pravilnik o priznavanju sorti poljoprivrednog bilja u bosni i hercegovini-2

8/18/2019 Pravilnik o Priznavanju Sorti Poljoprivrednog Bilja u Bosni i Hercegovini-2

1/149

Godina XVUtorak, 25. januara 2011. godine

Broj/Broj

6 Godina XV

Utorak, 25. januara/sije~nja 2011. godine

ISSN 1512-7508 - srpski jezikISSN 1512-7486 - bosanski jezik

ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik

UPRAVA BOSNE I HERCEGOVINE ZA ZA[TITU ZDRAVQA BIQA

Na osnovu ~lana 12. stav (4), ~lana 13. stav (6), ~lana 37. stav (2), ~lana 39. stav (5), ~lana 40, ~lana 43. stav (7),~lana 50. stav (1) i (4), ~lana 54. stav (7), ~lana 57. stav (3), ~lana 58. stav (2), ~lana 59. stav (1). Zakona o sjemenui sadnom materijalu poqoprivrednih biqaka Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 3/05),Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravqa biqa donosi

PRAVILNIK

O PRIZNAVAWU SORTI POQOPRIVREDNOG BIQA U BOSNI I HERCEGOVINI

GLAVA I. OSNOVNE ODREDBE

^lan 1.(Predmet Pravilnika)

Ovim Pravilnikom utvr|uje se:

a) postupak i na~in priznavawa sorti poqoprivrednog biqa za sorte `ita, industrijskog biqa (repe, uqanihi predivih biqaka), krmnog biqa, povr}a i krompira za koje je obavezan upis u Sortnu listu Bosne iHercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 59/10) (u daqwem tekstu: Sortna lista);

b) na~in pripreme sjemena i koli~ina potrebnog sjemena, ogledno poqe i vrijeme trajawa ispitivawa;

c) na~in ispitivawa sorti u oglednom poqu i laboratoriji;

d) metode izvo|ewa ogleda i utvr|ivawa vrijednosti sorte za priznavawe novih sorti.

^lan 2.(Definicije)

Izrazi upotrijebqeni u Zakonu o sjemenu i sadnom materijalu poqopoprivrednih biqaka Bosne iHercegovine (u daqwem tekstu: Zakon) upotrebqavaju se i u ovom Pravilniku, a specifi~ni izrazi

upotrijebqeni u ovom Pravilniku imaju sqede}a zna~ewa:

a) "UPOV" je Me|unarodna organizacija za za{titu biqnih sorti;

b) "CPVO" je Kancelarija EU za za{titu biqnih sorti;

c) "DUS" (Distinctness , Uniformity and Stability) je utvr|ivawe prepoznatqivosti, ujedna~enosti istabilnosti nove sorte;

d) "VCU" (Value for Cultivation and Use) je odre|ivawe vrijednosti sorte za proizvodwu i upotrebu.

GLAVA II. POSEBNE ODREDBE


2/149

^lan 3.(Postupak ispitivawa)

(1) Postupak VCU ispitivawa vr{i se u oglednom poqu i laboratoriji, traje dvije uzastopne godine, iodnosi se na sorte svih biqnih vrsta propisanih ovim Pravilnikom.

(2) Odredbe stava (1) ovog ~lana ne odnose se na sorte povr}a, izuzev sorti industrijske cikorije i sortetrava koje nisu namijewene za proizvodwu voluminozne krme.

(3) Postupak DUS ispitivawe se vr{i u oglednom poqu i laboratoriji dvije uzastopne godine u skladu sa

posebnim propisima za DUS ispitivawa sorti poqoprivrednog biqa u postupku priznavawa i tehni~kimvodi~ima UPOV i CPVO.

(4) Sorte povr}a, izuzev sorti industrijske cikorije, te sorte trava koje nisu namijewene za proizvodwu

voluminozne krme priznaju se na osnovu provedenog DUS ispitivawa koje traje dva nezavisna vegetacionaciklusa.

^lan 4.(Prijava za priznavawe i upis sorte)

(1) Prijava za priznavawe i upis sorti (u daqwem tekstu: Prijava) podnosi se Upravi u dva primjerkaposebno za svaku sortu.

(2) Obrazac prijave propisa}e se posebnim pravnim propisom kojim se reguli{e postupak upisa sorti uSortnu listu.

(3) Uprava }e u saradwi sa nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta BiH imenovati Komisiju zasorte i donijeti propis kojim se detaqno propisuju zadaci i na~in rada Komisije kao i prijedlog tro{kova, aprema odredbama ~lana 59. Zakona.

(4) Nakon prijema Prijava, Uprava saziva Komisiju za sorte.

(5) Komisiju za sorte ~ini najvi{e devet (9) ~lanova za svaku vrstu poqoprivrednog biqa propisanih u ovom

Pravilniku.

(6) Komisija za sorte ocjewuje opravdanost podno{ewa Prijave i zapisnikom zakqu~uje o opravdanostiPrijave i o izvo|a~u ispitivawa kojem se dostavqa uzorak sjemena sorte radi ispitivawa.

(7) Uprava pismeno obavje{tava podnosioca Prijave i nadle`ne organe entiteta i Br~ko Distrikta BiH oodluci Komisije za sorte.

^lan 5.(Rokovi podno{ewa prijave )

(1) Rok za podno{ewe Prijave iz ~lana 4. stav (1) ovog Pravilnika podnosi se 30 dana ranije od roka zadostavqawe sjemena, u ciqu sprovo|ewa aktivnosti propisanih u ~lanu 4. ovog Pravilnika.

(2) Navedene aktivnosti iz ~lana 4. st. (1), (3), (4), i (6) ovog Pravilnika moraju se uskladiti sa rokovima zadostavqawe sjemena za ispitivawe sorti u postupku priznavawa i upisa sorti poqoprivrednog biqa,propisanih u ~lanu 1. stav (1) ta~ki a) ovog Pravilnika.

^lan 6.(Izvo|a~i ispitivawa i ogledni lokaliteti)

(1) Izvo|a~e ispitivawa sorti ime nuju nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH kako je propisano~lanom 43. stav (5) Zakona.

(2) Ogledne lokalitete odre|uju izvo|a~i ispitivawa iz stava (1) ovog ~lana.

(3) Podatke o oglednim lokalitetima iz stava (2) ovog ~lana izvo|a~i su du`ni da dostave nadle`nimorganima entiteta i Br~ko Distrikta BiH koji o tome vode evidenciju.


3/149


4/149

(1) Sjeme svih sorti u VCU ispitivawu dostavqa se netretirano, izuzev sjemena {e}erne repe, koje sedostavqa pilirano.

(2) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, sjeme krompira i lu~ica ukqu~uju}i standarde, dostavqa se netretiranoi takvo se sadi.

(3) Izvo|a~ ispitivawa iz ~lana 6. ovog Pravilnika, tretirawe sjemena svih sorti i standarda obaveznoobavqa istim sredstvima za za{titu biqa i o tome vodi evidenciju.

(4) Kvalitet sjemena sorti koje se stavqaju u ispitivawe mora da odgovara odredbama posebnih propisakojima se ure|uje stavqawe u promet sjemena i sadnog materijala pojedinih vrsta poqoprivrednog biqa, aprema odredbama Zakona.

^lan 11.(Ispitivawe u oglednom poqu)

(1) Za vrijeme trajawa VCU ispitivawa jedne sorte ili jednog hibrida u oglednom poqu i laboratoriji,upore|ivawe se obavqa sa istim sortama standardima.

(2) Za sortu stadnarda odabire se u proizvodwi najzastupqenija sorta ili hibrid koja prema svojim

biolo{kim i proizvodno-ekonomskim osobinama ima najve}u vrijednost za namjenu, radi koje se ispituje novasorta ili hibrid.

(3) Sorte standarde biqnih vrsta propisanih ovim Pravilnikom odre|uje Komisija za sorte.

(4) Ukoliko za pojedinu biqnu vrstu ili namjenu nema priznate sorte, priznaje se prva prijavqena sorta ikoristi kao standard.

(5) Ogledi u poqu postavqaju se prema najpogodnijem planu ogleda s obzirom na broj prijavqenih genotipovaa u ciqu wihove pouzdanije ocjene kao i kvalitetnije analize.

(6) Na svim oglednim poqima obavqa se za{tita od {tetnih organizama odgovaraju}im pesticidima premauobi~ajenoj proizvodnoj praksi.

^lan 12.(Laboratorijska i statisti~ka analiza podataka)

(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize obavqaju se u laborat oriji i to u prvoj godini VCU ispitivawa za svepoqoprivredne kulture iz ~lana 1. stav (1) ta~ka a) ovog Pravilnika.

(2) Za statisti~ku analizu podataka ogleda primjewuje se najpogodniji i najuspje{ niji statisti~ki model.

a) primjewuje se analiza varijanse i odgovaraju}i testovi za testirawe varijansi i razlika izme|uprosje~nih vrijednosti (F-test i t-test uz P=0.05 i P=0.01).

b) Podaci se obra|uju po lokacijama i godinama, a izra~unavaju se i varijacijski koeficijenti.

(3) Za upore|ivawe sorti kandidata sa sortama standardima koriste se odgovaraju}i statisti~ki testovi.

GLAVA IV. ISPITIVAWA SORTI STRNIH @ITA

^lan 13.(Podno{ewe Prijave)

Rokovi podno{ewa Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavawe sorti strnih `ita odre|eni su u~lanu 5. ovog Pravilnika.

^lan 14.(Koli~ine sjemena i rokovi dostave)


5/149

(1) Za svaku godinu VCU ispitivawa podnosilac Prijave dostavqa sqede}e navedene koli~ine sjemena donazna~enih rokova (tabela 1), a nakon prijema Prijave i to u prvoj godini ispitivawa.

Tabela 1.

Vrsta Potrebna koli~ inasjemena(kg)

Rok za dostavqawesjemena

Ozima p{enica

Jara p{enica

Ozima i jara tvrdap{enica Ozimi i jari

je~am

Ozima i jara ra`

10

5

7

7

7

15. septembar

20. januar

15. septembar/20. januar15. septembar/20. januar15. sep tembar/20.

januar

Ozimi i jaritritikale

7 15. sep tembar/20. januar

Ozimi i jari ovas 7 15. sep tembar/20. januar

Ozimi i jari pravi

pir/krupnik/spelta(Triticum spelta)

10 15. sep tembar/20.

januar

(2) U tabeli 2. prikazane su koli~ine sjemena i rokovi koje podnosilac Prijave za upis i priznavawe sortetreba da dostavi u slu~aju DUS ispitivawa, i to u prvoj godini (tabela 2).

Tabela 2.

Vrsta Potrebna koli~inasjemena(kg)/

klasova/m etlica


Ozima p{enica

Jara p{enica

Ozima i jara tvrdap{enica

(Triticum durum)

Ozimi i jari je~am

5+300 klasov a

5+300 klasov a

5+300 klasov a

5+300 klasov a

5+300 klasov a

15. septembar

20. januar

15. sep tembar/20. januar



Ozima i jara ra`

Ozimi i jaritritikale

5+300 klasova 15. septembar/20. januar

Ozimi i jari ovas 5+300 klasova 15. septembar/20. januar

^lan 15.(Koli~ina sjemena za kontrolni uzorak)

(1) U skladu sa odredbama ~lana 50. st. (1) i (2) Zakona, prilikom dostave sjemena iz ~lana 10. stav (1) ovog

Pravilnika, za posqedwu godinu VCU ispitivawa odr`ava~ sorte mora da dostavi i kontrolni uzorakreprodukcionog materijala sorte u nazna~enim koli~inama i rokovima ( tabela 1).

Tabela 1.

Vrsta Veli~ina uzorka (kg ) Rok za dostavqawesjemena

Ozima p{enica 5 15. sep tembar

Jara p{enica 5 20. januar

Ozima i jara tvrda 5 15. sep tembar/20.


6/149

p{enica januar

Ozimi i jari je~am 5 15. sep tembar/20. januar

Ozima i jara r a` 5 15. septembar/20. januar

Ozimi i jari tritikale 5 15. sep tembar/20. januar

Ozimi i ari ovas . septembar/20. januar

Ozimi i jari pravipir/krupnik/spelta(Triticum spelta)

5 15. sep tembar/20. januar

(2) Na pakovawu uzorka mora se nazna~iti kontrolni uzorak te }e se isti koristiti u slu~aju priznavawasorti kao kontrolni uzorak.

(3) Podaci o sjemenu koje podnosilac Prijave dostavqa su:

a) masu 1000 zrna (g);

b) ~isto}u sjemena (%);

c) klijavost sjemena(%);

d) normu sjetve (broj klijavih sjemenki/m ²).

^lan 16.(Ogledna mjesta za strna ìta)

(1) Ispitivawe sorti obavqa se u oglednim mjestima razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i drugimosobinama (tabela 1).

Tabela 1.

Vrsta Broj oglednih m jesta

Ozima p{enica (T.aestivum)

Jara p{enica

Ozima i jara tvrda p{enica (T. durum)

Ozimi i jari je~am

Ozima i jara ra`

4

4

4

4

4

Ozimi i jari tritikale 4

Ozimi i jari ovas 4

Ozimi i jari pravi pir/krupnik/spel ta (Triticum

spelta)

4

(2) Sjetva p{enice obavqa se sija~icom na kona~an sklop u skladu sa zadatom normom sjetve.

(3) Povr{ina parcele iznosi 10 m², a ~ini je 10 redova duìne 8 m uz razmak izme|u redova od 12,5 cm. Razmakizme|u parcela unutar ponavqawa iznosi 30 cm, a izme|u ponavqawa 2 m.

(4) Na po~etku i na kraju oglednih parcela sije se najraniji standard kao za{titni pojas koji }e posluìti iza uzimawe uzoraka za vlagu na bazi koje se odlu~uje o pravovremenoj ètvi ogleda.

^lan 17.(Ispitivawe sorti ìta u oglednom poqu)

Tokom vegetacije utvr|uju se sqede}i podaci:


7/149

a) datum sjetve i nicawa;

b) o{te}ewe od izmrzavawa (kod ozimih sorti);

c) visina biqke (na dvije lokacije);

d) datum klasawa (na dvije lokacije);

e) polijegawe;

f) o{te}ewa od ekonomske va`nosti;

g) datum ètve.

^lan 18.

(Pra}ewe otpornosti sorti u toku ispitivawa)

(1) U ciqu pra}ewa otpornosti sorti na ekonomski najzna~ajnije bolesti u Bosni i Hercegovini u uslovima

prirodne infekcije tokom ispitivawa sorti prati se pojava i ocjewuje ja~ina napada sqede}ih bolesti:

a) kod p{enice i durum (tvrde) p{e nice

1) ùta r|a p{enice, Puccinia striiformis f. sp. Tritici ;

2) sme|a r|a p{enice, Puccinia recondita f. sp. Tritici ;

3) crna r|a p{enice, Puccinia graminis f. sp. Tritici ;

4) sme|a pjegavost pqevica i li{}a, Septoria spp.;

5) pale` klasa, Fusarium spp .;

6) pepelnica p{enice, Erysiphe graminis f. sp. Tritici .

b) kod je~ma

1) pepelnica, Erysiphe graminis f. sp. Hordei;

2) crna r|a, Puccinia graminis f. sp. Hordei ;

3) ùta r|a, Puccinia striiformis f.sp. hordei ;

4) sme|a r|a je~ma, Puccinia hordei;

5) prugavost je~ma, Pyrenophora graminea ;

6) mreàsta pjegavost je~ma, Pyrenophora teres;

7) pra{na snijet je~ma, Ustilago nuda;

8) pjegavost lista je~ma, Rhynchosporium secalis.

c) kod raì

1) sme|a r|a, Puccinia dispersa;


8/149

2) crna r|a, Puccinia graminis;

3) pjegavost li{}a, Septoria spp.;

4)pepelnica, Erysiphe graminis.

d) kod tritikalea

1) sme|a pjegavost li{}a, Septoria spp.;

2) pepelnica, Erysiphe graminis.

e) kod ovasa

1) naranxasta r|a ovasa, Puccinia coronate;

2) crna ìtna r|a, Puccinia graminis f. sp. Avenae;

3) pepelnica, Erysiphe graminis f. sp. Avenae.

f) kod pravog pira/krupnika/spelte

1) ùta r|a p{enice, Puccinia striiformis f. sp. Tritici ;

2) sme|a r|a p{enice, Puccinia recondita f. sp. Tritici ;

3) pepelnica p{enice, Erysiphe graminis f. sp. Tritici ;

4) sme|a pjegavost pqevica i li{}a, Septoria spp.

(2) Ukoliko se uo~i pojava drugih bolesti i {teto~ina treba zabiqeìti vrijeme pojave i ja~inu napada, a pomogu}nosti i postotak o{te}ewa odnosno umawewa priroda zrna.

(3) Ja~ina napada bolest i ocjewuje se na svim oglednim poqima.

^lan 19.(@etva ogleda)

(1) @etva svakog ogleda obavqa se kombajnom u jednom danu za svaku sortu u ogledu u svim ponavqaw ima u fazitehnolo{ke zrelosti zrna (oko 14% vlage u zrnu) kod sorte u za{titnom pojasu.

(2) Tokom ètve na svakoj parceli se utvr|uju:

a) prinos zrna;

b) hektolitarska masa;

c) vlaga zrna.

^lan 20.(Ispitivawe sorti ìta u laboratoriji)

(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize obavqaju se u laborat oriji na prosje~nom uzorku zrna (6 kg).

Uzorci se uzimaju u prvoj godini ispitivawa:

a) za ozimu i jaru p{enicu sa dva ogledna mjesta;


9/149

b) za ozimi i jari je~am sa dva ogledna mjesta,;

c) za ra`, tritikale, tvrdu p{enicu i ovas sa jednog oglednog mjesta;

d) pravi pir/krupnik/speltu, sa jednog oglednog mjesta.

(2) Na prosje~nom uzorku ozime i jare p{enice obavqaju se sqede}e analize:

a) P{enica (Tri ti cum aesti vum )

1) fizi~ke osobine zrna;

2) hemijsko-tehn olo{ke osobine zrna i bra{na;

3) farinogram;

4) ekstenzogram;

5) amilogram.

b) P{enica tvrda (Triti cum durum )

1) fizi~ke osobine zrna;

2) hemijsko-tehn olo{ke osobine zrna;

3) hemijsko-tehn olo{ke osobine krupice;

4) farinogram (apsorpcija: 31,5% H2O).

c) Pravi pir (T ri ticum spelta )

1) fizi~ka svojstva zrna;

2) hemijsko-tehn olo{ke osobine zrna i bra{na;

3) farinogram;

4) ekstenzogram;

5) amilogram.

(3) Na prosje~nom uzorku zrna je~ma izvr{i}e se analize:

a) Za pivarski kvalitet

1) sadr`aja I. klase zrna;

2) fizi~kih osobina zrna;

3) hemijska analiza;

4) mikrosladovawe;

5) analiza slada.

b) Za kvalitet krme


10/149

1) sadràja I. klase zrna;

2) sadràja bjelan~evina;

3) sirove bjelan~evine (%);

4) sirove masti (%);

5) sirove celuloze (%);

6) NET (%);

7) mineralne materije (%).

(4) Na prosje~nom uzorku ozime i jare raì, tritikalea i ovasa obavqaju se sqede}e analize (tabela 1).

Tabela 1.

Analize Ra` Tritkale Zob Sadràj suve materije (%) + + +

Sadràj organske ma terije (% naST )

+ + +

BEM - - +

Sirove bjelan~evin e (% na ST ) + + +

Sirove masti (% na ST ) + + +

Sirova celuloza (% na ST ) + + +

Mineralne materije (% na ST ) + + +

Masa 1000 zrna (g) + + +

Hektolitarska masa (kg/hl) + + +

(5) Na prosje~nom uzorku zrna ozime i jare raì dodatno se obavqaju i sqede}e analize:

a) fizi~ke osobine zrna;

b) amilogram;

c) aktivnost -amilaze;

d) broj padawa;

e) maksimalni viskozitet.

^lan 21.

(Statisti~ka analiza podataka )

(1) Statisti~kom analizom prema odabranom modelu obra|uju se sqede}e osobine:

a) prinos zrna na bazi 14% vlage zrna;

b) hektolitarska masa;

c) za ostale va`ne osobine za priznavawe prikazuju procjene parametara deskriptivne statistike.

^lan 22.(Izvje{tavawe o godi{wim rezultatima ispitivawa)

(1) Godi{wi rezultati ispitivawa iz oglednog poqa i laboratorija u zavisnosti od vrste poqoprivrednogbiqa, dostavqaju se podnosiocu Prijave nakon podmirewa tro{kova postupka ispitivawa.


11/149

(2) Na osnovu predo~enih rezultata podnosilac Prijave du`an je da obavijesti izvo|a~a ispitivawa onastavku ispitivawa sorte i da dostavi sjeme do roka odre|enog u ~lanu 14. ovog Pravilnika.

GLAVA V. ISPITIVAWA SORTI (HIBRIDA) KUKURUZA

^lan 23.(Podno{ewe prijave)

Rokovi za podno{ewe Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavawe sorti ( hibrida) za kukuruzodre|eni su u ~lanu 5. ovog Pravilnika.

^lan 24.(Koli~ine sjemena i rokovi dostavqawa)

(1) Za svaku godinu VCU ispitivawa podnosilac Prijave dostavqa sqede}e koli~ine sjemena do nazna~enihrokova (tabela 1).

Tabela 1.

FAO grupa Potrebna koli~inasjemena (kg) Rok za dostavqawesjemena

100, 200, 600 i700

300, 400 i 500

3 kg

4,5 kg

do 01. mar ta

do 01. mar ta

(2) Za DUS ispitivawa podnosilac Prijave dostavqa u prvoj godini DUS ispitivawa sqede}e koli~inesjemena do nazna~enih rokova (tabela 2).

Tabela 2.

Kukuruz Potrebna koli~ina sjemena Rok za dostavqawe s jemen a

Hibrid

Inbredlinije

1 kg

2500 zrna

do 01. marta

do 01. marta


(1) U skladu sa odredbama ~lana 50. st. (1) i (2) Zakona, prilikom dostavqawa sjemena iz ~lana 10. stav (1) ovog

Pravilnika, za posqedwu godinu VCU ispitivawa odr`ava~ sorte mora da dostavi i kontrolni uzorakreprodukcionog materijala sorte u nazna~enim koli~inama i rokovima ( tabela 1).

Tabela 1.

Kukuruz Potrebna koli~ina sjemena (kg) Rok za dostavqawesjemena

Hibrid

Inbred linije

1 kg

1 kg

do 01. mar ta

do 01. mar ta

(2) Na pakovawu se mora nazna~iti kontrolni uzorak, te }e se isti u slu~aju priznavawa sorte koristiti kaokontrolni uzorak.

(3) Podnosilac prijave treba da dostavi sqede}e podatke o sjemenu:


b) ~isto}u sjemena (%) i


12/149

c) klijav ost sjemena (%).

(4) Ispitivawe hibrida kukuruza vr{i se u oglednim poqima, razli~itim po klimatskim, pedolo{kim idrugim osobinama (tabela 2.).

Tabela 2.

FAO grupa Broj oglednih mjesta

100

200

3

300

400

5

500 5

600

700

3


(1) Sjetva se obavqa sija~icom na ve}i sklop od standardno odre|enog sklopa.

(2) U fazi razvoja 3 - 5 listova kukuruza, nakon kultivacije i prihrane, ogled se prorijedi tako da se ostvaripredvi|eni sklop (tabela 1).

Tabela 1.

FAO grupa Razmak u redu(cm)

Biqaka/redu Biqaka/parceli

(22,4 m²)

100 16 50 200

200 18 45 180300 20 40 160

400 22 37 148

500 24 34 136

600 26 31 124

700 26 31 124

(3) Povr{ina osnovne parcele iznosi 22,4 m², a ~ine je 4 reda du`ine 8 m, uz razmak izme|u redova od 70 cm.

(4) Za obra~un slu`e dva sredwa reda, te povr{ina obra~unske parcele iznosi 11,2 m.

(5) Razmak izme|u ponavqawa iznosi 2 m.

(6) Na po~etku i kraju ogleda siju se 4 reda standarda kao za{titni pojas.

(7) Uzorak za ispitivawe kvaliteta zrna visokolizinskih, uqnih i amilopektinskih (waxy ) hibridakukuruza, potrebno je proizvesti u kontrolisanim uslovima opra{ivawa.

(8) Ispitivani hibridi se siju na najmawe dva razli~ita ogledna mjesta u jednoj proizvodnoj godini ili na jednom oglednom mjestu u dvije proizvodne godine.

(9) Sjetva hibrida iz stava (1) ovog ~lana se obavqa u jedan red, sa 20 biqaka u redu. Poslije berbe i kruwewaklipova, proizvedenih u kontrolisanim uslovima opra{ivawa, uzima se prosje~ni uzorak zrna mase 1 kg zalaboratorijske analize.

^lan 27.(Hibridi standardi)


13/149

(1) Za odre|ivawe duìne vegetacije sluè standardni hibridi za po~etak i kraj vegetacione grupe (pri ~emu

je 10 FAO jedinica razlika 0,5% vlage u berbi).

(2) Kod standardnih hibrida za odre|ivawe tipa zrna razlikuju se dvije grupe:

a) tvrdunci;

b) zubani i prelazni tipovi ukqu~uju}i i polutvrdunce.

(3) Prijavqeni hibrid ne smiju odstupat i od standarda po tipu zrna, osim kod grupe tvrdunaca koji seupore|uju sa jednim standardom tipa tvrdunca i jednim standardnom tipa zubana i to rodnijim zubanom u

pojedinoj FAO grupi.

^lan 28.(Podaci ispitivawa u oglednom poqu)

(1) Tokom vegetacije utvr|uju se sqede}i podaci:

a) datum sjetve, nicawa (na svim lokacijama);

b) datum metli~awa i svilawa (na dvije lokacije);

c) visina biqke i visina do baze gorweg klipa (na dvije lokacije);

d) datum zrewa standarda (na svim lokacijama).

(2) Neposredno pred berbu, na svakoj parceli i u svim ponavqawima, utvr|uje se:

a) ukupan broj biqaka;

b) broj jalovih biqaka;

c) broj poleglih biqaka;

d) broj slomqenih biqaka;

e) ostale specifi~ne osobine.

(3) U ciqu pra}ewa o{te}ewa kukuruza od ekonomski najzna~ajnijih bolesti i {teto~ina u Bosni iHercegovini, na obra~unskoj parceli se prati pojava i ocjewuje ja~ina pojave bolesti i napada {teto~ina nasvim lokacijama za:

a) sivu pjegavost lista, Helminthosporium turcicum;

b) mjehurastu snijet, Ustilago maydis;

c) trule` stabqike, Fusarium spp.;

d) kukuruzni moqac, Ostrinia nubilalis.

(4) Ukoliko se uo~i pojava drugih bolesti i {teto~ina, treba zabiqeìti vrijeme pojave i ja~inu napada, apo mogu}nosti i postotak o{te}ewa odnosno umawewa prinosa zrna.

(5) Ja~ina napada bolesti i {teto~ina ocjewuje se na svim oglednim mjestima.



14/149

(1) @etva svakog ogleda obavqa se kombajnom u jednom danu za svaki hibrid u ogledu u svim ponavqawima, ufazi fiziolo{ke zrelosti zrna najkasnijeg standarda (pojava "crnog sloja" na 50% zrna klipa), ili kada vlagaranijeg standarda dostigne vrijednost 25 - 27%.

(2) Tokom berbe se na svakoj parceli utvr|uju prinos zrna i vlaga zrna.

^lan 30.(Ispitivawe u laboratoriji)

(1) Analizom kvaliteta zrna hibrida kukuruza specifi~nih osobina utvr|uje se:

a) suva materija;

b) sadràj bjelan~evina;

c) sadràj uqa;

d) sadràj celuloze;

e) sadràj pepela;

f) sadràj NET.

(2) Pored analiza iz stava (1) ovog ~lana kod visoko lizinsk ih hibrida ispituje se sadràj lizina, a kod

amilopektinskih hibrida (waxy) sadràj skroba.

^lan 31.(Statisti~ka analiza podataka ogleda)

(1) Statisti~ki se analiziraju podaci sa osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmawe 80% od planiranogsklopa. Ukoliko je za neki hibrid ostvareni sklop mawi odnosno ve}i od dozvoqenog samo u jednoj repeticiji,taj }e se podatak zamijeniti prosje~nom vrijedno{}u preostalih repeticija.

(2) U slu~aju da minimalno dozvoqeni sklop za neki hibrid nije ostvaren, odnosno da je ostvaren ve}i sklopod maksimalno dozvoqenog, u vi{e od jednog ponavqawa, podaci tog hibrida ne}e se analizirati.

(3) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgavaju se sqede}e osobine: prirod zrna na bazi 14%vlage zrna, vlaga zrna u berbi, dok se za ostale va`ne osobine za priznavawe prikazuju procjene parametaradeskriptivne statistike.

(4) Procjena upotrebne i proizvodne vrijednosti i priznavawe hibrida kukuruza obavqa se na osnovurezultata statisti~ke analize, a indeks hibrida sluì kao dodatan, neobavezuju}i kriterijum za priznavawe.

^lan 32.(Indeks hibrida)

(1) Indeks hibrida jednak je zbiru indeksa priroda zrna, indeksa vlage zrna i indeksa ~vrsto}e stabqike.(Indeks hibrida = indeks priroda zrna + indeks vlage zrna + indeks ~vrsto}e stabqike)

a) indeks priroda zrna (na bazi 14% vlage) ra~una se prema formul i:

1) (prirod hibrida X 100/prosjek priroda standardnih hibrida) - 100

b) indeks vlage (na bazi prosje~ne vlage (%) u berbi) ra~una se prema formuli:

1) (prosje~na vlaga standardnih hibrida - vlaga hibrida) X 1,5

2) ako je rezultat pozitivan, to zna~i da prijavqeni hibrid ima mawi inde ks vlage zrna u odnosu na

standardne hibride,

c) indeks ~vrsto}e stabqike (%polomqenih + % poleglih biqaka) ra~una se prema formuli:


15/149

1) (prosje~na ~vrsto}a standardnih hibrida - ~vrsto}a hibrida) X 1,5

2) ako je rezultat pozitivan, to zna~i da prijavqeni hibrid ima mawi indeks ~vrsto}e stabqike u odnosu nastandardne hibride.

^lan 33.(Izvje{tavawe o godi{wim rezultatima ispitivawa)

(1) Godi{wi rezultati ispitivawa iz oglednog poqa i laboratorija dostavqaju se podnosiocu Prijave nakonpodmirewa tro{kova postupka ispitivawa. Na osnovu dobijenih rezultata podnosilac Prijave du`an je daobavijesti ustanovu koja sprovodi ispitivawe o nastavku ispitivawa sorte do roka odre|enog u ~lanu 22. ovogPravilnika.

(2) Kad se tokom berbe utvrdi da je vlaga zrna ispitivanog hibrida ve}a ili mawa od standardnih hibrida za

FAO grupu u kojoj se ispitivao, podnosilac prijave se obavezno obvje{tava o dobijenim rezultatima, a

podnosilac Prijave }e odlu~iti o promijeni FAO grupe u skladu sa dobijenim rezultatima.

(3) U slu~aju promjene iz stava (2) ovog ~lana, hibrid se mora ispitivati dvije uzastopne godine u istoj FAO grupi.

GLAVA VI. ISPITIVAWA SORTI SOJE


Rokovi za podno{ewe Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavawe sorti soje podnose se premaodredbama ~lana 5. ovog Pravilnika.



Tabela 1.

Vrsta Potrebna koli~ina sjemena(kg)

Rok za dostavqawe sjemena

Soja 6 do 01. mar ta


Tabela 2.






Pravilnika, za posqedwu godinu VCU ispitivawa odr`ava~ sorte mora da dostavi i kontrolni uzorakreprodukcionog materijala sorte u nazna~enim koli~inama i rokovima (tabela 1).

Tabela 1.




16/149



(3) Podnosilac Prijave treba da dostavi sqede}e podatke o sjemenu:



c) klijav ost sjemena (%);


(4) Ispitivawe sorti obavqa se na oglednim mjestima razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i drugimsvojstvima (tabela 2).

Tabela 2.

Vegetacijska grupa Broj oglednih m jesta

000, 00 i 0 4

0-I, I i II 4


(1) Sjetva soje se obavqa sija~icom u skladu sa zadatom normom sjetve. U zavisnosti od vegetacione grupezrewa, prijavqene sorte soje se razvrstavaju u dvije grupe:

a) vrlo rane (000), (00) i rane (0) sorte;

b) sredwe rane (0-I), (I) i kasne (II) sorte soje.

(2) Povr{ina parcele iznosi 10 m², a ~ine je 5 redova duìne 8 m, uz razmak izme|u redova od 25 cm. Razmakizme|u ponavqawa iznosi 2 m.

(3) Na po~etku i kraju ogleda sije se najranija sorta standard kao za{titni pojas, koji }e posluìti i zauzimawe uzoraka za vlagu na bazi koje se odlu~uje o pravovremenoj ètvi ogleda.


a) datum sjetve i nicawa (na svim oglednim mjestima);

b) datum cvatwe (na dva ogledna mjesta);

c) visina biqke, visina do 1. mahune, polijegawe (na svim oglednim mjestima);

d) datum fiziolo{kog zrewa (na dva ogledna mjesta);

e) pucawe mahuna i datum ètve (na svim oglednim mjestima).

(5) U ciqu pra}ewa o{te}ewa sorti od ekonomski najzna~ajnijih bolesti u Bosni i Hercegovini, prati sepojava i ocjewuje ja~ina napada sqede}ih bolesti:

a) plamewa~a, Peronospora manshurica;

b) bijela trule` stabqi ke soje, Sclerotinia sclerotiorum;


17/149

c) crna pjegavost stabqike i mahuna soje, Diaporthe phaseolorum var. sojae ;

d) crna pjegavost stabqike soje, m²;

e) bakterioza, Pseudomonas glycinea;

f) viroze (% oboqelih biqaka).

(6) Ja~ina napada bolesti i {teto~ina ocjewuje se na svim oglednim mjestima.


(1) @etva svakog ogleda obavqa se kombajnom u jednom danu za svaku sortu u ogledu u svim ponavqaw ima, ufazi tehnolo{ke zrelosti zrna (13% vlage u zrnu soje, kod sorte u za{titnom pojasu).

(2) Tokom ètve na svakoj parceli se utvr|uju prinos zrna i vlaga zrna.

^lan 39.

(Ispitivawe u laboratoriji)

(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize obavqaju se u laborat oriji, na kraju svake godine ispitivawa naprosje~nim uzorcima sa jednog oglednog mjesta.

(2) Kvalitet zrna soje ispituje se na uzorku mase 0,5 kg.

(3) Na prosje~nom uzorku soje obavqaju se sqede}e analize:

a) hektolitarska masa;

b) masa 1 000 zrna;

c) sadràj uqa;

d) sadràj bjelan~evina.


(1) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgavaju se prirod zrna na bazi 13% vlage zrna, dok seostala va`na svojstva za priznavawe prikazuju procjenom parametara deskriptivne statistike.

(2) Godi{wi rezultati ispitivawa iz oglednog poqa i laboratorija dostavqaju se podnosiocu Prijave nakonpodmirewa tro{kova postupka ispitivawa. Na osnovu dobijenih rezultata podnosilac Prijave je duàn daobavijesti ustanovu koja provodi ispitivawe o nastavku ispitivawa sorte do roka odre|enog u ~lanu 35. ovog

Pravilnika.

GLAVA VII. ISPITIVAWA SORTI SUNCOKRETA


Rokovi za podno{ewe Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavawe sorti suncokreta podnose seprema odredbama ~lana 5. ovog Pravilnika.




18/149

Tabela 1.



Suncokret 2 do 01. mar ta

(2) Za DUS ispitivawa podnosilac Prijave dostavqa u prvoj godini DUS ispitivawa sqede}e koli~inesjemena do nazna~enih rokova(tabela 2).

Tabela 2.

Suncokret Potrebna koli~ina sjemena(kg)


Hibrid

Inbredlinije

1

1

do 01. februara

do 01. febr uara




Tabela 1.

Suncokret Potrebna koli~ina sjemena Rok za dostavqawe s jemen a

Hibrid

Inbredlinije

1

6000 zrna

do 01. mar ta

do 01. mar ta






(4) Ispitivawe sorti suncokreta obavqa se na oglednim mjestima razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i

drugim osobinima (tabela 2).

Tabela 2.

Vrsta. Broj oglednih m jesta

Suncokret 4

(5) S obzirom na namjenu, hibridi suncokreta se svrstavaju i ispituju u tri grupe:

a) uqni,;

b) oleinski;

c) proteinski.


19/149

(6) U Prijavi, podnosilac Prijave treba da navede namjenu hibrida.


(1) Sjetva suncokreta se obavqa sija~icom na ve}i sklop, a u fazi prvog para stalnih listova suncokret seprorijedi, tako da se ostvari predvi|eni sklop (tabela 1).

Tabela 1.

Razmak u redu (cm) Biqaka/redu Biqaka/parceli (22,4

m²)

24 34 136

(2) Povr{ina parcele iznosi 22,4 m², a ~ine je 4 reda duìne 8 m, uz razmak izme|u redova od 70 cm. Za obra~unsluè dva sredwa reda pa prema tome povr{ina obra~unske parcelice iznosi 11,2 m ². Razmak izme|uponavqawa iznosi 2 m.

(3) Na po~etku i kraju ogleda sije se najraniji standard kao za{titni pojas, koji }e posluìti i za uzimawe

uzoraka za vlagu na bazi koje se odlu~uje o pravovremenoj ètvi.



b) datum cvatwe (na jednom oglednom mjestu);

c) visina biqke (na svim oglednim mjestima);

d) pre~nik glave (na svim oglednim mjestima);

e) datum ètve (na svim oglednim mjestima).

(5) U ciqu pra}ewa otpornosti suncokreta na ekonomski najzna~ajnije bolesti u Bosni i Hercegovini, uuslovima prirodne infekcije, na lokaciji }e biti postavqen dodatni ogled bez primjene fungicida.

a) U rubnim redovima se prati pojava i ocjewuje ja~ina napada sqede}ih bolesti:

1) plamewa~u, Plasmopara helianthi;

2) r|u, Puccinia helianthi;

3) sivu pjegavost stabqike, Phomopsis helianthi ;

4) crnu pjegavost suncokreta, Phoma macdonaldi ;

5) sivu pjegavost lista, Alternaria helianthi;

6) trule`, Sclerotinia sclerotiorum;

7) crnu trule` korijena i stabq ike, Sclerotium bataticola;

8) sivu trule`, Botrytis cinerea.

b) Ako se na oglednom poqu utvrdi prisustvo volovoda (Orobanche cumana), ogled se smatraneupotrebqivim.

c) Ja~ina napada bolesti i {teto~ina ocjewuje se na svim oglednim mjestima.


20/149


(1) @etva svakog ogleda obavqa se kombajnom u jednom danu za svaki hibrid u ogledu u svim ponavqawima, ufazi tehnolo{ke zrelosti zrna (9% vlage u zrnu suncokreta, kod hibrida u za{titnom pojasu).

(2) Tokom ètve na svakoj parceli se utvr|uju ukupan broj biqaka, prinos zrna i vlaga zrna.



(2) Kvalitet zrna ispituje se na uzorku mase 0,5 kg.

(3) Analiza sastava masnih kiselina u uqu, kod oleinskih hibrida, radi se iz uzorka sjemena samooplodwe(izolovanih biqaka papirnatim vre}icama).

(4) Na prosje~nom uzorku suncokreta obavqaju se sqede}e analize:

a) hektolitarska masa;

b) masa 1 000 zrna;

c) sadràj uqa;

d) sadràj bjelan~ev ina (na proteinskom i suncokretu za ishranu).

(5) Sastav i sadràj masnih kiselina (na oleinskom tipu, hibrid koji ima mawe od 80% oleinske kiseline uuqu ne moè biti priznat kao oleinski).


(1) Statisti~ki se analiziraju samo podaci sa osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmawe 80% odplaniranog sklopa.

(2) Ukoliko je za neki hibrid ostvareni sklop mawi od dozvoqenog samo u jednom ponavqawu, taj se podatakzamjewuje prosje~nom vrijedno{}u preostalih ponavqawa.

(3) U slu~aju da minimalni dozvoqeni sklop za neki hibrid nije ostvaren u vi{e od jednog ponavqawa, podacitog hibrida se ne analiziraju, statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgava se prinos zrna na bazi9% vlage zrna, dok se za ostale va`ne osobine za priznavawe prikazuju procjene parametara deskriptivnestatistike.

(4) Godi{wi rezultati ispitivawa iz oglednog poqa i laboratorija dostavqaju se podnosiocu prijave nakonpodmirewa tro{kova postupka ispitivawa. Na osnovu dobijenih rezultata podnosilac Prijave je duàn daobavijesti ustanovu koja sprovodi ispitivawe o nastavku ispitivawa sorte do roka odre|enog u ~lanu 42. ovogPravilnika.

GLAVA VIII. ISPITIVAWA SORTI UQANE REPICE


Rokovi za podno{ewe Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavawe sorti za ozimu uqanu repicupodnose se prema odredbama ~lana 5. ovog Pravilnika.

^lan 49.(Koli~ina sjemena i rokovi za dostavqawe)


21/149

(1) Za svaku godinu VCU ispitivawa podnosilac prijave dostavqa sqede}e koli~ine sjemena do nazna~enihrokova (tabela 1).

Tabela 1

Vrsta Potrebna koli~inasjemena (kg)


Ozima uqanarepica

2 do 10. avgusta


Tabela 2.

Ozima uqana r epica Potrebna koli~inasjemena (kg)


Sorta 2 do 15. jula

Hibrid 2 do 15. jula

Inbred linije 0,4 do 15. jula




Tabela 1.

Ozima uqanarepica

Potrebna koli~in a sjemena(kg)


Sorta 1 do 10. avgustaHibrid 1 do 10. avgusta

Inbred linije 1 do 10. avgusta

(2) Na pakovawu se mora nazna~iti "kontrolni uzorak", te }e se isti u slu~aju priznavawa sorte koristitikao kontrolni uzorak.


a) masu 1000 sjemenki (g);


c) klijav ost sjemena (%) ;

d) normu sjetve.


(1) Ispitivawe sorti uqane repice obavqa se u oglednim poqima razli~itim po klimats kim, pedolo{kim idrugim osobinama (tabela 1).

Tabela 1.

Vrsta Broj oglednih m jesta

Uqana repica 4


22/149

(2) Sjetva uqane repice se obavqa sija~icom u skladu sa zadatom normom sjetve.

(3) Povr{ina parcele iznosi 10 m², a ~ine je 5 redova duìne 8 m, uz razmak izme|u redova od 25 cm.

(4) Na po~etku i kraju ogleda sije se najraniji standard kao za{titni pojas, koji }e posluìti i za uzimaweuzoraka za vlagu na bazi koje se odlu~uje o pravovremenoj ètvi.



b) sklop pri ulasku u zimu i u C1 stadijumu (na svim oglednim mjestima);

c) postotak prezimqavawa (na svim oglednim mjestima);

d) datum po~etka cvatwe (na dva ogledna mjesta);

e) visina biqke do 1. najniè postrane grane (na svim oglednim mjestima);

f) visina cijele biqke (na svim oglednim mjestima);

g) polijegawe (na svim oglednim mjestima);

h) datum tehnolo{kog zrewa (na svim oglednim mjestima);

i) datum ètve (na svim oglednim mjestima).

(6) U ciqu pra}ewa o{te}ewa sorti od na ekonomski najzna~ajn ije bolesti u Bosni i Hercegovini, prati sepojava i ocjewuje ja~ina napada sqede}ih bolesti:

a) tamnosme|a pjegavost, Alternaria spp;

b) bijela trule`, Sclerotinia sclerotiorum;

c) suva trule` korijena i stabq ike, Phoma lingam.

(7) Ja~ina napada bolesti i {teto~ina na oglednim poqima, tretiranim pesticidima i bez za{titepesticidima, ocjewuje se na svim oglednim poqima.


(1) @etva svakog ogleda obavqa se kombajnom u jednom danu za svaku sortu u ogledu u svim ponavqaw ima, ufazi tehnolo{ke zrelosti zrna ( 9% vlage u zrnu uqane repice kod sorte u za{titnom pojasu).

(2) Tokom ètve na svakoj parceli se utvr|uju prinos zrna i vlaga zrna.



(2) Kvalitet zrna ispituje se na uzorku mase 0,5 kg.

(3) Na prosje~nom uzorku uqane repice obavqaju se sqede}e analize:

a) masa 1 000 zrna;

b) sadràj uqa;


23/149

c) sadràj masnih kiselina;

d) sadràj glukozinolata (samo u jednoj godini ispitivawa).



(2) Ukoliko je za neku sortu ostvareni sklop mawi od dozvoqenog samo u jednoj repeticiji, taj se podatakzamjewuje prosje~nom vrijedno{}u preostalih repeticija.

(3) U slu~aju da minimalni dozvoqeni sklop za neku sortu nije ostvaren u vi{e od jednog ponavqawa, podacite sorte se ne analiziraju.

(4) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgava se prinos zrna na bazi 9% vlage zrna, dok se zaostale va`ne osobine za priznavawe prikazuju procjenom parametara deskriptivne statistike.

(5) Godi{wi rezultati ispitivawa iz oglednog poqa i laboratorija dostavqaju se podnosiocu prijave nakon

podmirewa tro{kova postupka ispitivawa. Na osnovu dobijenih rezultata podnosilac Prijave je duàn daobavijesti ustanovu koja sprovodi ispitivawe o nastavku ispitivawa sorte do roka odre|enog u ~lanu 49. ovogPravilnika.

GLAVA IX. ISPITIVAWA SORTI KROMPIRA


Rokovi podno{ewa Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavawe sorti za krompir odre|eni su u ~lan5. ovog Pravilnika.

^lan 56.

(Koli~ina sjemena i rokovi za dostavqawe)

Za svaku godinu VCU ispitivawa podnosilac Prijave dostavqa sqede}e koli~ine sjemena krtola donazna~enih rokova (tabela 1).

Tabela 1.

Grupe Potrebna koli~inasjemena (broj krtola)


Rane i sredwe ranesorte

2 000 do 20. januara

Sredwe k asne i kasne 1 600 do 20. januara

^lan 57.(Ogledni lokaliteti)

Ispitivawe sorti obavqa se u oglednim poqima razli~itim po klimatskim, pedolo{kim i drugim osobinama(tabela 1).

Tabela 1.

Grupe Broj lokacija

Rane i sredwe rane sorte 3

Sredwe k asne i kasne 2

^lan 58.

(Ispitivawe u oglednom poqu)


24/149

(1) Sorte krompira razvrstavaju se prema duìni vegetacije (od nicawa do fiziolo{kog zrewa) u 4 grupe:

a) rane sorte duìne vegetacije do 90 dana;

b) sredwe rane sorte duìne vegetacije do 100-120 dana;

c) sredwe kasne sorte duìne vegetacije do 120-140 dana;

d) kasne sorte duìne vegetacije do 140 dana.

(2) U slu~aju maweg broja sorti razvrstatavaju se sa odgovaraju}im standardima, u dvije grupe:

a) rane i sredwe rane sorte;

b) sredwe kasne i kasne sorte.

(3) Povr{ina osnovne parcele iznosi 22,4 m², a ~ine je 4 reda razmaka 70 cm i duìne 8 m. Broj biqaka naosnovnoj parceli je 80, a broj biqaka po hektaru je 35.700. Za obra~un sluè dva sredwa reda, pa prema tome

povr{ina obra~unske parcele iznosi 11,2 m².

(4) Krtole za sadwu moraju biti veli~ine 30 do 55 mm, a sadwu treba obaviti u optimalnom roku za odre|enopodru~je, u redove na odre|enom razmaku uz obavezni razmak izme|u ponavqawa.


a) datum sadwe i nicawa (na svim oglednim mjestima);

b) broj biqaka na obra~unskoj parceli 14 dana nakon nicawa (po ponavqawima);

c) razvoj biqke 3 do 5 sedmica nakon nicawa (na svim oglednim mjestima);

d) datum zrelosti - kada je 40% cime na parceli osu{eno (na svim oglednim mjestima);

e) datum va|ewa (na svim ogled nim mjestima).

(6) Tokom ispitivawa, u ogled nom poqu u uslovima prirodne infekcije, prati se pojava i ocjewuje ja~inanapada sqede}ih bolesti:

a) bolesti i {tetnici cime:

1) viroze;

2) plamewa~a, Phytophtora infestans;

3) bijela noga, Rhizoctonia solani Kuhn;

4) crna pjegavost, Alternaria solani;

5) crna noga, Erwinia carotovora;

6) {teto~ine lista i biqke.

b) bolesti i {teto~ine krtole:

1) plamewa~a, Phytophtora infestans;

2) krastavost, Streptomyces scabie;


25/149

3) pra{na krastavost, Spongospora subterrane;

4) bijela noga, Rhizoctonia solani;

5) {teto~ine krtola.

(7) Ukoliko se uo~i pojava drugih bolesti i {teto~ina, treba zabiqeìti vrijeme pojave i ja~inu napada, apo mogu}nosti i postotak o{te}ewa odnosno umawewa priroda krtola.

Ja~ina napada bolesti ocjewuje se na svim oglednim poqima.

^lan 59.(Va|ewe ogleda)

(1) Va|ewe svakog ogleda obavqa se po zavr{etku vegetacije.

(2) Tokom va|ewa utvr|uju se:

a) prosje~an broj krtola po biqci (zdravih i bolesnih);

b) prosje~na veli~ina krtola (broj i kg) po fra kcijama po biqci;

c) prinos krtola (kg) po obra~unskoj parceli iz svakog ponavqawa (zdravih i bolesnih).


(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize obavqaju se u laborat oriji, u posqedwoj godini ispitivawa, na prosje~nomuzorku (5 kg) formiranom iz svih ponavqawa sa jednog oglednog mjesta.

(2) Na prosje~nom uzorku obavqaju se sqede}e analize:

a) sadràj suve materije;

b) sadràj skroba;

c) sadràj redukuju}eg {e}era.


(1) Analiziraju se samo podaci sa osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmawe 80% od planiranogsklopa.

(2) Ukoliko je za neku sortu ostvareni sklop mawi od dozvoqenog samo u jednoj repeticiji, taj }e se podatak

zamijeniti prosje~nom vrijedno{}u preostalih repeticija.

(3) U slu~aju da minimalni dozvoqeni sklop za neku sortu nije ostvaren u vi{e od jednog ponavqawa, podacite sorte ne}e se analizirati.

(4) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgavaju se sqede}e osobine: prirod krtola, dok se zaostale va`ne osobine za priznavawe prikazuju procjene parametara deskriptivne statistike.

(5) Godi{wi rezultati ispitivawa iz oglednog poqa i laboratorija dostavqaju se podnosiocu Prijave nakonpodmirewa tro{kova postupka ispitivawa. Na osnovu dobijenih rezultata podnosilac Prijave je duàn daobavijesti ustanovu koja sprovodi ispitivawe o nastavku ispitivawa sorte do roka odre|enog u rokaodre|enog u ~lanu 56. ovog Pravilnika.

GLAVA X. ISPITIVAWA SORTI [E]ERNE REPE


26/149


Rokovi za podno{ewe Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavawe sorti za {e}ernu repu odre|enisu u ~lanu 5. ovog Pravilnika.

^lan 63.(Koli~ine sjemena i rokovi za dostavqawe)

(1) Za svaku godinu VCU ispitivawa, podnosilac Prijave dostavqa 2 kg piliranog sjemena.

(2) Sjeme treba dostaviti do 01. marta.

^lan 64.(Kontrolni uzorak)

(1) U skladu sa odredbama ~lana 50. st. (1) i (2) Zakona, prilikom dostavqawa sjemena iz ~lana 10. stav (1) ovogPravilnika, za posqedwu godinu VCU ispitivawa odr`ava~ sorte mora da dostavi i kontrolni uzorakreprodukcionog materijala sorte u koli~inama i rokovima navedenim u tabeli 1.

Tabela 1.

[e}ernarepa

Potrebna koli~in a sjemena(kg)

Rok za dostavqawe s jemen a

Hibrid 1 do 01. mar ta




b) ~isto}u sjemena (%) ;



(1) Ispitivawe sorti obavqa se na maksimalno 4 ogledna mjesta razli~ita po klimatskim, pedolo{kim idrugim osobinama.

(2) Sjetva se obavqa sija~icom na ve}i sklop od odre|enog. U fazi 2-3 para stalnih listova prorijedi se, takoda se ostvari predvi|eni sklop (tabela 1).

Tabela 1.

Razmak u redu (cm) Biqaka/redu Biqaka/parceli (16m²)

22 37 148

(3) Povr{ina parcele iznosi 16 m², a ~ine ju 4 reda du`ine 8 m, uz razmak izme|u redova od 50 cm. Razmakizme|u ponavqawa iznosi 2 m. Na po~etku i kraju ogleda siju se 4 reda standarda kao za{titni pojas.


a) datum sjetve i nicawa;

b) datum zatvarawa redova;


27/149

c) ja~ina napada pjegavosti lista (Cercospora beticola);

d) broj ranih i kasnih proraslica;

e) datum va|ewa.

(5) Tokom ispitivawa, na oglednim lokacijama u uslovima prirodne infekcije, prati se pojava i ocjewuje ja~ina napada pjegavosti l ista (Cercospora beticola).

Ja~ina napada bolesti i {teto~ina ocjewuje se na svim oglednim poqima.

^lan 66.(Va|ewe ogleda)

(1) Va|ewe svakog ogleda obavqa se u jednom danu za svaki hibrid u svim ponavqawima u vrijeme tehnolo{kezrelosti korijena. Tada se utvr|uje broj i masa korijena po parceli.

(2) U slu~aju ru~nog va|ewa, vade se dva sredwa reda te se nakon va|ewa pristupa odsjecawu gorweg dijela sali{}em, a zatim se utvr|uje broj i masa korijena po parceli. Za potrebe hemijske analize uzima se prosje~ni

uzorak (oko 50 korjenova).


(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize obavqaju se u svakoj godini ispitivawa, na prosje~nim uzorcima sa svihparcelica, ponavqawa i oglednih mjesta.

(2) Svi uzorci jedne lokacije analizira}e se u istoj laboratoriji po mogu}nosti najblì oj oglednojlokaciji.

(3) Repu treba dostaviti u laboratoriju istog dana kada je izva|ena.

(4) Na svakom uzorku utvr|uje se:

a) masa korijena (bruto i neto);

b) sadràj {e}era, kalijuma, natrijuma i amino-nitrogena.


(1) Analiziraju se samo poda ci s osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmawe 80% od planiranog sklopa.

(2) Ukoliko je za neki hibrid ostvareni sklop mawi od dozvoqenog samo u jednoj repeticiji, taj se podatakzamjewuje prosje~nom vrijedno{}u preostalih repeticija.

(3) U slu~aju da minimalni dozvoqeni sklop za neki hibrid nije ostvaren u vi{e od jednog ponavqawa, podacitog hibrida se ne analiziraju.

(4) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgavaju se slijede}a svojstva:

a) sadràj {e}era;

b) prinos korijena i prinos ~istog {e}era;

c) za ostala va`na svojstva za priznavawe prikazuju procjene parametara deskriptivne statistike.

(5) Godi{wi rezultati ispitivawa iz oglednog poqa i laboratorija dostavqaju se podnosiocu Prijave nakon

podmirewa tro{kova postupka ispitivawa. Na osnovu dobijenih rezultata podnosilac Prijave je duàn daobavijesti ustanovu koja sprovodi ispitivawe o nastavku ispitivawa sorte do roka odre|enog u ~lanu 63. ovogPravilnika.


28/149

GLAVA XI. ISPITIVAWA SORTI TRAVE I LEGUMINOZE ZA VOLUMINOZNU MASU


(1) Rokovi za podno{ewe Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavawe sorti trava i leguminozaodre|eni su u ~lanu 5. ovog Pravilnika.

(2) Prema du`ini vegetacije, trave i leguminoze svrstavamo u sqede}e grupe:

a) jednogodi{we vrste

1) sa jednim otkosom

Inkarnatka (Trifolium incarnatum L.)

2) sa vi{e otkosa

Talijanski quq ( Lolium multiflorum Lam. Spp. Westerwoldicum)

Aleksandrijska djetelina (Trifolium alexandrinum L.)Perzijska djetelina (Trifolium resupinatum L.)

Sirak (Sorghum vulgare)Sudanska trava (Sorghum vulgare var, sudanehsis)

b) dvogodi{we vrste

Talijanski quq ( Lolium multiflorum Lam.)

Crvena djetelina (Trifolium pratense L.)

c) vi{egodi{we vrste

1) rosuqa bijela ( Agrostis gigantea (Roth)

2) francuski quq ( Arrhenatherum elatius (L.) Beauv.)

3) stoklasa ( Bromus L.)

Klup~asta o{trica ( Dactylis glomerata L.)

Trstikasta vlasuqa ( Festuca arundinacea Shreber )

Livadska vlasuqa ( Festuca pratensis Huds.)

Vlasuqa nacrvena ( Festuca rubra L.)

Vlasuqa ov~ja ( Festuca ovina L.)

Livadska vlasuqa x Talijanski quq

( Festuca pratensis Huds. x Lolium multiflorum Lam.)

Engleski quq ( Lolium perenne L.)

Ma~ji repak ( Phleum pratense L.)

Livadska vlaswa~a ( Poa pratensis L.)

Obi~na vlaswa~a ( Poa trivial is L.)


29/149

Zlatno`uta zobika (Trisetum flavescens (L.) P.Beauv.)

Lisi~ji repak ( Alopecurus pratensis L.)

Lucerna ( Medicago sativa)

Bijela djetelina (Trifolium repens L.)

Smiqkita ( Lotus corniculatus L.)

Esparzeta (Onobrychis viciifolia Scop.)

[vedska djetelina (Trifolium hybridum L.)

Duwica ( Medicago lupulina L.)

Zuba~a (Cynodon dactylon L.)

Krestac (Cynosorus cristatus L.)


(1) Za svaku godinu VCU ispitivawa vrsta navedenih u ~lanu 69. stav (2) ovog Pravilnika, podnosilacPrijave dostavqa sjeme do 10. avgusta (tabela 1).

Tabela 1.

Du`ina vegetacije Dostavq awe sjemena

Jednogodi{we vrste

Dvogodi{we vrste

Vi{egodi{we vrst e

Za svaku godin u ispitivawa 1kg,

Za cijeli ciklus (2 god.) ispi tivawa1kg Za cijeli ciklus (2 go d.)

ispitivawa 1kg *


Tabela 2.



Lucerka 2,5 do 10. januara

Bijeladjetelina

1,5 do 10. januara

Crvenadjetelina

1,5 do 10. januara

Trave 2,5 do 10. januara

Smiqkita 2,5 do 10. januara

(3) Ispitivawe sorti obavqa se na mawmawe 2 ogledna mjesta razli~ita po klimatskim, pedolo{kim idrugim osobinama.




30/149

Tabela 1.

Vrste Potrebna koli~ inasjemena (kg)


za sve vrste iz ~lana65. ovog Pravilnika

1 do 10. avgusta






d) normu sjetve (broj klijavih sjemenki/m²).


(1) Sjetva se obavqa sija~icom prema prethodno napravqen oj {emi u 4 ponavqawa, a u slu~aju kada je broj~lanova izuzetno malen, moè biti i ve}i broj ponavqawa.

(2) Povr{ina parcele iznosi 10 m², a ~ine je 10 redova duìne 8 m, uz razmak izme|u redova od 12, 5 cm.

(3) Razmak uzme|u parcela unutar ponavqawa iznosi 40 cm, a izme|u ponavqawa 2 m. (4) Povr{ina parcela

kod ogleda za sirak i sudansku travu iznosi 16 m², duìna je 8 m, a {irina 2 m. Na po~etku i kraju ogleda sije sestandard kao za{titni pojas.

(4) Za sjetvu se upotrebqavaju sqede}e norme sjetve osim ako prijavqiva~ ne predloì druga~ije (tabela 1).

Tabela 1.

Vrsta kg/ha

Inkarnatka (Trifolium incarnatum L.)

Talijanski quq ( Lolium multi florum Lam. Spp.westerwoldicum)

Aleksandrijska djetelina (Trifolium alexandrinum L.)

Perzijska djetelina (Trifolium resupinatum L.)

Talijanski quq ( Lolium multi florum Lam.)

Crvena djetelina (Trifolium pratense L.)

Rosuqa bijel a ( Agrostis gigantea ( Roth))

Francuski quq ( Arrhenatherum elatius (L .) Beauv.)

Stoklasa ( Bromus L.)

Klup~asta o{trica ( Dactylis glomerata L.)

Trstikasta vl asuqa ( Festuca arundinacea Shreber )

20-25

35-45

25

18-20

30-40

22

12

40

50

30

40

50


31/149

Livadska vlas uqa ( Festuca pratensis Huds.)

Vlasuqa nacr vena ( Festuca rubra L.)

Vlasuqa ov~ja ( Festuka ovina)

Livadska vlasuqa x Talijanski quq

( Festuca pratensis Huds. x Lolium multiflorum Lam.)

Engleski quq ( Lolium perenne L.)

Vestervoldski quq

Ma~ji repak ( Phleum pratense L.)

Livadska vlaswa~ a ( Poa pratensis L. )

Obi~na vlaswa~a ( Poa trivialis L.)

Zlatno`uta zobika (Trisetum f lavescens (L.) P.Beauv.)

Lisi~ji repak ( Alopecurus pratensis L.)

Lucerna ( Medi cago sativa)

Bijela djetelina (Trifolium repens L.)

Smiqkita ( Lotus corniculatus L.)

Smiqkita ro{kasta

Smiqkita mo~varna

Esparzeta (Onobrychis viciifolia Scop.)

[vedska djetelina (Trifolium hybridum L.)

Duwica ( Medicago lupulina L. )

Sirak ( sorghum vulgare)

Sudanska trava ( sorghum vulgare var. Sudanehsis)

Galeoa sp.

Pahovka rana

Krestac (Cynosorus cristatus L .)

Bqe{tac

40

15

35

35

40

20

30

30

10-15

20-25

20

16

15

20

14

*

20

18-24

12-18

18-30

25-30

50

30

25

* neoguqenog sjemena 160 - 200 kg, a oguqenog 80 - 100 kg/ha


a) datum sjetve i datum nicawa;

b) prazna mjesta nakon nicawa;

c) ocjena o prezimqavawu;


32/149

d) po~etak klasawa (trave), cvjetawa (legum inoze);

e) po~etak metli~awa (Sirak i Sudanska trava);

f) polijegawe;

g) lisnatost (odnos lista i stabqike u % kod leguminoza);

h) visina biqke u ko{wi (cm);

i) zakorovqenost;

j) datum ko{we;

k) regeneracija nakon ko{we.

(6) Za vrijeme trajawa ispitivawa biqeè se i pojave koje mogu uticati na same oglede.

^lan 73.

(Kosidba ogleda)

(1) Kosidba ogleda obavqa se kombajnom.

(2) Leguminoze se u prvom otkosu, prve godine ogleda, kose u cvatwi (50% biqaka) na visinu od 7-10 cm.Naredni otkosi se obavqaju u po~etku cvatwe (5-10 % biqaka ) na visinu od 3-5 cm.

(3) Zadwi otkos se obavqa 10-15 dana prije o~ekiva nog mraza sa ne{to duìm periodom vegetacije (40 i vi{edana).

(4) Trave se kose od po~etka klasawa (pojavom prvih klasova ) na visinu od 6 - 8 cm.

(5) Visoke trave kose se svake 4 sedmice, a niske svakih 6 sedmica.

(6) Tokom ko{we voluminozne krme utvr|uju se, na svakoj parceli:

a) prirod zelene krme (kg/parceli);

b) suva materija (%) iz prosje~nog uzorka za svaku sortu.

(7) U ciqu pra}ewa otpornosti sorti na ekonomski najzna~ajnije bolesti u Bosni i Hercegovini u uslovimaprirodne infekcije, tokom ispitivawa sorti prati se pojava i ocjewuje ja~ina napada sqede}ih bolesti:

a) Trave:

1) Erysiphe graminis,

2) Puccinia spp .

3) Fusarium spp.

b) Leguminoze:

1) Erysiphe polygoni,

2) Peronospora trifoliorum.

c) Ukoliko se uo~i pojava drugih bolesti i {teto~ina treba zabiqeìti vrijeme pojave i ja~inu napada.


33/149


(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize obavqaju se u laborat oriji, na prosje~nim uzorcima sa jedne lokacije.

(2) Na uzorcima se odre|uje sadr`aj:

a) suve materije;

b) sirovih bjelan~evina;

c) vlakana;

d) masti;

e) pepela i NET;

f) probavqivost.


(1) Statisti~ki }e se analizirat i samo podaci sa osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmawe 80% odplaniranog sklopa.

(2) Ukoliko je za neku sortu ostvareni sklop mawi od dozvoqenog samo u jednoj repeticiji, taj }e se podatakzamijeniti prosje~nom vrijedno{}u preostalih repeticija.


a) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgava se prinos ze lene krme na suhu materiju, dok se za

ostale va`ne osobine za priznavawe prikazuju parametrima deskriptivne statistike.

(4) Godi{wi rezultati ispitivawa iz oglednog poqa i laboratorija dostavqaju se podnosiocu Prijave nakonpodmirewa tro{kova postupka ispitivawa.

GLAVA XII. ISPITIVAWA SORTI SIRKA ZA VOLUMINOZNU KRMU I SUDANSKE TRAVE


Rokovi za podno{ewe Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavawe sorti sirka za voluminoznu krmui sudansku travu odre|eni su u ~lanu 5. ovog Pravilnika.


Za svaku godinu ispitivawa, dostavqa se 3 kg sjemena. Sjeme se dostavqa do 01. marta.



Pravilnika, za posqedwu godinu VCU ispitivawa odr`ava~ sorte mora da dostavi i kontrolni uzorakreprodukcionog materijala sorte u koli~inama i rokovima navedenim u tabeli 1.

Tabela 1.




34/149

Sirak

Sudanska trava

2

2

do 01. marta

do 01. marta






(4) Ispitivawe hibrida sirka za voluminoznu krmu i sudanske trave obavqa se na dvije lokacije, razli~itepo klimatskim, pedolo{kim i drugim osobinama.

^lan 79.

(Ispitivawe u oglednom poqu)

(1) Povr{ina osnovne parcele iznosi 16 m², a ~ine je 4 reda duìne 8 m, uz razmak izme|u redova od 50 cm.Razmak sjemenki unutar reda za sirak i sudansku travu iznosi 10 cm.

(2) Sudanska trava se sije sa utro{kom sjemena 20 - 30 kg/ha, a sirak za voluminoznu krmu 20 - 25 kg/ha. Razmakizme|u ponavqawa iznosi 2 m.

(3) Na po~etku i kraju ogleda siju se 4 reda standarda kao za{titni pojas.

Tokom vegetacije utvr|uju se sqede}i podaci:

a) datum sjetve;

b) datum nicawa;

c) datum po~etka metli~awa;

d) visina biqaka;

e) polijegawe;

f) datum ko{we.

(4) Za vrijeme trajawa ispitivawa biqeè se i pojave koji mogu uticati na same oglede.

^lan 80.(Kosidba ogleda)

(1) Prvi otkos kosi se do faze mlije~no-vo{tanog zrewa ako je usjev za silaù, odnosno po~etkom metli~awaako je usjev za zelenu krmu.

(2) Drugi otkos se kosi nakon 6 sedmica. Ko{wa svakog ogleda obavqa se u jednom danu za svaku sortu u ogleduu svim ponavqawima.

(3) Nakon ko{we utvr|uje se, na svakoj parceli na svim lokacijama: prirod zelene krme (kg/parceli) i suvamaterija (%).

(4) Tokom ispitivawa, na oglednim lokacijama u uslovima prirodne infekcije, prati se pojava i ocjewuje

ja~ina napada pjegavosti l ista (Helminthosporium spp) na svim oglednim poqima.


35/149

(5) Ukoliko se uo~i pojava drugih bolesti i {teto~ina treba zabiqe` iti vrijeme pojave i ja~inu napada.


(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize se obavqaju u prvoj godini ispitivawa, na prosje~nim uzorcima s jednelokacije, neposredno nakon svake ko{we.


a) suve materije;


c) vlakana;

d) masti;

e) pepela;

f) NET;

g) probavqivosti.



(2) Ukoliko je za neki hibrid ostvareni sklop mawi od dozvoqenog samo u jednoj repeticiji, taj }e se podatakzamijeniti prosje~nom vrijedno{}u preostalih repeticija.


(4) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgava se prinos volum inozne krme na suvu materiju,dok se za ostala va`na svojstva za priznavawe prikazuju parametri deskriptivne statistike.

(5) Godi{wi rezultati ispitivawa iz oglednog poqa i laboratorija dostavqaju se podnosiocu Prijave nakonpodmirewa tro{kova postupka ispitivawa. Na osnovu dobijenih rezultata podnosilac Prijave je du`an daobavijesti ustanovu koja sprovodi ispitivawe o nastavku ispitivawa sorte do roka odre|enog u ~la nu 77. ovogPravilnika.

GLAVA XIII. ISPITIVAWA SORTI KRMNIH ME\UUSJEVA

^lan 83.(Grupe krmnih me|uusjeva)

Prema vremenskom periodu u kojem zauzimaju orani~nu povr{inu, razlikujemo sqede}e grupe krmnihme|uusjeva:

a) Jari usjevi:

Sto~ni bob (Vicia faba L.)

Bijela slatka lupina ( Lupinus albus L.)

Grahorica obi~na (Vicia sativa L.)


36/149

Sto~na repica ( Brassica rapa L. var. silvestris (Lam.) Briggs

Uqana repica ( Brassica napus L. var. napus)

Uqana rotkva ( Raphanus sativus L. var. oleiformis Pers.)

Goru{ica (Sinapis alba L.)

Facelija ( Phacelia tanacetofolia Benth.)

Sto~ni gra{ak ( Pisum sativum)

Sto~na repa ( Beta vulgaris)

Sto~na keleraba ( Brasica napus ssp. Rapifera)

Sto~ni keq ( Brasica olerace var. acephala)

Kupusna uqana repica ( Brassica napus olei fera)

b) Ozimi usjevi:

Sto~ni gra{ak ( Pisum sativum)

Grahorica obi~na (Vicia sativa L.)

Grahorica panonska (Vicia pannonica Crantz .)

Ozima grahorica (Vicia villosa Roth.)

Ogr{tica ( Brasica rapa oleifera)

Uqana repica ( Brassica napus L. var. napus).


Rokovi za podno{ewe Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavawe sorti za krmne me|uusjeveodre|eni su u ~lanu 5. ovog Pravilnika.


(1) Za svaku godinu VCU ispitivawa, dostavqa se sqede}a koli~ina sjemena:

sto~ni bob - 8 kg, sto~ni gra{ak - 8 kg, lupina - 6 kg, grahorice - 4 kg, a za ostale kulture 1 kg sjemena. Sjemetreba dostaviti 10. februara u slu~aju proqetne sjetve, odnosno 10. avgusta u slu~aju sjetve u kasno qeto.


Tabela 2.



Sto~ni gra{ak 5 do 15. januara


37/149

Sto~ni gra{ak

Grahorica ozima

5

2,5

do 15. januara

do 20. avgusta




Tabela 1.

Vrste Potrebna koli~inasjemena (kg)


Sto~ni bob

Ozimi i jari sto~nigra{ak

Lupine

Grahorice

3

5

3

1

do 10. febr uara

do 10. avgusta /10.februara

do 10. febr uara

do 10. febr uara







(4) Ispitivawe sorti obavqa se u najmawe 2 ogledna mjesta razli~itim po klimatskim, ped olo{kim i drugimosobinama.


(1) Povr{ina parcele iznosi 10 m², a ~ine je 10 ili 5 redova du`ine 8 m, uz razmak izme|u redova od 12,5 - 25cm. Razmak izme|u parcela unutar ponavqawa iznosi 40 cm, a izme|u ponavqawa 2 m.

(2) Na po~etku i kraju ogleda sije se standard kao za{titni pojas, koji }e poslu`iti i za uzimawe uzoraka naosnovu kojih se odlu~uje o pravovremenom skidawu ogleda.

(3) Za sjetvu se upotrebqavaju sqede}e norme sjetve (tabela 1).

Tabela 1.

Vrsta Sjemena (kg/ha) Sklop (biqaka/m²)

Jari usjevi

Sto~ni bob 0-3 0 40- 0

Bijela sl atka lupin a 100

Grahorica obi~na 100-150 170-200

Sto~na repica - jara 10-12 200

Uqana repica - jara 10-15 200


38/149

Uqana rotkva 25 200

Goru{ica 20 200

Facelija 30 400-500

Sto~ni gra{ak 100-200 100

Sto~na repa 8-9 8

Sto~na keler aba 3-4

Sto~ni keq 2-2,5Kupusna uqana repica 12-14

Ozimi usjevi

Grahorica obi~na 100 250-300

Grahorica panonska 100 250-300

Ozima grahorica 100 250-300

Sto~na repica 10-12 120-160

Ozimi sto~ni gra{ak 100-200 100

Ogr{tica 12-15 80-100

Uqana repica 10-15 80-100



b) prazna mjesta nakon nicawa;

c) prazna mjesta pred zimu i u proqe}e (za ozime vrste);

d) ocjena o prezimqavawu (za ozime vrste);

e) po~etak vegetacije (za ozime vrste);

f) pokrive nost parcele;

g) po~etak cvatwe (kod facelije po~etak i kraj cvatwe);

h) polijegawe;

i) visina biqaka;

j) datum tehnolo{ke zrelosti;

k) datum `etve.

(5) Za vrijeme trajawa ispitivawa biqe`e se i pojave koje mogu uticati na same oglede.

^lan 88.(Skidawe ogleda)

(1) Tokom ko{we odnosno va|ewa koje se obavqa u jednom danu za svaku sortu u ogledu u svim ponavqaw ima, nasvakoj parceli se utvr|uju:

a) prinos zelene krme, zrna ili korijena (kg/pa rceli) u zavisnosti od kulture;

b) suva materija (%), te vlaga zrna u zavisnosti od kulture.

(2) U ciqu pra}ewa otpornosti sorti na ekonomski najzna~ajnije bolesti u Bosni i Hercegovini, u uslovimaprirodne infekcije, tokom ispitivawa sorti prati se pojava i ocjewuje ja~ina napada bolesti.

(3) Ja~ina napada bolesti ocjewuje se na svim oglednim poqima.


39/149


(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize obavqaju se u laborat oriji, u prvoj godini ispitivawa, na prosje~nimuzorcima sa jedne lokacije.


a) suve materije;


c) vlakana;

d) masti;

e) pepela

f) NET.



(2) Ukoliko je za neku sortu ostvareni sklop mawi od dozvoqenog samo u jednoj repeticiji, taj }e se podatakzamijeniti prosje~nom vrijedno{}u preostalih repeticija.


(4) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgavaju se prinos zelene krme i prinos suve materije,dok se za ostale va`ne osobine za priznavawe prikazuju parametri deskriptivne statistike.

(5) Godi{wi rezultati ispitivawa iz oglednog poqa i laboratorija dostavqaju se podnosiocu Prijave nakonpodmirewa tro{kova postupka ispitivawa. Na osnovu dobijenih rezultata podnosilac Prijave je du`an daobavijesti ustanovu koja sprovodi ispitivawe o nastavku ispitivawa sorte do rokova odre|enih u ~lanu 85.ovim Pravilnikom.

GLAVA XIV. I SPITIVAWA SORTI PREDIVOG I UQANOG LANA


Rokovi za podno{ewe Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavawe sorti za predivi i uqani lan

odre|eni su u ~lanu 5. ovog Pravilnika.

^lan 92.(Koli~ina sjemena i rok za dostavqawe)

Za svaku godinu ispitivawa podnosilac Prijave dostavqa 3 kg sjemena. Sjeme se dostavqa do 01. marta.



Tabela 1.


40/149

Vrste Potrebna koli~inasjemena (kg)


Predivi lan

Uqani lan

2

2

do 1. marta .

do 10. marta


(3) Podnosilac prijave dostavqa sqede}e podatke o sjemenu:




(4) Ispitivawe sorti obavqa se na najmawe 2 ogledna mjesta razli~itim po klimatskim, pedolo{kim idrugim osobinama.

Odjeqak A - ISPITIVAWE SORTI PREDIVOG LANA


(1) Sjetva se obavqa sija~icom na kona~ni sklop. Povr{ina parcele iznosi 10 m², a ~ine je 10 redova duìne8 m, uz razmak izme|u redova od 12,5 cm. Razmak izme|u parcela unutar ponavqawa iznosi 50 cm, a izme|uponavqawa 2 m. Sklop u ètvi treba biti 1800 biqaka/m². Na po~etku i na kraju ogleda sije se standardnasorta kao za{titni pojas.

(2) Tokom vegetacije, utvr|uju se sqede}i podaci:


b) datum pune cvatwe;

c) polijegawe;

d) visina biqaka;

e) tehni~ka duìna stabqike - (od kotiled onovog ~vora, do po~et ka granawa);

f) pre~nik stabqike - (u sredini tehni~ke duìne stabqike);

g) datum tehnolo{ke zrelosti;

h) datum ètve (~upawa);

i) prinos vazdu{nosuve stabqike sa sjemenom.

(3) U ciqu pra}ewa o{te}ewa sorti predivog lana, od ekonomski najzna~ajnije bolesti, prati se pojava i

ocjewuje ja~ina napada bolesti: Fusarium lini Boll . - venu}e lana.

(4) Ja~ina napada bolesti i {teto~ina na ocjewuje se na svim oglednim poqima.



41/149

(1) @etva (~upawe) svakog ogleda obavqa se ru~no, ili mehanizovano ~upa~em u jednom danu za svaku sortu uogledu u svim ponavqawima, u fazi tehnolo{ke zrelosti stabqike lana (zeleno-ùta, ili ùto-zelena fazazrelosti).

(2) Tokom ètve na svakoj parceli se utvr|uje sklop biqaka/m².

(3) Nakon ̀ etve, po~upana stabqika lana ostaje u traci na povr{ini tla, radi su{ewa. Nakon su{ewastabqika se sakupqa sa parcela u snopove, a potom se transportuje na preradu.

^lan 96.(Ispitivawe u preradi)

(1) Sa ogledne parcele uzima se uzorak za ispitivawe sa povr{ine od 1 m².

(2) Vazdu{nosuva stabqika lana sa sjemenom dovozi se u suvi (natkriveni) prostor, vaè se ukupni prinoslana sa svih parcelica, te uskladi{ti do mo~ewa.

(3) Ozna~ena stabqika ide na mo~ewe (maceraciju) u bazen.

(4) Nakon obavqenog mo~ewa (kada se lako odvaja vlakno od drvenastog dijela stabqike), izmo~ena stabqikase vadi iz mo~ila (bazena), su{i prirodnim putem, a potom ponovo veè u snopove.

(5) Iz mo~ene vazdu{nosuve stabqike izdvaja se vlakno na isti na~in kao u preradi, a potom se vaè za svakuparcelicu.

Odjeqak B - ISPITIVAWE SORTI UQANOG LANA

^lan 97.(Ispitivawe u oglednom poqu )

(1) Sjetva se obavqa sija~icom na kona~ni sklop. Povr{ina parcele iznosi 10 m², a ~ine je 10 redova duìne 8m, uz razmak izme|u redova od 12,5 cm. Razmak izme|u parcela unutar ponavqawa iznosi 50 cm, a izme|u

ponavqawa 2 m. Sklop u ètvi treba biti 600 do 1000 biqaka/m². Na po~etku i na kraju ogleda sije se standardkao za{titni pojas.


a) datum sjetve, datum nicawa, datum pune cvatwe, polijegawe;

b) ukupna visina biqaka;

c) duìna stabqike (od kotiledonovog ~vora, do po~etka granawa );

d) broj tobolaca po biqci;

e) pre~nik stabqike (u sredini stabqike, izme|u kotiledonova ~vora i prve rodne grane);

f) datum tehnolo{ke zrelosti;

g) datum ètve;

h) prinos zrna;

i) sadràj vlage (%).

(3) U ciqu pra}ewa o{te}ewa sorti od ekonomski najzna~ajnijih bolesti, prati se pojava i ocjewuje ja~ina

napada bolesti: Fusarium lini Boll. - venu}e lana.

(4) Ja~ina napada bolesti i {teto~ina, ocjewuje se na svim oglednim poqima.


42/149


(1) @etva svakog ogleda obavqa se kombajnom u jednom danu za svaku sortu u ogledu u svim ponavqaw ima, ufazi tehnolo{ke zrelosti zrna.

(2) Tokom ètve na svakoj parceli se utvr|uju:

a) klop biqaka/m ²;

b) prirod;

c) vlaga zrna.


(1) Hemijsko-tehnolo{ke analize, obavqaju se u laboratoriji na kraju svake godine ispitivawa naprosje~nim uzorcima sa jednog oglednog mjesta.

(2) Kvalitet zrna ispituje se na uzorku mase od 0,5 kg.

(3) Na prosje~nom uzorku obavqaju se sqede}e analize:

a) hektolitarska masa, masa 1000 zrna;

b) sadràj uqa, sadràj bjelan~evina;

c) sadràj vlage u zrnu (%).

^lan 100.(Statisti~ka analiza podataka)


(2) Ukoliko je za neku sortu ostvareni sklop mawi od dozvoqenog samo u jednoj repeticiji, taj se podatakzamjewuje prosje~nom vrijedno{}u preostalih repeticija.

(3) U slu~aju da minimalni dozvoqeni sklop za neku sortu nije ostvaren u vi{e od jednog ponavqawa, podacite sorte se ne analiziraju.

(4) Statisti~koj analizi prema odabranom modelu podvrgavaju se sqede}e osobine:

a) prinos vazdu{nosuve stabqike sa sjemenom;

b) prinos vazdu{nosuve stabqike nakon mo~ewa;

c) prinos ukupnog vlakna, dok se za ostala va`na svojstva za priznavawe prikazuju parametri deskriptivnestatistike.

(5) Godi{wi rezultati ispitivawa iz oglednog poqa i laboratorija dostavqaju se podnosiocu Prijave nakonpodmirewa tro{kova postupka ispitivawa. Na osnovu dobijenih rezultata podnosilac Prijave je duàn daobavijesti ustanovu koja sprovodi ispitivawe o nastavku ispitivawa sorte do roka odre|enog u ~lanu 92. ovimPravilnikom.

GLAVA XV. ISPITIVAWA SORTI POVR]A



43/149

Rokovi za podno{ewe Prijave i prate}a dokumentacija za upis i priznavawe sorti povr}a odre|eni su u ~lanu5. ovog Pravilnika

^lan 102.(Koli~ine sjemena i rokovi za dostavqawe)

Za DUS ispitivawa podnosilac Prijave dostavqa u prvoj godini DUS ispitivawa sqede}e koli~ine sjemenado nazna~enih rokova (tabela 1).

Tabela 1.

Vrsta Potrebna koli~inasjemena (kg/zrna)


kukuruz koki~ar

- hibrid

- inbred linija

kukuruz {e}erac

- hibrid

- inbred linija

1 kg

2500 zrna

1 kg

2500 zrna

do 01. mar ta

do 01. mar ta

do 01. mar ta

do 01. mar ta




Tabela 1.

Vrsta Hrvatski naziv Potrebnakoli~ina

sjemena (g)

Allium cepa L.

- grupa Cepa

- grupa Aggregatum

luk

luk kozjak iliqutika

100

Allium fistulosum L. luk zimski 00

Allium porrum L. poriluk 100

Allium sativum L. bijeli luk -

Allium shoenoprasum L. luk vlasac 100

Anthriscus cerefolium L. krasuqicu 100

Apium graveolens L. celer korjena{

celer rebra{

100

Asparagus officinalis L. {paroga 100

Beta vulgaris L. cvekla ukqu~ uju}iCheltenham repu

blitva

500

Brassica oleracea L. keq lisnati

karfiol

100


44/149

brokula

keq pup~ar

keq

kupus bijeli

kupus crveni

keleraba

Brassica rapa L. kineski kupus

postrna repa

100

Capsicum annuum L. chilli ili paprika 50

Cichorium endivia L. endivija{irokolisnaendivija kudrava

100

Cichorium intybus L. radi~ zapospje{ivawe

lisnati i glavatiradi~ industrijskacikorija

100

Citrullus lanatus (Thunb.) Matsum.et Nakai

lubenica 200

Cucumis melo L diwa 100

Cucumis sativus L. krastavac 100

Cucurbita maxima Duchesne bundeva 200

Cucurbita pepo L. tikvice i bu}e 200

Cynara cardunculus L. karda 100

Cynara scolymus L. arti~oka 100

Daucus carota L. mrkva sto~na mrkva 200

Foeniculum vulgare Mill. komora~ 100

Lactuca sativa L. salata 100

Lycopersicon esculentum Mill. paradajz 50

Petroselinum crispum (Mill.) Nyman ex A.W.Hill

per{un

per{un lisnati

200

Phaseolus coccineus L. pasuq mnogocvjetni 1000

Phaseolus vulgaris L. pasuq mahunar niskipasuq mahunar

visoki

1000

Pisum sativum L. (Partim) gra{ak o kruglogsjemena

gra{ak naboranogsjemena

gra{ak {e}erac

2000

Raphanus sativus L. rotkvica

rotkva

100

Rheum rhabarbarum L. rabarbara 100

Scorzonera hispanica L. crni korijen 100

Solanum melongena L. patlixan 50

Spinacia oleracea L . spana} 100

Valerianella locusta (L.) Laterr. matovilac 100

Vicia faba L. ( partim) bob 2000

Zea mays L. (partim) kukuruz kok i~ar

kukuruz {e}erac

1000


45/149

GLAVA XVI. PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lan 104.(Prelazne odredbe)

(1) Do po~etka primjene ovog Pravilnika, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH obavezni su daimenuju ~lanove Komisije iz ~lana 4. stav (2) ovog Pravilnika i o tome izvjeste Upravu.

(2) Do po~etka primjene ovog Pravilnika, Uprava }e u saradwi sa nadle`nim organima entiteta i Br~koDistrikta BiH, donijeti propise na osnovu ~lana 59. Zakona, koji detaqnije propisuju rad Komisije za sorte.

(3) Do po~etka primjene ovog Pravilnika, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH obavezni su daimenuju izvo|a~e ispitivawa sorti iz ~lana 6. ovog Pravilnika i o tome obavijeste Upravu.

(4) Za sorte vo}nih vrsta i vinove loze, postupak priznavawa bi}e odre|en posebnim propisima kojireguli{u postupak priznavawa ovih vrsta poqoprivrednog biqa i upisa u Sortnu listu Bosne i Hercegovine.

^lan 105.(Zavr{ne odredbe)

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana nakon objavqivawa u "Slu`benom glasniku BiH", a po~iwe seprimjewivati godinu dana nakon objavqivawa.

Broj UZZB-01-1-02-1232-1/103. decembra 2010. godine

Sarajevo

DirektorMilad Zekovi}, s. r.

Na osnovu ~lana 12. stav (4), ~lana 13. stav (6), ~lana 37. stav (2), ~lana 39. stav (5), ~lana 40, ~lana 43. stav (7),~lana 50. stav (1) i (4), ~lana 54. stav (7), ~lana 57. stav (3), ~lana 58. stav (2), ~lana 59. stav (1). Zakona osjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednih biljaka Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 3 /05),Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravlja bilja donosi

PRAVILNIK

O PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA U BOSNI I HERCEGOVINI

POGLAVLJE I. OSNOVNE ODREDBE

^lan 1.(Predmet Pravilnika)

Ovim Praviln ikom utvr|uje se:

a) postupak i na~in priznavanja sorti poljoprivrednog bilja za sorte `ita, industrijskog bilja (repe, uljanih i

pravilnik o priznavanju sorti poljoprivrednog bilja u bosni i hercegovini-2

Documents