Uvodjenje poreza na dohodak u Federaciji BiH

Fuad Balta, dipl.ecc.

Sarajevo, 10. oktobnar 2007. godine

Reforma direktnih poreza u Federaciji Nacrt zakona o porezu na dohodak

U zakonodavnu proceduru Parlamenta Federacije BiH ponovno je uvrten Nacrt zakona o porezu na dohodak.

U odnosu na ranije ponuena rjeenja u Nacrtu ... su predviene neke bitne promjene, kao to je, naprimjer, oslobaanje svih penzija rezidentata od oporezivanja.

O kakvom reformskom propisu se radi, kada bi trebalo oekivati poetak njegove primjene i ta se novoga nudi u odnosu na oporezivanje tzv. direktnim porezima istaknuto je u tekstu koji slijedi.

Uvod

Provedenom reformom indirektnih poreza, od poetka 2006. godine sistem indirektnog oporezivanja, od Zakona o akcizama, Zakona o porezu na dodanu vrijednost i njihovih pravilnika o primjeni, do svih prateih zakona koji reguliraju postupke oporezivanja , te prava i dunosti nadlene uprave i poreznih obveznika za njihovo provoenje, uspostavljen je sistem indirektnog oporezivanja na nivou Bosne i Hercegovine koji je u tom dijelu u potpunosti kompatibilan sa razvijenim evropskim zemljama.

To se, meutim, ne moe konstatovati za reformu direktnih poreza koja je, prema ranijim zamislima u Federaciji BiH trebalo da zapone jo prije dvije godine i to da bude potpuno harmonizirana u entitetima i Distriktu Brko.

U tom pogledu, trenutno se najvie zaostaje u Federaciji BiH.

injenica je da se u veem entitetu jo uvijek primjenjuje cedularno oporezivanje prihoda fizikih lica-graana koje ponaosob definira svaku vrstu prihoda pojedinca sa posebnim odreenim osnovicama za oporezivanje, poreznim stopama, olakicama i oslobaanjima, te, u skladu s tim, odreuje odnosni oblik poreza.

Ovakav, davno prevazien sistem oporezivanja dohotka fizikih lica, za primjenu je veoma kompleksan, kako za porezne obveznike tako i za poreznu administraciju. Na njegovu sloenost poseban uticaj imaju znaajne ingerencije kantona u propisivanju poreza graana, to za posljedicu ima primjenu razliitih stopa prilikom oporezivanja prihoda (dohotka) fizikih lica, zavisno iz kojeg su izvora, te raznoliko oprezivanje pojedinih prihoda iz istog izvora.

Pored toga, u sadanjem sistemu oporezivanja u Federaciji BiH prisutno je dvostruko, pa ak i viestruko oporezivanje pojedinih prihoda, kao to je, na primjer, sluaj sa ostvarenom dividendom kao pozitivnim rezultatom ulaganja sopstvenog kapitala fizikog lica-graanina u poslovanju drutva ija je dobit ve oporezovana; isplaeni iznos dividende pojedincu u jednoj kalendarskoj godini dodatno se oporezuje porezom na prihod od imovine i imovinskih prava i porezom na prihod fizikog lica, ukoliko iznos dividende nakon prvog oporezivanja prelazi doputeni godinji neoporezivi cenzus graanina, shodno zakonu o porezima graana onog kantona gdje je prebivalite graanina. Zbog svega naprijed navedenog, jasno je zbog ega je neophodno to prije uvesti novi i jednostavniji sistema oporezivanja dohotka fizikih lica u Federaciji BiH, koji je na njenoj teritoriji propisan i primjenjuje se samo u Tuzlanskom Kantonu, za razliku od Republike Srpske i Distrikta Brko gdje je, premda na razliit nain, ipak ve nekoliko godina propisano oporezivanje dohotka fizikih lica...

Nakon to je na raspravama o Nacrtu Zakona o porezu na dohodak prije vie od godinu dana bilo mnogo primjedaba i sugestija za poboljanje teksta navedenog propisa, Federalno ministarstvo finansija iste je dugo razmatralo i ponudilo Vladi Federacije BiH neka nova rjeenja. U tom smislu Vlada Federacije BiH je utvrdila Prijedlog zakona o porezu na dohodak i uputila ga u parlamentarnu proceduru. Prijedlog navedenog zakona zastupnici su dva puta razmatrali tokom juna i jula 2006. godine i, nakon voene rasprave, isti su ponovo proslijedili Vladi Federacije BiH na doradu, koja je, nakon uvaavanja odreenih preporuka, pripremila definitivan tekst Zakona i predloila ga Parlamentu Federacije na usvajanje. Meutim, parlamentarci nisu usvojili Zakon o porezu na dohodak...

Nakon godinu dana, Vlada Federacije na sjednici u Mostaru 27. jula 2007. godine ponovo je utvrdila i uputila u parlamentarnu proceduru Nacrte zakona o porez na dobit i zakona o porezu na dohodak. Poetak primjene ovih zakona, prema Nacrtima oba zakona, previen je za 1. januar 2008. godine.

S obzirom da su u pripremi ovog zakona, uestvovali porezni eksperti koje je angaovala njemaka i amerika organizacija - GTZ i USAID, pri emu su uloena znatna sredstva poreznih obveznika iz tih zemalja, ipak se ubrzo moe oekivati usvajanje prvog reformskog zakona koji regulira oblast direktnih poreza, tj. oporezivanje dohotka.

Polazei od te injenice, objektivne pretpostavke su da e kljuni koncept Zakona o porezu na dohodak biti prihvaen i da e imati znaajnog uticaja na porezne obveznike, u nastavku se daju pojanjenja u oblasti oporezivanja dohotka, s posebnim osvrtom na ponuene izmjene u odnosu na ranije predloene tekstove Nacrt pomenuto citiranog federalnog propisa.

Prednosti u odnosu na postojee propise

Prema sadanjim rjeenjima na federalnom i kantonalnim nivoima, ostvareni lini prihodi (ustvari dohoci) se kroz razliite forme oporezuju federalnim Zakonom o porezu na plau i raznim, pokatkad slinim, ali, zavisno od kantona do kantona i vrlo razliitim odredbama deset kantonalnih zakona o porezima.

Pored toga, za pojanjenje ovih propisa, kantonalni ministri finansija donijeli su i odgovarajue pravilnike, pa je oporezivanje linih prihoda trenutno na podruju Federacije BiH regulirano sa preko dvadeset zakona i propisanih podzakonskih akata i procedura .

Osim Zakona o porezima u Tuzlanskom kantonu, koji upravo oporezuje dohodak, ostali vaei kantonalni zakoni propisuju da se oporezuje ukupan prihod ili dobit proistekla iz linog primanja, to ovu problematiku ini veoma kompleksnom i, sa stanovita jedinstvenog pristupa u oporezivanju linih primitaka, vrlo komplikovanom, uz mnoge nesporazume na relaciji porezni obveznik - porezni slubenik.

Zbog neharmoniziranosti u oporezivanju dohotka unutar Federacije BiH, bio je potpuno opravdan zahtjev naim zakonodavnim institucijama, upuen od strane ovlatenih predstavnika meunarodne zajednice, da se ova oblast jedinstveno regulira u veem entitetu, tim prije to su u Republici Srpskoj i Brko Distriktu odavno doneseni i primjenjuju se zakoni o porezu na dohodak.

U kontekstu svega pomenutog, sainjen je predloeni Zakon o porezu na dohodak (u daljem tekstu:Zakon), na ijem e se temelju, te provedbenim propisima koji e naknadno biti doneseni (pravilnik i drugi podzakonski akti, te tipizirani obrasci poreznih prijava), utvrivati i plaati porez na ostvareni dohodak.

Obveznici poreza na dohodakU najveem broju razvijenih evropskih i zemalja u svijetu, porez na dohodak plaaju ona lica - rezidenti i nerezidenti koji ostvaruju dohodak u odreenoj dravi, odnosno dravnoj zajednici.

Komplementarno sa takvim odreenjem i shodno posljednjim prijedlozima iz neusvojenog Zakona propisano je da su porezni obveznici poreza na dohodak rezidenti i nerezidenti koji ostvaruju dohodak na teritoriji Federacije BiH, kao i rezidenti koji ostvaruju dohodak izvan Federacije BiH.

Ukoliko vie fizikih lica zajedniki ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svako fiziko lice posebno, za udio koji ostvari u tako ostvarenom dohotku.

Saglasno Zakonu, rezident je fiziko lice (graanin) koje:

ima prebivalite na teritoriji Federacije,

koje na teritoriji Federacije neprekidno ili sa prekidima boravi 183 dana ili vie dana u bilo kojem poreznom periodu.

Nerezident je, pak, fiziko lice koje na teritoriji Federacije boravi manje od 183 dana.

Obavezi obraunavanja i plaanja poreza na dohodak ne podlijeu slijedea fizika lica koja imaju prebivalie na teritoriji Federacije:

- efovi stranih diplomatskih misija,

- osoblje stranih diplomatskih misija i lanovi njihovih domainstava, ukoliko nisu dravljani Bosne i Hercegovine,

- efovi stranih konzulata i konzularni slubenici koji obavljaju konzularne funkcije i lanovi njihovih domainstava, ukoliko nisu dravljani Bosne i Hercegovine,

- funkcioneri i strunjaci programa za tehniku pomo OUN i njenih specijaliziranih agencija, ukoliko nisu dravljani Bosne i Hercegovine,

- profesionalni konzuli, pripadnici i osoblje konzulata, ako su ta lica pripadnici drave koja ih je odaslala,

- poasni konzuli stranih drava za primanja koja dobivaju od drave koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih funkcija, ako nisu dravljani Bosne i Hercegovine,

- fizika lica koja rade kao posluga u stranim diplomatskim i konzularnim predstavnitvima i meunarodnim organizacijama, ukoliko nisu dravljani Bosne i Hercegovine.

Takoe, oporezivanju ne podlijeu fizika lica rezidenti Federacije koja se nalae u radnom odnosu sa uredom Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.

Gotovo identino definiranje pojma rezident i nerezident sadrano je u vaeem Zakonu o porezu na plau koji se primjenjuje na podruju Federacije, kao i u zakonima o oporezivanju dohotka koji vae za prostor Republike Srpske i Brko Distrikta.

Kod navedenih poreznih obveznika plae i duga lina primanja, tj. dohoci nerezidenata nisu oporezivi kada se isti ostvaruju za obavljanje diplomatske, konzularne, profesionalne ili neke druge djelatnosti od drave ili meunarodne organizacije po ijem nalogu nerezidenti obavljaju posao u Bosne i Hercegovine.

Ovakva porezna oslobaanja uobiajena su u najveem broju zemalja, pa su propisana za ostvarene dohotke nerezidenata i na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine.

ta je predmet oporezivanja?

Nacrtom zakona o porezu na dohodak predvieno je da se porezom na dohodak oporezuju dohoci koje porezni obveznik ostvari:1. od nesamostalne djelatnosti,2. od samostalne djelatnosti,3. od imovine i imovinskih prava,4. od ulaganja kapitala i5. od uea u nagradnim igrama i igrama na sreu (prema ranijim nacrtima nije bilo predvieno oporezivanje ovog dohotka. Ovdje treba napomenuti da se prema kantonalnim propisima vri oporezivanje dobitaka od igara na sreu, ali ne i od nagradnih igara).U smislu ovog zakona dohotkom se ne smatraju oni prihodi na koje je ve plaen porez kao na primjer: dividende, nasljedstva i pokloni na koje se plaa porez po drugim federalnim i kantonalnim propisima, penzije, prihodi za koje nije uinjena nikakava protuusluga (razne pomoi, djeiji dodaci), prihodi od prodaje imovine koja se koristi u line svrhe, naknade po osnovu nastalih teta, te nagrade osvojene za pokazano znanje na kvizovima i slinim takmienjima.Svi ostvareni dohoci, odnosno lini prihodi, primanja i sl. umanjeni za rashode, izuzev navedenih izuzea, koje porezni obveznik ostvari svojim radom obavljajui nesamostalnu ili samostalnu djelatnost, te dohoci koji se ostvare od imovine i imovinskih prava i ulaganja kapitala su oporezivi.

Dakle, predmet oporezivanja je tzv. sintetiki dohodak koje ostvari porezni obveznik iz svih izvora u jednom poreznom periodu.

Pored ovog principa (sintetiki dohodak) prilikom oporezivanja dohotka primjenjivat e se i neto princip, to znai da e se dohotkom smatrati ukupan prihod koji je porezni obveznik ostvario u poreznom periodu (osim prihoda koji se ne smatraju dohotkom i prihoda na koje se ne plaa porez na dohodak) umanjen za rashode koji su bili nuni za ostvarenje tog prihoda. To znai da se od ostvarenog prihoda nee moi da odbiju rashodi nastali u vezi sa neoporezivim prihodom(ima), nego e se iskljuivo priznavati rashodi nastali u korelaciji sa oporezivim prihodom.

Trei princip koji e biti primjenjivan prilikom utvrivanja dohotka za oporezivanje je princip kalendaske godine, s obzirom na pravilo da se oporezivi dohodak uvijek obraunava za jednu kalendarsku godinu.

Koji se prihodi ne smatraju dohotkom?Prema predloenim rjeenjima, prihodi koji se ne smatraju dohotkom su:

prihodi po osnovu uea u raspodjeli dobiti privrednih drutava (dividende ili udjeli),

penzija rezidenata, bilo da je steena u inostranstvu ili u Bosni i Hercegovini,

pomoi i druga primanja ostvarena po osnovi posebnih propisa o pravima ratnih vojnih invalida i civilnih rtava rata, osim plae,

socijalne pomoi,

djeiji dodatak i novana sredstva za opremu novoroenog djeteta,

nasljedstva i darovi, na koje se porez plaa po drugim federalnim ili kantonalnim propisima,

prihodi od prodaje imovine koja je koritena u line svrhe,

nadoknada tete u sluaju elementarnih nepogoda,

osiguranje ili druga naknada tete nainjene na imovini, u iznosu koji je upotrijebljen za zamjenu ili popravku oteene imovine nagrade osvojene odnosno dobijene za pokazano znanje u kvizovima i drugim slinim takmienjima,

prihodi zaposlenih po osnovu naknada, pomoi i nagrada koju isplauje poslodavac do propisanog iznosa,

nagrade za izuzetna dostignua u oblasti obrazovanja, kulture i dr koje dodjeljuju dravni organi povodom obiljeavanja znaajnih datuma.

Kao najvanija promjena prema dosadanjim prijedlozima je odredba Nacrta ... kojom se propisuje da se penzija rezidenta ne smatra dohotkom bez obzira da li je steena u Federaciji, Bosni i Hercegovini ili inostranstvu.

Takoer, znaajna izmjena u odnosu na postojea zakonodavna rjeenja je u tretmanu dividendi. U uvodnom dijelu teksta ve je navedeno da, u odnosu na sadanje oporezivanje dividendi prema kantonalnim propisima o porezima graana, na ostvarene dividende koje potiu iz raspodjele dobiti privrednih drutava ne bi se plaao porez na dohodak budui da se, u smislu Zakona, iste ne smatraju dohotkom.

Objanjenje za takvo rjeenje temelji se na injenici to se dividende (i drugi udjeli u dobiti) isplauju nakon oporezivanja ostvarene dobiti, pa se izvodi zakljuak da su ve bile oporezovane, jer su ulazile u poreznu osnovicu za oporezivanje dobiti.

Ipak, jo jednom bi trebalo razmisliti da li je realno da se na neogranieni iznos isplaenih dividendi u toku jedne kalendarske godine ne plaa porez na dohodak...Prihodi na koje se ne plaa porez na dohodak

Prema najnovijem Nacrtu zakona o porezu na dohodak taksativno je navedeno 11 sluajeva ostvarenja prihoda za koje je bilo predvieno da se uope ne oporezuju. To se odnosi na: prihode po osnovi naknada za vrijeme nezaposlenosti i sprijeenosti za rad koji su isplaeni na teret vanbudetskog fonda,

prihode invalidnih lica koja su zaposlena u privrednom drutvu, ustanovi ili radionici za radno i profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalida,

prihode po osnovi naknada za tjelesna oteenja, umanjenu radnu sposobnost i naknade za pretrpljene neimovinske tete,

prihode po osnovi naknada teta zaposlenima kao posljedice nesree na radu,

prihodi po osnovi nagrada lanovima Akademije nauka i umjetnosti i nagrada za tehniko-tehnoloke inovacije,

naknade osuenim licima za vrijeme odsluenja kazne u vaspitno-popravnim odnosno kazneno-popravnim ustanovama,

stipendije i kredite uenicima i studentima na redovnom kolovanju,

prihode koje ostvare uenici i studenti preko uenikih i studentskih zadruga u toku jedne kalendarske godine, do iznosa etiri posljednje plae u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku,

nagrade uenicima i studentima osvojene na takmienjima u okviru obrazovnog sistema i organiziranim kolskim i visokokolskim takmienjima,

naknade plaa licima za vrijeme trajanja prekida posla za koji zaposlenik nije kriv.

prihode po osnovi kamate na tednju u bankama, tedionicama i tedno-kreditnim zadrugama, bankovnim raunima (iro-raun, devizni rauni i drugo) i kamate na dravne obveznice.

Ovdje bi posebnu panju trebalo usmjeriti na razmiljanje da li je opravdano da sve stipendije i krediti bez obzira na visinu njihove isplate budu potpuno izuzete od oporezivanja, poto predloena zakonska formulacija upuuje na nekoliko izvedbenih zakljuaka. Kao prvo, ini se nerealnim da se, potencijalno, prihod svakog uenika ili studenta koji se nalazi na redovnom kolovanju bez obzira na visinu isplaene stipendije ne oporezuje, makar to bio, prema ekstremnom primjeru, neki uenik u osnovnoj koli (redovno kolovanje) kojem otac kao vlasnik i direktor neke firme isplauje 2.000,00 KM svakog mjeseca (nema odreenog cenzusa za oporezivanje). Drugo, ukoliko ovako koncipirano izuzee na prostoru Federacije moe da za posljedicu ima masovno "zapoljavanje" mladih ljudi, bez obzira na njihovu vrstu zanimanja, od strane "snalaljivih" drutava putem ugovora o stipendiranju i izbjegavanje plaanja osnovnih doprinosa i poreza na dohodak, onda se postavlja pitanje da li e se, ve u blioj perspektivi, na taj nain, ustvari, poveavati broj stvarno nezaposlenih i "proizvoditi" sve vei broj lica koje e firme isplaivati po osnovi, naizgled legalnih, a u stvarnosti fiktivnih ugovora o stipendiranju. Tree, nee li se na ovaj nain u preksi pod platom davanja stipendija i kredita isplaivati visoki iznosi pojedinim vrhunskim i drugima sportistima, umjetnicima i raznim specifinim zanimanjima za iji prihode se nee plaati porez na dohodak. etvrto...

Osnovica za obraun poreza na dohodak

Utvrivanje i plaanje poreza na dohodak odnosi se na kalendarsku godinu, odnosno na sve periode koji se zavravaju u kalendarskoj godini

Period za koji se obraunava porez na dobit moe biti krai od kalendarske godine ukoliko rezident u toku kalendarske godine postane nerezident ili obrnuto, te u sluaju da rezident postaje porezni obveznik ili da mu svojstvo poreznog obveznika prestane.

Razlika izmeu ukupnih oporezivih prihoda i rashoda koji e se priznati u toku jednog poreznog perioda (kalendarske godine) predstavljat e osnovicu poreza na dohodak.

Osnovicu poreza na dohodak rezidenta init e oporezivi dohodak ostvaren u kalendarskoj godini u i izvan Bosne i Hercegovine, umanjen za preneseni gubitak, osnovni lini odbitak i odbitke za izdravana lica.

Zbir dohodaka ostvarenih od: samostalne i nesamostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava i ulaganja kapitala init e ukupan dohodak za oporezivanje.

Prihodi koji se na bilo koji nain budu ostvarivali na tritu rada, roba, usluga i kapitala smatrat e se prihodima koji e na odgovarajui nain biti oporezivi.

Prihodi e pripadati fizikom licu koje ih je ostvarilo, a u sluaju prestanka porezne obaveze tog lica, prihodi e pripadati licu kome se bude poveavala ekonomska snaga na osnovi priliva prihoda, odnosno pravnom sljedbeniku.

Kao rashodi koji e moi da se odbiju od prihoda podrazumijevat e se plaeni trokovi u toku jednog porenog perioda koji su u potpunosti, izriito i direktno povezani sa prihodima tog perioda (kalendarske godine).

Zavisno da o kojoj vrsti ostvarenog prihoda se radi, rashodima koji se oduzimaju od prihoda prilikom utvrivanja dohotka smatrat e se, na primjer za nesamostalnu djelatnost, uplaeni obavezni doprinosi iz plae (za PIO/MIO, za zdravstveno osiguranje i za osiguranje od nezaposlenosti), dok e se za samostalnu djelatnost priznavati razliiti konkretni rashodi koji su bili neophodni za ostvarenje prihoda u poreznom periodu, odreeni rashodi u procentualnom iznosu, kao i amortizacija sredstava koja predstavljaju dugotrajnu imovinu poreznog obveznika.

Dakle, svi odlivi novanih sredstava koji budu potrebni radi ostvarivanja ili osiguranja prihoda smatrat e se rashodima. Ti rashodi pripadat e onom licu kojem budu pripadali prihodi od ekonomske djelatnosti, bez obzira ko ih je uinio.

Rashodima e se smatrati i pokloni u robi, predmetima ili novcu doznaenom na iro-raun u: kulturne, vaspitno-obrazovne, naune, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske i druge svrhe, te udruenjima i drugim licima koji obavljaju djelatnost u skladu sa posebnim propisima do visine 0,5% od ukupno ostvarenog prihoda prethodne godine, to je gotovo identino kao kada se priznaju rashodi pravnim licima za veoma sline ciljeve, shodno vaeem federalnom Zakonu o porezu na dobit privrednih drutava.

Zakon propisuje da se rashodima smatraju i donacije, odnosno pokloni iznad propisane visine, pod uvjetom da su isti dati prema programima i rjeenju nadlenih ministarstava.

Rashodima se, meutim, nee smatrati oni izdaci koji se ne mogu odvojiti od linih izdataka, niti rashodi nastali s ciljem linih potreba obveznika poreza ili nisu nastali s namjerom ostvarivanja prihoda koji se oporezuju, kao to su: porez na dohodak, porez na nasljedstva i poklone i drugi lini porezi, izdaci za novane kazne i prekraje, izdaci za trokove sudskog ili upravnog postupka u linim predmetima i kamate za zakanjela plaanja linih izdataka.

Poreznu osnovicu za nerezidenta predstavljat e oporezivi dohodak koji je porezni obveznik ostvario u toku kalendarske godine po odbitku prenesenog gubitka, ukoliko je taj gubitak ostvaren poslovanjem na teritoriji Federacije.Sigurno je da e, u poreenju sa trenutnom situacijom, biti jednostavnije prijavljivati i utvrivati obaveze po osnovi poreza na dohodak iz razloga to e, umjesto 11 zakona i isto toliko pravilnika koji na federalnom i kantonalnim nivoima propisuju oporezivanje plaa i poreza na dobit od samostalnog obavljanja djelatnosti i drugih poreza graana koja su u vezi sa raznim linim primanjima, biti u primjeni samo po jedan zakon i pravilnik sa unificiranim obrascima i identinim nainom oporezivanja.

Ovakav efikasan nain prikupljanja prihoda po osnovi poreza na dohodak zamijenit e dosadanji, prilino komplikovani sistem, zasnovan na primjeni slijedeih vaeih razliitih stopa:

poreza na dobit od samostalnog obavljanja djelatnosti (25% i 30%, zavisno o kojem se kantonu radi),

poreza na prihod od imovine i imovinskih prava (0-30%),

poreza na prihod od autorskih prava, patenata i tehnikih unapredjenja (1%-20%),

poreza na ukupan prihod fizikih lica (10%-40%)

sa komplikovanim i raznolikim nainima obrauna poreza.

Porezne stope

Prema najnovijem nacrtu zakona stopa poreza na dohodak je progresivna stopa od: 10% koja se primjenjuje na godinju poreznu osnovicu do 7.200,00 KM i 15% na dio godinje porezne osnovice koji prelazi iznos od 7.200,00 KMPrema prijedlogu rjeenja koji je Parlament Federacije BiH odbio, bile su u opticaju etiri porezne stope i progresivan nain oporezivanja dohotka, shodno visini njegovog ostvarenja, kako slijedi:

za oporezivi dohodak do 400 KM............................stopa poreza 5 odsto;

za oporezivi dohodak od 400 do 800 KM.................stopa poreza 10 odsto;

za oporezivi dohodak od 800 do 1.500 KM..............stopa poreza 15 odsto i

za oporezivi dohodak preko 1.500 KM......................stopa poreza 20 odsto.

Postoji objektivna pretpostavka da su zastupnici uoili da e njihova visoka primanja biti poprilino umanjena od momenta uvoenja poreza na dohodak, tako da nisu odluili da usvoje predloeno rjeenje u oporezivanju dohotka, jer bi i sami u dobroj mjeri finansirali federalni budet koji se u velikom dijelu koristi za plaanje glomaznog administrativnog aparata!

Oporezivanje dohotka od nesamostalne djelatnostiOporezivanje dohotka od nesamostalne djelatnosti podrazumijeva prethodno potrebno utvrivanje prihoda i rashoda od nesamostalnog rada.

Prema posljednje predloenim odredbama Zakona, oporezivim prihodima koji se ostvaruju po osnovi nesamostalnog rada smatraju se:

bruto plae koje isplauje poslodavac po osnovi rada zaposlenika,

dodatna primanja po osnovi naknada i pomoi koje poslodavac isplati uposlenicima iznad propisanog iznosa,

plae koje umjesto poslodavca isplati drugo lice,

svi drugi prihodi po osnovi i u vezi sa nesamostalnom djelatnou..Oporezivi dohodak ine i koristi koje su primljene po osnovi nesamostalne djelatnosti, kao to je:

upotreba vozila i drugih sredstava za line potrebe,

smjetaj, hrana i uzimanje drugih dobara i usluga koje se koriste besplatno ili po cijeni koja je nia od trine, odobreni beskamatni krediti ili krediti po stopi koja je nia od trine kamatne stope, izmirivanje linih trokova od strane poslodavca, izmirivanje ili oprost dunike obaveze od strane poslodavca. Kao prihod koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podlijeu oporezivanju tretira se:

pomo za gubitke nastale kao posljedica elementarnih nepogoda i pomoi po osnovi ozljeda i bolesti koje isplauje poslodavac zaposleniku ili lanu njegove porodice, isplaene do visine utvrene posebnim propisima,

hrana koju daje poslodavac u prostorijama poslodavca do vrijednosti naknade za topli obrok, koja je utvrena posebnim propisima, smjetaj i plaanje trokova smjetaja za zaposlenika radi obavljanja radnog zadatka, smjetaj i plaanje trokova smjetaja osiguranog za javne dunosnike zaposlene u diplomatskim i konzularnim predstavnitvima u inostranstvu i druge naknade do visine utvrene posebnim propisima, pokloni koje daju poslodavci za djecu zaposlenika povodom praznika, do iznosa od 30 odsto prosjene plae u Federaciji za taj mjesec, otpremnine u sluaju prestanka ugovora o radu, u skladu sa Zakonom o radu i Opim kolektivnim ugovorom.Prilikom utvrivanja dohotka od samostalnog rada, od prihoda se oduzimaju rashodi, pod kojim se podrazumijevaju i uplaeni obavezni doprinosi iz plaa, i to:

doprinos za PIO/MIO,

doprinos za zdravstveno osiguranje,

doprinos za osiguranje od nezaposlenosti,

U sluajevima utvrivanja sopstvenog dohotka od nesamostalne djelatnosti, poslodavac od ostvarenih prihoda od nesamostalnog rada kao rashode moe da odbije uplaene premije za ivotno osiguranje koje imaju karakter tednje, uplaeno dobrovoljno zdravstveno osiguranje, te dobrovoljno penziono osiguranje (osnovni lini odbitak).

Porez na dohodak od nesamostalne djelatnosti akontativno se obraunava, obustavlja i uplauje kod svake isplate prema propisima koji se primjenjuju danom isplate.

Poslodavac ili sam obveznik poreza morae da izvri obraun akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti na osnovicu, u koju ulaze svi ostvareni mjeseni prihodi od nesamostalne djelatnosti Na taj nain obraunat, obustavljen (odbijen) i uplaen porez na dohodak od nesamostalnog rada smatrat e se konano utvrenim porezom za kalendarsku godinu, pa porezni obveznik za taj dohodak nee biti u obavezi da podnese godinju poreznu prijavu, osim to ima pravo da u prijavu unese uplaene iznose akontacija poreza na dohodak radi priznavanja poreznih odbitaka.

Nerezidentne organizacije koje ne uivaju diplomatski imunitet u Federaciji i uposlenici u tim organizacijama sa sjeditem, odnosno prebivalitem u Federaciji, u obavezi su da pri isplati dohotka od nesamostalne djelatnosti zaposlenim graanima ili stranim dravljanima obraunaju i uplate porez po odbitku.

Ukoliko je porezni obveznik tzv. nesamostalne djelatnosti zaposlen u diplomatskom, odnosno konzularnom predstavnitvu druge drave, u meunarodnoj organizaciji ili u predstavnitvu ili organizaciji koja na teritoriji Federacije uiva diplomatski imunitet, bio bi duan da sam obrauna akontaciju poreza od nesamostalne djelatnosti i istu uplati u zakonskom roku.

Ako fiziko lice dohodak od nesamostalne djelatnosti ostvaruje neposredno iz inostranstva, mora samo obraunati akontaciju poreza od nesamostalne djelatnosti i istu uplatitu u roku od 5 dana od dana primitka dohotka.

Na temelju izloenog, moe se konstatovati da postoji slinost oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada sa mjesenim obraunom i isplatom bruto plaa koji je trenutno u primjeni na prostoru Federacije BiH, saglasno odredbama Zakona o porezu na plau i Zakona o doprinosima.

Razliitost je, meutim, u tome to e se akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti utvrivati na osnovu porezne kartice, koju e za uposlenika voditi poslodavac.

Zakonom je predvieno da e poreznu karticu besplatno izdavati Porezna uprava, a poslodavac e biti u obavezi da istu uva sve dok je uposlenik u radnom odnosu..

Iz ovog propisa proizlazi obaveza za poslodavca da do kraja januara tekue godine za prethodnu godinu nadlenoj organizacionoj jedinici Porezne uprave dostavi podatke i druge evidencije o isplaenim plaama i penzijama, te obustavljenom i uplaenom porezu iz porezne kartice uposlenika.

Takoe, poslodavac je duan su da nakon posljednje isplate oporezivog dohotka u kalendarskoj godini uposleniku izda potvrdu koja e, pored podataka iz porezne kartice i linih podataka o poreznom obvezniku, sadravati i sve podatke o izvrenim poreznim odbicima.

Svi prethodni navodi ukazuju da e se pred Poreznu upravu Federacije BiH biti postavljeni novi izazovi u pogledu blagovremenog samoorganiziranja radi ispunjenja propisanih obaveza koje se odnose na prikupljanje, evidentiranje i nadzor nad zakonitou obrauna, obustave (odbitaka) i uplate obaveza poreza na dohodak, pogotovo kada se uzme u obzir sve krai vremenski period koji preostaje do poetka primjene Zakona o porezu na dohodak u Federaciji BiH (ukoliko se isti bude primjenjivao prema planiranom teminu-od 1. januara 2008. godine) i injenica da jo uvijek nisu formirane organizacione jedinice u kantonima i Sredinjem uredu koje e imati zadatak da educiraju porezne slubenike i porezne obveznike u cilju pravilne primjene Zakona o porezu na dohodak.

Oporezivanje dohotka od samostalne djelatnosti

Dohodak od samostalne djelatnosti stie se trajnim samostalnim obavljanjem proizvodne osnovne ili sporedne djelatnosti, te trgovine robama i uslugama na tritu.

U ovu vrstu dohotka ubrajaju se;

dohoci iz obrta i djelatnosti srodne obrtu,

dohoci od poljoprivrede i umarstva,

dohoci od slobodnih zanimanja,

dohoci od drugih samostalnih djelatnosti.

Pod pojmom slobodnih zanimanja kojima se utvruje dohodak od samostalne djelatnosti smatraju se: samostalna djelatnost zdravstvenih radnika, veterinara, advokata, notara, revizora, ininjera, prevodilaca, turistikih radnika, samostalnih raunovoa i revizora, naunika, knjievnika, profesora i drugih predavaa, vaspitaa, izumitelja, novinara, umjetnika, sportista i druge sline djelatnosti.

Dohoci od poljoprivrede i umarstva ostvaruju se prilikom koritenja prirodnih bogatstava zemlje i ume i upotrebom proizvoda dobivenih obavljanjem djelatnosti poljoprivrede i umarstva. Porez na dohodak od poljoprivrede i umarstva trebalo bi da se plaa samo u sluaju kada je fiziko lice obveznik indirektnih poreza po osnovi obavljanja ove djelatnosti, tj. ako kao prodavac poljoprivrednih, odnosno proizvoda umarstva obraunava i uplauje porez na dodatu vrijednost. U dohotke iz poljoprivrede i umarstva ubrajaju se i dohoci od davanja u zakup i prodaje zemljita koje je upotrebljivo u poljoprivredne i umarske svrhe, ali samo u sluaju ako je to zemljite bilo koriteno za neku poljoprivrednu ili djelatnost umarstva.

Drugim samostalnim djelatnostima koje ostvaruju dohotke, a obavljaju se povremeno, smatrat e se djelatnosti predstavnikih i izvrnih organa vlasti, djelatnosti lanova skuptina i nadzornih odbora privrednih drutava, upravnih i slinih odbora i vijea, steajnih upravnika, sudija-porotnika, te sporadinih autorskih djelatnosti koje obavljaju naunici, umjetnici, razni strunjaci, novinari, sudski vjetaci, agenti, sportski radnici uz neku osnovnu samostalnu ili nesamostalnu djerlatnost.

Za razliku od dosadanje razliite primjene postojeih kantonalnih zakona o porezima prilikom utvrivanja oporezive dobiti od: obavljanja samostalnih privrednih i profesionalnih djelatnosti, oporezivanja poljoprivrednika, utvrivanja poreza za fizika lica u sluajevima izdavanja pokretne i nepokretne imovine u zakup, oporezivanja autorskih honorara na prihod od autorskih prava za izvreno autorsko djelo, te poreza na ukupan prihod fizikog lica, uvodi se jednostavnije i, to je posebno znaajno, unificirano oporezivanje dohotka od samostalne djelatnosti, kojim e se na znatno efikasniji nain vriti utvrivanje i izmirenje porezne obaveze po osnovi ove vrste dohotka.

Budui da se ve dui niz godina jedino na podruju Tuzlanskog kantona primjenjuje princip oporezivanja dohotka umjesto dobiti kod obveznika samostalnog linog rada, iskustva iz ovog kantona, kao i spoznaje u praktinoj primjeni oporezivanja dohotka u Republici Srpskoj i Distriktu Brko sigurno e kao odgovarajue smjernice biti od koristi Poreznoj upravi Federacije prilikom provoenja Zakona.

Ostvarivanje dohotka od samostalne djelatnosti u poreenju sa vaeim propisima proireno je za institut zajednikog dohotka od samostalne djelatnosti, koji rezident moe ostvarivati sam ili zajedniki s drugim osobama u skladu sa meusobno ugovorenim odnosima.

Ukoliko vie fizikih lica ostvaruju dohodak zajednikim obavljanjem djelatnosti, svako od tih lica plaa porez na dio koji mu pripada od zajedniki ostvarenog dohotka.

Graani koji osvaruju zajedniki dohodak moraju imenovati nosioca zajednike djelatnosti, s tim to Zakon propisuje da to ne moe biti nerezident.

Nosilac zajednike djelatnosti odgovoran je za voenje poslovnih knjiga, plaanje poreznih i drugih obaveza, podnoenje prijava usklaenih sa voenjem propisanih evidencija i izvravanje drugih propisanih obaveza koje proizlaze iz zajednikog obavljanja djelatnosti.

Dakle, Zakon omoguava kontrolnim i drugim organima u Federaciji da, prilikom nadzora nad poslovanjem obveznika zajednike samostalne djelatnosti, imaju trenutni pristup odgovornom nosiocu te djelatnosti.

Ako nije imenovan nosilac zajednike djelatnosti, istog e odrediti nadlena organizaciona jedinica Porezne uprave Federacije FBiH.

Nosilac zajednike djelatnosti duan je da po isteku kalendarske godine ovlatenoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalitu ili uobiajenom boravitu u zakonskom roku podnese poreznu prijavu o ostvarenom dohotku od samostalne zajednike djelatnosti.

Dohodak od samostalne djelatnosti predstavlja razliku izmeu poslovnih prihoda i poslovnih rashoda koji su nastali u kalendarskoj godini. Poslovni prihodi

Prema posljednjem prijedlogu Zakona, poslovni prihodima od samostalne djelatnosti smatraju se svi prihodi steeni iz bilo kog izvora, primljeni u gotovini, stvarima i uslugama, koji su ostvareni obavljanjem samostalne ili zajednike djelatnosti u kalendarskoj godini, bez obzira da li je fiziko lice registrirano ili ne za obavljanje te djelatnosti.

Ako je prihod ostvaren u vidu imovine (izuzev gotovine) i usluga, iznos prihoda jednak je trinoj vrijednosti dobivene imovine ili izvrene usluge.

Prihodom od samostalne djelatnosti tretirae se i trine vrijednosti ekonomskih dobara i usluga izuzetih i datih bez naknade ili po cijeni nioj od trine cijene, a ije izuzimanje nije uslijedilo na po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti.

Poslovni rashodi

Poslovni rashodi koji se mogu odbiti od prihoda su svi plaeni trokovi poreznog obveznika u toku kalendarske godine koji su u potpunosti, izriito i direktno, povezani sa obavljenjem te samostalne djelatnosti.

Poslovni rashodi mogu biti predmet odbitka i mogu se priznati u procentualnom iznosu.

U tom kontekstu, rashodi koji su predmet odbitka, pored ostalih, su i: godinje takse ili obaveze plaene strunim udruenjima ili strukovnim komorama ukoliko su vezani uz ekonomsku aktivnost poreznog obveznika, naknade za ishranu u toku rada (topli obrok) zaposlenicima u prostorijama poslodavca u iznosu koji ne prelazi visinu utvrenu posebnim propisima, rashodi koji su nastali koritenjem automobila za obavljanje samostalne djelatnosti poreznog obveznika, ukljuujui gorivo i odravanje automobila, plaeni doprinosi za zaposlenike i sebe u skladu sa posebnim propisima, trokovi nastali u vezi sa edukacijom zaposlenika, kao i uenja stranih jezika, koristi i naknade date zaposlenicima koji su ukljueni u plae zaposlenika, do propisanog iznosa, plaeni porez za zatitu od prirodnih i drugih nesrea, do visine 0,5 odsto od neto-plae, plaeni porezi na imovinu i takse, kamate na kredite i kamate na pozajmice u svrhu poslovanja, nagrade zaposlenicima isplaene u skladu sa posebnim propisima, trokovi putovanja, u skladu sa posebnim propisima.Rashodi koji bi trebalo da se priznaju u procentualnom iznosu su:

oglaavanje, odnosi sa javnou i promotivni materijal u visini do 3 odsto prihoda ostvarenog u prethodnoj godini,

trokovi reprezentacije u visini do 1 odsto prihoda ostvarenog u prethodnoj godini, sponzorstvo u visini do 1 odsto prihoda ostvarenog u prethodnoj godini u svrhu podrke zabavnih i sportskih aktivnosti koje se obavljaju unutar Federacije, donacije u visini od 0,5 odsto prihoda ostvarenog u prethodnoj godini datih u robi, predmetima ili novcu doznaenom na iro raun u kulturne, odgojno-obrazovne, naune, zdravstvene, humanitarne, sportske i vjerske svrhe udruenjima i drugim licima koja djelatnost obavljaju u skladu sa posebnim propisima. Izuzetno, donacija iznad propisanog iznosa priznaje se u cjelosti, pod uvjetom da je data prema odlukama nadlenih ministarstava o provedbi i finansiranju posebnih programa i akcija u svrhu opeg drutvenog interesa, ali ne i za redovnu djelatnost primaoca donacije (poklona).Licima koja ostvaruju dohodak obavljanjem povremene djelatnosti, kao to su umjetnici, strunjaci, novinari, sudski vjetaci, sportske sudije i delegati, akviziteri, trgovaki putnici i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost rashipdi se priznaju u visini od 20 odsto ostvarenog prihoda,

Licima koja kao naunici, umjetnici, strunjaci, novinari i drugim licima koja, obavljajui povremenu djelatnost, ostvaruju autorsku naknadu, rashodi se priznaju u visini od 30 odsto ostvarenog prihoda.

Meutim, nije mogue odbiti sljedee rashode:

plaene poreze na dohodak u Federaciji,

novane kazne, kamate i kazne koje su dospjele radi krenja bilo kog zakona, rashode koji nisu nastali u vezi sa sticanjem dohotka, premije osiguranja koje plaa poslodavac za svog zaposlenika, izuzev ako su premije ukljuene u plau zaposlenika, rashodi koji su nastali u vezi sa poslovanjem povezanih lica u mjeri u kojoj prelaze vrijednost dobara ili usluga na tritu, gubitak od prodaje ili prijenosa bilo koje imovine izmeu povezanih lica, donacije politikim strankama.Zakon izriito propisuje da se kao poslovni rashod ne mogu odbiti drugi trokovi koji nisu u direktnoj vezi sa samostalnim obavljanjem djelatnosti.

Oigledno je da naznaena ogranienja u priznavanju trokova imaju slinosti sa pojedinim ogranienjima iz federalnog Zakona o porezu na dobit, kao i kantonalnim zakonima o porezima, s tim to su u propisu o kojem je rije stroije i odreenije postavljena, s ciljem da se kvalitetnim zakonskim rjeenjima obezbijedi pravinost u oporezivanju, kako bi obveznici poreza na dohodak koji se bave samostalnom djelatnou plaali porez shodno svojoj ekonomskoj snazi.

Kao to se moglo uoiti, prilikom oporezivanja dohotka, priznavat e se samo decidno formulirani poslovni rashodi koji su u izriitoj vezi sa ostvarenjem prihoda.

U tom smislu ne mogu se priznati rashodi koji prelaze dozvoljeni postotak u odnosu na ostvareni prihod iz prethodne godine, rashodi koji su rezultat raznih sankcija zbog krenja odredaba zakona, a posebno nee biti mogue priznati rashode po osnovi plaenog poreza na dohodak.

Iako ta vrsta rashoda nikada nije bila priznavana, ipak se u nekoliko navrata pojedinim licima u Federaciji i to u meritumu od Federalnog ministarstva finansija kao drugostepenog organa kao troak prilikom utvrivanja osnovice za oporezivanje ukupnog prihoda fizikog lica-graanina priznao plaeni porez na ukupan prihod iz prethodne godine.

Sa strunog stanovita, to je, svakako, nonsens, tim prije to se u prethodne tri decenije u tumaenju identine norme ni u jednom sluaju nije priznao kao troak ranije plaeni porez za oporezivi dohodak (prihod).

Amortizacija

Prema predloenom zakonskom rjeenju, amortizacija se moe priznati kao rashod za stalna sredstva koja su unesena u popis dugotrajne imovine na nain i po stopama propisanim podzakonskim aktom koji donosi federalni ministar finansija.Predvieno je da se imovina koja se amortizuje, a ija je nabavna vrijednost manja od 1.000 KM, moe se odbiti u cjelosti u godini nabavke, pod uslovom da je imovina stavljena u funkciju. Takoe nabavna vrijednost raunarskog hardvera i softvera moe se odbiti u cjelosti u godini nabavke pod uslovom da su isti stavljeni u funkciju.

Amortizacija e se priznavati samo na sredstva koja e se koristiti na teritoriji Federacije, a propis o nainu obrauna ubrzane amortizacije treba da propie federalni ministar finansija ubrzo nakon donoenja Zakona.

Zajedniko poslovanje

Ako vie lica ostvaruje dohodak zajednikim obavljanjem samostalne djelatnosti, svako od njih plaa porez na dio koji mu pripada od zajedniki ostvarenog dohotka.

Lica koja ostvaruju zajedniki dohodak obavezna su imenovati nosioca zajednike djelatnosti koji je dogovoran za voenje poslovnih knjiga, plaanje poreznih i drugih obaveza, podnoenje prijava i izvravanje drugih propisanih obaveza koje proizlaze iz zajednike djelatnosti, te zajednike imovine i imovinskih prava.

Ukoliko je jedan od supoduzetnika zajednike djelatnosti nerezident, on ne moe biti imanovan za nosioca zajednike djelatnosti. Ako se ne imenuje nosilac zajednike aktivnosti, u tom sluaju istog e imenovati nadlena organizaciona jedinica Porezne uprave Federacije BiH.

Poslovne knjige i evidencije

Obveznik poreza koji obavlja samostalnu djelatnost duan je da utvrdi dohodak na temelju podataka iz poreznih knjiga i evidencija, izuzev obveznika kojima e se porez na dohodak utvrditi u paualnom iznosu.

Pod poslovnom knjigama i evidencijama podrazumijevaju se knjige prihoda i rashoda, popisna lista dugotrajne (stalne) imovine i evidencija o potraivanjima i obavezama; sva ova knjigovodstvena dokumentacija treba da osigurava podatke o ostvarenom dnevnom prometu.Naravno, za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu obveznik je duan izdati raun.

Prilikom samostalnog obavljanja djelatnosti, poslovne knjige i evidencije vode se po sistemu blagajne. Princip blagajne znai da se prihod za poreznog obveznika smatra samo onaj stvarni primitak u trenutku kada je poreznom obvezniku stavljen na raspolaganje ili kada je primljen u njegovu korist, dok se odbitkom smatra samo rashod koji je plaen.

Plaanje akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti

Ova akontacija, saglasno Zakonu, utvruje se u godinjem iznosu, a uplauje mjeseno u visini 1/12 godinjeg iznosa akontacije. Akontaciju prijavljuje porezni obveznik koji obavlja slijedea slobodna zanimanja:

samostalnu djelatnost zdravstvenih radnika, veterinara, advokata, notara, revizora, poreznih savjetnika, samostalnih raunovoa, inenjera, arhitekata, prevodilaca, turistikih radnika i drugih slinih djelatnosti,

samostalnu djelatnost naunika, knjievnika, inovatora (izumitelja) i drugih slinih djelatnosti,

samostalnu djelatnost predavaa, vaspitaa i drugih slinih djelatnosti.

Poto se u dohotke od slobodnih zanimanja, u smislu Zakona, ubrajaju i dohoci od davanja u zakup i prodaja neke prakse ili kancelarije slobodnog zanimanja od strane obveznika iz prve dvije alineje, ovi porezni obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti bit e u obavezi da prijave iznos akontacije na godinjem nivou i, naravno, da istu izmiruju u dvanaest jednakih mjesenih rata.

Odgovarajuim podzakonskim aktom bit e propisano da li e porezni obveznik prijavljivati jednu akontaciju poreza na dohodak za obavljanje samostalne djelatnosti u obliku slobodnog zanimanja i za izdavanje dijela prostora u zakup ili e prihodi i rashodi od privreivanja po navedene dvije osnove biti razliito tretirani, jer od toga zavisi da li e u navedenom sluaju (slini sluajevi u poslovanju mnogostruko e se pojavljivati!) fiziko lice biti u obavezi da prijavljuje dvije odvojene akontacije poreza na dohodak na godinjem nivou.

Poreznom obvezniku zakon omoguava da izmijeni visinu mjesene akontacije uz prilaganje validne dokumentacije radi dokazivanja da postoje razlozi za smanjenje, odnosno poveanje prijavljenog iznosa mjesene akontacije poreza na dohodak. Inae, Zakonom je propisano da se akontacija plaa najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za protekli mjesec.

Ukoliko porezni obveznik prvi put poinje sa obavljanjem registrirane djelatnosti, akontaciju e prijavljivati u visini od 10 odsto oekivanog dohotka.

Meutim, Poreznoj upravi ostavljeno je pravo da moe, na temelju obavljenih inspekcijskih kontrola i nadzora nad poslovanjem poreznog obveznika, kao i podataka iz obraenih godinjih prijava ili drugih podataka o poslovanju obveznika poreza s kojim raspolae, rjeenjem utvrditi novi iznos mjesene akontacije.

Akontativno plaanje poreza na dohodak Zakon rjeava na slian nain kao to se izmiruju akontacije poreza na dobit prema kantonalnim zakonima o oporezivanju samostalnih privrednih i profesionalnih djelatnosti.

Meutim, drugaije je propisan rok za plaanje akontacije, prema kojem e se akontacija plaati unazad, a ne unaprijed, ali najdalje 15 dana po isteku mjeseca za prethodni mjesec za prijavljeni porez na dohodak od samostalne djelatnosti.

Opisani nain utvrivanja akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti nee se primjenjivati za akontaciju poreza na dohodak po odbitku od samostalne djelatnosti, koja e obraunavati po drugoj metodi.

Na primjer, akontacija poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koju porezni obveznik - nerezident ostvari povremenim obavljanjem samostalne djelatnosti iz oblasti umjetnosti, sporta, knjievnosti, novinarstva, RTV-e ili organizacije zabavnih priredaba, plaa se po odbitku od ukupnog prihoda umanjenog za poslovne rashode koji su propisani u visini od 20 do 30 odsto od ostvarenog prihoda, zavisno od toga o kojoj se konkretnoj djelatnosti radi. Plaena akontacija na ovaj nain smatrat e se konanom obavezom, kao i kod akontacije poreza na dohodak od nesamostalnog obavljanja djelatnosti.

Akontaciju poreza na dohodak po osnovi povremenog obavljanja djelatnosti plaat e i rezidenti koji se bave samostalnom djelatnou predavaa, vaspitaa i slinih djelatnosti, koji imaju prebivalite ili uobiajeno boravite na teritoriji Republike Srpske i Brko Distrikta.

Isplatilac dohotka u obavezi je da, kao porez po odbitku, u momentu isplate dohotka, po propisanoj stopi obrauna, obustavi i uplati akontaciju poreza na dohodak po osnovi obavljanja drugih samostalnih djelatnosti. Uplata akontacije smatra se konano utvrenim dohotkom za koji obveznik poreza za taj dohodak nije duan da podnese godinju poreznu prijavu.

Porezni obveznik poreza na dohodak ostvarenog po osnovi nekih samostalnih djelatnosti, ukoliko nije obveznik indirektnih poreza, moi e da plaa ovaj porez u paualnom iznosu u visini koju e utvrditi Federalni ministar finansija na prijedlog strukovnih udruenja koja djeluju u okviru federalne privredne komore.

U tom sluaju, utvreni paualni iznos poreza na dohodak porezni obveznik plaa mjeseno u visini 1/12 godinjeg iznosa poreza na dohodak.

Ako se u toku inspekcijskih kontrola ili prilikom nadzora i prikupljenih relevantnih podataka u toku godine utvrdi da je obveznik poreza ostvario dohodak iznad iznosa koji primjenom propisane stope poreza na dohodak premauje paualni iznos poreza, Porezna uprava moe ukinuti paualno plaanje poreza na dohodak i naloiti plaanje akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti.

Da li e u takvoj situaciji akontaciju odrediti nadlena organizaciona jedinica Porezna uprave Federacije BiH ili e omoguiti poreznom obvezniku da, u smislu dobrovoljnog prijavljivanja obaveza, sam odredi akontaciju u odnosu na planirano ostvarivanje dohotka od samostalne djelatnosti na godinjem nivou bit e regulirano podzakonskim aktom (pravilnikom, odnosno uputstvom) koji bi trebalo da donese Federalni ministar finansija.

Porez na dohodak od imovine

Dohodak od imovine predstavlja razliku izmeu ostvarenih prihoda od:

iznajmljivanja nepokretne imovine (zgrade, zemljita i dr.),

otuenja nekretnina,

iznajmljivanja opreme, transportnih vozila i druge pokretne imovine, ukoliko iznajmljeni predmeti ne slue za obavljanje djelatvosti

i rashoda koje je porezni obveznik imao u kalendarskoj godini u vezi sa tim prihodima.

Nekretninama se u pomenutom smislu smatraju zemljita, kue, stanovi i slino.

Pod otuenjem nekretnina podrazumijeva se prodaja, zamjena i drugi prijenos nepokretne imovine uz naknadu.

Poreznu osnovicu kod otuenja nekretnine ini razlika izmeu prihoda utvrenog prema trinoj vrijednosti nekretnine koja se otuuje i nabavne vrijednosti uveane za rast proizvoakih cijena industrijskih proizvoda.

Prihodi ostvareni davanjem u zakup i prodajom zemljita koje se moe koristiti u poljoprivredne svrhe ili za obavljanje poslova iz oblasti umrstva, a dosada se nisu koristila u ove svrhe, smatraju se dohotkom od imovine.

Rashodi nastali prilikom otuenja nekretnina mogu se priznati u stvarnom iznosu i procentualno, to zavisi od izbora poreznog obveznika.

U tom smislu, porezni obveznik ima mogunost odbijanja stvarnih trokova, prilikom ega se primjenjuje princip blagajne.

Ako se, pak, porezni obveznik opredijeli za procentualnu metodu odbijanja trokova, taj princip ostaje u upotrebi tokom tekueg poreznog perioda i u pet uzastopnih poreznih perioda nee imati pravo na priznavanje rashoda prema stvarnim iznosima iz vjerodostojne dokumentacije. Naravno, u sluaju da porezni obveznik izabere ovu metodu, odluku o tome mora donijeti unaprijed.

Od prihoda ostvarenog po osnovi iznajmljivanja imovine, priznaju se trokovi u procentu od:

30 odsto prihoda od iznajmljivanja nepokretne imovine (zgrade, zemljita i dr.)i pokretne imovine,

50 odsto prihoda ostvarenog od od iznajmljivanja stanova, soba i kreveta putnicima i turistima za koje je plaena boravina taksa.

Dohodak ostvaren prodajom nekretnina koje su sluile za stanovanje poreznog obveznika ili uzdravanih lanova njegove ue porodice neprekidno najmanje tri godine se ne oporezuje, kao i u sluaju ako je nekretnina otuena nakon tri godine od dana sticanja iste.

Dohodak od imovinskih prava

Prihod od imovinskih prava ukljuuje prihode ostvarene otuenjem, odnosno prodajom, ustupanjem ili zamjenom ili drugim prenosom uz naknadu autorskih prava, patenata, licenci, franiza i ostale imovine koja se sastoji samo od prava.

Dohodak od vremenski ogranienog ustupanja prava, koji se odnosi na autorska prava i prava industrijskog vlasnitva (prava na iskoritavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnoloki postupak, poslovne adresare i drugo), oporezuje se kao dohodak od imovinskih prava samo onda kada se radi o dohotku koji se oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti.

Osnovicu oporezivanja dohotka od imovinskih prava ini razlika izmeu prihoda utvrenih prema trinoj vrijednosti imovinskog prava koje se prodaje, ustupa ili zamjenjuje uz naknadu i nabavne vrijednosti uveane za rast proizvoakih cijena industrijskih proizvoda

Rashodi koji se mogu odbiti od prihoda ostvarenog prodajom imovinskih prava priznaju se u stvarnom po principu blagajne.

Rashodi koji se mogu odbiti od prihoda ostvarenih od vremenski ogranienog ustupanja imovinskih prava iznose 20 odsto prihoda ostvarenog po toj osnovi.

Ukoliko porezni obveznik ne prijavi dohodak od iznajmljivanja ili davanja u zakup stvari i prava u skladu sa trinom vrijednou, ovlatena organizaciona jedinica Porezne uprave utvrdit e dohodak od imovine i imovinskih prava prema odgovarajuim trinim cijenama u mjestu u kojem se nalazi nekretnina, mjestu u kojem je pravo ustupljeno na koritenje, odnosno mjestu gdje je pravo prodato.

Plaanje akontacije poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava

Obveznik plaa akontaciju poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava mjeseno u visini od 1/12 godinjeg iznosa poreza.

Akontaciju poreza na dohodak ostvarenog od imovine i imovinskih prava po osnovi iznajmljivanja kua, stanova, soba i kreveta, odnosno ustupanja i prodaje prava korisnicima obraunava, obustavlja i uplauje isplatilac, odnosno sam porezni obveznik, ako je u pitanju direktno iznajmljivanje, u momentu naplate najamnine po propisanoj stopi na osnovicu koju ini ostvareni prihod umanjen za pomenute stvarne ili paualne rashode.

Isplatilac, odnosno porezni obveznik poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava ovu akontaciju obraunava, obustavlja i uplauje kao akontaciju poreza po odbitku u momentu isplate dohotka.

Tako utvrena akontacija poreza na dohodak smatrat e se konanim porezom i za dohodak ostvaren na opisani nain porezni obveznik nije duan da podnese godinju poreznu prijavu.

Oporezivanje dohotka od kapitala

Prema dosadanjim zakonskim rjeenjima vaeim na kantonalnom i federalnom nivou, prihodi ostvareni po osnovi kapitala nisu bili posebno oporezivi, osim ako su ostvarivani u iznosima koji su prelazili oporezivi cenzus godinjeg ukupnog prihoda fizikih lica.

Meutim, saglasno odredbama posljednjeg Prijedloga zakona o porezu na dohodak, prihodi od kapitala koji podlijeu oporezivanju su:

prihodi ostvareni po osnovi kamata od zajmova i

- prihodi ostvareni od isplaenog kapitala od dobrovoljnog dopunskog osiguranja (ivotnog, penzionog) koji je uteen od premija koje su bile predmetom odbitka.

Primjetno je da je isplaena premija osiguranja oporeziva u sluaju ako je uplata godinjih rata bila tretirana poreznim odbitkom, ali se isplaena premija po osnovi osiguranja nee oporezivati ukoliko se uplate u poreznim periodima ne budu prikazivale kao odbici.

Kada su u pitanju kamate, iste ne podlijeu oporezivanju ako su ostvarene od :

tednje u bankama, tedionicama, tedno-kreditnim zadrugama i otvorenim iro-raunima u osnovnim organizacijama platnog prometa,

vrijednosnih papira koji se emitiraju prema posebnim zakonima,

od ostalih vrijednosnih papira kojima se trguje na tritu kapitala u zemlji i inostranstvu.

Dakle, prihodi ostvareni od kamata i dalje nee biti oporezivi, osi ako fiziko lice koje ulae sopstveni kapital ne ugovara kamatu sa veim kamatnim stopama od propisanih.

Takoe, kamate od tednje, te od emitiranja i trgovanja vrijednosnim papirima nee biti oporezive, to je za graane u Federaciji povoljno rjeenje u odnosu na neke zemlje iz blieg ili daljeg susjedstva kod kojih se u odreenim sluajevima na prihode od ovih kamata plaa porez na dohodak.

Ukoliko vlasnik ili suvlasnik kapitala na teret dohotka u kalendarskoj godini ostvari prihode po osnovi izuzimanja imovine i koritenja usluga drutva za njihove vlastite potrebe, smatrat e se da je ostvario dobit koja e biti oporeziva po osnovi ulaganja kapitala.

Oporezivu dobit po osnovi ulaganja kapitala predstavljat e i prihodi po osnovi dionica (dividende) ili udjela u kapitalu lanova uprave ili uposlenika u nekom drutvu koje isti dobivaju i kupuju pod povoljnijim uvjetima. ta su to povoljniji uvjeti pod kojim se dobivaju ili kupuju dionice o kojima je rije, bit e pojanjeno podzakonskim aktom, koji e biti donesen nakon to Parlament Federacije BiH usvoji Zakon u konanom tekstu.

Ako se u toku kalendarske godine vri isplata oporezivih kamata, dividendi ili udjela u dobiti, isplatilac je duan da obrauna, obustavi i naplati akontaciju poreza na dohodak od kapitala fizikom licu kao porez po odbitku. Akontacija poreza na dohodak od ulaganja kapitala plaa se po odbitku primjenom stope 15%, bez prava na umanjenje osnovice za line odbitke. Na taj nain utvrena i naplaena akontacija bit e tretirana kao konana uplata poreza na dohodak od kapitala za koji obveznici poreza nee biti u obavezi da podnose godinju prijavu.

Oporezivanje dohotka od nagradnih igara i igara na sreu

Dohodak od nagradnih igara i igara na sreu ini vrijednost svake pojedinane nagrade ili dobitka ostvarenog ueem u nagradnim igrama i igrama na sreu koji je dobitniku isplaen u novcu, proizvodu/ima, uslugama i/ili pravima, osim nagrada i dobitaka iz lana 5. stav 1. take 10. ovog zakona i dobitaka ija vrijednost ne prelazi iznos od 100 KM.

Osnovicu za obraun poreza na dobitke, ini svaki pojedinano ostvareni dobitak ija je vrijednost vea od 100 KM,

Ako se dobici sastoje od stvari, usluga i/ili prava, osnovicu poreza ini trina vrijednost stvari, usluga i/ili prava u momentu ostvarenja dobitka.

Kod utvrivanja dohotka od nagradnih igara i igara na sreu rashodi se ne odbijaju.

Akontacija poreza na dohodak od nagradnih igara i igara na sreu plaa se po odbitku primjenom stope 15%, bez prava na umanjenje osnovice za line odbitke. Ova akontacija smatra se konanom poreznom obavezom i porezni obveznik ovaj dohodak ne unosi u godinju poreznu prijavu. Obraun i obustavu poreza na dobitke od nagradnih igara i igara na sreu vri organizator nagradnih igara pri svakoj isplati dobitka fizikom licu koje je ostvarilo dobitak, a obustavljeni porez su duni uplatiti do 15. odnosno zadnjeg dana u mjesecu u kojem je porez obustavljen.

Definiranje poreznog kredita, gubitka i linog odbitka

Ako fiziko lice iz Federacije stekne dohodak u stranoj dravi, Republici Srpskoj ili Brko Distriktu, ostvareni prihod oporezuje se i u Federaciji i u stranoj dravi ili drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine. U tom sluaju se po principu poreznog kredita porez na dohodak koji je plaen u stranoj dravi ili na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine odbija se od poreza na dohodak u Federaciji.

Umanjenje poreza na dohodak u Federaciji za plaene poreze u inozemstvu u poreznom periodu (kalendarskoj godini) ne moe prei visinu poreza na dohodak izraunatog primjenom stopa poreza na dohodak Federacije za poreznog obveznika za isti porezni period.

Obvezniku poreza na dohodak moe se umanjiti porez na dohodak za iznos poreza koji je platio u stranoj dravimili drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine iskljuivo na temelju validne dokumentacije koja je ovjerena od strane nadlenih organa strane drave ili druge teritorije Bosne i Hercegovine.

Ukoliko je ukupni dohodak od privreivanja negativan, radi se o gubitku koji se prenosi u slijedee kalendarske godine i odbija se od pozitivnog ukupnog dohotka.

Obveznik poreza na dohodak ima pravo da prenosi gubitak najdalje do isteka pete godine od godine za koju je porezni gubitak utvren, raunajui i tu godinu. To znai da se po isteku poreznog perioda (kalendarske godine) u kojoj je gubitak iskazan isti moe prenositi u jo etiri kalendarske godine, od kada se gubi pravo na prenos gubitka.

U sluaju da fiziko lice iz Federacije u svom stalnom mjestu poslovanja u inostranstvu ili drugom dijelu Bosne i Hercegovine ostvari gubitak, taj gubitak se ne moe odbiti prilikom utvrivanja njegovog oporezivog dohotka u Federaciji.

Preneseni gubitak se fizikom licu-graaninu odbija od ukupnog dohotka od privreivanja prije odbitka linog odbitka.

Porezni obveznik- rezident moe od svog ukupnog dohotka od privreivanja ostvarenog u jednom poreznom periodu (kalendarskoj godini) odbiti osnovni osloboeni iznos od 2.400 KM (po ranijim prijedlozima zakona lini odbitak je iznosio 1.200 KM).

Osim toga, poreznom obvezniku se, kod utvrivanja konane obaveze poreza na ostvareni dohodak u kalendarskoj godini, mogu odbiti i lini odbici za:

izdravanog branog druga i prvo dijete..... po 0,5 osnovnog linog odbitka,

za drugo dijete ..... 0,7 osnovnog linog odbitka,

za tree i svako dalje dijete ..... 0,9 osnovnog linog odbitka,

drugog izdravanog lana ue porodice i za lanove ue porodice i djecu sa invaliditetom......po 0,3 osnovnog linog odbitka.

U praktinom primjeru, to znai da od osnovnog umanjenja na koje ima pravo svaki porezno obveznik (godinje 2.400 KM, a mjeseno 200 KM), njegov oporezivi dohodak moe biti umanjen ukouliko porezni obveznik u porodici ima osobe koje izdrava u skladu sa sljedeom skalom:

1200 KM godinje (100 KM mjeseno) za izdravanje branog druga,

1200 KM godinje (100 KM mjeseno) za prvo izdravano dijete,

1.680 KM godinje (140 KM mjeseno) za drugo izdraavano dijete,

2.160 KM godinje (180 KM mjeseno) za svako naredno dijete,

720 KM godinje (60 KM mjeseno) za svakog drugog izdravanog lana ue porodice i

720 KM godinje (30 KM mjeseno) za lanove ue porodice s invaliditetom.

Ove odbitke obveznik poreza moe koristiti samo u kalendarskoj godini u kojoj postoji obaveza plaanja poreza i u kojoj se odreeno lice izdrava.

Takoer, od ostvarenog dohotka rezidenti i nerezidenti mogu odbiti premije za ivotno osiguranje koje imaju karakter tednje, dobrovoljno zdravstveno osiguranje, te dobrovoljno penziono osiguranje do visine propisanog iznosa, samo ako su plaeni u odnosnoj kalendarskoj godini.

Pored toga, predvieno je da se lini odbici mogu priznati za pojedine trokove lijeenja, kao i rashode nastale u cilju ispunjavanja obaveza i ostvarivanja prava u okviru oporezivanja dohotka, kao to su. trokovi poreznog savjetovanja, voenja poslovnih knjiga i drugo.

Porezne prijave

Nakon isteka kalendarske godine, porezni obveznik- rezident sam obraunava porez na ostvareni dohodak, umanjen za preneseni gubitak, osnovni lini odbitak i odbitke za izdravana lica i po propisanoj stopi isti uplauje u cjelosti do roka za podnoenje porezne prijave. Za nerezidente se osnovica ne moe umanjiti za lini i odbitak za izdravana lica.

Prilikom obrauna i uplate poreza na dohodak ostvarenog na teritoriji Federacije, poreznom obvezniku- rezidentu priznaje se plaeni porez na dohodak ostvaren izvan teritorije BiH ukoliko je taj dohodak oporezovan poreznom stopom koja odgovara plaenom porezu u Federaciji.

Ovakva odredba propisana je iz razloga da se izbjegne eventualno dvostruko oporezivanje odreenog lica u jednoj kalendarskoj godini po osnovi poreza na dohodak, to je u skladu sa odredbama ratificiranih meunarodnih ugovora ili sporazuma o dvostrukom oporezivanju, koje, svakako, imaju prednost nad odredbama Zakona.

Takoe, sve do sklapanja sporazuma o realizaciji principa prebivalita izmeu Federacije, Republike Srpske i Brko Distrikta, nee se oporezovati dohoci koje rezidentno porezni obveznik ostvari na teritoriji Republike Srpske i/ili Brko Distrikta, dok e biti oporezivi dohoci koje su rezidenti Republike Srpske i/ili Brko Distrikta ostvarili u Federaciji.

Ako porezni obveznik tokom jedne kalendarske godine uplati vei iznos poreza na dohodak od iznosa iskazanog u poreznoj prijavi, Porezna uprava Federacije BiH treba da usmjeri vie uplaeni iznos za plaanje dospjelih obaveza po drugim osnovama. Ukoliko iznos preplate bude prelazio iznos dugovanja po osnovi drugih dospjelih obaveza za plaanje poreza, obveznik moe da zatrai povrat preplaenih sredstava ili da zahtijeva da se tim sredstvima izmire budue porezne obaveze.

Nakon isteka kalendarske godine, porezni obveznik duan je...da u zakonskom roku... ovlatenoj ispostavi Porezne uprave Federacije BiH podnese prijavu u propisanom obliku i sadraju, iji obrazac e obznaniti Federalni ministar finansija najkasnije 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona. Dosadanji zakonski rok za podnoenje porezne prijave, prema vaeim kantonalnim propisima, bio je 31. januar tekue za prethodnu godinu.

Ovu poreznu prijavu nee podnositi nerezidenti poreza na dohodak, kojima je ovaj porez naplaen po odbitku.

Kada su u pitanju rezidenti - porezni obveznici poreza na dohodak koji su uplatili akontaciju poreza na dohodak kao konanu obavezu poreza po odbitku - nisu u obavezi da podnesu godinju poreznu prijavu. Meutim, oni to imaju pravo uiniti ukoliko smatraju da je to za njih povoljno i da na taj nain mogu ostvariti pravo na umanjenje porezne obaveze po osnovi linih i odbitaka za izdravane lanove porodice.

U sluaju da isplatioci dohotka, a ni sam obveznik nisu obraunali, obustavili i uplatili akontaciju poreza na dohodak po principu poreza po odbitku, porezni obveznik duan je da podnese konanu godinju prijavu.

Godinju poreznu prijavu mora da podnese i porezni obveznik ako:

- ostvari dohodak po vie izvora po osnovi nesamostalne djelatnosti istovremeno ili

dohodak ostvaruje direktno iz inostranstva ili

ostavi dohodak za koji je propisana obaveza podnoenja porezne prijave ili

kada Porezna uprava zatrai od poreznog obveznika da naknadno plati porez po osnovi nesamostalne djelatnosti.

Ukoliko porezni obveznik u poreznoj prijavi ne iskae tane ili potpune podatke, porez na dohodak utvrdit e nadlena organizaciona jedinica Porezne uprave na temelju relevantnih podataka s kojima raspolae.

Shodno odredbama Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH, ova uprava nadlena je da podnese prijavu poreza na dohodak u ime poreznog obveznika u sluaju kada prijavu nije sam podnio porezni obveznik u propisanom roku.

S tim u vezi, neophodno je napomenuti da e u sluaju povrede odredaba Zakona o porezu na dohodak u Federaciji BiH Porezna uprava, shodno lanu 67. svog zakona, izmeu ostalog, koristiti institut razreza poreza na dohodak na bazi indicija u kom sluaju je teret dokazivanja na poreznom obvezniku, ako ne bude saglasan sa utvrenim obavezama.

Naravno, u sluaju podnesene albe poreznog obveznika na rjeenje Porezne uprave Federacije BiH, ista e odlagati njegovo izvravanje sve do konano donesenog rjeenja u upravnom postupku.

Kaznene odredbe

Nacrtom Zakona o porezu na dohodak predvieno je da e se po pitanju sankcija za nepotivanje ovog propisa primjenjivati odredbe Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH.

Meutim, treba naglasiti da je u tom sluaju neophodno izvriti izmjene, odnosno dopune i Zakona o Poreznoj upravi u Federaciji BiH iz razloga to je u

lanu 80. stav 2. poglavlja tog zakona navedeno da lice koje poini porezni prekraj podlijee odgovarajuoj kazni, ali da nijedno lice ne podlijee kazni za porezni prekraj, osim u sluaju kada je kazna za taj prekraj propisana poreznim zakonima ili podzakonskim aktima.

S obzirom na navedenu injenicu, paralelno sa donoenjem federalnog Zakona o Porezu na dohodak, trebalo bi po hitnom postupku u Zakonu o Poreznoj upravi Federacije BiH proiriti i precizirati kazne za porezne prekraje kada je u pitanju neobraunavanje i neplaanje poreznih obaveza, tim prije to je to bilo precizirano u dosadanjim poreznim zakonima (Zakon o porezu na plau, kantonalni propisi), a ne u Zakonu o Poreznoj upravi Federacije BiH.

Ukoliko se ne usvoje izmjene u navedenom smislu u mnogim situacijama nee biti mogue sankcionirati nepotivanje odredaba Zakona o porezu na dohodak***Saetak

Oekivanim donoenjem Zakona o porezu na dohodak u Federaciji BiH poet e da zaivljava kljuni reformski propis koji e unijeti velike novine u oblasti tzv. direktnih poreza.

Porez na dohodak e se, to je sasvim sigurno, ubrzo uvesti i za podruje Federacije, ali bi ovaj propis morao biti potpuno harmoniziran sa oporezivanju dohotka u Republici Srpskoj i Distriktu Brko, kako bi se gotovo identina rjeenja oporezivanja dohotka primjenjivala na cjelokupnom prostoru Bosne i Hercegovine.

Uvoenjem poreza na dohodak zapoet e akontativno plaanje ovog poreza od nesamostalne djelatnosti na osnovi porezne kartice uposlenika koju e u njegovo ime voditi poslodavac. Porezna kartica e biti besplatno izdata od strane Porezne uprave, a poslodavci e biti obavezni da vode porezne kartice do trenutka raskida radnog odnosa.

Porezni obveznici koji budu ostvarivali dodatne prihode plaat e mjesene akontacije poreza na dohodak koje e se temeljiti na pretpostavci ostvarenja prihoda u prethodnom poreznom periodu. Prijavu e obveznici podnositi krajem porezne godine uz unoenje stvarnog dohotka ostvarenog u toj godini kako bi se utvrdio njihov porezni dug. Ukoliko budu dugovali dodatna sredstva na ime poreza na dohodak bit e u obavezi da ista izmire nakon to podnesu prijavu. Ukoliko porezni obveznik u toku jednog poreznog perioda bude uplatio na ime akontacije poreza na dohodak iznos koji je vei od iznosa godinjeg poreza iskazanog u poreznoj prijavi, vie uplaeni iznos Porezna uprava e usmjeriti za plaanje dospjelih poreza po drugim poreznim osnovama ili e izvriti povrat preplaenog iznosa...

U sluaju ostvarenja planiranog cilja da se Zakon o porezu na dohodak pone primjenjivati od 1. januara 2008. godine, automatski bi na podruju Federacije prestao da vai Zakon o porezu na plau, te kantonalni zakoni o porezima prema kojima poreze plaaju pravna i fizika lica, osim odredaba koje se odnose na:

- porez na imovinu

- porez na naslijee i poklon

-porez na potronju alkoholnih i bezalkoholnih pia u ugostiteljstvu

- porez na firmu/tvrtku - porezi na reklamu- poreza na promet nepokretnosti i pravaBudui da je porez na potronju alkoholnih i bezalkoholnih pia u ugostiteljstvu jo uvijek kod, ak, sedam kantona (izuzev Sarajevskog, Tuzlanskog i Bosansko-Podrinjskog kantona Gorade) za oekivati je da isti bude, konano, ukinut, poto predstavlja indirektno i to duplo oporezivanje bez ikakvog zakonskog uporita, pogotovo od stupanja na snagu Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

Zbog toga stoji objektivna pretpostavka da e kantonalnim zakonima o porezima biti propisane samo slijedee tri vrste poreza:

porez na imovinu,

porez na nasljee i poklon i

porez na prenos nepokretnosti i prava.

Takoer, od momenta stupanja na snagu federalnog Zakona o porezu na dohodak pa do poetka njegove primjene, kantoni e biti u obavezi da ovom propisu prilagode, odnosno ukinu odredbe zakona o porezima koje se odnose na utvrivanje i plaanje poreza na dobit fizikih lica koje samostalno obavljaju djelatnost, porez na prihode od imovine i imovinskih prava, porez na prihode od autorskih prava, patenata i tehnikih unaprjeenja, porez na prihode od poljoprivredne djelatnosti i porez na ukupan prihod fizikih lica.

To znai da e, s poetkom primjene Zakona o porezu na dohodak, razliite vrste direktnih poreza koje su propisivali kantoni biti inkorporirane u jedan sintetizirani propis o oporezivom dohotku svakog obveznika - pojedinca, sa istom poreznom osnovicom i stopom, koji bi trebalo da se na podruju Federacije Bosne i Hercegovine jedinstveno primjenjuje.

PAGE 1