CENTAR ZA DOKUMENTACIJU I EDUKATIVNU INOVACIJU

Dr sc. imeta Hatibovi Selma Hodzi

PRILAGOENI EDUKATIVNI PROGRAM

1

PREZENTACIJAObrazovni paket ukupno traje 12 sati, u to su ukljueni individualno uenje, vjebe i rad grupe s mentorom. Materijal za ovaj obrazovni cillus je struktuiran uz razliiu didaktiku podrku (pisani materijal, literatura, video prezentacija) Pisani materijal slui za pruanje osnovnih informacija odnosno kao tekst-vodilja kroz rad: u tekstu su izloena upustva kako koristiti razliite materijale i kako organizovati modalitete i vrijeme uenja. Predloene vjebe treba da se izvode individualno i manjim grupama, nakon ega se, o istim, raspravlja sa mentorm To e biti mogue izvesti uz pomo simbola koji imaju slijedee znaenje:

OZNAAVA VRIJEME UENJA

LITERATURA KOJA SADRI PODATKE

SADI SAVJETE I KOMENTARE

ATERMINOLOGIJA

2

POZIV NA INDIVIDUALAN RAD

POZIV NA GRUPNI RAD

FILM

POZIV ZA GLEDANJE FILMA

POZIV MENTORU

KLJUNA TERMINOLOGIJA

SLUANJE AUDIO ZAPISA

PODACI O POSTOJANJU CENTARA ZA DOKUMENTACIJU

UPUUJE NA POSTOJANJE DETALJNIJIH TEKSTOVA O NEKIM AUTORIMA

3

KAFA

KAFE PAUZA

POZIV UESNICIMA NA PROUAVANJE JEDNOG OBRAZOVNOG PAKETA

NAVEDENI SIMBOLI SU UPUTA ZA SAMOSTALAN RAD OSOBE KOJA SE OBRAZUJE. NAKON URAENE VJEBE TREBA PRODISKUIRATI SA VOOM SEMINARA. VJEBE SE VREDNUJU NA OSNOVU NEKOLIKO KRITERIJA: 1. KOLIKO JE POLAZNIK RAZUMIO PREDOENO GRADIVO 2. KOLIKI JE KAPACITET (PREDZNANJE) POLAZNIKA

4

Kratko o radu Centra za dokumentaciju i edukativnu inovaciju TK Projekat Skrbnitvo i ponovno ukljuivanje maloljetnika sa tekoama u psihikom i fizikom razvoju i promocija socijalnog poduzetnitva na teritoriju Bosne i Hercegovine je finansiran od strane Ministarstva vanjskih poslova Italije i sufinansiran od regija Emilia Romagna i Marke dok su implementatori projektnih aktivnosti na podruju cijele Bosne i Hercegovine dvije italijanske organizaije Edicaid i Fuorimargine. Jedna od projektnih aktivnosti je otvaranje Centra za dokumentaciju i edukativnu inovaciju TK ( u daljem tekstu Centar1). Centar je nastao u oktobru 2006.god sa ciljem da bude mjesto raznovrsnih susreta izmeu osoba sa posebnim potrebama, strunjaka razliitih profesija, roditelja, studenata i lokalne zajednice i zamiljen i kao mjesto dokumentovanja iskustava u radu sa djecom, te kao istraivako mjesto, mjesto inovacije i mjesto koje e povezivati druge strukture i teritorije. Centar se nalazi u Zavodu za odgoj i obrazovanje osoba sa tekoama u psihikom i fizikom razvoju, u ulici Kreanska 5 u Tuzli.

1

www.ciod.ba

5

Obrazvanje primjereno svima U cilju prevazilaenja tradicionalnog pristupa u obrazovanju i potovanju dokumenata i preporuka specijalizovanih agencija Ujedinjenih nacija i Evropske unije, posebno obrazovanju djece sa posebnim potrebama, nastavnici ulau dodatne napore u razvoju nastavnih planova i programa, permanentnom obrazovanju, adekvatnoj i blagovremenoj podrci uenicima i didaktiko-metodikim strategijama u uenju. . Nastavnici, kao direktni nosioci promjena u radu s djecom s posebnim potrebama , svakodnevno se susreu sa razliitostima svojih uenika po mnogim osobinama: po izgledu, po predznanju, osobinama linosti, ponaanju, motivaciji, nainima uenja i mnogim drugim meusobnim razlikama. (ona se razlikuju i po tome to ne vide jednako, to ne primjeuju jednako, ne uju jednako, ne pamte istom brzinom, ali i ne zaboravljaju istom brzinom). Svako od nas je, na izvjestan nain, kao svi drugi, donekle samo kao neko drugi, a najvie kao niko drugi (Milijevi, 1993),zbog eka pedagoki strunjaci kreiraju i predlau uspjenu i kvalitetnu edukaciju u kojoj e se potovati individualnost svih uenika. Poto se djeca toliko razlikuju neophodno je te razlike otkriti, naroito ako su te razlike odlika smanjenih sposobnosti, ili znaajno veih sposobnosti djece. Neophodno je to ranije, ako ve roditelji ili odgajatelji iz obdanita nisu to uradili, identificirati posebnu potrebu djece, koja se moe ispoljiti u raznim vidovima kao to je: oteenje sluha, oteenje vida, neki govorni poremeaj,tjelesni nedostatak , poremeaj u ponaanju, neka hronina bolest koja zahtijeva posebnu panju nastavnika i djece u razredu i koli. Tako npr. nastavnik primjeuje slabiju aktivnost u nastavi, oslabljen interes, slabu mogunost reprodukcije tek izloenog gradiva, nesnalaenje u upotrebi pribora, u prostoru sveske, ne reaguju kada se oslovljavaju, primiu svesku oima itd. Neki uenici prekomjerno su motorno aktivni, ili, kako nastavnici obino kau, nemirni i svojim nemirom ometaju rad drugoj djeci. Drugi su pak prekomjerno mirni, nezainteresovani za nastavnikovo izlaganje. Ima uenika koji slabije komuniciraju s okolinom , nastavnici obino kau da od takvog uenika ne mogu "izvui" ni rije, ili kako dijete nema dovoljno umnih sposobnosti da prati nastavu ili da izvrava neke intelektualne zadatke, npr. ne shvaa u nastavi matematike neke odnose, ne razumije zadatak, ili ga shvati pogreno, pa ga rjeava neadekvatno. Rano otkrivanje nesposobnosti znai na vrijeme reagovati i poduzeti odgovarajue odgojno-obrazovne mjere za prevazilaenje ili ublaavanje posljedica tih tekoa odnosno sainiti prilagoeni edukativni program. Goethe nam poruuje: Odnosi se prema ovjeku onako kakav on jeste i on e ostati takav. Postupaj prema njemu onako kakav on moe postati i kakav bi trebao biti i on e postati onakav kakav moe i kakav bi trebao biti

6

ATERMINOLOGIJA Termin posebne potrebe podrazumijeva faktore ili uvjete koji spreavaju normalno uenje i razvoj osoba. Spreavajui faktori mogu biti privremeni ili takvi da traju cijeli ivot i ne dozvoljavaju adekvatan progres osoba zbog faktora kao to su tekoe, socijalni, emocionalni, ekonomski, zdravstvene ili politiki uvjeti. U podruju obrazovanja, kao i na svim drugim podrujima, osobe imju razliite sposobnosti i mogunosti. Djeca koja nemaju uspjeha kao veina druge djece susreu se sa tekoama u usvajanju i produciranju znanja, to ne bi postojalo, ili bi bilo manje naglaeno, ukoliko bi ta djeca dobila na vrijeme odgovarajuu pomo odnosno podrku. Stani (1999) navodi da djeca i mlade s posebnim odgojno-obrazovnim ( rehabilitacijskim) odnosno (re) habilitacijskim potrebama su ona kojoj, u svrhu optimalnog razvoja sposobnosti, i drugih drutvenih i osobno pozitivnih svojstava linosti, su nuni posebno prilagoeni i individualizirani uvjeti i postupci. Definisanje podgrupa djece sa posebnim potrebama Prema ICD - 10: 1. Mentalna retardacija 2. Oteenje sluha (nagluhost i gluhoa) 3. Oteenje vida (slabovidost i sljepoa) 4. Tjelesna i hronina oboljenja i oteenja 5. Viestruka ili multipla ometenost 6. Pervazivni razvojni poremeaj 7. Specifini razvojni poremeaj 8. Poremeaj ponaanja i emocija 9. Psihoza razvojnog doba 10. Poremeaji raspoloenja (afektivni poremeaj) 11. Razvojne disharmonije 12. Poremeaj (potekoa) prilagoavanja 13. Zlostavljanje i zanemarivanje djece 14. Zloupotreba supstancija 15. Suicidalnost u razvojnom periodu 16. Poremeaji ishrane 17. Poremeaji spavanja 18. Internacionalna klasifikacija epileptinih napada U podgrupe djece s posebnim potrebama spadaju i talentovana i nadarena djeca, te djeca sa specifinim potrebama u razvoju (djeca povratnici, djeca iz nepotpunih porodica i djeca manjinskih grupa)

7

POZIV NA GRUPNI RADPITANJE ZA UESNIKE: POSTOJE LI MOGUNOSTI, PRIMJERENE SVIMA,ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE?

1. ZADATAK Opiite jedan sluaj, iz vae prakse, kojim ete potkrijepiti vau tvrdnju (tvrdnje). ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________

8

ZADATAK ZA UESNIKE: Diskusija u grupi na pitanja: 1. ta je sutina i svrha sadraja nastavnog programa? 2. Da li je usmjeren vie ka sticanju praktinih ili akademskih znanja? ta je sa vjetinama? 3. Da li je nastavni proces konana svrha? Koje ciljeve elimo postii uei nekoga neemu? TA JE PRILAGOENI EDUKATIVNI PROGRAM ? Temeljni dokument osnovne i srednje kole je nastavni plan i program. Namijenjen je svoj djeci ali ne i svakom pojedincu znai, veina uenika e moi savladati nastavni plan i program, ali ga manji broj uenika nee moi , ili e imati veih tekoa u njegovom savladavanju. Neki e uenici pokazivati neuspjeh samo u pojedinim nastavnim predmetima, obino u nastavi matematike ili maternjeg jezika, drugi u itanju i pisanju, a trei u svom ponaanju. Jedan od uenika moe pokazivati elemente svih poremeaja. Slabi rezultati mogu biti oigledni ve u poetku kolske godine ili u nekoliko prvih mjeseci. Neki uenici pokazuju slabe rezultate u prvom ili drugom razredu, a neki tokom cijelog svog kolovanja. Koliko e dugo trajati djetetove tekoe u uenju, najvie zavisi od uzroka tekoe, teine tekoe, vremena uoavanja te tekoe i blagovremene pomoi te od pedagokih postupaka koji, ponekad, mogu te tekoe i poveati. Kada su obitelj i kola poeli mijenjati svoje stavove o oblicima kolovanja djece s posebnim potrebama zapoelo je i generalno prihvaanje stava da je za njegov razvoj i obrazovanje potrebno obezbijediti adekvatnu pomo, koja se, znatno, razlikuje od jednog do drugog djeteta. Prilagoenim programom, specifinim za svakog uenika (prilagoavanje, prvenstveno sposobnostima, njegovim mogunostima i potrebama), utvruje se oblik i nivo podrke u oblasti akademskih i vanakademskih znanja i vjetina, vrijeme i trajanje podrke, kao i kriteriji, sredstva i metode vrednovanja uspjenosti u uenju i socijalnom i drugim podrujima funkcionisanja djeteta. Izrauje se u situaciji kada je stepen tekoe takav da dijete ne moe isti savladati ak ni programom koji trai minimalne programske zahtjeve. Ovim dokumentom se odreuju svi bitni elementi trenutnog razvojnog statusa djeteta (intelektualni, emocionalni, socijalni i zdravstveni), i predstavlja znaajnu pomo uitelju/ nastavniku,, ne samo u ostvarivanju obrazovnih ciljeva, ve i u naporu da doprinese emocionalnom i socijalnom razvoju djeteta. Prilagoenim programom omoguava se roditeljima, da imaju vei utjecaj na edukaciju svoje djece.jer imaju kljunu ulogu.. Nastavnim programom se odreuje obim (irina), dubina (kvalitet) i redoslijed nastavnih sadraja Prilagoeni edukativni program (u daljem tekstu PEP) je razvojni dokument i ne ovisi o vrsti i teini tekoe u razvoju.

9

Podrazumijeva prilagoavanje: dubine (inteziteta) nastavnog programa, odreuje kvalitet, odnosno nivo zahtjeva u savlaivanju nastavnih sadraja i irine (ekstenzitet) znanja i razliitost sposobnosti koje se stiu u okviru nastavnih sadraja u odnosu na: - nastavni predmet, - vremensku dimenziju kratkorono (sedmino, mjeseno) i dugorono (polugodite, kolska godina), - oblike i sredstva rada

ta nije prilagoeni program?Prilagoeni program nije dokument kojim je prikazan cjelokupan i fiksan program za konkretno dijete, niti plan dizajniran od strane strunog tima kole da bi se odloio u ladice i pokazao savjetnicima pri strunom nadzoru kole. Nije ni dokument koji je sainjen od strane defektologa koji ga je predao redovnom uitelju na provoenje. PEP nije dokument koji ukazuje na potrebe, a da ne daje prijedlog ko, kako, kojim sredstvima, metodama, strategijama e se realizovati, za koje okvirno vrijeme. PEP nije dokument koji planira zadovoljavanje potreba uenika, a da se ne vidi dostupnost tih usluga (ueniku bi trebala pomo logopeda, a mi u koli nemamo takvog) Prilagoeni program nije jednostavno potpisivanje dokumentacije od strane roditelja uenika gdje se ne trai njihovo miljenje, gdje se ne ohrabruju da aktivnim ukljuivanjem u obrazovanje svog djeteta doprinesu i njegovom uspjehu.

ATERMINOLOGIJA Pojmovno odreenje inkluzije Inkluzija (latinski inclusio)-kao ukljuivanje,obuhvatanje,sadravanje u sebi, podrazumijevati.(Klai, 1981) Prema Vujakliji ( 1986) inkluzivan znai ukljuen, koji ukljuuje, koji sadri u sebi, koji obuhvata sobom, koji se podrazumijeva. Termin inkluzija ,koji se uje u naim sredinama, podrazumijeva identifikovanje , obuhvatanje i uklanjanje prepreka kvalitetnom uenju za svu djecu u redovnim grupama predkolskih ustanova i redovnim razredima u kolama najbliim mjestu stanovanja djeteta bez obzira na prirodu njihovih posebnih potreba. Na bazi razliitih dokumenata i programa akcije (UNESKO, 1994, 2001) inkluzija je predloena radi restruktuiranja kola koje bi uzimale u obzir potrebe svih uenika iskljuujui stigmatizaciju i odvajanje.

10

Pojmovi, koji su usko vezani za inkluziju, a esto ih sreemo u naoj literaturi su: Integracija Segregacija Normalizacija Edukativna integracija

PITANJE ZA UESNIKE, Kako ukljuiti znanja o posebnim potrebama u proces uenja i znanje svih? (poznavajui razliitosti ljudskog roda dolazimo do potrebe poznavanja pluraliteta strategija koje se odnose na uenje).

LITERATURA KOJA SADRI PODATKE Predlaemo: 1. Cowley S (2006) Tajne uspjenog rada u razredu. Vjetine, tenhnike i ideje. Zagreb: kolska knjiga. 2. Haimbegovic Valencuela A (1998) Psihologija poduavanja. Da li nastavnici mogu drugacije I bolje?: Svjetlost-Nastavna biblioteka 3. Goleman D (1995) Emotivna inteligencija. Zagreb: kolska knjiga 4. Igri Lj (2004) Tko su djeca s posebnim edukacijskim potrebama. U: Igri Lj Prirunik za roditelje djece s posebnim edukacijskim potrebama-Moje dijete u koli. Zagreb:Hrvatska udruga za strunu pomo djeci s posebnim potrebama IDEM 5. www.prilagodeni program 6. Stani V (1999) Teorija istraivanja u defektologiji. Zagreb; Sveuilite u Zagrebu, Edukcijsko-rehabilitacijski fakultet Planiranje prilagoenog edukativnog programa Nikada ne znate koja od 8 vrsta djeije inteligencije moe biti aktivirana , kada i ime, ali znajte da su svi do jednog NAJBOLJI U NEEMU. Znai, ne postoji lo, dobar i najbolji, nego postoji samo odgovarajui pristup djetetu sadrajem koji je na talasima ta je u njegovoj glavi,odnosno postoje samo razliiti pristupi gradivom do djeteta i od tih pristupa zavise i rezultati procesa uenja... Uvijek postoji neto od onoga to dijete zaista interesuje, a to se moe povezati sa onim to dijete mora da naui. (Bei, 2005) Planiranje PEP treba da bude proces koji ukljuuje obavezu stalne revizije i obnove. Obuhvaa dugorono, srednjerono i kratkorono planiranje.(Stani, 2002).

11

Dugorono planiranje provodi se na period od jedne godine i funkcionie na stratekom nivou, pomaui nastavnicima da tokom godine vode nastavni plan i program koji ima irinu, uravnoteenost i relevantnost. Dugoroni program je put kojim se strategija provodi u praksi. Srednjerono planiranje opisuje nastavne jedinice koje e se izuavati u toku polugodita ili tromesjeja. Srednjerono planiranje objanjava ciljeve uenja, redoslijed predloenih aktivnosti i mogunosti za procjenu. Oni pomau nastavnicima da imaju uvid u kontinuitet i upravljaju napredovanjem uenika (steeno znanje, situacije u kojima se znanje stie, mogunost da se steeno znanje primijeni u ivotnim situacijama itd.). Kratkorono planiranje vri se u odnosu na grupni rad i u odnosu na individualnu aktivnost.U kratkoronom planiranju je potrebno imati miljenje prethodnog uitelja ako je uenik ve pohaao nastavu i drugih osoba koji su bili ukljueni u davanje podrke. Kratkoroni program e pomoi nastavniku kako da: - osigura svrsishodan pristup sadraju redovnog programa (ne smije biti naruena cjelina programa); - uspjeno diferencira aktivnosti namijenjenim za itav spektar potreba uenika (u odnosu na sposobnosti, nivoe znanja, brzinu usvajanja znanja i vjetina); - uspostavi ravnoteu izmeu novih pristupa i strategija uenja i rutinskog usvajanja i odravanja znanja, vjetina i aktivnosti; - uspjeno primijeni korelaciju u nastavi; - planira saradnju uenika u grupnom radu i uspostavi ravnoteu sa individualnim radom i razrednom aktivnou; - kako da upravlja vremenom, nastavnim sredstvima, prostorom na najbolji nain; - odredi didaktiko-metodike forme rada u odnosu na prilagoavanje postupaka, odaberu optimalni resursi, izvori znanja. Kratkoroni planovi pomau nastavniku da reaguje na promjene iz dana u dan te mu omoguavaju da pripremi aktivnosti u razredu putem: motivacijom uestvovanja svih uenika u zajednikom radu; diferencijacijacije aktivnosti ; integrisanja pojedinanih ciljeva uenika u aktivnosti u razredu; pripremanja za evidentiranje i procjenu (naine voenja dokumentacije); potrebna literatura , oprema, sredstva Razlozi za prilagoavanje programa mogu biti stalni kao to je u sluaju snienih intelektualnih sposobnosti, trajno oteenje sluha, vida ili motorike. U tom sluaju se PEP pravi svake godine, tokom cjelokupnog kolovanja djeteta. Problemi koje ima dijete mogu biti privremeni. Npr. govorna tekoa moe, za kratko vrijeme, biti ublaena ili potpuno ostranjena nakon logopedskog tretmana, problemi emocionalne prirode, nastali kao posljedica krize u obitelji, moge biti ublaeni ili nestati razrjeenjem te obiteljske krize. Da bi se sainio PEP neophodno je prikupiti podatke o mogunostima kole kojoj dijete teritorijalno pripada, imati uvid u socio-ekonomsku situaciju obitelji, procjenu njegovih sposobnosti u predkolskom periodu, medicinskih nalaza, miljenja rehabilitatora ukoliko je pohaao neki oblik rehabilitacije, opremljenost kole uilima, pomagalima, ako dijete koristi invalidska kolica da li su rijeene

12

arhitektonske i urbanistike barijere, kakvi su stavovi osoblja kole (ne samo nastavnika) prema ukljuivanju djeteta sa posebnim potrebama i drugo. PITANJE ZA UESNIKE Kako procijeniti i revidirati postojee dugorone i ire programe? ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ __________________________________________________________________

LITERATURA KOJA SADRI PODATKE Predlaemo: 1.Bei E ( 2005) Nauiti ih kako da ue. Sarajevo: Sabah-Print 2.Hatibovi (2006) Dileme i nesuglasice vezane za ideju inkluzivnog obrazovanja u BiH. Sarajevo: Drutvo ujedinjenih graanskih akcija, str. 9-12 3..Johnsen B /2003) Assessment as part of Curricula for the Individual Learning Needs. Oslo: University of Oslo 4..Johnsen B /2001) Curricula for thePlurality of Individual Learning Needs. Oslo: University of Oslociljeve i kratkorone ue ciljeve uenja-nastave 5. Stani Z (2002) Didaktiko-metodiki aspekti rada sa uenicima s posebnim potrebama.U: Do prihvatanja zajedno:Integracija djece s posebnim potrebama. Prirunik za uitelje. Zagreb: Hrvatska udruga za strunu pomo djeci s posebnim potrebama ta sadri prilagoeni edukativni program? PEP se radi pojedinano za svakog uenika nakon timske opservacije; Sadri detaljan opis trenutnog funkcionisanja djeteta sa opisom uenikovih sposobnosti i potreba (cjelokupni razvojni status djeteta, a zatim po oblastima razvoja- kognitivnog, emocionalnog, socijalnog i fizikog); Oblasti zaostajanja u odnosu na vrnjake (primarne i sekudarne posljedice razvojnih tekoa, posljedice na postizanje obrazovnih rezultata, posljedice na socijalni razvoj i odnose sa vrnjacima); Nivo (pred) znanja za svako nastavno podruje (inicijalna projena); Dugorone i kratkorone ciljeve odgoja i obrazovanja;

13

Imena lanova tima koji e biti zadueni za implementaciju programa, podrku i sl. I sredine u kojoj e se podrka pruati; Strukturu tima i zadatke pojedinih lanova tima u realizaciji PEP-a; Ciljeve ije se ostvarenje oekuje u odreenom vremenskom periodu; Oblike, tipove, nivoe, sadraje i uestalost podrke; Nain praenja postavljenih ciljeva i zadataka; Nain vrednovanja postavljenih ciljeva i zadataka i vremenske rokove;

Takoer je neophodno prihvatiti injenicu da neki uenici s posebnim potrebama mogu: NAPREDOVATI (u svim ili nekim podrujima kao i njihovi vrnjaci; SAMO DIO, do odreene granice, ali da NEMA uenika koji se ne moe odgajati i obrazovati u skladu sa svojim sposobnostima (Stani, 1999)

PRIMJERUitelj Branko u trorazrednoj kombinaciji Prije desetak godina razgovarao sam s mladim uiteljem Brankom koji je za prvo radno mjesto dobio trorazrednu kombinaciju sastavljenu od 18 uenika.....kako je bio poetnik to mu je za pripremanje trebalo malo vie vremena. Iznenadio sam ga pitanjem : - Kako to ti stigne sve pripremiti za sutra, desetak razliitih nastavnih jedinki? - Kako to misli? veli on. - Pa ima 4 sata nastave s tri razliita razreda znai treba pripremiti barem devet razliitih metodikih scenarija? - ???? - Da, moda jo jedan zajedniki, jer valjda radi zajedniki sat TZK? - Ma ne, ja ti se ne pripremam za deset nastavnih jedinica. Ja se pripremam za mojih esnaest uenika! - ????( Sad meni nije bilo jasno!) - Da, ja ti imam uenika u treem razredu koji ita slabije od prosjenog uenika u drugom razredu, imam uenika u prvom razredu koji rauna bolje od prosjenog uenika u drugom razredu. I, to mi onda znai pripremati deset nastavnih jedinica kad imam esnaest razliitih uenika koji je svaki pria za sebe. - Otiao sam od njega zadovoljan klimajui glavom. Eto, ova djeca imaju sreu da je njihov uitelj shvatio da su oni svaki pria za sebe (Matijevi, 2004).

14

Zahtjevi za izradu prilagoenog edukativnog programa 1. Evidentirati u kojim je oblastima dijete najuspjenije. Ovaj podatak nam omoguava da: - izradimo pozitivnu sliku o djetetu, kako kod uitelja tako i kod vrnjaka, - pomogne svakom lanu tima, posebno roditelju da osvijesti djeije mogunosti i sposobnosti, a ne samo tekoe koje treba rjeavati, - razviti strategiju podrke- sastavljanje liste djeijih mogunosti (evidentirati sve to dijete moe uraditi ). 2. Odrediti prioritete kojima treba ostvariti postavljene ciljeve. Ako uenik ima najvee probleme u podruju savlaivanja gradiva nikako ne moraju da budu ti ciljevi prvo ostvareni. Npr. ako je dijete emocionalno uznemireno zbog stalnog neuspjeha u uenju prioritet bi bio ostvariti emocionalnu ravnoteu i osjeanje samopotovanja kroz uspjeh na drugim podrujima kao to je ukljuivanje u grupne aktivnosti i uspostavljanje dobrog odnosa sa vrnjacima. Znai-podsticanje saradnikog odnosa u grupi vrnjaka bi bio prioritet, a ne ostvarivanje ciljeva vezanih za akademske oblasti. 3. Precizno definisati i vremenski odrediti ciljeve koje treba ostvariti na osnovu dotadanjeg napredovanja: 4. Realno postaviti ciljeve u odnosu na funkcionisanje djeteta u oblasti za koju je definisan cilj. Nerealno postavljeni ciljevi mogu dovesti do regresije u razvoju djeteta, do demotivisanja kroz doivljavanje neuspjeha. Poslije breg napredovanja moe doi do zastoja u napredovanju uenika, to moe biti prirodna psiholoka pojava, a nekada nam moe biti znak da mijenjamo metode i oblike rada, pronaemo druge motivacione podsticaje. 5. Ostvarivanje ciljeva zavisi i od stavova nastavnika, uenika i roditelja prema ukljuivanju djece s posebnim potrebama u redovnu kolu, organizacije kole, opremljenosti kole nastavnim sredstvima i pomagalima, drutvene zajednice. 3. Pitanja za uesnike a) U kolikoj mjeri edukacija nastavnika moe utjecati na izradu prilagoenog programa? b) Koliko e adekvatna, i na vrijeme pruena podrka, utjecati na izradu postavljenih ciljeva? c) U kojim institucijama izvan kole moete potraiti pomo kako bi se ispunili ciljevi? ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________

15

___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________

Za koju djecu je potrebno sainiti prilagoeni program? Glavni razlog za izradu prilagoenog programa lei u injenici da su mnoge vjetine, znanja i ideje, sadrane u vaeem nastavnom planu i programu koji mi nastojimo implementirati naim uenicima, iznad (ili ispod) njihovih sposobnosti.Ukoliko se od uenika oekuje da savladaju zahtjeve programa onda isti mora biti predstavljen u takvom obliku koja odgovara uenicima i da se njegova realizacija odvija u uvjetima koji zahtijevaju uspjeno uenje. Prilagoeni program, uopeno reeno, pravi se za svako dijete koje, iz bilo kog razloga, ne pokazuje tipian, oekivani napredak u koli tj. da su potrebne dodatne aktivnosti da bi uenik postigao rezultate u granicama svojih mogunosti. To je dokument koji se, nakon inicijalne izrade stalno mijenja i dorauje onako kako se dijete razvija. Jean Piaget-ove izjave Znati na pamet ne znai i znati" .

ZADATAK ZA UESNIKE: Diskusija na tvrdnju Ralpha Tulera -uenici zaboravljaju istom brzinom kojom i ue. Ispitujui koliinu zadranog sadraja istraivanja su pokazala da su uenici nakon godinu dana zaboravili skoro 50% sadraja koji su nauili. Ova stopa je nakon dvije godine iznosila 80%)

LITERATURA KOJA SADRI PODATKE Preporuujemo: 2. Ivani Stani Z (1997) Planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog rada za uenike usporenog kognitivnog razvoja u redovnoj osnovnoj koli. 2. Lui K i Matijevi M (2004) Nastava u kombiniranim odjelima. Zagreb:kolska knjiga 3.Stani Z, Ivani (1999) Nastavnik, imbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju uenika usporenog kognitivnog razvoja. Rijeka: Filozofski fakultet, str. 469-482

16

4. Vici M, Levandovski D (1984) Specifini metodiki aspekti odgojno-obrazovnog rada s mentalno retardiranom djecom. U: Odgojno-obrazovna integracija djece s tekoama u razvoju. Zagreb: Savez drutava defektologa Hrvatske, str. 41-49 5. Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju, 2004.Tuzla: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona Prilagoavanje redovnog nastavnog programa u odnosu na vrstu i stepen tekoa Uenici usporenog kognitivnog razvoja najvie tekoa uglavnom iskazuju u savladavanju obrazovnih nastavnih predmeta, pa se najee potreba prilagoavanja pojavljuje za slijedee nastavne predmete: matematika, bosanski, hrvatski i srpski jezik, priroda i drutvo, istorija, hemija, fizika, strani jezik i sl. Prilagoavanje sadraja ne odnosi se samo na kvantitativno smanjivanje sadraja ve i na njihovo kvalitativno prilagoavanje, to podrazumijeva primjeren izbor sadraja, njihovu sistematizaciju i proimanje (Vici, Levandovski, 1984). Za uenike sa senzorikim i motorikim oteenjima (vida i sluha i razliita tjelesna oteenja) javlja se potreba prilagoavanja odreenih odgojnih predmeta (muzika kultura, radno-tehniki odgoj, tjelesni i zdravstveni odgoj, likovna kultura). Postupci prilagoavanja primjenjuju se u skladu sa utvrenim sposobnostima, tekoama i potrebama uenika, te adekvatnim izborom didaktiko-metodikih postupaka (Stani, 2005) . a) Perceptivno prilagoavanje Podrucje percepcije ukljucuje niz komponenata koje su odgovorne za auditivnu, vizuelnu, taktilnu, olfaktornu, gustativnu, vestibularnu i kinestetsku percepciju. Kako se nastava odvija, uglavnom, na slusnom i vidnom perceptivnom podrucju, teskoce koje se ovdje javljaju ucenicima najvise otezavaju uspjesno pracenje nastave sto zahtijeva povecanu paznju ucitelja.

Uenici s oteenjima vida (slijepi i slabovidi)Zbog nedostatka ili nepravilne vizualne sposobnosti stjeu znanje, vjetine i navike u prvom redu preko opipa i sluha. Radi se o tzv. taktilno-slunoj percepciji, koja dominira u koritenju senzornih kanala potrebnih u svim procesima kolovanja. to se tie govora i govornog izraavanja, slijepi i slabovidi uenici esto su superiorni u odnosu prema drugim uenicima. Razlog tome nije njihova iznimna, uroena sposobnost, iako i to moe biti, nego injenica da su zbog nedostatka vida odnosno ogranienog vida, vie od drugih upueni na maksimalno "koritenje" sluha i prema tome govora. Ovdje se zapravo radi o kompenzacijskoj ulozi - prilagoavanje stanju koje je izazvano oteenjem vida. "Slijepi i slabovidi uenici su auditivni tipovi", vrlo paljivo sluaju i reaguju na slune podraaje koji dolaze iz okoline i vrlo dobro ih razlikuju i prepoznaju. Openito, u radu sa slijepim i slabovidim uenicima treba stalno usmeno komunicirati, razgovarati, objanjavati i provjeravati pitanjima razumiju li usvojeno znanje o emu se mora voditi briga prilikom pravljenja prilagoenog programa (i ocjenjivanja postignua u nastavi) to se , posebno, odnosi na - neprestalno raditi na motivaciji uenika: 17

- prilagoavanje sredstava za predstavljanje: makete, slike, karte, crtei, emepojednostavljivanjem, izdvajanjem bitnog, izostavljanjem suvinih detalja; - prilagoivanje pisanog materijala: uveavanje ili pojaavanje slova, poveavanje razmaka izmeu rijei, reenica ili redova teksta - prilagoavanje prostora za itanje/pisanje: uveavanje prostora za itanje/pisanje; - razni oblici isticanja u tekstu: podcrtavanje, markiranje, uokvirivanje, mijenjanje boje papira i sl. . koristiti unaprijed dogovoreni znak da bi se privukla panja. Na primjer, poslije svakog muzikog znaka slijedi rezime najvanijih ideja u izlaganoj temi; - ueniku dati vie vremena da se pripremi za odgovor i uradi neki zadatak; - traiti od uenika da ponovi zadatak, a ako nije sve shvatio polako i detaljno objasniti ta traba da radi; - objasniti sve nove pojmove sa kojima se uenici sreu prvi put; - snimati tekst na kasetofon.

Uenici s oteenjima sluha (gluhi i nagluhi)Ne mogu, ili ne mogu u potpunosti, svoje znanje iskazati usmenim (verbalnim), glasovno-govornim putem U radu s tim uenicima preporuuje se uspostaviti odgojno-obrazovni proces s mnogo raznovrsnog didaktikog materijala, koji e olakati stjecanje znanja. Osobito je vaan i poeljan (obavezan) tampani materijal tekstovi s ilustracijama i sl. te uenje u stvarnim ivotnim situacijama. Informacije koje se daju uenicima oteena sluha moraju biti smislene i korisne za uenika (fokus na razmatranju djetetovog prethodnog iskustva, interesa i razumijevanja). Uenicima s oteenjem sluha treba pristupiti nainima koji ne pretpostavljaju u prvom redu sluanje i govorenje. Da bi uenici oteena sluha i vida napredovala u koli, uila i razvijala se socijalno i emocionalno, moraju se osjeati sigurnim. Potrebno im je vie vremena za zavravanje zadataka, prilagoavanje naina komuniciranja i davanja naglaska na motivaciju za uenje. Neki uenici imaju problem neshvatanja govora , smetnje koncentracije pri slusanju, ne mogu da prepoznaju izgovorene rijei, da shvate poruku koja im je namijenjena to izaziva probleme u praenju nastave u vidu: - teskoca u tacnom pracenju i pamcenju slusane informacije, -najasne i nepotpune razumljivosti slusanog , -netacne govorne reprodukcije, - izostavljanje slova pri pisanju, teskoce analize rijeci i recenica, -teskoce u ucenju teksta napamet, -u odgovaranju na usmeno postavljena pitnja, -teskoce u pisanju diktata. Didakticko-metodicki postupci - koristiti praktine i laboratorijske vjebe i vizuelna sredstva,(grafofolije, filmove, ematsko predstavljanje, dramatizacije tekstova); - u izabranom tekstu markirajte vana mjesta; - objasniti sve nove pojmove sa kojima se uenici susreu prvi put, - koristite konkretne primjere -iz ivota ljudi i najblie okoline, ilustrujte crteom,sladom; - nakon svake podteme provjeriti kako su je uenici shvatili te traiti od njih da kau ta o tome misle; - povremeno provjeriti da li vas uenici gledaju.; 18

- kombinujte usmene i pisane zadatke; Upotreba jasnih, razgovjetnih, kracih recenica , ponavljanje recenog, provjera razumijevanja.; - napraviti redoslijed aktivnosti na asu i napisati ga na tabli; - gledajte u uenika i povremeno provjerite da li vas i oni gledaju; - podijelite teme na manje jedinice; - prihvatite alternativne oblike odgovaranja (gestom, pismeno, crteom i sl; - uenika smjestiti u prvu ili drugu klupu srednjeg reda.

Uenici s tjelesnom invalidnouU procesu rada s uenicima s tjelesnom invalidnou (motorika oteenja, cerebralna paraliza) i drugim organskim oteenjima esto treba prilagoditi edukativni program rada, oblike provjeravanja i ocjenjivanja znanja, vjetina i sposobnosti. S obzirom na to da ti uenici, naroito ako se radi o cerebralnoj paralizi, najee imaju problema u usmenom (govorno izraavanje) i pismenom izraavanju treba pronai komunikacijski put kojim se najlake koriste. U novije vrijeme koriste se elektronika pomagala s raznovrsnim adapterima, koji uenicima olakavaju izraavanje. Uenici s tjelesnom invalidnou mogu imati tekoa u davanju povratne informacije o usvojenosti nastavnih sadraja, zbog motorikih smetnji koje se mogu javiti kao sporost, nedovoljna preciznost, smanjena urednost, govorne tekoe od smanjene razumljivosti govornog izraza do nemogunosti komunikacije govorom, tekoe u itanju (disleksija), pisanju (disgrafija) i svladavanju matematike (diskalkulija). Uitelj koji prati napredovanje uenika s takvim tekoama primijenit e, osim uobiajenih naina provjeravanja znanja, i neke specifine oblike kao to su: - u pismenoj provjeri znanja esto e biti potrebno due vrijeme za rjeavanje nego to je to uobiajeno; - ponekad e biti potrebno prilagoditi pisani materijal (uveati prostor za upisivanje odgovora, napraviti kontrolni rad tako da uenik samo podcrta taan odgovor ili zaokrui broj ili slovo ispred tanog odgovora; u geometriji, priznati skicu ako se uenik ne moe sluiti priborom, ili dati nekoliko crtea meu kojima uenik odabere taan, ili napraviti seriju crtea koje e uenik sloiti prema redoslijedu izrade crtea i sl. - u usmenoj provjeri uitelj treba imati strpljenja i ekati dok uenik odgovori, ako ima tekoa u govoru ne prekidati ga i ne sugerirati mu odgovor; postavljati pitanja na koja se moe odgovoriti sa DA ili NE (i odgovarajuim znakom, ako uenik uope ne govori); koristiti se pismenim oblicima provjere znanja, ako uenik moe pisati (rukom, pisaim strojem ili komunikatorom); koristiti se komunikacijskim tablicama na kojima uenik pokazuje odgovor; - ako uenik ima tekoa u itanju (disleksija) znanje je potrebno provjeravati usmeno, ili da mu drugi ita pitanje na koje e on odgovoriti usmeno ili pismeno; sline su metode i kod disgrafije; dislektine smetnje mogu utjecati i na provjeru znanja iz matematike, ueniku netko mora proitati problemski zadataki; - ako se radi o uenicima sa smanjenom koncentracijom, znanje petrebno provjeravati ee, u kraim vremenskim jedinicama i s malim brojem zadataka ili pitanja u jednom ispitivanju; - za uenike s perceptivnim smetnjama, potrebno ispitni materijal sroiti bez suvinih pojedinosti i davati ga zadatak po zadatak. 19

U radu s uenicima s mentalnom retardacijom valja voditi rauna o vremenu. Oni su spori, kratkotrajnog i slabijeg pamenja, labilne i fluktuirajue panje i brzo zaboravljaju. b) Saznajno prilagoavanje: - uvoenje u rad: postepeno pruanje pomoi u rjeavanju zadataka; - planiranje teksta: osvjeivanje redoslijeda putem razliitih dispozicija (slike, pitanja, rijei); - saimanje teksta: izdvajanje bitnih injenica sadraja, smanjivanje broja injenica; - semantiko pojednostavljivanje sadraja uenja: prerada sadraja u odnosu na sposobnosti uenika; - primjena shematskih prikaza: analitiko/sintetiko predoavanje sadraja na pregledan nain; c) Govorno prilagoavanje - prilagoavanje izraajnosti: boja, visina i jaina glasa, uz primjenu neverbalne komunikacije (gestu i mimiku); - prilagoavanje razgovjetnosti: govorenje u neposrednoj blizini uenika, licem u lice; - prilagoavanje razumljivosti: upotreba jasnih, razgovjetnih, jednostavnih i kraih reenica s poznatim ili objanjenim novim rijeima, ponavljanje izreenog, provjera razumijevanja sluanog putem pokazivanja, pitanja i sl., jasno i kratko postavljanje jednog po jednog pitanja, dodatno pojanjavanje izreenog; - govorno usmjeravanje panje: kao to su npr."molim vas pazite", "molim sluajte", "ovo je vano". d) Prilagoavanje zahtjeva: - zahtjevi u odnosu na samostalnost adekvatno pruanje pomoi i nadzora pri rjeavanju razliitih zadataka, izvoenju postupaka u rukovanju strojevima, alatima; - zahtjevi u odnosu na vrijeme rada: predvianje dueg vremena za rjeavanje zadataka, posebno u pismenim provjerama znanja, dati vie vremena da osmisli odgovor: - zahtjevi u odnosu na nain rada: struktuiranje zadataka davanjem konkretnih zahtjeva, pojedinano zadavanje zadataka, koritenjem tipova zadataka razliite "teine", kao npr. dvolanog izbora, mnogolanog izbora, usporeivanja i sreivanja, nadopunjavanja, dosjeanja, ee vjebanje i ponavljanje: - zahtjevi u odnosu na provjeravanje: samo usmena provjera znanja ili davanje mogunosti da ueniku netko drugi ita (disleksija), ea provjera znanja u kraim vremenskim jedinicama i s manjim brojem zadataka ili pitanja u ispitivanju;mogunost izbora odgovora-usmenim, pismenim , crteom ili praktinim putem. - zahtjevi u odnosu na timske aktivnost::precizno odrediti zadatke svakog uenika u grupi,definisati faze rada, zajedniko planiranje rada s uenikom, ee promjene aktivnosti, kada to ima smisla, dati ueniku rukovodeu ulogu u nekoj fazi rada, traiti od uenika da ponovi zadatak, a ako nije sve shvatio polako i detaljno objasniti ta traba da uradi. Svako napredovanje pohvaliti.

20

Sredstva za ostvarivanje obrazovnih ciljeva odnose se na motivaciju uenika i na primjenu odgovarajueg modela rada koji podrazumijeva oblike, metode, sredstva rada ali i sam tok asa. Tako je za sve uenike, a posebno za one koji razmiljaju na konkretnom nivou, za one koji su u fazi slabog do umjereno razvijenog pojmovnog miljenja, vano iznijeti cilj i znaaj lekcije koju predajemo jasnim, kratkim i razgovjetnim objanjenjem. Potrebno je obezbijediti pisani tekst i ili likovnu ilustraciju za usmena upustva. esto traiti od uenika da ponove upustvo za rad usmeno i u praksi kako bi bili sigurni da je uenik shvatio zahtjev za rad. U zavisnosti od uzrasta uenika, podesiti duinu usmenog izlaganja (za najmlai uzrast trajanje panje, i kod djece bez posebnih potreba), nije due od 5-10 minuta. Razumijevanje specifinih strategija poduavanja Ne zaboraviti kinesku poslovicu Ukljui me u rad pa u znati, pokai mi moda zapamtim, reci mi i sigurno u zaboraviti . Osim uobiajenih metoda rada veoma je vana metoda neposrednog praktinog rada, te primjena filmovanog i video materijala. Potrebno je istai vanost korienja neposrednog iskustva uenika, a, zatim primjena opih i specifinih nastavnih didaktikih materijala, sredstava i pomagala. Uspjeno predavanje je ono koje je interaktivno, zbog ega nam je vano stvoriti i odravati atmosferu u razredu koja e podsticati postavljanje pitanja i traenje pomoi, posebno onih uenika koji imaju posebne potrebe. PRIMJERI PRILAGOAVANJA PROGRAMA Primjer perceptivnog prilagoavanja i saimanja teksta: Uenik NN pohaa drugi razred osnovne kole i ima problema na kognitivnom nivou. Uiteljica treba da obradi nastavnu jedinicu Zanimanja ljudi. U udbeniku je to tekst od jedne stranice to je veliki zahtjev za uenika NN jer on poznaje samo velika tampana slova i teko razumije proitan krai tekst. Uenik, takoer, ima problema u govoru-ne izgovara sve glasove pa mu je govor teko razumljiv. U uvodnom dijelu asa uiteljica je vodila razgovor o zanimanju roditelja pojedinih uenika. Objasnila je svrhu i vanost poznavanja zanimanja ljudi. Zatim je pokazala didaktiki video film Zanimanja ljudi. Tekst koji je uiteljica prilagodila ueniku glasi: ZANIMANJA LJUDI BAVLJENJE ODREENIM POSLOM ZOVE SE ZANIMANJE. LUDI KOJI UE DRUGE ZOVU SE UITELJI. LJUDI KOJI PRODAJU ROBU U PRODAVNICAMA, NA PIJACI, U ROBNIM KUAMA ZOVU SE PRODAVAI ILI TRGOVCI. LJEKAR LIJEI DJECU I ODRASLE OSOBE. MEDICINSKA SESTRA POMAE LJEKARU I NJEGUJE DRUGE LJUDE. PILOT VOZI AVION I HELIKOPTER, A VOZA AUTOBUS. LJUDI KOJI IJU NAU ODJEU ZOVU SE KROJAI., A OBUU PRAVE OBUARI KUE ZIDAJU ZIDARI, A PROZORE I VRATA PRAVE STOLARI. Nakon svake reenice o zanimanju slijedila je slika koja se, uglavnom, nalazi i u udbeniku. Uiteljica je u svesci uenika zamolila roditelje da razgovaraju sa uenikom o njihovom zanimanju, ta im je potrebno za taj posao (alat, instrumenti, aparati-ove

21

pojmove je obradila na asu kao i sve rijei za koje nije sigurna da ih uenici znaju). Na asu ponavljanja je zamolila uenika da pria o zanimanjima svojih roditelja. Primjer spoznajnog prilagoavanja: U drugom razredu se od uenika trai da pismeno prepriaju priu koju su prethodni as obraivali. Uenik sa posebnim potrebama nije jo savladao sva slova i ima problema u zapamivanju sadraja i tenom govoru (blai oblik mucanja). U toku obrade uiteljica je pripremila odreene aplikacije i povezala sadraj prie sa ivotom ljudi u tom kraju to je ueniku pomoglo u razumijevanju i zapamivanju. Dok su ostali uenici pisali, uiteljica je zamolila uenika da poreda slike pratei smisao prie koju je sama priala (priu pria neto usporenijim tempom i bez suvinih rijei). Zatim je od uenika traila da pria dok reda slike, uz jasna i kratka pitanja i davajui vie vremena da pripremi odgovor. Drugi put je uiteljica, obraenu priu snimila na kasetofon, a uenik je, sa svojom obitelji, kod kue presluao priu i o tome razgovarao sa svojom sestrom i mamom. Sljedei dan je uenik priu prepriao pred cijelim razredom i bio, veoma, sretan to je teno govorio (bez zamuckivanja). Prikaz sluaja prilagoenog edukativnog programa Primjer dokumentovanja podataka od anamnestikih (osobne, obiteljske) i socioekonomskih podataka do Inicijalne procjene i vrste podrke. Podaci (sa prilagoavanjem potreba) preuzeti iz Prirunika kola po meri deteta(2004) Beograd: Institut za psihologiju Filozofskog fakulteta Ime djeteta: S.D. Razred:prvi Odjeljenje:a Kuna adresa_____________________ Telefon:

Obrazovanje majke: Zavrena specijalna osnovna kola Obrazovanje oca: Osnovna kola Status porodice: razvedena porodica Sa kim dijete ivi: majkom, sestrom, bakom, djedom i tetkom Materijalni status: redovna primanja majke i djeiji dodatak na djecu Dijagnoza: granine intelektualne sposobnosti Podaci o djetetu dobijeni od majke: Roditelji djeteta su razvedeni. Sa ocem nema nikakav kontakt. Vodeu ulogu u odgoju imaju baka i djed koji negiraju da D, ima bilo kakve smetnje. Majka je uvijek u njihovoj sjenci i koja je svjesna da djevojica teko napreduje i, koliko toliko, sarauje sa uiteljicom. Majka je zavrila specijalnu kolu i nije u mogunosti da pomogne djevojici u uenju. D. Nema svoju sobu, nema ni radni sto ili kutak za uenje. Lini podaci djeteta: Po rijeima majke D. je imala normalan razvoj. Progovorila, prohodalai uspostavila kontrolu sfintera tokom druge godine. Do etvrte godine se, povremeno, javljalo nono mokrenje. D. je fiziki uredno razvijena i dobrog zdravlja. U drugoj godini imala operaciju slijepog crijeva. Nikada nije due vrijeme odvajana od majke. Nije bila ukljuena u predkolske ustanove. Nije bila u bioskopu ili drugoj kulturnoj ustanovi

22

Pri polasku u kolu nije imala kolski pribor. D. voli crtane filmove, narodnu muziku i da se drui sa drugom djecom. Procjena medicinskog tima Testiranjem, intelektualne sposobnosti djevojice odreene kao granine. Motivacija majke za pomo ocjenjena je pozitivno, ali zbog niskih sposobnisti majke, teko ostvariva u intelektualnoj sferi. Predznanje D. ocijenjeno kao ispodprosjeno za uzrast. Panja nestalna, izraen brz zamor. Grafopercepcija sa elementima disgrafije i dislekcije. Predloeno kolovanje u redovnoj koli, uz dodatnu pomo. Procjene uitelja na osnovu iskustva u prvom polugoditu: Motivisanost za uenje u cjelini, i za pojedine predmete, procijenjena kao prosjena (ocjena 3.). Od karakteristika uenice od znaaja za uspjeno kolovanje su: radoznalost, emocionalna kontrola, prihvatanje radnih obaveza i smostalnost, ocjenjeni kao prosjeni (3), dok je panja ocijenjena kao ispodprosjena /ocjena 2). Uiteljica procjenjuje da odnos D. sa vrnjacima karakterie jednostran odnos: vrnjaci nju prihvataju, ali ne i ona njih. Procjena razvojnog statusa djeteta od strane psihologa Intelektualne sposobnosti. Procjene Vekslerovim testom sposobnosti za djecu (WISC). Postignuti rezultat D. svrstava u grupu djece graninih sposobnosti (verbalni IQ 77,manipulativni IQ 69, zbirni 71). Postignue na sub testovima verbalne skale ujednaeno. Na subtestovima manipulativnog dijela skale nizak rezultat na subtestu sastavljanje predmeta, na ostalim subtestovima ujednaen rezultat. Emocionalni status. Ponaanje infatilno. esto se povlai u sebe, ivi u nekom svom svijetu. Kada je srena ispoljava snana osjeanja. ivahna je, tri po uionici, koli i teko se kontrolie. Socijalni status. Nije omiljena u razredu. eli da se drui sa drugom djecom, ali je vrnjaci izbjegavaju. Majka smatra da se D. drui sa djecom i da ona prva podstie drugove na druenje. Pedagoke implikacije razvojnog statusa. Ponovila razred jer nije uspjela savladati ni minimum programskih zahteva pojedinih predmeta. Poslije ponavljanja razreda uspjela da naui tampana i pisana slova,da ita i rjeava najjednostavnije matemetike zadatke. Neuredna je pri pisanju, teko odrava red u pisanju, teko se snalazi u prostoru. U grafopercepciji postoje elementi disgrafije i disleksije. Voli da crta, mada su redovi neuredni i sadrajno siromani. Voli da pjeva i igra. Voli da ita. Napredovanje u itanju imalo je znaajnu motivaciju za kolu u cjelini. Teko se koncentrie na rad, pa ak i na igru. Ima perioda kada se jako trudi, ali to vremenski kratko traje. Panja je nestalna. Brzo se zamara (radi oko 10 minuta, a zatim prestaje). Ne ometa nastavu, ve jednostavno prekida aktivnost koja je zadata. Nastavla rad na podsticaj uiteljice.

23

Na osnovu polaznih elemenata o razvojnom statusu, pedagokih implikacija razvojnog statusa (pozitivnih elemenata i tekoa), napravljen je sljedei: Prilagoeni edukativni program Ime djeteta: S.D. Datum izrade plana: 30.3. 2004. god. Datum sljedee revizije: 18.05. 2004. lanovi tima za izradu PEP : uiteljica, pedagog, psiholog, defektolog, direktor i roditelj. Koordinator programa: pedagog kole Oblasti u kojima je potrebna podrka: matematika, organizacione sposobnosti, odnosi sa vrnjacima. Trenutno funkcionisanje djeteta u oblastima u kojim je potrebna podrka Matematika. D. prepoznaje brojeve. U stanju je da broji po ispravnom nizu, mada ponekad grijei. Ima tekoa u izvoenju bilo kojih raunskih radnji ak i uz pomo dodatnih nastavnih sredstava. Ne samo to ne moe da sabira i oduzima brojeve do 20, ve nije u stanju da obavlja ove operacije sa brojevima do 10. Organizacione sposobnosti. D. je veoma neuredna. Ostavlja stvari po cijeloj uionici. Radni prostor je neuredan. Nema orijentaciju u prostoru kole i esto se. gubi. Deavalo se da bude u koli, ali na nekom drugom mjestu, a ne u svom odjeljenju. esto se nalazi tamo gde ne bi trebalo (u kuhinji za vrijeme nastave, u pogrenoj uionici). Nema orijentaciju u vremenu zbog ega kasni na nastavu.. Poseban problem predstavljaju este posjete kuhinji. Jede ostatke uine druge dece.. Odnosi sa vrnjacima. Djeca nee da se igraju s njom. esto je sama za vrijeme odmora. Sa drugom djecom ne uspostavlja ni osnovnu komunikaciju. Izolovana je od vrnjaka. Cilj za sljedei vremenski period u kome je potrebna podrka: Matematika. Bie u stanju da, do kraja kolske godine, sabira i oduzima brojeve do 20 sa 70% preciznosti upotrebljavajui pomona nastavna sredstva (tapie i sl.). Organizacione sposobnosti. Bie u stanju da se na nastavi pojavi sa svom drugom djecom i da ne kasni,. Javie se svaki put uiteljici, kako bi znala gdje je ona. Odnosi sa vrnjacima. D. e, bar jednom nedeljno, provesti dio odmora od 15 min. ukljuena u aktivnosti zajedno sa barem jednim vrnjakom (a po mogunosti i sa vie drugova i drugarica). Tipovi podrke u identifikovanoj oblasti:

24

Matematika. Bie joj na raspolaganju individualna i razredna raunaljka pri svakom radu na matemetikim problemima.Uestvovae na dopunskoj nastavi Brojke i slova. U produenom boravku e raditi u vjebankama koje imaju dodatne zadatke, to ona voli. Dobijae pohvale (verbalne i simboline) za svaki uspjeno zavreni zadatak. Jedanput sedmino e igrati didaktike igre sa matematikom osnovom (domine i karte) u odjeljenju, to e organizovati uiteljica. Organizacione sposobnosti. Pod supervizijom psihologa kole,,uiteljica e inicirati pravljenje dnevnog rasporeda. Raspored e biti prikazan na crteu koji e D. sama napraviti.Na crteu e biti jasno definisano oekivano ponaanje, tj. ta, gdje i kada treba neto da se nalazi, ta treba da uradi i sl. (na primer, da se na stolu nalaze samo one knjige, sveske i pribor za taj as, da u osam sati bude ispred uionice i sl.). Podrka D. treba da bude to je mogue diskretnija. Uina e biti organizovana tako da ostaci budu odneseni u produeni boravak, umjesto da D.bjei iz uionice da bi ih jela. Sa centrom za socijalni rad obezbijediti besplatnu uinu i pomo obitelji.D. treba da zna, u svakom trenutku, ta se od nje oekuje i gdje treba da bude (zajedno sa djetetom uiteljica e napraviti dnevni plan rada). Poeljna ponaanja e biti, redovno, nagraena. Odnosi sa vrnjacima. Uiteljica e kreirati situacije u kojima e D. biti interesantna vrnjacima (dati joj glavnu ulogu u nekoj aktivnosti u uionici, na primer da bira crtane filmove za vrnjake iz odjeljenja). D. moe dobiti zaduenje da brine o igrakama za odmor, kao to su lopta ili lasti. Da bi se poboljala komunikacija sa vrnjacima uiteljica e smisliti aktivnosti u parovima,gdje e za svaku novu aktivnost biti druga djeca u paru. Pri tome treba voditi rauna da aktivnosti budu lake i zanimljive i da nemaju izraen takmiarski karakter.

Prilagoeni edukativni program za uenicu K.J. iz predmeta Engleski jezik Sadanji nivo znanja iz Eng. jezika: Uenica do sada nije uila Engleski jezik.Septembar - Slova eng. abecede (alfabet); *Pretpostavljam da e uenica u toku septembra nauiti eng. alfabet, Oktobar - igra sa slovima abecede; - vocabulary book

- Brojevi od 1 do 10; - bingo (igra sa *Uenica bi trebala u ovom mjesecu nauiti brojevima) brojati te napisati rijeima cifre od 1 do 10; - flesh cards - umbrella game25

Novembar - Osnovne boje (red, blac, white, green)

* J. bi u narednom periodu trebala imenovati (boje+brojevi); - fish cans inapisati na eng. jeziku osnovne boje; Decembar - Dani u sedmici; * J. bi u ovom mjesecu trebala nauiti izgovarati i pisati na eng. jeziku dane u sedmici Januar Februar - Ponavljanje; test. - Dijelovi tijela; * J. e u narednom periodu znati imenovati i napisati glavne dijelove tijela. - Osnovni odjevni predmeti (demper, jakna, pantalone...) * Uenica e znati osn. odj. predmete. - Pom. glagol to be (biti); - jednostavne reenice; * Smatram da e J. znati koristiti gl. to be u jednostavnim reenicama. - Osnovni kolski pribor i predmeti (torba, sveska, olovka,...); * Uenica e znati imenovati na eng. jeziku osn. k. predmete. - Ponvaljanje, test. - puzzles, word games - puzles, word games; - broken words game;

Mart

- dress me up game;

April

Maj

Juni

Predmetni nastavnik:

26

RAZDOBLJE

CILJEVI

PREDUZETE AKTIVNOSTI - uenica sjedi u blizini katedre; - po potrebi dobiva pomo vrnjaka koji sjede blizu uenice; - ima udbenik Engleski jezik koji je prilagoen njenom intelektualnom nivou

REZULTATI (TA SMO POSTIGLI) - usvojila nauila je 10 slova abecede od ukupno 26 slova; - prepoznaje veinu brojeva; - povezuje predmete i vezuje za rijei ali teze usmetno to izgovara - uenica se zna predstaviti na eng. ali veoma nerazumljivo jer uenica ima poremeaj glasa i govora.

KAKO SMO TO POSTIGLI (metode, podst.) - kroz igru; - metodu demonstracije; - m. razgovora; - m. ilustracije; - konkretnim primjerima; - pohvalama

I polugodite

- nauiti slova eng. abecede (da uenica moe spelovati svoje ime); - nauiti brojati od 1 do 10; - osposobiti uenicu da prepisuje a zatim sama vee rijei, pojmove, na eng.

- da uenica naui gl. to be kroz sva lica; II polugodite - da uz gl. to be vee jednostavne reenice, tako da se moe predstaviti.

UCENICKI DOSJE UCENIK: K.J. RAZRED: VII ODJELJENJE: a K.J. je uenica koja pohaa VII razred po prilagoenom programu iz svih predmeta izuzev vjetina. Raena 8. januara 1991. godine u Tuzli. ivi sa roditeljima i bratom u stanu u veoma povoljnim uslovima Oba roditelja imaju visoku kolsku naobrazbu. Kulturno-higijenske navike su na visokom nivou.. Do sedmog razreda uenica je pohaala Zavod za odgoj i obrazovanje osoba sa smetnjama u psihikom i tjelesnom razvoju u Tuzli Izvjetaj razrednog starjeine o prvim danima u koli Nakon roenja postavljena je dijagnoza Sy Down. U nekoliko navrata pokuano sa ukljuivanjem u redovna obdanita ali se uvijek zavravalo sa iskljuivanjem . U predkolskom dobu bila obuhvaena logopedskim vjebama i strunim tretmanom u dnevnom centru, za djecu s posebnim potrebama. 27

Na prvom asu sam traila od uenika da neverbalnom komunikacijom pokau ta najvie vole raditi. Dok su uenici pokazivali svoje kreacije, ja sam razmiljala kako u motivisati novu, do sada nepoznatu, uenicu. Kada je doao red na nju izala je pred tablu i, prolazei pored mene, apnula mi Ja u koarku, zatim pravi koarkaki dvokorak i baca, zamiljenu loptu, u ko. Nagradili smo je burnim aplauzom bravo J. Slijedi novo iznenaenje, J. se vraa i daje mi poljubac u obraz: Prihvatam njenu neposrednost i od tada se trudim da se i ja neposredno odnosim prema njoj. J. je uredna, njegovana djevojica.Nije nametnjiva i strpljivo eka svoj zadatak u grupi. Prvo rjeava zadatak sama, a ukoliko ne razumije trai pomo u grupi. Ukoliko rijei zadatak eli da ga odma prezentira podiui ruku. Kada dobije pohvalu veoma je radosna i trai da radi drugi zadatak Voli pohvale i to je veoma motivie na rad. Pomae pri raspremanju stolova, a ukoliko se neki od uenika nedolino ponaa, uz komentar da nije u redu upire prst na njega. Posluna je ako se zamoli da uradi neki zadatak ali nevoljno uradi ako bude nareeno. Nastoji da bude tana i trai da i drugi budu tani. Voli likovnu kulturu, pie uredno, polako sitnim slovima sa objanjenjem da joj sve bude napisano na jednoj strani. Zbog niza pozitivnih osobina u odjeljenju je prihvaena i stekla uvaavanje od drugih uenika. . Izvjetaj uiteljice pri upisu u trei razred uenika M.S. Uenik: M.S. Dob:10 godina Odjeljenje:a Roen:23.09. 1994. god. Razred: III (trei) kola: O Simin Han, Tuzla

M.S. je roen 1994. Godine u Tuzli I ivi u jednogeneracijskoj porodici domicilnog porijekla koja broji 4 lana. Stambene I materijalne prilike su zdovoljavajue, a higijenske I kulturne navike razvijene. Uenik ima dijagnozu umjerena mentalna retardacija.U predkolskom dobu nije pohaao predkolske ustanove ali je bio obuhvaen logopedskim tretmanom u zdravstvenim ustanovama. S. je nesamostalan, esto pokazuje veliku zavisnost od odraslih osoba u svojoj okolini. Govor mu je veoma nerazumljiv jer ne izgovara oko 15 glasova, to mu predstavlja veliku barijeru u komunikaciji sa vrnjacima. U radu s njim je potrebna dosljednost jer mu je panja kratkotrajna I motivacija povremena. te brzo odustaje od postavljenog zadatka. Na poetku kolovanja je odbijao bilo kakav kontakt sa nepoznatim osobama i nije htio ui u razred 20 dana poetkom nastave. U toku prvog I drugog razreda mama je bila obavezna da sjedi u razredu, to se nastavilo i poetkom ove kolske godine. Jedan od prioriteta rada ove godine e biti osamostaljivanje I razvoj samopotovanja. Danas ravnopravno uestvuje u veini aktivnosti u razredu. Prilagoeni edukacijski program za uenika N.N. Uenik: N.N. Dob:10 godina Odjeljenje:a Roen: x.x.xxxx Razred: III (trei) kola xxxxxx

28

PREDMET: Bosanski, Hrvatski i Srpski jezik i knjievnostPodruje/Godinji ciljevi I kratkoroni instrukcijski ciljevi

Sadanji nivo uspjehaS. moe sluati itanje prie, ne eli uestvovati u analizi djela ali rado kroz pripremljene ilustracije prati tok dogaaja, uoava likove I njihove osobine.

ProceduraPosebno prilagoditi analizu teksta, poeti sa slikovnim prikazom prie I lika, te postepeno zahtijevati da sam pokua prepriati ta je uo, vidio, e koga je upoznao te dali mu se postupci tog lika dopadaju ili ne. - Koristiti metode koje doprinose usvajanju itanja I pisanja kao to su metoda prirodnih glasova, fonomimika metoda, fonetika metoda, glasovno analitikosintetika metoda, metoda globalnog itanja I sl. - Stalna vjeba s logopedom - slikovno prikazivanje rijei, iskoristiti na postepeno uvezivanje u proste, a potom I prosto-proirene reenice. - itati kratke tekstove (po potrebi saete due tekstove), koje e moi razumjeti I sa uspjehom prepriati. - to ee pisanje po diktatu - prepisivanje njemu zanimljivih pria (iz slikovnice).

Postignua

S. zna sva tampana velika slova, ita sa razumijevanjem proitanog ali ima jake jezike tekoe koje ne dozvoljavaju da ga okolina razumije.

S. zna pisati ali je veoma lijen I teko ga je pridobiti na saradnju.

S. odgovara jedino na poticaj I stalnu angaovanost nastavnika ili majke. Uspjeno radi posebno pripremljene nastavne listie.

S. za sada u ovim oblastima ne moe nita samostalno raditi iako odgovara na poticaje tipa ta sada treba uradit (veliko slovo, taka..)

Gramatike vjebe za sad raditi samo usmeno uz jasno definisanja pitanja. - raditi vjebe u kojima e S. vriti povezivanje sliica tipa:ko ta radi, kakav je ko, ije je to. - Motivirati ga da razgovara o doivljajima u koli I van nje, o aktuelnim zbivanjima I doivljajima poslije posmatranja pojava ili dogaaja, prianje pria, bajki, ala, prepriavanje TV emisija - Organizovati aktivnosti u kojima e S. mimikom, gestama, rijeima improvizirati neku situaciju. - stalno ga poticati na razgovor o njemu drugim djeijim emisijama sa teitem na likove, njihove postupke kao I na nihov vlastiti stav preme tim likovima, njihovim postupcima

29

Izvjestaj o postignuu u uenju za ucenika N.N. za prvo polugodiste UENICKI DOSJE UENIK: N.N. RAZRED: III ODJELJENJE: a Na kraju prvog polugodita , treeg razreda, pokazao slijedei uspjeh: N.N. prati nastavu po prilagoenom individualnom edukacijskom programu. S obzirom na postavljene zadatke N.N. je solidno savladao poznavanje svih tampanih slova, itanje velikih tampanih slova kao i pisanje u obliku diktata i pismene vjebe. U slijedeem periodu panju treba usmjeriti na njegovo usmeno izraavanje. U ovoj oblasti je u ovoj kolskoj godini imao znaajnog napretka. Savladao je brojnost skupa, ovladao itanjem i pisanjem brojeva do deset, ovladao pojmovima vie-manje, sabiranje-oduzimanje. U narednom periodu panju bi trebalo usmjeriti samostalnom radu unutar ovladanih pojmova. N.N. prati nastavu, u oblasti prirode i drutva, uestvuje u radu ali ne eli reprodukovati naueno ukoliko to nije iznueno od njega. U narednom peridou treba mu davati vie prilike da u spontanom razgovoru kae to vie onoga to je nauio u okviru redovnog programa. Rado uestvuje u svim aktivnostima razreda, uspijeva reprodukovati naueno te se moe rei da u potpunosti prati predvieni program rada. U oblasti likovne kulture N. pokazuje veliki napredak. Sada je u stanju da prati liniju, boji unutar nje, pravilno koristi boje. U narednom periodu treba raditi na tome da samostalno uradi crte po zadanoj temi. Rado uestvuje u svim aktivnostima nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja, naroito onim koje su vezane za rad s loptom. U predhodnom periodu je dolo do velikog pomaka. Sada koordinirano baca i hvata loptu, odbacuje je reketom, pogaa cilj. U narednom periodu je za oekivati da se potpuno ukljui u rad tjelesnog odgoja. Treba napomenuti da je u poetku svog kolovanja bio nesamostalan i nastavu pratio samo zu majino prisustvo, imao problema u adaptaciji i nerado prihvatao nepoznate ljude i prostore. U skorije vrijeme je poeo slobodnije da komunicira tako da se moe rei da polako prevazilazi taj problem i da samoinicijativno pokree komunikaciju sa skoro svim osobama koje sree u radnom prostoru/koli to ukazuje na injenicu da je prisustvo vrnjaka imalo velikog znaaja na njegov proces socijalizacije. Za oekivati je da e u narednom periodu sve ee prihvatiti obaveze te da e uskoro ravnopravno uestvovati u radu sa svoim vrnjacima, a u okviru svojim mogunosti. Opti uspjeh uenika je - odlian.

30

Primjer pripreme za as iz predmeta Bosanski, Hrvatski i Srpski jezik i knjievnost za uenika N.N. Nastavni predmet: Bosanski, Hrvatski i Srpski jezik i knjievnost Razred: III (trei) Nastavna jedinica: Reenica Tip asa: Utvrivanje Nastavne metode: verbalno-tekstualne, demonstrativne Oblici nastavnog rada: frontalni, individualni i grupni Ciljevi nastavnog sata: *obrazovni-utvrivanje usvojenog znanja i primjena na nove primjere i nepoznate situacije *odgojni-razvijanje navika za samostalnost i grupni rad, odgovornost za rad, tanost, preciznost, urednost, sistematinost i konciznost u usmenom i pismenom izraavanju *funkcionalni-razvijanje miljenja i logikog zakljuivanja, kreativnost, upornost i istrajnost u radu Tok asa Uvodni dio asa

S djecom uraditi njima ve poznatu igru pantomime; nekoliko uenika izae i dogovori se o tome ta e odglumiti dok ostali uenici koji su ostali u uionici napiu njihova imena na tabli. N. e biti u grupi uenika koji glume). Glumci odglume zamiljenu radnju, djeca pogaaju te pored odgovarajueg imena dopiu radnju. Tako dobijemo nekoliko reenica, a potom ponovimo ta je reenica i koji su njeni osnovni dijelovi - Glavni dio asa Rad u grupi: 1. Dopisi subjekte Dopii subjekte: _____________________ _____________________ _____________________ _____________________ _____________________ _____________________ mijaue. juri. pliva. uta loptu. nosi eir. posmatra.

N.N.. pie rijei pored sliice (nastavni listi br. 1)

31

2. Povei subjekte i predikate. Dobit e reenice

N.N.. ima nastavni listi broj 2. (radi prvi zadatak) 3. Sastavi proste reenice u kojima e subjekti biti rijei djeak, ptica, zima N.N.radi drugi zadatak nastavnog listia broj 2.

4. Napii prostim reenicama ta vidi na slici:

32

N.N. ima nastavni listi broj 3. Slijedi prezentacija rada grupe, N.N.. uestvuje u prezentaciji onim dijelovima zadatka kojeg je imao na svojim nastavnim listiima. -Zavrni dio asa Individualni rad uenika-nastavni listi broj 45. (Nastavni listovi zu itanku-Z. Hubijar) N.N. radi samo prvi zadatak.

PITANJE ZA UESNIKE 1. Kako procjenjujete nivo uenikovog ovladavanje gradivom i podruje najbliih mogunosti za uenje i razvoj? 2. Kako procijeniti strategije uenja, nastavne metode i organizaciju razreda? 3. U odnosu na datu ( korsitei tebele na stranicama 39 i 40) i na upuenu lireturu, sainite prilagoeni program iz svih predemta u odnosu na konkretno dijete

33

LITERATURA KOJA SADRI PODATKE Preporuujemo: 1. Hrnjica S (2004) kola po meri deteta. Beograd: Institut za psihologiju Filozofskog fakulteta 2. Grupa autora OSimin Han Put ka inkluzivnoj koli .Prvi model-iskustvo iz prakse.(2005) Tuzla: Osnovna kola Simin Han 3. Ivani i Stani Z (1997) Planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog rada za uenike usporenog kognitivnog razvoja u redovnoj osnovnoj koli. 4. Ivani (1996) Didaktiko-metodiki aspekti u radu s uenicima s posebnim potrebama. U: Odgoj i osnovno kolovanje djece s tekoama u razvoju 5. Stani Z i Ivani (1999) Nastavnik, imbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju uenika usporenog kognitivnog razvoja. Rijeka: Filozofski fakultet, str. 469-482 6. Vici M i Levandovski D (1984) Specifini metodiki aspekti odgojnoobrazovnog rada s mentalno retardiranom djecom. U: Odgojno-obrazovna integracija djece s tekoama u razvoju. Zagreb: Savez drutava defektologa Hrvatske, str. 41-49

34

PRAENJE I OCJENJIVANJE NAPRETKA UENIKANIJE NITA POSEBNO BITI BOLJI OD DRUGIH. ISTINSKA POSEBNOST JE PREVAZII SEBE. Uenici

ta elimo postii? CILJEVI ISHODI

Kako emo znati da smo to postigli?PRAENJE OCJENJIVANJE DOKUMENTOVANJE

Koji su koraci u tom procesu? ZADACI

Koje metode/oblike /strategije emo koristiti? NASTAVNI PROCES

Provjeravanje uenika tokom nastavnog procesa, u ostvarivanju zadataka nastavnog predmeta ili podruja, pretpostavlja uoavanje, utvrivanje i vrednovanje uenikovih postignua (uspjeha, neuspjeha), razine usvojenosti znanja, vjetina i navika, sudjelovanja prilikom procesa uenja steenih sposobnosti i vjetina u primjeni nauenog u svakodnevnim situacijama. Naini i oblici provjeravanja moraju biti primjereni ueniku i njegovim specifinostima, djelovati afirmativno i poticajno na uenike, kako bi kvalitetno iskoristili ouvane sposobnosti i razvili nove. Moraju se ostvariti tako da djeluju i na razvoj sposobnosti samoocjenjivanja. Praenje i ocjenjivanje uenikovih znanja i nauenih vjetina u funkciji je procjenjivanja primjerenosti prilagoenog programa s obzirom na objektivne i subjektivne okolnosti uenika i zadovoljavanje njegovih specifinih potreba. Praenje i ocjenjivanmje napredka uenika iz nastavnih predmeta je stalan i sastavni dio odgojno-obrazovnog postupka koji ima vie funkcija: 35

- praenja, koje se odnosi na sve korake odgojno-obrazovnog rada:obradu novog gradiva, uvjebavanje, ponavljanje i provjeravanje; - provjeravanje nauenog provodi se:usmeno i pismeno, individualno i grupno uz prilagoavanje zahtjeva sposobnostima uenika - naini i oblici provjeravanja trebaju motivaciono djelovati na uenike. Na odabranim sadrajima uenici bi trebali stjecati funkcionalna znanja i razvijati sposobnost samoocjenjivanja; - ocjenjivanje treba biti opisno i brojano (od 1-5) u odnosu na nivo steenog znanja unutar pojedinog nastavnog predmeta. (znanje prisjeanja, prepoznavanja, reprodukcije, operativnosti i kreativnosti); Ocjena treba: -da bude objektivna i pouzdana mjera napredovanja uenika u savladavanju nastavnog plana i programa (i u sluaju prilagoenog programa); -da uenike obavjetava redovno o postignuu; -da podstie na aktivan odnos prema nastavnim i drugim oblicima obrazovnoodgojnog rada i uenja; -da je pokazatelj efikasnosti rada nastavnika i kole.

SVRHA OCJENJIVANJA

Razumiju svrhu uenja Imaju jasnu povratnu informaciju o svom napredovanju Postaju svjesni svoga znanja i stiu kontrolu nad procesom uenja Znaju da postave sopstvene ciljeve Postaju samostalni u procesu uenja

Prate napredovanje svih uenika u odnosu na postavljene ciljeve Efikasnije usmjeravaju svoje poduavanje Odreuju kojim uenicima je potrebna i kakva podrka

Prate postignua u obrazovanju Prate uspjenost u postizanju ciljeva Planiraju proces promjena i unapreivanja

v

- finalna procjena treba se temeljiti na kontinuiranom praenju napredovanja uenika, a moe se iskazati u obliku izvjetaja po pojedinim obrazovnim razdobljima; - na osnovu izvjetaja dolazi do izmjene i dopune prilagoavanja programa, odnosno, u sluaju uspjenosti donosi se zakljuak da vie nije potrebno programe prilagoavati. Pojedina vrsta tekoe koju uenik ima ( koja zahtijeva podrku), i njihove posljedice na psihofiziki razvoj nalau i odreene naine primjene praenja, provjeravanja, ispitivanja i ocjenjivanja, prvenstveno, uzimajui u obzir intelektualne (mentalne) sposobnosti i mogunosti uenika i mogui nain komuniciranja -

36

izraavanja (usmeno, pismeno, gestom, praktinom radom i sl.), usko je vezan s prilagoenim programom. O praenju uenika vodi se odreena dokumentacija i evidencija o cijelom toku odgojno-obrazovnog (rehabilitaciojskog) procesa. Najee je to dosije uenika, u sklopu kojeg se, uz ostalu evidenciju (zapisi, biljeke o zapaanju,crtei, fotografije, audio i video zapisi, kontrolne liste, razvojne skale, testovi), pravi izvjetaj na kraju kolske godine ili, po potrebi, ee u toku godine.

ZADATAK 1. U obliku eseja osvrnite se na citat Nije nita posebno biti bolji od drugih. Istinska posebnost je prevazii sebe., koji su dali uenici jedne srednje kole. ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ 2. Navedite vae iskustvo kada se upjenost u uenju nije pokazalo kao mjerilo uspjenosti u profesionalnom postignuu! ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________

Literatura 1. Bognar L i Matijevi M (1993) Didaktika. Zagreb: kolska knjiga Hrvatskom kongresu djeije i adolescentne psihijatrije, Zagreb, 22-24 svibanj. Stani Z i Ivani ( 2005) Podrka edukacijskoj uspjenosti uenika s posebnim obrazovnim potrebama. Prirunik seminara Inkluzivna kola Brko: Udruenje Inkluzija 2. Suzi N i Tunji V (2001) kolsko postignue i aspiracije roditelja. Pedagoka stvarnost 1-2, 28-44

37

PRILOZI: 1. Lista Prilagoeni edukativni program 2. Tabele za prilagoavanje nastavnog programa

38

INDIVIDUALNI PRILAGOENI EDUKATIVNI PROGRAM Osnovna kola: _______________________________________________________ Prezime i ime uenika:______________________________datum roenja________ Razred.________________ odjeljenje:________________ 1. Identifikacione posebne potrebe djeteta ( kognitivne, konativne, emocionalne i socijalne) _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ 2. Postojei nivo razvoja i postignua uenika: _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ 3. Godinji ciljevi odgoja i obrazovanja _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ 4. Kratkoroni ciljevi

39

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

5. Slube koje treba ukljuiti _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

6. Kriteriji i procedure praenja i napredovanja _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

7. Program aktivnosti u porodici i zajednici _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

40

PRILAGOAVANJE NASTAVNOG PROGRAMA Bosanski, Hrvatski i Srpski jezik i knjievnost Prezime i ime uenika Sadraji koje treba usvojiti Vreme nski okvir Dugoroni ciljevi i zadaci Kratkoroni ciljevi i zadaci Didaktiko metodiki oblici rada Sredstva rada i didaktiki materijal Podsticaji i najprikladnji izvori znanja

Razred: Prezime i ime nastavnika

Struni tim za izradu P.E.P. 1. 2. 3. 4. Napomene i preporuke

41

42