psihoanaliticka terapija
TRANSCRIPT
Psihoanalitička terapija
Tatjana Marković BasaraBanja Luka, 01.11.2012.
Začetnik psihoanalize – dao najobimniju
teoriju ličnosti i psihoterapije Samoanaliza – istraživao značenje svojih
snova i uspomena iz djetinjstva, te je na klinički način oblikovao svoju teoriju, istovremeno posmatrajući slične procese kod svojih pacijenata
Sigmund Frojd
Psihoanaliza je postavila osnovne temelje za razvoj drugih teorija psihološkog savjetovanja i psihoterapije:1. Neki pristupi su proširenje psihoanalitičkog
modela2. Drugi modifikuju koncepcije i postavke
psihoanalize3. Treći nastaju kao reakcija na psihoanalizu
Uticaj psihoanalize
Pogled na ljudsku prirodu Struktura ličnosti Svjesno i nesvjesno Anksioznost/tjeskoba/Angst Mehanizmi odbrane Razvoj ličnosti
Ključni pojmovi
Deterministički – iracionalne sile, nesvjesni
motivi, instinkti Libido – seksualna energija, energija svih
instinkata života Instinkt smrti, nagon za agresijom
Pogled na ljudsku prirodu
Tri sistema u kojima se raspoređuje psihička
energija: ID – princip zadovoljstva EGO – princip realnosti SUPEREGO – težnja savršenstvu
Struktura ličnosti
O nesvjesnom zaključujemo na osnovu: snova omaški posthipnotičke sugestije slobodnih asocijacija projektivnih tehnika simboličkih sadržaja psihotičnih simptoma=> Cilj psihoanalitičke terapije ???
Svjesno i nesvjesno
Stanje napetosti koje nas motiviše da
djelujemo Izvor: sukob ida, ega i superega Vrste: realistična – strah od stvarne spoljašnje
opasnosti neurotična – gubitak kontrole nad impulsima moralna – strah od vlastite savjesti
Anksioznost
Potiskivanje – nevoljno uklanjanje nečega iz
svijesti Poricanje – predsvjesni ili svjesni nivo;
iskrivljena slika traumatske situacije Reaktivna formacija – aktivno izražavanje
suprotnog motiva Projekcija – pripisivanje drugima vlastitih
neprihvatljivih želja i motiva
Mehanizmi odbrane
Premještanje – usmjeravanje energije ka
drugom objektu Racionalizacija – opravdavanje postupaka,
ublažavanje razočarenja Sublimacija – preusmjeravanje seksualne ili
agresivne energije u druge kanale Regresija – povratak na ranije razvojne faze,
jer su zahtjevi manji (sekundarna dobit?)
Mehanizmi odbrane
Introjekcija – preuzimanje standarda i
vrijednosti drugih Identifikacija – poistovjećivanje sa uspješnim
dostignućima, osobama Kompenzacija – prikrivanje opaženih slabosti
ili stvaranje pozitivnih osobina radi nadoknade ograničenja
Mehanizmi odbrane
Frojd - faze psihoseksualnog razvoja Erikson – važnost psihosocijalnih vidova razvoja Kriza – životna prekretnica Ego-psihologija – pored unutrašnjih sukoba tu je
i nastojanje ega da stekne moć i kompetentnost
Sadašnje teškoće nisu prosto ponavljanje nesvjesnih sukoba iz djetinjstva
Značaj za terapiju ???
Razvoj ličnosti
uzrast Erikson Frojd
prva godina
povjerenje - nepovjerenje
Oralna faza
1. – 3. g. autonomija – stid, sumnja
Analna faza
3. – 6. g. inicijativa – osjećanje krivice
Falusna faza
6. – 12. g. postignuće – manja vrijednost
Faza latencije
12. – 18. g. identitet – nejasnoća uloge
Genitalna faza
18. – 35. g. intimnost – izolacija Nastavak genitalne faze
35. – 60. g. stvaralaštvo – zastoj Nastavak genitalne faze
preko 60 g. integritet – beznađe Nastavak genitalne faze
Faze razvoja
Psihološke promjene povezane sa srednjom
dobi – smanjenje uticaja racionalnih misli na račun nesvjesnih snaga
Ljudi se kreću ka potpunom razvoju Cilj je postizanje individuacije – skladna
integracija svjesnog i nesvjesnog; konstruktivnih i destruktivnih sila
Važnost prošlosti na ličnom i kolektivnom nivou
Jungov pogled na razvoj ličnosti
Jednom uspostavljeni odnosi između pojedinca i
drugih ljudi utiču na kasnije interpersonalne odnose
Mahler – razvoj „ja“ (self) odvija se kroz četiri faze:
normalna autistična faza simbioza separacija i individuacija (narcistični i
borderline*) stalnost sebe i objekta
Savremeni trendovi – ja-psihologija i teorija objektnih
odnosa
Morgan i Mekmilan (1999) – trofazni
integrisani model psihološkog savjetovanja1) osnova za procjenu i proces uspostavljanja
odnosa – teorija objektnih odnosa2) povezivanje uvida sa sadašnjošću, iskustvene
i kognitivne tehnike, kognitivna restrukturacija
3) bihejvioralne tehnike radi postizanja veće promjene
Mogućnosti za integraciju sa KBT