psihologija predavanja

Šta je psihologija?

- U svakodnevnom životu i posredstvom medija postoji opšti princip izjednačavanja sa psihijatrijom/psihoanalizom

- Psihologija se izjednačava sa tumačenjem i razumijevanjem parapsiholoških fenomena

- Definisanje psihologije kao nauke koja proučava “duševni život”

- Većina ljudi ima dojam da sama sebe dobro oznaje pa samim tim i da dobro poznaju druge ljude

- Danas se psihologija najčešće definiše kao:

...nauka o doživljajima i ponašanju, koje je odraz tih doživljaja

Temeljna pitanja

Kako se odvija čovjekov razvoj?

Da li je razvoj kontinuiran ili diskontinuiran?

Postoji li jedan ili mnogo puteva razvoja?

Je li važnija čovjekova priroda ili odgoj?

Kako se počeo pročavati čovjekov razvoj?

Prva saznanja tek početkom 19.vijeka

Praksa odgoja djece (Macoby,1990) bila pod utjecajem 3 važna faktora:

1. Utjecaji puritanaca

2. Visok stepen mortaliteta djece

3. Neznanje i neinformisanost

Kako se počeo pročavati čovjekov razvoj?

Naučni pristup proučavanja čovjeka i doživljajne sfere započeo sa Darwinom (Porijeklo vrste)

Prve komparacije čovjeka i životinja – Biheviorizam

Proučavanje razvoja kroz komparativni pristup

Ponašanje – proizvod potkrepljenja i kazne te učenja u ranim fazama života

Značajan doprinos filozofije – John Locke i Jean J. Rousso

Kontinuiran ili diskontinuiran razvoj?

Kontinuiran razvoj – postupno povećanje vještina koje su prisutne od samog početka

Diskontinuiran razvoj – razvoj kao proces koji se odvija kroz stadije ili etape

Stadij ili etapa – kvantitativna promjena u mišljenju, osjećajima i ponašanju u određenim životnim fazama

Postoji li jedan ili više puteva razvoja?

Proučavanje konteksta koji oblikuje razvoj

Kontekst – jedinstvena kombinacija ličnih ili okolinskih uslova, koji mogu rezultirati različitim putevima promjene

Lične karakteristike – naslijeđe i biološka struktura

Okolinski faktori – neposredna okolina, resursi zajednice, društvene vrijednosti, historijsko nasijeđe,

Uticaj kulture – veliki utjecaj kulture na razlike u razvoju

Naslijeđe ili okolina?

Nativizam – nasljedni i konstitucionalni faktori presudni za razvoj

Empirizam – razvoj isključivi rezultat djelovanja okolinskih utjecaja

Dokazi: studije na monozigotnim blizancima


Teorija konvergencije – nasljeđuju se dispozicije na koje djeluje efikasna okolina, te samoaktivnost

Dispozicije – genetsko naslijeđe od roditelja kojem je potrebna stimulacija okoline da bi se pretvorile u sposobnosti

Efikasna okolina – segment okoline koji djeluje na razvoj određene sposobnosti

Kritični period – period u kojem je nužno djelovanje efikasne okoline


Aktivnost – uprkos dispoziciji i ef.okolini, aktivnost najvažniji faktor za razvoj sposobnosti

Bez vlastite ativnosti nema razvoja sposobnosti

Uloga naslijeđa i okoline nije ekvivalentna ali jeste ekvinecesna (jednako potrebna)

Visoke disp. +niska akt.= slabo razvijena sposobnost

Slabe disp. +visoka akt.= značajan razvoj sposobnosti


Teorija konvergencije (Stern)


Jednostavne sposobnosti – veći utjecaj naslijeđa od okoline

Sožene sposobnosti – inegracija više jednostavnijih sposobnsti – značajniji utjecaj okoline (govor)

Inteligencija – nasljedni faktori više doprinose, iako je i utjecaj okoline veoma važan (70:30)

Istraživačke metode u psihologiji

Introspekcija – introspicio - gledati unutra

Metoda koja služi ispitivanju unutarnjih sadržaja pojedinca

Sa introspekcijom je začeta psihologija kao nauka

W. Wundt (utemeljitelj psihologije) koristio introspekciju kao osnovnu metodu za utvrđivanje apsolutnog i difrencijalnog limena

Prednost: neizostavan metod za ispitivanje određenih psihičkih procesa

Ograničenja: nemogućnost generalizacije, sistematske komparacije, veoma oganičena kod nekih populacijskih skupina (npr.djeca)


Opažanje

Opažanje u prirodnim uslovima

Sistematsko opažanje

Edukacija opažača

Standardizacija opažanja jedino moguća uz korelativni odnos opažača

Utjecaj socijalnih faktora : samopredstavljanje


Korelacijska istraživanja – daju informacije o povezanosti između dvije pojave

Koeficijent korelacije – statistički pokazatelj povezanosti koji iznosi minimalno 0 a maksimalno 1

Pozitivna korelacija – porastu vrijednosti unutar jedne mjerene pojave odgovara porast vrijednosti unutar druge mjerene pojave

Negativna korelacija – porastu vrijednosti jedne mjerene pojave odgovara pad vrijednosti druge mjerene pojave


Prednosti: daje važne informacije o odnosu mjerenih pojava (npr.anketna istraživanja)

Nedostaci: nema informacije o uzrocima i posljedicama

Povezanost izražena relativno visokim koeficijentom korelacije može biti rezultat:

1. A utiče na B

2. B utiče na A

3. C utiče na A i B i stvara iluzornu povezanost


Eksperiment – standardizovani postupak unutar kojeg se u strogo kontrolisanim uslovima uvodi nezavisna varijabla kako bi se mjerio njen utjecaj na zavisnu varijablu

Nezavisna varijabla – pojava za koju istraživač vjeruje ili pretpostavlja da ima utjecaj na zavisnu varijablu

Zavisna varijabla – ona pojava za koju se očekuje prmjena pod utjecajem djelovanja nezavisne varijable

Interna valjanost – stepen sigurnosti da ništa osim nezavisne varijable nije utjecalo na zavisnu varijablu

Eksterna valjanost – stepen u kojem se rezultati eksperimenta mogu generalizirati na stvarni život


Eksperiment u prirodnim uslovima – veći stepen realizma, ali manji stepen kontrole intervenirajućih varijabli

U istraživačkom postupku prvo se teži zadovoljavanju interne, pa potom eksterne valjanosti


Studija slučaja – prikupljanje biografskih podataka

Često se koristi u kliničkoj praksi, ali i u kriminološkim i drugim obradama

Longitudinlne studije – praćenje istih pojedinaca duži vremenski period

Važan izvor podataka u dobijanju odgovora na pitanje šta se sa određenim karakteristikama ljudi događa u funkciji vremena

Nedostaci: dugo traju, osipanje uzorka, selektivni uzorak, prstrasno zaključivanje, efekti vježbe i učenja


Transverzalne studije – za mjerenu karakteristiku formiraju se uzorci određenih kohorti

Kohorta – skupina ili uzorak ispitanika određenih dobnih karakteristika

Prednosti: nema osipanja uzorka, rezulati se dobiju odmah, nema efekata vježbe i učenja

Nedostaci: efekti kohorte i generalizacije o promjenama mjerene karakteristike u funkciji dobi na različitim ispitanicima


Studije presjeka (longitudinalno-sekvencijalne) kombinacija longitudinalnih i transverzalnih studija

Danas se smatraju dobrim kompromisom između nedostataka longitudinalnih i transverzalnih studija

Moguće pratiti efekte kohorte – ljude različitih generacija u istoj dobi

Mogu se međusobno uporediti nalazi longitudnalnih i transverzalnih studija –ako su rezultati slični, možemo biti prilično sigurni u tačnost rezultata istraživanja


Etički principi u psihološkim istraživanjima:

Zaštita od štetnih utjecaja

Pravo na dobrovoljni pristanak

Privatnost

Poznavanje rezultata

Postupci koji imaju povoljan učinak

Problem sa psihološkim i životnim realizmom

Obmana u istraživanjima

Pravo na razuvjeravanje

Paradigme u psihologiji

Paradigma - – skup temeljnih pretpostavki koje zajedno definišu način na koji treba osmisliti, istraživati, prikupljati i interpretirati podatke

Psihoanaliza – S. Freud – psihoseksualna teorija čovjekova razvoja

Biheviorizam – J. Locke, Watson – psihologija empirizma

Psihosocijalna teorija - Erikson

Paradigme u psihologiji

Humanistički pravac - Rogers

Teorija privrženosti – Bowlby

Kognitivne teorije – J. Piaget

Motivacijske teorije – Maslow, Murray

Freudova psihoanalitička teorija

Čovjek – nesvjesno biće, determiniran nagonima

Introspekcija – jedini način spoznavanja čovjeka

Pokretačka snaga – nagoni, instikti, emocije i porivi

Ozbiljni prigovori – nemogućnost znanstvene verifikacije

Doprinosi – prvo nebiološko, psihološko, ne-psihijatrijsko shvaćanje čovjeka

Najvažniji doprinos – rana iskustva


Teorija ličnosti

Teorija o nesvjesnom – 1/3 svjesnog naspram 2/3 nesvjesnog

Obilježja nesvjesnog:

1. Ideje, misli i sjećanja koja su potisnuta

2. Nesvjesno znanje – informacije koje imamo ali nikada nisu bile dijelom procesa učenja

3. Iskustva koja imamo, ali ih ne možemo verbalizirati (majka, otac)


Situacije u kojima se manifestuje nesvjesno

1. Šale, pogreške, propusti

2. Podaci o tome šta pojeinac ne voli kod drugih ljudi

3. Podaci o životu – navike, preferencije isl.

4. Otpor – u razgovoru ili u vidu nerazumijevanja

5. Slobodne asocijacije

6. Snovi

7. Umjetnička djela i stvaralaštvo

8. Neurotični simptomi


Druge razine svijesti

1. Svijest – svjesna znanja, misli i osjećaji

2. Predsvijest – informacije kojih nismo svjesni u svakom trenutku, ali ih možemo prizvati

3. Nesvjesno


Struktura ličnosti

Id – sjedište impulsa i svega animanog u čovjeku

Ego – svjesni dio ličnosti, upravljač racionalnim procesima

Superego – savjest, moralna domena, nastaje internalizacijom oditeljskih i društvenih normi


Dinamika ličnosti

Ponašanje – uzrokovano instiktima

Kod instikta razlikujemo:

1. Izvor – tjelesni proces koji izaziva ekscitaciju

2. Cilj – uklanjanje potrebe (npr.glad-hrana)

3. Objekt instikta – sredstvo koje može zadovoljiti tu potrebu

4. Poriv – intenzitet potrebe


Razvoj ličnosti

Predgenitalni stadiji – oralni, analni, falusni

Latencija

Genitalni stadij

Nazvani prema primarnim erogenim zonama

Važni pojmovi :

1. Fiksacija

2. Preveliko udovoljavanje

3. Frustracija

4. Regresija


1. Oralni stadij – od rođenja do kraja prve godine

Oralno pasivna ličnost – zavisan odnos i očekivanja

Oralno fiksirana ličnost – pesimizam, sarkazam i eksploatacija drugih


2. Analni stadij – druga i treća godina života

Preveliko zadovoljenje – destruktivnost, nesređenost, neprijateljstvo

Analno fiksirana ličnost – tvrdoglavost, nepopustljivost, škrtost, urednost, rigidnost


3. Falusni stadij- od četvrte do šeste godine

Edipov i Elektrin kompleks

Superego – tekovina uspješno razrješenog Edipovog i Elektrinog kompleksa

Falusno fiksirana ličnost – izrazita težnja za uspjehom u životu

Muškarci – izrazita ambicija za postignućem

Žene – izrazit interes za muškarce i promiskuitetan odnos prema njima

Impotencija i frigidnost


4. Faza latencije – od sedme do jedaneste godine

Freud smatrao da u ovoj fazi libido miruje

Brojni prigovori – veoma intenzivan period u razvoju

Ovu fazu nazivao i homoseksulnom fazom u razvoju


5. Genitalna faza – od jedaneste godine do kraja života

Najsavršeniji stadij razvoja

Postizanje emocionalne, intelektualne i psihoseksualne zrelosti

Psihoseksualna zrelost – heteroseksualna orijentacija


Mehanizmi odbrane (ega)

1. Represija/potiskivanje

2. Projekcija

3. Racionalizacija – kiselo grožđe i slatki limun

4. Regresija

5. Reaktivna formacija

6. Sublimacija

Biheviorizam

Direktan odgovor na Freudovu psihologiju iracionalizma

Čovjek racionalno biće, a psihologija nauka utemeljena na proučavanju racionalnih principa

Eksperiment – jedini način znanstvene verifikacije u sistematskom proučavanju čovjeka

Vanjska ponašanja a ne unutrašnji procesi važni za razumijevanje čovjeka

Biheviorizam

Velikim dijelom se oslanja na empiristička stajališta o čovjekovu razvoju

Čovjek – skup specifičnih naučenih oblika reagovanja koje izazivaju određeni stimulusi

Psihologija – nauka koja se bavi odgovorima koje izazivaju određeni podražaji

Učenje – temeljan proces čovjekova razvoja

Klasično i operantno uslovljavanje – klasični principi učenja na kojima počivaju veoma složene reakcije

Biheviorizam

Klasično uslovljavanje – ako bezuslovni podražaj (hrana) bude dovoljno dugo uparivan sa uslovnim podražajem (zvuk), bezuslovna reakcija će se javiti i na samo prisustvo uslovnog podražaja

Instrumentalno uslovljavanje - vjerovatnost da će se na određeni podražaj javiti određena reakcija uslovljen je stepenom zadovoljstva nakon određene reakcije (zakon efekta)

Biheviorizam

pozitivno i negativno potkrepljenje

ponašanje čovjeka je određeno potkrepljivačima koje daje društvena okolina

Modeliranje – učenje promatranjem ponašanja modela

uloga medijacijskih procesa – unutrašnja stanja (strah) također mogu biti naučene reakcije na određene podražaje

Biheviorizam

teorije učenja teško uklopive u etiologije nekih poremećaja – npr.depresija

učinkovitost tretmana baziranima na teorijama učenja ne znači da je svako ponašanje naučeno

Biheviorizam

Bihevioralna terapija – modifikacija ponašanja

sistematska desenzitizacija

trening asertivnosti

averzivna terapija

tehnika primjene žetona

Psihosocijalna teorija

razvoj ego-psihologije – glavnu važnost umjesto idu pridaje egu

ego predstavlja važniji, samostalniji i istaknutiji dio ličnosti nego što je to smatrao Freud

ego nema samo integrativnu funkciju ličnosti, te kognitivne komponente, već ima nezavisan utjecaj na dinamiku ličnosti i ima svoje vlastite funkcije koje su nezavisne od ida


Konflikti nastaju iz neskladnih iskustava i doživljaja koje pojedinac ima sa svojom okolinom

Kontakt sa okolinom pojedinca može dovesti u stanje zadovoljenja, ali i u stanje frustracije

Erikson je najviše razvio i opisao funkcije ega, posebno u procesima razvoja ličnosti

Ego glavni sistem ličnosti


Naglašavanje cjeloživotnog razvoja

Čovjek se razvija od rođenja do smrti

Naglasak na okolinskim utjecajima, posebno specifičnim roditeljskim postupcima u ranom razvoju

Razvoj konceptualiziran kroz osam razvojnih faza

Svaku fazu karakteriše specifična razvojna kriza koju pojedinac treba da riješi

Nerazrješenje razvojne krize otežava daljnji razvoj ali nije mu prepreka


1. Povjerenje – nepovjerenje

povjerenje važno za razvoj djeteta i preduslov za razvoj zdrave ličnosti

razvoj povjerenja prema okolini prvenstveno ovisi o majci ili o osobi koja za dijete brine

psihološka kriza nastaje kada se uz povjerenje razvija i nepovjerenje

kriza je jača što je omjer između povjerenja i nepovjerenja manji – što je veća doza nepovjerenja spram povjerenju



nebriga, majčino odbacivanje, zanemarivanje, neslaganja roditelja, posvećivanje majke karijeri, nesigurnost roditelja u odnosu prema djetetu

rezultat – sumnje i strahovnja prema ljudima i svijetu

na osnovu nepovjerenja – u odrasloj dobi depresije i psihoze



za razvoj povjerenja važna dominatnost situacija povjerenja

situacije nepovjerenja također važne – za samozaštitu i razvijanje straha prema realnim opasnostima

učenje nepovjerenja ne treba kod djeteta prerasti u generalizirano nepovjerenje

sticanje povjerenja u socijalni svijet što ga u prvoj godini reprezentira majka

psihosocijalna tekovina – razvijanje nade


2. Autonomija – sumnja

druga i treća godina

rast omogućuje djetetu da aktivnije djeluje na svoju okolinu i da poduzima različite akcije

okolina može različito uticati na tu aktivnost:

1. da je podržava

2. da je ograničava i zabranjuje



jedan oblik zabrane je destruktivan a drugi je u obliku brige za dijete

puštanje djeteta ima također 2 aspekta:

1. neprijateljski – nezainteresovanost

2. dopuštajuće-relaksirani

rješenje ove krize osnova za razvoj samokontrole

razvija se samokontrola bez štetnih efekata na samopoštovanje



nepovoljno rješenje dovodi do gubitka samokontrole i bezvoljnosti

prezaštitnički nastrojeni roditelji

nestrpljnenje i bijes u odnosu na djetetovu aktivnost

ishod osjećaj bezvrijednosti i sumnja u samog sebe

psihosocijalna tekovina – volja – samostalno donošenje odluka i postupanje


3. Inicijativa – krivnja

Razvojni period od treće do šeste godine

Povećanje djetetove vlasti nad okolinom, ali i rast odgovornosti

Inicijativa se nadovezuje na stečenu autonomiju i samopouzdanje

Važne igre

Reakcija roditelja na inicijativnost djeteta



Pozitivno poticano dijete – sve više usmjereno ka cilju

Osjećaj krivnje – okolina ii roditelji onemogućavaju djetetu samostalno izvršavanje zadataka ili završavanje zadataka

Kažnjavanje djeteta ako pogriješi umjesto ljubavi i razumijevanja

Kriza identifikacije sa spolnom ulogom – više psihosocijalnog karaktera u odraslih



Neuspjeh u djetinjstvu – shizofrenija u odrasloj dobi

Krivnja – neurotičnost

Ritualizacija – dramatička ritualizacija – isprobavanje različitih uloga (učiteljica, vatrogasac, policajac isl)


4. Aktivnost-inferiornost

Razvojni period od 6-11 godina

Učenje određenih vještina koje zahtijeva kultura u kojoj se dijete nalazi

Razvijanje marljivosti i upornosti

Inferiornost – ako dijete percipira da nije sposobno savladati zahtjeve koje drugi ili ono samo stavlja pred sebe


4. Aktivnost-inferiornost

inferiornost se može javiti i ako dijete spozna da njegov spol, socioekonomski status, etnička pripadnost isl. određuju vrijednost njegove osobe a ne znanje, vještine i sposobnosti

identifikacija kompetntnosti sa školskim uspjehom

kompetentnost – nije samo akademska već treba biti psihosocijalna


5.Identitet-konfuzija identiteta

Svjesnost o svojim individualnim obilježjima

Ego – sposobnost integracije znanja, vještina, sposobnosti u jednu jedinstvenu cjelinu

Identifikacija sa pojedincima koji su već pokazali svoj integritet i adaptaciju u društvu

Važna socijalna adaptacija



Za formiranje identiteta važna tri elementa:

1. Pojedinac sebe doživljava kao istu osobu u različitim situacijama

2. Da okolina pojedinca percipira kao istog u različitim situacijama

3. Da postoji skladnost samopercepcije i percepcije od strane drugih

Spolni ili seksualni konflikt – negativan ishod biseksualna orijentacija



Važne identifikacije sa grupama sa kojima pojedinac dolazi u kontakt

Negativni efekti prejakog identificiranja sa nekom grupom ili njenim liderima

Važan aspekt identifikacije religijska ili politička grupa koja pojedincu nudi status



Ideologija – skup nesvjesnih vrijednosti i pretpostavki – daje predodžbu svijeta na osnovu koje se može formirati kolektivni i individualni osjećaj identiteta – lažan

Mogući ishodi ishodi krize identiteta:

1. Formirani identitet

2. Moratorij statusa identiteta

3. Preuzeti identitet

4. Negativni identitet

Slučaj Malkom X


6. Bliskost-izolacija

Dubina ili intenzitet ovise o prethodno riješenoj krizi identiteta

Intimnost – fuzija sa drugim

Brakovi adolescenata – pokušaj da se u drugoj osobi nađe vlastiti identitet ili zapostavljanje vlastitog identiteta

Izolacija – zaokupljenost samim sobom

Izbjegavanje intimnosti


6. Bliskost-izolacija

Uzroci izolacije:

1. Individualni nedostaci koji osobu onemogućuju da stvara takve kontakte

2. Odnosi koje takve osobe čine neprihvatljivim i štetnim

Ritualizacija – pridruživanje – zajedništvo u ljubavi, radu i prijateljstvu

Elitizam – izolacija grupe od drugih


7. Produktivnost-stagnacija

Cilj – unprijeđenje postojeće kulture ili njeno produžavanje

Briga za društvo

Potreba da se podijeli stečeno znanje i iskustvo

Odgoj djece, učenje i podučavanje

Razvoj i kontunuitet kroz kulturu i običaje, ali taj prenos može biti i prenos neznanja, primitivizma i ostalih nedostataka neke generacije


7. Produktivnost-stagnacija

Osjećaj korisnosti i važnosti

Negativan ishod – preokupiranost samim sobom

Potreba za vlastitim komforom, nebriga ni za koga osim za sebe, udovoljavanje samo sebi

Sterilan član društva, socijalni život osiromašen

Ritualizam – generativnost


8. Integritet-očaj

Red i smisao

Pozitivna evaluacija

Integrisanost prošlih iskustava brani od očaja

Suprotno – doživljaj da je vlastiti život bio promašaj, da nisu postigli ono što su mogli ili trebali

Integrativnost – mudrost kod stariih osoba

Sapijentizam – predstavljanje mudrosti koja zapravo ne postoji

Teorija afektivne vezanosti

Do pojave ove teorije univerzalna shvatanja o ranim iskustvima oslanjala su se na psihanalizu

Freud smatrao da je privrženost između majke i djeteta rezultat činjenice da majka zadovoljava djetetove potrebe

Drugi, više humanistički i neoanalitički teoretičari, potpomognuti evolucijskim dostignućima postavili su hipotezu da je potreba za ljubavlju primarna potreba, kao što je to glad i žeđ


John Bowlby i Harry Harlow – eksperiment sa rezus majmunima

Snažna emocionalna povezanost koju čovjek ostvaruje sa posebnim ljudima u svom životu i koja kod pojedinca izaziva ugodu i radost kada je sa njima u interakciji, a u razdobljima stresa, njihova blizina može biti izvor utjehe.

Harlow (prema Zazzo, 1974) je definira kao skup složenih procesa na kojima počivaju ponašanja i koji određuju uspostavljanje i održavanje socijalnih odnosa među jedinkama jedne vrste.


Prema Harlowu primarno vezivanje je ono između majke i djeteta.

Rana iskustva sa primarnom osobom kojoj je dijete privrženo omogućit će stvaranje radnih modela ili unutrašnjih (mentalnih) reprezentacija koje predstavljaju dinamičke i kognitivne strukture (sheme) koji vode očekivanja i interpretacije u odnosu sa drugima.


Kvalitet povezanosti sa roditeljem ili skrbnikom razlikuje se od djeteta do djeteta

Na osnovu ponašanja djeteta u stranoj situaciji Bowlby (1973.) razlikuje dva bazična tipa privrženosti:

1. Sigurna privrženost

2. Nesigurna privrženost

Bowlby-eva zapažanja o sigurnoj i nesigurnoj privrženosti bila su inicijativa daljnjim istraživanjima koja su utvrdila jedan obrazac sigurne privrženosti i tri obrasca nesigurne privrženosti : izbjegavajući, opirući i neorganizirano - neorijentisani.


U sklopu teorije privrženosti dvije su temeljne hipoteze koje čine teorijski okvir koncepta privrženosti:

1. Privrženo je ponašanje karakteristika ljudskih bića tokom cijelog života,

2. Obrasci privrženosti u djetinjstvu u odnosu roditelj - dijete određuju kvalitetu veza u kasnijoj dobi.


Tipovi obrazaca koje putem ranih iskustava ljudi stvaraju u odrasloj dobi su:

1. Sigurna privrženost

2. Izbjegavajuća privrženost

3. Opiruća privrženost


Nudi dobar teorijski okvir za razumijevanje zašto je nekim osobama teško formirati i održati zadovoljavajuću vezu u odrasloj dobi.

Koncept privrženosti ne treba zamijeniti sa konceptom ovisnosti.

Za odrasle, kao i za djecu, privrženost je izvor sigurnosti.



Unutrašnji radni model – skup emocija, kognicija i očekivanja koji su rezultat naših ranih iskustava sa bliskošću i upravljaju našim očekivanjima, emocijama i kognicijama u odnosima bliskosti u odrasloj dobi

Unutrašnji radni model nije nepromjenjiva struktura već podložan stalnim promjenama, a posredstvom novih iskustava

Teorija kognitivnog razvoja

Utemeljitelj Jean Piaget

Kognitivni razvoj – rezultat remećenja unutarnje ravnoteže organizma

Osnovna potreba – uspostavljanje ravnoteže

Ta potreba ima dva osnovna oblika:

1. Asimilacija – uključivanje svijeta u prethodno obrazovane strukture

2. Akomodacija – pilagođavanje unutrašnjih struktura promjenama realnosti kako bi se mogla spoznati


Kognitivni razvoj podrazumijeva četiri sljedeće faze:

1. Senzomotorni stadij – praktična inteligencija i prve afektivne veze sa vanjskim svijetom

2. Predoperativni stadij – intuitivna inteligencija i opšti egocentrizam

3. Stadij konkretnih operacija – začetak logičkog razmišljanja i socijalni odnosi podčinjenosti odraslima

4. Formalni stadij – apstraktne misaone operacije i intelektualno i emocionalno uključenje u svijet odraslih


Faktori intelektualnog razvoja su:

1. Zrenje

2. Socijalno iskustvo

3. Faktor uravnoteženja ili ekvilibracije


Predoperativni stadij

Obuhvata predškolski period

Imitacija osnovni oblik učenja

Karakteristike mišljenja u ovom stadiju:

1. Egocentrizam

2. Intuiticija

3. Animizam i artificijelizam

4. Finalizam


Stadij konkretnih operacija

Začetak logičkog mišljenja

Verifikacija logičkog mišljenja kroz ispitivanje konzervacije materije

Kruto poštovanje strukture i pravila

Refleksija

Začetak volje

Ograničenja na konkretnu realnost


Formalni stadij

Hipotetičko-deduktivno mišljenje - u problemskoj situaciji prvo stvaraju opštu teoriju o svim mogućim faktorima koji mogu utjecati na ishod, a onda dedukcijom dolaze do specifičnih hipoteza šta se može dogoditi


Kognitivni razvoj sa aspekta teorije obrade informacija

Mišljenje postaje apstraktno zahvaljujući sljedećim faktorima:

1. Pažnja - trajnija i bolje prilagođenja specifičnostima izvođenja zadatka

2. Strategije - djelotvornije i poboljšavaju pohranu, reprezentaciju i prisjećanje

3. Znanje - povećava se i time unaprjeđuje strategije


Kognitivni razvoj sa aspekta teorije obrade informacija

4. Metakognicije - novi uvid u efiksne strategije rješavanja problema

5. Kognitivna samoregulacija - bolja samokontrola nad procesima mišljenja i preusmjeravanja tokova mišljenja

6. Kapacitet obrade informacija -povećava se


Moralni razvoj

Piaget moralni razvoj smatrao odrazom ili podskupom intelektualnog razvoja

Smatrao da razvoj moral prolazi kroz dvije osnovne faze:

1. Heteronomna

2. Autonomna


Moralni razvoj

Kohlberg je dalje razradio Piagetove pretpostavke, i došao do tri faze moralnog razvoja:

1. Predkonvencionalna

2. Konvencionalna

3. Postkonvencionalna

Motivacijski aspekti

Motivi - unutrašnja stanja koja pobuđuju i usmjeravaju ponašanje prema određenim predmetima ili ciljevima

Uzrokovani su deficitom, nedostatkom nečega

Međusobno se razlikuju po vrsti i količini

Razlikuju se po intenzitetu, ovisno o osobi i njenim okolnostima

Motivi se često zasnivaju na potrebama - stanje napetosti unutar osobe


Motivi potiču ljude da doživljavaju, misle i djeluju na specifične načine koji zadovoljavaju neku potrebu

Motivacijski psiholozi naglašavaju:

1. Ljudi se međusobno razlikuju po tipu i jačini svojih motiva

2. Te su razlike mjerljive

3. Te razlike su povezane ili uzrokuju važne životne ishode kao što su poslovni uspjeh ili bračno zadovoljstvo

4. Razlike u izraženosti motiva kod različitih ljudi su stabilne u vremenu

5. Motivi mogu pružiti odgovor na pitanje: „zašto ljudi rade to što rade?“


Potrebe - potencijal ili spremnost za odgovaranje na određeni način u datim okolnostima

Organiziraju pecepciju, vodeći nas da vidimo što želimo vidjeti (npr. Neko ko ima veliku potrebu za moći može i svakodnevne životne situacije vidjeti kao mogućnost da šefuje drugima)

Osoba koja ima veliku potrebu za postignućem žrtvovaće često nešto kako bi briljirala na zadatku kojeg radi

Murray-eva motivacijska teorija

Murray je vjerovao da ljudi često žele povećati napetost (npr.glednjem hororra, vožnjom na toboganu isl)

Predložio listu temeljnih ljudskih potreba organizovanih u 5 kategorija više razine

Potrebe ambicije

Potrebe ambicije - vladati, manipulisati ili organizovati druge ljude, predmete i ideje

Obavljati teške zadatke i činiti to koliko je moguće brzo i nezavisno.

Nadići prepreke i biti bolji

Preći suparnike upotrebljavajući talent

Potrebe ambicije

a) Pokazivanje - biti viđen i slušan, u centru pažnje

Ostaviti utisak na druge

Uzbuditi, fascinirati, zabaviti, integrirati, veseliti, zavesti i zadiviti druge

B) red - staviti stvari u red, željeti čistoću, organizovanost, ravnotežu i preciznost

Potrebe za odbranom statusa

Potrebe za odbranom statusa

A) dominacija - tražiti utjecaj ili usmjeravati ponašanje drugih nagovaranjem, zapovijedanjem, sugerisanjem ili zavođenjem

Kontrolisati svoju okolinu, posebno socijalnu

Sputavati i zabranjivati drugima

Potrebe povezane sa društvenom moći


a) Ponižavanje - prihvaćati povrede, kritike i krivnje

Pasivno se predati vanjskoj sili, prepustiti se sudbini

Priznati inferiornost, krivnju ili da smo nešto pogrešno napravili

Priznati, nadoknađivati drugima, tražiti bol i nesreću


b) Agresija - pobjediti suparnike silom

Osvetiti se za povredu

Napasti, povrijediti ili ubiti nekoga

Silom kazniti ili suprostaviti se drugom


c) Autonomija - odbaciti sputavanje, pobjeći od granica

Osloboditi se, oduprijeti prisili i ograničenju

Izbjeći dominaciju drugih

Biti slobodan djelovati u sklau sa vlastitim željama i ostati nevezan


d) Izbjegavanje krivice - izbjeći poniženje po svaku cijenu

Izbjeći situacije koje mogu dovesti do sramoćenja ili omalovažavanja

Suzdržati se zbog djelovanja od straha od neuspjeha ili brige zbog prezira, izrugivanja i ravnodušnosti drugih

Potrebe za socijalnom privrženošću


a) Povezanost/intimnost - uživati u saradnji ili uzajamnoj interakciji sa drugim ljudima

Približavati se drugima

Umiljavati se i osvajati ljubav onih koji nam se sviđaju

Biti odan prijateljima


b)Brižnost - brinuti se za druge kojima je to potrebno, pružiti suosjećanje i ispuniti potrebe nemoćnih (dijete, stari, bolesni)

Pomoći ljudima u opasnosti

Pružiti podršku, utješiti, štititi, brinuti se za druge


Podrška - primiti pomoć drugih

Imati zadovoljene vlastite potrebe od strane druge osobe, biti podržavan i zaštićen, savjetovan, voljen

Uvijek imati nekoga ko nas podržava i štiti


Svaka potreba je povezana sa:

1. Specifičnom željom ili namjerom

2. Određenim skupom emocija

3. Specifičnm tendencijama djelovanja da se svaka potreba može opisati osobinama


Prema Murray-ju saka osoba ima jedinstenu hijerarhiju potreba

Svaka potreba je u interakciji sa drugim potrebama unutar jedne osobe

Ova interakcija čini koncept dinamičkog motiva

Dinamički - koristi se da bi objasnio međusoban utjecj sila unutar osobe

Npr. Osoba koja ima veliku potrebu za dominacijom i veliku potrebu za intimnošću nasuprot osobi sa visokom potrebom za dominacijom i niskom potrebom za intimnošću

Potreba za postignućem

Definisana kao želja da se radi bolje, da je neko uspješan i da se osjeća kompetetntno

Ova potreba energinizira ponašanje u određenim, sa postignićem povezanim situacijama

Potreba je potaknuta izazovom i različitosti, praćena osjećajima zanimanja i iznenađenja i povezana sa subjektivnim stanjem istraživačke znatiželje


Ljudi motivisani potrebom za postignućem postižu zadovoljstvo izvršavanjem zadatka ili očekivanjem izvršenja zadatka

Pojedinci sa velikom Ppos vole umjeren nivo izazova

Ova preferencija motiviše ljude da stavri rade bolje od drugih


Zadatak koji je gotovo nemoguće uraditi neće biti privlačan zato što neće pružiti priliku da se uradi dobro jer gotovo svi u njemu imaju loš učinak

Zadatak koji je prelagan, biće lagan za sve - osoba sa velikom Ppos neće biti bolja ako su svi uspješni

Osobe sa visoom ppos preferiraju umjereno teške zadatke


Karakteristike osoba sa visokom Ppos su:

Preferiraju aktivnosti koje pružaju određen, ali ne prevelik izazov

Uživaju u zadacima u kojima su lično odgovorne za ishod

Preferiraju zadatke u kojima je dostupna povratna informacija o uspjehu izvođenja


Na ppos može se utjecati odgojnim postupcima

Studenti sa visokom ppos više su promišljeni u svojoj potrazi za visokim ocjenama

Osobe sa visokim motivima postignuća privlače karijere oje imaju više mogućeg rizika i nesigurnosti, gdje je uspjeh stvar lične odgovornosti i gdje je hitno rješavanje problema rutina

Spolne razlike u ppos determinisane odgojnom atmosferom u kojoj su djeca rasla

Potreba za moći

Spremnost ili preferencija za utjecajem na druge ljude

Potiče ponašanje kad se osoba nalazi u situacijama koje omogućvaju pokazivanje moći

TAT je bio veoma efiksan instrument u istraživanju potrebe za moći

Priče ispitanika se boduju za prisutnost slika poveznih sa temama moći

Potreba za moći

Uključuju opise jakih i odlučnih akcija, ponašanja koja dovode do snažnih reakcija drugih ljudi i izjave koje naglašavaju važnost statusa ili ugleda lika

U pozitivnoj korelaciji sa prepiranjem s drugima, izborom u studentsko tijelo na fakultetu, preuzimanjem većih rizika u situacijama kockanja, agresivnim i aktivnim ponašanjem u situaciji male grupe i većim sticanjem tzv. „Presižnog imetka“ (skupa auta, skupi mobiteli i drugi statusni simboli)

Potreba za moći

Osobu sa Pmoć zanima kontrola situacije i drugih ljudi

Muškarci sa visokom Pmoć procjenjuju svoje idealne žene kao one koje su pod njihovom kontrolom i ovisne o njima , vjerovatno zato jer im takvi odnosi pružaju osjećaj superiornosti

Ovakvi muškarci će vjerovatnije zlostavljati svoje supruge

Osoba sa velikom pMoć preferira za prijatelje ljude koji nisu poznati ili popularni, jer takvi ljudi nisu prijetnja za prestiž ili status osobe

Potreba za moći

Spolne razlike

Muškarci i žene se ne razlikuju u životnim ishodima povezanim sa potrebom za moći, kao što su formalna socijalna moć (npr. položaj), karijera povezana sa moći (npr. šef), ili prikupljanje prestižne imovine (auta, nakit isl.)

Najveća i najkonzistentnija razlika je u tome da muškarci sa velikom pmoć za razliku od žena ispoljavaju vrlo raznolika impulsivna i agresivna ponašanja

Potreba za moći

Spolne razlike

Muškarci sa velikom Pmoć, za razliku od muškaraca sa malom pmoć imaju nezadovoljavajuće veze, veću stopu razvoda i svađaju se sa drugima

Češće se upuštaju u seksualno iskorištavanje žena, češće mijenjaju seksualne partnere i upuštaju se u spolne odnose ranije od onih koji nemaju veliku Pmoć

Više zloupotrebljavaju alkohol

Potreba za moći

Spolne razlike

Nijedan od navedenih korelata nije pronađen za žene

Raskalašena impulsivna ponašanja poput pijenja, agresije i seksualnog iskorištavanja manje su vjerovatna ako je pojedinac prošao kroz trening odgovornosti (npr.briga za mlađu braću i sestre)

Imanje vlastitte djece pruža drugu mogućnost za učenje kako se ponašati odgovorno

Potreba za moći

Zdravstveni status

Osobe sa visokom Pmoć ne nose se dobro sa frustracijom i sukobom

Kad takva osoba ne dobije šta želi ili kad e njihova moć ugrožena, pokazuju snažne stresne reakcije

Ljudi sa visokom Pmoć su osjetljiviji na razne lakše bolesti kao i bolesti povezane sa stresom i inhibiranom moći

Kad su motivi moći inhibirani ili pod stresom, osobe prijavljuju više bolesti smanjenog imuniteta poput prehlada i gripe

Inhibiran motiv oći kod muškaraca u ranim 30-tim značajno predviđa povišen krvni tlak 20 godina kasnije

Potreba za moći

Sukob i moć

Pmoć se može utvrditi procjenjivanjem bilo kojeg pisanog dokumenta, u rasponu od dječijih bajki do presjedničkih govora

U takvim analizama utvrđeno je da su ratovi započinjani kad je bilo puno zamišljanja moći u parlamentarnim govorima

Povećanja u slikama moći prethodila su vojnim akcijama, dok su smanjenja u zamišljanju moći prethodila smanjenju vojne prijetnje

Potreba za moći

Ključna je motivacija između motiva - sa potrebom za moći uravnoteženom sa potrebom za intimnošću, te postignućem uravnoteženim sa moći

Odgovorni vođa treba željeti postići mnogo, biti spreman koristiti moć za ostvarenje tih ciljeva, ali željeti i da orži dobre odnose sa drugim političarima i vladama

Potreba za moći je želja za utjecanjem na druge ljude

Potreba za intimnošću

Ponovljena preferencija ili spremnost za blisku, toplu i komunikativnu interakciju sa drugima

Ljudi koji su visoko na pint žele više intimnosti i značajan ljudski kontakt u svojim svakodnevnim životima od onih koji su nisko na pint

TAT se koristi kao česta mjera jačine motiva za intimnošću


Pokazalo se da ljudi koji su visoko na Pint u poređenju sa onima koji su nisko:

1. Više vremena u toku dana provode razmišljajući o odnosima

2. Izvještavaju o više ugodnih emocija kad su okruženi drugim ljudima

3. Osmjehuju se, smiju, i više ostvaruju kontakt očima

4. Češće započinju razgovor i više pišu pisma


Mislilo se da su ljudi koji su visoko na Pint jednostavno ekstraverti, ali nalazi ne potvrđuju ovakvu interpretaciju

Osoba visoko na Pint vjerovatno će biti neko sa malo bliskih prijatelja, ko preferira iskrene i smislene razgovore nad ludim zabavama

Ove osobe preferiraju interakcije jedan-na jedan umjesto grupnih interakcija


Ovakve osobe pomno slušaju svoje prijatelje i raspravljaju o intimnim i ličnim temama, poput njihovih nada, vjerovanja i želja

Ljude sa visokim Pint drugi procjenjuju kao iskrene, pune ljubavi, nedominntne i neusmjerene na sebe


Važan odnosi između Pint i opšte dobrobiti

Longitudinalne studije na muškarcima (Mcadams i Vaillant, 1982) pokazuju da visok potreba za intimnošću kod muškaraca značajno pozitivno korelira sa dobrom opštom prilagodbom (imanjem zadovoljavajućeg poslovnog i porodičnog života, dobri mehanizmi suočavanja sa stresom, izostanak problema sa alkoholom isl)

Maslow-ljeva humanistička teorija

Humanistička teorija može se nazvati i teorijom samoaktualizcije

Samoaktualizacija predstavlja konačni cilj i to je najvažniji motiv koji čovjeka pokreće

Da bi znali na koji način se čovjek razvija moraju se proučavati zdravi pojedinci i ličnosti koje su u svom razvoju dosegnule visok stepen samoaktualizacije


psihički bolesni ljudi nisu samoaktualizirani ljudi i zato ne mogu biti obrazac za proučavanje

ljudska priroda i razvoj trebaju se proučavati samo kroz samoaktalizaciju

stanje samoaktualizacije - slično stanju apsolutnog mentalnog zdravlja, stanje nirvane ili stanje kosmičke svijesti

put do samoaktualizacije vodi preko zadovoljenja određenih potreba ili motiva


Teorija pot r eba - temelj Maslowljeve teorije

Samoaktualizacija je za većinu ljudi jedan proces razvijanja prema tom stanju

Većina ljudi nikad ne dođe u stanje samoaktualizacije niti joj se uspije približiti

Bez uvažavanja čovjekove potrebe za samoaktualizacijom čovjek bi izgledao kao stvorenje koje samo izbjegava bol i neugodu, a u sebi nema nikakve vrline koje treba ostvarii


Zdrave osobe prema Maslowu imaju sljedeća obilježja:

1. Čovjek posjeduje svoju vlastitu prirodu - karakteristike cjelokupne ljudske vrste i svojstvene samo određenom pojedincu

2. Zdrav i normalan razvoj se sastoji u aktulizaciji ove prirode i potencijala i taj rast je diktiran iznutra a ne izvana

3. Psihopatologiju uzrokuje uskraćivanje, iskrivljavanje i frustracija ljudske prirode


Prema ovom konceptu ljudska priroda je dobra ili neutralna, ne može biti zla

Prema mslowu, potrebe su hijerarhijski organizovane, i zadovoljenje potreba nižeg reda preduslov je za zadovoljenje potreba višeg reda

Samoaktualizacija se nalazi na samom vrhu tih potreba i podrazumijeva zadovoljenje svih potreba


1. Fiziološke potrebe

Potrebe za hranom, vodom, kisikom, spavanjem, zaštitom od ekstremnih temperatura,

Potrebe za izlučivanjem i potrebe za senzornom stimulacijom

Nezadovoljavanje fizioloških potreba dovodi do ugroženosti ili ekstremno, smrti organizma


2. Potrebe za sigurnošću

Djeluju motivacijski u smjeru osiguranja stalnosti, reda, poretka, predvidive budućnosti

Mogu biti uzdrmane nesigurnom okolinom koju predstavlja porodična atmosfera u kojoj dijete raste u vidu nesloge roditelja

Finansijska sigurnost

Ako nisu zadovoljene, hroničnost takvog stanja može voditi u psihoze i neuroze


3. Potrebe za ljubavlju i pripadanjem - ciljevi su grupe i organizacije ,

Pripadanje grupi može zadovoljiti ove potrebe,

Pojedinac u grupi nastoji da se afirmiše i da bude voljen i prihvaćen;

Soijalna neprilagođenost je u velikoj mjeri uslovljena nemogućnošću pojedinca da zadovolji potrebe za pripadanjem;

Takvi ljudi ne mogu prepoznati ljubav i ne znaju se ponašati u takvim situacijama;

Između zdravog života u odrasloj dobi i ljubavlju ispunjenog djetinjstva i mladosti postoji visoka korelacija


4. Potrebe za samopoštovanjem

Spadaju u dvije grupe:

1. Potrebe za poštivanjem od strane drugih

2. Potrebe za samopoštovanjem

Samopoštovanje - potreba da pojedinac sebe doživljava kao stabilnog, jakog, kompetentnog uspješnog i slobodnog

Poštivanje od strane drugih - potrebe a pažnjom od strane drugih, reputacija, status, priznanja, odlikovanja, potreba da nam se drugi dive i da nas cijene

Najbolje zadovojene potrebe ovog reda su one zaslužene vlastitim radom


5. P otrebe za samoaktualizacijom

Samoaktualizirana ličnost je ona ličnost koja je postala sve što može biti

Nikada ne znamo kakve su mogućnosti i potencijali ljudi, ne znamo da li je neka osoba postigla samoaktualizaciju ili ne

Potpunu samoaktualizaciju postiže samo mali broj ljudi


Potrebe iz viših razina u hijerarhiji mogu se pojaviti tek onda kada su zadovoljene potrebe nižeg reda

Što su neke potrebe na nižoj razini, to su one sličnije kod ljudi

Ljudi se sve više razlikuju prema potrebama koje se nalaze više u hijerarhiji

Potrebe koje su više u hijerarhiji su više ljudske potrebe, a manje karakteristične za životinjsku vrstu


Pint je povezana sa različitim personalnim pogodnostima i dobrim životnim ishodima i za muškarce i za žene

kod žena, pInt je povezana sa srećom i zadovoljstvom životom

pInt je povezana i sa manje napetosti u životu

istraživanja pokazuju da postoji konzistentna spolna razlika u potrebi za intimnošću - žene imaju u prosjeku, veću potrebu od muškaraca (McAdams, 1990)


Maslow je smatrao da postoji više razloga koji dobro objašnjavaju zašto samo mali broj ljudi postiže samoaktualizaciju:

1. Većina ljudi ne zna kakve su im mogućnosti i potencijali

2. Društvena okolina je česta prepreka samoaktualizaciji - predrsude i sterotipi - npr.muškarci i žene

3. Mnoge potrebe iz nižih razina u nekim društvima nisu ili ne mogu biti zadovoljene

Prema Maslowu društvo je najčešća prepreka samoaktualizaciji


Karakteristike samoaktualiziranih pojedinaca:

D potrebe zadovoljene

Efikasna percepcija realnosti - općenita sposobnost da se ljudi procjenjuju ispravno i djelotvorno

Prihvaćanje sebe, drugih i prirode

Spontanost, jednostavnost i prirodnost

Usmjerenost na probleme

Potreba za samoćom i privatnošću

Nezavisnost od kulture i okoline u kojoj žive


Karakteristike samoaktualiziranih pojedinaca:

Stalna svježina primjećivanja

Okeanski osjećaji

AGRESIVNOST

Agresivno ponašanje - namjerno ponašanje kojem je cilj nanošenje fizičke ili psihičke boli

Ne smije ga se miješati sa asertivnošću i zalaganjem ljudi za svoja vlastita prava i ciljeve ili sa ženama koje su otvorene u izražavanju svojih osjećaja i simpatija, posebno prema muškarcima

Postupak agresije može biti fizički i verbalni

AGRESIVNOST

Presudna stvar u agresivnosti je namjera

Neprijateljska agresija - agresivni postupci koji proizlaze iz osjećaja ljutnje i usmjereni su na nanošenje boli

Instrumentalna agresija - agresija koja je sredstvo za postizanje nekog drugog cilja, a ne nanošenje boli

AGRESIVNOST

Thomas Hobbes (Leviatan, 1651) - zauzeo stav da su ljudska bića po svojoj prirodi životinje te da društvo jedino nametanjem zakona i reda može obuzdati prirrodni instikt prema agresiji

Russo - koncept „plemenitog divljaka“ (1762) - ljudska bića su prema svom prirodnom stanju plemenita a restriktino društvo ih prisiljava da postanu nepriateljski nastrojena i agresivna

AGRESIVNOST

Freud - eros i thanatos - sublimacija jedini način da se thanatos ispolji na društveno prihvatljiv način

Hidraulička teorija - neizražene emocije se nakupljaju i stvaraju pritisak te se moraju osloboditi da bi se taj pritisak smanjio

AGRESIVNOST

Čak i kod životinja socijalna situacija igra važnu ulogu u vjerovatnosti ispoljavanja agresivnog ponašanja

Kod ljudi ta je situacija još kompleksnija

Ljudska bića imaju urođenu sklonost prema reagovanju na provoktivne podražaje određene vrste udaranjem napadača

Kod ljudske vrste urođeni obrasci ponašanja su iznimno prilagodljivi i promjenjivi

AGRESIVNOST

Postoje jasni primjeri situacijskih i socijalnih događaja koji mogu izazvati agresivno ponašanje, ali isti ti faktori ga mogu i mijenjati

Agresivne reakcije je moguće mijenjati

Serotonin - hemijska tvar u organizmu koja može inhibirati agresivne impulse

istraživanja pokazuju da nasilni kriminalci imju vrlo nisku razinu prirodno stvorenog serotonina

Testosteron - hormon povezan sa pojačanom agresivnošću

AGRESIVNOST

Studije potvrđuju da povećanje razine testosterona povećava agresivnost kod životinja

Isti nalazi su dobijeni i kod ljudi

Prirodna razina testosterona je znatno viša kod ljudi osuđenih za nasilne zločine nego kod onih koji su osuđeni za nenasilne zločine

Zatvorenici sa višom razinom testosterona više krše zatvorska pravila i češće izazivaju i učestvuju u sukobima

Spolne razlike

Da li su muškarci agresivniji od žena?

Spolne razlike

Dječaci jesu agresivniji od djevojčica

Dječaci su skloniji otvorenoj agresiji nego djevojčice

Djevojčice su sklonije izražavati svoje agresivne impulse prikrivenije - ogovaranjem, klevetanjem, širenjem tračeva isl.

U uobičajenim okolnostima muškarci su znatno agresivniji od žena, ali razlike postaju znatno manje kada se i jedne i druge stvarno izazove

Spolne razlike

U situacijama iz svakodnevnog života, muškarci se ponašaju znatno agresivnije nego žene ali kad se ljude izloži frustraciji ili uvredi, žene će reagovati identično agresivno kao i muškarci

Muškarci su skloniji protumačiti dvosmislenu situaciju kao izazov nego žene, i skloniji su reagovati agresivno u onome što bismo nazvali svakodnevnom situacijom

Spolne razlike

Žene se obično i krivčno procesira zbog imovinskih a ne nasilnih prekršaja

Žene su znatno manje sklone agresivnom ponašanju u neizazovnim situacijama nego muškarci

Kada žene izvršavaju djela otvorene agresije sklonije su se zbog toga osjećati anksiozno i krivima nego muškarci

Spolne razlike u agresivnosti nadilaze kulturalne

Agresivnost i alkohol

Alkohol može djelovati kao socijalni poticaj tako što smanjuje naše inhibicije za ponašanja na koja društvo pozitivno ne gleda, uključujući i agresivne postupke

Poznata je povezanost između konzumiranja alkoholnih pića i agresivnog ponašanja

Ova povezanost postoji i kod pojedinaca koji ničim nisu izazvani i koji se inače ne ponašaju na agresivan način

Agresivnost i alkohol

Porodično nasilje je najčešće povezano sa zloupotrebom alkohola

Alkohol smanjuje socijalne inhibicije

Alkohol ometa kognitivnu obradu podataka

Dvosmislene situacije koje muškarci mogu protumačiti kao prijetnju naročito su tako skloni protumačiti u alkoholisanom stanju

Statistike pokazuju da 75% pojedinaca uhapšenih zbog napada, ubistava i drugih zločina bilo je prema zakonskim kriterijima pijano u vrijeme hapšenja

Socijalne situacije i agresivnost

Agresija može biti uzrokovana i neugodnim socijalnim situacijama

Neugodan, doživljaj frustracije često je uzrokom agresije

Doživljaj frustracije može povećati vjerovatnoću agresivnog ponašanja

Frustracijska teorija agresije

Socijalne situacije i agresivnost

Nekoliko faktora može pojačati frustraciju i povećati vjerovatnoću pojave agresije:

Blizina cilja ili objekta želje - što je cilj bliže to je očekivanje zadovoljenja koje je spriječeno veće - što je očekivanje veće i agresija je vjerovatnija

Agresija se povećava kada je frustracija neočekivana - npr. gužva u saobraćaju koju nismo očekivali

Frustracija ne proizvodi uvijek agresiju

Agresivni znakovi

Agresivni znak - predmet koji je povezan sa agresivnom reakcijom i čija prisutnost može povećati vjerovatnost javljanja agresije

Pojedinci kod kojih je ljutnja izazvana u prisustvu oružja u eksperimentima su zadavali jače elektrošokove nego pojedinci u nenasilnom okruženju

Oružje ubija

Agresivni znakovi

Korelacijska istraživanja pokazuju visoku povezanost između visokih stopa ubistava i dostupnosti oružja

Važan faktor je i prisustvo drugih ljudi koji se ponašaju agresivno

Ovo je posebno slučaj kod djece

Djeca oponašanjem vršnjaka i odraslih uče rješavati sukobe agresivno posebno u situacijama kada je agresivnost nagrađena

Agresivni sportovi

Agresivni znakovi

Verbalno i fizičko zlostavljanje djece – zatvoreni transgeneracijski krug

Kada djeca dožive agresivne postupke svojih roditelja, uče da je to ispravan način socijaliziranja vlastite djece

Agresivnost može imati snažnu urođenu komponentu i ne može se sve pripisati faktorima okoline - temperament djeteta

Mediji i agresivnost

Televizija igra važnu ulogu u socijalizaciji djece

Prosječno dijete gleda TV 3 do 4 sata dnevno

Istraživanja pokazuju da 58% svih televizijskih sadržaja uključuje nasilje

78% ne sadrži ni trunku nikakvog kajanja, kritike ili kazne za počinjeno nasilje

Oko 40% likova izvođača agresivnog pnašanja prikazani su kao likovi dopadljivi djeci


Djeca koja vide veću količinu nasilja na tv-u iskazuju veći stepen nasilja u tinejdžerskim godinama i odrasloj dobi

Gledanje nasilnog programa na tv-u uzrokuje da djeca postanu nasilni tinejdžeri

Moguće je i da agesivna djeca imaju urođenu sklonost ka uživanju u nasilju te da se takvo uživanje iskazuje i agresivnom ponašanju i gledanju nasilnih sadržaja


Moguće je i da gledanje nasilnog sadržaja u medijima agresivnoj djeci daje određenu vrstu dpzvole da ispolje agresivno ponašanje

Ipak, djeca koja početno nemaju agrsivnih impulsa ne ponašaju se nužno agresivno a da su izložena agresivnom sadržaju


Igranje nasilnih videoigrica povezano je sa agresivnim i delikventnim ponašanjem djece

Uticaj nasilja u medijima na nasilno ponašanje se odražava i na odrasle

ponovljeno izlaganje teškim ili neugodnim događajima može imati otupljujući uticaj na čovjeou osjetljivost na te događaje


Gledanje televizijskog nasilja može otupljeti reakcije ljudi kada se nknadno sretnu sa agresijom u svakodnevnom životu

Desentibilizacija za nasilje

Preko tv-a ljudi mogu doći do zaključka da je svijet jedno prilično neprijatelski nastrojeno mjesto


Nasilje u medijima utiče na agresivnost u svakodnevnom životu iz više razloga:

Gledanje agresije smanjuje inhibicije (ako može on, mogu i ja)

Kad ljudi vide na tv-u ljude koji se ponašaju agresivno, to im može dati ideju kako da postupe u određenim situacijama

Gledanje agresije može intenziirati osjećaje (blagu uzneirenost u izrazitu ljutnju)

Gledanje velike količine pokolja može smanjiti osjećaj užasa zbog nasilja i suosjećanje sa žrtvama, dovodeći do toga da nam je lakše živjeti sa nasiljem i ponašati se agresivno

Ako često gledanje tv-a dovodi do toga da svijet percipiramo kao nesigurno mjesto, bićemo spremniji ponašati se neprijateljski prema strancima na ulici

Pornografija i agresija nad ženama

Pornografija se najčešće povezuje sa seksualnim oblikoma nasilja nad ženama

Socijalni scenariji - načini društvenog ponašanja koja implicitno učimo iz naše kulture

Ovo potvrđuju i rezultati istraživanja koji u SAD potvrđuju da 95% muškaraca i 97% žena smatra da muškarac ne treba prestati ako žena kaže ne

Pornografija i agresija nad ženama

U posljednje vrijeme društvo je postalo slobodnije i tolerantnije prema pornografiji

Da li gledanje pornografskih materijala može povećati učestalost agresivnosti - nužno praviti razliku između jednostavne i nasilne pornografije

Nasilna pornografija - pornografski materijal koji sadrži elemente nasilja prema ženama

Istraživnja pokazuju da izloženost nasilnoj pornografiji potiče veće prihvćanje nasilja nad ženama te je faktor povezan sa stvarnim agresivnim ponašanjem nad ženama

Kažnjavanje i agresivnost

Kažnjavanje bilo kojeg ponašanja može smanjiti njegovu učestalost

Stroga kazna sama po sebi predstavlja oblik agresivnog postupka i na taj način osobe koje kažnjavaju zapravo modeliraju agresivno ponašanje i potiču kažnjenog da ih oponaša

Kod djece je ovo istina

Djeca koja odrastaju sa agresivnim roditeljima sklonima kažnjavanju, obično su sklona nasilju kada odrastu


Prijetnja blagom kaznom – dovoljna da nevede djecu da pokušavaju opravdati ograničenje te da smanje privlačnost zabranjenog postupka

Kod odraslih slika znatno drugačija

Kazneni sistem većine kultra primjenjuje stroge kazne kao odmazdu ali i mjeru zastrašivanja protiv nasilnih zločina

U idealnim okolnostima kazna kao sredstvo zastrašivanja može biti vrlo učinkovita


Stroga kazna ne zastrašuje protiv nasilnih zločina - npr.zemlje koje izglasavaju smrtnu kaznu nemaju manje ubistava po glavi stanovnika od onih koje nemaju smrtnu kaznu

Američke države koje su ukinule smrtnu kaznu nisu imale porast stope ubistva koji su neki stručnjaci predviđali

Dosljednost i izvjesnost kazne za nasilno ponašanje je znatno efektivnije sredstvo zastrašivanja nego težina kazne

Katarza i agresivnost

Katarza - shvatanje da se agresivnim ponašanjem, gledanjem drugih kako se agresivno ponašaju ili maštanjem o agresiji oslobađa nakupljena agresivna energija i umanjuje vjrovatnost daljnjeg agresivnog ponašanja

Ovo shvatanje se proširilo na popularnu kulturu

Postoje i nedvosmislni dokazi da potisnuti osjećaji mogu proizvesti bolest


Ovo nužno ne znači da slijepo oslobađanje od agresivnih osjećaja zdravo ili korisno

Teorija katarze je pogrešno pojednostavljena na način da mlade treba naučiti da ispolje svoju ljutnju

Učstvovanje u agesivnim aktivnostima (npr.Sport) kao i njihovo gledanje povećava agresivno ponašanje

Kada ljudi izvrše agresivni postupak, takav postupak povećava vjerovatnoću agresivnog ponašanja u budućnosti


Većina dokaza ne potvrđuje pretpostavke o katarzi

Kada nas neko naljuti, oslobađanje neprijateljstva prema toj osobi oslobađa napetost i dovodi do toga da se osjećamo bolje

„Osjećati se bolje“ ne smije se izjednačavati sa smanjenjem neprijateljskg raspoloženja

Ispoljavanje agresije prvi put može smanjiti inhibicije prema ponavljanju takvih postupaka, tako da agresija postaje dozvoljena te dolazi do toga da je lakše ponovo izvesti takve napade


Kada jedna osoba nanese štetu drugoj, to pokreće spoznajne procese usmjerene n opravdanje tog okrutnog čina

Kada povrijedimo osobu doživljavamo kognitivnu disonancu

Kada je osoba jednom uspjela riješiti kognitivnu disonancu podcjenjujući drugu osobu, biće joj lakše povrijediti je i u budućnosti

Ljudi, kada ih se naljuti često preburno reaguju

Ako postoji velika nepodudarnost između onoga što nam je osoba učinila i jačine naše osvete moramo opravdati tu nepodudarnost omaloažavajući objekat svog bijesa


Činjenica je da narod u ratu:

Slabi inhibicije stanovništva prema agresiji

Dovodi do oponašanja agresije

Čini agresivne reakcije prihvatljivima

Otupljuje osjećaj užasa zbog okrutnosti i razaranja, smanjujući suosjećanje sa žrtvama


Kada su dvije nacije zaraćene, rijetko se događa da pripadnici pobjedničke nacije osjećaju sažaljenje nad gubitnicima i nedužnim žrtvama

Ratovanje čini populaciju, čak i one pripadnike koji nisu nasilni sklonijima činjenju agresivnijh kaznenih djela

U poređenju sa sličnim narodima koji ostaju u miru, države koje su ratovale pokazuju znatno povišenu stopu ubistava i godinama nakon rata

Šta trebamo činiti sa vlastitom ljutnjom?

Potiskivanje snažnih osjećanja može dovesti do fizičke bolesti

Moguće je kontrolisati vlastitu ljutnju aktivnim dopuštanjem da se ona istroši

Aktivno dopuštanje - odnosi se na primjenu jednostavnih sredstava kao što su brojanje do 10 prije nego što se odgovori na napad, duboko disanje i zaokupljanje nekom aktivnošću u vidu rekreacije, ili čak činjenje dobrog djela dobri su načini aktivnog trošenja ljutnje


Ljudi nekad trebaju ispoljiti svoju ljutnju kako bi stekli bolji uvid u sebe i u dinamiku odnosa sa srugim ljudima

Ljutnja se mora ispoljiti na nenasilan i primjeren način

To se čini iznošenjem jasnih, smirenih i jednostavnih argumenata i izjava u kojima iskazujete da osjećate ljutnju i precizno opisujete čime je ona uzazvana, bez osuđivanja, i šta je tačno druga osoba učinila da je izazvala takve osjećaje


Takva izjava služi oslobađanju od napetosti kako bi se i ljutita osoba bolje osjećala

Istovremeno, kako objektu ljutnje nije naneseno nikakvo zlo, takva reakcija NE pokreće spoznajne procese koji bi nas naveli na ponižavanje i ismijavanje druge osobe


Iako je najbolje otkriti svoju ljutnju onome ko je izazvao, možemo se osjećati bolje i ako je podijelimo sa trećom osobom

Kada doživljavamo emocionalni stres pomaže kada ga otkrivamo drugoj osobi

Oni koji su potaknuti otkriti detalje događaja i vlastite osjećaje u vrijeme kada su poživjeli događaj, osjećaju se zdravijima i doživljavaju manje boli

Stavovi i predrasude

Stav – trajno vrednovanje ljudi, objekata ii ideja

Izjednačavaju se sa vrednovanjem jer predstavljaju skup pozitivnih ili negativnih reakcija na objekt stava

Komponente stavova:

Kognitivna ili saznajna

Konativna ili ponašajna

Emocionalna komponenta

Ne nastaju svi stavovi na isti način

Emocionalno i saznajno zasnovani stavovi


Neke teorije zastupaju mišljenje da je porijeklo stavova nasljedno

Uloga temperamenta

Studije monozigotnih blizanaca

Iako naslijeđe ima svoju ulogu u nastanku stavova, okolina presudno djeluje na njihovo formiranje i održavanje


Karakteristike emocionalno zasnovanih stavova:

Nisu rezultat racionanog razmatranja problema

Njima ne upravlja logika –informacije ih ne mijenjaju

Napadom na emocionalne stavove napada se sistem vrijednosti pojedinca


Mijenjanje stavova je često pod utjecajem uvjeravajuće poruke (npr.reklama)

Pri tome je važno:

Ko govori

Šta kaže

Kome govori

Centralni i periferni put za fomiranje stavova

Uloga inteligencije i intelektualne radoznalosti u mijenjanj stavova


Moć reklame

Subliminalne i poruke koje svjesno primamo

Učvršćivanje stavova

Odupiranje socijalnom pritisku - vršnjaka

Predrasude

Svaka socijalna grupa može biti predmetom predrasuda

Rasni i etnički identitet u centru je predrasudnih stavova

Spol, seksualna orijentacija, čovjekov zgled ili tjelesno stanje također mogu izazvati predrasude

Prekomjerna težina, nesposobnost, oboljenja (HIV infekcje )uzrokuju nepravedan tretman od strane drugih

Stereotipi „ludi matematičar“ i „glupi sportaš“

Predrasude

Predrasude su opasne – prerastaju u mržnju, agresivnost, pa čak i genocid

Dovodi do toga da osobe koje su predmetom predrasuda doživljavaju izmjene na personalnom planu

Predrasuda- negativan stav prema članovima jedne grupe koji se bazira isključivo na članstvu pojedinca u toj grupi

Stereotip - generalizacija o grupi ljudi kojom se istovjetne osobine pripisuju gotovo svim članovima te grupe, neovisno o stvarnim varijacijama između članova

Predrasude i samopoštovanje

Tretman drugih prema nama je presudan za to kako se ponašamo i šta postajemo

Neminovna posljedica predrasuda je sniženje samopoštovanja

Afroamerička djeca

Spolne predrasude – eksperiment sa uspješnom ženom i muškarcem fizičarem

Uzrok predrasuda

Darwinistička teorija predrasuda

Važno učenje – sadržaj predrasude se mora naučiti

Uloga socijalne okoline- u djetinjstvu roditelji

Eksperiment –”blue eyes and brown eyes boys”

Socijalna kategorizacija – prvi korak u nastanku predrasuda

Pristrasnost prema vlastitoj grupi

Iluzorna korelacija

Uzrok predrasuda

Krajnja atribucijska pogreška (npr. Jevreji)

Prijetnja stereotipom (npr.Crnci)

Samoispunjavajuće proročanstvo

Uloga resursa (II svjetski rat)

Normantivna pravila – društvo u kojem živimo

Moderne predrasude

Smanjenje predrasuda

Ponovljeni kontakt sa članovima vanjske grupe

Rad na aktivnosti gdje:

postoje zajednički ciljevi

Neformalno okruženje

Vjerovanje da je član vanjske grupe tipičan član svoje grupe

Zajednički status

Međusobna ovisnost

Izvorna želja za pomaganjem ljudskom rodu

Duboke veze sa malim brojem pojedinaca

Sklonost demokratiji

Sposobnost strogog razlikovanja sredstava i ciljevva - više uživaju u radu nego u njegovim plodovima

Smisao za filozofski humor

Stvaralaštvo

Odolijevanje kulturi

psihologija predavanja

Documents