PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA U CRNOJ GORIbroj 2 jun-decembar 2013. godine / elektronsko izdanje ISSN 1800-9158 / www.zavodzaskolstvo.gov.me

ISS

N 18

00

-83

3X

12

AKTIVNOSTI KPR-a

O PROGRAMIMA OBUKE

ISKUSTVA IZ ŠKOLAI VRTIĆA

IZ UGLA DIREKTORA

MEĐUNARODNI SKUPOVI

I SARADNJA SA DRUGIM

ORGANIZACIJAMA

ISKUSTVA DRUGIH

BLIC INFO

SadržajPofesionalni

razvoj nastavnikau Crnoj Gori

broj 12jun - decembar 2013.

Urednica:Dr Dušanka Popović

Redakcija:dr Dušanka Popovićmr Ljiljana Subotić

dr Snežana GrbovićVidosava Kašćelan

Nađa Luteršekmr Nataša Gazivoda

Željko KoraćNataša Perić

Dizajn i pripreama za štampu:

Dragiša Gile ĆalovGrafo Crna Gora

Štampa:Grafo Crna Gora

ZAVOD ZA ŠKOLSTVO

PodgoricaVaka Đurovića b.b.

020 408 931020 408 913020 408 938020 408 930020 408 941

TivatUl. L. Tomanovića 2

032 670 100

Bijelo PoljeObala b.b.

050 432 870

NikšićUl. Karađorđeva br. 4

040 212 552

www.zzs.gov.me

od 4 do 14 str.

od 20 do 25 str.

26 str.

od 27 do 35 str.

od 41 do 43 str.od 36 do 40 str.

od 15 do 19 str.

Profesionalni razvoj nastavnika uslov je za uvođenje promjena u obrazovni sistem i njegovo unapređe-

nje. Takva uloga kontinuiranog profesionalnog razvoja nastavnika posebno dolazi do izražaja u vremenu br-zog tehnološkog napretka i brzih promjena u nauci i društvu. Naime, aktuelne vještine i znanja učenicima može prenijeti samo onaj nastavnik koji stalno radi na ličnom usavršavanju i napretku. Zato nastojimo da, u okviru naših mogućnosti, podstaknemo i podržimo profesionalni razvoj nastavnika u našoj zemlji.

I u ovom broju predstavljamo vam aktivnosti ko-je smo planirali i realizovali shodno sredstvima kojima raspolažemo, nastojeći pri tome da odgovorimo na vaše potrebe utvrđene kroz istraživanja i evaluaciju nastavne prakse. Ponudili smo i organizovali programe obuke i forume za nastavnike svih struka i za sve nivoe obrazovanja koji su u našoj nadležnosti. Kontinuirano podržavamo vaše učešće u međunarodnim programi-ma obuke Savjeta Evrope. Možemo konstatovati da je, zahvaljujući tome, značajan broj naših nastavnika imao priliku da sarađuje sa kolegama iz drugih zemalja i da se afirmiše i van naše zemlje.

Crnogorski sistem profesionalnog razvoja nastav-nika je, na poziv eksperata iz ove oblasti, tokom 2013. godine više puta predstavljen u regionu i šire kao mo-deran i funkcionalan sistem (Sarajevo, Beograd, Liver-pul). U drugoj polovini godine sistem je predstavljen na svjetskoj konferenciji o obrazovanju u Tel Avivu, u Izra-elu. Poziv da predstavimo način organizacije priprav-ničkog staža nastavnika pripravnika i proces mentor-stva, na seminaru Obrazovanje i profesionalni razvoj nastavnika na Zapadnom Balkanu u novembru 2013. godine, dobili smo od Evropske komisije. Ovaj segment sistema izabran je zato što je samo u našem sistemu, u regionu, osmišljena i pružena podrška nastavnicima menotrima (Program rada menotora sa nastavnikom pripravnikom, Priručnik za mentorstvo, program obuke za mentore).

I u ovom broju predstavljamo novu grupu nastav-nika ‒ nosilaca viših zvanja. Predstavljamo, takođe, na-stojanja vaših kolega da u okviru svojih škola i vrtića pokrenu i održe aktivnosti profesionalnog razvoja, i, nadasve – učine ih korisnim i sebi i učenicima. Zatim, pogled direktora na ove aktivnosti u školi, iskustva iz regiona, kao i analize koje su uradili ekspreti Evropske komisije kada je u pitanju inicijalno obrazovanje i pro-fesionalni razvoj nastavnika i njihov uticaj na podstica-nje i razvoj čitanja kao jedne od krucijalnih vještina za cjeloživotno učenje.

Saradnja sa vama, kao i savjetovanja koja orga-nizujemo pokazuju da, u skladu sa planom profesio-nalnog razvoja, organizujete različite događaje u vašim vrtićima i školama. Kako su takva iskustva posebno dragocjena, pozivamo vas da ih, putem našeg časopi-sa, razmjenjujete sa svojim kolegama.

Dr Dušanka Popović,voditeljka Odsjeka za KPR

Poštovane kolegi ni ce i kolege,

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

4

Programi su dio obuke planirane za kalendarsku 2013. godinu. Izbor programa izvršen je u skladu sa iskazanim potrebama nastavnika, rezulatima eksterne i interne evaluacije škola i međuna-

rodnog PISA projekta. Takođe, u skladu sa iznosom sredstava opredijeljenim za ovu oblast. Tokom navedenog perioda realizovani su i programi obuke koje organizuju i podržavaju druge organizacije u sklopu različitih projekata ili u saradnji sa Zavodom za školstvo.

REALIZACIJA PROGRAMA OBUKE I FORUMA ZA NASTAVNIKE ZA 2013. GODINU

AKTIVNOSTI KPR-a

Program obuke

Modul

Kompetencije nastavnika u reformisanoj gimnaziji

Kultura ljudskih prava

Primjena Baterije testova sa metodologijom praćenja fizičkog (tjelesnog) razvoja i fizičkih sposobnosti učenika u Crnoj Gori

Dodatna nastava iz matematike u drugom ciklusu osnovne škole

Uključivanje RE djece u predškolsko obrazovanje

Kooperativno učenje (podrška PRNŠ-u)

Novi pristup obuci nastavnika biologije u osnovnoj školi po sistemu „IBSME“

Procjenjivanje i ocjenjivanje u nastavi(podrška PRNŠ-u, srednje stručne škole)

Kreativnost učitelja u nastavi matematike

Nastava jezika i književnosti u II i III ciklusu osnovne škole

Razvoj kritičkog mišljenja (RWCT) (podrška PRNŠ-u)

Istraživački metod u nastavi fizike u osnovnoj školi

Akciono istraživanje

Interkativna obuka – program za trenereUKUPNO

UKUPNO

Vaspitač u osnovnoj školi

Zakonodavstvo i administracija

Razvoj kritičkog mišljenja (RWCT) (srednje stručne škole)

Planiranje, programiranje, organizovanje i praćenje rada vaspitno-obrazovne ustanove

Motivacija u nastavi geografije

Nastava i učenje

Obezbjeđivanje kvaliteta rada škole

Upravljanje ljudskim resursima

Saradnja direktora sa roditeljima, školskim odborom, lokalnom i širom zajednicom

Oprema, pribor, pomagala i ostale specifičnosti u ostvarivanju vaspitanja i obrazovanja djece sa smetnjama u tjelesnom razvoju

Broj učesnika

Broj učesnika

142

44

23

30

19

34

39

76

39

102

66

27

30

13860

20

57

16

69

19

17

20

20

19

20

33

Broj seminara

Broj seminara

6

2

1

1

1

1

1

2

1

3

2

1

1

131

6

2

1

3

1

1

1

1

1

1

1

Tabela 1: Realizovani programi obuke, broj učesnika i broj seminara u organizaciji Zavoda za školstvo (2013)

Tabela 2: Program obuke direktora vaspitno-obrazovnih institucija (2013)

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

5

Tabela 3: Realizovani forumi za nastavnike, broj učesnika i broj seminara (2013)

Tabela 4: Realizovani programi obuke i forumi, broj učesnika i broj seminara/foruma u organizaciji drugih institucija (2013):

Predmet i tema foruma

Forumi za profesore crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti: Pristup djelu Iva Andrića u osnovnoj školi; Udžbenik u nastavi jezika i književnostiForum za profesore hemije: Eksperiment u nastavi

Forum za profesore matematike: Analiza rezultata ispita iz matematike u gimnazijama i stručnim školama (gimnazija)

Forum za učitelje: Ekskurzije i izleti u nastavi prirode i društvaForum za profesore matematike: Pisa testiranje – formiranje testova i primjeri zadataka (osnovna škola)

Forum za profesore geografije: Elementarne nepogode i nastava geografije

Forum za profesore matematike: Nastava matematike i ICT

Forum za profesore informatike: Implementacija predmetnog programa – teorijsko praktični aspekti

Forum za profesore italijanskog: Nastava gramatike u komunikativnoj nastavi italijanskog jezika

UKUPNO

Broj učesnika

40

21

18

42

18

18

18

33

33

172

Broj seminara

1

1

1

1

1

1

1

1

1

7

Program Broj učesnika Broj seminara

Senzorna integracija djece u preškolskim i školskim ustanovama (JU Centar „1. jun“, Podgorica, JU Resursni centar za djecu i mlade „Podgorica“) 36 2

Upotreba pitanja u nastavi (OŠ „Meksiko“, Bar JU Srednja poljoprivredna škola, Bar) 51 2

Procjenjivanje i ocjenjivanje u nastavi (JU Srednja stručna škola, Pljevlja) 18 1

Obrazovanje u vanrednim situacijama (UNICEF) 198 10 (dva dana)

Techniques for teaching young learners (Britanski savjet) 39 1

Nastava moderne istorije jugoistočne Evrope 43 2

Akciono straživanje (Britanski savjet) 30 1 (tri dana)

Propusnica za demokratiju – podrška nastavnicima u pripremi učenika za aktivno građanstvo (Savjet Evrope) 21 1

Istraživanje humanitarnog prava (OEBS, Kancelarija u Podgorici) 15 1

Program stručnog usavršavanja nastavnika za implemetaciju sadržaja održivog razvoja (REC) 75 3

Obrazovanje za društvenu pravdu ‒ protiv streotipa i predrasuda (program za odrasle) (Romski obrazovni fond) 32 1 (šest dana)

Obrazovanje za društvenu pravdu – kurikulum (Romski obrazovni fond) 32 (isti učesnici) 1 (tri dana)

UKUPNO 558 26

FORUMI za profesore engleskog jezika (Britanski savjet) Broj učesnika Broj foruma

The Speaking Skill: Teaching, Testing and Tips 34 1

Effective classroom management 47 1

The Power of Project-based Learning 32 1

Learn to Write … Write to Learn 19 1

Learning Styles 29 1

Reflective Practice 25 1

Grammar 24 1

Process Writing 23 1

UKUPNO 233 8

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

6

Forum za profesore crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti: Udžbe-nik u nastavi jezika i književnosti. ‒ U Zavodu za školstvo je 16. decembra 2013. godine realizovan forum za profesore crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti u osnovnim školama na temu Udžbenik u nastavi jezika i književnosti. Uvodno izlaganje imala je prof. Nađa Dur-ković, urednica u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva. Izlaganje se odnosilo na opštu teoriju udžbenika kao žanra, kratku istoriju udžbenika u Crnoj Gori, podatke na koje treba obratiti pažnju u impresumu udžbenika, informaciju o značaju pitanja u udžbeniku kao i na kratka uputstva za procjenu kvaliteta udžbenika. Između ostalih, razmatrana su pitanja: Šta udžbenik jeste, a šta nije? Koja su to svojstva dobrog udžbenika? Koje je mjesto udžbeničkog kompleta u savremenoj nastavi?

U radu foruma učestvovala su 52 profesora iz čitave Crne Gore. Oni su se aktivno uključili u rad iznoseći svoja iskustva u korišćenju udžbenika u procesu podučavanja i učenja učenika. Saopštili su ono što smatraju posebno dobrim u aktuelnim udžbenicima, ali i ono što oni prepoznaju kao nedo-statke. Takođe, dali su svoje prijedloge i preporuke za unapređenje kvaliteta udžbenika.

Primjere dobre prakse u korišćenju udžbenika predstavile su profesorice Tanja Vujačić iz Druge osnovna škola iz Budve i Svetlana Drašković iz OŠ „Mileva Lajović Lalatović“ iz Nikšića.

Veliko interesovanje nastavnika za forume potvrdilo je naše pretpostavke da je dobro što smo osmislili ak-tivnost profesionalnog razvoja u okviru koje smo dali više prostora nastavnicima: da razmjenjuju svoja iskustva, prezentuju primjere dobre prakse iz svojih učionica i diskutuju o njima, te promišljaju o sopstvenom profesional-nom razvoju.

Podsjećamo da je struktura svih foruma u 2013. godini izgledala ovako: 1) Uvod u temu foruma, 2) Okrugli sto na temu foruma, 2) Primjeri dobre prakse iz učionice i 4) Profesionalni razvoj nastavnika.

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

7

SAVJETOVANJA ZA PRNŠ/V KOORDINATORE I ČLANOVE TIMOVA

Savjetovanja za PRNŠ/V timove realizovana u 2013. godini (osnovne škole)

Mjesto Datum realizacije Škole/predškolske ustanove

1. Podgorica 23. april 2013. OŠ „Milan Vukotić“, OŠ „Mahmut Lekić“ , OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“ i OŠ „Savo Kažić“

2. Bar 24. maj 2013. OŠ „Blažo Jokov Orlandić“, OŠ „Anto Đedović“, OŠ „Mrkojevići“, OŠ „Bratstvo-jedinstvo“ i OŠ „Maršal Tito“

3. Nikšić 15. maj 2013.OŠ „Janko Mićunović“, OŠ „Olga Golović“ Nikšić, OŠ „Jagoš Kontić“, OŠ „Jovan Gnjatović“, OŠ „Jovan Draganić“, OŠ „Bogdan Kotlica“, OŠ „Bajo Pivljanin“, OŠ „Janko Bjelica“

4. Nikšić 16. maj 2013.OŠ „Dušan Bojović“, OŠ „Luka Simonović“, OŠ „Milija Nikčević“, Obrazovni centar Plužine, OŠ „Bećko Jovović“, OŠ „Branko Višnjić“, OŠ „Rade Perović“, OŠ „Dragan Kovačević“

5. Risan 7. jun 2013.OŠ „Dašo Pavičić“, OŠ „Milan Vuković“, OŠ „Ilija Kišić“, OŠ „Orjenski bataljon“, OŠ „Veljko Drobnjaković, OŠ „Savo Ilić'', OŠ „Njegoš'' Kotor, OŠ „Ivo Visin“, OŠ „Braća Bulajić“ i OŠ „Pavle Kovačević“

6. Budva 10. jun 2013. OŠ „Stefan Mitrov Ljubiša“, OŠ „Druga osnovna škola“, OŠ „Drago Milović'', OŠ „Lovćenski partizanski odred“ i OŠ „Njegoš“

7. Bijelo Polje 23. jun 2013. OŠ „Marko Miljanov“, OŠ „Risto Ratković“, OŠ „Vladislav Sl.

Ribnikar“,OŠ „Pavle Žižić“, OŠ „9.maj“

8. Berane 24. jun 2013. OŠ „Radomir Mitrović“, OŠ „Vuk Karadžić“, JPU „Radmila Nedić“

9. Žabljak 8. oktobar 2013.OŠ „Dušan Obradović“, OŠ „Salko Aljković“, OŠ „Boško Buha“, OŠ „Ristan Pavlović“, OŠ „Jovan Ćorović“, Obrazovni centar Šavnik, JPU „Bajka“

10. Podgorica 18. oktobar 2013.

OŠ „Vuk Karadžić“, OŠ „Pavle Rovinski“, OŠ „Štampar Makarije“, OŠ „Savo Pejanović“, OŠ „Vladimir Nazor“, OŠ „Zarija Vujošević“, OŠ „Boško Radulović“, OŠ „18. oktobar“, OŠ „Jovan Tomašević“, OŠ „Ratko Žarić“, OŠ „Mileva Lajović Lalatović“, OŠ „Jugoslavija“, OŠ „Srbija“, OŠ „Meksiko“

11. Andrijevica 15. oktobar 2013. OŠ „Bajo Jojić“ ( i vrtić u sklopu škole), OŠ „Petar Dedović“

12. Ulcinj 11. oktobar 2013. OŠ „Boško Strugar“, OŠ „Mark Nuculović“, OŠ „Kekec“

13. Podgorica 6. novembar 2013.JPU „Vukosava Ivanović-Mašanović“, JPU „Zagorka Ivanović“, JPU „Ljubica Popović“, JPU „Đina Vrbica“, JPU „Solidarnost“, JPU „Jevrosima Jevra Rabrenović“, JPU „Sestre Radović“

14. Rožaje 10. novembar 2013. OŠ „Bratstvo-jedinstvo“, OŠ „25.maj“, OŠ „Mustafa Pećanin“

15. Kolašin 7. novembar 2013.OŠ „Milovan Rakočević“, OŠ „Međuriječje“ OŠ „Mojsije Stefanović“, OŠ „Šćepan Đukić“, OŠ „Aleksa Đilas-Bećo“, Mojkovac, OŠ“Radomir Rakočević“ Prošćenje, OŠ „Radosav Vešović“, OŠ „Vojin Čepić“

16. Nikšić 12. decembar 2013.

OŠ „Radoje Čizmović“, OŠ „Braća Ribar“, OŠ „Milosav Koljenšić“, OŠ „Dušan Đukanović“, OŠ „Dobrislav Đ. Perunović“, OŠ „Ivan Vušović“, JPU „Dragan Kovačević“, JPU „Irena Radević“

17. Tivat 18. decembar 2013.

JPU „Bambi“, JPU „Naša radost“, JPU „Radost“, JPU „Ljubica Jovanović-Maše“

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

8

Savjetovanja za PRNŠ timove realizovana u 2013. godini (gimnazije)

Mjesto Datum realizacije Škole/predškolske ustanove

1. Podgorica 20. septembar 2013. Gimnazija „Slobodan Škerović“, Gimnazija Cetinje, Gimnazija „25. maj“ Tuzi, Gimnazija „Petar I Petrović – Njegoš“ Danilovgrad

2. Kotor 17. oktobar 2013. Gimnazija Kotor, SMŠ „Ivan G. Kovačić“ Herceg Novi, SMŠ „Mladost“ Tivat, SMŠ „Danilo Kiš“ Budva

3. Berane 25. oktobar 2013.Gimnazija „Panto Mališić“ Berane, Gimnazija „Miloje Dobrašinović“ Bijelo Polje, Gimnazija „30. septembar“ Rožaje, SMŠ Andrijevica, SMŠ „Bećo Bašić“ Plav, SMŠ „Vuksan Đukić“ Mojkovac; SMŠ „Braća Selić“ Kolašin, Gimnazija „Tanasije Pejatović“ Pljevlja

4. Bar 29. novembar 2013. Gimnazija „Niko Rolović“ Bar, SMŠ „Bratstvo – jedinstvo“ Ulcinj

5. Nikšić 6. decembar 2013. Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić, Obrazovni centar Plužine, SMŠ „17. septembar“ Žabljak

Savjetovanja smo osmislili i postavili kao dio po-drške profesionalnom razvoju koji se odvija u školama i vrtićima od strane Zavoda za školstvo. Nacionalni ko-ordinatori za PRNŠ/V, savjetnici u Odsjeku za KPR, or-ganizuju savjetovanja sa ciljem unapređenja aktivnosti profesionalnog razvoja u samoj obrazovnoj ustanovi. Teme savjetovanja najčešće su aktuelna dešavanja u ovoj oblasti kod nas, u okruženju i šire, kao i unapre-đenja sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Cr-noj Gori. Tokom 2013. godine, u saradnji sa Britanskim savjetom, prilagodili smo razvojne faze u karijeri na-stavnika i unaprijedili pojedine formulare namijenjene planiranju i praćenju realizaciije profesionalnog razvoja u školi/vrtiću. Te aktivnosti su detaljno predstavljene i pojašnjene nastavicima tokom više savjetovanja i pre-zentacija. Predstavljamo sadržaj dva savjetovanja rea-lizovana u Podgorici.

Savjetovanje za PRNŠ koordinatore i članove ti-mova iz 14 crnogorskih osnovnih škola (OŠ „Vuk Karad-žić“, OŠ „Pavle Rovinski“, OŠ „Štampar Makarije“, OŠ „Savo Pejanović“, OŠ „Vladimir Nazor“ iz Podgorice, OŠ „Zarija Vujošević“ Mataguži, OŠ „Boško Radulović“ Ko-mani, OŠ „18. oktobar“ Bioče, OŠ „Jovan Tomašević“ Virpazar, OŠ „Ratko Žarić“ i OŠ „Mileva Lajović Lalato-vić“ iz Nikšića, OŠ „Jugoslavija“, OŠ „Srbija“ i OŠ „Mek-siko“ iz Bara) realizovano je 18. oktobra 2013. godine u Zavodu za školstvo.

Teme savjetovanja bile su: Evaluacija PRNŠ-a, Ak-tivnosti Odsjeka za KPR/Zavoda za školstvo, Razvojne faze u karijeri nastavnika i Prezentacija primjera do-bre prakse iz škola. Tokom savjetovanja razmatrani su ključni rezultati prve evaluacije PRNŠ-a na nivou drža-ve, zatim određen rok za dostavljanje narednih izvje-štaja o samoevaluaciji PRNŠ-a i razmatrani naredni ko-raci, predstavljene aktivnosti Odsjeka za KPR/Zavoda za školstvo na polju profesionalnog razvoja nastavnika sa posebnim osvrtom na novo izdanje PRNŠ priručnika u kojiem su predstavljene razvojne faze u karijeri na-

stavnika, izmijenjeni formular za lični plan profesional-nog razvoja, kao i instrument na osnovu kojeg direktor može pratiti i podržati profesionalni razvoj pojedinca. Zatim, razmatrana efikasnost komunikacije između Zavoda i škola i predstavljene PRNŠ aktivnosti koje se realizuju u školama.

Sandra Pavlović, članica PRNŠ tima iz OŠ „Srbija“ predstavila je realizaciju projekta o preduzetništvu i obuku nastavnika u okviru tog projekta. Katarina Vu-činić, PRNŠ koordinatorka iz OŠ „Mileva Lajović Lala-tović“ govorila je o mentorstvu nastavnicima priprav-nicima i realizaciji tog procesa u njihovoj školi, kao i pružanju podrške učenicima RE populacije kroz timski rad svih uključenih subjekata: nastavnika, studenata volontera, romskih asistenata, članova romskih poro-dica.

Jadranka Gavranić iz OŠ „Savo Pejanović“ pred-stavila je tri prioritetna cilja izdvojena na osnovu anali-ze ličnih planova profesionalnog razvoja nastavnika: 1) inkluzija, 2) rad sa učenicima romske populacije (jedan vid inkluzije) i 3) ocjenjivanje. Ona je istakla značaj uve-zivanja znanja stečenih tokom obuka u okviru različitih programa i projekata koji se u školi realizuju.

Rena Rakčević, koordinatorka za PRNŠ iz OŠ „Pavle Rovinski“, predstavila je prioritetni cilj iz PRNŠ plana koji se odnosi na unapređenje vještina i znanja nastavnika za kvalitetniju realizaciju dopunske nasta-ve i aktivnosti koje su na tom polju u školi realizovali. Koordinatorka iz OŠ „Meksiko“ Olivera Pešić govorila je o sljedećim aktivnostima profesionalnog razvoja: ugledni časovi (primjena ICT-a u nastavi), prezentacija sadržaja sa pohađanih obuka (mentorstvo, procjenji-vanje i ocjenjivanje u nastavi pismenog izražavanja), priprema i realizacija radionica za roditelje, programi obuke realizovani tokom događaja Dani profesionalog razvoja u školi i dr.

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

9

Koordinator iz OŠ „Jugoslavija“ Milenko Klisić, predstavio je projekat Obrazovanje za vanredne situ-acije u okviru kojeg su nastavnici pohađali određene programe obuke, dok je koordinatorka Andrijana Ra-dinović iz OŠ „Štampar Makarije“ predstavila ugledne časove nastavnika kao jednu od ključnih aktivnosti profesionalnog razvoja u školi.

Zaključci savjetovanja odnosili su se na primjenu inovacija u ovoj oblasti, tj. da su svi nastavnici upoznati sa novim izdanjem priručnika i razvojnim fazama u ka-rijeri nastavnika na osnovu kojih mogu da pozicioniraju sebe u toj oblasti i planiraju lični profesionalni razvoj. Zatim, da se profesionalni razvoj na nivou škole u svim školama odvija se u skladu sa donesenim planovima i da većina nastavnika posjeduje LPPR i profesionalni

portfolio. Većina aktivnosti odvija se kroz ugledne i ogledne časove, okrugle stolove i radne sastanke. Ta-kođe, organizuju se Dani profesionalnog razvoja tokom zimskog i ljetnjeg raspusta. Realizacija programa obu-ke i učešće nastavnika u njima uglavnom se odvija kroz programe koje organizuje Zavod za školstvo u okviru redovne obuke nastavnika i kroz projekte i programe koji se realizuju u školama od strane Ministarstva pro-svjete, Zavoda za školstvo, međunarodnih i NVO orga-nizacija. U radu je učestvovalo 25 predstavnika škola, a savjetovanje je vodila dr Dušanka Popović.

Za PRNV koordinatore iz JPU „Vukosava Ivanović-Mašanović“, Bar, JPU „Zagorka Ivanović“, Cetinje, JPU „Ljubica Popović“, Podgorica, JPU „Đina Vrbica“, Pod-gorica i JPU „Solidarnost“, Ulcinj savjetovanje je održa-no u Podgorici, 6. novembra 2013. godine. Predstavni-ci JPU „Jevrosima Jevra Rabrenović“ iz Mojkovca i JPU „Sestre Radović“ iz Kolašina nijesu prisustvovali savje-tovanju. Teme savjetovanja bile su kao i za škole, pa su se i aktivnosti odvijale u sličnom pravcu. Koordinatori i

članovi timova prezentovali su primjere dobre prakse iz svojih ustanova. Gojana Đurašković, članica PRNV ti-ma iz JPU „Đina Vrbica“ predstavila je aktivnosti koje je ova ustanova realizovala u proteklom period: pro-grame obuke, simpozijume i kongrese u kojima su uče-stvovali predstavnici njihovog vrtića na nacionalnom i međunarodnom nivou. Jelena Perunović Samardžić, koordinatorka iz JPU „Zagorka Ivanović”, Cetinje, pred-stavila je PRNV plan za naredne dvije godine, a Stela Martinović iz iste ustanove govorila o aktivnostima koje preduzimaju na unapređenju saradnje vaspitača i medicinskih sestara u domenu vaspitno-obrazovnog rada na starijem jaslenom uzrastu. Svoje aktivnosti predstavili su i Boris Savić, koordinator vrtća iz Bara i Elmadije Maraš, članica tima iz Ulcinja.

Konstatovano je da sve ustanove posjeduju dru-go, izmijenjeno i dopunjeno izdanje priručnika za PRNŠ/V, a nastavnici su upoznati sa razvojnim fazama u karijeri nastavnika na osnovu kojih mogu da pozici-oniraju sebe u toj oblasti i planiraju lični profesionalni razvoj. Takođe, da je komunikaciju sa Zavodom putem mejlova i sajta Zavoda potrebno unaprijediti redovnim uvidom u informacije koje se nalaze na sajtu (PRNV ko-ordinator i članovi tima). Osim toga, konstatovano je da se profesionalni razvoj na nivou vrtića u svim usta-nova odvija se u skladu sa donesenim planovima, a da se koordinatori za PRNV trude da znanja i vještine koje nastavnici dobijaju tokom različitih programa obuke povežu i usmjere na poboljšanje kvaliteta vaspotno-obrazovnog rada.

Savjetovanje su vodile dr Dušanka Popović, mr Nataša Gazivoda i Nađa Luteršek, savjetnice u Odsjeku za KPR Zavoda za školstvo i koordinatorke za PRNŠ za navedene vrtiće na nacionalnom nivou. U radu je uče-stvovalo 10 predstavnika vrtića.

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

10

JERUSALIM, TEL AVIV, IZRAEL

CRNOGORSKI KPR PREDSTAVLJEN NA MEĐUNARODNOJ KONFERENCIJI U IZRAELU

OHRID, MAKEDONIJA

OBRAZOVANJE I OBUKA NASTAVNIKA NA ZAPADNOM BALKANU

Na poziv Britanskog savjeta crnogorski sistem pro-fesionalnog razvoja nastavnika predstavljen je

na šestoj međunarodnoj konferenciji Changing rea-lity through education koja je odrzana od 2. do 4. jula 2013. godine u Jerusalimu i Tel Avivu, u Izraelu. Prva dva dana konferencije realizovana su u Dejvid Jelin ko-ledžu za inicijalno obrazovanje nastavnika u Jerusalimu koji je osnovan prije ravno 100 godina. Treći dan kon-ferencije odvijao se u Mofet institute u Tel Avivu čija je osnovna djelatnost, takođe, inicijalno obrazovanje nastavnika.

Učesnici konferencije bavili su se širokim spek-trom pitanja vezanih za incijalno obrazovanje nastav-nika i njihov profesionalni razvoj tokom nastavničke karijere. Rad se odvijao na plenarnim sesijama i seda-mnaest paralelnih radionica. U okviru Foruma koji je organizovao Britanski savjet, predstavništvo u Izraelu, predstavnica Zavoda za školstvo mr Ljiljana Subotić, imala je izlaganje tokom kojeg je predstavila nacionalni sistem profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori. Vanja Madžgalj, direktorica Britanskog savjeta u Crnoj Gori, govorila je o profesionalnom razvoju nastavnika engleskog jezika u našoj državi.

Na Ohridu je, 19. i 20. novembra 2013. godine, u organizaciji Evropske komisije, održan seminar

na temu Obrazovanje i profesionalni razvoj nastavnika na Zapadnom Balkanu. Ciljevi seminara bili su okupi-ti predstavnike institucija koje se bave obrazovanjem i obukom nastavnika u regionu, razmijeniti primje-re dobre prakse, analizirati mogućnosti regionalne saradnje, prepoznati zajedničke prednosti i izazove, procijeniti prihvaćenost obrazovanja usmjerenog na učenike u našim zemljama, promišljati o aktivnostima na nacionalnom nivou u odnosu na unapređenje i mo-dernizaciju reformskog procesa i pružanja podrške na-stavničkoj profesiji. Zaključci sa ovog seminara zajedno

sa preporukama biće predstavljeni na proljećnom sa-stanku ministara obrazovanja zemalja Zapadnog Bal-kana 2014. godine.

Kao primjer dobre prakse, na prijedlog organi-zatora, dr Dušanka Popović predstavila je pripravnički staž nastavnika početnika i mentorski proces. Naime, eksperti Evropske komisije istakli su da i u drugim ze-mljama regiona postoji pripravnički staž i mentorski proces, ali da je jedino Crna Gora pružila podršku na-stavnicima mentorima osmišljavajući program rada mentora sa nastavnikom pripravnikom, program obu-ke za nastavnike mentore i priručnik za menotre. Sve

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

11

ovo uradili smo na osnovu istraživanja realizovanog u vrtićima i školama (2008) na osnovu kojeg smo utvrdili potrebe nastavnika mentora i nastavnika pripravnika.

Podsjećamo da mentorstvo nastavniku početniku i studentu jeste proces u kojem iskusni nastavnici daju podršku studentu ili nastavniku početniku, kako bi ih uveli u praksu i doprinijeli sticanju određenog iskustva za uspješan završetak studija, odnosno svrsishodan i uspješno okončan pripravnički staž. Program obuke namijenjen mentorima sadrži sljedeće module: teorije učenja i principi učenja odraslih, znanja i vještine men-tora, mentorski proces i uloge mentora i opserviranje časa i komunikacijske vještine. To je trodnevni program koji se realizuje kroz tri jednodnevna seminara. Ideja je da ga pohađaju nastavnici koji su procesu mentor-stva, da vrijeme između seminara koriste za primjenu stečenih znanja i vještina radeći na konkretnim zadaci-ma i svoja iskustva i zapažanja razmijene sa kolegama na sljedećem seminaru. Kako su potrebe za obukom mentora bile sve veće, Zavod za školstvo je odlučio da

obuku pohađaju koordinatori za profesionali razvoj iz svih vrtića, osnovnih i srednjih škola i da oni preuzmu obavezu obuke nastavnika u svojim školama. Tako su obuku za mentorstvo pohađali svi koordinatori za PRNŠ/V u osnovnim školama, gimnazijama i srednjim stručnim školama.

Ova oblast regulisana je zakonom i pravilnicima: Pravilnik o polaganju stručnog ispita nastavnika, Služ-beni list RCG, br. 67/03, Pravilnik o pripravničkom sta-žu nastavnika, Službeni list RCG, br. 68/03 i Pravilnik o poslovima i zadacima mentora (Sl. list Crne Gore, br. 43/09 od 03.07.2009).

Najvažnije od svega jeste šta misle nastavnici mentori i nastavnici pripravnici o mentorskom proce-su i pripravničkom stažu? Nastavnici pripravnici prepo-znaju izuzetnu korist od pripravničkog staža i ovakvog uvođenja u posao, jer ih u nastavnu praksu uvodi isku-san i kvalitetan nastavnik mentor. Mentori prepoznaju ovaj proces kao jednu od mogućnosti ličnog profe-sionalnog razvoja.

Crnogorsku delegaciju na ovom skupu činili su predstavnici obrazovnih institucija i nevladinih orga-nizacija: dr Dušanka Popović (Zavod za školstvo), Tati-jana Čarapić (Ispitni centar Crne Gore), Rajko Kosović (Centar za srednje stručno), Milodarka Mitrović

(Ministarstvo prosvjete), Dragutin Šćekić (OŠ „Veljko Drobnjaković“), doc. dr Biljana Maslovarić (NVO Pedagoški centar Crne Gore, Filozofski fakultet), doc. dr Vladimir Drekalović (Filozofski fakultet) i Elvira Hadžibegović Bubanja (NVO Forum MNE).

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

12

Našim nastavnicima je ovim katalogom ponuđen spektar različitih programa čiji su autori univerzitetski profesori i renomirani stručnjaci iz redova prosvjet-nih radnika, od obrazovnih institucija do škola i vrtića. S obzirom na uspostavljanje sistema licenciranja i re-licenciranja nastavnika, pozivamo sve prosvjetne radnike koje posjeduju iskustva, znanja i vještine ko-je mogu da podijele sa svojim kolegama da osmisle programe koje će ponuditi svojim kolegama. Naredni konkurs Zavod za školstvo objaviće krajem februara 2014. godine.

Katalog stručnog usavršavanja nastavnika za školsku 2013/14. godinu, objavljen je u elektronskoj formi na sajtu Zavoda za školstvo (www.zzs.gov.me) u rubrici Aktuelnosti.

KATALOG PROGRAMA STRUČNOG USVRŠAVANJA NASTAVNIKA ZA ŠKOLSKU 2013/2014.

POTVRDA ZA RAD I USPJEH - DRUGA GRUPA NASTAVNIKA DOBILA VIŠA ZVANJA

Zavod za školstvo je i ove godine u skladu sa Pravil-nikom o programu i organizaciji oblika stručnog

usavršavanja nastavnika (Službeni list RCG, br. 20/04), raspisao konkurs za izbor programa stručnog usavršavanja nastavnika u školskoj 2013/2014. go-dini. Komisija za izbor i vrednovan-je ponuđenih programa stručnog usavršavanja Zavoda za školstvo akreditovala je 158 programa, a Ministarstvo prosvjete je potvrdilo akreditaciju izabranih programa.

Programi su podijeljeni na neko-liko oblasti: jezik i književnost (crno-gorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost i strani jezici), matema-tika i prirodne nauke, tehnologija, društvene nauke i građansko obra-zovanje, umjetnost i fizička kultura, inkluzivno obrazovanje, pedagogija, psihologija i metodika (predškolsko vaspitanje, osnovna i srednja škola) i unapređenje rada škole.

Krajem 2013. godine u viša zvanja unaprijeđeno je pet nastavnika. To je druga grupa nastavnika koja

je, zahvaljujući referencama koje su sticali tokom svoje radne karijere, ostvarila pravo da dobije više nastav-ničko zvanje. Prvu grupu unaprijeđenih nastavnika predstavili smo u našem časopisu PRNCG br. 11.

Komisija za dodjelu viših zvanja Ministarstva pro-svjete, na osnovu dostavljene dokumentaciju i skladu sa Pravilnikom, dodijelila je zvanja nastavnicima kako slijedi.

U zvanje nastavnika-mentora unaprijeđeni su na-stavnici:

1. Lazo Anđelić, profesor istorije, OŠ „Marko Miljanov“, Bijelo Polje

2. Nataša Radović, profesorica razredne nastave, OŠ „Marko Miljanov“, Bijelo Polje

3. Aleksandra Kuč, profesorica razredne nastave, OŠ „Marko Miljanov“, Bijelo Polje

4. Đuro Dabović, profesor geografije, OŠ „Maršal Tito“, Ulcinj

U zvanje nastavnika-istraživača unaprijeđena je nastavnica:

1. mr Dijana Laković, profesorica razredne nastave, OŠ „Radojica Perović“, Podgorica

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

13

LICENCIRANJE NASTAVNIKA, DIREKTORA I POMOĆNIKA DIREKTORA

Zakonom o izmjenama i dopunama Opšteg zako-na o obrazovanju i vaspitanju, koji je stupio na snagu avgusta 2013. godine, predviđeno je licenciranje na-stavnika, direktora i pomoćnika direktora. Licenca je javna isprava kojom se dokazuje potreban nivo opštih i stručnih kompetencija nastavnika, tj. dozvola za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama koja se izdaje na period od pet godina.

Licenciranje vrši komisije Zavoda za školstvo i Centra za stručno obrazovanje i nakon toga izdaje: li-cence za nastavnike predmetne nastave, licence za na-stavnike razredne nastave, licence za vaspitače, licen-ce za saradnike, licence za stručne saradnike. Takođe, licence za pomoćnike direktora i direktore obrazovno-vaspitnih ustanova.

Za sticanje licence neophodno je, uz zahtjev, pri-ložiti dokaz o stečenom odgovarajućem obrazovanju i položenom stručnom ispitu. Nastavnici koji nijesu u radnom odnosu u obrazovno-vaspitnoj ustanovi za-htjeve za izdavanje licence, sa potrebnim dokazima o stečenom obrazovanju i položenom stručnom ispitu

za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, dostavljaju Zavodu za školstvo, odnosno Centru za stručno obra-zovanje u zavisnosti od obrazovnog programa koji su realizovali.

Licenca se obnavlja svakih pet godina u skladu sa programima stručnog usavršavanja. Prioritetne obla-sti stručnog usavršavanja za pet godina određuje Mi-nistarstvo prosvjete na prijedlog ustanova, Zavoda i Centra.

Programe stručnog usavršavanja nastavnika do-nosi Nacionalni savjet na prijedlog Zavoda za školstvo odnosno Centra za stručno obrazovanje, a realizuje ih Zavod za školstvo i Centar za stručno obrazovanje. Broj sati obuke potreban za obnavljanje licence biće propisan pravilnikom o licenciranju i relicenciranju vaspitača, nastavnika, saradnika, pomoćnika direktora i direktora obrazovno-vaspitnih ustanova kojim će se urediti bliži uslovi, način i postupak sticanja, izdavanja i obnavljanja licence.

Ministarstvo prosvjete razviće bazu podaka o li-cenciranju i relicenciranju nastavnika i rukovodilaca obrazovno-vaspitnih ustanova. Postojeće baze poda-taka i u Zavodu i u Centru biće dopunjene podacima o licenciranju i relicenciranju.

Licenciranje i relicenciranje nastavnika biće uskla-đeno sa mogućnostima za napredovanje nastavnika u viša zvanja.

Shodno navedenom Zakonu, pravilnikom o licen-ciranju i relicenciranju vaspitača, nastavnika, saradni-ka, stručnih saradnika, pomoćnika direktora i direktora obrazovno-vaspitnih ustanova urediće se bliži uslovi, način i postupak sticanja, izdavanja i obnavljanja licence.

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

14

Od početka reforme obrazovanja značajno je na-rasla svijest o potrebi kontinuiranog praćenja i

utvrđivanja kvaliteta obrazovanja, kao i svijest o od-govornosti za kvalitet (accountability). Takođe, više nego ranije, procesi u obrazovanju su transparenti, a strateške odluke u obrazovanju sve više se zasnivaju na egzaktnim podacima ‒ iz istraživanja, procjena, pra-ćenja, evaluacija i sl.

Obim i vrste podataka o postignućima škola i učenika, o nastavnim praksama, o kvalitetu na nivou škole ili cjelokupnog sistema obrazovanja, višestruko se povećao. Povećao se i obim izvora podataka – saku-pljaju ih škole, nastavnici, centralne institucije sistema obrazovanja. Konačno, sve je širi i raspon istraživačkih nacrta, metoda i tehnika kojima se sakupljaju podaci o obrazovanju i njegovom kvalitetu. To je veoma važan i odgovoran proces, budući da sakupljeni podaci služe kao osnov za donošenje odluka kojima se unapređuje obrazovanje. (U stranoj stručnoj literaturi, ti procesi se nazivaju evidence based policy making ili data driven decision making i sl.)

Ipak, podaci, sami po sebi, nijesu dovoljni. Štoviše, “hiperprodukcija” podataka i neracionalno korišćenje podataka mogu da imaju i kontraefekte na kvalitet. I mnoge druge zemlje, među kojima i razvijene, još uvi-jek nijesu postigle željene nivoe efikasnosti u korišće-nju podataka. U tom kontekstu, danas se često govori o efektivnom “upravljanju podacima”, kao o skupu profesionalnih znanja, iskustava i vještina, koje su nam potrebne da bi se na egzaktnim podacima utemeljile strateške odluke u obrazovanju.

Uz podršku UNICEF-a, Zavod za školstvo je po-krenuo projekat, sa ciljem da zaposleni u centralnim ustanovama sistema obrazovanja unaprijede znanja i vještine u ovoj oblasti, kao i da se unaprijedi međuin-stitucionalni dijalog, saradnja i odgovornosti u oblasti obezbjeđivanja i korišćenja podataka.

Tako su savjetnici i nadzornici iz Zavoda za škol-stvo, Ispitnog centra, Zavoda za udžbenike i nastavna

sredstva, Centra za stručno obrazovanje i Odsjeka za ICT Ministarstva prosvjete, kao i predstavnici škola, započeli proces zajedničkog učenja, uz stručnjake ko-je je angažovao UNICEF (prof. dr Aleksandar Baucal i doc. dr Dragica Pavlović Babić, Institut za psihologiju, Filozofski fakultet u Beogradu i Tomislav Reškovac, Pri-vatna klasična gimnazija Zagreb). Teme kojima smo se bavili u okviru četiri dvodnevne radionice realizovane od maja do novembra 2013. godine, bile su: Kvalitet u obrazovanju, PISA istraživanje (I i II) i Obrazovne politi-ke zasnovane na podacima.

Projekat se okončava jednodnevnim stručnim skupom, koji se uskoro organizuje, a glavna tema je kvalitet obrazovanja i šta još nedostaje sistemu una-prijeđivanja kvaliteta u Crnoj Gori, iz perspektive i funkcije svake od gore pomenutih centralnih ustanova sistema obrazovanja, da bi se još bolje profilirao kao evidence based sistem, odnosno sitem koji kreira svoju politiku na efektivnoj upotrebi podataka.

PROJEKAT: KAKO EFEKTIVNIJE KORISTITI REZULTATE ISTRAŽIVANJA ZA UNAPREĐENJE KVALITETA OBRAZOVANJA

Anđa Backović, samostalna savjetnica Zavod za školstvo

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

15

OBUKA DIREKTORA VASPITNO-OBRAZOVNIH USTANOVA – IZMIJENJEN I DOPUNJEN PROGRAM

Nađa Luteršeksamostalna savjetnica Zavod za školstvo

O PROGRAMIMA OBUKE

Rukovodioci vaspitno-obrazovnih ustanova imaju veliki uticaj i odgovornost za realizaciju i rezultat

cjelokupnog vaspitno-obrazovnog procesa. Kvalitet rukovođenja je posebno važan za kvalitet procesa na-stave i učenja, motivisanost nastavnog osoblja, etos, kao i kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika.

U savremenoj vaspitno-obrazovnoj ustanovi di-rektori, kroz različita područja rada, imaju više slože-nih, međusobno povezanih funkcija. Direktori su an-gažovani na poslovima: planiranje i organizacija rada ustanove; upravljanje i rukovođenje ustanovom; pra-ćenja i analize rezultata rada ustanove; međuljudski odnosi i atmosfera i dr. U svim ovim područjima direk-tori djeluju sa ciljem da integrišu ciljeve ustanove i lične ciljeve zaposlenih. Potreba za profesionalnim osposo-bljavanja rukovodilaca vaspitno-obrazovnih ustanova ustanovljena je Knjigom promjena (2001), Strateškim planom reforme obrazovanja (2007) i Opštim zakonom o vaspitanju i obrazovanju (Član 79).

U okviru projekta Izgradnja kapaciteta menan-džmenta škole i nastavnika koji je Zavod za školstvo re-alizovao u saradnji sa međunarodnom organizacijom Lux-Development (luksemburška agencija za među-narodnu saradnju) postojeći Program obuke za ruko-vodioce vaspitno-obrazovnih ustanova koji sadrži šest modula, jedinstvenih za direktore svih vaspitno-obra-zovnih ustanova i dva modula namijenjena direktori-ma srednjih stručnih škola, inoviran je i unaprijeđen.

1. Polazne osnove i orijentacije u izradi Progra-ma obuke

Kao osnovu za koncipiranje novog Programa obu-ke, radna grupa je koristila: iskustva iz dosadašnjeg rada na obuci direktora vaspitno-obrazovnih ustano-

va, godišnji izvještaj Odsjeka za utvrđivanje kvalite-ta u oblasti Upravljanje i rukovođenje (2012), analizu programa obuke u EU i rezultate istraživanja: Potrebe profesionalnog osposobljavanja rukovodilaca vaspit-no-obrazovnih ustanova

1.1. Program obuke direktora urađen je 2004. go-dine i sadržao je devet modula: 1. Savremene teorije i principi učenja i nastave; 2. Teorijski pristupi i praktična iskustva u planiranju kurikuluma; 3. Sistemi ocjenjiva-nja i procjenjivanja; 4. Umijeće komunikacije; 5. Teori-je organizacije i rukovođenja; 6. Ljudi u organizaciji; 7. Planiranje i odlučivanje; 8. Direktor kao pedagoški vo-đa; 9. Zakonska regulativa u vaspitanju i obrazovanju. Program je izmijenjen 2009. godine kada su uklonjeni pedagoški moduli, pa se sastojao od šest modula: 1. Komunikacije u školi; 2. Direktor škole kao pedagoški rukovodilac; 3. Kvalitet obrazovanja u školi; 4. Plani-ranje i odlučivanje; 5. Organizacija i upravljanje; 6. Upravljanje promjenama. U periodu od 2005. do 2012. godine ovu obuku uspješno je završilo 256 direktora vaspitno-obrazovnih ustanova.

1.2. Na osnovu Izvještaja Odsjeka za utvrđivanje kvaliteta, u oblasti upravljanja i rukovođenja ustano-vom (Zavod za školstvo, 2012. godina), ustanovili smo da bi program obuke trebalo usmjeriti, između osta-log, na: godišnji plan i program rada škola/ustanova, način razmatranja i praćenja otvorenog dijela kuriku-luma na stručnim organima škole, proces interne eva-luacije u školi/ustanovi, mehanizme praćenje procesa implementacije akcionih planova, davanje povratne informacije o pedagoško-instruktivnom radu, defini-sanje prioriteta u programu razvoja na osnovu interne i eksterne evaluacije i usklađenost godišnjeg plana i programa rada škole sa programom razvoja ustanove. Nalazi iz Izvještaja uzeti su u obzir u koncipiranju ciljeva i sadržaja programa za pojedine module obuke.

1.3. Rezultati trogodišnje saradnje u EU-Komeni-jusa-Liderska mreža u obrazovanju, predstavljeni su

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

16

u publikaciji Referentni okvir1. Poslovi direktora škola svrstani su u pet oblasti i u skladu sa tim definisani slje-deći module obuke:

1. Razvoj škole u skladu sa političkim i kulturološkim očekivanjima okruženja

2. Razumijevanje i osnaživanje nastavnika i drugog osoblja

3. Organizaciona struktura i kultura škole4. Saradnja s partnerima i spoljnom okolinom5. Lični razvoj i unapređivanje

1.4. Sa ciljem vršenja uticaja na sadržaj profesio-nalnog osposobljavanja direktora u narednom perio-du, urađeno je istraživanje Potrebe za profesionalnim osposobljavanjem rukovodilaca vaspitno-obrazovnih ustanova2 koje je obuhvatilo direktore svih vaspitno-obrazovnih ustanova u Crnoj Gori. Istraživanjem je pri-kupljeno i sistematizovano bogato iskustvo direktora u vezi sa kvalitetom i efektima obuke koju su pohađali, kao i utvrđene dominantne aktivnosti i problemi u nji-hovom radu.

Istraživanjem je, između ostalog, utvrđeno sljede-će:

1.4.1. Obuka direktora značajno je doprinijela uvećanju efikasnosti rukovođenja školom. ‒ Pojedine module i sadržaj obuke u cjelini direktori obrazovno-vaspitnih ustanova ocjenjuju natprosječnom ocjenom. Najveći doprinos uvećanju rukovodećih kompetencija direktora imali su moduli: Unapređivanje kvaliteta ra-da škole, Direktor kao pedagoški rukovodilac i Komuni-kacija u školi. Obuka je u najvećoj mjeri uticala na uve-ćanje umijeća komunikacije, demokratskog vođenja škole i rada sa ljudima. Natprosječan doprinos obuka je imala u oblasti upravljanja školom, vještinu vredno-vanja i organizovanja pedagoškog rada, kao i na umi-jeće rješavanja sukoba i primjene standarda kvaliteta. Ispodprosječan doprinos obuka je imala na umijeće praćenja nastave, na znanje o savremenim metodama i oblicima nastave i učenja, na umijeće planiranja pe-dagoškog rada i umijeće instruktivnog rada. Najmanji doprinos obuka je imala na znanja o pedagoškom pro-cesu, umijeće poslovanja škole, i poznavanje zakona i propisa. Obuka je po sadržaju u najvećoj mjeri prilago-đena direktorima osnovnih škola, a najmanje odgova-ra direktorima osnovnih škola za muzičko obrazovanje.

1.4.2. Osnovne orijentacije i dominantna područja rada direktora obrazovno-vaspitnih ustanova u Crnoj Gori. ‒ Faktorskom analizom utvrdili smo tri osnovne orijentacije rukovođenja obrazovno-vaspitnom usta-1 Framework of Reference - Leadership in Education – A European Qualification Network for Effective School Leadership – http://www.leadership-in-education.eu/fileadmin/Framework/EN_Framework.pdf2 Lalović Z. i saradnici za potrebe izrade Programa obuke realizovali su istraživanje u aprilu i maju 2013. godine.

novom u Crnoj Gori: orijentacija na ljude, orijentacija na uslove rada, orijentacija na rezultat.

Prema načinu kako su raspoređeni poslovi direk-tora izgleda da najveći broj direktora pripada trećem tipu (orijentacija na cilj i razvoj). To je direktor koji je dominantno angažovan na poslovima: planiranje i or-ganizacija rada ustanove; upravljanje i rukovođenje ustanovom; praćenja i analize rezultata rada ustanove, međuljudskim odnosima i atmosferom u školi.

Kao dominantne probleme u radu direktori obra-zovno-vaspitnih ustanova u Crnoj Gori izdvajaju one koji se tiču nepovoljnih uslova rada i nedovoljne zain-teresovanosti okoline, lokalne zajednice i roditelja, za rad škole. Na drugom mjestu su problemi u vezi sa za nastavnicima: odbojnost nastavnika prema promjena-ma, nedovoljna obučenost i preopterećenost nastav-nika. Na posljednjem mjestu su problemi koji se tiču bezbjednosti učenika u školi, konfliktnih odnosa, izo-stajanja ili slabog uspjeha učenika.

1.4.3. Znanja, vještine i sposobnosti koje su po-trebne za efikasno rukovođenje školom/ustanovom, tj. profil idealnog rukovodioca. ‒ Idealnog rukovodioca, po mišljenju naših direktora, odlikuje: prvo, sposob-nost da postavi realističnu i jasnu viziju razvoja škole i da organizuje, vodi i razvija kolektiv u skladu sa tom vizijom (razvojna kompetentnost); drugo, uspješan di-rektor organizuje rad škole/ustanove u skladu sa zako-nom i individualnim kvalitetima zaposlenih, i sposoban je da stvori povoljne uslove i otkloni prepreke u radu ustanove (praktična kompetentnot); treće, uspješan direktor poznaje savremene metode, oblike i organi-zacije pedagoškog rada, kao i načine i kriterije utvr-đivanja kvaliteta rada škole (pedagoška kompeten-tnost); četvrto, uspješan direktor poznaje zakonitosti uspješne komunikacije i načine motivisanja ljudi, po-kazuje uspješnost u posredovanju i rješavanju sukoba i demokratičnost u donošenju odluka (socijalna kom-petentnost). Pored navedenih stručnih kompetencija, uspješnog direktora u našim uslovima odlikuju u veli-koj mjeri i lične osobine kao što su otvorenost za ljude, srdačnost u odnosima, predanost u radu, pravednost itd.

1.4.4. Sadržaj budućeg programa stručnog ospo-sobljavanja rukovodilaca vaspitno-obrazovnih usta-nova u Crnoj Gori. ‒ Između 30 ponuđenih tema, di-rektori su izabrali 15 tema koje po njihovom mišljenju obavezno treba da nađu mjesto u programu obuke budućih direktora: Upoznati metode praćenja i ocje-njivanja kvaliteta rada nastavnika, Upoznati metod samoevaluacije škole i model upravljanja kvalitetom, Upoznati osnovne teorije motivacije i načine motivi-sanja ljudi na poslu, Naučiti tehnike izrade projekata

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

17

i apliciranja, Upoznati primjere upješne organizacije nastave (redovne, dodatne, dopunske, praktične itd.), Osposobiti se za primjenu informacionih tehnologija u radu direktora, Upoznati kriterijume utvrđivanja kvali-teta nastave, Osposobiti se za uspješno rješavanje me-đuljudskih sukoba (nenasilno rješavanje sukoba, Ospo-sobiti se za planiranje i programiranje (izraditi godišnji i dugoročni plan rada i razvoja škole), Upoznati osnovne vještine komunikacije (pregovori, sastanci, prezentaci-je, izvještaji i sl., Upoznati osnovne stilove rukovođenja (znati koji stilovi su podesni za koje situacije), Upoznati osnovne tehnike timskog rada I osposobiti se za vođe-nje timova u školi, Upoznati savremene pristupe uče-nju (aktivna i interaktivna nastava i učenje), Osposobiti se za snalaženje u zakonodavnim dokumentima i pro-svjetnim propisima i Naučiti kako uspostaviti efikasnu saradnju sa okruženjem (lokalnom zajednicom, poslo-davcima itd.).

1.5. Da bi uspješno rukovodilii vaspitno-obrazov-nom ustanovom direktori treba da posjeduju određe-ne kompetencije. Kompetencije predstavljaju široku lepezu znanja, vještina, stavova i vrijednosti koje svaki direktor treba da ima da bi uspješno ostvario ciljeve, realizovao zadatke, i program rada ustanove. Njego-ve kompetencije imaju presudan uticaj na kvalitetno ostvarenje vizije, misije i ciljeva ustanove. Kako svaka vaspitno-obrazovna ustanova ima svoje specifičnosti i djeluje u drugačijim uslovima, neophodno je kroz programe obuke osposobiti ih za različit spektar kom-petencija, t.j. znanja, umijenja i vrijednosti, koje će biti primjenljive u različitim uslovima rada. Sa ciljem ospo-sobljavanja i obezbjeđivanja kontinuirane profesional-ne podrške direktorima, i unapređivanja dosadašnjeg procesa obuke, urađen je Okvir kompetencija direkto-ra vaspitno-obrazovnih ustanova, kao polazna osnova za izradu novog programa.

2. Program obuke

Opis Programa. ‒ Program obuke za rukovodio-ce vaspitno-obrazovnih ustanova je svojim ciljevima i sadržajem usmjeren na razvoj različitih kompetencija potrebnih za njihov uspješan i kvalitetan rad. Program je funkcionalnog karaktera, koncipiran tako da, pored pružanja osnovnih teorijskih znanja, polaznike usmje-rava i na praktičnu primjenu znanja u svakodnevnom radu.

Program je razvijen kroz šest modula: Zakonoda-vstvo i administracija; Planiranje, programiranje, or-ganizovanje i praćenje rada vaspitno-obrazovne usta-nove; Nastava/učenje; Obezbjeđivanje kvaliteta rada ustanove; Upravljanje ljudskim resursima i Saradnja direktora sa roditeljima, školskim odborom i lokalnom i širom zajednicom.

Ciljevi Programa. ‒ Opšti cilj Programa je ospo-sobiti polaznike za uspješno rukovođenje vaspitno--obrazovnom ustanovom. Specifični ciljevi Programa su da rukovodioci vaspitno-obrazovnih ustanova: (1) upoznaju i razumiju značaj obezbjeđivanja primjene i poštovanja zakonskih propisa i dokumenata u obrazo-vanju, (2) razumiju procese planiranja kao osnovu za efikasan i efektivan rad vaspitno obrazovne ustano-ve, kontinuirano praćenje i razvijanje svih zaposlenih i same ustanove, (3) da se direktorima pruži uvid u osnovne principe savremene nastave/učenja u školi. Kroz ovaj modul direktori treba da upoznaju savre-menu ulogu škole, principe ciljnog planiranja, kvalite-te vođenja procesa učenja, individualizacije nastave i vrednovanja znanja učenika u školi, (4) razviju svijest o potrebi permanentnog utvrđivanja i unapređivanja kvaliteta rada škole ‒ ustanove kojom rukovode, kao i osposobljavanje za prikupljanje, analizu i korišćenje internih i eksternih podataka o kvalitetu rada škole, (5) upoznaju opšta načela upravljanja ljudskim resursima i njihovu primjenu u praksi, (6) razumiju značaj saradnje škole sa roditeljima, organom upravljanja školom i lo-kalnom i širom zajednicom, kao i produbljivanje i usva-janje znanja i vještina neophodnih za efektivnu komu-nikaciju, izgradnju i održavanje pozitivnog odnosa sa svim zainteresovanim grupama u cilju učenja i razvoja djece.

Metode i oblici rada. ‒ Izbor metoda rada biće usmjeren na to da učesnici shvate kako ono što uče mogu praktično primijeniti, a primjenjivaće se grupni rad, rad u paru i individualni rad. Frontalni oblik rada će biti primjenjivan samo kod prenošenja nekih opštih informacija.

Organizacioni oblici realizacije Programa. ‒ Pro-gram obuke će se realizovati u školama, ambijentu koji je prirodan za polaznike obuke i koji će poslužiti kao resurs za realizaciju određenih aktivnosti. Svaki od mo-dula realizovaće se na dvodevnom seminaru. Obuka će biti interaktivnog tipa koja odgovara procesu učen-ja odraslih, podstiče ih na aktivno učešće i upućuje na preuzimanje odgovornosti za sopstveno učenje. Po-red seminara polaznici obuke će raditi na projektnim zadacima u svojim školama. Zadaci će biti u vezi sa za pohađanim modulom obuke, a njihov rad će biti pra-ćen i podržan od strane voditelja modula. Seminari će se organizovati za grupe od najmanje 16, a najviše 32 učesnika.

Trajanje i vremenska organizacija obuke. ‒ Pro-gram obuke će se realizovati kroz šest modula na šest dvodnevnih seminara. Obuka će trajati 96 sati rada na seminarima i 80 sati rada kod kuće (projektni zadaci i stručni rad), ukupno 176 sati. Program obuke će se realizovati u toku jedne kalendarske godine.

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

18

NASTAVNIK – KREATOR KOMUNIKACIJSKE KLIME U ODJELJENJU

Doc. dr Katarina Todorović Filozofski fakultet, Nikšić

Čovjek se ponaša u skladu sa stimulansima iz soci-jalne sredine, tj. uči i prilagođava se istoj kroz inter-

personalno komuniciranje. Pedagoška nauka promo-više ideju da čovjekov razvoj zavisi od međufaktorskih uticaja vaspitanja, nasljeđa, društvene sredine i lične aktivnosti pojedinca, a savremena istraživanja poka-zuju da se čak i prije rođenja čovjekov mozak razvija pod uticajem okruženja. Dakle, funkcionisanje i razvoj mozga su u direktnoj zavisnosti od interpersonalne ko-munikacije djeteta sa socijalnom sredinom. Pozitivni podsticaji okruženja mogu doprinijeti razvoju ličnosti koja je spremna da adekvatno odgovori izazovima sa-vremenog svijeta. Ciljevi vaspitanja su u stvari željeni efekti koje socijalna zajednica teži da ostva-ri u procesu razvoja svojih članova, a peda-gogija kao nauka o vaspitanju komunikaciju tretira kroz prizmu vaspitnih sredstava koja se koriste u procesu razvoja specifično ljud-skih karakteristika. Čovjekova sposobnost da razmjenjuje sa drugima omogućava mu da zadovolji sopstvene potrebe, a sa druge strane, da razvija sebe i svoju okolinu u skla-du sa njenim mogućnostima.

Kvalitet nastavnog rada je u značajnoj mjeri određen komunikacijom koju ostva-ruju učenik i nastavnik, kao i komunikaci-jom koju ostvaruju međusobom svi faktori nastavnog procesa. Da se ova osnovna ak-

tivnost u nastavi ne bi ostvarivala kroz improvizacije i na osnovu nesistematski i neplanski stečenih znanja i formiranih vještina, potrebno je sve realizatore na-stavnog procesa uputiti u mogućnosti i ograničenja koje obezbjeđuje komunikacija u vaspitno-obrazov-nom radu.

Komunikacijske vještine u nastavi je program na-mijenjen stručnom usavršavanju nastavnika, stručnih saradnika i direktora osnovnih i srednjih škola. Ciljevi ovog programa jesu:

- unapređenje komunikacije u nastavnom procesu,

- upoznavanje nastavnika sa značajem komunikacije za razvoj čovjeka, njegovih vrednosnih stavova i odnosa sa društvenom sredinom,

- sticanje znanja i vještina o tipovima komunikacije i mogućnostima koje pruža u procesu ostvarivanja ciljeva u vaspitno-obrazovnom procesu,

Realizatori Programa. ‒ Realizatori Programa biće profesori Univerziteta Crne Gore, savjetnici Zavoda za školstvo, Ministarstva prosvjete i nauke, Ispitnog cen-tra i Centra za srednje stručno obrazovanje. Obuku će voditi i realizovati parovi eksperata koji su i autori Pro-grama za dati modul.

Evaluacija Programa. ‒ Utvrđivanja procjene uspješnosti vršiće se nakon završenog svakog pojedi-nog modula, nakon realizacije čitavog Programa obu-ke, kao i utvrđivanjem kvaliteta neposrednog rada polaznika.

Završni individualni rad kao pokazatelj uspješnosti završene obuke. ‒ Nakon završene obuke polaznici su obavezni da izrade stručni rad. Stručni rad je završni, pisani rad rukovodioca, koji obuhvata teorijsko-praktičnu razradu nekog problema vaspitno-obra-zovnog procesa ustanove kojom on rukovodi. Završni rad treba da bude usmjeren na traženje rješenja za unapređenje rada ustanove, a u oblasti koja je od stra-ne Odsjeka za utvrđivanje kvaliteta, prepoznata kao oblast koju treba unaprijediti. Polaznik treba da uz po-moć literature, stečenih kompetencija i podrške men-tora, ponudi rješenje za problem sa kojim se njegova ustanova suočava.

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

19

- osnaživanje nastavnika za adekvatan proces komunikacije na kojem je baziran kompletan nastavni proces.

Programa se realizuje kroz jednodnevni seminar u trajanju od osam radnih sati, a teme koje se obrađuju odnose se na značaj komunikacije za efekte nastavnog procesa, na prirodu i principe adekvatne komunikaci-je u nastavi, zatim na vrste komunikacije u vaspitno--obrazovnom radu, vrste poruka, barijere i njihove posljedice i aktivno slušanje kao još jednu od komuni-kacijskih vještina.

Na teorijskom planu stručno usavršavanje iz obla-sti pedagoške komunikologije nastavnicima, stručnim saradnicima i direktorima škola značiće u profesional-nom razvoju na sljedeće: proširivanje stručnih znanja iz pedagogoško-psihološke oblasti, sticanje osnovnih znanja i vještina iz oblasti pedagoške komunikologi-je, sticanje znanja o karakteristikama komunikacije u nastavni, prirodi komunikacije, njenim tipovima, elementima i mogućim ishodima, podizanje svijesti o značaju kongruentnosti u procesu komuniciranja. Na praktičnom nivou nastavnici će unaprijediti: kvalitet odnosa između njih i učenika, ali i svih ostalih faktora nastavnog rada, profesionalnu kulturu komunikacije i kvalitet svojih ličnih odnosa sa društvenom zajedni-com, razmjenu profesionalnih iskustva sa kolegama, permanentno praćenje i preispitivanje svoje komuni-kacije u nastavi, razvoj kulture demokratskog dijaloga (poštovanje drugačijeg mišljenja, preispitivanje vlasti-tih ideja i stavova sa različitih stanovišta, argumento-vanje). Brojni programi u svoj sadržaj uključuju i ove teme, što govori o prepoznatoj potrebi da se koncipira program koji će se baviti unapređenjem komunikacije u nastavnom procesu

Uloge nastavnika u kreiranju pedagoške klime jeste program stručnog usavršavanja nastavnika, stručnih saradnika i direktora škola nastao kao posljedica potrebe da se, i nakon zavr-šenih matičnih studija, nastavnici osnaže za preuzimanje brojnih uloga u procesu podu-čavanja i učenja. Osvježiti znanje je jednako važno kao i dopuniti postojeće novim, te smo smatrali da je neophodno, makar i kroz osmočasovni seminar podsjetiti nastavnike na teme koje su im za praksu od temeljnog značaja: planiranje, komunikacija, motivaci-ja i kooperacija u nastavnom radu. Ovo su samo neki od indikatora kvalitetne nasta-ve, psiho-socijalne klime u odjeljenju, pa i u cijeloj školi, ali i odrednice za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ciljeva i zadataka u na-stavi. Da bi procesi učenja i podučavanja bili uspješno realizovani, neophodno je usposta-

viti adekvatan odnos između njihovih glavnih realiza-tora: nastavika i učenika.

Program obuke unapređuje vještine i sposobnosti potrebne za realizaciju kvalitetnije nastave kroz intenzivnije i cjelishodnije vođenje računa o sopstvenim ulogama u formiranju klime u školi i odjeljenju, ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ciljeva koji pretpostavljaju partnerski rad svih učesnika nastavnog procesa, kreiranje kvalitetnog časa i adekvatno individualizovano motivisanje učenika za aktivizaciju u nastavi.

U kreiranju pedagoške klime, nastavnik je i

motivator, a ovaj program obuke mu nudi različite vrste strategija za motivisanje učenika. Formiranje motivisanog i zainteresovanog učenika kao subjekta nastavnog procesa tema je brojnih rasprava sa teorijskog i praktičnog nivoa, te kroz ovaj program otvaramo puteve i usmjeravamo nastavnike da razmjenjuju iskustva i osnažuju svoje nastavničke uloge.

S obzirom na to da su ovi programi stručnog usavršavanja realizovani više puta za nastavnike i stručne saradnike iz crnogorskih škola, u prilici sam da prenesem njihov doživljaj. Nakon veoma zahtjevnog radnog dana u trajanju od osam sati, učesnici seminara su odlazili umorni, ali raspoloženi, zadovoljni i zahvalni zbog dobre organizacije, korisnih tema i adekvatnih aktivnosti. Ipak, svi sa ovog seminara ponesu određenu zebnju, jer se otvore teme koje podstiču na razmišljanje i analizu sopstvene prakse, kao i kreiranje novog radnog ambijenta i kreativnijeg profesionalnog zalaganja. Nakon što prođe neko vrijeme poslije seminara, povratna informacija iz prakse uvijek se odnosila na kvalitetniju organizacije nastave i preciznijeg percipiranja značaja svih faktora nastavnog i vannastavnog rada.

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

20

Rad sa djecom pruža mi veliko zadovoljstvo. Trudim se da svoj rad oplemenim i unaprijedim primje-

nom inovativnih metoda i oblika rada koje upoznajem učešćem na seminarima i u projektima, kroz razmjenu primjera dobre prakse sa kolegama, odnosno kontinu-iranim profesionalnim razvojem. Jedna od prilika, koje se ne propuštaju, bio je i konkurs Zavoda za školstvo Crne Gore u saradnji sa Majkrosoftom ‒ Kreativna na-stava.

Timski rad sa koleginicom učiteljicom Dragicom Bokan pokazao se kao koristan i inspirativan. Pripre-majući se za konkurs tematski smo objedinile gradivo iz različitih nastavnih predmeta: crnogorski-srpski, bosan-ski, hrvatski jezik i književnost (dva časa): učenici razvija-ju vještinu čitanja/slušanja i analize kraćih neumjetnič-kih tekstova prilagođenih uzrastu, razvijaju sposobnost stvaranja sličnih tekstova po ugledu na pročitane ili slušane tekstove; matematika: učenici razvijaju kritičko mišljenje i zaključivanje kroz primjenu NTC metoda, ra-zvijaju vještinu primjene računara u procesu usvajanja znanja; fizičko vaspitanje: učenici razvijaju opštu mo-toriku, s naglaskom na razvoj koordinacije, spretnosti i ravnoteže; priroda i društvo: učenici upoznaju karak-teristične društvene i prirodne objekte i simbole Crne Gore i okruženja.

Projekat smo nazvale „Sajam”. Metode i tehnike smo osmislile na principima programa koji je razvijen u „Nikola Tesla Centru” (NTC) za razvoj efikasnog učenja i logičkog mišljenja kod djece ranog školskog uzrasta dr Ranka Rajovića i Uroša Petrovića. Opšti cilj ovog pro-grama jeste povećanje efikasnosti učenja i razvoj funk-cionalnog mišljenja svih učenika i adekvatan rad sa da-rovitom djecom u redovnim školama. U predškolskom i ranom školskom uzrastu u svakodnevni rad se unose elementi koji stimulišu mentalni razvoj djece, ali i speci-fične vježbe koje razvijaju koordinaciju pokreta i moto-

ISKUSTVA IZ ŠKOLA I VRTIĆA

PROJEKTI I KONFERENCIJE – MOGUĆNOSTI ZA PROFESIONALNI RAZVOJ I UNAPREĐENJE NASTAVNE PRAKSE

riku i na taj način sprečavaju poremećaj koncentracije i pažnje u kasnijem periodu života. Jednako je važno da se razvija i brzina razmišljanja i zaključivanja (funkcio-nalno znanje) kroz koju se prati darovitost djece. Ovaj program smo realizovale u više faza nakon učešča na seminaru NTC sistem učenja. Prva faza je dodatna sti-mulacija razvoja sinapsi, koja se realizuje putem vježbi za motoriku, grafomotoriku i akomodaciju oka. Druga faza je stimulacija razvoja asocijativnog razmišljanja. Ove dvije faze smo realizovale već u toku prvog razreda, na opštu radost i zainteresovanost djece, a treću fazu smo nastavile prelaskom učenika u drugi razred. Treća faza podrazumijeva stimulaciju razvoja funkcionalnog razmišljanja. Obavlja se uz korišćenje (osmišljavanje) zagonetnih priča, zagonetnih pitanja (konvergentno razmišljanje) i stimulativnih pitanja (divergentno razmi-šljanje).

Realizovale smo projekat kroz pet nastavnih ča-sova i završile manifestacijom „Sajam” u koju su uklju-čeni i roditelji i predstavnici lokalne zajednice. Na času crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskoh jezika i književnosti rješavajući slikovni rebus učenici su otkrili rješenje (Crna Gora) i potom preko video bima posma-trali i učili o izradi mapa uma. Nakon toga su u grupa-ma, po ugledu na viđeno, pravili mape uma za nekoliko država (Crna Gora, Srbija, Italija, Francuska, Njemačka i Japan). Aktivnosti koje su obavljali tokom ovih časova bile su uvezane i odnosile su se na ovih šest država čije su umne mape napravili. Roditelji učenika su na rodi-teljskom sastanku informisani o ovom projektu. Kao volonteri, oni su prisustvovali na dva časa likovne kul-ture tokom kojih su učestvovali u izradi rekvizita za igru na času fizičkog vaspitanja, ali i kao eksponati na sajmu. Čas matematike je realizovan u računarskoj učionici, u kojoj su djeca, krećući se po datom uputstvu, nakon tačno rješenih zadataka osvajali kutiju sa „blagom”. Na času prirode i društva su na osnovu ambalaže pre-poznali neke robne marke, dresove sportskih klubova, marke automobila, kao i neke simbole koji pripadaju pomenutim državama. Razvrstavali su proizvode (suve-nire, knjige, makete automobila, nacionalna jela koja su

Staša Barabaš, profesorica razredne nastaveOŠ „Blažo Jokov Orlandić”, Bar

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

21

pojedini roditelji spremili i sl.) i uređivali svoje štandove po državama. Na završnoj manifestaciji prezentovali su sadržaje štandova roditeljima, učenicima drugih odje-ljenja, kao i pojedinim nastavnicima.

Primjetile smo da je motorika bila veliki problem na početku prvog razreda, ali da se stalnim vejžbanjem ona znatno popravila. Asocijativnim predstavljanjem djeca su razvila pozitivan odnos prema umjetničkim i neumjetničkim tekstovima i veoma jednostavno odva-jaju važno od nevažnog, izrađuju plan na osnovu kojeg pričaju/pišu o zadatoj temi. Zagonetne priče su ih veo-ma zainteresovale, pa ih često motivišemo da pronađu neko matematičko rješenje putem zagonetki.

Konkurisale smo na konkursu Kreativna nastava i naš rad je svrstan među deset najboljih radova. Zaslu-žio je da se s njim upozna više ljudi. Na Aktivu razredne nastave prezentovale smo Projekat i upoznale kolegini-ce sa već pomenutim inovativnim tehnikama u nastavi. U junu mjesecu smo se, zajedno sa vaspitačicom Stani-slavom Bardić, koja je u prvom razredu izvodila nastavu u naša dva odjeljenja, prijavile za učešće na Petoj re-gionalnoj konferenciji edukatora koja se, u organizaciji Centra za obrazovne inicijative BiH, održavala u Saraje-vu od 22. do 25. avgusta 2013. godine. Tema ovogodiš-nje konferencije bila je Planiranje, formativno praćenje i vannastavne aktivnosti u funkciji razvoja ključnih kom-petencija kod djece.

U fokusu Konferencije bile su sljedeće ključne kompetencije: kritičko mišljenje, rješavanje problema, donošenje odluka i kreativnost, inovativnost, kreativno izražavanje i kulturna osviještenost. S obzirom na to da je naš Projekat imao za cilj da kod djece razvija kritičko mišljenje putem rješavanja problema, kao i kreativno izražavanje, smatrale smo da bi bilo dobro predstaviti ga učesnicima iz zemalja regiona, razmjeniti mišljenja i iskustva na to polju i tako doprinijeti unapređenju po-dučavanja i učenja, kao i profesionalnom razvoju svih nas.

Petoj konferenciji prisustvovalo je 260 učesnika iz šest zemalja regiona. Prijavljeno je 50 interaktivnih radionica o kurikulumu, formativnom praćenju i oci-jenjivanju, te o vannastavnim aktivnostima. Na sveča-nom otvaranju u sali Hotela „Terme“ pored domaćina, prisutnima se uvodnom radionicom obratio i dr Paul C. Gorski iz SAD-a, profesor na Univerzitetu „Džordž Mejson“ (Ferfaks, Virdžinija), i član upravnog odbora Međunarodne asocijacije za interkulturalno obrazo-vanje. Osim u Hotelu „Terme”, radionice i predavanja realizovane su i u hotelima „Austrija“, „Kristal“ i „Herce-govina“. Iz Crne Gore u radu Konferencije učestvovalo je osam učesnica. Impozantna je činjenica da smo ima-le tri ekipe edukatora koje su prezentovale tri različita

projekta. Osim našeg, prezentovani su i projekti Kako učenicima pomoći da uspješno stvaraju usmene i pisa-ne, umjetničke i neumjetničke tekstove (dr Dušanka Po-pović) i Studentski volonterizam ‒ Priručnik za volonte-re/ke u osnovnim školama, (doc. dr Biljana Maslovarić i mr Marijana Blečić).

Naš Projekat smo predstavile putem prezentacije i upoznale prisutne kolege sa svojim radom. Iznosile smo iskustva iz prakse i naišle na veliko interesovanje za ovu temu (Razvoj kritičkog mišljenja djece uz primjenu NTC metoda u nastavi). Bile smo iznenađene u kojoj mjeri su učesnici Konferencije prisustvovali našem prezento-vanju, kao i njihovoj zainteresovanosti za temu nakon našeg predavanja.

Učešćem na ovoj Konferenciji dobile smo priliku da razmjenimo iskustva sa predavačima, vaspitačima i organizacijama koje se bave pitanjima obrazovanja u svim bivšim republikama Jugoslavije. Na Konferenciji smo i same prisustvovale zanimljivim predavanjima: upoznale smo primjere dobre prakse u primjeni mjera

inkluzivne politike u regionu i kako igrom i praktičnim radom doći do kritičkog mišljenja (Sanja Škreblin iz Za-greba). Svidjela nam se ideja upotrebe učeničkih port-folija kao sredstva praćenja njihovog napredovanja, te smo počele njegovu primjenu u nastavi. Prezentatorka programa Praćenje i ocjenjivanje učenika pomoću uče-ničkih mapa bila je Dragica Varat iz Kutine. Razmjenile smo iskustva i stekle nova poznanstva sa koleginicama iz Tuzle koje su prezentovale vježbe za opuštanje.

Nosim veoma lijepa iskustva sa ovog skupa koji je odisao duhom zajedništva, saradnje i ljubavi prema djeci u čijem interesu svi mi radimo. Primjere dobre prakse sa ovog skupa primjeniću u radu i nadam se po-zitivnim rezultatima.

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

22

ON-LINE UČENJE – BLIŽA ILI DALJA BUDUĆNOST U NAŠEM OBRAZOVNOM SISTEMU

Mr Jelena Perunović Samardžić JPU „Zagorka Ivanović“, Cetinje

On-line učenje ili učenje na daljinu u vijeku u kojem živimo više ne spade u domen naučne fantastike

– polako je zahvatilo sve pore obrazovanja, kako ne-formalnog tako i formalnog. Imperativ 21. vijeka pred-stavlja korišćenje interneta u svim oblastima društva.

On-line učenje možemo definisati kao izvođenje obrazovnog procesa uz pomoć informacijsko-komuni-kacijske tehnologije, tj. učenje koje se odvija preko in-terneta pomoću računara. U mogućnosti smo da uči-mo s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme. Učenje se može odvijati putem pisanog teksta, govora, videa ili testova. Mnogi nemaju vremena za dodatne kurseve, seminare i odlazak na fakultet zbog posla, porodičnih i drugih obaveza ili su jednostavno fizički onemogućeni da pohađaju vrstu obuke koju žele. Zato je ovo izvrsna prilika koja omogućuje sticanje znanja iz sopstvenog doma.

U Crnoj Gori, osim za profesore engleskog jezika koje nudi Britanski savjet, do sada ne postoji nijedan akreditovan program on-line učenja koji bi nam omo-gućio učenje na daljinu i na osnovu kojeg se može do-biti validan sertifikat ili potvrda.

Mnogi učenici i studenti su oduševljeni učenjem

na daljinu iz više razloga, ali posebno ističu to što ne moraju biti prisutni na fizičkoj lokaciji. Bez obzira na društvene, ekonomske, vjerske, etničke ili fizičke i mentalne razlike učenika virtuelne škole daju svima istu priliku da postignu i dostignu svoj puni potencijal.

Kao prednosti za učenje na daljinu navodi se sma-njenje prostornih i vremenskih ograničenja. Učenici mogu da uče od kuće a da se školuju u drugom mje-stu. Kod učenja na daljinu ne gubi se vrije-me u putu do škole i nazad. Time se smanjuju troškovi prevoza i smještaja. Učenje na daljinu pred-stavlja izazov a dostupnost učenja je osigurana. Ovakvo učenje omogućava stalno učenje i profesio-

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

23

nalno usavršavanje, učestvovanje u najkvalitetnijim ili najprestižnijim programima – polaznik može pohađati barem neke kurseve na kvalitetnim institucijama ili ko-je drže poznati stručnjaci bez promjene mjesta bora-vka. Praktičan rad sa različitim tehnologijama ‒ stiču se ne samo informacije o onome što se uči, nego i do-datna znanja i vještine o korišćenju različitih tehnolo-gija, omogućuje se polazniku da postigne i zadrži nivo „pismenosti za 21. vijek”.

Prednost ovakvog učenja je to što možemo sami izabrati područje koje nas zanima. Sve ono što smo htjeli, sada imamo priliku naučiti. Prednosti e-učenja su brojne. Često takvi kursevi omogućavaju korisni-cima nadoknađivanje gradiva koje su zbog obaveza propustili, što je, po pravilu, najveći problem kod stan-dardnih kurseva. Takođe, korisnicima se omogućuje da uče vlastitim tempom, na mjestu i u vrijeme koje im odgovara.

Naravno, ovakav koncept ima i svojih nedostataka (shema 2). Najčešće se navodi izostanak socijalnih kon-takata među polaznicima jer pojedinci nisu navikli na takvu izolovanost pa se dešava da odustaju. Kontakt uživo sa nastavnikom i sa ostalim polaznicima nije pri-sutan kod učenja na daljinu što može predstavljati pro-blem za neke korisnike koji nisu navikli na takve oblike rada. Zbog takve izolovanosti pojedinaca potreban je visok stepen aktivnosti i discipline polaznika kako ne bi odustali od kursa.

Jedan od problema kod učenja na daljinu je upra-

vo visok stepen odustajanja polaznika što se nastoji riješiti uvođenjem podrške polaznicima putem tutora ili mentora. Tutor je nastavnik ili asistent koji prati na-

predovanje polaznika, podstiče ga u radu i pomaže mu pri eventualnim problemima sa kojima se susreće.

Nedostaci se vezuju i za tehnologiju. Nisu svi u mogućnosti da posjeduju odgovarajući računar i da poznaju u dovoljnoj mjeri korišćenje istih. Frustrirajuće mogu uticati zastoji, kvarovi i loša internet veza. Treba imati na umu da nam velike problem mogu praviti vi-rusi i eventualni upadi hakera.

Potrebna je velika motivacija učenika koji je nekad i u situaciji da samostalno procjenjuje svoju potrebu za učenjem. Veće je opterećenje nastavnika u samostal-noj pripremi nastavnih sadržaja jer je potrebno uložiti duplo više vremena nego za klasično učenje.

Problem za neke polaznike može predstavljati i korišćenje tehnologije koju još dovoljno ne poznaju. Vrlo često je potrebno uložiti dodatno vrijeme da bi

nedostaci on line učenja

izostanak socijalnih kontakata

visok stepen aktivnosti

visok stepen odustajanja polaznika

neposjedo-vanje računara i

interneta

nedovoljno poznavanje rada

na računarau

loša internet veza

smanjenje prostornih i vremenskih ograničenja ne gubi se

vrijeme u putu do škole i nazad

smanjuje troškove putovanja i

stanovanjazašto

on line učenje

omogućava učenje od kuće

a u bilo kojoj državi svijeta

predstavlja izazov a dostupnost

učenja je osigurana

omogućuje polazniku da

postigne i zadrži nivo „pismenosti za 21

vijek”

praktičan rad sa različitim

tehnologijama

on line kursevi omogućavaju korisnicima

nadoknađivanje gradiva koje su zbog obaveza

propustili

omogućava stalno učenje

i profesionalno usavršavanje

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

24 TIMSKI RAD U PROCESU VASPITNO-OBRAZOVNOG RADA

Boris Savić, pedagogJPU „Vukosava I. Mašanović“, Bar

Jedan od ciljeva u planu profesionalnog razvoja na niovu ustanove u JPU „Vukosava I. Mašanović“ je-

ste Primjena timskog rada u procesu vaspitno-obra-zovnog rada. U tekstu želim da predstavnim neke od aktivnosti koje smatramo uspješnim u realizaciji nave-denog cilja.

Na osnovu rezultata ankete koja se odnosila na potrebe za profesionalnim razvojem, kao prioritet iz-dvojila se potreba za uvođenjem timskog rada u ne-posredni rad sa djecom. Veliki broj koleginica izrazio je potrebu za učešćem u radu timova, tako da smo tokom ove školske godine, takođe na osnovu podata-ka od vaspitača i medicinskih sestara, formirali sedam

se, pored sadržaja koji se uče, savladala i tehnologija pomoću koje se oni nude polaznicima.

U okruženju postoji relativno veliki broj akredito-vanih programa koji se mogu pohađati on-line a koji su veoma korisni i nama pristupačni. Neki od njih koje bih vam preporucila su: Nastava u oblaku, Dobra priprema za čas ‒ uspješan čas, Vodič za čas odjeljenskog starje-šine, Blog, tviter i fejsbuk u nastavi, Alati za e-učionicu i drugi. Ovu su on-line seminari koje sam pohađala to-kom zadnjih godina tako da mogu da podijelim svoje iskustvo sa vama.

Kao prvo treba reći da gotovo svaki on-line se-minar traje mjesec dana. Možda se čini dugo, ali svi učesnici treba da odrade date zadatke i da za to imaju dovoljno vremena – rok do kojeg ih treba završiti pre-cizni je postavljen. Dosta zadataka se radi u grupi sa kolegama iz drugih država i gradova što je veoma inte-resantno i veoma korisno. Pored same tematike semi-nara, imate priliku razmjene iskustva koja su vezana za praksu uopšte. Zadaci koji se rade u grupi su za mene bili najinteresantniji jer je i te kako prisutan timski rad i saradnja među učesnicima, svi se uzajamno poma-žu i podržavaju. Sve što odradite mogu da vide drugi učesnici i na taj način dijelite ideje i iskustva, dobijate korisne savjete kako da unaprijedite svoj rad, a mo-

deratori su tu da vam u svakom trenutku daju savjet ukoliko vam nešto nije jasno ili vam ne ide od ruke. Svi zadaci su dati jasno i precizno, a prije nego pređete na izradu zadataka imate teorijski dio koji treba pročitati. Da napomenem, nije vam potrebno nikakvo specijalno poznavanje rada na računaru i rad sa dodatnim pro-gramima, sve je veoma jednostavno ukoliko imate os-novna znanja rada na računaru. Cijena ovih seminara kreće se od 20 do 30 eura.

Iako učenje preko interneta u Crnoj Gori ne uži-va toliku popularnost kao u drugim zemljama, mogu konstatovati kako ovaj oblik učenja definitivno nudi mnogo uz relativno malu financijsku investiciju. Strani jezici i poznavanje raznih računarskih programa sve se više traže pa sada, uz računar s pristupom internetu i malo volje, možemo mnogo toga naučiti. Sa on-line predavanjima možemo uštedjeti mnogo vremena na pripremanju, putovanju kao i na samom prepisivanju. Takođe, mogli bi da napomenemo još jednu veliku prednost što on-line predavanja možete da pratite odakle god poželite. Dovoljno je samo da imate inter-net i dobru volju i da probate budućnost učenja.

Moje iskustvo vezano za on-line učenje do sada je i te kako pozitivno, tako da bi ga preporučila svim kolegama koji žele probati a uz to i naučiti nešto novo.

timova sa ciljem boljeg i kvalitetnijeg funkcionisanja rada ustanove. To su: tim za planiranje vapitno-obra-zovnog rada; tim za planiranje i organizaciju javnih i internih nastupa; tim za informisanje i marketing, tim za stručno usavršavanje; tim za planiranje i realizaciju radionica; tim za planiranje enterijera i tim za planira-nje različitih projekata.

No, prije formiranja timova morali smo da pribli-žimo sam pojam i suštinu timskog rada, a to smo naj-prije realizovali kroz interaktivnu radionicu na temu Timski rad koji su vodili stručni saradnici ustanove pe-dagog Boris Savić i logoped Ivana Milenković. Tokom te radionice učesnice su dobile odgovore na pitanja kako izgraditi efikasan tim, šta je potrebno da se ra-zvije i održi jedan tim, koje su koristi od timskog rada, šta razlikuje jedan tim od grupe... Radeći po različitim timovima učesnici su imali prilike da se upoznaju sa tim kako jedan tim finkcioniše, kako dolaze do načina rea-lizacije postavljenog cilja tima, kako prevazići teškoće

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

25

temu timskog planiranja prilikom koje su predstavili svoj rad na projektu. Koleginice su i pored toga što su uspjele ne samo da podstaknu djecu na razmišljanje, saradnju, radoznalost i kreativnost prilikom planiranja i izrade sredstava i realizacije aktivnosti uopšte, nego su uspjele da to isto urade sa koleginicama u samoj radionici. Od samog prezentovanja svoje aktivnosti tokom koje su posebno istakle dobiti od timskog rada (osjećaj uspješnosti i zadovoljstva, bogaćenje ličnog iskustva, tolerancija, uvažavanje mišljenje drugih, pro-nalaženje rješenja...) do samih realizacija zadataka koje su postavljale pred ostale koleginice (kreiranje plana na teme Sunce i oblak i Šta to zuji na livadi, kako su funkcionisale dok su radile na tome tj. kako su dolazile do ideja dogovorom ili nametanjem, kako su rješavale probleme, kako su izabrali izvještača i koordinatora...) njihov rad na vođenju radionice bio je veoma uspješan.

To što je, takođe, jako bitno kao sublimacija svega jeste provjera urađenog kroz diskusiju tokom okruglog stola na temu Značaj timskog rada u procesu vaspit-no-obrazovnog rada. Poziv za okrugli sto uputili smo koleginicama JPU „Ljubica Jovanović Maše“ iz Budve, na koji su se one rado odazvale. Tom prilikom koordi-nator za PRNV upoznao je sve prisutne sa rezultatima u sklopu ovog cilja, nakon čega smo imali prilike da čujemo različita iskustva iz prakse i upoređivanje re-zultata rada sa djecom koji su produkt timskog rada i onih koji to nijesu. U primjerima smo, takođe, čuli da se ovi mikro timovi koji čine oba vaspitača u grupi mogu proširivati na nivou aktiva i vaspitnih jedinica obuhva-tajući ne samo koleginice, već i roditelje. Koleginicama Spahić i Vujanov, gošćama iz Budve, kao i koleginicama koje su radile ugledne aktivnosti nevezano za ovaj cilj, dodijeli smo potvrde i zahvalnice kao podstrek za dalje uključivanje u aktivnosti profesionalnog usavršavanja na nivou ustanove. Sve aktivnosti dokumentovane su u formi foto i video zapisa.

u radu jednog tima... Nakon obrade evaluacionih lista uvidjeli smo dobiti od same radionice analizirajući po-jedine kategorije odgovora koji se odnose na impresije (o ovome bi mogli danima, super je ovo, odlično smo se slagali i dosta smo angažovani kroz zadatke, zadaci su super...).

Nakon toga tim za profesionalni razvoj pratio je kako teče proces timskog planiranje jednonedjeljnog plana i njegovu realizaciju na nivou jedne vaspitne gru-pe. Kao sam produkt plana istakao bih nesvakidašnju realizaciju jedne aktivnosti: snimanje aktivnosti u grupi od strane novinara dječijeg programa RTCG 1 na temu Vjesnici proljeća. Sredinom februara posjetili su nas novinari sa željom da snime navedenu aktivnost, na šta su koleginice Slađana Vujanov i Ana Spahić, vaspi-tačice koje su vodile stariju grupu rado prihvatile i kre-nule u realizaciju. Tako je nastao tekst, lutke cvjetovi, lutka Rista glista i velika scena proljeća, kao i pažljivo planiranje podteme, ciljeva, sredstava... Djeca su rado učestvovala u realizaciji postavljenih ciljeva formiraju-ći slikovnicu na osnovu spajanja crteža po redoslijedu radnje iz priče, sađenja različitih biljaka, pronalaženja puta klikera do cilja u lavirintu, igrama uloga prodava-ca i kupaca, pravljenju cvjetnih aranžmana, lijepljenju i crtanju na plakatu... Na samom kraju aktivnosti djeca su maskirana pjevali pjesmicu Risti glisti i zahvalila mu se na brizi oko cvijeća, a nakon toga oponašali Ristu glistu i ostale cvjetiće igrajući igru Probudi me.

Pored navedenog moram istaći da su koleginice Spahić i Vujanov funkcionisale skladno, uigrano i spre-mne da saslušaju jedna drugu dok su radile na ovom projektu posebno u djelovanju unutar tima, dolaženje do ideja, rješavanje problema, podjelu uloga i realizaci-ju zaduženja. Nakon realizacije ovog koraka, koleginice su uz nesebičnu pomoć stručnih saradnika, osmislile i vodile radionicu za vaspitače i medicinske sestre na

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

26

Marijna Papić, direktoricaOŠ „Pavle Rovinski“ Podgorica

PRNŠ – ZAJEDNIČKI RAD I NAPREDAK

Dugogodišnje iskustvo u primjeni PRNŠ-a u OŠ „Pavle Rovinski“ poboljšalo je kvalitet nastave

i postignuća učenika. Direktor škole je prvi učenik u kvalitetnom procesu profesionalnog razvoja na niovu škole koji postaje uzor i svojim primjerom podstiče sve članove kolektiva.

PRNŠ je danas jedna od posebno važnih aktivnost u školi jer unapređuje kompetencije nastavnika za kva-litetno i uspješno realizovanje podučavanja i učenja što rezultira podizanja kvaliteta nastave, ali i kvaliteta uče-ničkih znanja. Na taj način učenici su u mogućnosti da napreduju u skladu sa svojim sposobnostima, što jeste cilj obrazovanja.

Naša Škola je zasigurno vrlo brzo shvatila značaj i vrijednost PRNŠ-a i obrazovanja kao cjeloživotnog procesa. U saradnji sa Zavodom za školstvo, kroz stal-nu saradnju sa našom nacionalnom koordinatorkom, realizovali smo veliki broj aktivnosti iz ove oblasti u Školi. Utemeljenje PRNŠ sistema odvijalo seu skaldu sa preporukama Zavoda za školstvo: imenovali smo ko-ordinatorku pedagogicu Renu Rakčević, formirali tim i upoznali sa Nastavničko vijeće, Savjet roditelja i Školski odbor sa ovim modelom.

Na osnovu utvrđenih prioriteta koji su određeni na osnovu interne i eksterne evaluacije, realizacijom ankete i uz saglasnost svih članova Nastavničkog vi-jeća, planirali smo i realizovali aktivnosti vezane za in-kluzivno obrazovanje i edukaciju iz oblasti informatike, dodatne i dopunske nastave i časova odjeljenjske za-jednice. Sve ove prioritete realizovali smo kroz održa-vanje oglednih i uglednih časova kojima je prisustvovao veliki broj nastavnika, realizacijom okruglih stolova na razne teme iz oblasti slobodnih aktivnosti, odjeljenjske zajednice, dopunske nastave, kroz realizaciju radionica

iz inkluzije za rad sa slabovidom djecom, djecom sa teš-koćama u tjelesnom razvoju i hiperaktivnom djecom. Na nivou škole realizovani su sljedeći programi obuke: Razvoj kritičkog mišljenja (RWCT), Razumijevanje ado-lescenata u učionici ‒ uloga nastavnika i dr. Kao poseb-nu vrijednost istakla bih Dane profesionalnog razvoja koje su članovi tima i nastavnioci (akreditovani treneri) realizovali za svoje kolege u Školi kao i radionice na te-me: Profesionalna orijentacija, Stereotipi i predrasude, Disciplinovanje i kažnjavanje.

Posebno ističem aktivnosti na polju bolje organi-zacije i unapređenja časova odjeljenjske zajednice, za koje, kao što je poznato, ima vrlo malo literature. Naši nastavnici pokazali su izuzetnu kreativnost u organi-zaciji tih časova, pa sam, kao direktorica, bila iskreno zadivljena. Časovi dodatne nastave u sklopu PRNŠ-a su, takođe, bili veoma uspješni. Što se tiče realizacije dopunske nastave, zahvaljujući metodskim pristupima koje su nastavnici osmislili, broj negativnih ocjena se znatno smanjio. To je postao trend i narednih godina i potvrda da su ti časovi bili posebno uspješni. Naša na-mjera jeste da sve ove pripreme, kada budemo u pri-lici, objavimo u vidu priručnika, jer smatram da bi bile velika korist svim nastavnicima u Crnoj Gori.

Naravno, edukacija iz oblasti inkluzije, sa kojom smo počeli i sa kojom ću završiti, pomogla je našem nastavnom kadru da veoma stručno rade sa učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama kojih je svake go-dine sve više u našoj Školi. To nam govori da su njihovi roditelji odabrali baš našu Školu, upravo zato što znaju da će njihova djeca biti prihvaćena i obrazovana u skla-du sa svojim mogućnostima.

Uspješnost realizacije PRNŠ-a potvrđuju i rezultati istraživanja koje je sprovedeno u našoj Školi, a koji su pokazali da ovaj vid obuke preferira 90% nastavnika.

Za sve ovo posebno je zaslužan naš PRNŠ tim koji svojom organizovanošću, odgovornošću, kreativ-nošću, akcijom i, nadasve, praćenjem i realizacijom, planiranih aktivosti podstiče sve članove kolektiva na kontinuran razvoj nastavničkih kompetencija, a sve sa ciljem unapređenja kvalliteta učeničkih znanja.

IZ UGLA DIREKTORA

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

27

U Ljubljani je od 27. do 29. juna 2013. održana radioni-ca programa obuke Pestaloci pod nazivom Obrazo-

vanjem do demokratije i ljudskih prava: kako da izazove pretvorimo u mogućnosti koju su partnerski organizovali Savjet Evrope i Zavod za školstvo Republike Slovenije. Učesnici seminara su bili nacionalni koordinatori za pro-gram Pestaloci, direktori škola i nastavnici iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore.

Cilj radionice je bio da se ispitaju mogućnosti za sa-radnju i umrežavanje i pojedini aspekti obrazovanja za

demokratiju i ljudska prava kojima bi se posvetila poseb-na pažnja u svim zemljama Zapadnog Balkana. Ovaj je cilj uglavnom ostvaren i to kroz definisanje sličnosti i razlika, ali i specifičnih problema u svakoj od zemalja regiona.

Učesnici su imali priliku da se bolje upoznaju sa pro-blemima sa kojima se suočavaju svi obrazovni sistemi u regionu, posebno kada je riječ o obrazovanju za demo-kratsko građansvo i ljudska prava, sa primjerima dobre prakse, kao i da prepoznaju neke od načina buduće sa-radnje.

SEMINARI SE – STALNI PODSTICAJ ZA PROFESIONALNI RAZVOJ

MEĐUNARODNI SKUPOVI I SARADNJA SA DRUGIM ORGANIZACIJAMA

OBRAZOVANJEM DO DEMOKRATIJE I LJUDSKIH PRAVA: KAKO DA IZAZOVE PRETVORIMO U MOGUĆNOSTI

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

28

Zaključak radionice je da se Savjetu Evrope pred-stavi potreba za modulom pod nazivom Pestaloci regi-onalni modul koji bi trajao šest godina i u kojem bi grupa trenera iz svih zemlaja koje učestvuju u projektu izradila program obuke i realizovala seminare za nastavnike. Na-cionalni koordinatori i njihove institucije, a to su Zavod za školstvo ili Ministarstvo prosvjete, bile bi zadužene da, u

saradnji sa Savjetom Evrope, omoguće održavanje jed-nog seminara u svojoj zemlji.

U tabeli 1 koja slijedi predstavljeno je učešće na-stavnika i predstavnika obrazovnih institucija iz Crne Go-re na seminarima Savjeta Evrope u periodu jun ‒ decem-bar 2013. godine.

Tabela 1: Učešće naših nastavnika i zaposlenih u obrazovanju u programima Savjeta Evrope

Naziv seminara Ime i prezime učesnika Mjesto Vrijeme

Obrazovanjem do demokratije i ljudskih prava

Smijka Pavićević, OŠ „Njegoš“, SpužNada Vujašković, Nataša Perić,Zavod za školstvo

Ljubljana, Slovenija

od 27. do 29. juna 2013.

Ljetnja škola Pestaloci Emina SalihovićOŠ „Boško Buha“, Pljevlja

Bad Vildbad,Nemačka od 30. juna do 7. jula

2013.

Evaluacija interkulturalne kompetencije

Dragana GiljanovićOŠ „Marko Miljanov“, Podgorica

Dramen, Norveška

od 9. do 13. septembra 2013.

RELANG – Priprema testova u skladu sa Zajedničkim evropskim

okvirom za žive jezikeDivna Paljević,Ispitni centar Grac, Austrija 16. i 17. septembar

2013.

Kvalitetno i inkluzivno obrazovanje: posebna uloga jezika

Nataša PerićLjiljana Subotić Zavod za školstvo

Strazbur, Francuska

18. i 19. septembar 2013.

Različita djeca – jednake mogućnosti

Ardita KovačevićOŠ „Maršal Tito“, Ulcinj

Minsk, Bjelorusija

od 30. septembra do 3. oktobra 2013.

Demokratija i dječija prava u osnovnom obrazovanju

Nada Dubljević,OŠ „Luka Simonović“, Nikšić

Helsinki, Finska

od 1. do 4. oktobra 2013.

Seksualno obrazovanje – lični razvoj, prevencija diskriminacije

i nasilja – Modul A

Jelena Jovanović,Fakultet političkih nauka, Podgorica

Strazbur, Francuska

od 8. do 11. oktobra 2013.

Evropski portfolio za obrazovanje vaspitača

Jovana Marojević,Filozofski fakultet, Nikšić Grac, Austrija 12. i 13. decembar

2013.

Ljetnja akademija Ljudska prava u akciji

OŠ „Veljko Drobnjaković“, Risan: Dragutin Šćekić, Tanja Rotković i Nataša DendićOŠ „Milija Nikčević“:Slavica Perošević, mr Branko Perović, Dragana Radoman

Cetinje,Crna Gora 21. do 29. juna 2013.

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

29

Na osnovu pohađanja Pestaloci programa Savjeta Evrope Obrazovanje za prevenciju nasilja u škola-

ma učesnik iz Crne Gore mr Sava Kovačević, profesor

PRIMJER DOBRE PRAKSE NA SAJTU SAVJETA EVROPE

STRAZBUR, FRANCUSKA

MEĐUVLADINA KONFERENCIJA KVALITET I INKLUZIVNOST OBRAZOVANJA: JEDINSTVENA ULOGA JEZIKA

razredne nastave iz OŠ „Oktoih“ iz Podgorice, osmislio je i realizovao program obuke Prevencija nasilja u ško-lama – učiti kako živjeti zajedno. Program je kao pri-mjer dobre prakse, objavljen na sajtu Savjeta Evrope:

http://www.coe.int/t/dg4/education/pestalozzi/home/training_units/vio_EN.asp

Osnovni cilj ovog programa obuke jeste razvija-nje mehanizama za prevenciju nasilja u školama koji promoviše alteranativne pristup rješavanju problema.

Obuka sinhronizuje praktični trening, aktivnosti nakon treninga i kontinui-ranu podršku školama, što praktiča-ri prepoznaju kao posebno korisno. Osnovu rada predstavlja kooperativno učenje koje je vješto sinhronizovano sa temom i sadržajem. Program smo predstavili u našem časopisu PRNCG br. 10.

Podsjećamo da je prvi primjer do-bre prakse postavljen na sajt Savjeta Evrope program koji je pripremila i re-alizovala Dragana Radoman, profesori-ca engleskog jezika iz OŠ „Milija Nikče-vić“ i OŠ „Radoje Čizmović“ iz Nikšića.

Nataša Perić, samostalna savjetnicaZavod za školstvo

U Strazburu je 18. i 19. septembra 2013. održana međuvladina konferencija Kvalitet i inkluzivnost

obrazovanja: jedinstvena uloga jezika, u organizaci-ji Odsjeka za jezike Savjeta Evrope, sa ciljem da se istakne specifična uloga jezika u realizaciji ciljeva svih predmeta u osnovnom i srednjem obrazovanju.

Jezik kao centralni medij nastave i učenja, jeste način da učenici pokažu svoje znanje i razumijevanje onoga što uče. Jezička kompetencija je osnova uspješ-nog učenja. Međutim, empirijski rezultati najznačaj-nih međunarodnih komparativnih istraživanja (PISA, PIRLS, TIMSS...) pokazali su da u mnogim zemljama

obrazovni sistemi ne poklanjaju dovoljno pažnje ovoj kompetenciji, što utiče na uspjeh u učenju uopšte. Za-to su, na Trećem samitu Savjeta Evrope 2005. godine, predsjednici država i vlada pitanje jezika u obrazovanju postavili kao prioritetno. Nakon ovog samita Odsjek za jezike pokreće veliki međunarodni projekat Jezik u obrazovanju ‒ jezik za obrazovanje, čiji je glavni cilj razvoj kompetencija jezika nastave. Ovim projektom obuhvaćene su sljedeće teme:

– Plurinigvalna kompetencija– Jezik kao predmet (jezik/jezici nastave, strani

jezici)– Jezik u drugim predmetima – jezička dimenzija

u drugim predmetima– Konvergencija među jezicima – povezivanje

svih jezika kao predmeta

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

30

Zašto jezička dimenzija dobija na značaju? U ve-ćini obrazovnih sistema nastavnici planiraju svoj rad sa učenicima polazeći od pretpostavke da učenici u potpunosti vladaju jezikom nastave. Iz ove pretpo-stavke slijedi da su nastavnici jezika kao predmeta (L1) i nastavnici klasičnih i modernih jezika(L2) odgovorni za sticanje jezičke kompetencije. Međutim, jezička ko-metencija se stiče i razvija ne samo u okviru jezičkih, već i okviru ne-jezičkih predmeta: geografija, biologija, istorija, matematika…. Ako jezička kompetencija nije razvijena učenik ne može da prati nastavu i stiče no-va znanja i vještine, niti da postiže rezultate u skladu sa svojim mogućnostima. Sticanje specifičnih znanja iz ostalih predmeta ne može se ostvariti bez komuni-kativne osnove, bez pomoći i posredovanja jezika. Je-zička kompetencija je, dakle, sastavni dio, neophodna komponenta predmetne kompetencije (ne dodatak!) i treba je eksplicitno razvijati zajedno sa ostalim kom-ponentama. Prethodno rečeno važi za sve predmete, za kompletan kurikulum, pa je zato sve češće u upotre-bi termin jezik kurikuluma.

U školi su učenici izloženi velikom broju različitih tekstova, neverbalnim izvorima informacija, svakod-nevnom govoru, diskursu učionice – pedagoškom jeziku, akademskom tj. stručnom jeziku. Ali, jezička kompetencija se ne razvija sama od sebe. Potrebno je prepoznati i na nju se usmjeriti kroz svjesne didaktičke napore i mjere pomoći i podrške povezane sa nasta-vom predmeta. Učenici treba da budu posebno podr-žani kada je riječ o upotrebi akademskog jezika i novih tipova i varijeteta diskursa.

Kada steknu određeno znanje i kada razviju osnovne retoričke vještine i oblike izražavanja, oni će biti u stanju da prate nastavu određenog predmeta sa više razumijevanja i uspjeha. To je vrsta sigurnosti na

koju svaki učenik ima pravo. Inače, većina nedostata-ka u komunikaciji neće moći da se prevaziđe (Vollmer 2007, 2008).

Osim jezičke dimenzije u drugim predmetima, ovim Projektom je istaknuta i važnost konveregencje među predmetima, odnosno povezivanje svih jezika kao predmeta. Nastava jezika kao predmeta i nastava stranih jezika doprinosi razvoju jezičke kompetencije, ne samo kada su u pitanju ciljevi i sadržaji predmeta, već i razvoj meta-kognitivne svjesnosti i pozitivnih sta-vova i vrijednosti. Kada je riječ o konvergenciji i kore-laciji, neophodna je saradnja među nastavnicima na polju usaglašavanja ciljeva i metoda rada u učionici i razmjene iskustava sa ciljem identifikovanja sličnosti i razlika.

Uloga Savjeta Evrope je da podstakne obrazov-ne institucije u zemljama članicama da uključe jezič-ku dimenziju u predmetne programe i da obezbijede sredstva i strategije kako bi specifični zahtijevi svakog predmeta kada je jezik u pitanju postali jasni nastavni-cima, učenicima, roditeljima i javnosti uopšte. U izvje-snoj mjeri teorijska osnova za opis akademskih jezičkih kompetencija je već postavljena i može se naći na plat-formi Savjeta Evrope (www.coe.int/lang-platform). Platforma Savjeta Evrope nudi različite okvire i proce-dure definisanja deskriptora kojim bi se pojasnili ciljevi učenja akademskog jezika. Države članice se pozivaju da koriste taj materijal u skladu sa svojim potrebama, resursima i obrazovnom kulturom.

Konferencija Kvalitet i inkluzivnost obrazovanja: jedinstvena uloga jezika bila je prilika da više od 60 predstavnika institucija odgovornih za implementaciju obrazovne politike i izradu i unapređivanje predmet-nih programa predstave inicijative i projekte koji se bave jezičkom dimenzijom u nastavi svih predmeta i uvezivanjem nastave stranih jezika, regionalnih i ma-njinskih jezika, jezika nastave i interkulturalnog obra-zovanja.

Predstavnici Savjeta Evrope i Evropske Komisije istakli su poseban značaj Preporuke CM/Rec(2012)13 Komiteta Ministara o obezbjeđenju kvalitetnog ob-razovanja. Potpisnice ovog dokumenta su sve zemlje članice Savjeta Evrope. U Preporuci je naglašeno da se pravo na obrazovanje može u potpunosti ostvariti ako je obrazovanje odgovarajućeg kvaliteta. Jedan od pre-duslova kvalitetnog obrazovanja je razvoj lingvističkih, numeričkih i kognitivnih sposobnosti koje će predstav-ljati osnovu za uspjeh u učenju svih predmeta. U radu konferencije učestvovale su mr Ljiljana Subotić i Nata-ša Perić, samostalne savjetnice iz Zavoda za školstvo. U Zavodu za školstvo organizovana je prezentacija rada i rezulata ove konferencije.

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

31

DRAMEN, NORVEŠKA

PROCJENA INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE (ICC)

mr Dragana Giljanović, profesorica engleskog jezikaOŠ „Marko Miljanov“,Podgorica

B iti interkulturalno kompetentan odnosno znati i umjeti da na pravi način ostvarite komunikaciju

među ljudima druge kulture, pripadnosti ili grupe nešto je što se već decenijama smatra polaznom osnovom sa ciljem obezbjeđivanja miroljubive koegzistencije u svi-jetu različitosti. Zbog toga je učenje o interkulturalnoj kompetenciji sve više zastupljeno svuda oko nas i na svim nivoima obrazovnih sistema širom Evrope.

Seminar Procjena interkulturalne kompetencije održan je u Norveškoj, u Drammen-u, malenom gradu jugoistočno od Osla, u periodu od 9. do 13. septem-bra 2013. godine. Radionice su vodile tri eminentna predavača: Ildikó Lázár (Eӧtvӧs Loránd University iz Budimpešte), Kristin Skinstad van der Kooij (Oslo and Akershus University College of Applied Sciences) i Klau-dia Lenz (The European Wergeland Centre).

Glavni cilj seminara bio je upoznati učesnike sa načinima razvijanja i procjene interkulturalne kom-petencije. Koncept i teorija interkulturalnog učenja,

njegova procjena i ocjena predstavljeni su kroz kratke i sažete prezentacije, praćene mnogim aktivnostima u vidu interaktivnih sesija. Temom seminara obuhvaćen je i obilazak glavnog grada pod vođstvom turističkog vodiča, boravak u osnovnoj i nižoj srednjoj Linderud školi u Oslu i posjeta Baskerudskom univerzitetskom koledžu (HiBU) u Drammenu.

Kao glavni povod i okvir seminara uzet je nedavno izrađen ICC instrument, koji sam ovom prilikom preve-la za Vas, a koji je namijenjen da pojedincu pomogne da preispita samog sebe tj. ocijeni nivo interkulturalne kompetencije i prepozna svoje kvalitete ali i oblasti na kojima treba da poradi. ICC instrument sastoji se od tri komponente od kojih je interkulturalna kompetencija prevashodno i sačinjena, a to su stavovi, vještine i zna-nje. Komponente su međusobno povezane jer znanje o svijetu i ljudskoj interakciji koje posjedujemo, kao i stavovi prema svemu tome, mogu biti vidljivi i primi-jećeni od strane drugih jedino kroz naše vještine tj. ponašanje. Štaviše, samo ukoliko zauzmete pravi stav i na pravilan način koristite i širite usvojena znanja i vje-štine možete povećati svoj nivo interkulturalne kom-petencije.

U tabeli-upitniku koja slijedi, komponente od ko-jih je interkulturalna kompetencija sačinjena opisane

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

32

u formi izjavnih rečenica u prvom licu. Sve što je po-trebno jeste da zamislite sebe u kontekstu ljudi koji vas okružuju, ljudi sa kojima jeste ili nijeste uopšte bliski, ljudi iz drugačijih socio-kulturnih, regionalnih, socio-ekonomskih ili jezičkih sredina. Prisjetite se interkultu-

ralnih susreta koje ste doživjeli ili sličnih situacija koje su uključivale i druge pojedince. Pokušajte da se prisje-tite kako ste se osjećali, šta ste tada znali i šta ste radili, i pogledajte sljedeću listu konstatacija. Obilježite svaku konstataciju u skladu sa svojom procjenom:

1. Poštovanje J K LPokazujem poštovanje prema drugoj osobi kao ravnopravnom ljudskom biću.Dajem prostora drugima da izraze sami sebe i slušam i reagujem na njihove argumente.Ne donosim sud na osnovu prvog utiska.

2. Torelisanje nejasnoća/dvosmislenosti J K LVoljan sam da svoje vrijednosti i norme privremeno stavim po strani.Pokazujem strpljenje kada se suočim sa nepoznatim ili stranim.Djelujem pozitivno u interakciji, iako nisam siguran šta druga strana misli ili osjeća.Pokazujem da sam svjestan činjenice da je moj način razmišljanja i djelovanja pod uticajem određenih vrijednosti i normi.

3. Srdačnost i znatiželja J K LPokazujem prijateljsku zainteresovanost za ljude i stvari sa kojima se susrijećem.Koristim nastale prilike da upoznam nove ljude.Pitam druge osobe o njihovim stanovištima i postupcima.

4. Empatija J K LVoljan/na sam da obratim pažnju na osjećanja drugih ljudi.Pokazujem da umijem da saosjećam sa drugim ljudima.

5. Samosvjesnost J K LPokazujem da mi nije neprijatno kada navodim svoje dobre i loše strane.Prihvatam činjenicu da mogu da pogriješim.Preuzimam odgovornost za svoje greške.Tražim pomoć drugih kada mi je ona potrebna.Prilagođavam svoje ponašanje kada osjetim da može biti od pomoći.

6. Pouzdanje da osporim i budem osporen J K LPokazujem da se ne plašim da protivurječim.Predlažem alternativni način viđenja i rađenja stvari.Pokazujem da prihvatam da budem osporen.

VJEŠTINE1. Interakcija J K LPažljivo slušam druge osobe.Nastojim da moja poruka bude shvaćena onako kako sam i namjeravao.Podstičem druge ljude da izraze svoje mišljenje i potrebe.S podrškom reagujem na emocije koje vidim oko sebe.Tražim i nastojim da razjasnim uzajamne potrebe i očekivanja.

2. Multiperspektivnost J K LInformaciju tražim u različitim vrstama izvora.Objašnjavam svoje misli i postupke uzimajući u obzir i vanjska stanovišta.Izražavam svoje gledište i o sukobljenim i o komplementarnim mišljenjima. Koristim svoju sposobnost imaginacije da ponudim drugačije viđenje stvari.

3. Kritičko mišljenje J K LKoristim sve raspoložive informacije, kao i svoje vještine analitičkog rasuđivanja da verifikujem svoje tumačenje.

Dovodim u pitanje tumačenja drugih, bilo stručnjaka bilo zvaničnih izvora. Nudim drugačiji način tumačenja ideja i postupaka ljudi uopšte.Dajem jasne argumente kako bih objasnio svoje mišljenje i opredjeljenja.

STAVOVI

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

33

Tabelu-upitnik možete proći sami, zajedno sa kolegama ili u timu. Po završetku, vjerovatno će biti potrebno vrijeme da razmislite o koracima koje bi tre-balo da preduzmete kako bi unaprijedili vaš razvoj. U svakom trenutku joj se ponovo možete vratiti i proći je u cijelini ili samo djelove, kako biste saznali kakve su promjene kod vas u međuvremenu nastale.

Ono što je takođe važno znati jeste da je ovaj in-strument inicijalno nastao kao rezultat razmjene isku-stava radne grupe sačinjene od 30 članova: nastavnika, direktora škola i eksperata iz cijele Evrope i nedavnih rezultata istraživanja i projekata u okviru Savjeta Evro-pe i drugih međunarodnih organizacija. Instrument je nakon toga testiran u 14 zemalja od strane 50 na-stavnika i direktora škola, a potom finalizovan prilikom

4. Rješavanje problema i saradnja J K LPrepoznajem probleme i pitanja koje je potrebno riješiti.Nudim drugačiju percepciju rješavanja problema.Pokrećem inicijativu za rješavanjem problema.Podržavam nastojanja drugih ljudi da riješe problem. Aktivno tragam za rješenjem problema zajedno sa ljudima kojih se to tiče.Činim da se i drugi osjećaju prijatno u grupi kada se suoče sa problemom.

5. Sposobnost da napredujem J K LIstražujem nove stvari i situacije.Razmišljam i analiziram svoje motive, potrebe i ciljeve.Mijenjam svoj način postupanja u smjeru novih shvatanja.

ZNANJE1. Znanje o interakciji J K LU obzir uzimam i verbalne i neverbalne poruke.Pokazujem da sam svjestan činjenice da riječi i govor tijela mogu imati drugačije značenje u različitim kontekstima. Razjašnjavam značenja kako bih izbjegao nesporazume.Uzimam u obzir uticaj aspekta moći pri interakciji. Pokazujem da sam svjestan da različite forme interakcije imaju različite ciljeve i pravila.

2. Znanje o društvenoj različitosti J K LPokazujem da sam svjestan da drugi ljudi mogu misliti, ponašati se i osjećati drugačije.Aktivno istražujem razloge različitih postupaka i reakcija.

3. Znanje o ulozi političkih I društvenih aktera (pojedinci ili institucije) J K LUočavam društvenu i političku implikaciju različitosti.Obraćam se odgovarajućim društvenim, kulturnim ili političkim akterima kada su mi potrebne informacije ili podrška.Aktiviram odgovarajuću grupu društvenih ili političkih aktera kada se pojavi problem.

4. Znanje o svjetskim stanovištima i sistemima vjerovanja J K LSvjestan sam da duhovna i egzistencijalna pitanja predstavljaju važne aspekte života. Svjestan sam različitosti svjetskih stanovišta i sistema vjerovanja pri interakciji. Aktivnim istraživanjem učim o drugim sistemima vjerovanja i gledištima u svijetu.Pokazujem da razumijem činjenicu da stanovišta i vjerovanja kojih se ljudi drže širom svijeta nijesu statična. Svjestan sam da svjetska stanovišta i sistemi vjerovanja utiču, ali ne određuju identitet ni pojedinca ni grupe.

čega je u obzir uzet ogroman materijal povratnih infor-macija koji je nastao tokom testiranja.

Bilo mi je veliko zadovoljstvo da predstavljam svoju zemlju i učestvujem na jednom tako raznolikom i sveobuhvatnom seminaru organizovanom u sklopu Pestalozzi programa, a pod pokroviteljstvom Fakulteta primijenjenih nauka iz Osla i Evropskog Vergeland Cen-tra, koji je istovremeno okupio nastavnike, pedagoge, profesore, teologe i trenere iz sedamnaest evropskih zemalja.

I kratko podsjećanje ‒ interkulturalna kompeten-cija je sastavni dio svih nas i nešto na čemu bi svaki pojedinac trebao da poradi u cilju kontinuirane održi-vosti demokratskog društva i kvalitetne komunikacije među ljudima.

(A sada? Gdje sam? Kojim putem da krenem?....)

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

34

U Zavodu za školstvo je 27. septembra 2013. godine održan jednodnevni seminar za nastavnike gra-

đanskog vaspitanja i predstavnike uprava škola pod nazivom Propusnica za demokratiju – podrška nastav-nicima u pripremi učenika za aktivno građanstvo. Se-minar je dio šireg regionalnog Projekta koji je podržao Savjet Evrope i u kome, pored Crne Gore, učestvuju Hrvatska, Rumunija i Mađarska koja je i nosilac Pro-jekta. Tema seminara odnosila se na poštovanje do-stojanstva u školi i razvoj tolerantne ličnosti. U radu seminara učestvovali su i predstavnici učenika koji su predstavili svoje istraživanje o neprihvatljivim stavovi-ma u školi prvenstveno kad su nastavnici u pitanju, ali i ostali učesnici nastavnog procesa.

Cilj Projekta, pored razvoja pozitivnih stavova kod nastavnika i učenika za aktivno građanstvo, jeste da se razmijene iskustva u regionu o nastavi građanskog vas-pitanja kao i promocija vrijednosti ovog programa koji je dio nacionalnih strategija obrazovanja u skoro svim zemljama Evrope.

Seminar je pratila TV ekipa Savjeta Evrope, tako da je u potpunosti snimljen. Osim toga, organizovali su intervjue sa jednim brojem učesnika (učenicima,

predstavnicima škola i Zavoda za školstvo) što će biti dio filmske produkcije o nastavi građanskog vaspitanja i prilika da pokažemo mnoga naša postignuća: dobre rezultate i dobro pozicioniranje programa građanskog vaspitanja/obrazovanja u ukupnom obrazovanom si-stemu Crne Gore. Takođe, snimljen je čas građanskog vaspitanja u OŠ „Olga Golović“ u Nikšiću kod nastav-nice građanskog vaspitanja Snježane Bošković. Razgo-varano je sa predstavnicima škole, Savjeta roditelja, predstavnicima NGO...

Sve ove aktivnosti realizovane su i u ostalim ze-mljama partnerima, a rezultat svega treba da bude film u trajanju od 20 minuta koji će dati presjek aktiv-nosti građanskog vaspitanja/obrazovanja u sve četiri zemlje. Takođe, kao rezultat ovog projekta biće publi-kovan Buklet koji obuhvata informacije o implemen-taciji građanskog vaspitanja/obrazovanja u sve četiri zemlje. Buklet će biti štampan na engleskom jeziku i jeziku zemalja učesnica.

Iako su završne aktivnosti Projekta u toku, može-mo konstatovati da je bio veoma koristan, posebno zbog razmjene iskustava u regionu, promocije primje-ra dobre prakse, uočavanju sličnih poteškoća u realiza-ciji programa obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava, kao i traženju zajedničkih rješenja i us-postavljanju jedinstvenih standarda u ovoj oblasti.

PODGORICA, CRNA GORA

PROPUSNICA ZA DEMOKRATIJU – PODRŠKA NASTAVNICIMA U PRIPREMI UČENIKA ZA AKTIVNO GRAĐANSTVO

Vidosava Kašćelan, samostalna savjetnicaZavod za školstvo

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

35

U organizaciji Instituta Georg Eckert iz Braunšvaj-ga (Njemačka), u periodu od 6. do 9. novembra

2013. godine, u Prištini je održana Međunarodna kon-ferencija pod nazivom Udžbenici i nastava istorije na albanskom jeziku u jugoistočnoj Evropi. Rad Konferencije odvijao se u četiri panela: Udžbenici istorije na alban-skom jeziku, Udž-benici u kojima se iznosi određena pri-ča, Odnos između udžbenika istorije ( u kojima se iznosi određena priča) i postojećih konfli-kata u multikultu-ralnim društvima i Nastavni programi i udžbenici za alban-ske zajednice u Ma-kedoniji, Crnoj Gori i Srbiji.

Na Konferenciji su, između ostalih, učestvovali: prof. dr Eckhardt Fuchs (In-stitut Georg Eckert), dr Dieter Nehring (Humboltov Univer-zitet, Berlin), Erika Bozzato (Univerzitet u Bielefeldu,Njemačka), Denis Vuka (Free University, Berlin), dr Tina Mavrikos-Adamou (Hofstra University, Njujork).

Predstavnica Crne Gore Džonana Perkaj (Zavod za školstvo) realizovala je prezentaciju Udžbenici istorije na albanskom jeziku u Crnoj Gori /pregled zastuplje-

nosti istorije Albanaca (History textbooks in Albanian language in Montenegro/an overwiew of the level of the history of Albanians included in history textbooks).

Inače, nastava istorije na albanskom jeziku zastu-pljena je u pet zemalja jugoistočne Evrope. Posljedica toga je da se ona odvija prema različitim nastavnim programima. U zemljama u kojima je albanski jezik ‒ jezik manjine, programi i udžbenici istorije su, uglav-

nom, prevod udžbenika sa jezika većine. Ugao gledanja na istorijske do-gađaje i procese, razliku-je se od zemlje do zemlje tako da se postavlja pita-nje usaglašenosti različi-tih istoriografija i njiho-vih uglova posmatranja.

Organizator kon-ferencije bio je Institut „Georg Eckert“ iz Brau-nšvajga (Njemačka), član Laibniz Asocijacije (GEI). Institut sprovodi multi-disciplinarna istraživanja udžbenika i obrazovnih medija, u prvom redu iz oblasti istorije i studi-ja kulture. On, takođe, pruža savjetodavne us-luge kreatorima politike, praktičarima i organiza-cijama, kako na nacio-nalnim nivoima, tako i na međunarodnom ni-vou. Takođe, djeluje kao koordinator i posrednik u međunarodnim pita-njima i projektima ve-

zanim za udžbenike. Istraživanje, transfer znanja kao i istraživanja infrastrukturnih usluga su takođe blisko povezani sa GEI. U poređenju sa akademski etablira-nim disciplinama, kao što su istorija i sociologija, istra-živanje udžbenika je relativno nova oblast i još uvijek ne postoji kao predmet na univerzitetima.

Džoana Perkaj, nadzornica za istorijuZavod za školstvo

PRIŠTINA, KOSOVO

UDŽBENICI I NASTAVA ISTORIJE NA ALBANSKOM JEZIKU U JUGOISTOČNOJ EVROPI

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

36

Rezultati mnogobrojnih istraživanja koja su potvr-dila značaj kvaliteta nastavnika i njihov uticaj na

postignuća djece, vratilo je u središte pažnje njihovo obrazovanje i kontinuirani profesionalni razvoj. Razlozi za to su očigledni i višestruki. Prije svega, ni najkvalitet-niji dodiplomski studij ne može pripremiti nastavnika za sve izazove s kojima će se susretati u svom poslu i tokom profesionalne karijere (Eurydice, 2002), a od nastavnika se, kao i od drugih profesija u današnjem vremenu, očekuje da nastave istraživati, učiti i usva-jati nove vještine tokom cijeloga života i preuzmu odgovornost za svoje cjeloživotno učenje (EC, 2009). Savremeni nastavnici trebali bi da budu osposobljeni da mogu odgovoriti narastajućim izazovima društva znanja, da aktivno učestvuju u tom društvu, priprema-ju one koji uče za autonomno doživotno učenje, i da neprekidno preispituju i promišljaju o procesu učenja i nastave (Pešikan, 2010).

Međutim, sve se više postavlja pitanje da li posto-jeći programi stručnog usavršavanja nastavnika zaista pomažu nastavnicima da unaprijede postojeće i ste-knu nove kompetencije potrebne u sve zahtjevnijim i značajno izmjenjenim obrazovnim sistemima. Naime, rezultati niza međunarodnih istraživanja i testiranja nisu dokazala statistički značajnu razliku u postignu-ćima djece koju su poučavali nastavnici sa većim ili manjim brojem sati stručnog usavršavanja, a pojedine procjene idu i tako daleko da tvrde da manje od 15% nastavnika zaista i primjenjuju nove ideje koje su dobili na različitim seminarima i obukama (Joyce i Showers, 1996). Regionalno istraživanje obrazovanja nastavnika u zemljama Jugoistočne Evrope, (Zgaga, 2006), po-

kazuje da su i sami nastavnici nezadovoljni stanjem u obasti stručnog usavršavanja. Četvrtina od ukupnog broja učesnika smatra da efikasan sistem trajnog pro-fesionalnog razvoja nastavnika ne postoji, i da ga je potrebno što prije uspostaviti kako bi svaki nastavnik imao priliku da unapređuje svoje kompetencije. Go-tovo polovina učesnika istraživanja navodi kako bi se ponuda programa stručnog usavršavanja trebala zna-čajno proširiti temama koje trenutno nisu zastupljene, i da bi profesionalni razvoj nastavnika trebao dobiti znatno veću financijsku potporu iz javnih izvora. Stiče se dojam da se najveći dio resursa i energije uloženih u obrazovne reforme usmjerava na izmjenu kurikuluma, obrazovne legislative i drugih procedura i dokumena-ta, dok se ulaganje u stručno usavršavanje nastavnika (na kojima je da promjene provedu u praksi), često svede na jeftine tradicionalne modele kojima se za kratko vrijeme želi obuhvatiti što veći broj nastavnika bez obzira na postignute efekte.

Možda je vrijeme je da se suočimo sa mogućno-šću da je profesionalni razvoj, onakav kakvog ga kod nas poznajemo godinama, imao mali ili nikakav poziti-van efekat na razvoj nastavničkih kompetencija i, po-sljedično razvoj i postignuća djece, i da ga je neophod-no dubinski preispitati i redefinisati. Analiza postojećih modela profesionalnog razvoja identifikovala je neke od ključnih faktora koji doprinose tome da ulaganje u profesionalni razvoj nastavnika ne postiže željene re-zultate (adatirano prema Maggioli D., 2004), a mi će-mo ih sagledati iz perspektive sistema i posljedica koji takav pristup ima na same nastavnike.

JOŠ JEDAN POGLED NA PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA

Mr Rada Rangelov Jusovićizvršna direktoricaCentar za obrazovne inicijativeSarajevo, Bosna i Hercegovina

ISKUSTVA DRUGIH

Mnoge školske reforme imaju sličan efekat kao oluja na okeanu. Po-vršina je uznemirena i turbulentna, dok je dno mirno i spokojno (i pomalo mračno). Politike se dramatično uzburkaju, praveći privid velikih promjena, ...dok se duboko ispod površine život nepromjenjeno odvija.

(Cuban, 1984)

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

37

Sistemsko rješenje Posljedica

Donošenje odluka „odozgo prema dole“. Najveći broj odluka vezanih za profesionalni razvoj donose predstavnici obrazovnih vlasti, administrator i/ili savjetnici, odnosno kreatori programa.

Nastavnici ovakve programe često percipiraju kao „dodatni teret“, a ne pomoć i način rješavanje problema u nastavnoj praksi, a biraju ih „zato što se nude“, bez stvarne procjene sopstvenih potreba.Neuključenost nastavnika u planiranje i realizaciju profesionalnog razvoja dovodi u pitanje njihov angažman, pa oni često ne osjećaju odgovornost da primijene naučeno

Tehnokratska priroda sadržaja profesionalnog razvoja. Suviše često, nastavnike se poučava receptima – tehnikama, strategijama i modelima, koje oni onda trebaju replicirati u praksi.

Osim što ovakav pristup od nastavnika zahtijeva značajne napore u prilagodbi i primjeni navedenih modela u praksi (pa onda često i odustanu od daljnje primjene), poučavanje gotovim rješenjima ne potiče razvoj refleksivog praktičara koji promišlja o razlozima i uzrocima određenih pojava i traga za rješenjima. Na žalost, takav pristup stručnom usavršavanju podržava pasivizaciju nastavnika, koji onda i sami traže „recepte“ i praktičnu obuku sa gotovim pripremama, što donosi samo kratkotrajne i spoljne ali ne i suštinke promjene u praksi

Mala ili nikakva podrška u prenošenju novih pristupa u učionicu. Prenos novih ideja u praksu je jedan od najzahtjevnijih zadataka za nastavnika, a izuzetno malo napora se čini da se napravi most između teorije i prakse, između apstraktne i uopštene prezentacije na obuci i stvarnih problema u učionici. Veoma mali broj obuka prati rad nastavnika u praksi, ili razvija sistem mentorstva i/ili vršnjačke podrške.

Najveći broj obuka realizuje se van škole, i često van realnosti nastavne prakse. Iako nastavnici mogu biti izuzetno zadovoljni seminarom i zainteresovani za temu, entuzijazam opada nakon suočavanja sa prvim preprekama u implementaciji. Nastavnici se često osjećaju napuštenima, što povećava njihovu frustraciju i želju za unošenjem promjena, posebno ako za to nema podrške u školi. Dugoročno, nastavnici mogu biti sve manje zainteresovani i za nove programe obuke.

Univerzalna primjena programa profesionalnog razvoja, bez obzira na individualne potrebe i kontekst u kojem nastavnici rade. Nije neuobičajeno da se programi profesionalnog razvoja realizuju univerzalno, „za svakog isto“. Ironija je u tome što pedagoška teorija i praksa promoviše individualizaciju i diferencijaciju u radu sa djecom, ali se ovi principi ne primjenjuju kada je riječ o profesionalnom usavršavanju nastavnika.

Generalno, niz programa obuke i usavršavanja nastavnika ne uvažava niti polazi od osnovnih postulata i principa učenja odraslih. Potrebe i interesovanja nastavnika, stilovi učenja, profesionalne razvojne faze, kontekst u kojem rade i sl, nisu sastavni dio planiranja obuke za odrasle. Istovremeno, nastavnici se ne osposbljavaju za samostalno učenje, samoprocjenu i postavljanje razvojnih ciljeva, kako bi programe obuke prilagodili svojim potrebama

Nedostatak sistemske evaluacije modela i programa profesionalnog razvoja. Osim toga što uglavnom ne postoje indikatori i sistemsko praćenje i evaluacije modela i programa profesionalnog razvoja nastavnika, postojeća procjena se najčešće svodi na evaluacione listiće koji se daju učesnicima neposredno nakon obuke

Izostanak evaluacije postignutih rezultata, posebno kada je riječ o efektima koje programi obuke imaju u nastavnoj praksi, doprinosi prividu da se nastavnici usavršavaju, bez obzira na to što su obuke koje pohađaju kratkotrajne i nedostatne, ili pak nerelevantne i neefikasne. Najčešće izostaje evaluacija efekata na napredovanje djece, pa nemamo saznanja o tome da li stručno usavršavanje uopšte doprinosi unapređenju kvaliteta nastavne prakse.Na evaluacijskim listićima nakon obuke, nastavnici mogu dati (i često daju) visoke ocjene, a da naučeno niti primjene u praksi, niti sami prate efekte uvedenih promjena.

Ideja škola da je svrha programa stručnog usavršavanja „popravljanje“ nastavnika. Ovakav pristup zasniva se na pojednostavljenom zaključivanju da pojedini pristupi, ponuđeni u programima obuke, predstavljaju savršeno rješenje za sve probleme nastavnika, i da odlazak na seminare ima za cilj da „popravi“ nastavnike i stanje u praksi.

Programi obuke i stručnog usavršavanja koji se dešavaju van škole, predstavljaju samo poticaj, inicijativu i „sjeme“ koje pokreće na promjene. Stvarni profesionalni razvoj mora se odvijati na niovu škole, unutar profesionalnih zajednica učenja. Slanje nastavnika na seminare takođe daje privid ulaganja u profesionalni razvoj, i „amnestira“ školu od njene stvarne uloge zajednice koja uči i koja je odgovorna za postignuća svakog učenika/ce.

Ovo su samo neke od vidljvih i lako uočljivih pro-blema i poteškoća na koje nailazimo u oblasti stručnog usavršavanja nastavnika. Ključno je pitanje, međutim, povezano sa izmjenom paradigme i napuštanjem no-stalgične vizije obrazovanja u kojoj se nastavnik „rađa“ (pa se posljedično ne mora ni usavršavati), ili je puki prenosilac znanja i sadržaja (pa mu opet ne trebaju dodatne vještine). U tom zatvorenom krugu i najbolji nastavnici gube zamah i inicijativu, a sredstva i napori uloženi u postojeće programe profesionalnog razvoja

se nepovratno gube, održavajući iluziju da je nastav-nicima pruženo mnoštvo šansi za razvoj i da krivica za neuspjehe u praksi leži na njima. Mnogi se autori, me-đu kojima su i Deniss Sparks i Stephanie Hirsh, nadaju da će ubrzo biti zaboravljeni dani u kojima nastavnici sjede relativno pasivno, dok ih stručnjaci izlažu novim idejama ili ih treniraju za novu praksu, a „uspješnost tih napora vrednuju sretnim citatima kojima se prikazuje razina zadovoljstva sudionika i njihova površna procje-na korisnosti“ (Sparks i Hirsh, 1997).

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

38

Reference1. Coolahan, J. (2002), Teacher Education and the Teaching Career in an Era of Lifelong Learning, OECD2. Corcoran, TB. (1995), Transforming Professional Development for Teachers: A guide for state policymakers, Washington

DC: National Governors’ Association3. Cuban, L. (1990), How teachers tought, Constancy and change in American clasrooms, New York: Longman. 4. Darling-Hammond, L. (1997), Doing what matters most: Investing in quality teaching. New York: National Commission on

Teaching & America’s Future.5. Diaz-Maggioli G (2004); Teacher-Centered Professional Development, ASCD6. Domović V, Kulenović, A (ur) (2013), Europsko obrazovanje učitelja - na putu prema novom obrazovnom cilju : izvještaji iz

Zapadne i Jugoistočne Europe, Školska knjiga, Zagreb7. European Commision: (2009), Conclusions of the Council on the professional development of teachers and school leaders,

Official Journal 2009/C 302/04 8. European Commission (2005). Common European Principles for Teacher Competences and Qualifications. European

Commission, 2005. See http://europa.eu.int/comm/education/policies/2010/testingconf_en.html9. Eurydice (2002), Key topics in education in Europe, The Teaching Profession in Europe: Profile, Trends and Concerns,

Eurydice EU10. Fullan, M (2001), Leading in a Culture of Change, Jossey Bass, San Francisco11. Guskey, T.R., Yoon, K.S. (2009), What works in professional development?, Phi Delta Kappan12. Hanushek, Eric A. and Raymond, Margaret E. “Does School Accountability Lead to Improved Student Performance?”

Journal of Policy Analysis and Management, Spring 2005, 24(2), pp. 297-327.13. Hanushek, Eric A., John F. Kain, Daniel M. O’Brien, and Steve G. Rivkin (2005), The market for teacher quality, Working

Paper No. 11154, National Bureau of Economic Research February. 14. Joyce, B., & Showers, B. (1996), The evolution of peer coaching, Educational Leadership, 53 (6), 12–16, 1996. 15. McKinsey Corporation (2007), World’s Best Performing Education Systems16. Pešikan, A., Antić, S., Marinković, S. (2010), Koncepcija stručnog usavršavanja nastavnika u Srbiji - između proklamovanog

i skrivenog modela. Nastava i vaspitanje, vol. 59, br. 2, str. 278-29617. Sparks, D. & Hirsh, S. (1997), A New Vision for Staff Development, Alexandria: Association for Supervision and Curriculum

Development and National Staff Development Council.18. Zgaga, P. (ed.) (2006). The Prospects of Teacher Education in South-east Europe. Ljubljana: University of Ljubljana.

Nije dovoljno samo formalno promijeniti sistem i uvesti nove politike u oblast profesionalnog razvoja, već je od presudne važnosti pomoći nastavnicima da postanu svjesni onoga što rade, ali i razloga zbog kojih to rade, kao i toga koji su efekti i koje su slabosti nji-hovog načina poučavanja, prije nego otpočne proces promjene. Nastavnici trebaju iskustvo i obuku o naj-boljim primjerima prakse, i to unutar realnog okruže-nja i konteksta nastavne prakse. Osim toga, nastavnici

trebaju biti motivisani za napredovanje, a motivacija je uglavnom uslovljena visokim očekivanjima, zajednič-kim osjećajem svrhe, i osjećanjem da su dio zajednice koja može učiniti promjene u životu djece i uticati na njihovo obrazovanje (McKinsey, 2007). Slične principe trebamo i kada je riječ o izmjeni sistema profesional-nog razvoja nastavnika u Bosni i Hercegovini, a prvi korak je da se suočimo sa problemima i otpočnemo zajednički pronalaziti odgovore.

EVROPSKA KOMISIJA: ZA USPJEŠNO PODUČA-VANJE ČITANJA ‒ INICIJALNO OBRAZOVANJE I KON-TINUIRANI PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA1

Iako obrazovanje nastavnika snažno utiče na posti-gnuća učenika u čitalačkoj pismenosti, oblast istraži-

vanja o pripremi nastavnika za podučavanje čitanja je prilično mlada (Moats, 2004). U svojoj meta-analizi pre-gleda empirijskih istraživanja o obrazovanju nastavnika u području čitanja provedenoj u SAD, Risko i saradnici (2008) naveli su da 82 pregleda istraživanja koja su pro-učavali većinom nisu bila dovoljno opsežna. Autori me-ta-analize otkrili su da saznanja istraživanja često nisu

1 Preuzeto iz: Poučavanje čitanja u Europi: Konteksti, politike i prakse, Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu, P9 Eurydice, Europska komisija, 2011.

dovoljno široka da bi se uočile pojedine karakteristike programa obrazovanja nastavnika koje utiču na posti-gnuća učenika u razredima u kojima oni podučavaju.

Inicijalno obrazovanje nastavnika za podu-čavanje čitanja

Trajanje i sadržaj obrazovanja nastavnika dva su aspekta koji najviše utiču na postignuća učenika. Upo-ređujući kratkoročne programe s redovnim državnim programima obrazovanja nastavnika u SAD, Darling-Hammond (2000b) ističe nekoliko ograničenja kratko-ročnih programa:

EVROPSKA KOMISIJA: ZA USPJEŠNO PODUČAVANJE ČITANJA – INICIJALNO OBRAZOVANJE I KONTINUIRANI PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA1

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

39

– usmjereni su na generičke nastavničke vještine, a ne na metodiku pojedinog predmeta,

– usmjereni su na pojedinačne tehnike, a ne na niz metoda,

– usmjereni su na teorije, a ne na davanje neposrednih savjeta i na istraživanja.

Nastavnici koji nijesu pohađali svrsishodno nastav-ničko obrazovanje često imaju samo jednu kognitivnu i kulturološku perspektivu zbog koje im je teže razumjeti iskustva, stanovišta i temeljna znanja učenika koji su od njih drugačiji. Duži programi (obično petogodišnji pro-grami) pokazali su se svrsishodnijim. Nastavnici koji su pohađali ovakve programe shvataju da podučavanje samo po sebi zahtijeva određeni napor za razvijanje nastavnih strategija pomoću kojih mogu pomoći razli-čitim učenicima.

Posljednjih godina IRA je uložila značajne napore u istraživanje pripreme nastavnika za podučavanje či-tanja u SAD-u. IRA-ina Komisija za izvrsnost u pripremi za nastavu čitanja nastavnika u osnovnoj školi priznala je posebno kvalitetne univerzitetske programe u SAD. Pratili su 101 diplomanta tokom tri godine, posmatra-jući njihov rad i mjereći kvalitet podučavanja i učenja u njihovim razredima u osnovnim školama (IRA, 2003). Ova je studija istakla karakteristike programa koje su pohađali nastavnici čiji su učenici na standardizovanim ispitima ostvarili bolje rezultate iz čitanja s razumijeva-njem od učenika koji su imali druge iskusne nastavnike. IRA je kasnije dopunila svoja saznanja sveobuhvatnim pregledom empirijske literature u području nastavnič-kog obrazovanja iz čitanja (Risko i sar., 2008), a koje je realizovala Radna grupa za obrazovanje nastavnika. Sin-teza ovih različitih vrsta istraživanja omogućila je IRA-i da ukaže na šest ključnih djelova koji treba da budu sa-stavni dio pripreme nastavnika:

1. Osnove iz istraživanja i teorije. – Nastavnici treba da steknu dubok uvid u razvoj jezika i čitanja, kao i znanje o teoriji učenja i motivaciji, kako bi imali čvrste temelje za donošenje odluka vezanih uz nastavu.

2. Nastavne strategije u odnosu na nivo riječi. – Nastavnici treba da budu pripremljeni za primjenu broj-nih strategija za razvoj učenikova poznavanja značenja riječi i strategija za prepoznavanje riječi. To obuhvata obrađivanje fonemske osnove za govor, grafofoničku poduku, te skretanje pažnje na sintaksu i semantiku, kao potpore u prepoznavanju riječi i samopraćenju.

3. Strategije razumijevanja pročitanog na niovu teksta. – Nastavnici treba da budu pripremljeni za po-dučavanje brojnih strategija koje čitači mogu primijeniti u izvođenju značenja iz teksta i praćenju vlastitoga ra-zumijevanja. Moraju razumjeti načine na koji vokabular (značenje riječi) i nastava iz fluentnosti mogu doprini-jeti razumijevanju i razviti sposobnost kritičke analize tekstova koji u obzir uzimaju brojne perspektive.

4. Veza čitanje-pisanje. – Nastavnici treba da budu pripremljeni za podučavanje strategija koje po-vezuju pisanje s čitanjem umjetničkih i neumjetničkih tekstova kako bi pomogli učenicima u razumijevanju pročitanog. Ovo obuhvata pridavanje pažnje poduča-vanju konvencija pisanja.

5. Nastavni pristupi i materijali. – Nastavnici treba da budu pripremljeni za primjenu raznolikih na-stavnih strategija i materijala selektivno, primjereno i fleksibilno.

6. Ocjenjivanje. – Nastavnici treba da budu pri-premljeni za primjenu odgovarajućih tehnika ocjenjiva-nja kako bi podržali primjereno donošenje odluka veza-nih uz nastavu i analizu (IRA 2007, str. 2).

Objedinjujući ovih šest elemenata, uspješna pri-prema nastavnika za nastavu čitanja trebala bi se osla-njati na istraživanja o tome kako učenici postaju dobri čitači i kako nastavnici mogu pomoći učenicima u tome.

Ispitivanje IRA-e iz 2003. o programima obrazo-vanja nastavnika takođe naglašava važnost spajanja temeljnog znanja i raznovrsnih iskustava u razredu. Uspješna povezanost teorije i prakse, te škola i fakulte-ta opšte su poznate karakteristike izvrsnih pripremnih programa nastavnika (Darling-Hammond, 2000c). Za pripremu nastavnika posebno su vrijedna iskustva u ra-zredu vezana uz predmete u kojima su im dostupni iz-vrsni modeli za podučavanje čitanja (Darling Hammond i Bransford, 2005). Uz dobru ravnotežu teorije i prakse podučavanje se može posmatrati kao aktivnost rješa-vanje problema ili akcionog istraživanja, usko poveza-nog s učenjem i napretkom učenika (Garbe i sar., 2009).

Budućim nastavnicima primjena znanja u razredu pruža mogućnost izmjene prethodnih uvjerenja koja nijesu u skladu s funkcionalnom nastavom čitanja. Iz-vještaj gore spomenute Radne grupe za obrazovanje nastavnika navodi da se promjene u uvjerenjima na-stavnika mogu pripisati konzistentnosti teoretske pod-loge stečene tokom studija i pomno strukturiranog i nadgledanog iskustva u razredu. Takve promjene mogu dovesti do toga da budući nastavnici pokažu samopo-uzdanje u svoju sposobnost podučavanja slabih čitača, umjesto da teškoće u čitanju pripišu isključivo porod-ničnim činiocima.

Osim istaživanjem u školi, teoretski temelji se mo-gu demonstrirati u razredu studenata koji pohađaju program obrazovanja nastavnika. U skladu s glavnim saznanjima gore navedenog izvještaja nastavnici po-četnici lakše će primijeniti nastavne prakse koje su de-monstrirane u fakultetskim učionicama i one izvođene pod mentorstvom tokom stažiranja, nego one o kojima su samo čitali u udžbenicima. Dokazano je da je uticaj programa obrazovanja nastavnika veći kada se u podu-čavanju primjenjuje pristup učenje kroz rad.

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

40

Oslanjajući se na značajan korpus istraživanja o promjenjivoj prirodi čitanja uslijed razvoja komunikacij-skih tehnologija, IRA (2009) takođe zagovara uzimanje ove činjenice u obzir u inicijalnom obrazovanju nastav-nika. U praktičnom smislu, budući bi nastavnici treba da ovladaju metodama kojima se kod učenika mogu ra-zviti vještine pismenosti koje su im potrebne s obzirom na nove medije koji se stalno pojavljuju.

Kontinuirani profesionalni razvoj i poduča-vanje čitanja

Uspješan profesionalni razvoj nastavnika važan je činilac unapređenja čitalačke pismenosti učenika. Prema rezultatima istraživanja, za uspješan profesio-nalni razvoje posebno je važan njegov kontinuitet. Bi-ancarosa i Snow zagovaraju aktivnosti profesionlanog razvoja za podučavanje vještina čitalačke pismenosti koje se jasno: ne odnosi na jednokratne radionice ili čak kratkotrajne serije radionica, već na trajne, dugoročne aktivnosti koje su uspješnije u unapređenju dugoročne pozitivne promjene u nastavnikovom znanju i praksi (Bi-ancarosa & Snow 2006, str. 20).

U utvrđivanju karakteristika kvalitetnog profe-sionalnog razvoja, Anders i sar. (2000) ističu potrebu za uvođenjem nekih drugih oblika programa, koji nisu kratkoročne radionice ili seminari. Kvalitetan profesi-onalni razvoj u području podučavanja vještina čitalač-ke pismenosti podrazumijeva i kolektivnu dimenziju u školi i šire, uključujući stručnjake i trenere za čitalačku pismenost. Posmatrajući kontinuirani profesionalni ra-zvoj nastavnika čitanja, Snow i sar. (2005) istakli su da je važno osigurati profesionalni razvoj koji će rezultirati stvaranjem zajedničkog korpusa znanja među nastav-nicima u školi. U aktivnosti profesionalnog razvoja za oblast čitanja treba uključiti, osim nastavnika, osoblje

koje se bavi nastavnim sredstvima, bibliotekare i upra-vu škole. Takođe, usavršavanje treba da bude usmjere-no na timski rad, pri čemu osoblje škole stvara i trajno održava timski pristup unapređenju poduke i institucij-skih struktura za unapređenje pismenosti među adol-secentima (Biancarosa & Snow, 2006).

Ovaj pristup vezan je uz pojam „stručna zajednica za učenje“ (Stoll i sur., 2006). Ove zajednice, osmišljene kao podrška usavršavanju nastavnika, mogu karakteri-sati zajedničke vrijednost i vizije, kao i kolektivna odgo-vornost za učenje. Izvještaj projekta ADORE ukazuje na zaključak da takvi timovi mogu zajedno raditi s ciljem unapređenja podučavanja čitanja adolescenata u ško-lama: „Stručnjaci za usavršavanje smatraju da bi ove za-jednice, koje su u idealnom slučaju saradnički interdis-ciplinarni školski timovi, trebale primijeniti istraživački pristup u analiziranju uzoraka rada učenika ili cijelog razreda te kako bi unaprijedili rad studenata na stažu u području čitanja vezanog uz pojedine discipline (Garbe i sar. 2009, str. 211).

Konačno, u profesionalni razvoj nastavnika treba da budu uključene aktivnosti učenja slične onima koje će nastavnici koristiti sa svojim učenicima, kako bi una-prijedili svoje vještine i vještine nastavnika pripravnika za nastavnu praksu utemeljenu na istraživanju i promi-šljanju (OECD, 2005b). Zaista, u svom plodonosnom ra-du o primjeni istraživanja i promišljanja u obrazovanju, Stanovitch i Stanovitch (2003) naglašavaju da akciono istraživanje prakse treba da bude u središtu programa inicijalnog obrazovanja i kontinuiranog profesionalmog razvoja nastavnika. Nastavnicima su potrebne prilike i alati za sistemsko promišljanje o svojim praksama na putu prema promjeni (Anders i sar., 2000)

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

41

BLIC INFO

NAŠA ŠKOLA BR. 24 – ISKUSTVA IZ PRAKSE

OBRAZOVANJE U VANREDNIM SITUACIJAMA

U ediciji Naša škola br. 24, pod nazivom Kako uče-nicima pomoći da stvaraju usmene i pisane,

umjetničke i neumjetničke tekstove – prva iskustva, predstavljena je primjena metodskog postupka Put stvaroca u nastavi. Knjiga je jedinstvena zbirka primje-ra iz prakse namijenjena nastavi pismenosti u osnov-noj školi.

Knjiga se sastoji od pet cjelina. Prva cjelina pod nazivom Teorijsko-praktični okvir nudi teorijsku pod-logu, kao i neke mogućnosti i značaj primjene ovog postupka i obuhvata tekstove: Put stvaraoca ili kako stvarati tekst, Stvaranje teksta – mogućnost za razvoj funkcionalne pismenosti u osnovnoj školi i aktuelni obrazovni programi, Oblici učeničkih pisanih radova, s posebnim osvrtom na podsticanje vještine opisivanja, Put stvaraoca kao dio nastavne prakse i Značaj primje-ne metodskog postupka od prvog razreda osnovne škole. Autorke tekstova su članice stručnog tima Pro-

Zavod za školstvo i Direktorat za vanredne situacije i civilnu zaštitu realizovali su 10 dvodnevnih semi-

nara za nastavnike iz devet crnogorskih osnovnih škola na temu Obrazovanje u vanrednim situacijama.

Seminari su realizovani u periodu od 17. do 28. juna 2013. godine. Na seminarima je edukovano 198 nastavnika iz sljedećih osnovnih škola: „Savo Ilić“ i „Njegoš“ iz Kotora; „Boško Strugar“ i „Maršal Tito“ iz Ulcinja; „Branko Božović“ iz Podgorice; „Jugoslavija“ iz Bara; „Vukašin Radunović“, „Vuk Karadžić“ i „Radomir Mitrović“ iz Berana.

Ciljevi seminara bili su da se nastavnici upoznaju sa Programom Obrazovanje u vanrednim situacijama (ciljevima, sadržajima, temama, aktivnostima), prio-reme za primjenu najvažnijih metoda u nastavi ovog programa, daju sugestije u vezi sadržaja priručnika za nastavnike i organizacijom nastave u skaldu sa tim, upoznaju sa pilotiranjem jednog broja časova u sljede-ćoj školskoj godini.

jekta: dr Dušanka Popović, Nađa Durković, Aleksandra Vešović Ivanović i Dijana Kuzmanović.

Druga cjelina sadrži primjere primjene metod-skog pristupa u nastavi za kompletan proces (20) i za pojedine njegove faze (šest). Autorke ovih tekstova su profesorice uključene u Projekat: Natalija Lakić, Jelena Gošović Perović, Ana Janjušević, Gordana Miladinović, Mirka Živković, dr Tamara Piletić, Irena Mugoša, Ljubi-ca Bulatović, Staša Barabaš, Snežana Turković, Željka Truš, Marina Gajović, Slavica Radević, Snežana Voroto-vić, Vera Mićunović, Mirjana Vujović, Aleksandra Kuč, Nataša Radović, Anela Mulić, Sonja Peković, Esmana Kajević, Irena Femić, Ljiljana Drpljanin i Elvira Hamzić.

U trećoj cjelini predstavljene su aktivnosti realizi-vane u okviru Projekta, a u četvrtoj izneseni zaključci, perspektive i ideje za dalji rad. Zavod za školstvo or-ganizovaće promociju ove knjige u Podgorici, Bijelom Polju, Nikšiću i Baru.

Seminare su realizovali treneri: mr Ljuban Tmušić i Zoran Perović iz Direktorata za vanredne situacije i civilnu zaštitu i dr Snežana Grbović, mr Zoran Lalović, Nada Maras i Radoje Novović iz Zavoda za školstvo.

ZA

VO

D Z

A

ŠK

OLS

TV

O

42

MEĐUNARODNI DAN PISMENOSTI

SAVREMENI PRISTUP NASTAVI JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Škole uključene u Projekat Kako učenicima pomoći da uspješno stvaraju usmene i pisane, umjetničke

i neumjetničke tekstove koji osmišljava i vodi Zavod za školstvo, različitim aktivnostima proslavile su Među-narodni dan pismenosti, 8. septembar.

U OŠ „Radojica Perović“ u Podgorici kroz različite aktivnosti organizovane paralelno, aktivni su bili učeni-ci, njihovi roditelji i nastavnici. Naime, za učenike orga-nizovan je razgovor sa spisateljicom Ksenijom Popović, zatim rad na tekstu u okviru metodskog postupka Put stvaraoca, kao i radionica Ostavi sve i čitaj! – kojoj su se pridružili i odrasli. Veoma zanimljiva aktivnost bila je ona u okviru koje su učenici profesorice Mirke Živković čitali svoje tekstove nastale kroz proces Put stvarao-ca, a zatim razgovarali sa autorkama i urednicom udž-benika i drugih stručnih publikacija Nađom Durković, Aleksandrom Vešović Ivanović i dr Dušankom Popović. Roditelji prvaka, kroz radionicu koju su vodile psiholo-gica i pedagogica u školi, imali su priliku da se upoznaju sa procesom opismenjavanja i početnim aktivnostima čitanja i pisanja, te kako i oni mogu doprinijeti ovom procesu.

Zanimljive aktivnosti bile su organizovane u bje-

Zavod za školstvo je, u okviru svoje redovne obuke, tokom 2013. godine realizovao tri jednodnevna

seminara na temu Nastava jezika i književnosti u II i III ciklusu osnovne škole. U radu sva tri seminara učestvo-valo je 102 profesora crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti i razredne nastave iz čitave Crne Gore.

Program doprinosi unapređivanju stručnih zna-nja, vještina i sposobnosti nastavnika neophodnih za unapređenje procesa podučavanja i učenja učenika, pa su ciljevi ovog programa: razumjeti teorijska pola-zišta aktuelnih programa namijenjenih nastavi jezika i književnosti, prije svega komunikcijski pristup u obje oblasti, razumjeti značaj razvoja dvije strategije čitanja za dvije vrste tekstova: umjetničkih i neumjetničkih, razumjeti i praktikovati način rada na obje vrste tek-sta, primijeniti savremene metode tumačenja književ-nog teksta, osmisliti funkcionalne korelacije sa ostalim umjetnostima (likovnom i muzičkom), kao i predmeti-

lopoljskim osnovnim školama „Marko Miljanov“ i „Dušan Korać“, kao i u barskim osnovnim školama: OŠ „Meksiko“, OŠ „Blažo Jokov Orlandič“ i OŠ „Srbija“. Programe obilježavanja Međunarodnog dana pisme-nosti možete pronaći na sajtu Zavoda za školstvo u rubrici Projekti.

Međunarodni dan pismenosti (International Lite-racy Day) UNESCO-ova je inicijativa. Cilj je da se svake godine međunarodna zajednica podsjeti na status pi-smenosti i obrazovanja odraslih na globalnom nivou, odnosno da se upozori na problem elementarne ne-pismenosti, koji još postoji u većem dijelu svijeta, ali i fukcionalne pismenosti u čitavom svijetu, pa i kod nas.

Ideja o obilježavanju Međunarodnog dana pisme-nosti pojavila se u septembru 1965. godine u Tehera-nu, na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja, o temi iskorjenjivanja nepismenosti. Na konferenciji je predstavljena inicijativa za proglašavanjem jednog dana u godini međunarodnim Danom pismenosti, ka-ko bi se na taj dan slavilo, ali i upozoravalo na važnost pismenosti na međunarodnom nivou. Kao dan obilje-žavanja odabran je 8. septembar, a UNESCO je s obilje-žavanjem Međunarodnog dana pismenosti počeo već sljedeće, 1966. godine.

Nadamo se da će obilježavanje ovog Dana ući u planove svih škola u Crnoj Gori kao što su to uradili na-stavnici u OŠ „Marko Miljanov“ u Bijelom Polju.

ma: građansko vaspitane, istorija, geografija, izbornim predmetom računarska obrada i dizajn teksta i dr.

Efekte koje očekujemo nakon relaizacije progra-ma na teorijskom i praktičnom planu jesu: razumije-vanje teorije recepcije kao osnove za interpretaciju književnih djela u osnovnoj školi i njena primjena u uči-onici, razumijevanje značaja uvođenja učenika u vješti-nu čitanja neumjetničkog teksta, rada na njemu, kao i rada na razvoju čitalačke pismenosti i vještine učenja putem čitanja, uvođenje učenika u ključne kompeten-cije cjeloživotnog učenja, kao i efikasna i korektna pri-mjena progama za jezik i književnost u osnovnoj školi.

Teme koje su realizovane u okviru programa su: Nastava jezika u osnovnoj školi, Metodski pristup či-tanju i tumačenju neumjetničkog teksta, Sve počinje čitanjem – čitanje književnih tekstova u osnovnoj školi i Uzrasni identiteti i nastava književnosti u osnovnoj školi.

PREDUZETNIČKO UČENJE KAO MEĐUPREDMETNA OBLAST U OSNOVNOJ ŠKOLI

PROTIV STREOTIPA I PREDRASUDA

Trenerski tim Zavoda za školstvo je tokom novem-bra i decembra 2013. godine realizovao set se-

minara na temu Primjena preduzetničkog učenja kao međupredmetne oblasti u osnovnoj školi za nastavnike u osnovniom škoama. Tokom seminara nastavnici su upoznati sa ciljevima, značajem i modalitetima uvo-đenja preduzetničkog učenja u crnogorski obrazovni sistem.

Razmatrane su ključne kompetencije za cjeloži-votno učenje sa posebnim osvrtom na razumijevanje značaja i mjesta preduzetničke kompetencije, razlozi uvođenja, terminološka određenja i definicije predu-zetničkog učenja, kao i ishodi preduzetničkog učenja na nivou osnovne škole.

Radeći u grupama nastavnici su uočavali elemen-te preduzetničkog učenja u nastavi, prednosti uvođe-nja preduzetničkog učenja kao međupredmetne teme i mogućnosti njegove primjene u nastavnim i vanna-stavnim aktivnostima. Potom, važnost saradnje sa lokalnom zajednicom i drugim spoljnim partnerima, i mogućnosti primjene preduzetničkog učenja posma-tranjem primjera dobre prakse.

U okviru IPA 2011 projekta Support to the Integrati-on and Voluntary Return of I/DPs and residents of

Konik Camp, tokom novembra i decembra 2013. godi-ne u Podgorici su realizovani programi obuke Obrazo-vanje za društvenu pravdu ‒ protiv streotipa i predra-suda (program za odrasle) i Obrazovanje za društvenu pravdu – kurikulum. Seminari su namijenjeni nastavni-cima (32 učesnika) iz šest podgoričkih osnovnih škola koje su prihvatile romsku djecu iz naselja Kamp II sa Rib-ničkih Vrela i vaspitačima iz jednog vrtića: OŠ „Savo Pe-janović“, OŠ „B. V. Podgoričanin“, OŠ „Marko Miljanov“, OŠ „21. maj“, OŠ „Vuk Karadžić“, OŠ „Vladimir Nazor“ i JPU „Đina Vrbica“.

Tokom obuke realizovane su radionice: Uvod u ob-razovanje za društvenu pravdu, Uspostavljanje pravila i ograničenja – važnost konteksta, Identifikacija – ste-rotipi i predrasude, DEI model: deskripcija, evaluacija i interpretacija, Očekivanja i naše ponašanje, Opresija i njene dimenzije, Interkulturalna osjetljivost i Vredno-vanje različitosti i stvaranje savezništva. U okviru proga-ma koji se odnosio na kurikulum, obrađene su sljedeće teme: Podučavanje za razvoj kritičkog mišljenja – plani-

Mogućnost implementacije preduzetničkog uče-nja u nastavnom procesu nastavnici su elaborirali izra-dom scenarija za časove. Tokom seminara poseban akcenat stavljen je na nastavne metode pogodne za implementaciju preduzetničkog učenja i razumijeva-nje osnovnih karakteristika preduzetničke škole.

Voditelji seminara su Dragutin Šćekić, direktor OŠ „Veljko Drobnjaković“ iz Risna i Nevena Čabrilo, savjet-nica u Zavodu za školstvo.

ranje nastave, razvoj govornih sposobnosti i pismenosti kod djece, Identitet – i knjiga i priča o imenu i Poslovi-ce i izreke. U nastavku istog Projekta, do kraja školske 2013/14. godine, biće organizovani okrugli stolovei na teme koje ista grupa učesnika procijeni kao ključne. Istovremeno, oni će naučeno tokom obuke primjenji-vati u praksi i svoja iskustva razmjenjivati sa kolegama. Takođe, saopštavati nove ideje i rješenja koja su se u njihovoj učionici pokazala kao korisna.

PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA U CRNOJ GORIbroj 2 jun-decembar 2013. godine / elektronsko izdanje ISSN 1800-9158 / www.zavodzaskolstvo.gov.me

ISS

N 18

00

-83

3X

12

AKTIVNOSTI KPR-a

O PROGRAMIMA OBUKE

ISKUSTVA IZ ŠKOLAI VRTIĆA

IZ UGLA DIREKTORA

MEĐUNARODNI SKUPOVI

I SARADNJA SA DRUGIM

ORGANIZACIJAMA

ISKUSTVA DRUGIH

BLIC INFO