Razvoj finansijskih tržišta u Razvoj finansijskih tržišta u rregionu egionu

Centralna banka Bosne i Hercegovine

mr Kemal Kozarić

Dubrovnik, novembar/studeni 2007.

2

MakroekonomskMakroekonomski pokazateljii pokazatelji  2004. 2005. 2006. 2007.*

Nominalni BDP BiH, (u milionima KM)1) tekuće cijene 15.786 16.928 19.106 ….

Realni BDP (stopa rasta u %) 6,31) 4,31) 6,21) ….

Inflacija 2) 0,4 3,7 6,12 3.0

Vladine finansije

Prihodi 6.337 6.957 8.553 4.350

Rashodi 5.894 6.262 7.552 3.830

Novac i kredit

Krediti nevladinom sektoru (u milionima KM) 5.882 7.494 9.240 11.124

Devizne rezerve (u milionima KM) 3.479 4.225 5.452 6.425

Saldo tekućeg računa

U milionima KM -2.579 -3.139 -1.899 -1.285

U procentima BDP-a -16,3 -18,5 -9,9 ….

Saldo robne razmjene

U milionima KM -7.193 -7.835 -6.661 -6.554

U procentima BDP-a -45,6 -46,3 -34,9 ….

Vanjski dug sektora vlade

U milionima KM 4.032 4.338 4.071 3.984

U procentima BDP-a 25,5 25,6 21,3 ….

Stopa nezaposlenosti1)

Administrativna 43,2 44,1 44,1 44,1

ILO nezaposlenost ... ... 31,1 29,0

Bilješka: 1) Izvor: Agencija za statistiku BiH, podaci o BDP za 2003, 2004, 2005. godinu su revidirani.2) Prosječna godišnja inflacija, za oktobar 2007. Mjereno u odnosu na oktobar 2006. * podaci se odnose na zadnji raspoloživi period (Platni bilans, Vladine finansije i Vanjski dug 6/2007; ostali podaci 10/2007.)

3

Finansijski sektor u BiHFinansijski sektor u BiH

Bankarski sektor;

Mikrokreditni sektor;

Leasing kompanije;

Osiguravajuća društva;

Tržište kapitala;

4

Razvoj Razvoj i reforma i reforma bankarskog sektorabankarskog sektora

Privatizacija banaka i povećanje iznosa minimalnog kapitala Akcionarski kapital iznosi 1,2 mlrd KM, od toga privatni 1,1 mlrd KM ili 89%;Razvoj bankarske mreže i širenje lepeze bankarskih usluga;Osiguranje depozita - ukupno 23 banke u sistemu;Zdrava konkurencija i transparentnost u radu;Preuzimanje platnog prometa - tokom prvih 10 mjeseci 2007. godine ostvareno je 48,6 mlrd. KM;Sa 30.06.2007. godine 9.771 zaposlenih u bank. sektoruBankarska aktiva - 17,6 mlrd KMOstvarena dobit u prvom polugodištu 2007. je 95 miliona KM Sa 30.09 štednja iznosila 4,8 mlrd. KMUkupan plasman bankarskog sektora 11milijardi KM Primjetan trend smanjenja kamatnih stopa

5

  31.12.2000. 31.12.2001. 31.12.2002. 31.12.2003. 31.12.2004. 31.12.2005. 31.12.2006. 30.06.2007.

Ukupan broj banaka

55 48 40 37 33 33 32 32

Vlasništvo:    

Banke u privatnom vlasništvu

36 36 34 30 27 27 27 29

Banke u državnom vlasništvu

19 12 6 7 6 6 5 3

  31.12.2000.

31.12.2001.

31.12.2002.

31.12.2003.

31.12.2004.

31.12.2005.

31.12.2006.

30.06.2007.

Struktura kapitala banaka (u %):

Državni kapital: 47 19 10 10 14 13 11 11

Domaći privatni kapital

53*

56 24 20 19 14 10 11

Strani privatni kapital

25 67 70 67 73 79 78

* - razdvojeni podatak nije dostupan

Bankarski sektor: Struktura kapitalaBankarski sektor: Struktura kapitala

6

  31.12.2000. 31.12.2001. 31.12.2002. 31.12.2003. 31.12.2004. 31.12.2005. 31.12.2006. 30.09.2007.

  Iznos Udio Iznos Udio Iznos Udio Iznos Udio Iznos Udio Iznos Udio Iznos Udio Iznos Udio

UKUPNO KREDITA

1652 100% 2101 100% 3213 100% 5122 100% 5927 100% 7546 100% 9308 100% 11238 100%

PRIVATNA PREDUZEĆA

833 50% 988 47% 1304 41% 1860 36% 2478 42% 3256 43% 4075 44% 4879 43%

JAVNA PREDUZEĆA

322 20% 350 16% 361 11% 1167 23% 692 12% 695 9% 662 7% 658 6%

GRAĐANI 375 23% 647 31% 1415 44% 1966 38% 2628 44% 3442 46% 4374 47% 5390 48%

OSTALI SEKTORI

122 7% 116 6% 133 4% 129 3% 130 2% 153 2% 197 2% 311 3%

(kraj perioda – u milionima KM)

Bankarski sektor: Krediti

7

DatumKamate na kreditePrivatna preduzeća

Kamate na depoziteDomaćinstva

 Stope na kratkoročne

krediteStope na dugoročne

krediteStope na depozite po

viđenjuDugoročna

štednja

Dec. 2002. 12,07% 10,59% 1,44% 4,38%

Dec. 2003. 10,54% 9,18% 0,96% 3,40%

Dec. 2004. 9,92% 8,23% 0,77% 4,02%

Dec. 2005. 9,03% 7,70% 0,63% 3,63%

Dec. 2006. 7,66% 7,39% 0,49% 3,48%

Sep. 2007. 7,05% 8,25% 0,41% 3,72%

Bankarski sektor: Kamatne stopeBankarski sektor: Kamatne stope

8

Aktivnosti kreditiranja kategorija koje nemaju pristup bankarskom sektoru;U prvih šest mjeseci 2007. godine plasirano je 122.083 kredita u ukupnom iznosu od 405 miliona KM;Aktivni portfolio na kraju prvog polugodišta 2007. godine 636 miliona KM;Broj aktivnih klijenata na kraju prvog polugodišta 2007. bio je 241.309;Prosječan iznos kredita sa 30.06.2007. godine bio je 2.333 KM;Prema ovom pokazatelju pretpostavka je da je ovaj sektor u 2006. godini mogao obezbijediti zapošljavanje oko 400.000 radnika, međutim osnovna slabost ovog sektora je što večina njegovih klijenata ostaje u sektoru “sive ekonomije”.

Mikrokreditne organizacijeMikrokreditne organizacije

9

Prema novim rješenjima, tijelo odgovorno za bankarsku superviziju nadležno je i za superviziju mikrokreditnih organizacija.Ovim je omogućena transformacija mikrokreditnih organizacija u komercijalno pravne osobe (mikrokreditne fondacije – kao neprofitni oblik i mikrokreditna društva - kao profitni oblik);Uređen sistem i odgovarajuća supervizija će obezbijediti stabilnost u poslovanju ovog sektora i očekuje se da će se i u ovom sektoru desiti pozitivne tendencije poslovanja kao i u bankarskom sektoru (okrupnjavanje, konkurencija, transparentnost).

Unapređenje mikrokreditnog sektoraUnapređenje mikrokreditnog sektora

10

Finansijski leasing se pokazao kao veoma koristan i pogodan oblik finansiranja sa velikim brojem prednostiKao prednosti leasinga mogu se istaći finansijski razlozi, ekonomičnost i pogodnost, nisu potrebna dodatna sredstva obezbjeđenja, brza obrada zahtjeva i fleksibilnost;Na bh. tržištu prva leasing kompanija je osnovana 2001. godine Danas imamo šest leasing kompanija sa filijalama koje djeluju na cijelom prostoru BiH.Imajući u vidu zastupljenost leasinga u BiH, neophodno je i ovu oblast osigurati od rizika i primijenjivati međunarodne standarde Iskustva susjednih zemalja mogu biti korisna, obzirom da leasing kompanije koje djeluju na prostoru BiH djeluju i na prostorima susjednih zemalja.Vrijednost sklopljenih ugovora o leasingu 2006. godini, iznosila je 466 miliona KM;

Leasing kompanijeLeasing kompanije

11

Naziv Bosna i Hercegovina Srbija i Crna Gora Republika Hrvatska

  Tržišni udio u 2005. Tržišni udio u 2005. Tržišni udio u 2005.

Hypo Leasing 63% 29,72% 38,3%

Raiffeisen Leasing 22% 21,52% 8,9%

Volksbank Leasing 13% 6,47% 9%

LB Leasing (CBS) 1% 8,87% Nema podatka

HVB Leasing - 6,07% 11%

Euroleasing 1% - Nema podatka

Ostale - 27,35% 32,8%

Vrijednost sklopljenih ugovora u

2005. godini u milonima eura

185 401 1.140

Leasing u BiH i u regionuLeasing u BiH i u regionu

12

Osiguranje kao dio ukupnog finansijskog sistema ima značajan udio na finansijskom tržištu BiH;Na prostoru BiH u 2006. djelovalo je 25 društava za osiguranje.Kao i u drugim segmentima finansijskih institucija i u oblasti osiguranja može se očekivati da će doći do okrupnjavanja i smanjenja ukupnog broja osiguravajućih društava što će dovesti do koncentracije kapitala u sektoru osiguranja i efikasnosti u radu;Premija osiguranja u 2005. godini u BiH iznosila je 357 miliona KM, a u 2006. godini 360 miliona KM.

Osiguravajuća društvaOsiguravajuća društva

13

Zakoni o osiguranju doneseni su na entitetskim nivoima i dosta su harmonizovani;Novim zakonima o osiguranju izvršena je klasifikacija rizika prema vrstama osiguranja zakonodavstva Evropske unije, utvrđena nova visina temeljnog kapitala. Predviđena je obaveza održavanja margina solventnosti garantnog fonda, praćenje standarda solventnosti, regulacionih stopa, regulacija investicija, licenciranje posrednika, regulacija postupaka u provođenju zakona i dr.;Tržište osiguranja je podijeljeno kao i supervizija.Zahtjevi za širenje mreže filijala na cijelom prostoru BiH su u porastu, ali se javljaju prepreke administrativne prirode kad je u pitanju dobivanje licence i vršenje supervizije u radu ovih društava;Ove prepreke bi trebalo prevazilaziti i primjenjivati jedinstvene kriterije u poslovanju i superviziji.

Postojeća regulativa u osiguranjuPostojeća regulativa u osiguranju

14

Ukupan promet na berzama u BiH u prvih devet mjeseci 2007. godine bio je 1.624.216.264 KM

Sarajevska berza Banjalučka berza

1.111.345.813 KM 512.870.451 KM

Banjalučka berza32%

Sarajevska berza68%

Sarajevskaberza

Banjalučkaberza

Tržište kapitala: Berze u BiHTržište kapitala: Berze u BiH

15

Obavezna rezerva i višak iznad obavezne rezerve

0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

20,0%

25,0%

30,0%

po obračunskim periodima

u p

roce

nti

ma

Implicitnastopa OR (d.skala)

Stopa OR (d.skala)

Uloga bh. komercijalnih banaka – mogućnost Uloga bh. komercijalnih banaka – mogućnost

za investiranje viška likvidnostiza investiranje viška likvidnosti

16

Faktori Faktori razvoja trazvoja tržišta kapitalaržišta kapitalaBerze igraju značajnu ulogu za preduzeća u obezbjedjivanju vanjskih Berze igraju značajnu ulogu za preduzeća u obezbjedjivanju vanjskih

izvora finansiranja u uvjetima nedostatka vlastitih izvora finansiranja u uvjetima nedostatka vlastitih

UU provedbi privatizacije državnog kapitala treba koristi berzu za provedbi privatizacije državnog kapitala treba koristi berzu za prodaju kapitala kako bi se postigla maksimalna trensparentnost i prodaju kapitala kako bi se postigla maksimalna trensparentnost i najpovoljnija tržišna cijena.najpovoljnija tržišna cijena.

ZZa uspješno funkcionisanje berze u uvjetima nedostatka tržišnog a uspješno funkcionisanje berze u uvjetima nedostatka tržišnog materijala materijala (uglavnom proisteklog iz procesa privatizacije)(uglavnom proisteklog iz procesa privatizacije) izuzetno je izuzetno je važno sagledati mogućnost daljnjeg povećanja broja emitenata, važno sagledati mogućnost daljnjeg povećanja broja emitenata, odnosno količine i kvaliteta tržišnog materijalaodnosno količine i kvaliteta tržišnog materijala

NNeophodno je sagledati mogućnost osposobljavanja građana i njihove eophodno je sagledati mogućnost osposobljavanja građana i njihove edukacije za što bolje shvatanje funkcionisanja berze kako bi mogli edukacije za što bolje shvatanje funkcionisanja berze kako bi mogli prepoznati posljedice koje mogu proizaći zbog nepoznavanja osnovna prepoznati posljedice koje mogu proizaći zbog nepoznavanja osnovna funkcionisanja i ponašanja na berzifunkcionisanja i ponašanja na berzi

NNeophodna je edukacija predstavnika vlasti o odgovornostima koje eophodna je edukacija predstavnika vlasti o odgovornostima koje snose za efiikasno funkcionisanje tržišta kapitalasnose za efiikasno funkcionisanje tržišta kapitala

Politička stabilnost direktno utiče na funkcionisanje tržišta lapitala Politička stabilnost direktno utiče na funkcionisanje tržišta lapitala

17

Izdavanje kvalitetnih državnih hartija od vrijednosti;

Stranim investitorima tržište kapitala učiniti atraktivnim;

Regionalno povezivanje berzi Jugoistočne Evrope;

Podsticanje ostalih instrumenata tržišta kapitala: korporativne hartije od vrijednosti, entitetske hartije od vrijednosti, blagajnički zapisi, depozitni certifikati, hartije od vrijednosti nižih nivoa vlasti...;

Unaprijediti transparentnost u izvještavanju kompanija

Faktori razvoja tržišta kapitalaFaktori razvoja tržišta kapitala