vla"ti, da #i "e zatim udru'ile u 2okret

ne"vr"tano"ti radi !romene "vo% !olo'aja$Razvoj nauke i te)nike nije !ridono"io "amo !rivrednom na!retku, ve, na'alo"t, "ve veoj !roizvodnji raznovr"no%oru'ja$ Vojna indu"trija je jo uvek najrazvijenija indu"trija$ Dana" "u zali)e nuklearno% oru'ja u "vetu tolike da #ito oru'je mo%lo vie"truko unititi ovean"tvo$ Sred"tva koja "e izdvajaju za naoru'anje "u o%romna$ Govekovomenjanje !rirode u naem vremenu ve !o!rima razmere kata"tro*e$ Umiru reke, za%a(uju "e mora i vazdu),"manjuju "e zelene !ovrine, #roj 'ivotinj"ki) vr"ta je u%ro'en$9alazita "irovina "e #e"omuno i"cr!ljuju to mo'e imati teke "ocijalne !o"ledice$9o #ez o#zira to nauka i te)nika "ve vie !rodiru, i!ak vie ili manje jo uvek 'ive o#iaji, !o%ledi na "vet, "i"temivredno"ti mno%i) !rijanji) civilizacija, od ja!an"ke, kine"ke, i"lam"ke[2rodor nauno te)nike civilizacije u te kulture ima vie"truke !o"ledice, od ne"nala'enja !ojedinaca i !"i)iki)!oremeaja, do te'nji ka odr'anju !a i !roirenju uticaja "voji) kultura$

S tekim !ro#lemima i na%laenim !rotivreno"tima je "uoeno ovean"tvo dana"$ +re#a verovati da e razum!o#editi u intere"u o!te% do#ra i te !rotivreno"ti i !ro#lemi #iti "avladani$

povijest civilizacije edvard kale.doc

Documents