protokol autizma

PROTOKOLZA SKRININGAUTIZMA

autori:Nirvana PištoljevićEldin DžankoMohammad Ghaziuddin

lektor: Elmedina Grobović

izdavač: EDUS – EDUKACIJA ZA SVE Kemala Kapetanovića 43 Sarajevo, Bosna i Hercegovina www.edusbih.org

dizajn i štampa: FABRIKA

tiraž: 200

godina izdavanja: 2019

Sarajevo

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

616.895-07-053.2

PIŠTOLJEVIĆ, Nirvana EDUS protokol za skrining autizma : funkcionalni bihevioralni skrining simptoma poremećaja autističnog spektra (PAS) za podršku stručnjacima u dijagnostičkom procesu / Nirvana Pištoljević, Eldin Džanko, Mohammad Ghaziuddin. - Sarajevo : EDUS - Edukacija za sve, 2019. - 19 str. : ilustr. ; 30 cm

ISBN 978-9926-8005-6-7 1. Džanko, Eldin 2. Ghaziuddin, Mohammad COBISS.BH-ID 27153414

Izradu publikacije podržala je Američka agencija za međunarodnu saradnju (USAID). Stavovi izneseni u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stav Američke agencije za međunarodnu saradnju (USAID) niti Vlade SAD-a, već isključivo autora.


Proces naučnog istraživanja pod naslovom: “Kreiranje protokola za podršku dijagnosticiranju poremećaja autističnog spektra u Bosni i Hercegovini” finansiranog od strane Američke razvojne agencije (USAID) kroz Program podrške marginaliziranim grupama (PPMG) u okviru projekta “Unaprjeđenje statusa djece s poteškoćama u razvoju u BiH” sproveo je naučni tim:

Dr. sci. Nirvana Pištoljević, Mr. Eldin Džanko, Dr.med. Mohammad Ghazuddin, Dr.sci. Aida Saračević, Mr. Ljiljana Miljanović i Mr. Stanislava Majušević.

Autori se posebno zahvaljuju svoj djeci i roditeljima koji su učestvovali u istraživanju i dali svoj doprinos za kreiranje ovako bitnog naučnog alata za Bosnu i Hercegovinu. Također, zahvaljuju se i edukatorima za svakodnevnu, nesebičnu požrtvovanost u radu sa djecom koja pohađaju EDUS program i njihov doprinos za prikupljanje podataka, kao i administrativnom timu koji je svojom podrškom podpomogao cijeli proces.

EDUS -EDUKACIJA ZA SVE je udruženje koje je posvećeno stvaranju praktičnih i ekonomičnih alata za stručnjake koji pružaju usluge djeci. Ovi materijali su namijenjeni stručnim licima koji direktno rade sa djecom i porodicama. Profesionalna dužnost stručnjaka je da pažljivo prouči sadržaj ovog Protokola i utvrdi da li je prikladan za svako pojedinačno dijete sa kojim dolazi u susret. Obavezno je roditeljima jednostavnim jezikom objasniti funkciju ovog instrumenta i pribaviti od njih pismenu saglasnost prije primjene istog. Autori i Udruženje EDUS-EDUKACIJA ZA SVE nisu odgovorni za aktivnosti ili zaključke do kojih stručnjaci mogu doći nakon čitanja i primjene sadržaja ove publikacije.

EDUS protokol za skrining autizma je zaštićen Zakonom o autorskim pravima. Dozvoljeno je napraviti ograničen broj kopija ovog materijala za korištenje isključivo za medicinske i obrazovne svrhe. Svako preuzimanja sadržaja ovog Protokola i korištenje u naučne svrhe ili prezentiranje bilo uz štampanoj ili elektronskoj formi strogo je zabranjeno osim uz izričito pismeno odobrenje prvog autora ([email protected]).

Pištoljević, N., Džanko, E., Ghaziuddin, M. (2019). EDUS Protokol za skrining autizma - Funkcionalni bihevioralni skrining simptoma Poremećaja

autističnog spektra (PAS) za podršku stručnjacima u dijagnostičkom procesu, EDUS-Edukacija za sve, Sarajevo, Bosna i Hercegovina.

EDUS PROTOKOL ZA SKRINING AUTIZMA

Funkcionalni bihevioralni skrining simptoma poremećaja autističnog spektra (PAS) za podršku stručnjacima u dijagnostičkom procesu

Dr. sci.Nirvana PištoljevićMr. Eldin DžankoDr. med. Mohammad Ghaziuddin


6


7

Sadržaj

O AUTORIMA ..............................................................................6

UVOD ............................................................................................8

OPŠTI CILJEVI - EDUS PROTOKOL ZA

SKRINING AUTIZMA ................................................................ 10

REZULTATI ISTRAŽIVANJA .................................................... 12

UPUTSTVO ZA KORIŠTENJE .................................................. 15

KAKO KOMUNICIRATI REZULTATE RODITELJIMA ............ 17

BIBLIOGRAFIJA ........................................................................ 18

INSTRUMENT 1: EDUS SKRINING ZA AUTIZAM

(FUNKCIONALNI BIHEVIORALNI SKRINING SIMPTOMA

POREMEĆAJA AUTISTIČNOG SPEKTRA) ............................20

INSTRUMENT 2: EDUS INTERVJU SA RODITELJIMA .........24

SADRŽAJ

8


Dr.sci. Nirvana Pištoljević je transdisciplinarna naučnica. Diplomirani je psiholog, te je kroz tri magisterija usavršila i potkrijepila znanja iz oblasti općeg i specijalnog obrazovanja, primjenjene analize ponašanja i biheviorizma. Doktorirala je na Kolumbija Univerzitetu, gdje i predaje proteklih 10 godina na postdiplomskim studijima na odjelu primjenjenih nauka i učenja. Izvršna je direktorica EDUS - Edukacija za sve, neprofitnog udruženja za unapređenje obrazovanja i podrške djeci sa i bez poteškoća u razvoju. U partnerstvu sa vladinim i nevladinim sektorima, već dugi niz godina kroz EDUS - Edukacija za sve uz direktan rad sa stotinama mališana sa poteškoćama u razvoju, razvija koncepte i alate za ranu detekciju i intervenciju, te sprovodi treninge i uspostavlja habove diljem BiH sa servisima za djecu. EDUS - Edukacija za sve takođe kontinuirano radi na uspostavi i podršci sistema detekcije i intervencije u zemljama regiona, Evrope i šire. Dr. Pištoljević je visoko rangirana stručnjakinja i naučnica u sistemu CABAS® kao i pozvani predavač i autor u svijetu iz oblasti obrazovanja, psihologije, bihevioralnih nauka, e-učenja, ranog razvoja i razvoja jezika. Njeni trenutni istraživački interesi uključuju razvoj naučno validiranih sistema detekcije i intervencija u ranom djetinjstvu, razvoj modela i taktika u učenju i podučavanju, bihevioralna procjena, opservaciono učenje, inkluzija, edukacija edukatora, IT u učenju i drugo. Uz viziju ostvarivanja punog potencijala svakog djeteta, ova misija ju je vodila u radu sa djecom, edukatorima, pedijatrima, psihijatrima i stručnjacima u srodnim oblastima koji pokušavaju razviti transdisciplinarni pristup djeci. Predsjednica je Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka (BHAAAS) za 2018 godinu, te je jedna od aktivnosti u sklopu Akademije bila i organiziracija najveće multidisciplinarne naučne konferencije na Balkanu.

O AUTORIMA

9

Mr. Eldin Džanko obnaša funkciju koordinatora za naučno-istraživački rad pri EDUS - Edukacija za sve koju preuzima nakon višegodišnjeg iskustva u direktnom radu sa djecom sa poteškoćama u razvoju. Tokom akademskog školovanja stekao je titulu magistra psihologije na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ i magistra primijenjene analize ponašanja (Applied Behaviour Analysis, A.B.A.) na Univerzitetu u Parmi, nagrađenim sa Summa cum laude. Njegova istraživačka interesovanja obuhvataju razvijanje mjernih instrumenata za praćenje razvoja i detekciju razvojnih kašnjenja/poremećaja, izradu protokola za unapređenje verbalnog ponašanja djece sa poremećajem iz autističnog spektra, kreiranje sistema rane detekcije i intervencije, te analize faktora rizika za razvoj djece. Višegodišnji je saradnik na UNICEF projektima unapređenja sistema za rani rast i razvoj u Bosni i Hercegovini i Palestini, pri čemu obnaša ulogu koordinatora, trenera i supervizora profesionalaca iz sektora zdravstva i obrazovanja. U EDUS učionicama, provodi vrijeme i kao supervizor i trener edukatora.

Dr. med. Mohammad Ghaziuddin je dječiji psihijatar sa fokusom na djecu i adolescente sa autizmom i srodnim poremećajima. Profesor je psihijatrije na Univerzitetu Mičigen, Ann Arbor, Sjedinjene Američke Države i direktor programa “Spektar Autizma” na Odjelu za psihijatriju. Dr. Ghaziuddin je kliničar, istraživač i edukator. Certificiran je za dječiju i adolescentnu psihijatriju u SAD-u i Velikoj Britaniji, sa iskustvom u dijagnosticiranju i tretmanu bihevioralnih problema kod djece u autističnom spektru. Autor je brojnih publikacija uključujući dvije samostalne knjige o komorbitetu autizma (ASD), te o Aspergerovom poremećaju. Predavač je na nacionalnom i međunarodnom nivou gdje je priznat za svoja podučavanja i mentorstvo. Član je nekoliko Odbora urednika međunarodnih časopisa za teme koje obuhvataju psihijatriju i srodne teme. Živi i radi u gradu Ann Arbor, država Mičigen i dugogodišnji je saradnik Udruženja EDUS - Edukacija za sve.

O autorima

10


Autizam je razvojni poremećaj kojeg karakterizira kombinacija društvenih deficita, komunikacijskih problema i skup ritualnih interesa i ponašanja. Ovi osnovni nedostaci prvenstveno utiču na sposobnost djeteta da se poveže s vanjskim svijetom. Drugi simptomi mogu uključivati senzorne abnormalnosti, ponavljajuće pokrete tijela, poteškoće u koordinaciji, psihijatrijske probleme itd. Svaki od glavnih simptoma (deficita socijalne komunikacije i ograničenih interesa) nije jedinstven za autizam; javljaju se u nekoliko stanja kao što su intelektualni poremećaj i opsesivno-kompulzivni poremećaj. Međutim, kada je svaki od navedenih simptoma objedinjen/prisutan, autizam se mora isključiti.

Stavovi o autizmu prošli su kroz nekoliko važnih revizija od svog prvog opisa od strane Leo Kanner iz 1943. godine. Uzimajući za primjer, autizam se smatrao stanjem koje je povezano s visokom socijalnom klasom i superiornom inteligencijom. Međutim, u sadašnjem vremenu on se klasifikuje kroz spektar, u rasponu od blagih do teških simptoma, sa ili bez intelektulnih poteškoća, koji se može sastojati od nekoliko podtipova i kategorija. Češći je kod muškaraca nego kod žena i pojavljuje se u svim društvenim slojevima, rasama kao i kulturama. Suprotno ranijim teorijama, autizam nije uzrokovan lošim roditeljskim odnosom niti nedovoljno dobrim odnosom majke i djeteta, nego nedostatkom koji se temelji na mozgu, često pod uticajem genetskih faktora. Druga značajna promjena koja se dogodila tokom godina, odnosi se na njegovu rasprostranjenost. Nekada se smatralo da je autizam iznimno rijetko stanje koje se javlja u svakom 4 stanovniku od 10.000. Iako je teško procijeniti stvarnu globalnu stopu, autizam se svakako češće pojavljuje nego što se ranije smatralo, čak oko 1-2% prema istraživanjima nekih zemalja.

Autizam se dijagnosticira prvenstveno na temelju njegovih simptoma ponašanja, deficita socijalne komunikacije i ograničenih interesa. Zbog toga se često zamijeni s drugim stanjima, kao što su razvojna kašnjenja (“intelektualne poteškoće”), neurološki poremećaji s problemima komuni-kacije, i psihijatrijske smetnje kao što su poremećaj s teškom hiperaktivnošću

UVOD

Pišt

oljev

ić, N

., Dža

nko,

E., G

haziu

ddin

, M. (

2019

). ED

US P

roto

kol z

a skr

inin

g aut

izma -

Funk

ciona

lni b

ihev

iora

lni s

krin

ing s

impt

oma P

orem

ećaja

autis

tično

g spe

ktra

(PAS

) za p

odrš

ku

stru

čnjac

ima u

dijag

nost

ičkom

pro

cesu

, EDU

S-Ed

ukac

ija za

sve,

Sara

jevo,

Bos

na i H

erce

govin

a.

11

(ADHD), anksiozni poremećaji itd. Činjenica da se autizam često javlja kod nekih od ovih stanja dodatno komplicira proces dijagnoze. Napominjemo da ne postoji biološki test za autizam. Egzotični testovi kao što je analiza kose na teške metale ne pomažu kod dijagnoze ili liječenja. Drugi faktor koji komplicira uspostavljanje relevantne dijagnoze je da se simptomi ne razlikuju samo po svojoj ozbiljnosti, nego i u vremenu nastanka. Konačno, autizam nije stanje izazvano jednim uzrokom, nego je to skup simptoma koji objedinjuju deficite u socijalizaciji i komunikaciji te u ograničenim interesima, koji se pojavljuju u ranom djetinjstvu.

U većini razvijenih zemalja, autizam se najčešće dijagnosticira u dobi prije pete godine. Idealno se vrši u multidisciplinarnom okruženju, koje se sastoji od stručnjaka iz različitih oblasti kao što su pedijatrija, dječija psihijatrija, obrazovanje i govorna patologija. Nažalost, takva sredstva često je teško dobiti u zemljama koje su u razvoju sa manjkom resursa, što na kraju rezultira odgodom ili pogrešnom dijagnozom. Pravovremena dijagnoza autizma je važna jer može dovesti do rane intervencije, smanjiti rizik od komplikacija, poboljšati ishod i smanjiti teret za porodicu. Kako bi se olakšao ovaj proces, osmišljeno je nekoliko skala ocjenjivanja uz strukturirane intervjue/razgovore. EDUS EDUS skrining za autizam je jedna od skala koja je dostupna na bosanskom jeziku, koji ima za cilj pomoći u sistematskom dijagnosticiranju autizma. Sastoji se od 23 stavke i jednostavna je za korištenje. Iako niti jedna skala ili intervju ne mogu sami po sebi dijagnosticirati stanje koje je tako složeno kao autizam, planirano je da će EDUS instrument, u kombinaciji s prijašnjim sveobuhvatnim razvojem uz klinički pregled, pomoći u ranom otkrivanju i tretmanu autizma u Bosni i Hercegovini.

Proces naučnog istraživanja pod naslovom: “Kreiranje protokola za podršku dijagnosticiranju poremećaja autističnog spektra u Bosni i Hercegovini” finansiran je od strane Američke agencije za međunarodnu suradnju (USAID) kroz Program podrške marginaliziranim grupama (PPMG) u okviru projekta

“Unapređenje statusa djece s poteškoćama u razvoju u BiH”.

Uvod

Pišt

oljev

ić, N

., Dža

nko,

E., G

haziu

ddin

, M. (

2019

). ED

US P

roto

kol z

a skr

inin

g aut

izma -

Funk

ciona

lni b

ihev

iora

lni s

krin

ing s

impt

oma P

orem

ećaja

autis

tično

g spe

ktra

(PAS

) za p

odrš

ku

stru

čnjac

ima u

dijag

nost

ičkom

pro

cesu

, EDU

S-Ed

ukac

ija za

sve,

Sara

jevo,

Bos

na i H

erce

govin

a.

12


Najnovije informacije o prevalenciji autizma u USA iz 2018 (CDC, 2018), ukazuju da 1 of 59 djece se nalazi u spektru i da većina djece nije dijagnosticirana prije četvrte godine, iako već sa sigurnošću autizam se može dijagnosticirati sa 2 godine.

Situacija u BiH je još lošija zbog višestrukih faktora, od ekonomskog statusa zemlje do zaostalih sistema i nepostojanje validiranih i normiranih mjernih instrumenata, te nedostatak stručnjaka koji se bave isključivo razvojem i razvojnim poremećajima. Shodno tome, i istraživanje koje su sproveli Loga, Pištoljević, et. al. (2017) o stanju dječije psihijatrije i psihologije u BiH, donijelo je zaključke da je stanje, a i perspektive ove dvije oblasti u BiH zabrinjavajuće. Rezultati njihovog istraživanja su ukazali na to da najveći broj stručnjaka koji pružaju servise djeci sa poteškoćama, radi sa djecom sa veoma nespecificiranim dijagnozama kao što su kombinovane smetnje u razvoju (55.5%) ili nespecifičan poremećaj u psihološkom razvoju (33.3%), što ukazuje na daljnji problem dizajniranja prikladne intervencije i pristupa. Opservirajući i testirajući preko 1000 djece sa poteškoćama u razvoju pri centru za ranu intervenciju i predškolski program u EDUS - Edukacija za sve, takođe smo identifikovali i problem u dužini procesa dijagnostike u BiH, što znamo da direktno utiče na intervenciju i “nereagovanje” u najvažnijem periodu za razvoj. Takođe, zaključili smo da jako mali procenat djece (5%), iako prezentuju jasne simptome autizma i značajno zaostaju u svim razvojnim oblastima, neverbalni su i imaju konstantno prisutna stereotipična ponašanja, nemaju jasnu dijagnozu premećaja autističnog spektra (Pištoljević, Džanko, Ghaziuddin, 2019).

Podaci također ukazuju na jako dug period procesa dijagnostike, u prosjeku 1,5 godina, gdje se gubi dragocjeno vrijeme za razvoj mozga, radeći zastarjele testove, nepotrebne medicinske pretrage, te i ako se dolazi do jasne dijagnoze PAS, to se radi putem ekskluzije drugih poremećaja (Pištoljević, Džanko et al. 2019). Iz novih istraživanja, kao i ranijih publikacija, izranja jasna slika potrebe za unapređenjem cjelokupnog sistema rane detekcije, dijagnostike

OPŠTI CILJEVI PROTOKOLA ZA SKRINING AUTIZMA

Pišt

oljev

ić, N

., Dža

nko,

E., G

haziu

ddin

, M. (

2019

). ED

US P

roto

kol z

a skr

inin

g aut

izma -

Funk

ciona

lni b

ihev

iora

lni s

krin

ing s

impt

oma P

orem

ećaja

autis

tično

g spe

ktra

(PAS

) za p

odrš

ku

stru

čnjac

ima u

dijag

nost

ičkom

pro

cesu

, EDU

S-Ed

ukac

ija za

sve,

Sara

jevo,

Bos

na i H

erce

govin

a.

13

i intervencije u BiH, te unapređenje kurikuluma u visokom obrazovanju radi uključenja najnovijih saznanja o razvoju i razvojnim poremećajima.

Potrebno je uvođenje modernijih protokola za dijagnostiku ali i intervenciju, kao u ostalim oblastima medicine, radi brže i preciznije dijagnostike poremećaja kao sto je autizam. Opcija nabavke mjernih instrumenata koji su “zlatni standard” u zemljama visokog ekonomskog statusa, nažalost su dugotrajan proces od dobijanja prava na korištenje, prevoda, validacije instrumenata, izdavačkih prava, te skupocjenih treninga i licenci, te na to će zemlje kao BiH još dugo čekati. Da bi podpomogli unapređenje procesa dijagnostike BiH, i što ranije omogućili uključenje djece u programe intervencije, EDUS je u saradnji sa profesorima iz svijeta, razvio protokol za skrining autizma, koji može pomoći stručnjacima u BiH da sa većom sigurnošću i u kraćem vremenskom periodu, daju precizniju dijagnozu djeci sa razvojnim poremećajima koji su detektovani na primarnom nivou. Protokol za skrining autizma je nastao bazirajući se na DSM-V (2013), ICD-11 (2018), dijagnostičke priručnike, te ugledavši se na istraživanja i procese nastanka mjernih dijagnostičkih i skrining instrumenata koji stoje za “zlatni standard” u dijagnostici poremećaja autističnog spektra: M-CHAT (Robins, et al. 2009), CARS (Schopler, et al. 2002), i The Autism Observation Scale for Infants (Bryson, et al. 2008).

Ova publikacija je rezultat pilot istraživanja koje smo proveli da bi kreirali i validirali protokol, i nadamo se da ćemo dalje sarađivati sa još više stručnjaka u BiH i regiji, kako bi usavršili ovaj alat, te zemljama u razvoju ponudili alternativno rješenje skupim stranim mjernim instrumentima za dijagnostiku autizma. Sve to, u nadi da ćemo uspjeti nadograditi na sistem rane detekcije i EDUS razvojne skale (Pištoljević, Zubčević, et al. 2016, 2019) koja detektuje atipičan razvoj po BiH normama, novi sistematski pristup ubrzanoj dijagnostici, te uključenju u intervenciju, radi ispunjenja punog potencijala svakog djeteta u ovoj zemlji. Time se nadamo unapređenju sveukupnog stanja djece sa poteškoćama u BiH.

Pišt

oljev

ić, N

., Dža

nko,

E., G

haziu

ddin

, M. (

2019

). ED

US P

roto

kol z

a skr

inin

g aut

izma -

Funk

ciona

lni b

ihev

iora

lni s

krin

ing s

impt

oma P

orem

ećaja

autis

tično

g spe

ktra

(PAS

) za p

odrš

ku

stru

čnjac

ima u

dijag

nost

ičkom

pro

cesu

, EDU

S-Ed

ukac

ija za

sve,

Sara

jevo,

Bos

na i H

erce

govin

a.

14


Infografike na jednostavan način prikazuju ključne rezultate istraživanja uključujući dokaze koji podupiru validnost i pouzdanost samog instrumenta namijenjenog za skrining i pomoć pri dijagnosticiranju poremećaja autističnog spektra (PAS).

UZORAK

EDUS skrining za autizam je razvijen na uzorku od 111 djece uzrasta od 3 do 8 godina sa detektiranim atipičnim razvojem u najmanje dvije od pet razvojnih oblasti (govor i komunikacija, razvoj motorike, kognitivni razvoj, socio-emocionalni razvoj i briga o sebi).

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Uzorak = 111 djece

(od 3 do 8 godina)

Dječaci= 82 (73.9 %)Djevojčice= 29 (26.1 %)

Kašnjenje u razvoju detektirano je prema Razvojnim bihevioralnim skalama (Pištoljević, Zubčević, Džanko, 2016).

Kašnjenje u 3 razvojne oblasti = 8 (7,2%)



Kašnjenje u 5 razvojnih oblasti = 84 (75,7%)

Pišt

oljev

ić, N

., Dža

nko,

E., G

haziu

ddin

, M. (

2019

). ED

US P

roto

kol z

a skr

inin

g aut

izma -

Funk

ciona

lni b

ihev

iora

lni s

krin

ing s

impt

oma P

orem

ećaja

autis

tično

g spe

ktra

(PAS

) za p

odrš

ku

stru

čnjac

ima u

dijag

nost

ičkom

pro

cesu

, EDU

S-Ed

ukac

ija za

sve,

Sara

jevo,

Bos

na i H

erce

govin

a.

15

VALIDNOST

EDUS skrining za autizam je validiran poredeći ga sa CARS-II (Childhood Autism Rating Scale) koji važi za zlatni standard za dijagnosticiranje poremećaja autističnog spektra, te poredeći ga sa kliničkom dijagnozom dječijeg psihijatra (svjetskog stručnjaka za poremećaj autističnog spektra).

OSJETLJIVOST

EDUS Skrining za autizam sa sigurnošću identifikuje djecu koja imaju poremećaj autističnog spektra

Legenda: o mjerama Osjetljivosti i Specifičnosti

Mjere od 80-100 = odlične mjere validnosti

70-80 = vrlo dobre mjere validnosti

0

60

70

80

90

100

CARS-II Klinička dijagnozaOsj

etlji

vost

u d

etek

ciji

(n=

62)

SPECIFIČNOST

EDUS skrining za autizam sa sigurnošću identifikuje djecu koja nemaju poremećaj autističnog spektra.

0

60

70

80

90

100

CARS-II Klinička dijagnozaSpec

ifičn

ost u

det

ekci

ji (n

=62

)

Pišt

oljev

ić, N

., Dža

nko,

E., G

haziu

ddin

, M. (

2019

). ED

US P

roto

kol z

a skr

inin

g aut

izma -

Funk

ciona

lni b

ihev

iora

lni s

krin

ing s

impt

oma P

orem

ećaja

autis

tično

g spe

ktra

(PAS

) za p

odrš

ku

stru

čnjac

ima u

dijag

nost

ičkom

pro

cesu

, EDU

S-Ed

ukac

ija za

sve,

Sara

jevo,

Bos

na i H

erce

govin

a.

16


Rezultati istraživanja

Struktura EDUS skrininga za autizam je potvrđena faktorskom analizom (n=111) pri čemu su dokazane dvije ključne oblasti instrumenta: Socijalna ko-munikacija (predgovorničke vještine, govorničke i socijalne vještine) i ogra-ničeni ponavljajući obrasci ponašanja, interesa i aktivnosti (atipično funkcio-nisanje senzorija, repetitivni obrasci ponašanja).

Socijalna komunikacija:

Ograničenirepetitivni

obrasciponašanja,

interesa iaktivnosti:

Predgovorničkevještine

Atipično funkcionisanje senzorija

Repetitivni obrasci ponašanja

Govorničke isocijalnevještine

POUZDANOSTEDUS skrining za autizam je pouzdan instrument što potvrđuju visoke vri-jednosti unutarnje konzistencije, IOA-saglasnost između procjenjivača, i test-retest pouzdanost.

Legenda: o mjerama Osjetljivosti i Specifičnosti

Mjere od 0,9 – 1,0 =

Odlične mjere pouzdanosti

Mjere 0,8-0,9 = Vrlo dobre mjere pouzdanosti

0

0,60

0,70

0,80

0,90

1,00

Unutarnja konzistencija(n=111)

IOA(n=96)

Test-retest(n=55)

Pouz

dano

st m

jere

nja

Pišt

oljev

ić, N

., Dža

nko,

E., G

haziu

ddin

, M. (

2019

). ED

US P

roto

kol z

a skr

inin

g aut

izma -

Funk

ciona

lni b

ihev

iora

lni s

krin

ing s

impt

oma P

orem

ećaja

autis

tično

g spe

ktra

(PAS

) za p

odrš

ku

stru

čnjac

ima u

dijag

nost

ičkom

pro

cesu

, EDU

S-Ed

ukac

ija za

sve,

Sara

jevo,

Bos

na i H

erce

govin

a.

17

UPUTSTVO ZA KORIŠTENJEOvo poglavlje obuhvata detaljna uputstva o tome kako koristiti EDUS protokol za skrining autizma i kako interpretirati rezultate s ciljem podrške procesu dijagnosticiranja poremećaja autističnog spektra. Uputstva obuhvataju objašnjenje o provedbi protokola koji uključuje korištenje EDUS skrininga za autizam (direktno mjerenje) i EDUS obrasca za intervju sa roditeljima (indirektno mjerenje). Sve korisnike molimo da detaljno prouče svaki segment ovog poglavlja sa ciljem donošenja što preciznijih zaključaka za svako individualno dijete. EDUS protokol za autizam je razvijen na uzorku djece uzrasta od 3 do 8 godina, te se upotreba preporučuje isključivo za tu dob. Pored uputstava za korištenje samog Protokola, ovdje također možete pročitati savjete o tome kako iskomunicirati rezultate sa roditeljima na najprikladniji način te kako da ponudite adekvatne savjete za intervenciju.

EDUS SKRINING ZA AUTIZAMEDUS skrining za autizam predstavlja instrument namijenjen kratkoj procjeni (skriningu) djece sa već ranije detektovanim atipičnim razvojem, tj. razvojnim odstupanjem od normi razvoja u Bosni i Hercegovini u najmanje jednoj od pet razvojnih oblasti (Pištoljević, Zubčević, et al. 2016, 2019). Ovaj instrument nije namijenjen za korištenje na uzorku djece tipičnog razvoja.

Sastoji se iz dvije subskale koje procjenjuju ključne oblasti simptoma poremećaja autističnog spektra prema DSM-5 (2013), dok je svaka subskala sačinjena od dvije podoblasti:

1. Socijalna komunikacija i socijalna interakcija (13 pitanja) 1a. Predgovorničke vještine (pitanja 1-7) 1b. Govorničke i socijalne vještine (pitanja 8-13)

2. Ograničeni, ponavljajući obrasci ponašanja, interesa i aktivnosti (10 pitanja) 2a. Atipično funkcionisanje senzorija (pitanja 1-6) 2b. Ponavljajući obrasci ponašanja (pitanja 7-10)

Tokom skrininga potrebno je vještine i ponašanja djeteta koje procjenjujete uvijek porediti sa djecom tipičnog razvoja iste hronološke dobi. Kao pomoć u skriningu oblasti “Socijalna komunikacija i socijalna interakcija” u lijevoj koloni imate podatak u kom mjesecu se data predgovornička ili govornička/socijalna vještina prvi put tipično javlja prema normama razvoja djece u Bosni i Hercegovini (Pištoljević, Zubčević, et al. 2016, 2019).

Za svako pitanje postoje tri moguće opcije odgovora, dok je način bodovanja za svaku od dvije subskale različit.

Pišt

oljev

ić, N

., Dža

nko,

E., G

haziu

ddin

, M. (

2019

). ED

US P

roto

kol z

a skr

inin

g aut

izma -

Funk

ciona

lni b

ihev

iora

lni s

krin

ing s

impt

oma P

orem

ećaja

autis

tično

g spe

ktra

(PAS

) za p

odrš

ku

stru

čnjac

ima u

dijag

nost

ičkom

pro

cesu

, EDU

S-Ed

ukac

ija za

sve,

Sara

jevo,

Bos

na i H

erce

govin

a.

18


Socijalna komunikacija i socijalna interakcija

Da - ukoliko je vještina prisutna i odgovara tipičnom razvoju djece iste dobne skupine. Svaki odgovor „da“ se boduje sa 0 bodova.

Ponekad - ukoliko se vještina javlja ponekad ili rijetko, te je opservirano blago kašnjenje u poređenju sa djecom tipičnog razvoja iste dobne skupine. Svaki odgovor „ponekad“ se boduje sa 1 bodom.

Ne - ukoliko se vještina nikada ne javlja što ukazuje na ozbiljno kašnjenje u poređenju sa djecom tipičnog razvoja iste dobne skupine. Svaki odgovor „ne“ se boduje sa 2 boda.

Ograničeni, ponavljajući obrasci ponašanja, interesa i aktivnosti

Da - ukoliko je ponašanje prisutno i ukazuje na teži stepen atipičnosti u poređenju sa djecom tipičnog razvoju iste dobne skupine. Javlja se perzistentno, u različitim životnim situacijama, i teško ga je smanjiti ili promijeniti. Svaki odgovor „da“ se boduje sa 2 boda.

Ponekad - ukoliko se ponašanje javlja ponekad ili rijetko i ukazuje na blaži stepen atipičnosti u poređenju sa djecom tipičnog razvoja iste dobne skupine. Svaki odgovor „ponekad“ se boduje sa 1 bodom.

Ne - ukoliko se ponašanje nikada ne javlja, kao što je to slučaj kod djece tipičnog razvoja. Svaki odgovor „ne“ se boduje sa 0 bodova.

Tokom donošenja odluka o ocjeni (da, ponekad ili ne) potrebno je da uvijek obratite pažnju na frekvenciju (koliko često), intenzitet (koliko ekstremno/intenzivno) i trajanje date vještine/ponašanja. EDUS skrining za autizam je funkcionalni bihevioralni skrining, što podrazumijeva da svaka Vaša ocjena vještina/ponašanja (da, ponekad ili ne) mora biti direktno opservirana kod djeteta. Ocjene se ne mogu dodjeljivati samo na osnovu iskaza roditelja, s tim da je moguće donositi odluke o ocjeni na osnovu uvida u video materijale dostavljene od strane roditelja uz njihovo dopuštenje.

Za uspješno sprovođenje skrininga potrebni su određeni preduslovi koje treba zadovoljiti:

1. Skrining je potrebno provesti u prirodnom okruženju djeteta u kojem se osjeća ugodno i bez straha. Najprirodnije okruženje za dijete su prostori sa igračkama u kojima dijete nema osjećaj da se vrši skrining već se može ponašati slobodno.

2. Prije svakog skrininga potrebno je dozvoliti djetetu da se određeno vrijeme slobodno igra kako bi se prilagodilo na novo okruženje.

3. Za uspješan skrining potrebno je osigurati okruženje u kojem je dijete izloženo interakciji sa drugom djecom i odraslima kako bi na adekvatan način procjenili socijanu interakciju i komunikaciju.

4. Uspješan skrining se provodi uvijek zajedno uz pomoć jednog ili oba roditelja/staratelja.

Pišt

oljev

ić, N

., Dža

nko,

E., G

haziu

ddin

, M. (

2019

). ED

US P

roto

kol z

a skr

inin

g aut

izma -

Funk

ciona

lni b

ihev

iora

lni s

krin

ing s

impt

oma P

orem

ećaja

autis

tično

g spe

ktra

(PAS

) za p

odrš

ku

stru

čnjac

ima u

dijag

nost

ičkom

pro

cesu

, EDU

S-Ed

ukac

ija za

sve,

Sara

jevo,

Bos

na i H

erce

govin

a.

19

Nakon što završite skrining potrebno je da sumirate sve bodove iz obje oblasti koje se objedinjuju u jedan finalni rezultat skrininga i interpretiraju se na sljedeći način:

• Rezultati niži od 22 boda ukazuju da se kod djeteta radi o razvojnom poremećaju/kašnjenju druge vrste

• Rezultat 22 i više bodova ukazuje na mogući poremećaj autističnog spektra.

EDUS FORMA ZA INTERVJU SA RODITELJIMAEDUS forma za intervju sa roditeljima je drugi segment EDUS protokola za skrining autizma. Osnovna funkcija intervjua sa roditeljima je validacija prikupljenih podataka putem EDUS skrininga za autizam, te stoga je korištenje oba segmenta protokola obavezno. EDUS forma za intervju sa roditeljima je struktuirani intervju koji sadrži sljedeće oblasti:

A. Socijalna komunikacija i socijalna interakcija (4 pitanja)

B. Ograničeni, ponavljajući obrasci ponašanja, interesa i aktivnosti (6 pitanja)

Tokom intervjua bitno je da postavljate pitanja po naznačenom redoslijedu, štrihirate odgovore sa DA ili NE, te roditeljske primjere vještina/ponašanja upišete u oblast “Bilješke”. Nakon što prikupite roditeljske odgovore, koristite ih u svrhu validiranja rezultata tokom skrininga, kako bi osigurali donošenje što preciznije dijagnostičke odluke.

KAKO KOMUNICIRATI REZULTATE SA RODITELJIMABez obzira na stepen poremećaja/kašnjenja, svako odstupanje u razvoju potrebno je propratiti sa prikladnom intervencijom da bi se stepen razvojnog kašnjenja u poređenju sa djecom tipičnog razvoja smanjio. Stoga je potrebno, čim se uoči kašnjenje, bez obzira na dijagnostički proces, uputiti roditelje na prikladne adrese za uključivanje u ranu intervenciju.

Napominjemo da tri ključna elementa definišu prikladnost i efikasnost intervencije (Lord, Elsabbagh, Baird & Veenstra-Vanderweele, 2018; Maglione,Gans, Das, Timbie, & Kasari, 2012; Pasco, 2018; Peters-Scheffer, Didden, Korzilius, & Sturmey, 2011; Roane, Fisher, & Carr, 2016):

1. Početi sa intervencijom u što mlađoj životnoj dobi

2. Vrsta intervencije koja se primjenjuje treba biti naučno dokazana

3. Veći intenzitet intervencije (broj sati po sedmici) i duži period intervencije (broj mjeseci) dovode do najboljih rezultata. Preporučuje se minimalno 25 sati intervencije sedmično za djecu sa dijagnozom poremećaja autističnog spektra.

Uputstvo za korištenje

Pišt

oljev

ić, N

., Dža

nko,

E., G

haziu

ddin

, M. (

2019

). ED

US P

roto

kol z

a skr

inin

g aut

izma -

Funk

ciona

lni b

ihev

iora

lni s

krin

ing s

impt

oma P

orem

ećaja

autis

tično

g spe

ktra

(PAS

) za p

odrš

ku

stru

čnjac

ima u

dijag

nost

ičkom

pro

cesu

, EDU

S-Ed

ukac

ija za

sve,

Sara

jevo,

Bos

na i H

erce

govin

a.

20


Baio, J., Wiggins, L., Christensen, D. L., Maenner, M. J., Daniels, J., Warren, Z., ... & Durkin, M. S. (2018). Prevalence of autism spectrum disorder among children aged 8 years—autism and developmental disabilities monitoring network, 11 sites, United States, 2014. MMWR Surveillance Summaries, 67(6), 1.

Bryson, S. E., Zwaigenbaum, L., McDermott, C., Rombough, V., & Brian, J. (2008). The Autism Observation Scale for Infants: scale development and reliability data. Journal of autism and developmental disorders, 38(4), 731-738.

DSM-V (2013). American Psychiatric Association. Diagnostic and statistical manual of mental disorders. 5th ed. Arlington, VA: American Psychiatric Association.

Loga, S., Pištoljević, N., Švraka, E., Daneš, V., & Šošić, B. (2017). Current state and perspectives of child and adolescent psychology and psychiatry in Bosnia and Herzegovina. Child and Adolescenct Psychiatry and Psychology in Bosnia and Herzegovina-State and Perspectives. doi:10.5644/pi2017.173.02

Lord, C., Elsabbagh, M., Baird, G., & Veenstra-Vanderweele, J. (2018). Autism Spectrum Disorder. Lancet, 392: 508–20.

Maglione, M., Gans, D., Das, L., Timbie, J. & Kasari, C. (2012). Nonmedical interventions for children with ASD: Recommended guidelines and further research needs. Pediatrics, 130, 169 - 178.

Pasco, G. (2018) The value of early intervention for children with autism. Pediatrics and Child Health, 28(8), 364-367

Peters-Scheffer, N., Didden, R., Korzilius, H. & Sturmey, P. (2011). A meta-analytic study on the effectiveness of comprehensive ABA-based early

BIBLIOGRAFIJA

Pišt

oljev

ić, N

., Dža

nko,

E., G

haziu

ddin

, M. (

2019

). ED

US P

roto

kol z

a skr

inin

g aut

izma -

Funk

ciona

lni b

ihev

iora

lni s

krin

ing s

impt

oma P

orem

ećaja

autis

tično

g spe

ktra

(PAS

) za p

odrš

ku

stru

čnjac

ima u

dijag

nost

ičkom

pro

cesu

, EDU

S-Ed

ukac

ija za

sve,

Sara

jevo,

Bos

na i H

erce

govin

a.

21

intervention programs for children with Autism Spectrum Disorders. Research in Autism Spectrum Disorder, 5, 60-69.

Pištoljević, N., Džanko, E., Ghaziuddin, M. (in press). Barriers to early childhood diagnosis of Autism in low and mid-income countries. Manuscript submitted for publication.

Pištoljevic, N., Zubčević, S., Džanko, E. (2019). Razvojne bihevioralne skale za procjenu razvoja djeteta (uzrasta od prvog mjeseca do navršenih šest godina). EDUS-Edukacija za sve, Sarajevo, BiH.

Pištoljevic, N., Zubčević, S., Džanko, E. (2019). Edus razvojne skale: Razvojne bihevioralne skale za procjenu razvoja djeteta (uzrasta od prvog mjeseca do navršenih šest godina) ll izdanje. EDUS-Edukacija za sve, Sarajevo, BiH.

Roane, H.S., Fisher, W.W., & Carr, J.E. (2016). Applied Behavior Analysis as Treatment for Autism Spectrum Disorder. The Journal of Pediatrics, 175, 27-32.

Robins, D. L., Fein, D., & Barton, M. (2009). Modified checklist for autism in toddlers, Revised with Follow-Up. Retried from http://www.mchatscreen.com.

Schopler, E., Reichler, R. J., & Renner, B. R. (2002). The childhood autism rating scale (CARS). Los Angeles: Western Psychological Services.

World Health Organization. (2018). ICD-11: The 11th Revision of the International Classification of Diseases Mortality and Morbidity Statistics Geneva, Retried from https://icd.who.int/

Bibliografija

Pišt

oljev

ić, N

., Dža

nko,

E., G

haziu

ddin

, M. (

2019

). ED

US P

roto

kol z

a skr

inin

g aut

izma -

Funk

ciona

lni b

ihev

iora

lni s

krin

ing s

impt

oma P

orem

ećaja

autis

tično

g spe

ktra

(PAS

) za p

odrš

ku

stru

čnjac

ima u

dijag

nost

ičkom

pro

cesu

, EDU

S-Ed

ukac

ija za

sve,

Sara

jevo,

Bos

na i H

erce

govin

a.


Funkcionalni bihevioralni skrining simptoma poremećaja autističnog spektra (PAS)

- namjenjen za djecu od 3 do 8 godina života -

Ime i Prezime djeteta:Spol: Dječak Djevojčica

Datum rođenja: Datum skrininga:

Dob djeteta u mjesecima: Ime i Prezime procjenjivača:

Ja, * dajem dopuštenje za skrining razvoja mog djeteta.

POTPIS:

MJESTO/DATUM:

*(štampano ime i prezime roditelja/staratelja)

UPUTSTVO: Svaku vještinu/ponašanje pokušajte procjeniti više puta dok ne donesete konačnu odluku o tome da li je potpuno prisutno (da), djelimično prisutno (ponekad), ili nije nikako prisutno (ne). Uključite roditelje u proces skrininga. Nakon što završite skrining sa djetetom saberite sve bodove i finalni broj bodova usporedite sa graničnim u cilju donošenja što preciznijeg zaključka. Bodovni sistem je prikazan na samom instrumentu. Nakon toga pređite na EDUS intervju za roditelje čiji odgovori će Vam poslužiti za dodatnu validaciju rezultata. Za dodatne informacije molimo Vas pročitajte detaljna uputstva za korištenje u priručniku.

REZULTATI:

A. Deficit u socijalnoj komunikaciji i socijalnoj interakciji:

B. Ograničeni, repetitivni obrasci ponašanja, interesa i aktivnosti:

Ukupan rezultat:

Na osnovu rezultata EDUS skrininga za autizam i informacija prikupljenih putem EDUS obrasca za intervju sa roditeljima zaključujem:

Poremaćaj autističnog spektra (rezultati od 22 do 46 )

Razvojni poremećaj/kašnjenje druge vrste (rezultat ispod 22 boda)

EDUS SKRINING ZA AUTIZAM

Pišt

oljev

ić, N

., Dža

nko,

E., G

haziu

ddin

, M. (

2019

). ED

US P

roto

kol z

a skr

inin

g aut

izma -

Funk

ciona

lni b

ihev

iora

lni s

krin

ing s

impt

oma P

orem

ećaja

autis

tično

g spe

ktra

(PAS

) za p

odrš

ku

stru

čnjac

ima u

dijag

nost

ičkom

pro

cesu

, EDU

S-Ed

ukac

ija za

sve,

Sara

jevo,

Bos

na i H

erce

govin

a.

A. Deficit u socijalnoj komunikaciji i socijalnoj interakciji

Vještina se

prirodno razvija u

dobi

Vještine DA0 BODOVA

PONEKAD1 BOD

NE2 BODA

1-3 m 1. Kontakt očima - dijete gleda u lice osobe koja mu/joj se obraća.

1-3 m 2. Pogledom prati predmete ili osobe koji se kreću u prostoru.

6-9 m 3. Dijete se okreće prema osobi koja ga/je doziva (reaguje na svoje ime).

6-9 m 4. Združena pažnja/zajedničko promatranje prisutno - dijete gleda predmet koji Vi pokazujete prstom i zajedno ga promatrate.

9-12 m 5. Vještina imitacije je prisutna - dijete imitira radnje sa predmetima/igračkama i jednostavne pokrete tijela druge osobe.

12-18 m

6. Dijete između tri ponuđena predmeta na stolu identifikuje od Vas traženi predmet pokazujući ga prstom/rukom ili dodavajući Vam ga (npr. pokaži mi auto, daj mi olovku, dodaj mi loptu, gdje je kašika? i sl.).

12-18 m 7. Dijete prati jednostavne vokalne naloge koje mu/joj upućujete (npr. baci papir u smeće, zatvori vrata, donesi pape sl.).

12-18 m 8. Inicira prikladnu interakciju sa odraslim osobama (zove Vas ili Vam tapše po ramenu kada želi interakciju).

12-18 m9. Dijete se igra pretvaranja (npr. pretvara se da nešto kuha, popravlja, posprema/čisti, liječi kao doktor/ica dajući vakcinu, kupa/hrani/presvlači bebu i sl.)

12-18 m

10. Dijete prikladno koristi neverbalnu komunikaciju/gestove tokom komunikacije sa drugim osobama (npr. prstom pokazuje predmete ili radnje da Vam usmjeri pažnju, maše kada odlazi, klima glavom ili koristi ruke/prste da komunicira ne ili da umjesto da izgovara i sl.).

24-36 m11. Inicira interakciju sa vršnjacima (pokazuje interes za druženje sa vršnjacima ili mlađom djecom tako što im npr. odmah prilazi, posmatra ih, nešto od njih traži ili im nudi i sl.).

24-36 m12. Dijete demonstrira socijalnu interakciju što podrazumjeva uzajamnu komunikaciju sa drugima (npr. na pitanja odgovara smisleno i postavlja pitanja).

24-36 m13. Spontano traži željene predmete, aktivnosti ili osobe (npr. izgovara: “Hoću da idem u park“,“Daj mi kiflu“, „Pusti me da prođem, “Gdje mi je lutka?”, “Hoću da pijem vode” i sl.).

Ukupan rezultat za oblast A

Pišt

oljev

ić, N

., Dža

nko,

E., G

haziu

ddin

, M. (

2019

). ED

US P

roto

kol z

a skr

inin

g aut

izma -

Funk

ciona

lni b

ihev

iora

lni s

krin

ing s

impt

oma P

orem

ećaja

autis

tično

g spe

ktra

(PAS

) za p

odrš

ku

stru

čnjac

ima u

dijag

nost

ičkom

pro

cesu

, EDU

S-Ed

ukac

ija za

sve,

Sara

jevo,

Bos

na i H

erce

govin

a.



B. Ograničeni, ponavljajući obrasci ponašanja, interesa i aktivnosti

Ponašanja DA2 BODA

PONEKAD1 BOD

NE0 BODOVA

1. Čulo dodira - dijete koristi čulo dodira prekomjerno i neobično ili izbjegava da ga koristi (npr. dodiruje na neobičan način istražuje predmete, prisutna opsesija teksturama kao npr. vode, ne želi dotaći određene teksture, neće da hoda bos/a, neće da dotakne plastelin i sl.)

2. Čulo sluha - dijete ima pretjerane ili smanjene reakcije na buku (npr. uopšte ne reaguje na bučne podražaje iz okoline ili je preosjetljivo na svaki zvuk, preosjetljivo je na tuđi plač ili muziku, rukama prekriva uši i sl.).

3. Rutine/Rituali - dijete insistira na zadržavanju istih rutina/rituala, te najmanja promjena tih rutina izaziva stres kod djeteta koji se ispoljava izlivima bijesa ili plačem (npr. jede samo hranu zelene boje, želi da iz vrtića kući uvijek ide istim putem, sjedi uvijek na istom mjestu, stvari moraju stajati uvijek na istom mjestu, problemi sa odabirom odjeće i sl.)

4. Čulo mirisa - dijete prekomjerno i neobično koristi čulo mirisa (npr. miriše predmete/ljude, miriše sve predmete sa kojima dođe u dodir i sl.).

5. Čulo dodira - dijete ima neobičnu otpornost na bol ili toplotu/hladnoću (npr. nakon pada ili težeg udarca ne plače, štipa se po ruci i čini se da ga/je ne boli, kada se polije vrelom vodom ne pokazuje bolnu reakciju, izađe zimi bez jakne i sl.).

6. Čulo vida - dijete manifestira pretjeranu vizualnu fascinaciju prema svjetlima ili pokretnim predmetima (npr.opčinjeno svjetlosnim predmetima, sjenama, ventilatorima, okretanjem mašine za veš, neobično promatra predmete iz čudnog ugla i sl.).

7. Neprikladna igra - dijete se igra neprikladno sa igračkama (npr. fiksirano je na okretanje točkova na autiću, na redanje igračaka u niz a ne igru sa njima, lupanje igračaka jednu od drugu i sl.).

8. Neobični pokreti - dijete ima stereotipične i/ili ponavljajuće pokrete tijela sa ili bez predmeta koji nemaju funkciju, te takve radnje izazivaju zadovoljstvo kod djeteta i traju duže vrijeme (npr. mahanje rukama u zraku, tapkanje, zagledanje ruku/prstiju, neobični pokreti, lepršanje rukama, njihanje, griženje/stavljanje u usta ruku/prstiju i sl.)

9. Neobično korištenje govora - dijete ispoljava stereotipično i/ili ponavljajuće glasanje u obliku ponavljanja riječi/rečenica ili neartikulisanih zvukova koji nemaju nikakvu funkciju.

10. Neobične preokupacije - dijete ima restriktivne, fiksirane i istrajne interese koji se ogledaju u preokupaciji neobičnim predmetima, temama (npr. slovima/brojevima, određenim figuricama/igračkama, kablovima, svijetlećim reklamama i sl.).

Ukupni rezultat za oblast B

Pišt

oljev

ić, N

., Dža

nko,

E., G

haziu

ddin

, M. (

2019

). ED

US P

roto

kol z

a skr

inin

g aut

izma -

Funk

ciona

lni b

ihev

iora

lni s

krin

ing s

impt

oma P

orem

ećaja

autis

tično

g spe

ktra

(PAS

) za p

odrš

ku

stru

čnjac

ima u

dijag

nost

ičkom

pro

cesu

, EDU

S-Ed

ukac

ija za

sve,

Sara

jevo,

Bos

na i H

erce

govin

a.

Pišt

oljev

ić, N

., Dža

nko,

E., G

haziu

ddin

, M. (

2019

). ED

US P

roto

kol z

a skr

inin

g aut

izma -

Funk

ciona

lni b

ihev

iora

lni s

krin

ing s

impt

oma P

orem

ećaja

autis

tično

g spe

ktra

(PAS

) za p

odrš

ku

stru

čnjac

ima u

dijag

nost

ičkom

pro

cesu

, EDU

S-Ed

ukac

ija za

sve,

Sara

jevo,

Bos

na i H

erce

govin

a.


Bilješke:


INTERVJU ZA RODITELJEO simptomima poremećaja autističnog spektra kod djeteta

Ime i Prezime:Spol: Dječak Djevojčica

Datum rođenja djeteta: Datum intervjua:

Ime i Prezime roditelja/staratelja:

Vaša uloga u životu djeteta:

Otac/Staratelj Majka/Staratelj

A. Socijalna komunikacija i socijalna interakcija

A.1. Da li ste primjetili razvojna odstupanja kod Vašeg djeteta?

DA NE*Ukoliko je Vaš odgovor DA odgovorite na A.2. pitanje, ukoliko je

Vaš odgovor NE pređite na A.3 pitanje

A.2. U kojim razvojnim oblastima i kada?

Govor i Komunikacija u mjesecu života

Razvoj Motorike u mjesecu života

Kognitivni Razvoj u mjesecu života

Socio-Emocionalni razvoj u mjesecu života

Briga o sebi u mjesecu života

Bilješke:

A.3. Da li Vaše dijete inicira i održava interakciju sa drugom djecom? (npr. inicira prikladnu igru, ima nekoliko najboljih prijatelja/ica sa kojima se igra redovno).

DA NE

Bilješke:

Pišt

oljev

ić, N

., Dža

nko,

E., G

haziu

ddin

, M. (

2019

). ED

US P

roto

kol z

a skr

inin

g aut

izma -

Funk

ciona

lni b

ihev

iora

lni s

krin

ing s

impt

oma P

orem

ećaja

autis

tično

g spe

ktra

(PAS

) za p

odrš

ku

stru

čnjac

ima u

dijag

nost

ičkom

pro

cesu

, EDU

S-Ed

ukac

ija za

sve,

Sara

jevo,

Bos

na i H

erce

govin

a.

A.4. Da li se Vaše dijete igra pretvaranja? (Zamišlja da nešto kuha, popravlja, posprema/čisti, liječi kao doktor/ica dajući vakcinu i sl.). Koristi neke predmete u svrhu obavljanja zamišljene funkcije (npr. koristi neku igračku kao telefon i glumi da telefonira sa nekim i sl.).

DA NE

Bilješke:

B. Ograničeni, repetitivni obrasci ponašanja, interesa i aktivnosti

B.1. Da li ste primjetili neobičnu upotrebu čula Vašeg djeteta?

Čulo sluha (npr. uopšte ne reaguje na bučne podražaje kao da se nisu desili ili je preosjetljivo na svaki zvuk, preosjetljivo je na tuđi plač ili muziku i sl.)

DA NE

Čulo mirisa (dijete prekomjerno i neobično koristi čulo mirisa npr. miriše

predmete/ljude, miriše sve predmete sa kojima dođe u dodir i sl.).

DA NE

Čulo dodira (dijete ima neobičnu otpornost na bol ili toplotu/hladnoću npr. nakon pada ili težeg udarca ne plače, štipa se po ruci i čini se da ga/je ne boli, kada se polije vrelom vodom ne pokazuje bolnu reakciju, izađe zimi bez jakne i kape i sl.).

DA NE

Čulo okusa (insistira da jede samo određenu hranu npr. jede samo hranu zelene boje)

DA NE

Čulo vida (dijete manifestira pretjeranu vizualnu fascinaciju prema svjetlima ili pokretnim predmetima (npr. opčinjeno svjetlosnimpredmetima, ventilatorima, okretanjem mašine za veš, neobično promatra predmete iz čudnog ugla i sl.).

DA NE

Bilješke:

Pišt

oljev

ić, N

., Dža

nko,

E., G

haziu

ddin

, M. (

2019

). ED

US P

roto

kol z

a skr

inin

g aut

izma -

Funk

ciona

lni b

ihev

iora

lni s

krin

ing s

impt

oma P

orem

ećaja

autis

tično

g spe

ktra

(PAS

) za p

odrš

ku

stru

čnjac

ima u

dijag

nost

ičkom

pro

cesu

, EDU

S-Ed

ukac

ija za

sve,

Sara

jevo,

Bos

na i H

erce

govin

a.



B.2. Da li ste primjetili da Vaše dijete ispoljava neobične i/ili ponavljajuće tjelesne pokrete sa ili bez predmeta koji nemaju nikakvu funkciju, te takve radnje izazivaju zadovoljstvo kod djeteta i traju duže vrijeme (npr. mahanje rukama u zraku, slaganje kockica u red, tapkanje, zagledanje ruku/prstiju, neobični pokreti, lepršanje rukama, njihanje, griženje/stavljanje u usta ruku/prstiju i sl.)?

DA NE

Bilješke:

B.3. Da li ste primjetili neobično korištenje govora Vašeg djeteta? (dijete ispoljava stereotipično i/ili ponavljajuće glasanje u obliku ponavljanja riječi/rečenica ili neartikulisanih zvukova koji nemaju nikakvu funkciju)

DA NE

Bilješke:

B4. Da li ste primjetili da Vaše dijete ima neobične preokupacije (restriktivne, fiksirane i istrajne interese koji se ogledaju u preokupaciji neobičnim predmetima npr. slovima/brojevima, određenim figuricama/igračkama i sl.).

DA NE

Bilješke:

Pišt

oljev

ić, N

., Dža

nko,

E., G

haziu

ddin

, M. (

2019

). ED

US P

roto

kol z

a skr

inin

g aut

izma -

Funk

ciona

lni b

ihev

iora

lni s

krin

ing s

impt

oma P

orem

ećaja

autis

tično

g spe

ktra

(PAS

) za p

odrš

ku

stru

čnjac

ima u

dijag

nost

ičkom

pro

cesu

, EDU

S-Ed

ukac

ija za

sve,

Sara

jevo,

Bos

na i H

erce

govin

a.

B5. Da li ste primjetili da Vaše dijete ispoljava neobične rutine/rituale (insistira na zadržavanju istih rutina/rituala, te najmanja promjena tih rutina izaziva stres kod djeteta koji se ispoljava izlivima bijesa ili plačem npr. jede samo hranu zelene boje, želi da iz vrtića kući uvijek ide istim putem, sjedi uvijek na istom mjestu, stvari moraju stajati uvijek na istom mjestu, problemi sa odabirom odjeće i sl.)

DA NEBilješke:

B6. Da li mislite da “ograničeni, repetitivni obrasci ponašanja, interesa i aktivnosti” ograničavaju normalno funkcionisanje Vašeg djeteta u svakodnevnim aspektima života (npr. vrtić/škola, druženja, rutine, putovanja i sl.)?

DA NE

Bilješke:

Pišt

oljev

ić, N

., Dža

nko,

E., G

haziu

ddin

, M. (

2019

). ED

US P

roto

kol z

a skr

inin

g aut

izma -

Funk

ciona

lni b

ihev

iora

lni s

krin

ing s

impt

oma P

orem

ećaja

autis

tično

g spe

ktra

(PAS

) za p

odrš

ku

stru

čnjac

ima u

dijag

nost

ičkom

pro

cesu

, EDU

S-Ed

ukac

ija za

sve,

Sara

jevo,

Bos

na i H

erce

govin

a.


protokol autizma

Documents