projekt izgradnje maslinika obiteljskog …oliver.efri.hr/zavrsni/649.b.pdf · kvalitetu maslina i...
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
SARA KOCIJAN
PROJEKT IZGRADNJE MASLINIKA
OBITELJSKOG GOSPODARSTVA KOCIJAN
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2014
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
PROJEKT IZGRADNJE MASLINIKA
OBITELJSKOG GOSPODARSTVA KOCIJAN
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Projektni menadžment
Mentor: prof. dr. sc. Zdravko Zekić
Studentica: Sara Kocijan
Studijski smjer: Poduzetništvo
JMBAG: 0081123004
Rijeka, lipanj 2014
Sadržaj
1. UVOD ................................................................................................................................ 1
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ........................................................................ 2
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ............................................................................ 2
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ........................................................................................... 3
1.4. Znanstvene metode ...................................................................................................... 3
1.5. Struktura rada .............................................................................................................. 4
2. POJAM I POJMOVNA OBILJEŽJA PROJEKTA I PROJEKTNOG
MENADŽMENTA ................................................................................................................... 5
2.1. Projekt .......................................................................................................................... 5
2.2. Klasifikacija projekta ................................................................................................... 8
2.3. Životni ciklus projekta ............................................................................................... 11
2.4. Projektni menadžment i projektni menadžer ............................................................. 12
3. PROJEKT IZGRADNJE MASLINIKA OBITELJSKOG GOSPODARSTVA
KOCIJAN ............................................................................................................................... 17
3.1. Iniciranje projekta ...................................................................................................... 17
3.1.1. Opis projekta ...................................................................................................... 18
3.1.2. Ciljevi projekta ................................................................................................... 21
3.1.3. Projektni menadžer i interesno utjecajne skupine na projektu ........................... 22
3.1.4. SWOT analiza projekta ...................................................................................... 24
3.2. Osnovne značajke maslinovog ulja ........................................................................... 25
3.3. Specifičnosti uzgoja maslina ..................................................................................... 26
3.4. Maslinovo ulje kao brand .......................................................................................... 28
3.5. Berba maslina i proizvodnja maslinovog ulja ........................................................... 29
3.6. Gantogram ................................................................................................................. 30
4. ANALIZA ISPLATIVOSTI I OCJENA PROJEKTA IZGRADNJE MASLINIKA
34
4.1. Analiza tržišta ............................................................................................................ 34
4.2. Cost-benefit analiza projekta ..................................................................................... 38
4.2.1. Troškovi podizanja i održavanja maslinika ........................................................ 39
4.2.2. Račun dobiti i gubitka ........................................................................................ 42
4.2.3. Ekonomski tijek projekta ................................................................................... 43
4.2.4. Financijski tijek projekta .................................................................................... 45
4.3. Statička ocjena projekta ............................................................................................. 46
4.4. Dinamička ocjena projekta ........................................................................................ 47
4.5. Potencijalni rizici ....................................................................................................... 48
5. PERSPEKTIVE RAZVOJA PROJEKTA IZGRADNJE MASLINIKA ................. 50
5.1. Razvoj turizma kao doprinos razvoju i napretku poslovanja i rada maslinika .......... 50
5.2. Nadogradnja i proširenje maslinika ........................................................................... 51
6. ZAKLJUČAK…………………………………………………………………….……….52
7. LITERATURA....................................................................................................................54
8. POPIS TABLICA................................................................................................................56
9. POPIS GRAFIKONA.........................................................................................................56
10. POPIS FOTOGRAFIJA...................................................................................................57
11. POPIS SHEMA.................................................................................................................57
1
1. UVOD
Projektni menadžment prisutan je u svijetu od samih početaka civilizacije. Najznačajnija
ljudska postignuća koja su kroz povijest usmjeravala i još uvijek usmjeravaju gospodarski i
društveni razvoj čovječanstva realizirana su projektima kao jedinstvenim, jednokratnim i
vremenski ograničenim procesima stvaralaštva. Kroz povijest projektni menadžment je sazrio
i prilagodio se različitim područjima primjene te dobio obilježja po kojem ga se danas
prepoznaje. U tempu ubrzanog života, sve dinamičnijeg tržišta, sa sve zahtjevnijim kupcima,
stalnim globalnim promjenama i sve većom konkurencijom, poduzeća i ostale organizacije
primorane su na izvođenje projekata kako bi zadovoljila što veći krug okoline u kojoj posluju
te si osigurala mjesto na tržištu i mogućnost daljnjeg razvoja i napretka.
Poljoprivreda je sektor gospodarstva u kojem se broj projekata također neprestano povećava
stoga je maslinarstvo kao grana poljoprivrede primjer korištenja projektnog menadžmenta i
projektnog pristupa. Na prostorima hrvatskog Mediterana maslina raste i uzgaja se od davnina
te se može reći da je jedna od biljnih kultura koja je omogućila održanje i razvoj stanovništva
na hrvatskoj obali i otocima. Danas maslinarstvo predstavlja velik gospodarski potencijal u
poljoprivrednoj proizvodnji i turizmu hrvatskog Mediterana. Maslinarstvo je profitabilna
gospodarska grana, ali zahtjeva i puno intenzivnog rada te strpljenja. Projekt izgradnje
maslinika u kombinaciji sa turizmom idealan je primjer primjene projektnog pristupa i
projektnog menadžmenta. Zbog prehrambene vrijednosti maslinovo ulje zauzima središnje
mjesto u mediteranskoj prehrani koja se zadnjih godina promovira kao nezaobilazna
sastavnica zdrave prehrane. Također maslinovo ulje jedan je od malobrojnih hrvatskih
poljoprivrednih proizvoda sa izvoznim potencijalom. Nositelji maslinarske proizvodnje u
Republici Hrvatskoj upravo su obiteljska poljoprivredna gospodarstva te se u njihovom
vlasništvu nalazi gotovo 98% maslinika.
U nastavku ovog rada bit će razrađen projektni plan baziran na izgradnji maslinika obiteljskog
gospodarstva Kocijan u Lunu na otoku Pagu. Kroz teorijski, opisni i financijski dio razradit će
se projekt od njegova početka do samog završetka. Smisao plana je planirati slijed aktivnosti i
predvidjeti buduće događaje kako bi realizirani plan dugoročno uspio.
2
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja
Uzgajanje maslina poznato je već od četvrtog tisućljeća prije Krista. Stoljećima su se masline
prerađivale ručno, bez pomoći strojeva i preša. Gnječile su se rukama i nogama, a zatim su se,
uz dolijevanje vruće vode, propuštale kroz tkanenu vreću. Ulje se čuvalo u tzv. kamenicama.
Kasnije je dio posla prebačen na ručnu prešu, pa tzv. toševi da bi nakon hidraulične, motorne i
električne preše na red došlo i hladno prešanje, kojim se danas dobiva najkvalitetnije ekstra
djevičansko maslinovo ulje. Kvalitetu maslina i maslinova ulja određuju prije svega
vremenski uvjeti. Jaka kiša i vjetar najopasniji su za urod maslina, a treba i pogoditi trenutak
savršene zrelosti za berbu, plodove pažljivo ubrati te masline što prije pretvoriti u ulje.
Iako je uzgajanje maslina prisutno od samih početaka civilizacije, maslinarstvo kao dio
turizma poznato je tek u zadnjih nekoliko desetljeća. Potrebno je spojiti te dvije cjeline u
jednu homogenu cjelinu koja će zajedno uspješno funkcionirati.
U skladu s tim promišljanjima postavljen je problem istraživanja: uspješno povezivanje
maslinarstva i turizma uz povećanje proizvodnje i što bolju kvaliteta maslinovog ulja
obiteljskog gospodarstva Kocijan primjenjujući projektni pristup.
Iz problema istraživanja proizlazi predmet istraživanja, a to je istražiti pitanja i mišljenja
vezana uz maslinarstvo u Hrvatskoj te implementirati projektni pristup pri izgradnji maslinika
i berbi maslina prvenstveno u turističke svrhe.
Iz problema istraživanja i predmeta istraživanja proizlazi objekta istraživanja, a to je turizam i
kultura maslinarstva na našim područjima te projektni menadžment.
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze
Iz problema istraživanja i predmeta istraživanja izvodi se radna hipoteza koja glasi:
primjenom metodologije rada projektnog menadžmenta može se upravljati projektom
izgradnje maslinika te ocijeniti opravdanost ulaganja u istoimeni projekt obiteljskog
poljoprivrednog gospodarstva Kocijan.
Radi dokazivanja radne hipoteze definirane su i tri pomoćne hipoteze:
P.H. 1.: Sustavnim proučavanjem obilježja projekta izgradnje maslinika i projektnog
menadžmenta stvorene su osnovne pretpostavke i ideje za razvoj navedenog projekta
3
P.H. 2.: Stečenim spoznajama o projektu i projektnom pristupu moguće je unaprijediti
projekt izgradnje maslinika
P.H. 3.: Dodatnom napretku i razvoju maslinika pridonosi rast turizma
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja
Svrha ovog diplomskog rada je ukazati na važnost izrade i razvoja projekta izgradnje
maslinika za obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i njegov daljnji razvoj i napredak.
Cilj istraživanja je dati uvid u odgovarajuća obilježja turizma, maslinarstva, sadnje i berbe
maslina te u kojoj mjeri projektni pristup utječe na razvoj projekta i obiteljskog gospodarstva.
U radu se daju odgovori na sljedeća pitanja:
· Što je projekt i projektni menadžment?
· Kakvi sve projekti mogu biti i što su stohastički i deterministički projekti te projekti sa
izravnim i neizravnim ekonomskim učincima?
· Što je životni ciklus projekta te koje su njegove faze?
· Koje su specifičnosti uzgoja maslina?
· Koje su faze pokretanja projekta izgradnje maslinika te kako ih uspješno izvesti?
· Kako razvoj hrvatskog turizma doprinosi razvoju i napretku poslovanja i rada
maslinika?
· Kakav je utjecaj projekta na obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo?
1.4. Znanstvene metode
Pri istraživanju i formuliranju tematike ovog projekta, u odgovarajućim kombinacijama,
korištene su sljedeće znanstvene metode: metoda analize i sinteze, metoda deskripcije, metoda
dokazivanja i opovrgavanja, statistička metoda i komparativna metoda.
4
1.5. Struktura rada
Tematika ovog diplomskog rada prezentira se kroz pet međusobno povezanih dijelova.
U prvom dijelu, Uvodu, prikazani su problem istraživanja, predmet istraživanja, objekt
istraživanja, radna hipoteza, pomoćne hipoteze, svrha i cilj istraživanja, znanstvene metode te
struktura rada.
Naslov drugog dijela je Pojam i pojmovna obilježja projekta i projektnog menadžmenta.
U tom dijelu rada dana je definicija projekta te uvid u temeljna obilježja projekta i projektnog
menadžmenta. Nadalje, objašnjen je pojam životnog ciklusa projekta te je dana definicija
projektnog menadžera i njegova važnost u poslovima upravljanja projektom.
U trećem dijelu pod nazivom Projekt izgradnje maslinika objašnjene su sve faze kroz koji
navedeni projekt mora proći kako bi bili ostvareni njegovi ciljevi. Naveden je opis projekta,
ciljevi projekta te gantogram projekta. U njemu je također predočena specifičnost uzgoja
maslina, predstavljen je projekt „Vrtovi lunjskih maslinika“ te su navedene osnovne značajke
maslinovog ulja te je objašnjen proces berbe maslina i proizvodnje maslinovog ulja kao
konačnog proizvoda.
U četvrtom dijelu, Analiza isplativosti i ocjena projekta izgradnje maslinika, obrađena je
analiza tržišta, Cost-benefit analiza, u sklopu koje se nalaze račun dobiti i gubitka, ekonomski
i financijski tok projekta, dane su statička i dinamička ocjena projekta te metoda isplativosti
projekta.
U petom dijelu koji ima naslov Perspektive razvoja projekta izgradnje maslinika
objašnjen je utjecaj razvoja hrvatskog turizma na razvoj i napredak poslovanja i rada
maslinika te je predočena ideja nadogradnje i proširenja maslinika.
U Zaključku je analiziran cijeli rad te su ukratko izneseni rezultati istraživanja ovog
diplomskog rada.
5
2. POJAM I POJMOVNA OBILJEŽJA PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA
Najveća dostignuća čovječanstva ostvarena su projektima. Projekti kao vremenski ograničeni
procesi stari su koliko i čovječanstvo, iako se u početku nisu tako nazivali njima je stvarano
nešto novo i do tada nepoznato.
Povijest ljudskih postignuća obilježena je projektima kao jedinstvenim, jednokratnim,
vremenski ograničenim, ciljno usmjerenim procesima stvaralaštva-od nastanka Biblije,
izgradnje egipatskih piramida i Kineskog zida, projekta osvajanja svemira, razvoja novih
energetskih izvora, novih materijala, projekata biotehnologije i novih institucija-do brojnih
drugih manje eksponiranih projekata koji su usmjeravali i usmjeravaju razvoj čovječanstva
(Zekić, 2010., str. 5).
U nastavku ovog poglavlja bit će objašnjen pojam projekta, njegova definicija i bitne
karakteristike koje ga određuju i definiraju kao jedinstvenu organizacijsku aktivnost.
Nadalje, posebna pažnja bit će posvećena određivanju konteksta u kojem se projekt provodi te
životnom ciklusu projekta. Na kraju cjeline biti će objašnjeni pojmovi projektnog
menadžmenta i projektnog menadžera.
2.1. Projekt
Izraz projekt dolazi od latinske riječi projectum, izvedene iz riječi projicire, a što znači
„bacati nešto naprijed“, pri čemu prefiks pro označava da nešto prethodi akciji, a jacere
označuje „baciti“ (Zekić, 2010., op. cit., str. 8).
Projektom se postiže cilj koji se postavlja prije njegova pokretanja i izvođenja. Razni autori i
institucije u različitim kontekstima pokušali su što detaljnije i potpunije definirati pojam
projekta. U nastavku su navedene su neke od tih definicija:
· Američki institut za projektni menadžment (PMI) definira projekt kao privremeno
nastojanje koje se poduzima u cilju stvaranje jedinstvenog proizvoda i usluge
(PMBOK Guide, 1996.-2004., str. 4). Naglasak je na privremenom, što znači da svaki
projekt ima unaprijed određen početak i kraj.
· Projekt je jednokratan poslovni proces s jasno opredijeljenim ciljevima te ograničenim
vremenom, troškovima i kvalitetom. Za izvedbu ciljeva projekta potrebna je specifična
projektna organizacija. Glavne značajke projekta su jednokratnost, kompleksnost,
interdisciplinarnost i rizik (Bistričić, 2010., str. 24).
6
· Projekti su organizacijski modeli realizacije inovativnih poduzetničkih pothvata-
temeljne pretpostavke opstanka i razvoja suvremenog poduzeća kao trajne
organizacije poduzetništva (Zekić, 2010., op. cit., str. 5).
· Projekt je zaokružen, cjelovit i složen pothvat čija se obilježja i cilj mogu definirati, a
mora se ostvariti u određenom vremenu te zahtjeva koordinirane napore nekoliko
službi tj. radnika zaposlenih u tim službama. S obzirom na učestalost pojavljivanja
projekata, razlikuju se jednokratni projekti i projektni procesi. Jednokratni projekti
pojavljuju se jednom ili veoma rijetko u istom načinu izvođenja, a projektni procesi
ponavljaju se više puta uzastopno, slični su po načinu izvođenja i zahtijevaju ustaljeni
način rukovođenja (Novak, Sikavica, 1993., str. 148).
· Projekt je razrađeni način izrade čega, pripremni tekst, nacrt kakvog dokumenta, ono
što se izrađuje prema planu s vlastitim rokom, opsegom, opisom, sadržajem i
organizacijom rada (Anić, 1994., str. 809)
Projekt je privremeni pothvat kojim se stvara jedinstveni proizvod, usluga ili rezultat.
Privremena priroda projekata ukazuje na točno određeni početak i kraj. Kraj se dostiže kad su
postignuti projektni ciljevi ili kada se projekt prekida zato što se njegovi ciljevi neće ili ne
mogu ostvariti ili kad više ne postoji potreba za projektom. Privremeno ne mora nužno značiti
i kratkotrajno. Osobina privremenosti općenito se ne primjenjuje na proizvod, uslugu ili
rezultat koji su nastali projektom; većina se projekata pokreće kako bi se postigao trajni ishod
(PMBOK Guide-Fourth Edition, 2008., op. cit., str. 5).
Projekt može stvoriti (PMBOK Guide-Fourth Edition, 2008., op. cit., str. 5):
· proizvod koji može biti komponenta neke druge cjeline, ili konačna cjelina sama po
sebi,
· sposobnost da se pruži neka usluga (npr. poslovna funkcija koja daje podršku
proizvodnji ili distribuciji,
· rezultat kao npr. neki ishod ili dokument (npr. istraživački projekt koji razvija znanje
koje se može koristiti kako bi se ustanovilo postoji li neki trend ili bi neki novi proces
koristio društvu).
Temeljne značajke projekta (Zekić, 2010., op. cit., str. 10):
· jedinstvenost cilja,
· ograničenost vremena,
· kompleksnost transformacije,
7
· determiniranost resursa,
· inovativnost organizacije,
· rizičnost pothvata,
· strateški pomak.
Upravljanje projektima zapravo je primjena znanja, vještina i tehnika na projektne aktivnosti
kako bi se ispunili zahtjevi projekta.
Grupa projekata kojima se koordinirano upravlja da bi se postigao rezultat koji se ne bi
ostvario kada bi se njima pojedinačno upravljalo definira se kao program. Program je zapravo
sinergijska cjelina značajnih strateških promjena koje se ostvaruju pojedinačnim projektima.
Dva su karakteristična načina povezivanja projekata u program
(Zekić, 2010., op. cit., str. 10-11):
· horizontalna podjela programa – na način da se programski proizvodi ili usluge
dijele na zasebne jednoznačne projektne međuproizvode;
· vertikalna podjela programa – na način da se program dijeli na slijedne vremenske
cikluse, kao npr. istraživački projekti, projekti realizacije, projekti eksploatacije i sl.
Skup projekata i programa koji se istodobno izvode u projektno orijentiranim organizacijama
čini projektni portfolio. Temeljni zadatak multiprojektnog menadžmenta jest dinamička
optimalizacija projektnih rezultata individualnih menadžmenta projekata u sustavu projektnog
portfolija sukladno poslovnim i razvojnim ciljevima poduzeća (Zekić, 2010., op. cit., str. 10).
Projekti ili programi unutar portfelja ne moraju nužno biti ovisni jedni o drugima, ili biti u
direktnoj vezi. Na primjer, poduzeće koje se bavi infrastrukturom koje kao strateški cilj ima
“maksimiziranje povrata svojih investicija“ može sastaviti portfelj koji uključuje mješavinu
projekata koji uključuju naftu i plin, energiju, vodu, ceste, željeznicu i aerodrome (PMBOK
Guide-Fourth Edition, 2008., op. cit., str. 8).
8
2.2. Klasifikacija projekta
U literaturi i u praksi ne postoji jednoznačna klasifikacija projekata, moguće je razvrstati ih
na razne načine. Projekti se razlikuju prema djelatnosti u kojoj se izvode, prema namjeni,
prema objektima prodaje, načinu izvedbe, dužini trajanja te prema brojnim drugim
obilježjima.
Kako se projektom uvijek realizira odgovarajući objekt determiniran namjenom projekta
određenom projektnom strategijom naručitelja, svaki projekt kao jedinstveni vremenski
ograničeni ciljni pothvat ima konačni objektni cilj koji se postiže projektnom realizacijom kao
pretpostavkom realizacije konačnog namjenskog cilja koji se ostvaruje komercijalizacijom,
odnosno eksploatacijom objekta projekta, tj. projektnog proizvoda (Zekić, 2010., op. cit., str.
13).
Za daljnje objašnjenje projektnog menadžmenta u ovom diplomskom radu biti će primijenjena
klasifikacija projekata s obzirom na dva aspekta:
a) s obzirom na objekt i način određivanja cilja
1. deterministički projekti
2. stohastički projekti
b) s obzirom na namjenu i učinke
1. Projekti s izravnim ekonomskim učincima
2. Projekti s neizravnim ekonomskim učincima
a) s obzirom na objekt i način određivanja cilja
1. Deterministički projekti
Determinirani projekt je onaj projekt pri kojemu se, na osnovi ulazne strategije i projektne
narudžbe, u pripremi pokretanja određuju namjenski i objektni ciljevi te se na toj osnovi
izrađuje cjelovit plan i organizacija izvedbe. Determinirani projekti su npr. projekt izgradnje
brodova, projekt izgradnje hidroenergetskog objekta, projekt gradnje autoceste, projekt
postavljanja nove tvornice s razvijenim novim proizvodom i osvajanjem novih tržišta. To su
hardverski projekti.
9
Determiniranost projekta u prvom redu se odnosi na stupanj konkretizacije postavljenih
ciljeva projekta i tek onda na izvedbu (Bistričić, 2010., str. 46).
Učinkovito upravljanje determinističkim projektima moguće je menadžerskom kontrolom
sustavom jednostavne povratne veze (Hauc, 2007., str. 70).
Determinirani projekt odvija se po sljedećim fazama (Bistričić, 2010., op. cit., str. 46):
· u prvim fazama pokretanja projekta postavlja se, na osnovi ulaznog zahtjeva ili ulazne
strategije, prije svega struktura namjenskih i glavnih objektnih ciljeva projekta, i to sa
svih aspekta koji su potrebni za njihovo određivanje: tehničko-tehnološkoga,
ekonomskoga tržišnog, društveno političkoga, ekološkog i organizacijskog aspekta;
· u sljedećim se fazama pokretanja projekta, na osnovi namjenskih ciljeva, određuju svi
objektni ciljevi i izrađuje plan izvedbe projekta koji će vrijediti do kraja projekta, osim
u slučajevima ako se tijekom izvođenja mora prilagoditi promjenama ili dopunama
namjenskih i objektnih ciljeva zbog izvođačkih ograničenja (tehničko.tehnološki
problemi, problemi financiranja, organizacija izvedbe i slično);
· u fazi izvođenja projekt se izvodi po predviđenom planu izvedbe u sklopu zadanih i
možda, ponešto promijenjenih ciljeva, koji su još prihvatljivi; promjene su manje i
posljedica su problema pri izvođenju. Uzroci promjena mogu biti i vanjski, s obzirom
na poduzeće koje je projekt naručilo i koje ga izvodi.
2. Stohastički projekti
Stohastički projekt je onaj projekt kod kojeg se namjenski konačni cilj postavlja u skladu sa
strategijom razvoja poduzeća ili druge organizacije, ali s malo zadanih kriterija pa stoga nije
moguće unaprijed sasvim odrediti izvedbu projekta. Izvođenjem aktivnosti i analizom
postignutih podciljeva realiziraju se drugi ciljevi projekta, a time i svi kriteriji namjenskog
konačnog cilja.
Stohastički projekti su istraživačko inovacijske naravi pa je iz ekonomskih razloga, ako ne i
drugih, vrlo teško pokrenuti istraživački projekt koji nema nikakvog cilja ili je cilj nešto
postići (Bistričić, 2010., op. cit., str. 47).
Ciljevi istraživanja postavljaju se u vezi s budućim razvojem ili pronalaženjem nečeg novog
također mogu se postaviti i u skladu sa strategijom poduzeća ili na temelju istraživanja.
Stohastički projekti su npr. traženje novih ekološki prihvatljivih materijala, razvoj novih
10
proizvodnih tehnologija za smanjenje troškova, istraživanje tržišta s ciljem utvrđivanja
mogućnosti prodaje proizvoda koji tek razvijamo.
Stohastički projekt odvija se po sljedećim fazama (Bistričić, 2010., op. cit., str. 47):
· u prvoj fazi pokretanja projekta, na osnovi ulazne strategije ili namjene projekta,
postavlja se namjenski konačni cilj koji je određen s malo kriterija što utječe na
određivanje objektnih ciljeva i koncepciju izvedbe;
· u sljedećoj fazi postavlja se plan projekta koji nije moguće odrediti posve precizno do
samog kraja projekta. Plan izvedbe izrađen je u varijantama, na osnovi predviđenih
odlučujućih događaja. Plan projekta moguće je zadovoljavajuće za prve faze
izvođenja, ali za sljedeće faze to je moguće samo u grubim crtama;
· u fazi izvođenja, analizom odlučujućih događaja određuju se putovi daljnjeg izvođenja
projekata. Oni mogu biti jednaki onima iz prvotnog plana ili su posve novi jer se na
osnovi odlučujućih događaja javlja potreba za novim aktivnostima.
Vođenje stohastičkih projekata razlikuje se od vođenja determiniranih projekata po tome što
se plan projekta mora prilagođavati postignutim rezultatima u odlučujućim događajima.
Kakvo će biti izvođenje nakon ovih događaja, odlučuje stručni menadžer ili stručni voditelj
projekta (Bistričić, 2010., op. cit., str. 47).
b) s obzirom na namjenu i učinke
a. Projekti s izravnim ekonomskim učincima
b. Projekti s neizravnim ekonomskim učincima
1. Projekti s izravnim ekonomskim učincima
Imaju za očekivanje povrat financijskih ulaganja iz novostvorene vrijednosti, odnosno profita
stvorenog ili realizacijom ili eksploatacijom projekta. Primjer takvih projekata su komercijalni
projekti koje izvode projektno orijentirane organizacije, kao i interni projekti razvoja novih
proizvoda, projekti uvođenja nove tehnologije, projekti osvajanja novih tržišta i slični
projekti.
11
2. Projekti s neizravnim ekonomskim učincima
Ne polaze od očekivanja povrata financijskog ulaganja u njihovu realizaciju neposredno
komercijalizacijom ili eksploatacijom projekta, već neizravno poboljšanjem uspješnosti
funkcioniranja višeg sustava koji definira namjenski cilj projekta. Takvi su infrastrukturni
projekti te projekti te projekti razvoja organizacije, projekti razvoja logističkog sustava,
projekti razvoja kvalitete i slični projekti (Zekić, 2010., op. cit., str. 16)
2.3. Životni ciklus projekta
Kako bi se osiguralo bolje upravljanje projektom te smanjio rizik uspješne realizacije
projektnih ciljeva, projekt, kao događaj koji je vremenski ograničen, se dijeli na određene
projektne faze koje čine životni ciklus projekta. Dakle, projekt se rađa, živi i umire.
Životnim ciklusom projekta podrazumijevaju se faze u izvođenju projekta koje povezuju
početak s završetkom projekta. Svaka faza realizira određene procese kao niz međusobno
logički povezanih projektnih aktivnosti koje vode realizaciji mjerljivog rezultata, proizvoda.
Nadalje, životni ciklus je specifičan kod svakog projekta, ali općenite faze životnog ciklusa su
(Zekić, 2010., op. cit., str. 17):
· iniciranje i aktiviranje realizacije projekta,
· planiranje i organizacija logistike projektne realizacije,
· organiziranje i vođenje projektne realizacije,
· evaluiranje i zaključivanje realizacije projekta.
Početna i završna projektna faza životnog ciklusa projekta područje su primarne odgovornosti
strategijskog projektnog menadžmenta dok su središnje faze, planiranje i organizacija
logistike projektne realizacije te organiziranje i vođenje projektne realizacije, područja
izravne odgovornosti operativnog projektnog menadžmenta.
12
Grafikon 1: Životni ciklus realizacije projekta
Izvor: Izrada autora prema Zekić, 2010., str. 18
Iz grafikona se može vidjeti da je životni ciklus projekta podijeljen u četiri faze, to su faza
iniciranja i aktiviranja projekta, faza planiranja i organiziranja logistike projekta, faza
organiziranja i vođenja projekta u kojoj su ulaganja u projekt najveća te faza evaluiranja i
vrednovanja projekta. Rizičnost i vanjski utjecaji najveći su na početku realizacije projekta.
2.4. Projektni menadžment i projektni menadžer
Doba suvremenog menadžmenta i veliki rast opsega projekta započeli su sa drugim svjetskim
ratom, kada su se pojavile složene potrebe za novim oružjem te potreba za obnovom Europe i
ostalih vojno uništenih dijelova svijeta te rast svjetskog gospodarstva (Bistričić, 2010., op.
cit., str. 133).
Tijekom vremena projekti su postajali sve veći, kompleksniji i skuplji te su se zbog toga, u
praksi počela pojavljivati velika vremenska i proračunska prekoračenja. Za uspješnu izvedbu
projekta više nije bilo dovoljno za menadžera projekta imati dobrog praktičara s velikim
iskustvom. Pojavila se potreba uvođenja specifičnih metoda i tehnika koje će olakšati i ubrzati
rad i razvoj projekata.
Jedna od većih koristi toga vremena sastoji se u tome da je vodeći menadžment uočio potrebu
uvođenja jakog i učinkovitog projektnog menadžmenta (Semolič, 1999., str. 6).
13
Rezultat toga je ubrzano razvijanje metoda i tehnika za potporu menadžmentu projekata. U
tom vremenu osnivaju se prva međunarodna udruženja za projektni menadžment, najprije u
Americi i Europi, a kasnije i na drugim kontinentima.
Već u osamdesetim godinama, a posebno u devedesetima, počelo se osjećati da poslovno
okruženje poduzeća počinje postajati sve više nestabilno. Ta nestabilnost nastajala je zbog
stalnog simultanog pojavljivanja novih tehnologija, skraćivanjem životnog vijeka proizvoda,
globalizacije proizvoda, tržišta i organizacija. To ima za posljedicu pojavljivanje sve veće
potrebe za razvojnim i organizacijskim projektima. Pomoću njih se poduzeća brže i
kvalitetnije prilagođavaju promjenama okruženja, postižu svoje razvojne ciljeve i strategije te
tako održavaju, a i povećavaju konkurentsku prednost (Bistričić, 2010., op. cit., str. 134).
Kao odgovor problemu pojavljuje se niz novih organizacijskih pristupa savladavanja
poslovanja poduzeća i to (Bistričić, 2010., op. cit., str. 134):
· menadžment promjena (Change Management)
· menadžment rizika (Risk Management)
· suvremeno inženjerstvo (Concurent Engineering)
· cjelokupno ovladavanje kvalitetom (Total Quality Management) i drugo.
Ovi pristupi pojavili su se kao samostalna rješenja nastalih situacija, a kasnije su se
međusobno povezali te je među njima počeo proces povezivanja u jedinstveni pristup koji se
među sobom nadopunjuje.
Shema 1: Povezivanje pristupa po Kerneru
Izvor: Izrada autora prema Bistričić, 2010., str. 135
14
Temeljni zadatak projektnog menadžmenta je vođenje projekta. Međunarodni standard struke
(IPMA, ICB, 2006.) opredjeljuje projektni menadžment kao niz zadataka koji obuhvaćaju
planiranje, organizaciju, vođenje i kontrolu svih područja projekta te motivaciju svih
subjekata zbog ostvarenja projektnih ciljeva, u okviru zadanih troškova i vremena.
Projektni menadžment dio je općeg menadžmenta poduzeća ili organizacije. Zadužen je za
izvođenje ulazne projektne strategije ili druge projektne narudžbe za pripremu pokretanja
projekta, vođenje njegova izvođenja, sve do završetka projekta, a ujedno je zadužen i za
postizanje planiranih posrednih, neposrednih ili drugih ekonomskih učinaka, ovisno o
projektu koji će osiguravati projektni rezultati, odnosno uporaba (Dujanić, 2010., str. 96).
Oba menadžmenta, i projektni i opći, zadužena su za plan projekta. Razlika među njima je ta
što opći menadžment djeluje kroz postojeće procese za čije su izvođenje osigurani svi
potrebni resursi, dok projektni menadžment djeluje na osnovi procesa koji kod pokretanja
projekta još nema resursa, oni se oblikuju tek s planovima projekta.
Shema 2: Odnos općeg i projektnog menadžmenta
projektni menadžment
procesi opći menadžment
projekti
Izvor: Izrada autora prema Zekić, 2010., str. 35
Zadatci projektnog menadžmenta (Bistričić, 2010., op.cit., str 163):
· Ulazna projektna strategija - projektni menadžment može biti uključen u oblikovanje
te strategije ako ima takav organizacijski oblik i ovlaštenja,
15
· Sadržaj projekta - podloga za određivanje projektnih ciljeva koji moraju biti postignuti
tijekom izvođenja projekta. Projektni menadžment ima zadatak da u suradnji sa
stručnim menadžmentom i izvođačima odredi objektne ciljeve u skladu sa
namjenskima, da pripremi pokretanje projekta te da kontrolira jesu li svi objektni
ciljevi postignuti,
· Namjenski i objektni ciljevi – projektni menadžment u suradnji s ostalim
menadžmentom oblikuje objektne i namjenske ciljeve koji su osnova za planiranje
projekta. Projektni menadžment ima zadatak oblikovanja navedenih ciljeva, pripreme
planova i kontrole ostvarivanja ciljeva tijekom izvedbe projekta.
· Taktika izvedbe – projektni menadžment uključen je u oblikovanje taktike i pritom
surađuje s menadžmentom projekta, stručnim menadžmentom, izvođačima, tehničkim
i drugim nadzorom, odnosno s onima koji je mogu odrediti. Taktika je podloga za
izradu plana i organiziranja izvođenja projekta.
· Plan projekta – izrada plana svrstava se u najvažnije zadatke projektnog
menadžmenta. On obuhvaća:
- organiziranje planskih timova za izradu plana,
- osiguranje informacijske podrške za planiranje,
- uključivanje plana u godišnje i operativne planove poslovanja,
- kontroliranje izvedbe projekta prema planu,
- slanje sažetih informacija menadžmentu projekta o izvođenju prema planu
izvođenja,
- održavanja projektne planske baze podataka i sl.
· Analiza rizika – projektni menadžment, u suradnji s menadžmentom projekta,
stručnim menadžmentom, najvišim menadžmentom ili stručnjacima unutarnjih i
vanjskih izvođača, provodi analizu rizika, to jest organizira pripremu te analize.
· Projektna organizacija – zadatci projektnog menadžmenta mogu se razvrstati:
- na oblikovanje pokretačke projektne organizacije,
- na uspostavljanje cjelokupne organizacije projektnog sustava,
- na stalan razvoj te organizacije s obzirom na dinamiku izvođenja projekta,
- na unutarnje organiziranje projektnog menadžmenta,
- na uključivanje projektne organizacije u postojeću organizaciju i
- na organiziranje preuzimanja i završetka djelovanja projektne organizacije.
16
· Plan kontrole – zadatak je projektnog menadžmenta i to:
- priprema tog plana,
- organiziranje izvođenja kontrole te
- poduzimanje mjera s obzirom na to što je kontrola ukazala u pogledu
postizanja vremenskih rokova, troškova i ostalih projektnih parametara.
Navedeni zadatci moraju se dopuniti s obzirom na organizacijsku strukturu poduzeća,
procesnu organiziranost, informatičku podršku, ugrađenost projektne organizacije u onu
postojeću što se uređuje pravilnicima, metodologijom, uputama, zatim s obzirom na
poznavanje projektnog rada, prema vrsti projekta itd.
Projektni menadžer mora fleksibilno upotrebljavati svoj projektni tim jer organizacijska
uspješnost se mjeri sposobnošću, svoj pristup prema podređenima mora prilagoditi situaciji.
Projektni menadžer ima odgovornost integracije ljudi sa različitim znanjima i vještinama kako
bi se postigli specifični ciljevi projekta jer ključ projektnog uspjeha su ljudi koje se ne smije
doživljavati samo kao resurse.
Projektni menadžer je profesionalac na polju projektnog menadžmenta. On ima odgovornost
planiranja i izvedbe bilo kakvog projekta, kao oni koji se odnose na građevinsku
industriju, arhitekturu ili razvoj softvera. Mnoga druga polja u produkciji, dizajnu i uslužnim
industrijama također imaju projektne menadžere.
Jedina dužnost projektnog menadžera je osigurati uspjeh projekta
minimaliziranjem rizika kroz životni ciklus projekta. To se izvodi kroz niz metoda. On pita
bitna pitanja, otkriva neizrečene pretpostavke i rješava interpersonalne konflikte, te
upotrjebljava razne sistematske vještine menadžera ( www.wikipedia.org, 04.05.2014.).
Zadatci projektnog menadžera:
· definicija projekta,
· oblikovanje projektne organizacije i sastavljanje tima,
· projektni planovi i njihovo vrednovanje,
· oblikovanje informacijskog sustava projekta i komunikacija,
· menadžment okoline,
· kontrola projekta,
17
· dokumentacija projekta,
· vođenje članova u projektu.
Projektni menadžer je osoba odgovorna za realizaciju svih poslova i aktivnosti na određenom
projektu, koji su dio svakog projekta bez obzira na njegovu veličinu, vrijednost ili trajanje, a
koja je izravno odgovorna direktoru poduzeća (Dujanić, 2010., str. 18).
3. PROJEKT IZGRADNJE MASLINIKA OBITELJSKOG GOSPODARSTVA
KOCIJAN
U ovom dijelu rada bit će objašnjene sve faze kroz koji navedeni projekt mora proći kako bi
bili ostvareni njegovi ciljevi. Naveden je opis projekta, ciljevi projekta te gantogram projekta.
Predočena je specifičnost uzgoja maslina, predstavljen je projekt „Vrtovi lunskih maslinika“,
navedene su osnovne značajke maslinovog ulja te je objašnjen proces berbe maslina i
proizvodnje maslinovog ulja kao konačnog proizvoda.
3.1. Iniciranje projekta
Ideja za projekt izgradnje maslinika vezana je uz vrijednost masline kao mediteranske voćne
vrste, hranjiva i ljekovita vrijednost ploda masline i maslinova ulja, uz tradiciju uzgoja
maslina u priobalju, te visoku cijenu maslinovog ulja te razvoj turizma u Lunu, razvoj Luna
kao turističkog središta te nedostatak aktivnosti i zanimacije potencijalnim gostima tijekom
godišnjeg odmora te produženje turističke sezone.
Glavni razlog pokretanja projekta je prepoznavanje potencijala i trendova u maslinarstvu i
turizmu te produženje turističke sezone za investitora, OPG Kocijan uzimajući u obzir da
konkurencija nije prisutna u ovakvom vidu pružanja turističkih usluga.
18
3.1.1. Opis projekta
Investitor u ovom projektu je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Kocijan, a predmet
projekta je izgradnja obiteljskog maslinika.
Namjera investitora je izgradnja maslinika, obogaćivanje vlastite turističke ponude te
proizvodnja vrhunskog maslinovog ulja. Navedeni projekt prvenstveno je namijenjen za
turističke svrhe te za proizvodnju maslinovog ulja.
Ciljano tržište prvenstveno su gosti sa područja Njemačke, Austrije i Slovenije, a nakon toga i
iz ostalih zemalja Europe.
Projekt izgradnje maslinika OPG Kocijan bit će realiziran na dvije odvojene parcele koje su u
obiteljskom vlasništvu, jedna parcela sa 2000 m2 i jedna parcela sa 3000 m2.
Područje mjesta Lun poznato je po bogatoj kulturnoj baštini maslinarstva. Na ovom području
raste više od 80 000 stabala maslina. Najzastupljenija je sorta oblice cijepljene na divlju
podlogu masline Olea oleaster linea. Uz vodu koja omogućava navodnjavanje te blagu klimu
područje mjesta Lun pogodno je za razvoj maslinarstva, vinogradarstva, voćarstva,
povrtlarstva i ostalih poljoprivrednih kultura te stočarstva tj. ovčarstva.
Projekt predstavlja smjernice ostalim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Lunu jer
revitalizacija proizvodnje maslina i maslinovog ulja predstavlja potencijal za razvoj mjesta te
povećanje razine prihoda gospodarstva u smislu turizma ili samo maslinarstva. Izgradnjom
novih maslinika moguće je ostvariti prihod i u turističkom smislu, kao prodaja aranžmana
branja maslina tj. agroturizma. Na taj način produžila bi se turistička sezona na području
Luna, bio bi ostvaren veći broj noćenja turista, turistička ponuda mjesta bila bi bogatija i u
konačnici prihodi obiteljskih gospodarstva bili bi veći.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo bavi se maslinarstvom posljednjih 50 godina te
turizmom posljednjih 20 godina. Obitelj ima iskustva u podizanju maslinika, u posjedu ima
maslinik veličine 2 000 m2.
Također posljednjih šest godina bavi se iznajmljivanjem smještaja. Obitelj ima u svom
vlasništvu kuću sa osam smještajnih jedinica koje iznajmljuje turistima tijekom sezone.
OSNOVNI PODACI INVESTITORA:
Naziv: obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Kocijan
Sjedište: Lun, otok Pag
Način financiranja: vlastito financiranje u cijelosti
19
Prije sadnje sadnica masline potrebno je pripremiti tlo za sadnju. Uspjeh sadnje zavisi o
čišćenju i pripremi terena stoga tome treba pridodati posebnu pozornost. Priprema tla sastoji
se od čišćenja terena, terasiranja tla, izgradnje ili popravke podzida – međa, meliorativne
gnojidbe, krčenja tla – rigolanja i kopanja sadnih jama. Navedene radnje su najteži i najskuplji
poslovi kod podizanja maslinika. Na površinama obraslim dugogodišnjim grmljem, drvećem,
starim čokotima ili višegodišnjim korovima potrebno je otpiliti ili posjeći sve drvenaste
kulture, iskopati korijenje i površinu tla očistiti. Nakon temeljitog čišćenja parcele od
višegodišnjeg raslinja i korijenja teren treba izravnati, usitniti kamenje i rasuti ga po terenu.
Prije početka kopanja sadnih jama, treba odrediti razmak sadnje. Potrebno je znati koja sortu
maslina će biti posađena. U ovom projektu biti će sađena sorta masline - Oblica. Da bi sorta
Oblica dala urod, u njenoj blizini treba zasaditi i druge sorte, poput Pendolina, Leccina ili
Levantinke koji služe kao oprašivači. Stoga će u svakoj parceli pored 71 stabla Oblice biti
zasađeno i 20 stabla sorte Pendolino. Ova sorta služiti će kao oprašivač za Oblicu.
Fotografija 1: Oblica
Izvor: www.gnojidba.hr
Oblica je najraširenija sorta masline u Hrvatskoj. Oblica razvija srednje bujno stablo, prirodno
stvara krošnju okruglog oblika-tipa kišobrana. Deblo je srednje razvijeno, tamnosive boje s
obilnom korom na površini koja se lako ljušti. Razvija grane koje rastu pod kosim kutom,
mladi izbojci su uspravnog rasta s dugim internodijima. Razvija veoma veliki broj listova.
Listovi su izrazito sivo-maslinaste boje, eliptičnog oblika s valovitom površinom. U vrijeme
suše Oblica spiralno uvija listove radi smanjivanja gubitka vode transpiracijom. Listovi
Oblice su u kategoriji srednje krupnih listova. Cvat ili resa kod oblice razvija se od ožujka do
20
svibnja. Prosječna dužina cvjetne rese je oko 3.5 cm i njoj se može naći od 10 do 35 cvjetova
koji imaju blijedo-žućkastu boju u doba pred otvaranje. Plod Oblice je okruglastog oblika
prosječne mase oko 5 grama. Masa ploda varira u rasponu od 2.5 do 14.5 grama. Radi svoje
krupnoće ova sorta se može koristit za zeleno i crno konzerviranje, a može se prerađivati u
ulje. Sadržaj ulja u plodu varira od 18-21% u zavisnosti od uzgojnog područja i uvjeta uzgoja
(http://www.maslinari.hr 14.05.2014.).
Fotografija 2: Pendolino
Izvor: www.paicusa.hr
Pendolino je sorta koja je poznata u cijeloj Italiji kao sorta posebne kvalitete za oprašivanje,
toskanskog je porijekla. Biljka je srednje bujnosti, povijenog, visećeg rasta. Krošnja je gusta,
sa kopljastim zbijenim listovima. Plodovi su izduženi, blago asimetrični, srednje težine.
Rodne grančice su duge, viseće, gipke, savijene prema tlu. Rano dolazi u rod, prilagodljiva je
na različite edafske uvjete. Ova sorta je stranooplodna, te je odličan oprašivač za Oblicu,
Leccino i Frantoio sortu maslina. Otporna je prema maslinovom moljcu i maslinovoj muhi, te
je osjetljiva prema zarazi od maslinovog raka i paunovog oka. Ova je sorta prvenstveno u
uzgoju kao oprašivač (http://www.maslinovo.hr 14.05.2014.).
Sadnju maslina poželjno je obaviti već za zime odnosno sve do polovice proljeća iz razloga
što na taj način mlade sadnice u velikoj mjeri iskorištavaju akumuliranu zimsku vlagu
neophodnu za kvalitetan proljetni rast.
Prilikom kupnje treba znati da je za sadnju najpoželjnija sadnica starosne dobi između 12-20
mjeseci. Pri kupovini sadnica mora se obratiti pozornost da sadnica bude visoka najmanje 1
21
metar, što deblja (ne tanja od 1 cm u promjeru), ravna, da prve grane ne budu niže od 70 cm
od zemlje, da nije oštećena, da je zdrava i da ima certifikat sa oznakom sorte Oblica i podloge
te ime proizvođača (Maslinar, prosinac 2010., str. 18).
Stabla Oblice biti će posađena sa nešto većim razmakom, nego što je uobičajen u praksi, koji
će iznositi sedam metara kako bi kasnije mogle biti nesmetano i bez poteškoća obrane. Osim
pravilno odabranog i isplaniranog razmaka, potrebno je pripremiti sadno mjesto za svaku
maslinu, a što podrazumijeva pravodobnu pripremu sadnih jama. Sadne jame potrebno je
iskopati dva mjeseca prije momenta sadnje kako bi se sadno mjesto što bolje pripremilo za
prihvat nove sadnice masline. Sadnu jamu potrebno je iskopati na način da ona bude
minimalnih dimenzija 1 m x 1 m x 70 cm.
3.1.2. Ciljevi projekta
Nakon definiranja projektne ideje potrebno je definirati i ciljeve projekta. To je važan korak u
definiranju onoga što klijent želi. Ciljevi moraju jasno biti izneseni svim osobama koje su
uključene u projekt ili imaju neke veze s projektom.
Glavni cilj navedenog projekta je izgradnja obiteljskog maslinika te ubiranje plodova u obliku
turističkih aranžmana sa individualnim i profesionalnim pristupom svakom gostu kako bi se
postiglo njihovo zadovoljstvo i želja za ponovnim dolaskom.
Specifični ciljevi projekta koji će se ostvariti po završetku projekta te koji pridonose
ostvarenju glavnog cilja su zaštita okoliša, izvor prihoda za obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo te smjernica drugim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima za razvoj
svojih maslinika.
Projekt izgradnje maslinika temelji se na:
· potrebama obiteljskog gospodarstva i lokalnog tržišta,
· dosadašnjem iskustvu u maslinarstvu i turizmu koje je obitelj stekla kroz dugogodišnje
poslovanje,
· iskustvu stečenom u obiteljskom poduzetništvu.
22
3.1.3. Projektni menadžer i interesno utjecajne skupine na projektu
Projektni menadžer ima odgovornost planiranja i izvedbe projekta. On uzima ulogu voditelja
projekta. Primarni mu je cilj operativno planiranje i vođenje projekta te tako snosi
odgovornost za ostvarivanje termina, zadaća i financijskih ciljeva u okviru izvođenja projekta.
Zadužen je za nadgledanje ostvarenja projekta, termina, troškova te njihovo preklapanje sa
definiranim ciljevima.
Interesno utjecajne skupine na projektu mogu biti osobe, grupe ili organizacije koje su aktivno
uključene u projekt ili imaju utjecaj na projekt, bilo pozitivan ili negativan, na obavljanje
projektnih aktivnosti i konačni rezultat projekta.
Shema 3: Interesno utjecajne skupine realizacije projekta
Izvor: Izrada autora prema Zekić, 2010., str. 52
Projektni menadžment treba upravljati projektnom realizacijom na način da različite interese
usmjerava u pravcu uspješnog ostvarenja primarnih ciljeva projektnog sponzora, odnosno
klijenta i izvođača projekta. Uspješna realizacija projekta podrazumijeva ostvarenje interesa
svih interesno utjecajnih skupina, koje ovisno o kompleksnosti projekta mogu značajno
utjecati na učinkovito ostvarivanje primarnih ciljeva projektne realizacije (Zekić, 2010., op.
cit., str. 52).
23
Glavni interesno-utjecajni sudionici realizacije projekta su:
· projektni menadžment,
· projektni klijent,
· projektni izvođač,
· projektni sponzor.
Pored tih glavnih interesno-utjecajnih sudionika postoje još i sporedni sudionici koji također
utječu na ostvarivanje projekta, a to su dobavljači, banke, lobisti koji pomažu ili odmažu
realizaciju projekta, mediji te organi lokalne i državne vlasti.
Shema 4: Interakcije interesno utjecajnih skupina na projektu
Izvor: Izrada autora prema
http://web.efzg.hr/dok/OIM/momazic//projektni%20menadzment%20-
%202011/20111115%20-%205%20-%20Projektni%20menadzer%20i%20interesno-
utjecajne%20skupine%20na%20projektu.ppt.pdf
Iz sheme je vidljivo da je projektni menadžer središnja osoba komunikacije na projektu. Sva
komunikacija ide preko njega stoga on mora prepoznati zahtjeve svih navedenih strana i
pokušati zadovoljiti tim zahtjevima uz što manju štetu za ostale sudionike na projektu.
24
U navedenom projektu „Izgradnja maslinika obiteljskog gospodarstva Kocijan“ unutarnju
interesno utjecajnu skupinu čine projektni menadžer, projektni sponzor (obiteljsko
poljoprivredno gospodarstvo Kocijan), klijent te projektni tim. Vanjsku interesno utjecajnu
skupinu čine klijenti (osobe koje će obirati maslinik u obliku turističkog aranžmana),
suradnici, dobavljači, zakonodavci, sudstvo, mediji i javnost.
3.1.4. SWOT analiza projekta
Swot analiza je kvalitativna analitička metoda koja kroz četiri čimbenika nastoji prikazati
snage, slabosti, prilike i prijetnje određene pojave ili situacije. Međutim, treba uzeti u obzir da
se radi o subjektivnoj metodi. Svako poduzeće ili organizacija mora voditi računa o
unutrašnjem i vanjskom okruženju. U tom se kontekstu ova analiza može razumjeti kao prikaz
unutrašnjih snaga i slabosti organizacije i vanjski prilika i prijetnji s kojima se ta ista
organizacija suočava. Swot analizu potrebno je provesti kako bi se pravilno odlučilo koja će
se strategija koristiti za izvođenje projekta.
Tablica 1: SWOT analiza projekta
SNAGE SLABOSTI
-rasprostranjenost masline u hrvatskom
mediteranskom području
-iskustvo u turizmu i maslinarstvu
-povoljni agroekološki uvjeti za uzgoj
maslina
-autohtonost proizvoda
-kvalitetno ulje
-blizina uljare
-niski troškovi pokretanja poslovanja i
proizvodnje
-dugo čekanje do prve berbe, prvi prihodi
ostvaruju se tek nakon 5. godine
-nedovoljno definiran i poznat obiteljski
brand
-nepredvidivost prirode
-nedostatna domaća proizvodnja
-rascjepkanost parcela gdje se uzgajaju
masline
PRILIKE PRIJETNJE
-rastući segment turizma
-velika potražnja za maslinovim uljem
-orijentiranost potrošača na zdravu prehranu i
- elementarne nepogode
- novi međunarodni poljoprivredni standardi
- pritisak jeftinijeg maslinovog ulja iz uvoza
25
zdrav život
-novi rastući kanali prodaje npr. Internet
-ulazak RH u Europsku Uniju
-registracija oznake izvornosti i zemljopisnog
podrijetla
-prestanak gospodarske krize u većini
europskih zemalja
-povoljni uvjeti kreditiranja
- mogućnost supstitucije maslinovog ulja s
drugim biljnim uljima
-ograničena mogućnost okrupnjavanja
zemljišta
Izvor: Izrada autora
Iz SWOT analize projekta može se vidjeti da su snage navedenog projekta iskustvo obitelji u
turizmu i maslinarstvu, povoljni agroekološki uvjeti za uzgoj maslina, autohtonost proizvoda,
kvalitetno ulje, blizina uljare te niski troškovi pokretanja poslovanja i proizvodnje. Kao
slabosti projekta navedeni su dugo čekanje do prve berbe, prvi prihodi ostvaruju se tek nakon
5. godine, nedovoljno definiran i poznat obiteljski brand, nepredvidivost prirode te
rascjepkanost parcela gdje se uzgajaju masline. Prilike koje obiteljsko gospodarstvo treba
iskoristiti su rastući segment turizma, velika potražnja za maslinovim uljem te orijentiranost
potrošača na zdravu prehranu i zdrav život. Moguće prijetnje projektu su elementarne
nepogode, novi međunarodni poljoprivredni standardi te pritisak jeftinijeg maslinovog ulja iz
uvoza.
3.2. Osnovne značajke maslinovog ulja
Maslinovo ulje oduvijek se koristi u prehrani te kao lijek zbog brojnih hranjivih stvari koje
sadrži u sebi. Stari naraštaju kažu da svako jutro treba popiti žličicu maslinovog ulja za dobro
zdravlje i lijep ten. Osim u prehrani, maslinovo ulje ima široku primjenu te se koristi i u
kozmetici i njezi kože, lica i kose, ono također čuva krvne žile te smanjuje loš kolesterol.
Maslinovo ulje bogat je izvor nezasićenih masnih kiselina koje snižavaju loš kolesterol, dok je
najzastupljeniji vitamin E glavni uzrok visokih antioksidativnih svojstava maslinovog ulja.
Maslinovo ulje karakterizira ugodna i jedinstvena aroma koja potječe od različitih sastojaka
(vitamina E, fenola, hidrokarbona, sterola, aromatičnih tvari) koji su prisutni u vrlo malim
26
količinama. Najveći dio ulja (više od 95%) čine masne kiseline, od kojih je najzastupljenija
mononezasićena oleinska kiselina (65–85%), zbog koje je maslinovo ulje najzdravije.
Najcjenjenije je ekstra djevičansko ulje ili prvo maslinovo ulje, koje se dobiva prvim
prešanjem sirovine. Ono sadrži najveći dio ekstraktivnih (aromatičnih) tvari i tamnozelene je
boje. Kiselost ulja je (izraženo u oleinskoj kiselini) do 1%, što označava najkvalitetniji tip
maslinova ulja.
Djevičansko maslinovo ulje dobiveno je na jednak način kao i ekstra djevičansko, ali ima
manje nedostatke u aromi. Zbog slabije kvalitete maslina i lošijih klimatskih uvjeta kiselost
ulja je do 2%.
Najslabije kvalitete je rafinirano maslinovo ulje, a dodatkom malih količina (ekstra)
djevičanskog ulja poboljšava se aroma i boja. Kiselost tog ulja je do 5%.
Maslinovo ulje najvažniji je izvor masnoća mediteranske prehrane, koja obiluje biljnom
hranom i umjerenim količinama namirnica životinjskog podrijetla. Mnogobrojne smjernice
pravilne prehrane slične su mediteranskoj prehrani i predstavljaju preduvjet za zdravi način
života. Prisutnost vitamina E i drugih sastojaka, uz odličnu kompoziciju nezasićenih masnih
kiselina, razlog je preporučivanja tog ulja kao glavnog izvora masti u svakodnevnoj prehrani
(www.coolinarika.com 20.05.2014).
3.3. Specifičnosti uzgoja maslina
Ekstra djevičansko maslinovo ulje jedina je masnoća u prehrani koja potječe od voća, a
dobivena je mehaničkim ili fizikalnim procesom, direktno jestiva bez daljnje obrade.
Maslina se može uzgajati u svim područjima koja imaju mediteransku klimu sa blagim
zimama i dugim ljetima. Temperatura je jedan od faktora koji ograničava područje uzgoja jer
zimske temperature od -12 C značajno oštećuju nadzemni dio biljke, ali maslina ipak zahtjeva
određeno razdoblje zimske hladnoće radi formiranja cvjetnih pupova. Visoke ljetne
temperature dobro podnosi, ali temperature preko 35-40 °C blokiraju fotosintezu.
Temperatura utječe na proizvodnju ali i na kemijski sastav ulja. Ulja koja dolaze sa južnijih
područja imaju veći postotak zasićenih masnih kiselina od ulja koja potječu sa sjevernijih
područja.
Maslinarstvo Hrvatske je raznovrsno, postoji oko 40 autohtonih sorti koje su se s vremenom
proširile na područje obale te se prilagodile na različite klimatske uvjete i tla. Od autohtonih
sorta najviše je zastupljena sorta Oblica sa 65-70%, a nakon nje slijedi sorta Drobnica sa 8%.
27
Hrvatska sa oko šest milijuna stabala maslina i oko 30.000 ha maslinika te proizvodnjom od
približno sedam milijuna litara ulja zauzima 19. mjesto na ljestvici svjetskih proizvođača
maslina i maslinova ulja.
Specifičnost Luna su njegove masline koje se uzgajaju u zajednici s ovcama, a posebice
vlasništvo nad tim maslinama. Preci današnjih stanovnika došli su na poluotok Lun sredinom
17. stoljeća, kako bi bili pastiri odnosno čuvali ovce rapskom plemstvu. Zatekli su bujnu
vegetaciju samoniklih maslina te su tokom vremena shvatili kako bi se na istu autohtonu
maslinu mogla nacijepiti oblica te proizvoditi maslinovo ulje za prehrambene potrebe.
Posljedica tomu jest da danas lunjske obitelji imaju izmiješano vlasništvo nad maslinama, a
ne grupirano. Godine 1834. rapsko plemstvo udovoljilo je molbi Lunjana (molbu su podnijele
22 lunjske obitelji, koje su tada tu živjele) – i cijepanje je obavljeno na području Vadikandije i
Budunavle, i to pod uvjetom da Lunjani pola drva otpiljenih grana zadrže sebi, a drugu
polovicu prepuste Općini. Kada Lunjani cijepe masline, oni postaju isključivi vlasnici
(Badurina, 2012., str. 112).
Posljedica promjene političko-društvenog režima, početkom devedesetih godina, jest tiha
nacionalizacija te se država knjiži u katastarske čestice na lokaciji maslinika.
Dakle, lunjski maslinari su vlasnici stabala za koje su se brinuli generacijama, a država je
vlasnik zemljišta na kojem su te masline.
Na Lunu na oko 23 hektara raste 80.000 maslina, među kojima se veličinom i fantastičnim
oblicima izdvaja oko 1500 stabala Oblice, cijepljene na divlju podlogu, divlju maslinu "Olea
oleaster“. Divlje masline (Olea Oleaster) cijepljene su na Oblicu, neobičnih su oblika i
iznimne starosti. Njihova je starost predmet projekta kojim će domaći i strani stručnjaci
nastojati utvrditi koliko su doista stare lunjske masline, budući da se pretpostavlja da neke
imaju i više od dvije tisuće godina. Stoljetne masline isključivo se beru ručno, transportiraju
se u plastičnim sanducima i prerađuju se svaku večer odmah po dolasku iz maslinika. Sve
navedeno direktno utječe na okus miris i boju ulja. Ulje je gusto, zelenkasto žute boje,
izrazitog intenzivnog mirisa na zdrav, svjež plod masline. Blagog gorkastog te pikantnog
okusa ugodne arome (www.lun.hr., 22.05.2014.).
Dio Maslinika je 1963g. zaštićen i proglašen botaničkim rezervatom. Vrijednost Lunjskog
maslinika prepoznata je i od strane Europske unije koje je sufinancirala projekt izrade „Vrtova
lunskih maslinika“. Veći dio sredstava (75%) Unija je osigurala u sklopu programa IPA IIIc
– regionalna konkurentnost, kao dijela europske baštine.
28
3.4. Maslinovo ulje kao brand
U današnje vrijeme tržište je zasićeno novim proizvodima, konkurencija cijenama je sve jača,
promotivne mogućnosti svakim su danom sve veće. Brandova maslinovog ulja ima sve više i
više. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Kocijan se želi istaknuti i stvoriti prepoznatljiv
proizvod ili uslugu. O marki proizvoda je potrebno razmišljati, unapređivati je i razvijati, do
te mjere da postane potrošačima vrlo bliska, da uspostave emotivnu vezu s njom. Da bi se to
postiglo potreban je proizvod visoke kvalitete, koji će biti vodeći na tržištu, razlikovati se od
drugih istih ili sličnih proizvoda i rješavati neki problem potrošača. Potreban je proizvod koji
će se isticati između ostalih proizvoda i biti toliko poseban da ga kupac poželi kupiti i
koristiti.
Svaki proizvod, pa tako i maslinovo ulje, ima svoju generičku i funkcionalnu vrijednost, a
maslinovo ulje kao brand ima simboličku i emocionalnu vrijednost. Stvaranjem emocionalnih
asocijacija kod potrošača maslinovo ulje kao brand postaje moćno oruđe pomoću kojeg se
ostvaruje tržišni uspjeh. Maslinovo ulje kao proizvod ne može imati emocionalnu vrijednost
kakvu može imati maslinovo ulje kao brand, na kojeg će uvijek asocirati pojmovi poput:
lunjsko, autohtono, domaće, zdravo, kvalitetno.
Kako bi postigli navedeno obiteljsko gospodarstvo Kocijan brandiralo je svoje maslinovo ulje
te su u tu svrhu izrađena dva tipa etiketa, jedan za boce od 1l te jedan za boce 25 dcl. Na
etiketama navedeno je podrijetlo ulja te proizvođač, kako bi kupac znao čije maslinovo ulje
upotrebljava. Ulje je nazvano „MasLUNovo ulje“ kako bi se dodatno istaklo njegovo
podrijetlo te kako bi ulje bilo različito od ostalih maslinovih ulja sa istog područja te kako bi
ostalo zapamćeno od strane potrošača.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo tradicionalno se bavi ovčarstvom i maslinarstvom, a
2006. godine uvršteno je među 100 najuspješnijih maslinara Hrvatske (Bulimbašić, 2006., str.
54). Dobitnik je niza srebrnih, zlatnih i brončanih medalja za vrhunsku kvalitetu ulja. Neke od
nagrada su:
· Maslina 2006. godine- zlatna medalja za ekstra djevičansko maslinovo ulje
· Noćnjak 2006. godine- srebrna medalja za ekstra djevičansko maslinovo ulje
· Maslina 2008. godine- diploma za ekstra djevičansko maslinovo ulje
· „Dani maslina i maslinovog ulja“ Rab, 2014- diploma za djevičansko maslinovo ulje
29
3.5. Berba maslina i proizvodnja maslinovog ulja
Ekstra djevičansko maslinovo ulje dobiva se samo iz zdravog ploda masline ubranog u
pravom trenutku tehnološke zriobe. U današnjem suvremenom poimanju maslinarstva,
određivanje roka berbe najutjecajniji je čimbenik koji određuje kvalitetu ulja. Treba imati u
vidu da se plod masline prerađuje na suvremen način, suvremenim tehnologijama. Prerada
mora biti na hladno, na 27 °C , bez pristupa zraka, s prikladnim separatorima i svime onime
što pruža današnja suvremena tehnologija. Masline se prerađuju dnevno, a to znači da se
ubrani plodovi iz maslinika direktno dopremaju u uljaru na preradu.
Još uvijek postoji dilema kada brati masline. Kako bi se problem što lakše i efikasnije riješio,
maslinar mora znati tri stvari: kvalitetu, tržište i cijenu.
Dokazano je da se najkvalitetnija ekstra djevičanska maslinova ulja dobivaju iz plodova
zeleno-žuto-bijele boje. Plodovi su takvi u početku zriobe, što znači da u berbu treba krenuti
ranije od uobičajenog. Nešto kasnijom berbom, kad su plodovi do 1/3 promijenili boju
pokožice, također se dobivaju visoko kvalitetna ekstra djevičanska maslinova ulja
(www.dmmu.info 22.05.2014.).
Stoljetne lunjske masline beru se isključivo ručno, zbog visine potrebno ih je ubirati sa
ljestvama visine šest metara. Mlade masline beru se također ručno, ali puno su manje te nije
potrebno koristiti ljestve pri ubiranju plodova. Masline se transportiraju u plastičnim
sanducima kako bi se izbjegla dodatna nagnječenja te se prerađuju svaku večer po dolasku iz
maslinika. Berba maslina započinje u listopadu i traje do prosinca, ovisno o količini maslina.
Uljara „Lun“ jedina je na području otoka Paga te na području cijele Ličko-senjske županije.
Ima dvije linije kapaciteta 350 kg na sat te prerađuje sve masline na otoku Pagu.
Ulje se proizvodi tzv. hladnom preradom i odvija se u dvije faze:
· u prvoj fazi se zdravi plod masline drobi gnječenjem, a potom se
· u drugoj fazi prešanjem smjese zdrobljenih plodova cijedi čisto maslinovo ulje
Prosječna temperatura prerade je do 27 Celzijevih stupnjeva, što rezultira visokom kvalitetom
maslinova ulja. Na ulje najviše utječe sama prerada. Naime, što je temperatura prerade niža,
to je i maslinovo ulje bogatije mirisom i okusom a samim time i znatno kvalitetnije. Na shemi
5 prikazana je tehnologija proizvodnje djevičanskog maslinovog ulja.
30
Shema 5: Tehnologija proizvodnje maslinovog ulja
Izvor: www.pz-marina.com
Nakon transporta do uljare, masline se ubacuju u perilicu na pranje nakon čega slijedi
mljevenje plodova kamenim mlinom ili mlinom čekićarom. Odvajanje tekućeg od krutog
dijela se potom može izvršiti tako da se samljevena masa slaže na dijafragme koje se slažu na
hidrauličnu prešu te se silom pritiska tekući dio mase iscijedi, ili na suvremeni način pri
kojem se masa najprije miješa radi lakšeg odvajanja tekućeg od čvrstog dijela pri
centrifugalnoj sili u tzv. dekanteru. Ulje od vode se odvaja također centrifugalnom silom u
separatoru.
3.6. Gantogram
Gantogram je tip stupčanog grafikona koji se koristi za grafički prikaz rasporeda projekta.
Gantogrami ilustriraju početni i krajnji datum nekih nepromjenjivih i sažetih elemenata
projekta. To je tehnika linijskog planiranja, glavni nedostatak gantograma je to što ne
pokazuje međuzavisnost aktivnosti, neke aktivnosti se mogu izvoditi paralelno.
Gantogram ima izgled tablice u koju se projekti, odnosno projektne aktivnosti, smještaju u
redcima redoslijedom od vrha prema dnu, a vremena realizacije s lijeva na desno. Vrlo je
pregledan i lako razumljiv alat kojim sudionici u realizaciji projekta mogu brzo i lako doći do
informacija o svim aktivnostima i vremenskom rasporedu projektne realizacije (Zekić, op.
cit., str. 119).
31
Gantogram prikazuje:
1. Faza je izbor adekvatnog zemljišta i traje 8 dana.
2. Faza je priprema tla. Ova faza sastoji se od nekoliko faza koje obuhvaćaju čišćenje terena i
poravnavanje, gnojidbu, rigolanje, oranje te kopanje sadnih jama. Faza ukupno traje 32 dana,
od toga četiri dana čišćenje terena i poravnavanje, tri dana gnojidba, tri dana rigolanje, pet
dana oranje, dva dana kopanje sadnih jama i 15 dana sadnja maslina
3. Faza sastoji se njege sadnica u godinama projekta dok još nema prihoda. U tome razdoblju
potrebno je posebno obratiti pažnju na maslinika kako bi on kasnije dao što više ploda. Njega
sadnica.
32
Grafikon 2: Gantogram projekta
Izvor: Izrada autora
33
Grafikon 3: WBS-struktura raščlanjenih poslova
Izvor: Izrada autora
34
4. ANALIZA ISPLATIVOSTI I OCJENA PROJEKTA IZGRADNJE
MASLINIKA
U četvrtom dijelu obrađena je analiza tržišta, Cost-benefit analiza, u sklopu koje se nalaze
račun dobiti i gubitka, ekonomski i financijski tok projekta, te ukupni troškovi podizanja i
održavanja maslinika. Provedena su statička i dinamička ocjena projekta te metoda
isplativosti projekta
4.1. Analiza tržišta
Analiza tržišta jedna je od najvažnijih analiza u sklopu investicijskog projekta. Rezultati
analize tržišta su osnova za ocjenu mogućnosti uspjeha projekta na tržištu. Ukoliko rezultati
analize tržišta ukažu na uspjeh projekta, tada treba nastaviti danji rad na pripremi projekta.
Analiza tržišta razmatra se kroz slijedeće cjeline:
1. Analiza tržišta potražnje
2. Analiza i procjena tržišta krajnje potrošnje
1. Analiza tržišta potražnje
Za potrebe analize tržišta promatrana su statistička izvješća s naglaskom na kulturu maslina i
turizma u Republici Hrvatskoj.
Hrvatsku obilježavaju različite geografske i klimatske cjeline, to omogućava širok spektar
poljoprivrednih proizvoda, ratarskih usjeva, maslinova ulja te kontinentalnog i mediteranskog
voća i povrća. Zbog rastućeg trenda potrošnje zdravih, prepoznatljivih tradicionalnih i
ekoloških proizvoda sve više se investira u moderna postrojenja i projekte u području ruralnog
turizma, maslinarstva,vinogradarstva i obiteljskog hotelijerstva.
U Hrvatskoj su nasadi maslina rasprostranjeni u Istri, priobalnom pojasu Kvarnera i
Dalmacije te na otocima. U posljednjih desetak godina su u maslinarstvu i proizvodnji
maslinovog ulja prisutni pozitivni trendovi, što je praćeno značajnijom sadnjom novih
maslinika.
Hrvatska ima oko šest milijuna stabala maslina i oko 30 000 ha maslinika te proizvodnjom od
približno sedam milijuna litara ulja zauzima 19. mjesto na ljestvici svjetskih proizvođača
35
maslina i maslinova ulja. Objektivna je mogućnost za nekoliko puta veću proizvodnju kao i
potrošnju maslinova ulja, čime je otvoren siguran plasman i osigurana perspektiva razvoja
hrvatskog maslinarstva. Zahvaljujući realizaciji programa podizanja maslinika Republike
Hrvatske, godišnje se sadi od pola milijuna stabala masline odnosno tisuću hektara novih
maslinika te se sve više obnavljaju i stabla na zapuštenim površinama (www.hgk.hr
24.05.2014).
U sljedećoj tablici dani su podaci o proizvodnji maslina u Republici Hrvatskoj, površini
maslinika te prirodu maslina.
Tablica 2: Proizvodnja maslina u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2008. godine do
2012.godine
Godina 2008 2009 2010 2011 2012
Proizvodnja
maslina (u
tonama)
35 955
32 592
38 001
31 423
50 945
Površina
maslinika (u
hektarima)
14 971
15 304
17 096
17 200
18 100
Prirod (u
hektarima u
tonama)
2,4
2,1
2,2
1,8
2,8
Izvor: Izrada autora prema podacima DZS, Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2013.
godine
Iz tablice 2 može se zaključiti da proizvodnja maslina oscilira iz godine u godinu, ovisno o
rodnosti. Najveća proizvodnja maslina zabilježena je 2012. godine kada je proizvedeno 50
945 tona maslina koje su imale rekordni prirod 2,8 tona po hektaru.
Hrvatska ne proizvodi dovoljno maslinovog ulja, godišnje se uveze čak 1,5 milijuna litara
maslinovog ulja. Najveće izvoznice maslinovog ulja u Hrvatsku su Španjolska (sa oko 16%
vrijednosti ukupnog uvoza), Italija (13%), Grčka ( 11%) i Tunis (8%).
Također iz tablice može se vidjeti da je od 2008. godine do 2012. godine podignuto oko 4000
ha novih maslinika. To je djelomično rezultat Operativnog programa podizanja novih nasada
36
maslina kojeg je izradila vlada Republike Hrvatske te kojim želi povećati broj maslina sa 6
milijuna stabala maslina na deset milijuna te da ta kultura pokrije više od 50 000 ha obradive
površine.
Tablica 3: Proizvodnja maslinovog ulja u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2008.
godine do 2012. godine u hektolitrima
Godina 2008 2009 2010 2011 2012
Količina
proizvedenog
maslinovog ulja
57 665
53 735
52 055
50 000
55 000
Izvor: Izrada autora prema podacima DZS, Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2013.
godine
Iz tablice može se vidjeti da se proizvodnja maslinovog ulja u Republici Hrvatskoj kreće oko
50 000 hektolitara maslinovog ulja godišnje. Najveća količina maslinovog ulja proizvedena je
u 2012. godini te iznosi 55 000 hektolitara. Dok je najmanje proizvedena količina maslinovog
ulja zabilježena u godini prije tj. u 2011. godini i iznosi 50 000 hektolitara.
Iako proizvodnja maslinovog ulja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva te broj stabala
predstavljaju zanemariv dio ukupne proizvodnje i broja stabala Republike Hrvatske ostaje
veliki prostor na tržištu za prodaju kvalitetnog ekstra djevičanskog maslinovog ulja posebice
zbog velike turističke aktivnosti na području hrvatskog Mediterana.
Zahvaljujući osvješćenju potrošača na području Zapadne Europe, SAD-a, Japana, razvija se
tržište maslinova ulja i to posebno zbog njegova hranidbenog učinka i činjenice da se radi o
zdravoj mediteranskoj prehrani. To su sve dodatni razlozi zbog kojih treba krenuti u sadnju
novih maslinika, a danas je maslinarstvo hit i u svijetu, jer maslinovo ulje je vrlo isplativ
proizvod (Grković, I., 2005., str. 122).
37
Tablica 4: Noćenja turista na području općine Novalja u razdoblju od 2008. godine do
2013. godine
Godina 2008 2009 2010 2011 2012 2013
Broj
domaćih
turista
67 938
73 525
66 239
63 168
62 458
56 905
Broj
stranih
turista
795 291
872 479
911 897
996 674
1 054 040
1 135 705
UKUPNO 863 229 946 004 978 136 1 059 842 1 116 498 1 192 610
Izvor: Izrada autora prema Statističkim podacima o godišnjem turističkom prometu na
području općine Novalja
Turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana Republike Hrvatske, ujedno to je i grana
gospodarstva koja ima pozitivan trend rasta posljednjih godina, što se može vidjeti i na
podacima iz tablice o noćenjima na području općine Novalja.
Iz tablice je vidljivo da ukupan broj noćenja turista na području općine Novalja ima pozitivan
trend rasta. Pozitivan trend rasta prisutan je zbog sve većeg broja noćenja stranih gostiju dok
broj noćenja domaćih gostiju opada iz godine u godinu.
2. Analiza i procjena tržišta krajnje potrošnje
Cilj analize je utvrditi postojanje tržišnog potencijala prodaje i potražnje maslinovog ulja.
Potrošnja maslinovog ulja po stanovniku u Hrvatskoj manja je od europskog prosjeka te
iznosi 1 l maslinovog ulja po stanovniku.
Ukupna potrošnja maslinovog ulja u Hrvatskoj kreće se oko 6.000 t godišnje, odnosno oko 2
kg per capita, sa velikim regionalnim razlikama u potrošnji između kontinentalnog i
mediteranskog dijela Hrvatske. Razlika u potrošnji maslinovog ulja odraz je različitih
prehrambenih navika i načina prehrane između stanovništva mediteranskog i kontinentalnog
dijela RH. To je višestruko niža potrošnja nego u mediteranskim zemljama gdje je ovo ulje
temeljno ulje u prehrani stanovništva, pa je primjerice potrošnja maslinovog ulja u Grčkoj 20 l
38
godišnje per capita, u Italiji 12,5 l, a u Španjolskoj 10,5 l ( Gugić, J., Tratnik, M., Gugić, M.,
Kursan P. 2010., str. 13).
Potrošnja maslinovog ulja posljednjih godina u Hrvatskoj pokazuje trend porasta za što se
može reći da je rezultat popularizacije i sustavnog rada na unapređenju kvalitete tog ulja te
povećanju svijesti stanovništva o zdravoj prehrani.
Hrvatsko je maslinarstvo posljednjih je desetak godina u uzlaznoj putanji i slobodno se može
reći da doživljava pravu renesansu. Posljedica je to niza objektivnih okolnosti: poticaji
(državni, županijski, lokalni), visoka cijena ulja, pozitivni stavovi o hranjivosti maslinovog
ulja, uvođenje novih tehnologija uzgoja maslina, izvanturistička dopuna prihoda, itd.
(Šimunović, V., 2005., str. 69).
Dobiveno maslinovo ulje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo može u cijelost prodati
brojnim stranim i domaćim turistima koji posjećuju našu obalu tijekom turističke sezone.
Prodaja maslinovog ulja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Kocijan ovisi o urodu
maslina tijekom godina. Prodana količina maslinovog ulja svake godine iznosi gotovo 100%,
izuzev količina koje obitelj ostavlja za vlastitu potrošnju stoga možemo reći da gotovo i ne
postoji rizik od neprodaje dodatnih količina maslinovog ulja koje će obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo dobiti realizacijom ovog projekta.
4.2. Cost-benefit analiza projekta
Cost-benefit analiza je metoda ekonomske analize kojom se uspoređuju i vrednuju sve
prednosti i svi nedostaci nekog privrednog pothvata ili projekta analizom troškova i koristi.
Cilj cost-benefit analize je utvrditi opravdanost, tj. isplativost realizacije projekta usporedbom
troškova i koristi u ekonomskim fazama njegovog životnog ciklusa (Zekić, 2010., op. cit., str.
106).
39
4.2.1. Troškovi podizanja i održavanja maslinika
Troškovi podizanja i održavanja maslinika odnose se na pripremu tla koja obuhvaća čišćenje
terena i poravnavanje te kopanje sadnih jama, zatim na sadnju sadnica i zatrpavanje sadnih
jama te izradu sustava za navodnjavanje.
Tablica 5: Troškovi podizanja maslinika
TROŠKOVI RADOVA IZNOS (u kn)
PRIPREMA TLA =20 900
-čišćenje terena i poravnavanje 10 000
-kopanje sadnih jama (91 jama*120 kn/jami) 10 900
SADNJA =11 375
-cijena sadnice (91 sadnica*55kn/sadnici) 5 005
-zatrpavanje sadnih jami (91 jama*70kn/jami) 6 370
SUSTAV ZA NAVODNJAVANJE =2 325
1m cijevi za navodnjavanje=1,50kn(1 550m*1,5kn/m)
UKUPNO 34 600
Izvor: izrada autora
Za pripremu tla za sadnju sadnica maslina potrebno je poravnati zemljište te ga očistiti od
korova i kamenja, iz tablice je vidljivo da je za tu fazu projekta potrebno izdvojiti 20 900kn,
od toga 10 000 kn za čišćenje zemljišta i poravnanje te 10 900 kn za kopanje sadnih jama.
Trošak same sadnje iznosi 5 005 kn tj. 55 kn po sadnici. Za sustav za navodnjavanje potrebno
je 1 550 m cijevi za navodnjavanje i to 620 m za parcelu od 2000 m2 i 930 m za parcelu od
3000 m2. Ukupni troškovi podizanja maslinika iznose 34 600 kn, ujedno ovo je i najskuplja
faza projekta.
40
Tablica 6: Troškovi održavanja maslinika za prvih pet godina
TROŠKOVI RADOVA IZNOS (u kn)
RADOVI U 1. GODINI (obrada tla, sredstva za zaštitu bilja,
gnojidba, rezidba, navodnjavanje)
6 500
RADOVI U 2. GODINI 4 200
RADOVI U 3. GODINI 4 200
RADOVI U 4. GODINI 4 000
RADOVI U 5. GODINI 4 000
UKUPNO 22 900
Izvor: Izrada autora
Troškovi održavanja maslinika tijekom prvih pet godina projekta, u kojima još nema uroda a
samim time niti prihoda, iznose 22 900 kn. Troškovi održavanja maslinika odnose se na
obradu tla, nabavku sredstva za zaštitu bilja, gnojidbu i rezidbu maslina te navodnjavanje.
Troškovi u prvoj godini iznose 6 500 kn, dok su u ostalim godinama znatno niži i iznose 4
200 kn te 4 000 kn.
Sveukupni troškovi podizanja maslinika i održavanja u prvih pet godina iznose 57 500 kn.
41
Tablica 7: Prihodi i rashodi u 6 godini projekta(prvoj godini kada se ostvaruju prihodi)
PRIHODI KOLIČINA
PROIZVODA
CIJENA (u kn) IZNOS (u kn)
maslinovo ulje 70L 120,00 8 400
turisti 25 gostiju 700,00 17 500
UKUPNI PRIHODI 25 900
RASHODI
gnojivo 900
sredstva za zaštitu bilja 500
obrada tla, rezidba maslina 2 000
plastične kašete 1000
usluge prerade maslina 1 365
smještaj i prehrana gostiju 4000
UKUPNO RASHODI 9 765
BRUTO DOBIT 16 135
Izvor: Izrada autora
Bruto dobit prve rodne godine maslinika iznosi 16 135 kn, ukupni prihodi iznose 25 900 kn, a
ukupni rashodi 9 765 kn.
Ukupni prihodi odnose se na prodaju maslinovog ulja, u prvoj rodnoj godini svaka sadnica
masline da je urod od 10 kg maslina od kojeg se dobije 1,1 L maslinovog ulja. Prosječan
prinos je 11% ulja na 10 kg maslina, što se duže čeka na berbu time je prinos veći ali i
kvaliteta maslinovog ulja je lošija, kako bi dobili najkvalitetnije maslinovo ulje masline će bit
obrane početkom listopada. Sa 91 sadnicom masline dobiti ćemo 100L djevičanskog
maslinovog ulja, od toga 1L biti će dana svakome gostu koji je brao masline i 5L će biti
ostavljeno za potrošnju tijekom njihova boravka. Prodano će biti ukupno 70L maslinovog ulja
po cijeni od 120 kn po litri što donosi prihod od 8 400 kn. Aranžman ubiranja maslina biti će
organiziran za 25 gostiju preko vikenda, svaki gost će platiti 700kn što donosi prihod od
17500 kn.
Ukupni rashodi odnose se na održavanje maslinika u iznosu 2 400 kn, kupnju plastičnih
kašeta za transport maslina do uljare, biti će kupljeno 25 komada kašeta po cijeni od 40 kn za
kašetu što iznosi 1 000 kn. Usluga prerade maslina košta 1,50 kn/kg, za 910 kg maslina to
42
ukupno iznosi 1 365 kn. Smještaj, prehrana i usluga čišćenja apartmana po odlasku gostiju
iznosi ukupno 4 000 kn.
4.2.2. Račun dobiti i gubitka
Račun dobiti i gubitka je financijski izvještaj koji pokazuje uspješnost poslovanja poduzeća
kroz određeno vremensko razdoblje. On sadrži prikaz svih prihoda i rashoda, te ostvarenog
financijskog rezultata poslovanja za promatrano razdoblje.
Tablica 8: Račun dobiti i gubitka
GODINA
UKUPNI
PRIHODI
UKUPNI
RASHODI
BRUTO
DOBIT
POREZ
(20%)
NETO
DOBIT
1 0 6 500 / / /
2 0 4 200 / / /
3 0 4 200 / / /
4 0 4 000 / / /
5 0 4 000 / / /
6 25 900 9 765 16 135 3 227 12 908
7 25 900 8 765 17 135 3 427 13 708
8 33 120 10 111 23 009 4 601,80 18 407,20
9 33 120 10 111 23 009 4 601,80 18 407,20
10 41 540 11 457 30 083 6 016,60 24 066,40
UKUPNO 159 580 73 109 109 371 21 847,20 87 496,80
Izvor: Izrada autora
Prema podacima iz računa dobiti i gubitka vidljivo je da se dobit ostvaruje u godinama berbe i
prerade nakon koje slijedi prodaja maslinovog ulja, budući da je potrebno prosječno 5 godina
za razvoj sadnica u stablo. Očekivana kumulativna neto dobit za deset godina razvoja
maslinika iznosi 87 496,80 kn, u tome istom razdoblju obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
platiti će porez na dobit u iznosu 21 847,20 kn. Porez na dobit se u Republici Hrvatskoj
obračunava po stopi od 20%. Prihodi rastu u osmoj godini projekta kada se prinos stabla
masline povećava sa 1.1 L maslinovog ulja na 1,5 L maslinovog ulja, a urod maslina sa 10 kg
po stablu na 14 kg po stablu. Povećava se i broj turista u turističkom aranžmanu sa 25 na 30
gostiju. U desetoj godini projekta prinos stabla masline povećava sa 1,5 L maslinovog ulja na
2 L maslinovog ulja, a urod maslina sa 14 kg po stablu na 18 kg po stablu. Povećava se i broj
turista u turističkom aranžmanu sa 30 na 35 gostiju.
43
4.2.3. Ekonomski tijek projekta
Ekonomski tok projekta izvor je za dinamičku ocjenu rentabilnosti projekta. Prikazuje poslovne događaje od utjecaja na kretanje ekonomskog
potencijala projekta. Ekonomski tok projekta, za razliku od financijskog, u primitke ne uključuje izvore financiranja, kao ni obveze otplate
kredita i dividende vlasnicima u izdatke. U ekonomskom toku u razdoblju realizacije projekta neto primitci su negativni i pokazuju vrijednost
ulaganja, dok u vremenu eksploatacije pokazuju dinamiku povrata ulaganja. Pozitivni neto primitci u nekoj godini životnog ciklusa projekta
pokazatelj su povećanja ekonomskog potencijala projekta u toj godini, a negativni smanjenja tog potencijala (Zekić, 2010., op. cit., str. 108).
Tablica 9: Ekonomski tijek projekta
2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023
GODINA
PROJEKTA
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
1.PRIMITCI - - - - - 25 900 25 900 33 120 33120 41 540
Ukupni prihod - - - - - 25 900 25 900 33 120 33120 41 540
amortizacija - - - - - - - - - -
2.IZDATCI 44 800 4 900 4 900 4 700 4 700 12 992 12 192 14 712,80 14 712,80 17 473,60
a)Osnovna
sredstva
3000 - - - - 1 000 - - - -
b)Materijalni
troškovi 41 100 4 200 4 200 4 000 4 000 3 400 3 400 3 400 3 400 3 400
-priprema tla 20 900 - - - - - - - - -
-sadnja 11 375 - - - - - - - - -
-sustav
navodnjavanja
2 325 2 325 - - - - - - - -
-radovi u
masliniku
6 500 4 200 4 200 4 000 4 000 3 400 3 400 3 400 3 400 3 400
c)nematerijalni
troškovi 700 700 700 700 700 5 365 5 365 6 711 6 711 8 057
44
d)porez na
dobit
- - - - - 3 227 3 427 4 601,80 4 601,80 6 016,60
3.NETO
PRIMITCI
-44 800 -4 900 -4 900 -4 700 -4 700 12 908 13 708 18 407,20 18 407,20 24 066,40
KUMULATIV -44 800 -49 700 -54 600 -59 300 -64 000 -51 092 -37 348 -18
976,80
-569,60 23 496,80
Izvor: Izrada autora
Iz ekonomskog tijeka projekta vidljivo je da kumulativ dobiva pozitivan predznak u 10. godini što je ujedno i zadnja godina trajanja projekta.
Zemljište je imovina koja ima neograničeni vijek uporabe te se stoga ne amortizira.
45
4.2.4. Financijski tijek projekta
Financijski tokovi definiraju likvidnost projekta i preduvjet su učinkovite realizacije i uspješne eksploatacije projekta. Izvor informacija za
ocjenu financiranja i likvidnosti je financijski tok projekta, izvještaj koji se izrađuje u obliku tablice u kojoj reci prikazuju strukturu financijskih
tokova (primitci, izdatci, neto primitci), a stupci pojedina razdoblja u vijeku projekta, odnosno dinamiku financijskih tokova realizacije i
eksploatacije projekta. Financijski tok pokazuje likvidnost projekta, odnosno pokazatelj je mogućnosti financiranja projekta i doprinosa projekta
jačanju financijskog potencijala investitora (Zekić, 2010., op. cit., str. 106).
Tablica 10: Financijski tijek projekta
2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023
GODINA
PROJEKTA
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
1.PRIMITCI 44 800 4 900 4 900 4 700 4 700 35 665 34 665 43 231 43 231 52 997
Ukupni prihod - - - - - 25 900 25 900 33 120 33120 41 540
Vlastiti izvori
financiranja
44 800 4 900 4 900 4 700 4 700 9 765 8 765 10 111 10 111 11 457
Kredit poslovne
banke
- - - - - - - - - -
2.IZDATCI 44 800 4 900 4 900 4 700 4 700 12 992 12 192 14 712,80 14 712,80 17 473,60
a)rashodi 44 800 4 900 4 900 4 700 4 700 9 765 8 765 10 111 10 111 11 457
d)porez na dobit - - - - - 3 227 3 427 4 601,80 4 601,80 6 016,60
3.NETO
PRIMITCI
0 0 0 0 0 22 673 22 473 28 518,20 28 518,20 35 523,40
4.KUMULATIV 0 0 0 0 0 22 673 45 146 73 664,20 102
182,40
137
705,80
Izvor: Izrada autora
46
Iz tablice je vidljivo da je projekt likvidan u svim godinama životnog ciklusa u kojima
nastupa berba, prerada i turistički aranžmani tj. od šeste do desete godine. Na kraju desete
godine kumulativ neto novčanih primitaka iznosi 137 705,80 kn.
4.3. Statička ocjena projekta
Iako statički pristup zanemaruje vremenske preferencije u procesu investiranja i poslovanja
često se koristi kod ocjene projekata. Statička ocjena efikasnosti projekta ne uzima u obzir
cijeli vijek trajanja nego se cjelokupni obračun radi na temelju podataka odabranih iz jedne
reprezentativne godine.
Kao reprezentativna godina biti će uzeta 2019. godina, prva rodna godina maslinika. Iz
podataka iz računa dobiti i gubitka biti će dobiveni pokazatelji statičke ocjene projekta:
1. pokazatelj efikasnosti=godišnja neto dobit/ukupna ulaganja
pokazatelj efikasnosti= 12 908/9 765=1,3536
2. pokazatelj ekonomičnosti=godišnji prihod/godišnji rashod
pokazatelj ekonomičnosti=25 900/9 765=2,6523
Oba pokazatelja pokazuju kako je projekt izgradnje maslinika isplativ. Projekt je efikasan
prema pokazatelju efikasnosti jer je veći od 1 te iznosi 1.3536. Također projekt je ekonomičan
prema pokazatelju ekonomičnosti jer je veći od 1 i iznosi 2,6523. treba uzeti u obzir da
statička ocjena efikasnosti projekta uzima u obzir samo jednu godinu projekta, za
reprezentativnu godinu smo uzeli prvu rodnu godinu maslinika kada je urod i prinos
najslabiji, prema to statički pokazatelji trebali bi biti bolji u svakoj sljedećoj godini projekta.
47
4.4. Dinamička ocjena projekta
Dinamički pristup podrazumijeva analizu učinkovitosti projekta, a pri tome uzima u obzir
troškove i koristi, u pravilu, u tijeku cijelog vijeka njegove eksploatacije. Temeljni izvori
informacija za dinamičku ocjenu projekta su ekonomski i financijski tijek projekta.
Dinamička ocjena rentabilnosti projekta omogućuje procjenu ekonomskog potencijala
projekta u njegovom cjelokupnom životnom vijeku. U tu svrhu razvijene su brojne metode, od
kojih se navode tri temeljne, koje je preporučljivo koristiti u kombinacijama budući da svaka
od njih ocjenjuje samo određene aspekte isplativosti projekta (Zekić, 2010., op. cit., str. 110):
· metoda perioda povrata ulaganja
· metoda neto sadašnje vrijednosti projekta
· metoda interne stope rentabilnosti
Tablica 11: Metoda perioda povrata ulaganja u projekt
RAZDOBLJE POVRATA INVESTICIJSKOG ULAGANJA
RAZDOBLJE PROJEKTA
NETO PRIMITCI
EKONOMSKOG TIJEKA
KUMULATIV NETO
PRIMITAKA
EKONOMSKOG TIJEKA
2014 -44 800 -44 800
2015 -4 900 -49 700
2016 -4 900 -54 600
2017 -4 700 -59 300
2018 -4 700 -64 000
2019 12 908 -51 092
2020 13 708 -37 348
2021 18 407,20 -18 976,80
2022 18 407, 20 -569,6
2023 24 066,40 23 496,80
Izvor:Izrada studenta
48
Kumulativ neto primitaka ekonomskog tijeka je veći od iznosa ukupnih ulaganja. Povrat
ulaganja se osigurava u 9., tj. u 10. godini projekta u kojoj je kumulativ neto primitaka
pozitivan.
Iako je rok povrata tek u zadnjoj godini projekta, projekt je prihvatljiv za izvedbu.
Metoda neto sadašnje vrijednosti
Smatra se temeljnom metodom projektnog odlučivanja. Neto sadašnja vrijednost projekta
definira se kao zbroj vrijednosti godišnjih neto primitaka u ekonomskom toku svedenih na
njegovu vrijednost u početnoj godini vijeka projekta. Proračunati novčani tok za svaku godinu
diskontira se na sadašnju vrijednost sa zadanom stopom povrata i taj se broj uspoređuje s
planiranim iznosom investicijskog ulaganja.
NSV=
Neto sadašnja vrijednost projekta je pozitivna iz čega se može zaključiti da je projekt
prihvatljiv.
4.5. Potencijalni rizici
Projektni rizik je moguć događaj ili stanje koje, ako se pojavi ima pozitivan ili negativan
učinak na najmanje jedan od parametara projekta: trošak, vrijeme, opseg ili kvaliteta rezultata.
Svaka akcija u budućnosti izložena je određenoj nesigurnosti predviđanja njenog ishoda.
Ishod akcije predviđa se na temelju pretpostavki osnovnih čimbenika o kojima ovisi proces
provođenja akcije. Ukoliko je moguće predvidjeti skup vjerojatnosti određene vrijednosti
pojedine pretpostavke u budućnosti, govori se o riziku, a ako to nije moguće govori se o
neizvjesnosti (Buble, 2010., str.133).
Rizik je procijenjena vjerojatnost da projekt neće ispuniti zadane ciljeve. Projekti kao
jedinstveni, inovativni i vremenski ograničeni ciljni pothvati uključuju rizičnost kao jednu od
svojih temeljnih karakteristika. Projektni menadžment upravljanjem realizacijom projekata
zapravo upravlja projektnim rizicima i obratno (Zekić, 2010., op. cit., str. 115).
Projektni rizik je funkcija triju varijabla-rizičnog događaja, vjerojatnosti njegova nastupa i
njegovog utjecaja na uspješnu realizaciju projekta.
49
Kako bi se izbjegli potencijalni rizici bit će prikazan račun dobiti i gubitka ako prinos maslina
bude manji od očekivanog te ako broj zainteresiranih gostiju bude manji od planiranog.
Tablica 12: Prihodi i rashodi u slučaju nastupa rizičnog događaja
GODINA
UKUPNI
PRIHODI
UKUPNI
RASHODI
BRUTO
DOBIT
POREZ
(20%)
NETO
DOBIT
1 0 6 825 / / /
2 0 4 410 / / /
3 0 4 410 / / /
4 0 4 200 / / /
5 0 4 200 / / /
6 25 900 10 253,25 15 646,75 3 129,35 12 517,40
7 25 900 9 203,25 16 696,75 3 339,35 13 357,40
8 24 820 9 776,55 15 043,45 3008,69 12 045,76
9 24 820 9 776,55 15 043,45 3008,69 12 045,76
10 30 220 10 349,85 19 870,15 3 974,03 15 896,12
UKUPNO 131 660 73 404,45 82 300,55 16 460,11 65 862,44
Izvor: Izrada autora
Loši događaji su nepredvidivi, stoga ih je uvijek potrebno uzeti u izračun u slučaju da nastupe.
U navedenoj tablici uračunate su neke rizične pretpostavke, a to su:
-u 10. godini projekta prinos po stablu iznosi 1,5L maslinovog ulja umjesto očekivane 2L po
stablu i smanjen je broj gostiju sa očekivanih 35 na 25.
- u 8. i 9. godini projekta prinos po stablu iznosi 1L maslinovog ulja umjesto očekivanih 1,5L
po stablu i smanjen je broj gostiju sa očekivanih 30 na 25.
-rashodi su uvećani za 10% zbog moguće inflacije tijekom godina te mogućeg povećanja
troškova
Iz tablice je vidljivo da je neto dobit manja za 21 634,36 kn nego u tablici 6 (neto dobit 87
496,80kn) ali i dalje je pozitivna usprkos rizičnim situacijama koje smo naveli.
Izrada projekta temelji se na iskustvu obiteljskog gospodarstva u maslinarstvu i turizmu. Prije
izrade projekta analizirano je rukovođenje postojećim maslinikom i smještajem turista kako bi
se prikupile što točnije informacije za svrhu ovog projekta.
50
5. PERSPEKTIVE RAZVOJA PROJEKTA IZGRADNJE MASLINIKA
Uz svijest o vrijednosti ploda masline, visokoj cijeni maslinovog ulja te tradiciji uzgoja
maslina, ideja za projekt izgradnje maslinika vezana je i uz razvoj turizma te povećanje
turističkih kapaciteta na području Luna i produžetak turističke sezone. U ovom poglavlju biti
će objašnjene perspektive daljnjeg razvoja projekta maslinika i mogućnost nadogradnje i
proširenja maslinika.
5.1. Razvoj turizma kao doprinos razvoju i napretku poslovanja i rada maslinika
Turizam u hrvatskoj razvija se iz dana u dan te je jedna od najvažnijih gospodarskih grana.
Hrvatska kao zemlja privlačna je brojnim turistima prvenstveno zbog svojih ljepota, kulturnih
biljnih raznolikosti, cjenovne dostupnosti te položaja na kojem se nalazi.
Hrvatska može biti ponosna na to što je jedna od najčistijih europskih zemalja, pa bi mogla,
čak i djelomično trebala, ostalim zemljama pokušati nametnuti svoje ekološke standarde glede
poljoprivredne proizvodnje. Tlo je najveće prirodno bogatstvo kojim čovjek raspolaže i
upravo je zbog toga veoma važno voditi računa o njegovoj plodnosti a indirektno i o zdravlju
nas samih (Godena, 2011, str. 165).
Razvojem turizma i dolaskom sve većeg broja posjetitelja, sve više se razvijaju stare
djelatnosti i kulture pa tako i maslinarstvo. U današnjem tempu ubrzanog života ljudi imaju
jako malo doticaja sa prirodom, većina ih živi na gradskom asfaltu. Zbog toga potrebno je
osmisliti sadržaje koje će ljude potaknuti na ovakav vid turizma i odmora te ih je potaknuti da
budu u prirodi.
Agroturizam u hrvatskoj sudjeluje u ukupnim međunarodnim putovanjima s udjelom od oko
3%, uz godišnji rast od oko 6% što je jako mali broj ali pokazuje znatnu tendenciju rasta.
Iako se hrvatska ponuda agroturizma razvija izuzetno sporo, ostaje veliki prostor za bavljenje
ovim vidom turizma. Kao što je navedeno ciljana tržišta obiteljskog poljoprivrednog
gospodarstva su gosti sa područja Njemačke, Austrije i Slovenije.
Prometna infrastruktura u Republici Hrvatskoj se izuzetno poboljšala u zadnjih desetak
godina, što ide u prilog razvoju turizma i maslinarstva na području Luna. Također Lun tj. otok
Pag na dobrom je prometnom položaju jer je smješten u sredini obale te se svega za nekoliko
sati vožnje može do njega stići iz centara kao što su Ljubljana, Beč, Venecija ili Zagreb.
51
Zbog svog geoprometnog položaja, razvedene obale i ugodne klime Hrvatska je jedna od
najpoželjnijih turističkih destinacija na svijetu.
Lun je malo mjesto koje se svake godine razvija sve više i više, dobra je strana što ga je
zaobišla apartmanizacija te je stoga jako mirno, zeleno i mjesto pogodno za obiteljski odmor.
Broj turista koji posjećuju Lun raste iz godine u godinu, a isti trend se očekuje i u budućnosti,
posebice se očekuje porast turista koji dolaze u predsezoni i podsezoni kako bi izbjegli velike
gužve. To se pozitivno odražava na obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo jer se stvara
pozitivna reklama te mogućnost prodaje aranžmana.
5.2. Nadogradnja i proširenje maslinika
U skladu s očekivanjima porasta broja turista na Lunu, može se planirati i porast potražnje za
branjem maslina. Kada kapaciteti sadašnjeg maslinika budu premali, obitelj namjerava nakon
nekoliko godina zasaditi dodatnih 110 sadnica maslina na parceli veličine 6 000 m2. Time bi
se povećala turistička ponuda ali i proizvodnja maslinovog ulja.
Sljedeća investicija nakon toga bila bi kupnja i opremanje vlastite uljare, koja bi se koristila
isključivo za preradu vlastitih maslina.
52
6. ZAKLJUČAK
Najveća dostignuća čovječanstva ostvarena su projektima. Projekti kao vremenski ograničeni
procesi stari su koliko i čovječanstvo, iako se u početku nisu tako nazivali njima je stvarano
nešto novo i do tada nepoznato. Projekt je privremeni pothvat kojim se stvara jedinstveni
proizvod, usluga ili rezultat. Privremena priroda projekata ukazuje na točno određeni početak
i kraj. Projekt izgradnje maslinika obiteljskog gospodarstva Kocijan predstavlja smjernice
ostalim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Lunu jer revitalizacija proizvodnje
maslina i maslinovog ulja predstavlja potencijal za razvoj mjesta te povećanje razine prihoda
gospodarstva u smislu turizma ili samo maslinarstva. Izgradnjom novih maslinika moguće je
ostvariti prihod i u turističkom smislu, kao prodaja aranžmana branja maslina tj. agroturizma.
Na taj način produžila bi se turistička sezona na području Luna, bio bi ostvaren veći broj
noćenja turista, turistička ponuda mjesta bila bi bogatija i u konačnici prihodi obiteljskih
gospodarstva bili bi veći. Ukupni troškovi podizanja maslinika iznose 34 600 kn, ujedno to je
i najskuplja faza cijelog projekta. Sveukupni troškovi podizanja maslinika i održavanja
iznose 74 500 kn. Glavni cilj projekta je izgradnja obiteljskog maslinika te ubiranje plodova u
obliku turističkih aranžmana sa individualnim i profesionalnim pristupom svakom gostu kako
bi se postiglo njihovo zadovoljstvo i želja za ponovnim dolaskom. Iako se hrvatska se ponuda
agroturizma razvija izuzetno sporo, ostaje veliki prostor za bavljenje ovim vidom turizma.
Kao što je navedeno ciljana tržišta obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva su gosti sa
područja Njemačke, Austrije i Slovenije.
Analizom tržišta utvrđeno je da Hrvatska ne proizvodi dovoljno maslinovog ulja, godišnje se
uveze čak 1,5 milijuna litara maslinovog ulja. Najveće izvoznice maslinovog ulja u Hrvatsku
su Španjolska (sa oko 16% vrijednosti ukupnog uvoza), Italija (13%), Grčka ( 11%) i Tunis
(8%). Iako proizvodnja maslinovog ulja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te broj
stabala predstavljaju zanemariv dio ukupne proizvodnje i broja stabala ostaje veliki prostor na
tržištu za prodaju kvalitetnog ekstra djevičanskog maslinovog ulja posebice zbog velike
turističke aktivnosti na području hrvatskog Mediterana jer turizam je grana gospodarstva koja
ima pozitivan trend rasta posljednjih godina, što može zaključiti i iz rasta broja noćenja na
području općine Novalja. Dobiveno maslinovo ulje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
može u cijelost prodati brojnim stranim i domaćim turistima koji posjećuju našu obalu
tijekom turističke sezone. Prodaja maslinovog ulja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva
Kocijan ovisi o urodu maslina tijekom godina. Prodana količina maslinovog ulja svake godine
iznosi gotovo 100%, izuzev količina koje obitelj ostavlja za vlastitu potrošnju stoga može se
53
reći da gotovo i ne postoji rizik od neprodaje dodatnih količina maslinovog ulja koje će
obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo dobiti realizacijom ovog projekta.
Maslinovo ulje oduvijek se koristi u prehrani te kao lijek zbog brojnih hranjivih stvari koje
sadrži u sebi. Iako potrošnja maslinovog ulja posljednjih godina u Hrvatskoj pokazuje trend
porasta za što se može reći da je rezultat popularizacije i sustavnog rada na unapređenju
kvalitete tog ulja te povećanju svijesti stanovništva o zdravoj prehrani, potrošnja maslinovog
ulja po stanovniku u Hrvatskoj manja je od europskog prosjeka te iznosi 1 l maslinovog ulja
po stanovniku sa velikim regionalnim razlikama. To je višestruko niža potrošnja nego u
mediteranskim zemljama gdje je ovo ulje temeljno ulje u prehrani stanovništva, pa je
primjerice potrošnja maslinovog ulja u Grčkoj 20 l godišnje per capita.
54
7. LITERATURA
1. KNJIGE
1. Zekić, Z. 2010, Projektni menadžment – upravljanje razvojnim promjenama,
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
2. Project Management Institute, Vodič kroz znanje o upravljanju projektima, 4. izdanje,
Mate d.o.o., Zagreb
3. Bistričić A. 2010, Upravljanje projektima, Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci,
Rijeka
4. Novak, M., Sikavica, P. 1993, Poslovna organizacija, Informator, Zagreb
5. Hauc, A. 2007, Projektni menadžment i projektno poslovanje, M.E.P. Consult, Zagreb
6. Semolič, B. 1999, Strukture znanj projektnega managementa, ZPM, Ljubljana
7. Anić, V. 1994, Projekt-Rječnik hrvatskog jezika, Novi liber, Zagreb
8. Dujanić, M. 2010, Projektni menadžment, Veleučilište u Rijeci, Rijeka
9. Škunca, A. 2013, Biblijski vrt, Sveta zemlja lunjskih maslinika, Grad Novalja, Zagreb
10. Badurina, D. 2013, Lunjski libar prema kronici o. Odorika Badurine i drugim pisanim
i usmenim izvorima, Grad Novalja, Zagreb
11. Bulimbašić, S. 2006, 100 najuspješnijih maslinara Hrvatske 2006., Agroknjiga, Split
12. Buble, M. 2010, Projektni menadžment, Minerva-Visoka poslovna škola, Dugopolje
2. ČLANCI
13. Maslinar-časopis za maslinare i uljare, prosinac 2010, br. 7
14. Gugić, J., Tratnik, M., Gugić, M., Kursan P. 2010, 'Pregled stanja i perspektiva
razvoja hrvatskoga maslinarstva', Pomologia Croatica, vol.16-2010., br.3-4
15. Grković, I. 2005, 'Maslinarstvo i turizam', Pomologia Croatica, vol.11-2005., br.1-2
16. Šimunović, V, 'Stanje maslinarstva i uljarstva u Republici Hrvatskoj', Pomologia
Croatica, vol.11-2005., br.1-2
17. Godena, S. 2011,'Ekološko maslinarstvo:Izazov 21. Stoljeća' Agronomski glasnik,
3/2011. ISSN 0002-1954
55
3. INTERNETSKI IZVORI
18. http://hr.wikipedia.org/wiki/Projektni_menad%C5%BEer (04.05.2014.)
19. www.gnojidba.hr (14.05.2014.)
20. http://www.maslinari.hr/u-dalmaciji/oblica (14.05.2014.)
21. www.paicusa.hr (14.05.2014.)
22. http://www.maslinovo.hr/procitaj/pendolino-uljna-sorta/39 (14.05.2014.)
23. www.efzg.hr (17.05.2014.)
24. http://www.coolinarika.com/namirnica/maslinovo-ulje (20.05.2014.)
25. www.lun.hr (22.05.2014.)
26. http://www.dmmu.info/index.php/hr/novosti/77-dmmu-novosti/88-novost-2
(22.05.2014.)
27. www.hgk.hr (24.05.2014.)
56
8. POPIS TABLICA
REDNI BROJ NAZIV TABLICE STRANICA
1. SWOT analiza projekta 24
2. Proizvodnja maslina u Republici Hrvatskoj u razdoblju od
2008. godine do 2012. godine
35
3. Proizvodnja maslinovog ulja u Republici Hrvatskoj u
razdoblju od 2008. godine do 2012. godine
36
4. Noćenje turista na području općine Novalja u razdoblju
od 2008. godine do 2012. godine
37
5. Troškovi podizanja maslinika 39
6. Troškovi održavanja maslinika za prvih pet godina 40
7. Prihodi i rashodi u 6. godini projekta(1. godini kada se
ostvaruju prihodi)
41
8. Račun dobiti i gubitka 42
9. Ekonomski tijek projekta 43
10. Financijski tijek projekta 45
11. Metoda perioda povrata ulaganja u projekt 47
12. Prihodi i rashodi u slučaju nastupa rizičnog događaja 49
9. POPIS GRAFIKONA
REDNI BROJ NAZIV GRAFIKONA STRANICA
1. Životni ciklus realizacije projekta 12
2. Gantogram projekta 32
3. WBS-struktura raščlanjenih poslova 33
57
10. POPIS FOTOGRAFIJA
REDNI BROJ NAZIV FOTOGRAFIJE STRANICA
1. Oblica 19
2. Pendolino 20
11. POPIS SHEMA
REDNI BROJ NAZIV SHEME STRANICA
1. Povezivanje pristupa po Kerneru 13
2. Odnos općeg i projektnog menadžmenta 14
3. Interesno utjecajne skupine realizacije projekta 22
4. Interakcije interesno utjecajnih skupina na projektu 23
5. Tehnologija proizvodnje maslinovog ulja 30
58