Dragi korisnici Profilova udžbenika „Psihologija -

Priručnik za pripremu ispita na državnoj maturi“

prije svega, zahvaljujem vam se na iskazanom

povjerenju i nadam se da će vam udžbenik koristiti pri

uspješnom polaganju mature. Nažalost, zahvaljujući

nemaru zaduženih za prijelom i grafičku obradu, u

tisak je otišla jedna od predzadnjih, neispravljenih

verzija teksta u kojoj je bio prisutan veći broj grešaka.

Greške su vidljive u prikazima i mapama, (a ono što je

neoprostivo) i u pitanjima te odgovorima za vježbu. Ove

greške sam tek primijetila kad je udžbenik bio tiskan te

nije bilo načina da se isprave. Ne trebam naglašavati

koliko sam bila ljuta jer nakon silnog truda uloženog od

strane urednice, lektorice, recenzentice i mene kao

autorice bilo je strašno vidjeti kako je tiskana

nedovršena i pogrešna verzija. Ispravke su unesene i

drugo izdanje bi trebalo biti besprijekorno.

Dotada se nadam da će vam ovaj dokument pomoći

korigirati uočene greške i popraviti dojam jer za autora

nema većeg zadovoljstva od zadovoljnih čitatelja.

Sretno!

Ivana Jambrović Č.

(imate li kakvih dodatnih pitanja kontaktirajte me

preko e-mail adrese ivana.jambrovic@skole.hr )

Sadržaj - piše uvježbavane umjesto uvježbavanje kod 1,2,3. cjeline

1. cjelina - ODREĐENJE PSIHOLOGIJE

str. 13. Mapa 2. – Psihički procesi – piše kognitivni ili motivacijski, a trebalo bi konativni ili

motivacijski. Piše konativni ili spoznajni, a trebalo bi kognitivni ili spoznajni.

str. 14 – zadnja rečenica – „Kolerici…. – piše „…jake emocije koje se…“, a trebalo bi …“jakih

emocija koje se…“

str. 15 – rečenica – „Melankolici…“ – piše snažne emocije koje se…“, a trebalo bi pisati „…snažnih

emocije koje se…“

str. 15 - Podebljati – Primijenjena (praktična) znanost

Str. 16. - Mapa 1.3. – Pristupi i grane psihologije – Temeljne – piše Bilološka umjesto biološka.

Str. 18. - Mapa 1.3.2. Grane psihologije – isto piše Bilološka umjesto biološka.

Str. 22 – Mapa 1.5 – Metode istraživanja – piše koleracija umjesto korelacija

Str. 26 – Prva rečenica: „Prema nekim klasifikacijama metoda anketa…“ - treba pisati “…metoda

ankete.“

Str. 26 – zadnja grafička oznaka - terapijska – treba nadodati – razgovor između terapeuta i

klijenta u svrhe terapije

Str. 33 – pitanja 23. I 24. - ponuđeni odgovori počinju s velikim slovom, a drugdje je malo.

Str. 40 - ODGOVORI NA PITANJA

Mora pisati:

I. 1. Netočno

II. 11. (dvotočka treba biti uz riječ)

Str. 32 - IV. pitanje 32. (upitnik treba biti uz riječ)

Str. 32 - pitanje 38. (upitnik treba biti uz riječ)

Str. 44 – pod IV – vedina odgovora počinje s malim slovom, ne znam zašto.

2. cjelina – BIOLOŠKE OSNOVE PONAŠANJA I DOŽIVLJAVANJA

Str. 51 – kod slike piše aksion, a treba pisati akson

Str. 53 – sliku sinapse maknuti i staviti ovu na str.54 ispod rečenice „Taj postupak prenošenja

impulsa ponavlja se kroz niz neurona sve dok živčani impuls ne dođe na svoje odrediše (npr. centar u

mozgu).“ I naznačiti da je to slika 2.3. Sinapsa neurona.

Str. 54 - kod zadnje natuknice „neuroaktivni peptidi – najpoznatiji endorfini…“ treba pisati

„neuroaktivni peptidi – najpoznatiji su endorfini…“ (dakle podebljati riječ endorfini i dodati pomodni

glagol su)

Str. 57 – pokraj slike naznačiti da je to Slika 2.3.1.2. Središnji živčani sustav

Str. 60 – sliku maknuti i staviti onu sa str. 63 i naznačiti Slika 2.3.1.2.1. Dijelovi mozga

Str. 60 – Staviti ovu sliku ispod pasusa „Limbički sustav“ i naznačiti da je to

Slika 2.3.1.2.2. Limbički sustav

Str. 63 – staviti ovu sliku na mjesto one prethodne i naznačiti da je to

Slika 2.3.1.2.3. Područja kore mozga

Str. 65 – Sliku staviti na str. 64 ispod slijedede rečenice:

„Kod zdravih ljudi informacije iz lijeve strane vidnog polja odlaze u desnu polutku i obrnuto.“

Str. 69 – izbaciti pitanje 4. ( i izbaciti odgovor na str. 80)

Str. 72 – Pitanje 22. mora pisati ovako:

22. Živčani impulsi se s jednog neurona prenose na slijededi neuron:

a. neurotransmiterima b. telodendronom c. staničnim tijelom d. dendritima e. sinaptičkim kvržicama

Str. 67 – Mapa - hormoni gušterače – piše izulin, a trebalo bi inzulin.

Str. 80 – ODGOVORI NA PITANJA – slijedede odgovore treba izmijeniti da budu ovakvi:

I.

3. Netočno

7. Netočno

13. Netočno

15. Točno

22. Netočno

24. Točno

II.

Odgovor na pitanje 4. - izbaciti i paziti na numeriranje ostatka!!!

Str. 88

VI.

I.

1. Parasimpatikus.

2. Opda razina aktivacije organizma ovisi o tome koliko su aktivne stanice u retikularnoj formaciji. U

zamračenoj i tihoj prostoriji naš organizam prima mnogo manje podražaja te su stoga i stanice

u retikularnoj formaciji manje aktivne i

to nam pomaže da lakše zaspimo.

3. Asocijativni dio u čeonom režnju.

4. Moždano deblo.

3. cjelina – OSJETI I PERCEPCIJA

Str. 91 – Nakon grafičke oznake geštaltizam, a prije grafičke oznake znaci dubine ubaciti pojam

Stroop test. (Napomena - Grafička oznaka/bullitt treba biti jednake veličine kao one od geštaltizma

jer je ovo poseban pojam)

Str. 92 – Mapa ima dosta grešaka:

Pojave vezane uz osjete – piše osjetna prezistencija, a trebalo bi osjetna perzistencija.

Osjetni sustavi – piše ekterocepteri , a trebalo bi eksterocepteri. Zatim proprocepteri, umjesto

propriocepteri

Piše podjela prema vrsti položaja, a trebalo bi prema vrsti podražaja.

Piše podjela prema adaptaciji na položaj, a trebalo bi prema adaptaciji na podražaj.

Kod 3. dijela svakog sustava dvaput je navedeno osjetilo. Umjesto jednog treba pisati Senzorni dio

mozga.

Str. 95 - tablica Proces nastanka osjeta – Tablica treba izgledati ovako: (paziti da se

Podražaj Živčani impuls fizikalna /kemijska energija osjetila receptori senzorni živac senzorni dio kore mozga osjet

(pretvaraju energiju u živčani impuls)

Str. 95 . Ubaciti slijededi tekst točno iznad naslova 3.1.2. Osjetni sustavi i paziti da bude razmak

između ovog teksta i zadnjeg pasusa prethodnog teksta.

„Podražaji zadani istodobno mogu djelovati na promjenu u njihovu opažanju. Primjerice ten nam

izgleda tamniji kad smo u bijelom, nego u tamnim bojama ili nam recimo čovjek prosječne visine u

društvu košarkaša može izgledati nizak. Ovu pojavu u opažanju nazivamo kontrastom.“

Str. 98 – Ispod slike – Receptorske stanice – podebljati –

Štapidi – podebljati

Str.99 – podnaslov „Čunjidi“ – podebljati

podnaslov „Boje“ – podebljati

Str. 99

Tablica – Prikaz nastanka osjeta vida - Tekst unutar zagrade (zatiljni režanj/djelomično sljepoočni

režanj) MORA biti ispod ovih pojmova centar za vid i osjet

Proces nastanka osjeta vida

Zjenica leda mrežnica optički živac centar za vid osjet (zatiljni režanj/djelomično sljepoočni režanj)

Str. 104 – Tablica – u stupcu ŽIVAC – izbaciti tekst koji se tiče kožnih osjeta.

U stupcu kvalitet – kod kožnih osjeta izbaciti napisani tekst i staviti toplo, hladno, dodir, bol.

Str. 104 – Mapa – piše funkcije precepcije, a treba pisati funkcije percepcije, te piše percetivne varke,

umjesto perceptivne varke.

U istoj mapi kod perceptivne organizacije – piše načela perceptivnog gledanja, a trebalo bi načela

perceptivnog grupiranja.

Str. 104 – tablica 3.1.2.4. Osjetni sustavi

Ispod naziva pojedinih stupaca ubaciti ovaj podebljani tekst kao objašnjenje.

OSJET OSJETNI ORGAN RECEPTOR PODRAŽAJ ŽIVAC KVALITET

Prima podražaj Pretvara podražaj u živčani impuls

Fizikalna ili kemijska energija koja djeluje na osjetne organe

Provodi živčani impuls do kore velikog mozga

Str. 105 – Između pasusa 3.2.1 Značajke percepcije i 3.2.2. Funkcije percepcije ubaciti slijededi tekst:

STROOP TEST

Stroop test nam pomaže dokazati da je percepcija automatski proces. Kad vidimo boju prepoznajemo je istog trenutka. isto tako kad vidimo riječ, odmah razumijemo njezino značenje. No, ako trebamo zanemariti značenje riječi ili boje to de usporiti našu percepciju. Npr. kada je naziv boje (npr. plava, crvena, zelena…) otisnut u nekoj drugoj boji (npr. plavo, crveno, zeleno), za imenovanje te boje nam treba više vremena i skloniji smo greškama nego kada naziv boje odgovara boji kojom je riječ obojana (npr. plavo, crveno, zeleno). To se događa zato što se značenje riječi percipira automatski i smeta nam identificirati boju.

Str. 106 – ubaciti slijededi tekst nakon pasusa o perceptivnoj konstantnosti,a ISPRED naslova 3.3.3.2.

Lokalizacija predmeta:

Prepoznavanje predmeta ovisi o još nekim faktorima. Jedan od njih je kontekst u kojem se nalazi

predmet koji trebamo prepoznati. Uloga konteksta je posebno važna kad se radi o strukturama koje

nemaju samo jedno značenje, poput primjera na slici. Središnji znak možemo pročitati kao broj 13 ili

slovo B, ovisno o kontekstu u kojem ga promatramo.

Očekivanje također olakšava prepoznavanje, npr. prijateljicu demo lakše prepoznati u gužvi, ako

očekujemo njezin dolazak, no ponekad ga može i otežati, npr. ako očekujemo prijateljicu duge,

smeđe kose, trebat de nam više vremena da je prepoznamo ako se pojavi s kratkom, plavom

frizurom.

Znatnu ulogu u prepoznavanju ima i selektivna usmjerenost na podražaj. Odabiranjem podražaja

jednom podražaju dajemo vede značenje, a ostale manje ili više zanemarimo. Takvo usmjeravanje na

ograničeni broj podražaja naziva se selektivna pažnja.

Selektivna pažnja je proces kojim svjesno percipiramo samo mali dio mnoštva podražaja koji u

određenom trenutku djeluju na naše osjetne organe, a ostatak uglavnom zanemarujemo.

Na vidne podražaje se usmjeravamo tako da oči usmjerimo prema podražaju (npr. nagli pokret na

periferiji vašeg vidnog polja refleksnim de putem usmjeriti vašu pažnju na taj pokret.). Kod sluha je

teže „isključiti“ zvukove bududi da su oni uvijek prisutni. Ipak, tu se javlja tzv. koktel fenomen koji

pokazuje da namjerno usmjeravanje na neki zvučni izvor (npr. nečiji govor u bučnom društvu)

omoguduje da se ne primjeduju i uglavnom ne pamte drugi zvukovi.“

str. 107 – Dio 3.2.3.2 Razlikovanje figure (lika) i pozadine – tekst pod točkom 2 treba biti slijededi

tekst:

„služi nam da bismo mogli razlikovati objekt koji percipiramo (figuru ili lik) od podražaja koji taj objekt okružuju (pozadine); npr. lakše demo zamijetiti pticu nasuprot nebu nego, recimo, pticu u grmlju.“

Str. 123 – ODGOVORI NA PITANJA - slijedede odgovore treba izmijeniti da budu ovakvi: I. 8. Točno 22. Netočno II. Ovo su točni odgovori na pitanja:

1. A 2. A 3. B 4. B 5. C 6. A 7. D 8. D 9. C 10. C 11. B 12. A 13. B 14. A 15. C 16. B 17. B 18. E 19. D 20. B 21. D 22. E 23. D 24. C 25. A 26. B 27. B 28. E 29. D 30. D 31. E 32. C 33. D 34. A 35. E 36. A 37. A 38. A 39. B 40. B

Str. 124 -

3. c – Umjesto načelo simetrije treba pisati - Načelo dobrog pravca

4.d – Umjesto autokinetički efekt treba pisati - Autokinetički fenomen ili autokinetički pokret

Str. 128 – kod VI. – I. – odgovori su numerirani od 46 do 49, umjesto od 1. do 4.

4. cjelina - EMOCIJE I MOTIVACIJA

Str. 132 Tablica treba ovako izgledati (obratiti pozornost na položaj pojmova situacija ili događaj i položaj strelica!). Prepuštam grafičarima estetiku – bitno je da paze na njezinu formu!!!

Str. 133 – Podebljati slijedede riječi koje se nalaze u prvom pasusu (4.1.1. Vrste emocija) : „Svaka emocija ima svoj hedonistički ton te može biti…“ „Emocije mogu biti pozitivne (drago nam je doživljavati ih) i negativne (ne volimo ih doživljavati).“ Podebljati slijededu rečenicu koja se nalaze u tredem pasusu (4.1.1.2. Složene emocije) "Složene emocije sastoje se od više osnovnih emocija.“

str. 134 – Podebljati slijededu rečenicu koja se nalaze u tredem pasusu (4.1.2.1. Kognitivna interpretacija (procjena)): „Naše emocije ovise i kognitivnoj interpretaciji.“ Str. 135 – Podebljati slijededu rečenicu koja je prva na stranici. „Emocije ne moraju biti izazvane neposrednim događajem.“

Str. 136 – Pasus 4.1.2.3.

Piše stav i pokreti tijela, a trebalo bi stavom i pokretima tijela

Str. 137 - Podebljati slijededu rečenicu: „Tijekom ranog razvoja učimo pravila za izražavanje

emocija.“

str. 140 - Mapa – piše kongnitivni mjesto kognitivni

str. 141 – Ispod naslova 4.2.2. Suočavanje sa stresom dodati slijededi tekst:

„Razlikujemo tri osnovna oblik suočavanja sa stresom.

1. Prihvadanje situacije kakva jest – procijenimo da stresnu situaciju ne možemo izmijeniti, pa je prihvadamo kakva jest, trudedi se da je vidimo u što boljem svjetlu

2. Kontroliranje, tj. djelovanje na izvor stresa ili na stresne doživljaje – nastojimo nešto promijeniti. Pri tom suočavanje sa stresom može biti dvojako:

a) Usmjereno na problem…“

Ostatak teksta na toj stranici je istovjetan onom koji ved piše!

Str. 143 - Podebljati u prvoj rečenici riječ motivacija, a u drugoj rečenici riječ motiv i napraviti razmak između tih dviju rečenica. Str. 144 Tekst koji se nalazi pod tredom točkom treba razmaknuti od onog pod prethodne dvije točke i podebljati slijedede riječi: intenzitet motiva; stupnjem deprivacije neke potrebe i trajanjem te deprivacije; situacijskim faktorima. Str. 145 – Razdvojiti s jednim retkom zadnje dvije rečenice u pasusu 4.3.1. Biološki motivi. Str. 147 – Podebljati naziv slike 4.3.4. Motivacijski ciklus. Str. 148 – Piše rečenica „Ponašamo se u smjeru zadovoljenja te potrebe i jedemo sendvič i ravnoteža je uspostavljena.“ – no trebalo bi pisati ovako: „Ponašamo se u smjeru zadovoljenja te potrebe pa pojedemo sendvič i ravnoteža je opet uspostavljena.“ Str. 149 – Piše rečenica „Sukob motiva je uvijek unutar pojedinca.“ - a trebalo bi pisati ovako: „Sukob motiva se odvija uvijek unutar pojedinca.“

Str. 150 – Piše „4. Sukob višestrukog istodobnog privlačenja i odbijanja“ - a trebalo bi pisati:

„4. Sukob višestrukog istovremenog privlačenja i odbijanja“

Na mapi 4.3.7. „Frustracija“ bi trebalo zamijeniti mjesta pojmovima „Reakcije“ i „Stres“ da bi mapa

imala smisla.

Str. 151 - Mapa – obrambeni mehanizmi – piše supstancija umjesto supstitucija, a kod

racionalizacije piše opravdanje, a treba opravdavanje.

Str. 154 - Pitanje 2. - treba pisati: „Emocije su najčešde potaknute nekim događajem ili situacijom

u kojoj se nalazimo“

Pitanje 6. – treba pisati: „Ako se neko vrijeme bez razloga smijemo donekle demo osjetiti radost.“

Str. 157 – Pitanje 16 – treba pisati: „O čemu ovisi intenzitet nekog motiva?“

Str. 160 - Pitanje 34 – treba pisati: „Koja je potreba prema Maslowu na vrhu njegove hijerarhije?“

Str. 168 – Odgovori na pitanja:

I.

Pitanje 25 – mora pisati Netočno

III.

m. mora pisati Regresija

IV. Ovako mora biti odgovor na pitanje:

4. Znači da nam je drago doživljavati ju.

5. Znači da nam nije drago doživljavati ju.

5. cjelina – UČENJE I PAMĆENJE

Str. 180 – Kod ključnih pojmova, pokraj pojma Učenje uvidom dopisati – Köhler.

Str. 182 – Mapa – piše simbolička, a trebalo bi simboličko.

Str.183 – Shematski prikaz – riječ Hranitelj je do pola napisana velikim slovima, a pola malim?!

Str. 189 – U pasusu „Učenje uvidom“ zadnja rečenica koja se nalazi unutar zagrade (npr. Kohlerov eksperiment s čimpanzom koja je banane koje su bile visoko, dohvatila slažudi kutije jednu na drugu) bi trebala izgledati ovako: „npr. Kohlerov eksperiment s čimpanzom koja je banane obješene visoko, dohvatila slažudi kutije jednu na drugu.“

Str. 189 – Mapa - Za središnji pojam je navedeno Kognitivno učenje, a trebalo bi pisati Učenje po modelu Str. 190 – Mapa – postepeno gubljenje traga pamčenja – treba ispraviti Č u D kod pamdenja.

Str. 191 – Zadnji pasus prije mape – podebljati slijedede riječi: sposobnost, proces, tri faze pamdenja,

kontrolni procesi.

Str. 193 – Pasus 5.2.1.3.1. Vrste dugoročnog pamdenja - Povedati za jednu jedinicu i podebljati

rečenicu: „Podjela s obzirom na gradivo: “

Str. 194 - Povedati za jednu jedinicu i podebljati rečenicu: „Podjela s obzirom na namjeru: “

Str. 199 – pasus 5.4. Kako uspješno učiti i bolje pamtiti – Sve numerirane natuknice su napisane

malim slovom ?! Zar ne bi trebalo idi veliko slovo?

Str. 206 – Zadatak III. – kod pitanja 6.d – nije stavljena crta za odgovore.

Str. 207 – Pitanje 27. Treba pisati – Navedi jedan dokaz za postojanje senzornog pamdenja.

STR. 212 – ODGOVORI NA PITANJA

Ovo su ispravni odgovori.

1. Netočno

2. Točno

3. Netočno

4. Točno

5. Točno

6. Netočno

7. Točno

8. Netočno

9. Točno

10. Netočno

11. Točno

12. Netočno

13. Točno

14. Točno

15. Netočno

16. Točno

17. Točno

18. Točno

19. Netočno

20. Netočno

21. Točno

22. Netočno

23. Točno

24. Točno

25. Netočno

Str. 210 – Tekst priče III. – piše „… govorila je njegova majka Marija.“, a trebalo bi pisati „… govorila je njegova majka.“ Str. 214 – Ispravan odgovor na pitanje 16. Modeliranje

Str. 215 – V. – 2. Izbrisati tekst i ostaviti samo ovu shemu, ali da bude točno ovakva: (paziti da

strelice ne pobjegnu

Prije uvjetovanja Neuvjetovani podražaj (stres) Neuvjetovana reakcija (nesanica) Za vrijeme uvjetovanja Neuvjetovani podražaj (stres)

+ Neuvjetovana reakcija (nesanica) Neutralni podražaj (krevet) Nakon uvjetovanja Uvjetovani podražaj (krevet) Uvjetovana reakcija (nesanica

3. Paziti da shema bude ovakva:

Prije uvjetovanja Neuvjetovani podražaj (vikanje) Neuvjetovana reakcija (brže kucanje srca) Za vrijeme uvjetovanja Neuvjetovani podražaj (vikanje)

+ Neuvjetovana reakcija (brže kucanje srca)

Neutralni podražaj (profesor)

Nakon uvjetovanja Uvjetovani podražaj (profesor) Uvjetovana reakcija (brže kucanje srca)

Str. 216 – razmak između 7. I 8. pitanja Str. 218 – kod 13. pitanja – pojam retroaktivna interferencija ne treba biti podebljan!

Str. 218 – kod 15. pitanja – pojam metoda uštede ne treba biti podebljan! Str. 219 – VI. – III. – 1. Treba pisati – „Učenje po modelu – modeliranje.“

6. cjelina – INTELIGENCIJA I KREATIVNOST

Str. 224 – tablica MD>KD… pojmove poravnati prema lijevo tako da MD budu jedni ispod drugih

Str. 225 – Trenutnu sliku izbrisati i na to mjesto staviti sliku sa str. 228. I podebljati naziv slike.

Str. 228. – Staviti ovu sliku!!! I podebljati naziv Slika 6.3. Krivulja rasta fluidne i kristalizirane

inteligencije.

Str. 232 – Mapu treba pomaknuti prema vrhu stranice tako da ispod nje počinje tekst. „ Testova

inteligencije postoji jako mnogo…“ Tu prvu rečenicu treba zamijeniti ovom: „Testova inteligencije

postoji mnogo.“

Str. 232 - Rečenice: 1. Podjela testova s obzirom na primjenu i 2. Podjela testova s obzirom na

vrstu zadataka (str. 233) treba podebljati.

Str. 241. Pitanje 33 –treba pisati:

d. primjenjuju se kad ispitujemo inteligenciju manjeg broja ljudi ili kad nismo ograničeni vremenom e. sastoje se od neverbalnih zadataka koje ispitanik mora riješiti tako što de nešto učiniti

Str. 242 – III. Pitanje 8. – došlo je do manje inverzije - treba pisati „Kolika je korelacija između genetskog naslijeđa i inteligencije kod jednojajčanih blizanaca odraslih odvojeno?“ Str. 247 – Poremetili su se neki odgovori na pitanja od 23. pitanja – ovo je ispravan redoslijed

23. Mogudi odgovori : Njegovu kreativnost. Njegovo divergentno mišljenje. 24. Konvergentno. 25. Mišljenje kod kojeg postoje različita rješenja jednog problema. 26. Psihološki mjerni instrumenti. 27. Pouzdanost. 28. Valjanost. 29. Standardizacija. 30. Objektivnost. 31. Osjetljivost.

32. Individualni i grupni. 33. Ispituju što je netko sposoban riješiti. 34. Kad ispitujemo inteligenciju manjeg broja ljudi ili kad nismo ograničeni vremenom. 35. Ispitanici upisuju svoje odgovore na papir tj. list za odgovore. 36. Kad želimo testirati vedi broj ljudi u kradem vremenu. 37. Nisu odrastali u poticajnoj okolini koja je potrebna za bolji razvoj inteligencije. 38. Ljudi prosječne inteligencije. 39. 7 godina. 40. Za manju djecu, osoba s poteškodama u intelektualnom funkcioniranju. 41. Individualnih testova inteligencije. 42. Testovi brzine. 43. Testovi snage. 44. Ženski spol. 45. O snazi misaonih procesa osobe.

7. cjelina – LIČNOST I PSIHIČKI POREMEĆAJI

Str. 231. – Mapa - piše metrijske karakteristike teksta, a trebalo bi metrijske karakteristike testa.

Str. 256 – Mapa - piše Petofaktorsaki modela Caste i McCrae, a trebalo bi pisati Petofaktorski model

Coste i McCrae. Ovo se ponavlja na str. 260 na prvoj mapi.

Str. 261 – Podebljati naziv slike 7.2.1. Prikaz Freu dove teorije o strukturi ličnosti

Str. 272 – Prije naslova 7.3.4. staviti ove dvije slike s

popratnim tekstom.

Slika 7.3.3.1. Rorscharchov test mrlja Slika 7.3.3.2. Test tematske apercepcije

Rorscharchov test mrlja staviti nakon teksta „Rorscharchov test mrlja se sastoji od 10 slika koje sliče na

mrlje. Od ispitanika se traži da kažu što vide.“

„ Test tematske apercepcije se sastoji od 20 fotografija koje prikazuju nejasne situacije. Od ispitanika

se traži da opišu što vide na fotografiji, kako je do te situacije došlo te što misle da de se dogoditi u

bududnosti.“

Str. 282 – Pitanje 19. Pod d. treba pisati „d. nam je urođen“

Str. 292 – V. Pitanje 1. – treba pisati „Sažeto objasnite projektivne testove i tehnike. Navedite jedan

njihov nedostatak.“

Str.294 – IV. Zamijeniti postojedi tekst s ovim:

„Saša je odrastao u tradicionalnoj, patrijarhalnoj sredini i cijeli život je slušao očekivanja svojih roditelja o tome kako treba oženiti se, završiti fakultet, zaposliti se i nastaviti obiteljski posao. Kad je u pubertetu osjetio privlačnost prema muškarcima, nije se s time mogao nositi te je potisnuo takve misli. Naposljetku se oženio i zasnovao obitelj. No, na svaki spomen homoseksualnosti Saša reagira burno i iskazuje svoje gnušanje. Tvrdi kako bi se odrekao vlastitog sina da mu kaže da je homoseksualac.“

Str. 297 - Pitanje 17. – treba pisati – „Oko 2. godine“

Pitanje 37. – treba pisati – „Osoba s visokom procjenom samoefikasnosti de biti spremniji uložiti

više napora i nede lako odustati od neke aktivnosti.“

Str. 305 – II. Pitanje 1. – treba pisati – „Teorija socijalnog učenja.“

IV . Pitanje 3. – treba pisati – „na svaki spomen homoseksualnosti Saša reagira burno i iskazuje svoje gnušanje.“

8. cjelina – RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

str. 310 – Mapa – piše Adolescenska psihologija, a trebalo bi pisati adolescentna psihologija.

str. 312 – Mapa – svugdje piše djetinstvo, a trebalo bi djetinjstvo. Na istoj mapi piše rana mladost, a

trebalo bi rana odraslost.

Str. 316 – Mapa – izbaciti kudicu „Usvaja se stalnost objekata“ koja ide nakon kudice „Igra“.

Str. 318 – U stupcu „Naziv razdoblja“ je naslov „Predoperacionalno razdoblje“ pobjegao u drugi red,

a trebao bi biti u retku s numeracijom.

u zadnjem retku je podebljan tekst „mogudnost apstraktnog razmišljanja“, a nema zato potrebe.

Str. 321 – Mapa - piše Razumjevanje, umjesto razumijevanje.

Str. 326 – Mapa – treba pisati opadanje perceptivnih sposobnosti i pamdenja.

str. 331 – Pitanje 6. Treba pisati- Prema Piagetu dijete u dobi od 2. do 7. godine života nalazi se

u:

str. 333 – Pitanje 19. Treba pisati - U kojoj dobi traje razdoblje adolescencije?

Str. 335 – Pitanje 28.- treba pisati:

Kolika je težina mozga oko 2. godine?

a. jednaka odrasloj b. ½ težine mozga odraslog c. ¾ težine mozga odraslog d. ¼ težine mozga odraslog e. ⅓težine mozga odraslog

Brojevi obojani u crveno su u tekstu zamijenjeni kvadratima, pa bi valjalo pripaziti da tako ne ostane

pri tiskanju

Str. 336 – 12. Pitanje – treba pisati - „Kako nazivamo disciplinu razvojne psihologije koja proučava

razvoj pojedinca od dvadesete do četrdesete godine?“

Str. 337 – izbaciti pitanje 21. Kolika je težina mozga djeteta pri rođenju?

Izbaciti sva pitanja od 28. do 35.-og (uključujudi 28.i 35)

Str. 338 – izbaciti pitanje 51. – Što je vježbanje socijalnog ponašanja?

Str. 343. – Ovo su odgovori na pitanja koje treba ubaciti umjesto postojedih (prepravljeni su s

obzirom na pitanja koja treba izbaciti!)

1. Maturacija 2. Longitudinalna i transverzalna 3. Longitudinalna metoda 4. Transverzalna ili kros-sekcijska metoda 5. Iste pojedince tijekom različitih razvojnih razdoblja 6. kohorta 7. Nedostatak – dugotrajnost. Prednost – pouzdanost 8. Nedostatak – zaključci mogu biti pogrešni zbog utjecaja kohorte; Prednost – brzina 9. Kombiniranjem longitudinalnog i transverzalnog istraživanja 10. Dječja psihologija 11. Od 12. do 20. godine 12. Psihologija odrasle dobi 13. Psihologija starosti 14. 14.zigota (od začeda do drugog tjedna), embrio (od drugog do osmog tjedna), fetus (od

osmog tjedna do rođenja. 15. Spajanje muške i ženske jajne stanice 16. Od rođenja do druge godine 17. Od dvadesete godine 18. Prilagodbu na okolinu 19. Refleks sisanja, okretanja glave, gutanja 20. Dvostruko od rođenja (cca. 6 kg) 21. Oko 50 cm i 3 500 grama 22. Najviše vole slatko, a odbija ih kiselo i gorko 23. Osjetno podražavanje potiče stvaranje veza, sinapsi, između pojedinih živčanih stanica;

potiče se razvoj mozga, inteligencije. 24. O maturacijskim procesima – o razvoju mišidnog i živčanog sustava 25. Oko prve godine 26. Egocentričnost mišljenja 27. Konzervacija 28. Zbog čistog užitka 29. U predoperacionalnom razdoblju

30. Animizam 31. Egocentrizam 32. Igre vježbanja ili ovladavanja 33. Temperament 34. Vrlo rano – čak četiri dana po rođenju 35. Laka djeca 36. Stanice u mozgu nisu dobro povezane pa nam dugoročno pamdenje nije dobro razvijeno. 37. Oko trede ili četvrte godine 38. Na discipliniranje, upravljanje i ohrabrivanje koje roditelji pružaju svojoj djeci. 39. Na ljubav, podršku, ohrabrenje koje roditelji pružaju svojoj djeci. 40. Privrženost 41. Teška djeca 42. Mladenački idealizam 43. Razdoblje tjelesnog (spolnog) razvoja koje označava kraj djetinjstva i ulazak u adolescenciju.

Najvažnija značajka je razvoj primarnih i sekundarnih spolnih karakteristika. 44. Primarne spolne karakteristike 45. Između trinaeste i šesnaeste godine. 46. Rastom grudiju, bokova, dlakavošdu. 47. Najviše izrastu ekstremiteti (ruke i noge) 48. Rastom brade, produbljivanjem glasa 49. Društva bliskih prijatelja i subkulturne skupine 50. Sekundarne spolne karakteristike 51. Između jedanaeste i sedamnaeste godine. 52. Osjedaja neranjivosti i posebnosti 53. Fenomen izmišljene publike 54. Zbog vedeg životnog iskustva 55. Zbog suočavanja s prvim znakovima starenja 56. Sindrom praznog gnijezda 57. Kriza srednjih godina 58. Starost 59. Stariji imaju više informacija u dugoročnom pamdenju koje im služe kao znakovi za

dosjedanje. 60. Lošije.

61. Primarno starenje

62. Primarnog starenja 63. Sekundarno starenje 64. Mudrost 65. Primarnog starenja.

Str. 343 – Neki odgovori na pitanja počinju s velikim slovom, a neki s malim.

9. cjelina - SOCIJALNA PSIHOLOGIJA

str. 358 – Mapa – piše socijalna interferacija, a trebalo bi pisati socijalna interferencija.

str. 361 – Podebljati rečenicu – „Ljudi se konformiraju iz dva razloga:“

str. 366 - Podebljati rečenice – „Konformizam se povedava:“ i „Manjina de biti utjecajna:“

Str. 365 – Mapa – piše ponašanja, a trebalo bi ponašajna. Također piše kognitivna distanca, a trebalo

bi kognitivna disonanca.

str. 368 – Podebljana je rečenica u zagradi – „da, definitivno je zatvorena“, a ne bi trebala biti.

Str. 369 – Mapa – piše frustarcija, umjesto frustracija.

str. 376 – Pitanje 8. piše „Socijalna psihologija proučava utjecaj:“, a trebalo bi „Socijalna psihologija,

između ostalog, proučava utjecaj:“

str. 380 – Pitanje 31. pod c. piše – „kada procijenimo da postoji naša osobna odgovornost da

pomognemo“, a treba pisati – „c. kada je riječ o osobi od koje nemamo koristi.“

str.384 – pitanje 47. piše – „Kako nazivamo osjedaje koje gajimo prema nekom objektu stava, a

komponenta je stava?“ zamijeniti s ovim: „Kako nazivamo komponentu stava koja se odnosi na

osjedaje koje gajimo prema nekom objektu stava?“

str. 389 – Odgovori na pitanja su pogrešni! Ovo su ispravni odgovori

1. Točno

2. Netočno

3. Netočno

4. Netočno

5. Netočno

6. Netočno

7. Netočno

8. Točno

9. Netočno

10. Netočno

11. Netočno

12. Točno

13. Točno

14. Netočno

15. Točno

16. Netočno

17. Točno

18. Netočno

19. Točno

20. Točno

21. Točno

22. Netočno

23. Točno

24. Netočno

25. Točno

str. 394 – Pitanje 6. Neke rečenice unutar zagrade su podebljane, a ne trebaju biti.

str. 396 – Izbrisati postojedi odgovor na pitanje 2. i dodati ovaj – „Formalnoj grupi jer je riječ o

organiziranoj navijačkoj skupini koja ima unaprijed određene ciljeve.“

str. 405 – Zadaci produženih odgovora – Pitanje („Objasni razliku između osjeta i percepcije.“) je

pobjeglo u gornji red i nije numerirano rednim brojem 51. pa su sva pitanja iza toga pogrešno

numerirana.

str. 407 –Piše da je odgovor na pitanje 2.C, a treba pisati 2. E