TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

ožuja

k •

2014.

TIS

KA

NIC

A -

PO

ŠTA

RIN

A P

LA

ĆE

NA

U P

OŠ

TI 10

00

0 Z

AG

RE

B

NA

KL

AD

NIK

: TIM

4P

IN, U

LIC

A G

RA

DA

VU

KO

VA

RA

237A

, 10

00

0 Z

AG

RE

B °

WW

W.T

IM4P

IN.H

R °

E-M

AIL

: C

EN

TA

R@

TIM

4P

IN.H

R

BROJ 3 • 2013

SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

Pravo građenja

PRIMJENA ZAKONA

O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI

Zaduživanje jedinica lokalne

samouprave

Konsolidacija fi nancijskih izvještaja

Poništenje postupka javne

nabave

PDV i lokalni porezi

Komunalnidoprinos

www.spi.hr

REGISTAR NERAZVRSTANIH CESTA

Informatičko rješenje u skladu

sa Zakonom o cestama je

Zakonom o cestama (NN 81/11, 22/13, 54/13) i nedavnim novelama navedenog zakona u potpunosti je razvrstano ukupno 26.963,9 kilometara cesta u Republici Hrvatskoj, i to:

1.413 km autocesta, 6.867 km državnih cesta, 9.703 km županijskih cesta i 8.979 km lokalnih cesta.

Nerazvrstane ceste, koje su od najvećeg značaja za jedinice lokalne samouprave, navedenim zakonom dane su na upravljanje jedinicama lokalne samouprave odnosno njihovim komunalnim poduzećima. Zakon istovremeno omogućava sređivanje stanja upisa u katastar i zemljišnu knjigu s ciljem upisa vlasništva jedinica lokalne samouprave česticama nerazvrstanih cesta.

Kako bi jedinice lokalne samouprave što učinkovitije upravljale postupcima potrebnim za upis stvarnih prava nerazvrstanih cesta u službene evidencije (katastar i zemljišnu knjigu), te uspješno izvještavale o trenutnom stanju postupaka sređivanja upisa vlasništva i konačnosti postupaka, u mogućnosti smo Vam ponuditi slijedeća rješenja:

aplikacije SPI/Registar nekretnina i SPI/Prostorni informacijski sustav

konzultantske i savjetodavne usluge iz područja upravljanja imovinom,

katastra i zemljišne knjige

omogućavamo suradnju s geo-partnernima - izvođačima potrebnih radova

na sređivanju stanja upisa

SIGURAN PARTNER ZA BUDUĆNOST

ISSN 1848-7610

9 7 7 1 8 4 8 7 6 1 0 0 2

JOPPD obrazac

Sustav javne nabave 2013./2014.Knjiga Sustav javne nabave 2013./2014.Redaktor:

javne nabave.-

TIM4PIN

4pin.hr4pin.hr

RB

OIB pravne osobe - 54

Model: 00

IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5Svrha uplate Kupnja knjige Sustav javne nabave 2013./2014.

250 kuna

PoooooPooooooooPoooooooooooooooooooo pppp -ust: 30000000 kkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkknnnnnnnnnnnnnn

25222222525555225222222222225522525225555552555255255550 0 kkkn!nnnn

Popust: 300 kn

PRIJAVA ZA POHAĐANJE ŠKOLE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA TIM4PIN

Naziv proračunskog, izvanproračunskog korisnika/jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupraveOIB Adresa Ime i prezime (predstavnika koji će prisustvova radionici)e-mail Kontakt telefonPrijavljujem se na (zaokruži ) A. PRVI DAN

B. DRUGI DANC. OBA DANA

Datum: Potpis:

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

organizira

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA

ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE

I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE

Zagreb, hotel Arcotel, 20. i 21. ožujka 2014.od 10.00h-16.00h

Uspostavi dobar sustav fi nancijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnos žele doći do više fi nancijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav fi nancijskog upravljanja. Za sustav fi nancijskog upravljanja važno je razumje proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora je kroz ovu školu da konkretan i detaljan pregled svih komponen dobrog sustava fi nancijskog upravljanja te Vam omogući da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva fi nancija.

I. DAN - Proračunski procesi, planiranje i računovodstvo

1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nadležnih proračuna/ministarstava i proračunskih korisnika, pravila upravljanja proračunskim sredstvima (od 10.00h do 11.15h)

2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12h)

Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h)3. Specifi čni poslovni događaji (klasifi kacija i evidencije): a. prihodi i rashodi (od 13.00h do 13.45h) b. imovina i obveze (od 13.45h do 14.30h)4. Utvrđivanje rezultata, fi nancijski izvještaji (od 14.30h do

15.00h)5. Odgovori na pitanja i konzultacije

II. DAN - FIskalna odgovornost i fi nancijsko upravljanje

1. Što je sustav fi nancijskog upravljanja i kako potvrdi njegovo učinkovito i djelotvorno funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h)

2. Sastavljanje Izjave o fi skalnoj odgovornos : kako pripre-mi predmet, na koji način tes ra pojedina pitanja i po-složi svu dokumentaciju uz Upitnik o fi skalnoj odgovor-nos (od 10.30h do 11.00h)

3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Plani-ranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvješta-vanje (od 11.00h do 12.00h)

Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h)3. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitni-

ka: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 13.00h do 15.00h)

4. Obveza pregleda i kontrole Izjava o fi skalnoj odgovornos proračunskih korisnika (od 15.00h do 15.30h)

5. Upravljanje nepravilnos ma, tko nepravilnos uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepravilnos ma (od 15.30h do 16.00h)

6. Odgovori na pitanja i konzultacijePredavači: savjetnici TIM4PIN sa suradnicima iz nadležnog mini-starstva.Naknada iznosi 1.600,00 kuna s uključenim PDV-om i rad-nim materijalom (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Naknada uključuje ručak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan uključuje: pisani materijal prezentacija predavača, te CD sa prezentacijama. Materijal za drugi dan je knjiga Fiskalna odgovornost: popu-njavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća uz koju se dobije i CD sa svim materijalima - obrasci tes ranja, Upitnik, Izjava, podloge za procedure i primjeri, Zakon o fi skalnoj od-govornos , Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila).Prijavi se možete na jedan ili na oba dana. Molimo da po-punite prijave u nastavku za pohađanje škole i faksirate ih. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. Uplate: TIM4PIN d.o.o., IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5, poziv na broj OIB – 34, model 00 Prijave: prijave@ m4pin.hr i telefone: 01/5531-755 (tel), 01/5531-335 (fax i tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te Prijave on-line: www. m4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

1

Poštovani čitatelji!

U trenutku zaključenja ovoga broja, Vlada Republike Hrvatske upu la je u saborsku proceduru prijedlog rebalansa Državnog proračuna za 2014. godinu. Rebalansi proračuna sami po sebi nisu nešto što bismo smatrali novošću jer se u našoj proračunskoj praksi oni gotovo redovito, pa i višestruko donose, kako na državnoj tako i na lokalnoj razi-ni. Nestabilno ekonomsko okruženje i neispunjavanje očekivanih (željenih) projekcija i prognoza glavni su razlozi za ovakvu situaciju, no razlozi često leže i u činjenici da poduzete mjere ušteda ili ostvarivanja javnih prihoda ne daju planirane rezultate. Aktualni rebalans Državnog proračuna čini se ipak drugačiji od brojnih prethodnih. Prema nje-govim najavama, opsegu i restrik vnom sadržaju čine se opravdanima ocjene da tek sada „prave reforme počinju“. Konkretna i teška zadaća impera vnog i velikog smanjivanja proračunskog defi cita najavljena je i na prihodnoj i na rashodnoj strani proračuna. Prema izjavama Ministra fi nancija: “Prihodi državnog proračuna povećavaju za 3,98 milijardi kuna na 117,1 milijardu kuna, dok se rashodi povećavaju za oko 100 milijuna kuna na 130,7 milijardi kuna. Tako se defi cit državnog proračuna smanjuje za gotovo 4 milijarde kuna, na 13,58 milijardi kuna, ili 4,1 % BDP-a. Dodaju li se tom i defi ci izvanproračunskih korisnika i lokalne države, manjak proračuna opće države bio bi na razini 15,1 milijardu kuna, ili 4,5 % BDP-a.“. Rebalans proračuna rađen je uz smanjenu projekciju gospodarskog rasta u ovoj godini od 0,2 % (ranija projekcija bila je 1,3 %). Na rashodnoj strani Vlada planira uštede ukidanjem isplate uvećanja plaća državnih i javnih službenika i namještenika, a 750 milijuna kuna režu se materijalni rashodi, za 300 milijuna kuna fi nancijski rashodi, a za 170 milijuna kuna troškovi u zdravstvu, dok se subvencije režu za 700 milijuna kuna. Opća stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje povećava se s 13 na 15 % što bi trebalo poveća proračunske prihode u 2014. godinu za 1,6 milijardi kuna. Također, predloženo je povećanje trošarina na duhan i cigarete, oporezivanje svih dobitaka od igara na sreću te mjere za povećanje prihoda od koncesija, djelomično povlačenje dobi iz trgovačkih društava u državnom vlasništvu u proračun te prebacivanje kumuliranih sredstava iz drugog u prvi mirovinski stup osiguranika koji imaju benifi cirani radni staž.

Iz navedenog je razvidno da će ove promijene značajno „dotaknu “ sve sudionike proračunskog procesa. I one koji proračun pune, a još više one koji ga „prazne“. Svatko od nas može se prepozna u nekom segmentu predloženih mjera. O stvarnim uštedama i odricanjima predugo smo samo slušali, a često i smatrali da se one ipak ču nekoga drugoga tko je preraspodjeli javnih prihoda sudjelovao s „većom žlicom“. Kumulirani pokušaji i pogreške, neodluč-nos i nedorečenos upravljanja u zadnjih dvadesetak godina, niz nesretnih okolnos i globalna kriza rezul raju ovime s čime se danas, ali i sutra moramo nosi . Nadajmo se da vrijedi ona izreka da je i „korak natrag dobar, ako njime hvatamo zalet za bolji skok“.

U tom uvjerenju i nadi srdačno vas pozdravljamo!

Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678www. m4pin.hrE-mail: centar@ m4pin.hrOIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, ZagrebPredsjednica Centra: mr. sc. Ivana Male ćZa nakladnika: Glorija Raguž, mag. oec.Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Tajnica uredništva: Kris na Kosor, mag.ing.oecoing.

TIM4PIN MAGAZIN - Časopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

Uredništvo:

prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Male ć; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; dr.sc. Marko Primorac; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, Glorija Raguž mag.oec.

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog; Kris na Kosor, mag.ing.oecoing.

Oblikovanje naslovnice i grafi čka priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna skara, d.o.o.

Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

PISMO GLAVNOG UREDNIKA TIM

4PIN M

AG

AZIN

3/2014.

1

impressum

2

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

3/2

014.

U prodaji drugo izdanje knjige!

EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020

U koje će sektore EU najviše ulaga ? Koji su najvažniji fondovi i što fi nanciraju? Kakvi će se projek fi nancira ?

Drugo izdanje knjige ‘EU poli ke i fondovi 2014-2020’ na jednom mjestu, na hrvatskom jeziku, objedinjuje i sažima sve najvažnije EU strategije i poli ke za iduće programsko razdoblje. Također, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU fi nancijskih instrumenata pripremljenih za novo programsko razdoblje.

Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike jela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržava , kako treba bi osmi-šljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga te koji i kakvi su projek najpoželjniji.

U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće bi potrebnije proniknu i razumje sustave fi nanciranja kroz EU fondove kako bi se mo-gle iskoris mogućnos koje će se otvori članstvom u EU. To što će sredstva posta dostupna gotovo svim hrvatskim subjek ma ne znači da će ona automatski bi i iskorištena. Zbog toga je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlas m), svima koji planiraju svoje projekte pri-premi za fi nanciranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele zna više.

Narudžbenica broj ________Datum:  R. br. Opis Cijena/kom Komada Ukupna cijena

1.  EU poli ke i fondovi 2014-2020 350,00 (uključen PDV)

Naziv: ______________________________________Ime odgovorne osobe: __________________________Adresa: _____________________________________Kontakt telefon: _______________________________Fax: ________________________________________OIB: ________________________________________IBAN: _______________________________________E-mail: ______________________________________

TIM4PIN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagrebtel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678

prijave@ m4pin.hrwww. m4pin.hr

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisa : OIB pravne osobe - 53 Model: 00   IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Svrha uplate: Kupnja knjige EU poli ke i fondovi 2014-2020 

Napomena:

_____________________________________ potpis i žig naručitelja

POLITIKE

2014 - 2020

FONDOVI

ZAGREB 2013

U koje sektoreće EU najviše ulagati?Koji su najvažniji fondovi i što financiraju?Kakvi će se projekti financirati?

MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

ENERGETIKA

TURIZAM

RURALNI RAZVOJ

POLJOPRIVREDADRUŠTVENE DJELATNOSTI

GOSPODARSTVO

ZAŠTITA OKOLIŠA

RIBARSTVO

Cijena izdanja: 350,00 kuna (PDV uključen)

Narudžbe možete sla e-poštom na: prijave@ m4pin.hr, faksom na broj 01/5531-335 ili on-line: www. m4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

3

SADRŽAJ

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Dražen OpalićNova Uredba o osnovici i načinu plaćanja doprinosa i primicima uz plaću 5

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Ana ZorićUtjecaj izmjena i dopuna Zakona o fi skalnoj odgovornos na općine, gradove i županije 8

Hana Zoričić

Iva BrkićNeka pitanja i odgovori povezani s ispunjavanjem upitnika o fi skalnoj odgovornos 11 RAČUNOVODSTVO

Ivana Jakir-BajoKonsolidacija fi nancijskih izvještaja u sustavu proračuna 15

Gorana RojeHarmonizacija računovodstvenih standarda za javni sektor u EU 21 REVIZIJA

Davor Kozina

Danijela StepićMišljenje unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola 25 JAVNA NABAVA

Zoran VuićRazlozi poništenja postupaka javne nabave 35

Glorija Raguž Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo odredbe Zakona o javnoj nabavi 41 RADNO PRAVO

Vesna Šiklić OdakRad na izdvojenom mjestu ili rad na daljinu 44

PLAĆE I NAKNADE

JOPPD obrazac – neka pitanja i odgovori 51

POREZI I DOPRINOSI

Mišljenja Ministarstva fi nancija Porezne upravePorez na dodanu vrijednost u jedinicama lokalne samouprave 56

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Nada ZrinušićErasmus+: Mobilnost i strateška partnerstva u području predškolskog i općeg odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi 70

JAVNA UPRAVA

Nina Ban GlasnovićOsnivanje prava građenja i prava služnos na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske 73

ZDRAVSTVO

Dragica ŠimićNeka iskustva upravljanja troškovima bolnice 77

ŠKOLSTVO

Fadila BahovićPravo zaposlenika osnovnih i srednjih škola na godišnji odmor i naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora 82

LOKALNA SAMOUPRAVA

Mirjana Mahović KomljenovićVrste lokalnih poreza koje mogu uves gradovi i općine 89

Nevenka BrkićMogućnos zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2014. godini 98

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Desanka SarvanKomunalni doprinos – novos i neka pitanja iz prakse 104

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina 112 2. Naknade korisnika državnog proračuna 113 3. Plaće 116 4. Naknada plaće zbog bolovanja 1205. Drugi dohodak 1216. Način isplate oporezivih i neoporezivih primitaka fi zičkim osobama 1237. Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja - obrazac JOPPD, primjena od 1. siječnja 2014. godine 1258. Kamate 126 9. Ostale obavijes 127

škola fi nancijskog upravljanjaza proračune, proračunske i izvanproračunske korisnike

Zagreb, hotel Arcotel, 20. i 21. ožujak

Detaljan program možete pogledati na zadnjoj stranici magazina.

HRVATSKO DRUŠTVO FARMACEUTSKIH TENIČARA

CROATIAN ASSOCIATION OF

PHARMACEUTICAL TECHNICIANS

U TIJEKU SU UPLATE ČLANARINA ZA 2014.

Zagreb, Capraška 1, e. pošta: urednistvo@hdft.hr

FARMACEUTSKITEHNIČAR

STRUČNO INFORMATIVNI ČASOPIS

FARMACEUTSKIH TENIČARA HRVATSKE

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

5

UDK 330.5 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

1. Uvod Uredba o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osno-vici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa (NN, br. 49/12; dalje u tekstu: Uredba) stupila je na snagu 1. svibnja 2012.

Odredbama Uredbe propisani su obvezni elemen „poziva na broj zaduženja“ pri ispunjavanju naloga za isplatu plaće za sve poslodavce, a služi kako bi se mo-glo kvalitetno i sustavno pra isplata plaće odnosno uplata doprinosa. Također, Uredbom su defi nirani poslodavci koji ne uplaćuju doprinose te su uvedena određena ograničenja za takve poslodavce te je pro-pisana obveza bankama o odbijanju naloga za isplatu plaće ukoliko poslodavci koji ne uplaćuje doprinose istovremeno nisu predali i naloge za uplatu doprinosa ili se is ne mogu u cijelos proves te izvješćivanje Porezne uprave o svim provedenim i neprovedenim (odbijenim) nalozima za isplatu plaće.

Uredba se od dana donošenja pa do danas pokazala kao učinkovi alat za ograničavanje namjere posloda-vaca koji bi željeli ispla plaću bez uplate doprinosa a kojima bi banke odbile proves naloge za plaćanje za isplatu plaće ukoliko nisu plaćeni i doprinosi prema m plaćama te bi Porezna uprava, u tome slučaju, u

što kraćem roku, pro v takvih poslodavaca provela mjeru osiguranja i ostale zakonom propisane mjere.

Osim navedene Uredbe, jekom 2013. godine i po-četkom 2014. godine, u svrhu onemogućavanja ispla-ta plaće bez uplate doprinosa, prethodnog nadzora ispravnos obračuna plaće kao i nadzora isplaćuje li se plaća uopće

• propisana je obveza isplate plaće na račun (one-mogućena je isplata plaće u gotovu novcu)

• dana je ovlast Poreznoj upravi za objavu liste po-slodavaca koji ne isplaćuju plaće, te je

• uveden Obrazac JOPPD.

2. Razlozi izmjena i dopuna Uredbe Kako je nadzor zakonitos postupanja poreznih obve-znika jedna od bitnih zadaća Porezne uprave i nadalje postoji potreba za predmetnom Uredbom, uz odre-đena usklađenja s navedenim promjenama, i to zbog slijedećih razloga:

• Uredbom je propisana posebna oznaka koju je po-slodavac dužan upisa pri ispunjavanju naloga za plaćanje za isplatu plaće te je propisana obveza bankama o dostavi podataka o svim provedenim i neprovedenim (odbijenim) nalozima za plaćanje za isplatu plaće. Ova odredba je i nadalje vrlo bitna iz razloga što će se temeljem zaprimljenih podataka od banaka i podataka s podnesenih Obrazaca JO-PPD moći nedvosmisleno utvrdi pravovremenost uplate javnih davanja kao i samu činjenicu je li po-slodavac stvarno ispla o plaću i to bez provođenja posebnog postupka nadzora poslovanja što sam postupak čini vrlo efi kasnim i ekonomičnim

• predviđeno je propisivanje mjere osiguranja pro v poslodavaca koji pokušaju ispla plaću bez uplate doprinosa kao i pro v poslodavaca koji nisu pre-dali izvješća na kojima su prikazane obveze za sve svoje radnike čime je Poreznoj upravi omogućeno brzo, jednostavno i neodgodivo postupanje pro v takvih poslodavaca.

Cilj Uredbe je osiguranje bolje naplate doprinosa za obvezna osiguranja odnosno osiguranje praćenja jesu li istodobno s nalozima za isplatu plaće od strane

Nova Uredba o osnovici i načinu plaćanja doprinosa i primicima uz plaćuDražen Opalić

Vlada Republike Hrvatske, na 144. sjednici održanoj 5. ožujka 2014. godine, donijela je Uredbu o izmjena-ma i dopunama Uredbe o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa. Uredba će se objavi u sljedećem broju Narodnih novina, a stupa na snagu osam dana od dana objave.

* Dražen Opalić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH - Porezna uprava, Zagreb.

6

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI UDK 330.5 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

poslodavca odnosno ispla telja predani i nalozi za plaćanje doprinosa.

3. Sadržaj izmjena i dopuna Uredbe

PROMJENA DEFINICIJE POSLODAVCA KOJI NE UPLAĆUJE DOPRINOSE

Kako je od 1. siječnja 2014. uveden novi Obrazac JOPPD koji je, između ostaloga, zamijenio i Obrazac ID, a koji je bio po-lazište za određivanje poslodavaca koji ne uplaćuju doprinose promijenjena je defi nicija poslodavca koji ne uplaćuju doprinose i to na način da se poslodav-cima koji ne uplaćuju doprinose sada smatraju poslodavci:

• koji najkasnije na posljednji dan prethodnog mje-seca Poreznoj upravi nisu putem obrasca „Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te dopri-nosima za obvezna osiguranja - Obrazac JOPPD“ za svakog pojedinog osiguranika s osnove radnog od-nosa i/ili osiguranika s osnove radnog odnosa - iza-slanog radnika kod tog poslodavca dostavili poda-tak o mjesečnoj obvezi doprinosa dospjeloj u tom mjesecu ili podatak o činjenici da u tom mjesecu ne postoji obveza doprinosa zbog korištenja prava iz socijalnih osiguranja

• koji su najkasnije na posljednji dan prethodnog mje-seca prikazali isplatu plaće, osim isplate zaostale pla-će, i/ili mjesečnu obvezu doprinosa dospjelu u tom mjesecu za osiguranika s osnove radnog odnosa i/ili osiguranika s osnove radnog odnosa – izaslanog rad-nika u Obrascu JOPPD, a u službenim evidencijama Porezne uprave imaju eviden rane dospjele, a ne-plaćene obveze po pojedinoj brojčanoj oznaci vrste doprinosa za osiguranike s osnove radnog odnosa i/ili osiguranike s osnove radnog odnosa - izaslanog radnika kod tog poslodavca u iznosu ukupne obve-ze doprinosa iskazane u tom mjesecu na Obrascima JOPPD za navedene osiguranike i v iše“.

Kao što je vidljivo iz nove defi nicije, osim samog uskla-đivanja s novim Obrascem JOPPD, pooštren je kriterij za određivanje poslodavca koji ne uplaćuju doprinose na način da je dosadašnjom Uredbom bilo propisano da se takvim poslodavcem smatra poslodavac koji ima eviden rane dospjele, a neplaćene obveze po pojedi-noj brojčanoj oznaci vrste prihoda doprinosa za obve-zna osiguranja u iznosu zadnja dva zaduženja i više, a sada se takav poslodavac određuje ukoliko ima eviden- rane dospjele, a neplaćene obveze po pojedinoj broj-čanoj oznaci vrste doprinosa za osiguranike s osnove radnog odnosa i/ili osiguranike s osnove radnog od-

nosa - izaslanog radnika kod tog poslodavca u iznosu ukupne obveze doprinosa iskazane u tom mjesecu na Obrascima JOPPD za navedene osiguranike i više“.

PROMIJENJEN JE ROK DOSTAVE LISTA POSLODAVACA KOJI NE UPLAĆUJU DOPRINOSE

Dosadašnjim tekstom Uredbe Porezna uprava do-stavlja, putem FINE, svim bankama podatke o poslo-davcima koji ne uplaćuju doprinose i to 1. u mjesecu prema podacima iskazanim na Obrascima ID u pret-hodna dva mjeseca, a ovim izmjenama i dopunama Porezna uprava dostavlja podatke do 20. u mjesecu za protekli mjesec. I nadalje ostaje odredba da ukoli-ko poslodavac podmiri dug u cijelos ili podnese pro-pisane Obrasce JOPPD za sve svoje radnike može bi izuzet s liste, ali samo putem zahtjeva samog poslo-davca. Zahtjev se podnosi nadležnoj ispostavi prema prebivalištu/sjedišta poslodavca.

POPUNJAVANJE NALOGA ZA ISPLATU PLAĆE

Na nalozima za plaćanje za isplatu plaće propisana je nova oznaka koja se obvezno upisuje u polje „po-ziv na broj pla telja“ i to:

67 OIB – GG0001 DO GG 365/366-X gdje je:

67 - broj modela

OIB - obveznika plaćanja javnih davanja

GG001 do GG365/366 - Oznaka izvješća Obrasca JO-PPD na kojem je iskazana obveza doprinosa prema plaći koja se isplaćuje,

ili godina i redni broj mjeseca za koji se isplaćuje plaća za koje je obveza doprinosa eviden rana na uplatnim ra-čunima koji su bili na snazi do 31. prosinca 2013. godine

X - Podatak o plaći:

0 - isplata plaće

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

7

UDK 330.5 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

1 - isplata prvog dijela plaće

2 - isplata drugog dijela plaće

3 - isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapita-lizirane štednje

4 - isplata plaće koje ne podliježe upla doprinosa na osnovicu

5 - isplata plaće kao prioritetne tražbine u otvorenom postupku predstečajne nagodbe i to za vrijeme traja-nja postupka sve do sklapanja nagodbe pred nadlež-nim trgovačkim sudom ili do obustave postupka

6 - isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapita-lizirane štednje i upla doprinosa na osnovicu

7 - isplata plaće prema kojoj su javna davanja sadrža-na u zahtjevu za reprogramiranje naplate poreznog duga ili zahtjevu za otpis duga s osnove kamata i re-program glavnice duga ili jednokratnu uplatu glavni-ce prema posebnom propisu, a o zahtjevu u trenutku isplate plaće - još nije odlučeno.

Važno je napomenu da se elemen naloga (67 OIB – GG0001 do GG 365/366-X) obvezno upisu-ju na nalog za prijenos (bezgotovinsko plaćanje) i onog dijela plaće kojeg poslodavac pri isplate plaće obustavlja iz plaće i doznačuje trećim oso-bama u postupku ovrhe ili na zahtjev odnosno uz suglasnost samog radnika radi ispunjenja njegovih ugovornih obveza kao i kod isplate neoporezivih primitaka ukoliko se taj primitak iskazuje u istom retku s plaćom u Obrascu JOPPD.

Također je vrlo bitno napomenu da se obveza upisivanja navedenih elemenata naloga odnosi NA SVE POSLODAVCE osim korisnike proračuna koji plaće isplaćuju preko jedinstvenog računa držav-nog proračuna.

4. Rekapitulacija• Svi poslodavci imaju obvezu upisivanje u polje ele-

menta naloga poziva na broj pla telja” na nalozi-ma za plaćanje za isplatu plaće: 67 OIB – GG0001 do GG 365/366i eventualno propisane šifre opisa plaćanja koje mogu propisa banke (ili udruge ba-naka).

• Banka će odbi naloge za isplatu plaće poslodava-ca koji ne uplaćuju doprinose ukoliko istovremeno nisu podnije nalozi za uplatu doprinosa.

• U slučaju odbijanja naloga, Porezna uprava će po-duze mjere osiguranja pro v podnositelja odbije-nog naloga.

Pred Vama je jedinstvena publikacija koja obrazlaže novi zakonodavni i ins -tucionalni okvir jav ne na-bave, prak čnu pri mjenu javne nabave u Republici Hrvatskoj i Europskoj uni-ji, te nove postulate koje Europska unija postavlja pred sudionike sustava op-ćenito. Publikacija je pri-marno namijenjena oso-bama koje sudjeluju ili će sudjelova svakodnevno u

procesu javne nabave od planiranja, preko pripreme i provo-đenja postupaka, te ugovaranja i realizacije nabave. S druge strane, knjiga je namijenjena i poslovnoj zajednici koja sudjeluje na tržištu javne nabave kao ponuditelj. Dan je pregled zakonodavstva, ins tucija, izvora informacija koje su dostupne u zemlji i šire te upozorava na ono što moraju uči-ni kako bi se prilagodili novim pravilima. Dan je odgovor na pitanje kako ostvari zaš tu prava u sustavu javne nabave kroz prikaz prakse Državne komisije za kontrolu javne naba-ve i Europskog suda pravde. U knjizi su i prijedlozi obrazaca koje ponuditelj može primijeni prilikom izjavljivanja žalbe u sustavu javne nabave. Cijena izdanja: 250,00 kn (PDV uključen)

KNJIGA JE

AŽURIRANA NOVIM

ZAKONSKIM

IZMJENAMA!

škola fi nancijskog upravljanjaZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE

Zagreb, hotel Arcotel, 20. i 21. ožujak

10.00h-16.00h

Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koji žele i trebaju znati više o fi nancijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i fi nancijskim i računovodstvenim djelatnicima.

Detaljan program možete pogledati na zadnjoj stranici magazina.

8

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

1. UvodNakon iznimno sveobuhvatne i široke javne rasprave, te nakon dva čitanja u Hrvatskom saboru, na sjedni-ci 31. siječnja 2014. Donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fi skalnoj odgovornos (dalje u tekstu: Izmjene i dopune). Ove Izmjene i dopune objavljene su u Narodnim novinama, broj 19 iz 2014. godine, a stupile su na snagu 20. veljače 2014. Izmje-ne i dopune su u samo 15 članaka ipak znatno izmi-jenile originalni Zakon o fi skalnoj odgovornos (NN, br. 139/10).

U prvom je redu važno naglasi da su Izmjenama i dopunama u naš pravni sustav prenesene odredbe Direk ve Vijeća 2011/85/EU1 od 8. studenoga 2011., o zahtjevima za proračunske okvire država članica. U tom je smislu dosadašnje fi skalno pravilo zamijenje-no novim, a koje omogućuje određeno protucikličko djelovanje fi skalne poli ke tj. po canje gospodarskog rasta u recesijskim uvje ma i obratno, a u isto vrije-me je usklađeno s okvirom za upravljanje ekonom-skom poli kom u Europskoj uniji. Među m, sve su to promjene koje su indirektno povezane s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ništa manje značajne novine uvedene su u sustav da-vanja Izjave, a s me povezano izmijenjene su odred-be za kršenje Zakona o fi skalnoj odgovornos . Uve-dena je prekršajna odgovornost za čelnike, ujedno i obveznike davanja Izjava, o čemu detaljnije pročitajte u nastavku.

* Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo obrane RH, Zagreb.1  SL L 306, 23. 11. 2011.

2. Proširenje obuhvata Zakona o fi skalnoj odgovornos na trgovačka društva

Jedna od bitnijih novina je značajno proširenje obu-hvata obveznika predaje Izjave o fi skalnoj odgovor-nos . Do sada su se odredbe Zakona o fi skalnoj od-govornos odnosile na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, utvrđene u Registru prora-čunskih i izvanproračunskih korisnika, koji se vodi su-kladno Pravilniku o utvrđivanju proračunskih i izvan-proračunskih korisnika državnog proračuna i pro-računskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te načinu vođenja Registra proračunskih i izvanprora-čunskih korisnika. Napominjemo da je i u ovom dijelu bilo dvojbi tko je čiji proračunski korisnik. Najjedno-stavnije je to provjeri na stranicama Ministarstva fi nancija, gdje se nalazi popis proračunskih korisnika državnog proračuna i popis proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U nastavku navodino i primjer:

GRAD BUJE – BUIEDJEČJI VRTIĆ „BUJE“TALIJANSKI DJEČJI VRTIĆ „MRVICA“ PUČKO OTVORENO UČILIŠTE BUJE – UNIVERSITA POPOLARE APERTA DI BUIE

Iz navedenog proizlazi da Grad Buje ima tri proračun-ska korisnika, čiji su čelnici dužni upravo navedenom Gradu dostavi svoje izjave, dok Grad Buje svoju Izja-

Utjecaj izmjena i dopuna Zakona o fi skalnoj odgovornos na općine, gradove i županijeAna Zorić *

Autorica u nastavku teksta daje poseban osvrt na utjecaj Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fi skal-noj odgovornos na općine, gradove i županije. Pojašnjava se proširenje primjene Zakona i na trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i što će se smatra kršenjem Zakona o fi skalnoj odgovornos . Navedene novine će nedvojbeno ima veliki utjecaj na sustav fi skalne od-govornos u cjelini, te na daljnje jačanje svijes o potrebi zakonitog namjenskog i svrhovitog trošenja pro-računskih sredstava i nužnost uređivanja sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola, kako bi što učinkovi je i djelotvornije funkcionirao u okviru sredstava utvrđenih proračunom.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

9

UDK 657.21 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

vu dostavlja Ministarstvu fi nancija. Tijekom godine nadležna je jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna formalno i suš nski kontrolira dostavljene Izjave. Izmjenama i dopunama, u dijelu obveze sastavljanja i predaje Izjave, obuhvat je proši-ren i na trgovačka društva i druge pravne osobe u vla-sništvu države, ali i u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Izjava se, podsjećamo daje na temelju Upitnika o fi -skalnoj odgovornos (dalje u tekstu: Upitnik) koji su obveznici davanja Izjave dužni prethodno popuni , te na temelju raspoloživih informacija, rezultata rada unutarnje i vanjske revizije i vlas te procjene, što je utvrđeno u Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skal-nih pravila (NN, br. 78/11, 106/12 i 130/13). Upitnik obuhvaća pitanja iz područja planiranja, izvršavanja, javne nabave, računovodstva i izvješćivanja na teme-lju propisanoga zakonodavnog okvira, što znači da je podložan izmjenama kako se mijenjaju propisi iz razli-či h područja značajnih za sama pitanja iz Upitnika.

Na temelju pitanja iz Upitnika provodi se samopro-cjena rada sustava po navedenim područjima s ciljem utvrđivanja koriste li se sredstva zakonito, namjenski i svrhovito, te funkcionira li sustav fi nancijskog uprav-ljanja i kontrola učinkovito i djelotvorno. Sam Upitnik upućuje na načine tes ranja za navedena područja ko-jima se procjenjuje do koje se mjere postupa u skladu s propisanim zakonodavnim okvirom. Upitnik je do sada izmijenjen dva puta, i to zadnji put 5. studenoga 2013. godine, jer je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 24. listopada 2013. donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgo-vornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila, koja je objavljena u Narodnim novinama br. 130 iz 2013. go-dine. Predmetnom su Uredbom izmijenjena tri pitanja iz Upitnika i upravo je ta zadnja izmijenjena inačica Upitnika jedan od temelja za davanje Izjave o fi skalnoj odgovornos za 2013. godinu2.

Važno je napomenu da su određena trgovačka druš-tva (primjerice Hrvatske ceste d.o.o. – kao izvanprora-čunski korisnik) bila i sukladno Zakonu o fi skalnoj odgo-vornos iz 2010. godine, obveznici sastavljanja i preda-je Izjave o fi skalnoj odgovornos za 2011. i 2012. godi-nu, ali i 2013. godinu. To znači da su trgovačka društva bila i do sada u mogućnos popuni Upitnik i temeljem njega sastavi Izjavu o fi skalnoj odgovornos . Kako bi Ministarstvo fi nancija dobilo sveobuhvatan pregled i bolji uvid u trgovačka društva u vlasništvu općina, gradova i županija, dopisom od 17. veljače 2014. (KLASA:305-01/14-01/03, URBROJ:513-05-02/14-1) za -

2  Za daljnja, detaljna pojašnjenja izmjena Upitnika o fi skalnoj od-govornos vidi Newsle er 3/2013 Izmjene upitnika o fi skalnoj od-govornos h p://www. m4pin.hr/Materijali/Novos /Newsle er_ 3_2013.pdf .

tražilo se da sve jedinice u roku od 90 dana dostave popis svih trgovačkih društava u vlasništvu općina, gradova i županija, odnosno popis drugih pravnih osoba kojima je osnivač jedinica.

U slučaju da je trgovačko društvo u vlasništvu više jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave, od-nosno da je osnivač druge pravne osobe više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, podatak o vlasništvu dostavlja ona jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja ima većinsko vlasništvo zajedno s nazivom jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, koja sudjeluje u vlasništvu. Osim navedenog, ako u vlasništvu sudjeluje više jedinica s jednakim omjerom vlasništva, podatak o vlasništvu dostavlja samo jedna od jedinica, ali su se prethodno jedinice dužne dogovori koja od njih će to učini .

Također, u slučaju da jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave nema u vlasništvu trgovačko društvo, ni je osnivač druge pravne osobe, o tome se jedinica također mora očitova . Potrebno je Mini-starstvu fi nancija dostavi dopis s navodom da jedini-ca u svom vlasništvu nema trgovačkih društava ni je osnivač drugih pravnih osoba. Povezano s navedenim dopisom nije potrebno dostavlja podatke o trgovač-kim društvima, koja su u vlasništvu primjerice dijelom grada, a dijelom ustanove koja je proračunski korisnik državnog proračuna. Također, nije potrebno dostav-lja podatke o trgovačkim društvima koja su dijelom u vlasništvu države, a dijelom u vlasništvu grada.

Zbog stupanja na snagu Izmjena i dopuna i proširenja obuhvata Zakona o fi skalnoj odgovornos , Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila bit će izmije-njena u mnogo značajnijem obimu. Za očekiva je da će u Upitnik bi dodana nova pitanja koja će se od-nosi isključivo na trgovačka društva i druge pravne osobe, uzimajući u obzir specifi čnos u njihovom po-slovanju. U ovom je kontekstu potrebno doda i da Upitnik temeljem kojeg se Izjava daje, ne tes ra samo procese i procedure koji se temelje isključivo na pri-mjeni propisa kojima su uređeni proračunski procesi i područje javne nabave, već se tes ra i učinkovito funkcioniranje sustava fi nancijskog upravljanja i kon-trola u cjelini. Predviđeno je da će trgovačka društva i druge pravne osobe u vlasništvu općina, gradova i županija prvi put sastavlja Izjavu za 2014. godinu.

U samim je Izmjenama i dopunama, u članku 7., utvr-đeno da čelnik trgovačkog društva u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, odnosno čelnik druge pravne osobe kojoj je osnivač jedna ili više općina, gradova ili županija dostavlja Izjavu, radi provjere njezina sadržaja, jedi-nici lokalne i područne (regionalne) samouprave koja ima većinsko vlasništvo. Ako u vlasništvu s jednakim omjerom sudjeluju dvije ili više jedinica lokalne i po-

10

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

dručne (regionalne) samouprave, Izjava se radi pro-vjere njezina sadržaja dostavlja svim m jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Tako će primjerice trgovačko društvo za komunalnu djelat-nost, koje je u vlasništvu dviju jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave u omjeru jedinica A 50 %, jedinica B 50 % Izjavu radi provjere njenog sadržaja dostavlja i jedinici A i jedinici B.

Kako je i ranije navedeno, nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne samo da pri-kupljaju Izjave, već su jekom godine, kao što se do sada činilo za proračunske korisnike, dužne provjera-va sadržaj dostavljenih izjava, i to:

• za svakog obveznika potrebno je provjeri formal-ni sadržaj Izjave i Upitnika (jesu li dostavili Izjavu, Upitnik i druge priloge, je li sve ispravno pospunje-no i sl.)

• za svakog obveznika potrebno je suš nski provje-ri dostavljene Izjave i priloge, te na odabranom uzorku pitanja iz Upitnika provjeri dokumentaciju temeljem koje su is popunjeni i dani.

Nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave bit će također dužne provjeri , na odabra-nom uzorku dostavljenih izvješća o otklonjenim slabo-s ma i nepravilnos ma utvrđenima prethodne godine, provedbe ak vnos iz izvješća o otklonjenim slabos -ma i nepravilnos ma utvrđenima prethodne godine, a koja im svi obveznici dostavljaju kao prilog s izjavama. Kako su se ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uni-ju, otvorile mogućnos za korištenje sredstava iz fon-dova Europske unije, očekuje se da će upravo naprijed navedena trgovačka društva i druge pravne osobe bi najveći potencijalni korisnici h sredstava.

S obzirom na obveze koje se moraju ispuni prije i pri-likom korištenja fondova Europske unije, od potenci-jalnih korisnika sredstava iz fondova EU zah jeva se iz-građen i transparentan sustav fi nancijskog upravljanja i kontrola usklađen sa sustavom fi skalne odgovornos . Također, uvođenjem obveze dostavljanja Izjave nadlež-noj jedinici lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve s razine ove grupe korisnika jačaju se linije odgo-vornos prema nadležnom županu, gradonačelniku i načelniku. Izjave trgovačkih društava i drugih pravnih osoba na takav način ujedno postaju i instrumen procjene kvalitete funkcioniranja sustava unutarnjih kontrola koje je uspostavio čelnik trgovačkog društva ili druge pravne osobe, a kako bi u radu osigurao zako-nito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava.

3. Prekršajna odgovornost čelnika za povredu odredaba Zakona o fi skalnoj odgovornos

Zakon o fi skalnoj odgovornos iz 2010. godine utvr-đivao je poli čku odgovornost čelnika za povredu

odredbi Zakona, a ona predstavljala još jednu kompo-nentu osobne odgovornos svakog od čelnika za do-bro uspostavljanje sustava fi nancijskog upravljanja, koji je preduvjet zakonitog i učinkovitog korištenja javnog novca. Kako se općinski načelnici, gradonačel-nici, župani i gradonačelnik Grada Zagreba, te njihovi zamjenici izabiru na neposrednim izborima, sukladno posebnom zakonu, odredbe Zakona koje se odnose na poli čku odgovornost bile su neprovedive u prak-si, bez da su se izmijenili propisi kojima je uređeno imenovanje, odnosno izbor čelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Kako navedene izmjene i dopune nisu nikad prove-dene, a u međuvremenu je pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske pokrenut i postupak za ocjenu su-glasnos Zakona s Ustavom Republike Hrvatske zbog neprovedivos ove odredbe u praksi, nedvojbeno je bilo kako je Zakon o fi skalnoj odgovornos u tom dijelu bilo potrebno izmijeni . Upravo zbog toga se odred-be o poli čkoj odgovornos zamijenjene prekršajnom odgovornošću, koja je u skladu s propisima koji se od-nose na prekršaje općenito, a imajući u vidu težinu i posljedice koje nastaju činjenjem navedenih prekršaja. Predviđeno je da se novčanom kaznom od 5.000,00 kuna do 25.000,00 kuna kazni za prekršaj čelnik:

• ako ne sastavi i dostavi Izjavu o fi skalnoj odgovor-nos i

• ako Ministarstvo fi nancija, nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave ili druga nadležna jela prilikom provjere sadržaja Izjave o fi skalnoj odgovornos uoče da je dokumentacija temeljem koje se daje Izjava o fi -skalnoj odgovornos nevjerodostojna.

U praksi će to znači da, ako se u provjeri izjava o fi skal-noj odgovornos , odnosno upitnika o fi skalnoj odgo-vornos utvrdi kako su na neka od pitanja dani potvrd-ni ili djelomično potvrdni odgovori, a trebali su bi dani primjerice nega vni odgovori ili, ako se utvrdi kako se dani odgovori ne mogu potkrijepi dokazima, odnosno dokumen ma na temelju kojih su dani potvrdni ili dje-lomični odgovori, ostvareno je biće prekršaja, i podu-zet će se mjere uslijed kojih će bi pokrenut prekršajni postupak. Zbog toga će bi potrebno dokumentaciju iz koje je vidljivo ostvarenje bića prekršaja dostavi Mi-nistarstvu fi nancija, koje pokreće prekršajni postupak.

Naime, optužni prijedlog pro v počinitelja prekršaja sa-stavlja u ime Ministarstva fi nancija inspektor proračun-skog nadzora, koji će u postupku nadzora utvrdi radnje kojima je ostvaren prekršaj i podnijet će ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave. Prekršajni postupak u prvom stupnju vodi nadležni područni ured Porezne uprave. Na ovaj način stavlja se naglasak na vjerodostoj-nost danih Izjava o fi skalnoj odgovornos , odnosno na jačanje sustava odgovornos prilikom postupka dava-nja, ali i kontrola izjava o fi skalnoj odgovornos .

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

11

UDK 336.2 657.21 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

1. Obveznici sastavljanja i predaje Izjave o fi skalnoj odgovornos

Imamo mjesne odbore koji su proračunski korisnici Grada, jer su pravne osobe sa svojim žiroračunima. Za odvijanje svojih programskih ak vnos izrađuju svoj fi nancijski plan, kojim mogu ima na raspola-ganju sredstva koja im se transferom sa žiroračuna Grada prebacuju na njihove žiroračune. Također, mogu ostvariva donacije, no to je vrlo rijedak slu-čaj i obično se radi o manjim iznosima. Jesu li mjesni odbori obvezni sastavlja Izjavu o fi skalnoj odgo-vornos i popratnu dokumentaciju?

Ako su mjesni odbori pravne osobe i imaju svoj račun, dužni su nadležnoj jedinici preda Izjavu o fi skalnoj od-govornos i ispunjen Upitnik o fi skalnoj odgovornos , jer su sukladno Zakonu o proračunu defi nirani kao pro-računski korisnici. Okružnicom o sastavljanju i predaji fi nancijskih izvještaja oslobođeni su predaje fi nancijskih izvještaja FINA-i i Državnom uredu za reviziju, ali moraju sastavi fi nancijske izvještaje i preda ih nadležnoj jedi-nici koja onda to uključuje u svoj izvještaj. Neke jedinice ne otvaraju račune mjesnim odborima, već is posluju unutar jedinice i iskazuju se posebnim proračunskim ak vnos ma. Takvi ne trebaju (i ne mogu) sastavlja fi -nancijske izvještaje. Budući da to ovdje nije slučaj, nave-deni mjesni odbori bi trebali preda Izjavu, Upitnik i Plan otklanjanja slabos i nepravilnos .

2. Područje izvršavanja proračuna iz upitnika o fi skalnoj odgovornos

Upitnik o fi skalnoj odgovornos obuhvaća trinaest pitanja iz područja izvršavanja proračuna. Pojedina pitanja sastoje se i od podpitanja, temeljem kojih se ocjenjuje funkcioniranje sustava fi nancijskog uprav-ljanja i kontrola u praksi. Na neka od pitanja u ovom dijelu nije moguće odgovori s „NIJE PRIMJENJIVO – N/P“, dok na neka nije moguć djelomičan odgovor.

PITANJE 23. UPITNIKA O FISKALNOJ ODGOVOR-NOSTI – Sredstva su utrošena u skladu s proraču-nom odnosno fi nancijskim planom.

Na kojoj razini je potrebno obavi tes ranja pitanja 23.?

Proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, kao i državni proračun, donosi se na trećoj razini ekonomske klasifi kacije po programima i ak v-nos ma/projek ma, a izvještaj o izvršenju se donosi na četvrtoj razini. Prilikom tes ranja pitanja 23. Upit-nika o fi skalnoj odgovornos bitno je da se izvršenje pra tako da se vidi je li se pridržavalo planirane tre-će razine; svakako s Zakonom o proračunu propisane izuzetke u slučaju namjenskih i vlas h prihoda.

PITANJE 24. UPITNIKA O FISKALNOJ ODGOVOR-NOSTI – Isplata sredstava temeljila se na vjerodo-stojnoj dokumentaciji.

Ovdje se smatra tes ranjem po kon ma u tablici Dodatak 1 uz pitanje 24., gdje nije navedena doku-mentacija ni uzorak za tes ranje. Primjerice, konto

Neka pitanja i odgovori povezani s ispunjavanjem upitnika o fi skalnoj odgovornos Hana Zoričić *

Iva Brkić **

Kako se bliže rokovi predaje Izjave o fi skalnoj odgovornos za ministre i ostale čelnike razdjela državnog proračuna, kao i za načelnike općina, gradonačelnike odnosno župane, javljaju se i brojna pitanja poveza-na s popunjavanjem Upitnika o fi skalnoj odgovornos . Na internetskim stranicama Ministarstva fi nancija dostupna je Uputa o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos za 2013. godinu (h p://www.mfi n.hr/hr/izjava-o-fi skalnoj-odgovornos ), koja je od pomoći svim obveznicima sastavljanja i predaje Izjave o fi skalnoj odgovornos . S obzirom na to da sve specifi čnos nije moguće obuhva navedenom Uputom, u tekstu autorice daju pregled najčešćih pitanja obveznika i odgovora na njih.

* Hana Zoričić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Iva Brkić, mag. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

12

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 336.2 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

32354 - licence, konto - 32395 usluge čišćenja, pra-nja i slično? Koje dokaze je potrebno ima da bi mo-gli odgovori potvrdno na 24. pitanje?

Kao dodatak pitanju 24. objavljena je Tablica Dodatak 1 – tes ranja u vezi s pitanjem 24., koje je sastavni dio Upitnika o fi skalnoj odgovornos te je, kao i Upit-nik, dostupna na internetskim stranicama Ministar-stva fi nancija. U tablici se u stupcu: Vjerodostojna dokumentacija, navode isprave koje se tes raju i na kojoj razini ekonomske klasifi kacije se provodi tes -ranje. Kao dokazi uz pitanje 24. prilažu se ugovori, narudžbenice, odnosno ulazni računi dobavljača. Po svakoj navedenoj vrs rashoda treba odabra najma-nje pet isplata, te pregleda jesu li u podlozi svake od odabrane isplate vjerodostojni računovodstveni dokumen . U tablici je također naveden uzorak za tes ranje, način tes ranja te odgovor o pojedinom tes ranju. Posljednji stupac predviđen je za upis re-ference na tes rane dokumente. Ako je tes ranje predviđeno na četvrtoj razini, potrebno je odabra pet pojedinačnih isplata o nekim od osnovnih računa.

Isječak iz tablice uz pitanje 24.:

Tablica: Tes ranja uz pitanje 24.

pet isplata određeno je kao uzorak samo za 24. pi-tanje iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos . Za skupine konta 381 i 382 postupa se na is način.

PITANJE 25. UPITNIKA O FISKALNOJ ODGOVOR-NOSTI – Pra lo se i kontroliralo namjensko ispla-ćivanje donacija, pomoći, subvencija do krajnjeg korisnika te korištenje is h.

Što se smatra testnim uzorkom u pitanju 25. iz Upit-nika o fi skalnoj odgovornos ?

U testni uzorak uzima se 5 % ukupnog broja svih tran-sfera (donacija, pomoći, subvencija i drugih transfera), s me da se ne smiju uzima samo male i po iznosima beznačajne isplate ove vrste, već ukupna vrijednost transfera u uzorku mora bi minimalno 5 % ukupne vrijednos svih danih transfera. Primjerice, ako je unu-tar godine isplaćeno 100 donacija, pomoći, subvencija i drugih transfera, tada je potrebno proves tes ranje na njih pet, a da je pritom zadovoljen i drugi uvjet koji zah jeva da h pet transfera predstavljaju minimalno 5 % ukupne vrijednos svih transfera. Ako drugi uvjet nije zadovoljen, potrebno je tes ranje na većem bro-ju transfera, čija vrijednost prelazi 5 % njihove ukupne

vrijednos .

PITANJE 25.2 i 25.3 UPIT-NIKA O FISKALNOJ ODGO-VORNOSTI – Obavljene su provjere na licu mjesta kod krajnjih korisnika na uzor-ku za pojedinačne isplate iznad 20.000,00 kn i 25.3. Postoji izvješće od krajnjeg korisnika o utrošku sred-stava/realizaciji projekta za pojedinačne isplate iznad 10.000,00 kn.

Molim vas da mi pojasnite što podrazumijeva dokaz u pitanjima 25.2 i 25.3 iz Upitnika o fi skalnoj odgo-vornos .

Od obveznika se potpitanjem 25.2. očekuje da, u skla-du s pravilima dobrog fi nancijskog upravljanja, obav-lja provjere na licu mjesta kod krajnjih korisnika, ali na odabranom uzorku isplata samo iznad 20.000.00 kuna. Ovim provjerama se kod krajnjeg korisnika kon-trolira jesu li odobrena sredstva namjenski i zakonito korištena, npr.: je li kupljena predviđena oprema i ko-ris li se; je li izgrađeno planirano postrojenje, odgo-vara li dimenzijama, kvalitetom ugrađenih materijala postrojenju za čiju su izgradnju sredstva dana; provo-di li se edukacija čija je priprema i početak fi nanciran

Odgovorom na pitanje 24., i pripadajućom tablicom iz Dodatka 1 potvrđuje se da su sve isplate izvr šene temeljem vjerodostojne dokumentacije, uključujući i donacije, pomoći, subvencije. Na koji način se vrši tes ranje prije odgovora na ovo pitanje?

U pitanju 24. generalno se tes ra jesu li se isplate te-meljile na vjerodostojnoj dokumentaciji. To znači da se tes ra jesu li se isplate za skupine konta od 35 do 37 temeljile na, primjerice, ugovoru i to tako da se nasumično odabere i provjeri najmanje pet isplata, te navede referenca (broj, klasu i sl.) ugovora. Tes ranje

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

13

UDK 336.2 657.21 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

iz donacije; je li zasađen višegodišnji nasad, koji se prema odluci fi nancirao subvencijom? Kao dokaz pro-vedenih kontrola na licu mjesta u Predmet o fi skalnoj odgovornos se dokumen ra preslika, odnosno refe-renca dokaza o izvršenoj kontroli, primjerice zapisnik, službena bilješka i sl.

A što se če potpitanja 25.3. očekuje se da jedinice koji daju donacije, pomoći, subvencije i kapitalne po-moći od krajnjih korisnika h sredstava zah jevaju izviješće o utrošku sredstava/realizaciji projekta. U pravilu bi takvo izviješće trebalo uvijek postoja , ali u svakom slučaju bi trebalo postoja za pojedinačne isplate u iznosu od 10.000.00 kuna ili većem. Izvije-šće bi trebalo sadržava opisni i fi nancijski dio. U opi-snom dijelu se popisuju i opisuju provedene ak vno-s te pos gnu rezulta , i uspoređuju s planiranim ak vnos ma i rezulta ma projekta.

U fi nancijskom dijelu daje se pregled planiranih pri-hoda i rashoda fi nanciranog projekta/ak vnos , te realiziranih prihoda i rashoda. Kao podloga daju se dokazi za realizirane prihode i rashode – izvodi raču-na, ugovori, fakture, obračuni. Naravno da će izgled, ali i sadržaj izvješća u svakom slučaju ovisi o namjeni za koju su predmetna sredstva dana, ali i o drugim faktorima, pa će u nekim slučajevima ista bi rela- vno jednostavna, dok će u drugim slučajevima bi

opsežnija i popraćena s više dokumentacije. Nespor-no je da u svim slučajevima, kada se radi o isplatama iznad 10.000.00 kuna, takvo izvješće odnosno pisani trag mora postoja .

U pitanju 25.2. o obavljenim provjerama na licu mjesta kod krajnjih korisnika (primatelja donacija, pomoći i subvencija), spominje se pojam uzorak. Odnosi li se taj uzorak na 5 % ukupnog broja svih transfera i minimalno 5 % ukupne vrijednos svih transfera, odnosno moraju li se na tom uzorku obavi kontrole na licu mjesta kod krajnjeg korisnika?

Pitanje 25. dodatno provjerava je li se pra lo i kontroliralo namjensko isplaćivanje donacija, pomoći, subvencija do krajnjeg korisnika, te ko-rištenje is h. Znači, ovim pitanjem se kontrolira namjensko trošenje proračunskih sredstava, od-nosno kontrolira se jesu li krajnji korisnici utrošili sredstva za namjenu za koju su ta sredstva dana (inače se sukladno članku 59. Zakona o prora-čunu, mora traži povrat sredstava u proračun). Pri tome se kao uzorak uzima 5 % ukupnog broja svih transfera i minimalno 5 % ukupne vrijedno-s svih transfera i potpitanjima se tes ra:

• jesu li za 5 % transfera iz uzorka dostupne preslike, odnosno reference odluka, odno-

sno ugovora koje su podloga za isplate, iako je sa-svim jasno da podloga za isplatu treba postoja za sve takve isplate. U slučaju da obvezniku odgovara ili da postoji malo takvih transfera, preporuka je tes ra sve, ali minimum koji se tes ra je propisa-ni uzorak.

• jesu li obavljene provjere na licu mjesta kod kraj-njih korisnika na uzorku za pojedinačne isplate iznad 20.000,00 kn. Na ovaj način propisana je ob-veza provjera na licu mjesta za pojedinačne isplate iznad 20.000,00 kuna. Nije potrebno vrši provjere na licu mjesta za sve isplate iznad 20.000,00 kuna, već je potrebno dokaza da se izvršila provjera na uzorku, koji je odabran. Korisnici koji su odabrani kao uzorak dužni su dostavi izvješća što se provje-rava potpitanjem koje slijedi.

• postoji li izvješće od krajnjeg korisnika o utrošku sredstava/realizaciji projekta za pojedinačne ispla-te iznad 10.000,00 kn – provjerava se na 5 % uku-pnog broja svih transfera iznad 10.000,00 kuna, jesu li dostavljena izvješća. Ovim pitanjem utvr-đuje se obveza da, ako je pojedinačni transfer veći od 10.000,00 kuna, krajnji korisnik mora dostavi izvješće o utrošku sredstava iz kojega se vidi da su sredstva utrošena za namjenu za koju su dana.

3. Područje javne nabave iz upitnika o fi skalnoj odgovornos

Upitnik o fi skalnoj odgovornos obuhvaća dvanaest pitanje iz područja javne nabave. U ovom području svi mogući odgovori su prihvatljivi („DA“, „NE“, „NIJE PRIMJENJIVO – N/P“, i „DJELOMIČNO“). U 2013. go-

14

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 336.2 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

dini imali smo samo jedan slučaj javne nabavu (za električnu energiju). Popunjavamo li u tom slučaju pitanja povezana s javnom nabavom, odnosno je li dovoljno kao referencu priloži taj jedan ugovor?

S obzirom na to da je ipak postojao jedan postupak, potrebno je odgovori na pitanja s područja javne na-bave, a kao uzorak uze taj jedan postupak, odnosno jedan sklopljeni ugovor. U Predmetu o fi skalnoj odgo-vornos navodi se referenca tj. klasa ili druga oznaku pod kojom je postupak vođen i nakon toga sklopljen ugovor, dakle nije potrebno ni prilaga kopiju. Važno je ipak na pitanja o području javne nabave odgovori pa i u slučaju samo jednog postupka, jer je i u tom jed-nom postupku bilo važno vodi računa o zakonitom, namjenskom i svrhovitom utrošku sredstva.

PITANJE 30. UPITNIKA O FISKALNOJ ODGOVOR-NOSTI – Ugovori o javnoj nabavi zaključeni su u skladu s uvje ma određenim u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom.

Molim Vas objašnjenje uzorka za tes ranje kod da-vanja odgovora na pitanje 30.

Prilikom davanja odgovora na pitanja iz područja jav-ne nabave u Upitniku o fi skalnoj odgovornos is se dokazuju na uzorku od 5 % ugovora, objava, prove-denih postupaka javne nabave. Tako je i navedeno u obrascima Upitnika o fi skalnoj odgovornos , koji je kao prilog Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fi -skalnoj odgovornos i Izvještaja o primjeni fi skalnih pravila objavljen u Narodnim novinama, a koji može-te naći i na sljedećoj web adresi: h p://www.mfi n.hr/hr/izjava-o-fi skalnoj-odgovornos .

Preporuka je bila, a bit će i ubuduće, da se uz 5 % ugovora, objava, provedenih postupaka javne naba-ve tes ranjem obuhvate nabave, čije vrijednos čine najmanje 5 % ukupne vrijednos svih javnih nabava u određenoj godini, kako bi se dobila što realnija slika o području javne nabave u određenoj ins tuciji čiji je čelnik dužan da Izjavu o fi skalnoj odgovornos . Ta-kođer, ako je u protekloj godini postojao mali broj jav-nih nabava, primjerice pet, preporuka je tes ra sve provedene postupke i sklopljene ugovore, iako se for-ma zadovoljava tes ranjem samo jednog postupka.

Među m, kako su to još uvijek samo preporuke, a ne obveze, znači da za sada može proves tes ranje 5 % ugovora, objava, provedenih postupaka javne naba-ve i to će bi u skladu s propisima kojima je uređeno sastavljanje i predaja Izjave o fi skalnoj odgovornos .

4. Područje računovodstva iz upitnika o fi skalnoj odgovornos

Upitnik o fi skalnoj odgovornos obuhvaća 20 pi-tanja iz područja računovodstva. U ovom dijelu uz

odgovore „DA“, „NE“ moguće je da i odgovor „DJE-LOMIČNO“, ali s obrazloženjem. Također, ako se po-jedino pitanje ne odnosi na obveznika sastavljanja Izjave o fi skalnoj odgovornos , njegov će odgovor bi „NIJE PRIMJENJIVO - N/P“.

PITANJE 51. UPITNIKA O FISKALNOJ ODGOVOR-NOSTI – Za svaki račun obavljena je matema čka kontrola ispravnos iznosa koji je zaračunan, što je naznačeno na računu.

Na pitanje 51. u 2012. godini dali smo odgovor “DJE-LOMIČNO” i nepravilnost uvrs li u Plan otklanjanja slabos i nepravilnos s rokom otklanjanja do kra-ja 2013. godine. Nepravilnost je ispravljena u rujnu 2013. Moramo li u navedenom slučaju odgovori „DA“, „NE“ ili „DJELOMIČNO“. Ako je odgovor „DJE-LOMIČNO“, kako nepravilnost uvrs u Plan otkla-njanja slabos i nepravilnos ?

S obzirom na to da je nepravilnost otklonjena tek u rujnu 2013. godine, neosporivo je da je veći dio godi-ne postupno na način, koji nije bio u skladu sa stan-dardima koje zahtjeva ovo pitanje. Isto tako, logično je da će u uzorku za tes ranje bi i računi nad kojima nije obavljena matema čka kontrola ispravnos izno-sa, stoga je potrebno na ovo pitanje da nega van ili djelomičan odgovor, ovisno o ishodu tes ranja. Me-đu m, kako je nepravilnost otklonjena jekom 2013. godine, u obrazloženju i u Planu otklanjanja slabos i nepravilnos potrebno je upravo to i naves , dakle da je nepravilnost otklonjena u rujnu 2013. godine, a stupce u kojima se navode osobe odgovorne za otkla-njanje nepravilnos i rokove ostavi prazne.

PITANJE 60. UPITNIKA O FISKALNOJ ODGOVOR-NOSTI – Uspostavljena je evidencija svih Ugovora.

Tijekom 2013. godine sklopili smo ugovore o struč-nom usavršavanju službenika. Molim Vas pojašnje-nje pojma: evidencija ugovora u pitanju 60. Je li riječ o ugovorima po kojima je izvršeno plaćanje u 2013. ili svim ugovorima, pa i primjerice onih aneksa koji-ma se uređuju pojedina prava povezana sa studira-njem pojedinog službenika?

Potrebno je sastavi evidenciju svih ugovora tako da se ugovori zaprimaju, pripremaju i čuvaju na jednom mjestu. Trebalo bi uspostavi jedinstvenu evidenciju svih ugovora po područjima (radni odnosi, dobavljači, korisnici usluga itd.). Za potvrdan odgovor na pitanje 60. dovoljno je ima tablicu u kojoj je popis svih ugo-vora s oznakama, odnosno brojevima. Za ovo pitanje bitno je ima na umu da se sastavlja evidencija svih ak vnih ugovora u 2013. godini, dakle eviden raju se ugovori temeljem kojih su ili izvršena plaćanja ili koji su temelj obveza u 2013. godini.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

15

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

1. UvodObveza konsolidacije fi nancijskih izvještaja u sustavu proračuna proizlazi iz odredbi Zakona o proračunu (NN, br. 87/09 i 136/12), dok se Pravilnikom o fi nan-cijskom izvještavanju u proračunskom računovod-stvu (NN, br. 32/11) detaljnije defi niraju obveznici, izvještaji i rokovi konsolidacije. U skladu sa člankom 26. Pravilnika o fi nancijskom izvještavanju u prora-čunskom računovodstvu i Okružnicom o predaji i konsolidaciji fi nancijskih izvještaja proračuna, pro-računskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih kori-snika proračuna jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. (objavljenoj na internetskoj stranici Ministarstva fi nancija), ministarstva/razdjeli, općine, gradovi i županije konsolidirane fi nancijske izvještaje za proračunsku godinu 2013. dostavljaju Financijskoj agenciji (dalje u tekstu: FINA) do 31. ožujka 2014.

Osnovne pretpostavke procesa konsolidacije, čiji će rezultat bi kvalitetne i usporedive informacije jesu:

1. zakonski okvir kojim se defi nira jedinstveni sadržaj podataka i način njihova prezen ranja

2. dobro utvrđen obuhvat (tko su proračunski korisni-ci i na kojoj se razini konsolidiraju)

3. propisana metodologija

2. Zakonodavni okvir Da bi se svi subjek opće države/općeg proračuna (prema odredbama Zakona o proračunu) mogli pove-za i konsolidacijom kroz izvještajni sustav da infor-macije o poslovnim događajima u općem proračunu kao cjelini propisani su:

• jedinstveni računski plan koji je zadan (u propisa-nom dijelu – do razine osnovnih računa) i ne može se samostalno mijenja , ali se otvaranjem anali č-kih računa može upotpuni za potrebe detaljnijeg praćenja pojedinih poslovnih događaja i transakcija

• računovodstvena metodologija koju svi subjek unutar opće države moraju jednako primijeni , i

• jedinstvene računovodstvene poli ke i anali čki okvir fi nancijskog izvještavanja.

Procesi konsolidacije te priprema i predaja konsolidi-ranih fi nancijskih izvještaja, propisani su Zakonom o proračunu i Pravilnikom o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. Temelji donošenja odredbi Zakona i Pravilnika povezanih s konsolidaci-jom jesu:

• zahtjevi za izvještavanjem koje postavlja EURO-STAT, kao nadležno jelo za sta s ku Europske zajednice, u okviru Europskog sustav nacionalnih i regionalnih računa (ESA 95)1 i

• međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor – osobito standard 6 (IPSAS 6), koji obrađu-je konsolidirane fi nancijske izvještaje i računovod-stvo subjekata koji ulaze u konsolidaciju2.

Uspoređujući temeljne pretpostavke konsolidacije fi nancijskih izvještaja u sustavu proračuna i računo-

1  ESA se uspostavlja 1996. godine Uredbom Vijeća (EZ) o Europ-skom sustavu nacionalnih i regionalnih računa (ESA 95) u Zajednici (Council Regula on (EC) No 2223/96 of 25 June 1996 on the Europe-an system of na onal and regional accounts in the Community (Of-fi cial Journal L 310 of 30.11.1996)); ESA 95 Manual on government defi cit and debt, fi rst edi on 2000, second edi on 2002.2  Odbor za javni sektor (Public Sector Commi ee) u sklopu Me-đunarodne organizacije računovođa (Interna onal Federa on of Accountants – IFAC) radi, između ostalog, na razvoju standarda za javni sektor koji se mogu pronaći na internet stranicama Zajednice: h p:/www.ifac.org.

Konsolidacija fi nancijskih izvještaja u sustavu proračuna Ivana Jakir-Bajo *

Konsolidirani fi nancijski izvještaji u sustavu proračuna su izvještaji u kojima su podaci, za više međusob-no povezanih proračuna i/ili proračunskih korisnika (grupa), prezen raju kao da se radi o jedinstvenom subjektu. Krajnji cilj konsolidacije u sustavu proračuna je dobi informacije o općoj državi i/ili općem proračunu kao cjelini. Ministarstvima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave bliži se rok za predaju konsolidiranih fi nancijskih izvještaja za 2013. godinu. Autorica se u tekstu osvrće na zakonodavni okvir, ins tucionalni obuhvat i metodologiju konsolidacije fi nancijskih izvještaja za 2013. godinu.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

16

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

vodstva poduzetnika zaključujemo da su osnovna na-čela konsolidacije u osnovi ista ili vrlo slična u svim računovodstvenim sustavima.

Zakon o računovodstvu (NN, br. 109/07 i 54/13), u članku 16., defi nira konsolidirane godišnje fi nancijske izvještaje kao fi nancijske izvještaje grupe poduzetni-ka u kojoj određeni poduzetnik (ma čno društvo) ima nad jednim ili više poduzetnika (ovisno društvo) pravo upravljanja fi nancijskim i poslovnim poli kama, tako da od njih ostvaruje koris (kontrola), a prikazani su kao jedinstveni. Detaljni uvje i pravila konsolidacije ne propisuju se odredbama Zakona o računovodstvu, već Hrvatskim standardima fi nancijskog izvještavanja (NN, br. 30/08, 4/09, 58/11 i 140/11; dalje u tekstu: HSFI), a za velike poduzetnike i poduzetnike, čije su dionice ili dužnički vrijednosni papiri uvršteni ili se obavlja priprema za njihovo uvrštenje na organizira-no tržište vrijednosnih papira Međunarodnim stan-dardima fi nancijskog izvještavanja.

Konsolidacija fi nancijskih izvještaja obuhvaćena je HSFI 2. Ovaj Standard u skladu je s MRS 27, MRS 28, MRS 31, MRS 24, MSFI 3 i IV. i VII. Direk vom Europ-ske unije. Iako su isključivo poduzetnici, a ne i prora-čunski korisnici obveznici primjene HSFI 2, u nastavku izdvajamo neke od pretpostavki konsolidacije nave-denih u Standardu 2 koje se koncepcijski mogu primi-jeni i na sustav proračuna:

• Financijski izvještaji ma ce i njenih ovisnih dru-štava, ulagatelja i pridruženog poduzetnika te po-thvatnika i zajednički kontroliranog poduzetnika, koji se koriste u pripremi konsolidiranih fi nancij-skih izvještaja moraju se pripremi na is izvje-štajni datum.

• Konsolidirani fi nancijski izvještaji trebaju se sa-stavlja korištenjem jednakih računovodstvenih poli ka za jednake transakcije i druge poslovne događaje u sličnim okolnos ma.

• Konsolidacijske metode primjenjuju se dosljedno iz jedne fi nancijske godine na drugu.

• Imovina, obveze, prihodi i rashodi društava koja su uključena u konsolidaciju potrebno je u pot-punos obuhva u konsolidiranoj bilanci. U sastavljanju konsolidiranih fi nancijskih izvještaja, poduzetnik konsolidira fi nancijske izvještaje ma -ce i njenih ovisnih poduzetnika stavku po stavku, dodavanjem zajedno is h stavaka imovine, obve-za, kapitala, prihoda i rashoda.

• Unutargrupna salda i transakcije, uključujući pri-hode, rashode i dividende, eliminiraju se u cijelos .

Dakle, fi nancijski izvještaji ma ce i njenih ovisnih dru-štava, odnosno u sustavu proračuna ministarstva/jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskih te izvanproračunskih korisnika u nji-

hovoj nadležnos sastavljaju se na is datum – 30. lipnja i 31. prosinca, te prezen raju u isto vrijeme. Računovodstvena metodologija je jedinstveno pro-pisana Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11), kako za proračune, tako i za njihove korisnike. Time se osigu-rava konsolidacija fi nancijskih izvještaja sastavljenih korištenjem jednakih računovodstvenih poli ka za jednake transakcija i poslovne događaje.

Kon nuitet, odnosno dosljednost u primjeni meto-da konsolidacije podrazumijeva da se prezen ranje fi nancijskih izvještaja svih proračunskih i izvanprora-čunskih korisnika ministarstva/jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave provodi dosljedno. To je važno za praćenje konsolidiranih podataka u vremenskim serijama, što osiguravaju odredbe Pra-vilnika o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu i Pravilnika o proračunskom računo-vodstvu i računskom planu.

3. Ins tucionalni obuhvatPovezano s obuhvatom konsolidiranih fi nancijskih izvještaja, is je riješen odredbama Zakona o prora-čunu, odnosno Registrom proračunskih i izvanprora-čunskih korisnika. Obuhvat sustava proračuna odre-đen je člankom 2. Zakona o proračunu, u kojem se navodi da se odredbe Zakona u cijelos odnose na državni proračun i proračune jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave te proračunske ko-risnike državnog proračuna i proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Proračunski korisnici su državna jela, ustanove, vi-jeća manjinske samouprave, proračunski fondovi i mjesna samouprava, čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu. Odred-be Zakona o proračunu djelomično se odnose na izvanproračunske korisnike, odnosno na izvanprora-čunske fondove, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, a koji se s obzirom na izvor fi nanciranja uključuju u opći proračun.

Ove defi nicije (proračunskih i izvanproračunskih kori-snika) ne rješavaju problem konačnog utvrđivanja je li ili nije određeni subjekt unutar općeg proračuna, odnosno je li ili nije proračunski korisnik. Pravilnikom o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih kori-snika državnog proračuna i proračuna jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, te o načinu vođenja registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 128/09) utvrđuje se koji subjek se smatraju proračunskim i izvanproračunskim korisnici-ma državnog proračuna, a koji proračunskim i izvan-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

17

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

proračunskim korisnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Registar proračunskih i izvanproračunskih korisni-ka olakšava ministarstvima i lokalnim jedinicama u odluci, koje sve subjekte konsolidira te istodobno osigurava dosljednost obuhvata koja je neophodna u sta s čkim analizama. Podaci iz Registra objavljuju se svaku godinu. Popis proračunskih i izvanprora-čunskih korisnika za 2013. godinu objavljen je u Na-rodnim novinama, broj 75/13 u Podacima iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika za 2013. godinu. Svaki korisnik objavljen je uz navođenje broja iz Registra (RKP broja) što dokazuje njegovu ins tu-cionalnu pripadnost sektoru općeg proračuna, a na temelju fi nancijski izvještaji h korisnika sastavlja se konsolidirani fi nancijski izvještaj općeg proračuna.

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna i na-dalje su Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hr-vatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatske ceste, Hrvatske vode, Cen-tar za restrukturiranje i prodaju, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Fond za zaš tu okoliša i energetsku učinkovitost. Izvanprora-čunski korisnici jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave su županijske uprave za ceste.

4. Metodologija konsolidacijeMinistarstva i druga državna jela na razini razdjela konsolidiraju fi -nancijske izvještaje proračunskih korisnika koji su, prema organiza-cijskoj klasifi kaciji, u njihovoj nad-ležnos i svoj fi nancijski izvještaj te sastavljaju konsolidirani fi nan-cijski izvještaj koji dostavljaju FI-NA-i. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave konsoli-dira fi nancijske izvještaje prora-čunskih korisnika iz svoje nadlež-nos i svoj fi nancijski izvještaj te sastavlja konsolidirani fi nancijski izvještaj, koji također dostavlja FINA-i. Konsolidirani fi nancijski izvještaji ne dostavljaju se Mini-starstvu fi nancija ni Državnom uredu za reviziju.

Ministarstvo fi nancija temeljem konsolidiranih fi nancijskih izvje-štaja, koje u njeno ime i za njen ra-čun od obveznika prikuplja FINA, konsolidira:

1) konsolidirane fi nancijske izvje-štaje ministarstava i drugih dr-

žavnih jela i fi nancijski izvještaj državnog prora-čuna, te sastavlja konsolidirani fi nancijski izvještaj državnog proračuna

2) konsolidirani fi nancijski izvještaj državnog prora-čuna i fi nancijske izvještaje izvanproračunskih ko-risnika državnog proračuna, te sastavlja konsolidi-rani fi nancijski izvještaj središnjeg proračuna

3) konsolidirane fi nancijske izvještaje proračuna svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve i fi nancijske izvještaje svih izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te ih iskazuje u konsolidiranom fi -nancijskom izvještaju lokalnih jedinica i njihovih izvanproračunskih korisnika

4) konsolidirani fi nancijski izvještaj središnjeg prora-čuna i konsolidirane fi nancijske izvještaje lokalnih jedinica i njihovih izvanproračunskih korisnika, te sastavlja konsolidirani fi nancijski izvještaj općeg proračuna.

Na svakoj razini konsolidacije u bilješkama dane su informacija o provedenim eliminacijama. Ustrojeni Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika omogućuje veću i ažurniju kontrolu dostave fi nancij-skih izvještaja, te osigurava evidenciju o tome čiji su sve fi nancijski izvještaji konsolidirani u okviru konso-lidiranog fi nancijskog izvještaja.

Slika 1. Proces konsolidacije fi nancijskih izvještaja

konsolidacija

nadležnost:

MIN FIN

Financijski izvještaji proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne)

Financijski izvještaji proračunskih korisnika

državnog proračuna

Financijski izvještaji izvanproračunskih korisnika

državnog proračuna

Financijski izvještaji izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne

konsolidacija

nadležnost: razdjeli*

konsolidacija

nadležnost: JLP(R)S

Konsolidirani financijski izvještaji razdjela

Konsolidirani financijski izvještaj središnjeg proračuna

konsolidacija

nadležnost:

MIN FIN

Konsolidirani financijski izvještaji JLP(R)S

Konsolidirani financijski izvještaju JLPR(S) i njihovih izvanproračunskih korisnika

prve razi

konsolidacija

nadležnost:

MIN FIN

Konsolidirani financijski izvještaj općeg proračuna

* Ministarstva i druga jela državne uprave prve razine organizacijske klasifi kacije.

18

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

Kako bi se konsolidiranim fi nancijskim izvještajima vidjelo kolika je sredstva i iz kojih izvora dobila gru-pa kao cjelina, te pra la ukupna potrošnja grupe po-trebno je pri konsolidaciji primijeni dva temeljna postupka.

Prvi, zbrajanje jednakih pozicija fi nancijskih izvješta-ja nadležne jedinice i jedinica u njenom sastavu, kao da se radi o jednom računovodstvenom subjektu.

Drugi, eliminiranje unutargrupnih transakcija i po-slovnih događaja, kako se ne bi udvostručili potra-živanja/obveze, prihodi/primici i rashodi/izdaci na razini grupe.

Slika 2. Temeljni postupci u konsolidaciji fi nancijskih izvje-štaja

Iz prikaza je razvidno da bi se u konsolidiranom fi nan-cijskom izvještaju, kada se ne bi eliminirale unutargru-pne transakcije, dobili udvostručeni prihodi/primici i rashodi/izdaci. Dakle, u postupku konsolidacije elimi-niraju se prihodi koje su proračunski korisnici dobili od svog razdjela, odnosno ministarstva ili nadležnog proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, jer su is eviden rani kod razdjela. Ako je proračunski korisnik ostvario sredstva iz drugih izvora tada se taj iznos prilikom konsolidacije zbraja.

5. Konsolidirani fi nancijski izvještaji za 2013. godinu

Ministarstva i druga državna jela na razini razdjela konsolidiraju fi nancijske izvještaje proračunskih kori-snika koji su prema organizacijskoj klasifi kaciji prora-čuna u njihovu sastavu i svoj fi nancijski izvještaj, te ih iskazuju konsolidiranim fi nancijskim izvještajem, koji dostavljaju područnom uredu FINA-e do 31. ožujka 2014.

Jedinice lokalne i regionalne samouprave konsoli-diraju fi nancijske izvještaje proračunskih korisnika za koje su nadležne, i fi nancijski izvještaj proračuna te ih iskazuju konsolidiranim fi nancijskim izvještajem, koji dostavljaju područnom uredu FINA-e do 31. ožujka 2014.

Tablica 3.: Obveznici i pregled konsolidiranih fi nancijskih izvještaja

Obveznik Financijski izvještaji PredajaMinistarstva i druga državna jela na razini

razdjela

Konsolidirane izvještaje: Bilanca, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o rashodima po funkcijskoj klasifi kaciji i Bilješke

područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS , Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: P-VRIO)

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Konsolidirane izvještaje:Bilanca, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifi kaciji, Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke

područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)

Ustanove u zdravstvu (u vlasništvu županija) dostavi-le su HZZO-u sljedeće fi nancijske izvještaje – dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izda-cima s naznakom: «Izvor fi nanciranja središnji prora-čun, vlas i ostali prihodi», Izvještaj o obvezama i Bilješke. HZZO za potrebe konsolidacije koris samo dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: «Izvor fi nanciranja središnji proračun, vlas i ostali prihodi». HZZO prikuplja i Izvještaje o obvezama decentraliziranih ustanova u zdravstvu, ali ne u svrhu konsolidacije, već posebnih potreba Ministarstva fi nancija.

Nadležni proračun jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave konsolidira sve fi nancijske izvje-štaje, s me da kod Izvještaja o prihodima i rashodi-ma, primicima i izdacima konsolidira samo dio koji je ustanova u zdravstvu dobila od nadležnog proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Za ustanove u zdravstvu u procesu sanacije kojima su osnivači županije proces konsolidacije ostaje is kao i prethodne godine. Navedeno je potrebno zbog osiguravanja jednoobraznos sta s čkih podatka i praćenje ustanova u zdravstvu prema usporedivim vremenskim serijama. U nastavku daje se opis po-stupka konsolidacije po vrstama fi nancijskih izvje-štaja. Primjena jedinstvene računovodstvene meto-dologije i posebno klasifi ciranje poslovnih događaj i transakcija na propisani način važni su preduvje kvalitetne konsolidacije.

Budući da proračunski korisnici nemaju obvezu sastav-ljanja Izvještaja o novčanim tokovima, taj se izvještaj ni

prihodi/primici

unutargrupni rashodi/izdaci

unutargrupni prihodi/primici

rashodi/izdaci

izvori prihoda i primitaka

ministarstvo/razdjel ili

jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave

proračunski i izvanproračunski korisnici

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

19

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

ne pojavljuje u setu konsolidiranih izvještaja, koji se sa-stavljaju na prvoj razini konsolidacije. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne sastavljaju konsolidirani Izvještaj o novčanim tokovima.

Za razliku od Izvještaja o novčanim tokovima, Izvje-štaj o rashodima prema funkcijskoj klasifi kaciji sa-stavlja se za ukupnu (konsolidiranu) potrošnju, iako ga proračunski korisnici ne trebaju sastavlja . Prora-čunski korisnik se kao organizacijska cjelina povezu-je s određenom funkcijom (osnovne škole – funkci-ja osnovnoškolskog obrazovanja, bolnice – funkcija zdravstvo i sl.), te se tako podaci o njihovim ukupnim rashodima klasifi ciranim ekonomski (rashodi poslo-vanja i za nabavu nefi nancijske imovine) razvrstavaju funkcijski.

5.1. Konsolidirana Bilanca

U konsolidiranoj Bilanci iskazuje se stanje imovine, obveza i vlas h izvora promatrajući proračunske korisnike i ministarstvo ili drugo državno jelo na ra-zini razdjela/jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijem su sastavu kao cjelinu.

Imovina

Budući da na računima nefi nancijske imovine – ra-zred 0 proračunski korisnici eviden raju i prate stanje vlas te imovine konsolidacija je jednostavna i svodi se na zbrajanje iznosa po pojedinim pozicijama. Za kvalitetnu konsolidaciju nefi nancijske imovine važna je pravilna primjena i članka 57., stavka 3. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu, koji glasi: »(3) Međusobni prijenosi nefi nancijske imo-vine proračuna i proračunskih korisnika eviden raju se preko promjena u obujmu imovine.«

U skladu s ci ranom odredbom, ministarstva i jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave tre-baju pazi da imovinu, koju su nabavili za proračun-ske korisnike u trenutku prenošenja isknjiže iz Glavne knjige, kako se u konsolidiranoj Bilanci ne bi iskazala udvostručena vrijednost. Isto tako proračunski kori-snici ne iskazuju rashode za nabavu te imovine, jer su oni već iskazani kod ministarstva ili drugog državnog jela na razini razdjela/jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave.

Obveze

Obveze se najvećim dijelom pri konsolidaciji zbrajaju. Ipak, ima međusobnih obveza koje se eliminiraju. Tako je primjerice u članku 58. Pravilnika o proračunskom računovodstvu propisano, da je proračunski korisnik dužan, ako se pojavi odstupanje između namjenski primljenih i stvarno utrošenih sredstava, u skladu s uputom proračuna iz kojeg se fi nancira, neutrošena

sredstva vra u proračun ili privremeno zadrža uz iskazivanje obveze za više primljena sredstva. Jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje su dale uputu proračunskim korisnicima da eviden- raju obvezu povrata u proračun (na računu 23954

Ostale nespomenute obveze) za nepotrošena sred-stva trebaju pri konsolidaciji te obveze eliminira . Proračunski korisnici u bilješkama trebaju naves koji se iznos od ukupnog iskazanog na skupini 239 Ostale tekuće obveze odnosi na te obveze.

5.2. Konsolidirani PR-RAS

U konsolidiranom Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima iskazuju se ukupni prihodi i ras-hodi (primici i izdaci) grupe po pojedinim računima, odnosno pozicijama Izvještaja. U postupku konsolida-cije eliminiraju se prihodi koje su proračunski korisni-ci dobili od ministarstva ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (podskupina 671 Prihodi iz proračuna za fi nanciranje redovne djelatnos prora-čunskih korisnika) jer su is , ali po stvarnim izvorima, eviden rani kod nadležnog ministarstva ili drugog državnog jela na razini razdjela/proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ako je neki od proračunskih korisnika ostvario priho-de iz drugih izvora kao primjerice donaciju, prihod od obavljanja poslova vlas te djelatnos , sufi nanciranje cijene usluge i sl., izuzev prihoda koji se ostvaruju od ministarstva ili drugog državnog jela na razini razdjela ili lokalnog proračun, prihodi se u konso-lidaciji zbrajaju i povećavaju ukupne prihode grupe kao cjeline. Na strani rashoda, ministarstva ili jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju eviden rane rashode proračunskih korisnika koje oni fi nanciraju. U procesu konsolidacije ukupni rashodi povećavaju se za onaj dio, koji proračunski korisnici fi nanciraju iz drugih izvora.

U sustavu postavlje-nom tako da nadlež-ni proračun u svom planu mora uključi konkretne rashode svojih proračunskih korisnika koje fi nan-cira, osobito je važno planira i pra rashode organizacijski, odnosno po pojedinom korisniku. Jedino tako se pravilno mogu konsolidira fi nancijski izvještaji. Iz Izvještaja o pri-hodima i rashodima, primicima i izdacima svakog od proračunskih korisnika eliminiraju se rashodi koje proračun, već ima eviden rane kao rashode koje je fi nancirao za svakog od proračunskih korisnika, a zbrajaju se preostali rashodi proračunskih korisnika fi nancirani iz drugih izvora.

20

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

Pomoći

Člankom 54., stavkom 3. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu propisano je da se sredstva namijenjena proračunskim korisnicima dru-gih proračuna prenose kao pomoći proračunu, čiji su proračunski korisnici kojima su sredstva namijenjena. Navedeno znatno olakšava nadležnim proračunima konsolidaciju i praćenje ukupne potrošnje njihovih proračunskih korisnika.

Rashodi proračunskih subjekata iskazani u različi m razdobljima

Još jedan problem, koji se pojavio u praksi, a povezan je s rashodima koji su proračunskim korisnicima nastali u tekućoj godini, a u nadležnom proračunu nisu pla-nirani kao rashodi tekuće godine, jer se plaćaju u slje-dećoj godini. Ovaj problem je uobičajen u svim susta-vima u kojima je računovodstvo predvodnica prelaska na načelo nastanka događaja jer je plan, u prijelaznom razdoblju i dalje postavljen na novčanoj osnovi. Često, da bi se pomirili različi pristupi plana i računovodstva, te me i evidencije nadležnog proračuna i proračun-skih korisnika, rashode nastale u tekućoj godini za koje zahtjevi za plaćanje ulaze u sljedeću godinu, te se u nadležnom proračunu eviden raju kao rashodi sljede-će godine, proračunski korisnici eviden raju kao obve-ze (na računima razreda 2).

Istovremeno ne iskazuju rashode na računima razreda 3 i 4, koji su ujedno i planski razredi, nego ak vna vremen-ska razgraničenja (19111 Rashodi budućih razdoblja). Ovakav pristup računovodstveno nije prihvatljiv, jer se iskrivljuje slika o potrošnji proračunskih korisnika. Ispravno je realno iskaza rashode, a neusuglašenost u evidencijama proračunskih korisnika i nadležnog prora-čuna treba ima u vidu prilikom konsolidacije.

Konsolidacija korisnika fi nanciranih iz više izvora (proračuna)

U ovakvim slučajevima obveza konsolidacije je na je-dinici lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijoj je nadležnos proračunski korisnik. Pitanje nad-ležnos rješava se Registrom proračunskih i izvanpro-računskih korisnika, čiji se podaci svake godine objav-ljuju za sljedeću godinu. Jedinice koje nisu nadležne za proračunskog korisnik, sredstva trebaju uplaćiva- , ne izravno proračunskom korisniku, već u prora-čun nadležne jedinice. Ta sredstva se u proračunu nenadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju klasifi cira i računovodstveno eviden ra na osnovnim računima unutar odjeljaka 3631 Tekuće pomoći unutar općeg proračuna ili 3632 Kapitalne pomoći unutar općeg proračuna.

Nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja je istodobno i odgovorna za kon-solidaciju zajedničkog proračunskog korisnika, na prihodnoj strani eviden ra na osnovnim računima odjeljka 6331 Tekuće pomoći iz proračuna ili 6332 Ka-pitalne pomoći iz proračuna, a na rashodovnoj strani rashode po vrstama, koji se proračunskom korisniku fi nanciraju.

5.3. Konsolidacija P-VRIO

Kao što se pri konsolidaciji Bilanci, imovina i obveze uglavnom zbrajaju, tako se i posebni utjecaji na imo-vinu i obveze koji nisu rezultat ak vnos , odnosno transakcija konsolidiraju zbrajanjem. Ako ministar-stvo ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave ima u svom Izvještaju o promjenama u vrijed-nos i obujmu imovine i obveza na jednoj od pozicija iskazano smanjenje imovine, a proračunski korisnik povećanje te iste imovine, u konsolidiranom izvješta-ju se u pravilu iskazuje i jedno i drugo (jer ukazuju na različite događaje koji su imali specifi čne utjecaje na imovinu i/ili obveze).

Do eliminacije iznosa u ovom izvještaju dolazi u slu-čaju prijenosa nefi nancijske imovine, kada primjerice jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prenosi nefi nancijsku imovinu na svog proračunskog korisnika. Jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave eviden ra smanjenje imovine preko pod-skupine 915, što se iskazuje i u Obrascu: P-VRIO, a korisnik na is način eviden ra povećanje imovine, te to i iskazuje u Obrascu: P-VRIO. Pri konsolidaciji na-vedeni događaji se eliminiraju, odnosno u konsolidi-ranom Obrascu: P-VRIO se ne iskazuje, ni smanjenje, ni povećanje imovine.

5.4. Bilješke uz konsolidirane izvještaje

U Bilješkama uz konsolidirane godišnje fi nancijske iz-vještaje, potrebno je:

• naves proračunske korisnike obuhvaćene konsoli-dacijom

• naves unutargrupne transakcije, koje su u izvje-štajima eliminirane

• ostvareni višak prihoda i primitaka raspoloživ u sljedećem razdoblju, odnosno manjak prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju u po-slovanju grupe prikaza strukturno – po proračun-skim korisnicima

• za odstupanja na nekoj od pozicija do kojih je došlo posebno pod utjecajem jednog ili nekoliko prora-čunskih korisnika, naves tog/te proračunske ko-risnike i strukturu navedene pozicije iz njegovog/njegovih izvještaja.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

21

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

1. Europski računovodstveni standardi za javni sektor (EPSAS)

U nastavku za provedeno istraživanje Eurostat-a o primjerenos i prikladnos primjene Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor (IPSAS)1, Europska komisija je u ožujku 2013. godine objavila dokument pod nazivom Izvješće Europske komisije za Europsko vijeće i Europski parlament2. U Izvješću se, između ostalog, is če:

• visoka usuglašenost u pogledu potrebe usklađiva-nja računovodstvenih pravila temeljenih na obra-čunskoj osnovi u svim zemljama članicama EU, kao i pos zanja veće harmonizacije primijenjenih računo-vodstvenih osnova u fi nancijskim izvješćima, prora-čunskim izvješćima i izvješćima za sta s čke svrhe

• potreba usmjeravanja daljnjeg razvoja državnog računovodstva prema izradi usklađenih računo-vodstvenih standarda za javni sektor u Europskoj uniji – tzv. EPSAS.

* Mr. sc. Gorana Roje, nezavisna ekonomis ca, Zagreb.1  European Commission, Eurostat, Directorate D Government Fi-nance Sta s cs (GFS), Unit D-4: GFS quality management and go-vernment accoun ng (2012): Public consulta on - Assessment of the suitability of the Interna onal Public Sector Accoun ng Stan-dards for the Member States: Summary of responses, 12/2012. http://epp.Eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/D4_2012/EN/D4_2012-EN.PDF.

2  European Commission (2013): Report to the European Council and the European Parliament, ožujak, 2013. Izvješće je dostupno na mrežnim stranicama: h p://www.epsas.eu/documents/1_EN_ACT_part1_v5.pdf.

Europski računovodstveni standardi za javni sektor će se temelji na implementaciji obračunske osno-ve u državnom računovodstvu, ali i budže ranju (proračunu), odnosno i u procesu pripreme i izvrša-vanja proračuna, a kao referentna osnova za izradu EPSAS-a posluži će sadašnji IPSAS. Riječ je dakle o nastavku procesa harmonizacije računovodstvenih osnova na kojima se zasniva proračun pojedine ze-mlje članice EU. Rezultat započe h procesa trebala bi bi usklađenost ciljeva fi nancijskog izvješćivanja s prihvaćenim proračunom, a isto je moguće samo pod uvjetom da se proračun i računovodstveni sustav te-melje na istoj računovodstvenoj osnovi.

2. IPSAS kao osnova za razvoj EPSAS Razvoj EPSAS-a potaknut je:

• mišljenjem da u današnje vrijeme kada države čla-nice jamče za javni dug pojedinih zemalja članica, nije prihvatljivo temelji proračun na isključivo novčanoj osnovi

• stajalištem da je potrebno jača usporedivost pro-računa zemalja članica, odnosno po ca reformu sustava budže ranja (proces planiranja i izvršavanja proračuna) prema usvajanju obračunske osnove, a u cilju jačanja fi skalne transparentnos Unije, i

• činjenicom da su odredbe IPSAS-a više orijen rane prema reformi fi nancijskog izvješćivanja subjekata u sektoru opće države, a manje prema reformi iz-vješćivanja o proračunu, odnosno prema budže -ranju.

Harmonizacija računovodstvenih standarda za javni sektor u EU Gorana Roje *

Razvoj Europskih računovodstvenih standarda za javni sektor (EPSAS) perspek va je zemalja članica EU. Kao referentna osnova za razvoj EPSAS-a posluži će postojeći Međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor (IPSAS). Republiku Hrvatsku također čeka dogradnja državnog računovodstvenog sustava u pravcu primjene postojećih IPSAS i prilagodbe budućim EPSAS. Dinamiku buduće transformacije državnog raču-novodstva u Hrvatskoj treba sagledava u kontekstu trasirane buduće primjene IPSAS (a s me i usvajanja obračunske osnove u sustavu državnog računovodstva) za sve obveznike Zakona o proračunu, te u kontekstu trendova u razvoju državnog računovodstva na međunarodnoj razini, a s obzirom na punopravno članstvo RH u Europskoj uniji.

U ovom tekstu autorica nastoji približi čitateljima aktualnos iz područja državnog računovodstva na eu-ropskoj stručnoj sceni, a povezano s prijedlogom razvoja harmoniziranih računovodstvenih standarda za javni sektor u Europskoj uniji te daljnje dogradnje i razvoja IPSAS-a.

22

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

U Izvješću Europske komisije zaključeno je da, u cjeli-ni, IPSAS zasigurno predstavljaju prikladan referentni okvir i pogodnu osnovu za budući razvoj harmonizi-ranih računovodstvenih standarda za javni sektor u Europskoj uniji. Među m, Europska komisija također zaključuje da je proces primjene i usvajanja IPSAS u zemljama članicama EU otežan i složen te da je stoga potrebno ustraja na daljem razvoju (dopunama i iz-mjenama) odredbi IPSAS-a.

Kao glavne dileme u primjeni IPSAS-a na kojima bi va-ljalo poradi prije nego li se pristupi razvoju EPSAS-a, Europska komisija u Izvješću is če sljedeće:

• Trenutno, IPSAS ne adresiraju dovoljno precizno računovodstvenu praksu, pri čemu se prvenstveno misli na činjenicu da smjernice određenih standar-da nude mogućnost izbora alterna vnih računo-vodstvenih postupaka, što predstavlja ograničenje usklađivanja praksi, kako na nacionalnom nivou tako i na nivou Unije.

• Postojeći paket IPSAS-a nije potpun i dovršen te je potrebna daljnja razrada i nadopuna smjernica standarda koji uređuju računovodstveni tretman transakcija poput poreza i socijalnih davanja3. U Iz-vješću Europske komisije se is če da standardi tre-nutno ne uzimaju u potpunos u obzir specifi čne potrebe, značajke i interese izvješćivanja u sektoru države, pa se nalaže daljna razrada odredbi stan-darda, prvenstveno u pogledu njihovog obuhvata i njihove prak čne primjene. Kao glavni problem nameće se kapacitet IPSAS u rješavanju problema konsolidacije računa na temelju defi nicijskog odre-đenja i obuhvata opće države kao osnovnog načela fi skalnog nadzora u Uniji.

• Odbor za IPSAS radi na razvijanju publikacije Kon-cepcijski okvir za fi nancijsko izvješćivanje za jedinice javnog sektora4. Do danas su izdana če ri poglavlja koncepcijskog okvira, drugi su u izradi i njihov do-vršetak se očekuje krajem 2014. godine. Budući da se Koncepcijski okvir drži podlogom za daljnji razvoj IPSAS-a, očekuje se da će se smjernice pojedinih standarda mora ažurira nakon što se dovrši rad na tekućem projektu izrade Koncepcijskog okvira.

3 Porezi i transferi su trenutno predmet MRSJS 23, Prihodi od neraz-mjenskih transakcija (engl. IPSAS 23, Revenue from non-exchange transac ons), a socijalna davanja su dijelom uređena odredbama-MRSJS 19, Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovi-na (engl. IPSAS 19, Provisions, Con ngent Liabili es and Con ngent Assets), a dijelom Nacrtom standarda 34, Socijalna davanja: objav-ljivanje novčanih transfera fi zičkim osobama i kućanstvima (engl. ED (Exposure dra ) 34, Social Benefi ts: Disclosure of Cash Transfers to Individuals or Households) i Savjetodavne studije, Socijalna davanja: Ključna pitanja u priznavanju i mjerenju ( engl. Consulta on Paper, Social Benefi ts: Key Issues in Recogni on and Measurement).4 Engl. Conceptual Framework for General Purpose Financial Re-por ng by Public Sector En es (Chapters 1-4).

• U ovom trenutku, nedovoljan je broj predstav-nika EU zakonodavnih jela za područje dr-žavnog računovodstva u Odboru za postoje-će IPSAS-e. Tijekom 2012., upravljački okvirIPSAS-a bio je revidiran kako bi se sagledala i rije-šila pojedina pitanja od interesa za dionike. Svaka reforma treba osigura daljnje jačanje neovisnos procesa donošenja standarda sve dok se u tom procesu specifi čna pitanja u javnom sektoru rješa-vaju na učinkovit način. Osim toga, Odbor za IPSAS trenutno ne raspolaže sa dovoljno resursa kojima bi se osigurala potrebno brzina i fl eksibilnost u izradi novih standarda i smjernica za rješavanje go-rućih pitanja fi skalnih izazova, posebno u kriznim vremenima.

3. Daljni koraci u razvoju EPSAS-a3.1. Izvješće Europske komisije5

U Izvješću Europske komisije defi nirani su i daljni koraci u pripremi prijedloga prvog seta europskih standarda. Kao referentni okvir i pogodnu osnovu za budući razvoj harmoniziranih računovodstvenih standarda za javni sektor u Europskoj uniji, postojeći IPSAS klasifi cirat će se u tri skupine:

• standardi koji se mogu usvoji , jer zah jevaju tek manje prilagodbe smjernica

• standardi koje je potrebno većim dijelom doradi- /prilagodi u svrhu usvajanja

• standardi koje je nužno u bitnome izmjeni ili za-mijeni novim prijedlogom standarda.

Prema Izvješću, očekuje se da će države članice čiji subjek sektora opće države koji svoje fi nancijsko iz-vješćivanje temelje na punoj primjeni načela nastan-ka događaja, bi pozvane podnije plan usvajanja standarda za sve podsektore opće države. Pri uprav-ljanju procesom izrade EPSAS-a Europska će komisija djelomično slijedi smjernice modela koji je korišten pri upravljanju procesom izrade Međunarodnih stan-darda fi nancijskog izvještavanja (MSFI6), uvažavajući pritom specifi čnos javnog sektora.

Također, u strukturiranju EPSAS-a nastojat će se izbje-ći veća odstupanja u odnosu na smjernice IPSAS-a (osim u slučaju potrebe dorade ili suš nske izmjene postojećih smjernica IPSAS) kao u odnosu na smjer-nice MSFI. Budući da se javna poduzeća i trgovačka društva u državnom vlasništvu u fi nanijskom izvješći-vanja vode u skladu sa smjernicama Međunarodnim

5 European Commission (2013): Report to the European Council and the European Parliament, ožujak, 2013. Izvješće je dostupno na mrežnim stranicama: h p://www.epsas.eu/documents/1_EN_ACT_part1_v5.pdf.6  Engl. Interna onal fi nancial repor ng standards (IFRS).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

23

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

standardima fi nancijskog izvještavanja (MSFI) ili u skladu s nacionalnim računovodstvenim standardima za privatni sektor. Također, pri izradi EPSAS-a mini-mizirat će se različitos u odnosu na Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa (ESA7).

Usvajanje EPSAS-a srednjoročni je proces koji će se odvija fazno i postupno, i koji će se prvenstveno fokusira na one računovodstvene kategorije koje zah jevaju što skoriju harmonizaciju, a to su prihodi i rashodi (porezi, socijalne naknade, obveze i fi nancij-ska imovina). Komisija će, u suradnji s državama čla-nicama, pristupi izradi nacrta temeljnih Europskih računovodstvenih načela za javni sektor kao i izradi nacrta regulatornog okvira, a za očekiva je da će pri-mjena budućih EPSAS-a bi limi rana za male subjek-te (jedinice) javnog sektora.

Kako bi se osigurao odgovarajući stupanj primjene budućih standarda na nacionalnoj razini, sadržaj svakog pojedinog standarda temeljit će se na obra-čunskoj računovodstvenoj osnovi, dvojnom knjigo-vodstvu, međunarodno usklađenom fi nancijskom izvješćivanju i na konzistentnos s ESA načelima.

3.2. EPSAS – česta tema međunarodnih stučnih skupova

Razvoj računovodstvenih standarda za javni sektor u Europskoj uniji (EPSAS) u posljednje je vrijeme česta tema međunarodnih stručnih skupova. U organizaciji Europske komisije, dana 29. – 30. svibnja 2013. go-dine u Briselu je održana Eurostat-ova konferencija: Prema primjeni Europskih računovodstvenih stan-darda za javni sektor8. Na konferenciji su predstav-

7 European System of Accounts.8 European Commission Eurostat Conference „Towards imple-men ng European Public Sector Accoun ng Standards“. Program konferencije i kratki popratni materijali dostupni su na internetskoj

ljeni stavovi svih relevantnih čimbenika u svezi s pri-jedlogom razvoja harmoniziranih računovodstvenih standarda za javni sektor u Europskoj uniji – EPSAS, te daljnje dogradnje i razvoja IPSAS-a.

Također je istaknut važan doprinos Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor u razvo-ju budućih europskih standarda, pri čemu su is pri-hvaćeni kao polazna osnova, ali je naglašena i njihova neprikladnost u dijelu nepotpunos , nedovršenos , kon nuiranih i čes h promjena standarda, nedovolj-nog prepoznavanja specifi čnos javnog sektora. Ista-knu su i prijedlozi kako proves projekt izrade, usva-janja i primjene EPSAS-a u svim zemljama članicama EU u budućim razdobljima, i to u formiranju:

• odbora EPSAS-a koji bi činili predstavnici svih ze-malja članica, a koji bi imali mandat odlučiva o prijedlogu sadržaja standarda i prihvaćanju njihove primjene od strane zemlje članice

• radna skupine koja bi izradila tekst EPSAS-a, te u perspek vi radna grupa koja bi tumačila EPSAS-e i davala uputu za njihovu primjenu.

Pitanje upravljanja procesom izrade Europskih raču-novodstvenih standarda za javni sektor sastavnica je, ranije u tekstu, spomenutog Izvješća Europske komi-sije. Ponukani novos ma u razvoju EPSAS-a, Europ-ska federacija računovođa9 organizirala je u siječnju ove godine okrugli stol pod nazivom: Prema uprav-ljanju: razvoj EPSAS-a (2014)10. Riječ je o stručnom skupu na kojem je sudjelovalo više od 100 predstav-nika iz više država članica EU i na kojem su, u okviru panel rasprava, predstavljeni stavovi relevantnih čim-benika (predstavnika Međunarodne federacije raču-novođa11, OECD-a, Eurostat-a) u svezi s prijedlogom razvoja harmoniziranih računovodstvenih standarda za javni sektor u Europskoj Uniji i načela upravljanja procesom izrade Europskih računovodstvenih stan-darda za javni sektor.

Na skupu je istaknuta važnost provođenja reformi javnog sektora u Europi, jer se reformama osigurava veća transparentnost i odgovornost u javnom sekto-ru, kao i veći stupanj pouzdanos fi skalne sta s ke, uključujući i veći stupanj usporedivos sta s čkog računovodstva i fi nancijskog računovodstva. Tako-

stranici: h p://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/conferences/in-troduc on/2013/epsas.9  FEE (Fédéra on des Experts-comptables Européens – Federa on of European Accountants).10  FEE (Fédéra on des Experts-comptables Européens – Federa on of European Accountants) Public Sector Roundtable, 22 January 2014, Brussels: Going for Governance: EU standard-se ng for pub-lic sector accoun ng: h p://www.fee.be/index.php?op on=com_content&view=ar cle&id=1371&Itemid=106&lang=en.11  IFAC(Interna onal Federa on of accountants).

24

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

đer, na skupu je pos gnuta visoka usuglašenost u po-gledu potrebe usklađivanja računovodstvenih pravila temeljenih na obračunskoj osnovi u svim zemljama članicama EU, kao i pos zanja veće usuglašenos pri-mijenjenih osnova između fi nancijskih izvješća, pro-računskih izvješća i izvješća za sta s čke svrhe.

Razvoj EPSAS-a razumijeva se kao proces harmoni-zacije računovodstvenih osnova na kojima se zasniva proračun pojedine zemlje članice EU, a rezultat zapo-če h procesa trebala bi bi usklađenost ciljeva fi nan-cijskog izvješćivanja s prihvaćenim proračunom, što je moguće samo pod uvjetom da se proračun i raču-novodstveni sustav temelje na istoj računovodstve-noj osnovi. Kao važniji generalni zaključci tog skupa is ču se sljedeći:

• postoji snažna poli čka volja država članica za izra-du EPSAS-a

• zajednički cilj razvijanja EPSAS-a trebao bi bi u jačanju fi skalne transparentnos među državama članicama EU

• usvajanje opće prihvaćenih, jedinstvenih i kohe-rentnih računovodstvenih standarda, i visoko kva-litetnog fi nancijskog izvješćivanja koje pridonosi boljoj transparentnos , pridonjelo bi i povećanju fi nancijske stabilnos , pružajući potpuniji i uspore-div prikaz fi nancijskog položaja i uspješnos naci-onalnih vlada i veći stupanj njihove međunarodne prihvaćenos i legi miteta

• važni dionici (stručnjaci koji sudjeluju u izradi stan-darda, korisnici, inves tori, revizori, sta s čari, akademska zajednica) trebaju doprinije s tehnič-kim aspek ma razvoja EPSAS-a u okviru oformlja-vanja tzv. tehničkih savjetodavnih grupa.

U okviru rasprave o najpogodnijem modelu upravlja-nja izradom i primjenom EPSAS-a istaknuto je sljedeće:

• Iako Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor (IPSASB12) trenutno ne raspolaže s dovoljno resursa, kojima bi se osigu-rala potrebno brzina i fl eksibilnost u izradi novih standarda i smjernica za rješavanje gorućih pitanja fi skalnih izazova. Te se drži da je bolje angažira-njem ljudskih, fi nancijskih i svih drugih resursa do-datno ojača postojeći upravljački model Odbora za IPSAS-a, nego oformi novu sličnu upravljačku strukturu za nadzor nad razvijanjem EPSAS-a.

• U strukturiranju EPSAS-a nastoja će se izbjeći veća odstupanja u odnosu na smjernice IPSAS-a (osim u slučaju potrebe dorade ili suš nske izmjene posto-jećih smjernica IPSAS-a), kao u odnosu na smjerni-ce MSFI. Također, pri izradi EPSAS-a minimizirat će

12  Engl. Interna onal public sector accoun ng standards Board.

se različitos u odnosu na Europski sustav nacio-nalnih i regionalnih računa. Sva odstupanja moraju bi detaljno pojašnjena.

• Razvoj harmoniziranog računovodstva javnog sek-tora na obračunskoj osnovi nužan je za fi skalnu konsolidaciju i dobro upravljanje javnim sektorom.

• Očekuje se da će Europska komisija blisko surađi-va sa Odborom za IPSAS.

Europski računovodstveni standardi za javni sektor nisu sta s čki standardi, već je riječ o razvijanju i us-postavi čvrstog alata za fi nancijsko izvješćivanje i rad javnog menadžmenta.

4. ZaključnoProces usvajanja i primjene IPSAS-a, te izrade EPSAS-a otvara niz pitanja u svezi s operacionalizacijom u tek-stu iznje h prijedloga za daljnji razvoj standarda. Otvaraju se pitanja: u kojoj će mjeri i kako će po-stojeći IPSAS zapravo posluži kao osnova za razvoj novih EPSAS-a, koje je standarde potrebno mijenja , nadogradi i prilagodi , u kojem vremenskom roku i uz kolike izdatke, koji je najpogodniji model upravlja-nja izradom i primjenom EPSAS-a. Spomenute dileme zasigurno će bi tema i budućih međunarodnih struč-nih skupova i predmet budućih dokumenata među-narodnih računovodstvenih jela.

Literatura

• European Commission, Eurostat, Directorate D Go-vernment Finance Sta s cs (GFS), Unit D-4: GFS quality management and government accoun ng (2012): Public consulta on - Assessment of the su-itability of the Interna onal Public Sector Accoun- ng Standards for the Member States: Summary of

responses, 12/2012. h p://epp.Eurostat.ec.euro-pa.eu/cache/ITY_PUBLIC/D4_2012/EN/D4_2012-EN.PDF.

• European Commission (2013): Report from the Commission to the Council and the European Par-liament. Towards implemen ng harmonised public sector accoun ng standards in Member States., ožujak, 2013. h p://www.epsas.eu/documents/1_EN_ACT_part1_v5.pdf.

• Eurostat Conference: Towards implemen ng Eu-ropean Public Sector Accoun ng Standards, Brussels 29-30 May 2013 (h p://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/conferences/in-troduc on/2013/epsas)

• FEE Public Sector Roundtable, 22 January 2014, Brussels.(http://www.fee.be/index.php?opti-on=com_content&view=article&id=1371&Ite-mid=106&lang=en).

• Zakon o proračunu (NN, br. 87/08; 136/12).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

25

UDK 657.21 REVIZIJA

1. UvodZa davanje Izjave o fi skalnoj odgovornos čelnici po-red Upitnika o fi skalnoj odgovornos (kojeg popunja-vaju rukovoditelji i koji predstavlja svojevrsnu samo-procjenu sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola) na raspolaganju imaju i mišljenje unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana u godi-ni za koju se podnosi Izjava o fi skalnoj odgovornos . Navedeno je svojstveno za korisnike proračuna koji su obveznici uspostave unutarnje revizije i koji su unutarnju reviziju uspostavili1. Is čemo da je 1. ko-lovoza 2013. na snagu stupio novi Pravilnik o unutar-njoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 96/13), čija je svrha uredi racionalno korištenje unutarnje revizije jačanjem jedinica za unutarnju reviziju na razini mi-nistarstava/županija/većih gradova, koje će obavlja unutarnju reviziju i u korisnicima proračuna iz nadlež-nos ministarstva/županije/grada, osim u onim kori-snicima iz nadležnos koji će ima ustrojenu vlas tu jedinicu za unutarnju reviziju, što je detaljnije uređe-no navedenim Pravilnikom.

Čelnik korisnika proračuna izvješćima unutarnje re-vizije dobiva dodatne, neovisne informacije o tome

* Davor Kozina, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Danijela Stepić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.1  Pravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 35/08) defi nirani su obveznici uspostave unutarnje revizije, a to su: ministarstva, središnji državni uredi, izvanproračunski zavodi, žu-panije i županijska središta, Grad Zagreb i gradovi s više od 35 000 stanovnika. Uz navedene, obveznici ustrojavanja unutarnje revizije navedenim Pravilnikom bili su i korisnici proračuna koji zapošljava-ju više od 50 zaposlenih, a imaju godišnje rashode i izdatke veće od 30 milijuna kuna.

kako funkcioniraju sustavi unutarnjih kontrola u revi-diranim područjima, kako rukovoditelji na koje je pre-nio ovlas i odgovornos ostvaruju ciljeve i rezultate, i kako upravljaju proračunskim sredstvima za koje su nadležni te koje se preporuke daju u cilju poboljšanja poslovanja. Mišljenje unutarnjih revizora o funkcioni-ranju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola daje se za područja za koja su prikupljeni dokazi obavlje-nim unutarnjim revizijama u godini za koju se podno-si Izjava o fi skalnoj odgovornos i praćenja provedbe danih preporuka, uključujući i preporuke iz ranijeg razdoblja provedene u godini za koju se podnosi Izja-va o fi skalnoj odgovornos .

S obzirom na to da su područja iz Upitnika o fi skal-noj odgovornos – planiranje proračuna/fi nancij-skog plana, izvršavanje proračuna/fi nancijskog plana, javna nabava, računovodstvo, izvještavanje najzna-čajnija područja u sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola, upravo su to i područja koja su najčešće zahvaćena revizijskim ak vnos ma. Prema podacima iz Objedinjenog godišnjeg izvješća o sustavu unutar-njih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za 2012. godinu2 od ukupno 435 obavljenih unutarnjih revizija, njih 308 (87 %) odnosi se na pod-ručja iz Izjave o fi skalnoj odgovornos .

Primjeri unutarnjih revizija koje se provode po poje-dinim područjima iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos sadržani su u sljedećoj tablici:

2  Izvor: Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih fi nancij-skih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za 2012. godinu, www.mfi n.hr.

Mišljenje unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola Davor Kozina * Danijela Stepić **

S Izjavom o fi skalnoj odgovornos , čelnici korisnika proračuna koji imaju uspostavljenu unutarnju reviziju predaju i Mišljenje unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola. Više o pripremi i sastavljanju Mišljenja unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kon-trola pročitajte u nastavku.

26

REVIZIJA UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

Tablica: Primjeri unutarnjih revizija po područjima iz Upit-nika o fi skalnoj odgovornos

Područja iz Upitnika o fi skalnoj

odgovornos

Primjeri unutarnjih revizija

Planiranje proračuna/fi nancijskog plana

• revizija planiranja proračunskih prihoda• revizija procesa izrade fi nancijskog plana• revizija programa iz područja socijalnih dava-

nja, kapitalnih ulaganja, subvencija i sl.Izvršavanje proračuna/fi nancijskog plana

• revizija realizacije naplate prihoda (svih ili po raznim osnovama)

• revizija korištenja decentraliziranih sredstava u zdravstvu, školstvu, kulturi i sl.

• revizija procesa sufi nanciranja troškova stano-vanja socijalno ugroženih građana

• revizija tekućeg i inves cijskog održavanja zgrada i sl.

• revizija obračuna i isplate plaća, naknada • revizija procesa nadzora nad korištenjem do-

dijeljenih sredstava za kapitalne pomoći, za s pendije i sl.

Javna nabava • revizija postupaka provođenja javne nabaveRačunovodstvo • revizija procesa evidencije zajmova, depozita,

kredita, jamstava i ostalih obveza• revizija eviden ranja imovine i postupka popi-

sa (inventure)• revizija evidencije prihoda• revizija procesa postupanja s računovodstve-

nom dokumentacijom Izvješćivanje • revizija izvješćivanja o proračunskim rashodima

• revizija procesa izrade fi nancijskih izvješća

Važno je naglasi da unutarnji revizori osim što pro-vode unutarnje revizije u područjima koja su izravno povezana s područjima iz Upitnika o fi skalnoj odgo-vornos , provode i revizije u drugim područjima po-slovanja, koja na prvi pogled ne moraju ima vidljivu vezu s područjima iz fi skalne odgovornos . Među- m, nalazi i preporuke sadržane u takvim revizijskim

izvješćima također se trebaju uze u obzir prilikom formuliranja i izražavanja mišljenja unutarnje revizi-je o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola. Primjerice, revizija Upravljanja ljudskim po-tencijalima iako na prvi pogled, po samom nazivu ne ukazuje na izravnu vezu s nekim od područja iz Upit-nika o fi skalnoj odgovornos može sadržava nala-ze koji ukazuju primjerice, na nesređene evidencije o provedenim stručnim izobrazbama, nepostojanje kriterija na osnovu kojih se utvrđuje pravo za struč-nu izobrazbu zaposlenika, nejasno defi nirana prava i obveze zaposlenika prema ins tuciji nakon prove-denog stručnog usavršavanja, nesređene evidencije potraživanja od zaposlenika i sl. Takve nalaze i dane preporuke za njihovo rješavanje potrebno je sagle-da u kontekstu utjecaja primjerice, na kvalitetu pla-niranja i izvršavanja proračuna/fi nancijskog plana u dijelu rashoda za stručno usavršavanje zaposlenika,

računovodstvenih evidencija, popisa imovine u dijelu popisa potraživanja od zaposlenika i sl.

2. Podloga za izradu Mišljenja unutarnjih revizora o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola

Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola temelji se na:

• obavljenim unutarnjim revizijama u godini za koju se podnosi Izjava o fi skalnoj odgovornos za koje se navode: naziv revizije i datum konačnog izvje-štaja, sažetak stručnog mišljenja, pozi vni nalazi (ako ih je bilo), utvrđene slabos , preporuke za unapređenja i status provedbe preporuka

• podacima o preporukama iz ranijih razdoblja pro-vedenih u godini za koju se podnosi Izjava o fi skal-noj odgovornos .

Važno je naglasi da se mišljenje unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kon-trola ne odnosi na cijeli sustav fi nancijskog upravljanja i kontrola, već samo na poslovne procese, funkcije, ak vnos ili organizacijski dio koje su bile revidirane jekom godine i povezuje se s funkcioniranjem susta-

va fi nancijskog upravljanja i kontrola u m područjima poslovanja. Mišljenje o funkcioniranju sustava fi nancij-skog upravljanja i kontrola za revidirana područja izvodi se na temelju pojedinačnih revizija, odnosno sažima-njem više revizijskih izvješća i mišljenja izraženih na razi-ni pojedinačnih revizija. Budući da se radi o sažimanju i interpretaciji više pojedinačnih revizija od kojih su neke završene i nekoliko mjeseci prije izražavanja mišljenja o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kon-trola za potrebe sastavljanja Izjave o fi skalnoj odgovor-nos , posebnu pozornost unutarnji revizori trebaju posve praćenju provedbe preporuka, tj. koje su ko-rek vne ak vnos poduzete od strane rukovodstva u cilju rješavanja utvrđenih slabos i nedostataka.

Ovdje je važno naglasi da je odgovornost za proved-bu preporuka na rukovoditeljima, a ne unutarnjim re-vizorima. Stoga, svi rukovoditelji čije su ustrojstvene jedinice i područja ak vnos za koje su nadležni bile revidirane jekom godine trebaju se pobrinu da se preporuke sadržane u Planovima djelovanja, odno-sno Akcijskim planovima za provedbu preporuka koji se izrađuju nakon svake obavljene unutarnje revizi-je, provode u skladu s defi niranim rokovima. S me u vezi, prema podacima iz Objedinjenog godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola za 2012. godinu, veliki je postotak prihvaćenih prepo-ruka unutarnje revizije, koji još nije proveden, a 50 % neprovedenih preporuka odnosi se na preporuke kojima je istekao rok za provedbu.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

27

UDK 657.21 REVIZIJA

Zbog navedenoga, Vlada Republike Hrvatske je 26. rujna 2013. donijela Zaključak kojim se zadužuju čel-nici korisnika proračuna da između ostaloga:

• osiguraju provedbu prihvaćenih preporuka unutar-nje revizije u skladu s rokovima, kako je navedeno u planovima djelovanja

• za preporuke unutarnje revizije koje nisu provedene prema planu djelovanja utvrde razloge neprovođe-nja i poduzmu ak vnos u svrhu njihove provedbe odnosno, ako iste nije moguće proves zbog odre-đenih okolnos , navedeno treba usuglasi na razini čelnika korisnika proračuna i unutarnje revizije.

Revizijski nalazi do kojih dolazi unutarnja revizija mo-raju se zasniva na dokazima, a preporuke koje daju unutarnji revizori trebaju bi realne i provedive. U postupku provođenja unutarnje revizije izuzetno je važno usuglašavanje nacrta revizijskog izvješća s revi-diranim subjektom upravo s ciljem da se utvrdi jesu li uzeta u obzir sva potrebna saznanja, dokumentacija i informacije kojima se potkrepljuju revizijski nalazi, te jesu li preporuke realne, odnosno provedive. Prilikom izražavanja mišljenja unutarnjih revizora o funkcioni-ranju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola za re-vidirana područja uzima se u obzir i status provedbe danih preporuka. Ako neke od preporuka koje su tre-bale bi provedene do davanja Izjave o fi skalnoj od-govornos još uvijek nisu provedene ne znači nužno da čelnik ne može da Izjavu o fi skalnoj odgovornos ; među m, neprovedene preporuke moraju se uključi- u Plan otklanjanja slabos i nepravilnos .

3. Izražavanje Mišljenja unutarnje revizije o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola

Način iznošenja stručnog revizorskog mišljenja opi-suju Međunarodni standardi za stručnu provedbu unutarnje revizije (Standardi: 2400 – Priopćavanje re-zultata, 2450 – Sveobuhvatna mišljenja). Na temelju Međunarodnih standarda za stručnu provedbu unu-tarnje revizije pripremljen je i Priručnik za unutarnje revizore ver. 4.0 od studenog 2010.3 u kojem se de-taljnije objašnjavaju kategorije stručnog revizorskog mišljenja, koje se daje na razini pojedinačne revizije. Tri su kategorije stručnog revizorskog mišljenja:

• zadovoljavajuće – pozi vno• zadovoljavajuće uz stanovite nedostatke• nezadovoljavajuće – nega vno s detaljnim pregle-

dom nedostataka.

Zadovoljavajuće – pozi vno, kategorija je stručnog revizorskog mišljenja koje podrazumijeva da je sustav unutarnjih kontrola uspostavljen na visokoj razini koja

3  Priručnik za unutarnje revizore ver 4.0 www.mfi n.hr.

osigurava minimiziranje potencijalnih rizika, čime do-prinosi ostvarivanju postavljenih poslovnih ciljeva.

Zadovoljavajuće uz stanovite nedostatke, podrazu-mijeva da je rukovodstvo uspostavilo sustav unutar-njih kontrola; među m, revizori su jekom obavljanja revizije uočili određene segmente koje je potrebno poboljša .

Nezadovoljavajuće – nega vno s detaljnim pregledom nedostataka, podrazumijeva da sustav unutarnjih kon-trola ima dosta slabos . U navedenoj situaciji revizori će da stručno revizorsko mišljenje da je sustav unutarnjih kontrola nezadovoljavajući te naves nedostatke i njiho-ve posljedice na poslovanje korisnika proračuna.

Formuliranje i izražavanje mišljenja unutarnjih revizo-ra o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola za revidirana područja koristeći samo opće formulacije (zadovoljavajuće – pozi vno, zadovo-ljavajuće uz stanovite nedostatke, nezadovoljavaju-će-nega vno) bez detaljnijih informacija nedovoljno precizno odražava stvarno utvrđeno stanje i nalaze do kojih je revizor došao, odnosno koja su pobolj-šanja nastala zahvaljujući provedbi revizijskih pre-poruka. Radi ispravne interpretacije i razumijevanja mišljenja unutarnje revizije o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola od strane čelnika i rukovoditelja od iznimne je važnos precizno i ja-sno naves informacije koje potkrepljuju kategoriju stručnog revizorskog mišljenja koje se izražava.

U nastavku se daje još nekoliko savjeta za izražavanje mišljenja unutarnje revizije o funkcioniranju sustava fi -nancijskog upravljanja i kontrola za revidirana područja:

• način na koji se podaci sažimlju za mišljenje treba bi pažljiv i precizan

• istaknu da se mišljenje temelji na n-broju revizija s naznakom područja u kojima su provedene

• jasno, jezgrovito ukaza na kontrole koje funkcio-niraju i slabos u sustavu

• jasnoća se može poboljša izbjegavanjem tehnič-kog jezika te pružanjem ključnih informacija

• cilj je da svaka misao bude smislena, ali sažeta.

Prilikom izražavanja mišljenja unutarnje revizije o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kon-trola treba uze u obzir:

• da ono predstavlja sažetak stručnih revizorskih mi-šljenja iz pojedinačnih revizija obavljenih jekom godine

• pozi vne nalaze, odnosno ključne kontrole koje funkcioniraju

• ključne nalaze, odnosno utvrđene slabos • preporuke koje su dane za poboljšanja u sustavima

kontrola i status njihove provedbe ( jesu li prove-dene ili ne)

28

REVIZIJA UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

Primjeri Mišljenja unutarnjih revizora o funkcioni-ranju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola za revidirana područja iz kojih nije jasno razvidno što konkretno funkcionira, a što ne i što je potrebno uči-ni , dani su u nastavku.

• „Sustav fi nancijskog upravljanja i kontrola je di-jelom uspostavljen, funkcionira, među m neke je dijelove potrebno poboljša u skladu s načelima dobrog fi nancijskog upravljanja.”

• „Potrebno je i dalje nastavi na ak vnos ma im-plementacije sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola, jačanjem svijes o potrebama, koris ma i posljedicama koje ispravno funkcioniranje ovakvog sustava ima na korisnike proračuna, upotpunjujući sustav upravljanja i kontrola suvremenim načini-ma, tehnikama, propisanim metodologijom.”

• „Dovrši opis i popis poslovnih procesa, utvrdi ri-zične procese, izradi registar rizika, utvrdi jesu li kontrole zadovoljavajuće.”

• „Treba i dalje intenzivno radi na ustanovljavanju procedura za pojedine procese i programe, a kon-trole se trebaju dosljedno primjenjiva .”

U nastavku se daju primjeri izraženih Mišljenja unu-tarnjih revizora o funkcioniranju sustava fi nancij-skog upravljanja i kontrola za revidirana područja u kojima se konkretnije navode slabos u sustavu i što je potrebno učini .

• „Da bi se povećali gradski prihodi neophodno je ažurira bazu obveznika, jer činjenica je da još uvi-jek dio obveznika na terenu nije obuhvaćen (kuće za odmor, komunalna naknada), obavijes građa-ne da su dužni prijavi svoje obveze prema gradu, pra naplatu i dosljedno u skladu sa zakonima poduzima mjere naplate. Na taj način osigurat će se dodatna sredstava u proračunu i osigura do-sljednost u primjeni zakonskih odredbi i gradskih odluka.”

• Sustav unutarnjih fi nancijskih kontrola nije u pot-punos u skladu s načelima dobrog fi nancijskog upravljanja i potrebno je planira likvidnost prora-čuna u skladu s mjesečnim planovima za izvršavanje proračuna i novčanim jekovima proračuna. Po-trebno je defi nira sustav dvostrukog potpisa kod izdavanja naloga za prijenos sredstava i naloga za plaćanje (osoba koja sastavlja nalog za plaćanje, na-logodavatelj, pročelnik upravnog odjela za fi nancije) radi raspodjele ovlas i odgovornos u procesu.“

4. Primjeri popunjenih obrazaca U nastavku se daju primjeri popunjenih obrazaca Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola za grad i bolnicu.

Primjer:

Popunjeni obrazac Mišljenje unutarnjih revizora o su-stavu fi nancijskog upravljanja i kontrola za Grad X

Obveznik: Grad X

MIŠLJENJE UNUTARNJIH REVIZORA O SUSTAVU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA

ZA PODRUČJA KOJA SU BILA REVIDIRANA U

2013. GODINI

I. MIŠLJENJE O FUNKCIONIRANJU SUSTAVA FINAN-CIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA ZA REVIDI-RANA PODRUČJA4

Mišljenje o funkcioniranju sustava fi nancijskog uprav-ljanja i kontrola temelji se na dvije provedene revizije iz područja:• izvršavanja ugovora o nabavi roba, radova i usluga • namjenskog korištenja sredstava za osnovnu i pro-

gramsku djelatnost ustanovete provedenih preporuka iz ranijih razdoblja, a koje su dovele do poboljšanja sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola u području:• reguliranja radnog vremena u upravnim jeli-

ma-prekovremenog rada• pravnog prometa zemljištem.Sustav fi nancijskog upravljanja i kontrola za revidirana područja je zadovoljavajući uz stanovite nedostatke.Sustav fi nancijskog upravljanja i kontrola je zadovolja-vajući u dijelu planiranja i usvajanja planskih dokume-nata, provođenja pojačanih prethodnih kontrola prije potpisa ugovora, razdvajanja funkcija između različi h nositelja dužnos u procesu plaćanja i uvođenja su-stavnog obuhvata podataka i dokumenata za sve ugo-vore i narudžbenice putem Integralnog poslovnog in-formacijskog sustava. Povezano s izvještavanjem ugra-đene unutarnje kontrole osiguravaju izvješćivanjee sukladno zakonskoj regula vi. Uočene slabos u postojećim unutarnjim kontrolama ispravit će se cjelovitom provedbom preporuka u vezi s razvojem funkcije planiranja povezivanjem Godišnjih planova i programa s Financijskim planom, donoše-njem pisanih procedura u vezi s naplatom potraživanja te donošenjem procedure postupanja u javnoj nabavi, kako bi u praksi bilo osigurano jednoobrazno postupa-nje sukladno Zakonu o javnoj nabavi, a posebno u dijelu nabava ispod 70.000,00 kn, te jasno utvrđene ovlas i odgovornos za pojedine ak vnos u procesu nabave.

4  Mišljenje o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kon-trola daje se za područja za koja su prikupljeni dokazi na osnovi obavljenih unutarnjih revizija u prethodnoj proračunskoj godini i praćenja provedbe danih preporuka, uključujući i preporuke iz ra-nijeg razdoblja provedene u prethodnoj proračunskoj godini.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

29

UDK 657.21 REVIZIJA

II. PODACI O OBAVLJENIM UNUTARNJIM REVIZIJAMA U 2013. GODINI5

RB Unutarnja revizija Stručno mišljenje Pozi vni nalazi Utvrđene slabos Preporuke za unapređenje Status provedbe

preporuka

1. Revizija procesa izvršavanja ugovora o nabavi radova i usluga(xx.xx. 2013.)

Zadovoljavajuće uz stanovite nedostatke

• U Odjelu za fi nancije, obavlja se prethodna kontrola ispravnos ugovora i postupaka javne nabave koji su prethodili za ugovore koje potpisuje gradonačelnik (ugovori iznad 100.000 kn).

• Svi ugovori, narudžbenice i s njima povezana fi nancijska dokumentacija unosi se u jedinstveni informacijski sustav.

• Poštuje se načelo razdvajanja dužnos kod izvršavanja plaćanja – funkcije ovjere, verifi kacije, knjiženja i plaćanja obveza podijeljene su između različi h osoba.

1. Nedostatne kontrole kod praćenja realizacije ugovora, što dovodi u nekim slučajevima do odstupanja realizacije u odnosu na ugovoreno.

2. Nije osigurana cjelovita evidencija instrumenata osiguranja plaćanja ni kontrola adekvatnos primljenih instrumenata osiguranja plaćanja.

3. Nije osigurana odgovarajuća podjela dužnos u svezi s planiranjem nabave, provođenja postupka javne nabave, ugovaranja i praćenja izvršavanja ugovora.

1. Uredi postupak praćenja realizacije ugovora na način da osoba odgovorna za praćenje ugovora putem standardiziranog obrasca izjave/potvrde/kontrolne liste, utvrdi da je ugovor realiziran u cijelos sukladno vrijednos ugovora i ugovornom troškovniku, odnosno da su nastupila eventualna odstupanja, te je li u postupku realizacije ugovora bilo profesionalnog propusta dobavljača.

2 Uredi obvezu dokumen ranja ugovorenih instrumenata osiguranja plaćanja postojećim jedinstvenim informacijskim sustavom i osigura kontrolu njihove adekvatnos .

3. Osigura podjelu dužnos nad ak vnos ma planiranja nabave, provođenja postupka nabave i praćenja izvršenja ugovora.

1. Provedba u jeku.

2. Provedena.

3. Provedena.

2. Revizija namjenskog korištenja sredstava za osnovnu i programsku djelatnost vr ća (xx.xx.2013.)

Zadovoljavajuće uz stanovite nedostatke

• Mjerila za naplatu usluga vr ća utvrđena su sukladno Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe.

• Uz fi nancijski plan vr ći imaju izrađen i godišnji program rada te plan nabave.

• Sve isplate od strane Grada prema vr ćima temelje se na pisanoj dokumentaciji, sukladno internim ak ma, odnosno ugovoru o korištenju proračunskih sredstava.

• Podatke o planiranim i doznačenim sredstvima pra Odjel za predškolski i školski odgoj u excel tablici i u jedinstvenom informacijskom sustavu.

• Vr ći mjesečno dostavljaju izvješće o ostvarenju svih prihoda i izdataka te rashoda i izdataka u odnosu na plan te podatke o broju prisutne djece. Izrađuju i druga sta s čka izvješća te izvješća s područja poreza, doprinosa i javne nabave.

1. Opera vne planove, godišnji plana rada i plan nabave nije moguće poveza s fi nancijskim planom. Godišnji program rada nije strukturiran na način da sadrži fi nancijske iznose za pojedine dijelove programa. Također ne sadrži ciljeve ni pokazatelje uspješnos .

2. Mjere naplate potraživanja nisu dokumen rane i formalno regulirane. Ovlast ovjere ulaznih računa faksimilom zakonskog zastupnika nije formalno prenesena na osobe koji obavljaju likvidaciju računa.

3. Postupanja, ovlas i odgovornos u procesu nabave nisu regulirana internim ak ma, uslijed čega za određene transakcije nedostaje odgovarajući revizorski trag, a također praksa pokazuje nejednaka postupanja u nabavi

1. Razvija funkciju planiranja u vr ćima, posebno iz aspekta povezivanja Godišnjeg plana/ programa rada s Financijskim planom na način da se osigura sveobuhvatno planiranje, te stvore veze ishodišta i pokazatelja na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa i ak vnos sa vrijednosno iskazanim veličinama u fi nancijskom planu.

2.Donije pisanu proceduru kojom će se utvrdi mjere naplate potraživanja.Formalno prenije ovlast ovjere ulaznih računa i zahtjeva za doznakama iz proračuna sa odgovorne osobe, odnosno s ravnatelja/ice na osobu/e koje će temeljem ovlas ovjerava .

3. Propisa postupanja u javnoj nabavi za vr će, kako bi u praksi bilo osigurano jednoobrazno postupanje sukladno Zakonu o javnoj nabavi, a posebno u dijelu nabava ispod 70.000 kn, te jasno utvrdi ovlas i odgovornos za pojedine ak vnos u procesu nabave, te osigura sustav praćenja izvršavanja ugovora iz javne nabave i narudžbenica.

1. Provedba u jeku.

2. Provedba u jeku.

3. Provedba u jeku.

III. PODACI O PREPORUKAMA UNUTARNJE REVIZIJE IZ RANIJIH RAZDOBLJA PROVEDENIMA U PRORAČUN-SKOJ GODINI 2013.

RB Unutarnja revizija Provedene preporukeu proračunskoj godini

1. Revizija prekovremenog rada (xx.xx. 2012.) 1. Gradonačelnik je donio Odluku o radnom vremenu u upravnim jelima Grada (objavljeno u ).2. Izrađen je Naputak o radnom vremenu u upravnim jelima Grada A – prekovremeni rad (11. srpnja 2013.)

2. Revizija pravnog prometa zemljištem (xx.xx.2011.)

1. U travnju 2013. godine pokrenut je projekt fokusiran na unapređenje poslovnih procesa u vezi s objedinjenim upravljanjem imovinom Grada, koji je obuhva o i gospodarenje zemljištem. Projekt je realiziran, a korištenje IS postupno se uvodi dinamikom koju određuje pojedini Odjel.Radi se na razvoju i uvođenju u rad novih funkcionalnos aplikacijskog sustava “evidencija zemljišta”. Uvođenje u rad planira se do kraja godine, nakon čega je u planu nadogradnja u vezi s programskim generiranjem faktura zaduženja prema kupcima.

Mjesto i datum:_________________________________________________

[potpis voditelja jedinice za unutarnju reviziju/unutarnjeg revizora]

5  Podaci se navode za svaku obavljenu unutarnju reviziju u prethodnoj godini za koju se podnosi mišljenje.

30

REVIZIJA UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

Primjer: Popunjeni obrazac Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola za Bolnicu X

Obveznik: Bolnica X

MIŠLJENJE UNUTARNJIH REVIZORA O SUSTAVU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA ZA PODRUČJA KOJA SU BILA REVIDIRANA U 2013. GODINI

I. MIŠLJENJE O FUNKCIONIRANJU SUSTAVA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA ZA REVIDIRANA PODRUČJA6

Mišljenje o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola daje se na temelju provedene revizije u području nabave i potrošnje lijekova i potrošnog medicinskog materijala.Sustav unutarnjih kontrola u revidiranom području je zadovoljavajuće-pozi vno. U svim segmen ma ovog procesa uspostavljene su kontrole kojima je osigurano racionalno i zakonito raspola-ganje sredstvima s ciljem osiguranja redovite i kvalitetne opskrbe bolnice lijekovima i potrošnim medicinskim materijalom.Osigurana je dostupnost i ažurnost informacija o potrošnji i promjenama u potrošnji u svim organizacijskim di-jelovima bolnice-odjeli, ambulante, dijagnos čke jedinice – kao i o trenutnoj veličini zaliha lijekova i potrošnog medicinskog materijala u naturalnim i fi nancijskim pokazateljima, što je rezultat visokog stupnja informa zacije. Na temelju provedenih javnih nadmetanja sklopljen je okvirni sporazum za opskrbu lijekovima i ugovori o javnoj nabavi za potrošni medicinski materijal. Postupak nabave proveden je u skladu s Zakonom o javnoj nabavi.Sredstva za nabavu osigurana su fi nancijskim planom, a potrošnja se pra mjesečno na razini bolnice i pojedinih jedinica.

II. PODACI O OBAVLJENIM UNUTARNJIM REVIZIJAMA U 2013. GODINI7

RB Unutarnja revizija Stručno mišljenje Pozi vni nalazi Utvrđene slabos Preporuke za

unapređenjeStatus provedbe

preporuka

1. Revizija nabave i potrošnje lijekova i potrošnog medicinskog materijala. (xx.xx.2013)

Zadovoljavajuće-pozi vno

• Sredstva za izdatke za lijekove i potrošni medicinski materijal osigurana su u fi nancijskom planu.• Plan nabave usuglašen je s fi nancijskim planom• Nabava se obavlja sukladno Zakonu o javnoj nabavi• Kvalitetno pripremljena dokumentacijom za nadmetanje – detaljan opis predmeta nabave• Ugovorena je sigurna i kvalitetna opskrba• Uspostavljene su kontrole izvršenja ugovora, količina, kvaliteta, rokovi isporuke, rokovi plaćanja i cijena• Utvrđeni su limi potrošnje na razini bolnice/odjela • Uspostavljeno je izdavanje lijekova iz ljekarne na ime pacijenta• Utvrđena je op malna veličina zaliha u ljekarni, te minimalne i maksimalne zalihe pojedinih lijekova• Cijeli proces je visoko informa ziran• Osigurana je vjerodostojnost knjigovodstvenih isprava• Poslovne promjene uredno se eviden raju u poslovnim knjigama• Mjesečno se usklađuju anali čke evidencije i glavna knjiga• Ugovoreno je zbrinjavanje iskorištenih lijekova i potrošnog medicinskog materijala, odnosno njihove ambalaže sukladno propisima

1. Na početku godine povećana je potrošnja potrošnog medicinskog materijala iznad planiranog.

1. Analizira uzroke povećane potrošnje i poduze ak vnos za dovođenje potrošnje u realne okvire.

1. Provedena.

III. PODACI O PREPORUKAMA UNUTARNJE REVIZIJE IZ RANIJIH RAZDOBLJA PROVEDENIMA U PRORA-ČUNSKOJ GODINI ________

RB Unutarnja revizija Provedene preporuke u proračunskoj godini 1. [naziv revizije i datum konačnog izvještaja] [naves provedene preporuke u proračunskoj godini]

2.

Mjesto i datum:

________________________ potpis voditelja jedinice za unutarnju reviziju/

unutarnjeg revizora]

6  Mišljenje o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola daje se za područja za koja su prikupljeni dokazi na osnovi obavljenih unutarnjih revizija u prethodnoj proračunskoj godini i praćenja provedbe danih preporuka, uključujući i preporuke iz ranijeg razdoblja provedene u prethodnoj proračunskoj godini.7  Podaci se navode za svaku obavljenu unutarnju reviziju u prethodnoj godini za koju se podnosi mišljenje.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

31

UDK 657.21 REVIZIJA

Primjer: Popunjeni obrazac Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola za Županiju Y

Obveznik: Županija Y

MIŠLJENJE UNUTARNJIH REVIZORA O SUSTAVU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA ZA PODRUČJA KOJA SU BILA REVIDIRANA U 2013. GODINI

I. MIŠLJENJE O FUNKCIONIRANJU SUSTAVA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA ZA REVIDIRANA PODRUČJA8

Mišljenje o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola daje se na temelju če ri provedene revizije iz područja:- upravljanja imovinom i obvezama ustanova- namjenskog trošenja decentraliziranih sredstava - eviden ranja i upravljanja zajmovima, depozi ma, kredi ma, jamstvima.Mišljenje unutarnje revizije o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola za revidirane procese je zadovoljavajuće. Is čemo da iako su jekom obavljanja revizija utvrđene slabos i nedostaci, izvršavanjem pre-poruka is su otklonjeni.Sustav fi nancijskog upravljanja i kontrola zadovoljavajući je u pogledu primjene važećih zakonskih i podzakonskih propisa, postojanja dijela pisanih procedura te organizaciji poslovnih knjiga (glavne knjige, dnevnika, pomoćnih knji-ga te uspostava sustava lokalne riznice) i načina eviden ranja imovine, pisanoj komunikaciji između upravnog odje-la nadležnog za obrazovanje i škola (upute, obrazloženja, okružnice, preporuke za provođenje i sl. ). Uspostavljena je također anali čka evidencija kredita, jamstava, depozita i ostalih obaveza. U jeku je izrada internih procedura za blagajničko poslovanje te internih procedura vezanih uz evidenciju zajmova, kredita, jamstava i depozita.

II. PODACI O OBAVLJENIM UNUTARNJIM REVIZIJAMA U 2013. GODINI9

RB Unutarnja revizija Stručno mišljenje Pozi vni nalazi Utvrđene slabos Preporuke za unapređenje

Status provedbe preporuka

1. Revizija procesa upravljanja imovinom i obvezama ustanova temeljem osnivačkih prava županije (xx.xx.2013.)

Zadovolja-vajuće uz stanovite nedostatke

• Donesen je Plan nabave koji je usklađen s Financijskim planom. • Ustrojena je Evidencija postupaka javne nabave.• Internim pisanim procedurama regulirano je područje malih nabava (nabava ispod 70.000,00 kn vrijednos ).

1. Ne postoji pisana interna procedura za blagajničko poslovanje, a s obzirom na visinu gotovinskog platnog prometa to predstavlja visoki rizik i potencijalne štete zbog neiskazivanja uplata u blagajnu ili pak simulacije isplata iz blagajne temeljem nevjerodostojnih dokumenata.

2. Velik dio poslova obavlja se ručno, unatoč tome što postoji informa čka oprema i dva zaposlena informa čara. Zbog ručne obrade značajan dio poslova vezanih uz evidenciju knjigovodstvenih isprava i izradu izvješća se duplicira što usporava proces i stvara prostor za pogreške.

1. Izradi pisanu internu proceduru za blagajničko poslovanje te po mogućnos organizira gotovinski platni promet kroz centralnu blagajnu.

2. Informa zira poslovanje u skladu s mogućnos ma, gdje god je moguće koris informa čke alate (npr. formule u excelu) kako bi se mogućnos grešaka svele na minimum.

1. Provedba preporuka je u jeku.

2. Provedena.

2. Revizija rashoda srednjoškolskog obrazovanja-materijalni troškovi zaposlenika (xx.xx.2013.)

Zadovolja-vajuće uz stanovite nedostatke

• Uspostavljen je sustav riznice.• Postoje pisane upute za iskazivanje potreba prilikom izrade proračuna.• Postoje upute za obradu zahtjeva za isplatu sredstava putem riznice.

1.Neunifi ciranost i nejednoobraznost u dijelu priznavanja prava za naknadu prijevoza na posao i s posla što ostavlja prostor za različitu primjenu odredaba zakonskih i podzakonskih akata te ima za posljedicu nezadovoljstvo službenika srednjih škola i različite fi nancijske učinke ovisno što se priznaje - cijena dnevne karte vlaka/autobusa, cijena mjesečne karte, troškovi osobnog vozila i sl.

1. Kroz pisanu okružnicu srednjim školama preporuči izradu unifi cirane i jednoobrazne metodologije priznavanja prava za naknadu prijevoza na posao i s posla .

1. Provedena.

8  Mišljenje o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola daje se za područja za koja su prikupljeni dokazi na osnovi obavlje-nih unutarnjih revizija u prethodnoj proračunskoj godini i praćenja provedbe danih preporuka, uključujući i preporuke iz ranijeg razdoblja provedene u prethodnoj proračunskoj godini.9  Podaci se navode za svaku obavljenu unutarnju reviziju u prethodnoj godini za koju se podnosi mišljenje.

32

REVIZIJA UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

3. Revizija procesa upravljanja zajmovima, depozi ma, kredi ma, jamstvima (xx.xx.2013.)

Zadovolja-vajuće uz stanovite nedostat-ke.

• U Upravnom odjelu za gospodarstvo i fi nancije ustrojena je i vodi se propisana evidencija zajmova, depozita, kredita i jamstava u okviru Glavne knjige te pomoćne knjige - Knjiga javnog duga.

1. Nedostaje detaljnija evidencija zajmova, depozita, kredita i jamstava po ročnos , partnerima, projek ma, rizičnos , instrumen ma osiguranja u ostalim upravnim odjelima.

2. Nisu ugovoreni instrumen osiguranja županijskog učešća u obvezi s osnova kredita, jamstava i sl.

3. Nije ustrojena evidencija rizičnih i ak viranih jamstava, depozita, kredita i ostalih obveza.

1. Izradi interni akt o obavezi vođenja pisanih evidencija zajmova, kredita, jamstava, suglasnos i ostalih obveza po ročnos , partnerima, projek ma, rizičnos , osiguranju u svim upravnim jelima Županije sukladno pojavnim oblicima (obaveza uz postojeću centraliziranu evidenciju).

2. U proces nastanka obaveza s osnova kredita, zajmova, jamstava, suglasnos i depozita za treće osobe, ugradi i klauzule osiguranja županijskog učešća u obavezi te da se za iste vode pisane evidencije po vrstama, rizičnos i dospjelos . Zaduži odgovornu osobu za kon nuirano praćenja ak vne obaveze.

3. Ustroj evidencije rizičnih i ak viranih jamstava, depozita, suglasnos , kredita i ostalih obaveza s jasno defi niranim stanjem svakog slučaja, ak vnos ma koje su poduzete te koje se još mogu poduze . Isto je potrebno regulira kroz pisani akt s defi niranim načinom, rokovima, vrstama i situacijama vođenja takve evidencije, zaduženjima službenika za pojedine ak vnos .

1. Provedba preporuka je u jeku.

2. Provedena.

3. Provedena.

4. Revizija procesa upravljanja imovinom škole te utvrđivanje odgovornos za nastale obveze škole (xx.xx.2013.)

Zadovolja-vajuće uz stanovite nedostatke

• Postoje interne procedure, odnosno unifi cirani obrasci za unos podataka u materijalne evidencije.

1. Neusklađene pomoćne evidencije i knjiga dugotrajne imovine s Glavnom knjigom.

2. Nije izvršena potpuna inventarizacija imovine prilikom preuzimanja od strane Ministarstva.

1. Izvrši točnu i potpunu evidenciju dugotrajne imovine po vrs , količini i vrijednos te takvo stanje iskaza u poslovnim knjigama.

2. Zaprimljenu imovinu eviden ra u poslovnim knjigama i označi inventarskim brojevima.

1. Provedena.

2. Provedena.

III. PODACI O PREPORUKAMA UNUTARNJE REVIZIJE IZ RANIJIH RAZDOBLJA PROVEDENIMA U PRORAČUN-SKOJ GODINI 2013.

RB Unutarnja revizija Provedene preporukeu proračunskoj godini1.2.3.

Mjesto i datum:

________________________ potpis voditelja jedinice za unutarnju reviziju/

unutarnjeg revizora]

Primjer: Popunjeni obrazac Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola za Ministarstvo X

Obveznik: Ministarstvo X

MIŠLJENJE UNUTARNJIH REVIZORA O SUSTAVU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA ZA PODRUČJA KOJA SU BILA REVIDIRANA U 2013. GODINI

I. MIŠLJENJE O FUNKCIONIRANJU SUSTAVA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA ZA REVIDIRANA PODRUČJA10

Mišljenje unutarnje revizije temelji se na če ri revizije provedene u 2013. godini te preporukama iz ranijih razdoblja provedenim u 2013. godini iz sljedećih područja:- javne nabave- sufi nanciranja nacionalne strukturne potpore- raspolaganja imovinom ministarstva- provedbe projekata iz IPA programa.Sustav fi nancijskog upravljanja i kontrola za revidirana područja je zadovoljavajući uz stanovite nedostatke. Sustav fi nancijskog upravljanja i kontrola je zadovoljavajući u dijelu koji se odnosi na usklađenost s važećim zakonskim i podzakonskim propisima; jasnu raspodjelu ovlas i odgovornos ; jasno defi nirane kriterije za provedbu postupka javne nabave; provođenje redovnog popisa imovine, provođenje projekata u sklopu IPA programa sukladno propisanoj proceduri.Praćenje i poboljšanje sustava zah jeva cjelovito provođenje preporuka vezanih uz postupanje u raspolaganju imovinom, ujednačeno postupanje ustrojstvenih jedinica kod iskazivanja potreba za postupke javne nabave putem narudžbenica, eviden ranja istovrsnih nabava putem narudžbenica, uvođenje prakse izvješćivanje o provedenim javnim nabavama, osiguranje dostatnog broj djelatnika koji rade na procesu sufi nanciranja, doradu postojećih kriterija za odabir korisnika kod kojih će izvrši kontrola prije isplate sufi nanciranog dijela u strukturnim potporama, standardizirano izvješćivanje nakon provedbe natječaja strukturnih potpora.

10  Mišljenje o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola daje se za područja za koja su prikupljeni dokazi na osnovi obavljenih unutarnjih revizija u prethodnoj proračunskoj godini i praćenja provedbe danih preporuka, uključujući i preporuke iz ranijeg razdoblja provedene u prethodnoj proračunskoj godini.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

33

UDK 657.21 REVIZIJA

II. PODACI O OBAVLJENIM UNUTARNJIM REVIZIJAMA U 2013. GODINI11

RB Unutarnja revizija

Stručno mišljenje Pozi vni nalazi Utvrđene slabos Preporuke za unapređenje

Status provedbe preporuka

1. Revizija procesa nabave(xx.xx.2013)

Zadovolja-vajuće uz stanovite nedo-statke

• Odabrani postupak javne nabave provodi se sukladno defi niranim ak vnos ma, rokovima i propisanoj dokumentaciji za nadmetanje. • Evidencije o provedenim javnim nabavama su ustrojene, ažurne i sveobuhvatne.

• Izrađuje se propisano Izvješće o provedenim javnim nabavama

1. Raspoloživost proračunskih sredstava za realizaciju zahtjeva za nabavu provjerava se u Službi za nabavu i Službi za fi nancije, odnosno zahtjev se ovjerava od strane obje službe, među m nije dokumen rano koja osoba obavlja tu provjeru te njena funkcija.

2. Revizijom je utvrđeno da su izvršene dvije odvojene javne nabave za istu vrstu usluge jekom 2013. godine, s me da je jedna svrstana

u javne nabave malih vrijednos , a druga u javnu nabavu velikih vrijednos . Obje su provedene kao otvoreni postupak javne nabave, ali su odabrani različi ponuditelji kao izvršioci te je sa njima potpisan i ugovor o isporuci usluge.

3. Izdavanje narudžbenica nije bilo u potpunos u skladu sa važećom zakonskom regula vom jer je veći broj pojedinačno izdanih narudžbenica čiji ukupan zbroj premašuje 70.000,00 kn bez PDV.

4. Ustrojstvene jedinice ne postupaju ujednačeno kod iskazivanja potreba za postupke javne nabave putem narudžbenice. Postoje primjeri izdanih narudžbenica za koje nema Zahtjeva za izdavanje narudžbenice. Utvrđeno je ne postupanje u skladu s pravilom da se kod javne nabave putem narudžbenice za vrijednos iznad 20.000,00 kn prilaže barem jedna ponuda.

5. Nije uspostavljeno sustav internog izvješćivanja o provedenoj javnoj nabavi u pisanom obliku već se podaci o provedenoj javnoj nabavi po potrebi daju u usmenom obliku.

1. Obrazac Zahtjev za nabavu treba nadopuni na način da se naznači funkcija te ime i prezime osobe koja je zadužena za kontrolu raspoloživos proračunskih sredstava za realizaciju Zahtjeva za nabavu i od strane Službe za nabavu i od strane Službe za fi nancije

2. Prilikom izrade Godišnjeg plana javne nabave potrebno je poboljša komunikaciju između Službe za nabavu kao nositelja izrade plana nabave i Ustrojstvenih jedinica kao korisnika javne nabave i to u smislu pravovremenog planiranja pojedine nabave i pravovremenog određivanja potrebne količine.

3. Ojača kontrole ukupnog fi nancijskog iznosa izdanih narudžbenica za istovjetnu javnu nabavu, a ne samo kontrolu iznosa pojedinačne narudžbenice.

4. Izradi naputak o provedbi potrebnih radnji od strane Ustrojstvene jedinice, a u svrhu izdavanja narudžbenice, što uključuje obavezno popunjavanje Zahtjeva za izdavanje narudžbenice, a za sve nabave veće vrijednos (npr. iznad 20.000,00 kn) uz Zahtjev za izdavanje narudžbenice priloži najmanje jednu ponudu. Po izradi naputka u pisanom obliku is dostavi svim Ustrojstvenim jedinicama na postupanje.

5. Uspostavi sustav internog izvješćivanja za javnu nabavu u pisanom obliku, propisa što takva izvješća trebaju sadržava , u kojem roku se izrađuju i za koja razdoblja te koje ustrojstvene jedinice u tome sudjeluju.

1. Provedba u tijeku.

2. Provedeno.

3. Provedeno.

4. Provedba u tijeku.

5. Provedba u tijeku.

2. Revizija procesa su-fi nanciranja nacionalne strukturne potpore u x(xx.xx.2013)

Zadovolja-vajuće uz stanovite nedo-statke

• Mjere nacionalne strukturne potpore koje će se sufi nancira u skladu s postojećim regulatornim okvirom te su jasno defi nirani kriteriji u svrhu objave natječaja.• Sredstava potrebna za sufi nanciranje mjera nacionalne strukturne potpore osigurana su u proračunu.• Izrađuje se sveobuhvatno Izvješća o provedbi sufi nanciranja mjera strukturne potpore.

1. Nedostatan broj djelatnika koji rade na procesu sufi nanciranja dovodi u pitanje provedbu svih defi niranih zadaća u planiranim rokovima te adekvatne kontrole. Također nedostaju sustavne i kon nuirane edukacije za te poslove.

2. Ne postoji sveobuhvatna analiza stvarnih potreba u svrhu odabira mjera nacionalne strukturne potpore, koje se sufi nanciraju jekom godine.

3. Jedini kriterij za odabir Zahtjeva za isplatu za koje će se proves kontrola na licu mjesta prije isplate sufi nanciranog dijela je visina Zahtjeva za isplatu, što nije dovoljno za reprezenta vni uzorak.

4. Nije uspostavljen sustav naknadnih kontrola na terenu nakon isplaćenih Zahtjeva.

5. Tijelo za plaćanje, nakon provedenih plaćanja ne dostavlja Izvješće o ispla prema Upravi x, nadležnoj za provedbu sufi nanciranja, te ona ne može pra izvršenje iste. Podatke vezano za isplatu sufi nanciranog dijela mjere nadležna Uprava x dobiva na neformalni način.

1. Preraspodjelom poslova i/ili službenika unutar Uprave x pokuša riješi problem nepopunjenih radnih mjesta ili promjenom Uredbe i Pravilnika izvrši novu sistema zaciju radnih mjesta s jasno defi niranim opisom novih zaduženja. Osigura sustavnu i kon nuiranu edukaciju službenika povezanu s procesom sufi nanciranja mjera nacionalne strukturne potpore.

2. Izradi detaljniju analizu stvarnih potreba koja bi između ostalog trebala sadržava trenutno stanje u sektoru, ciljeve koji se žele pos ći u budućnos te mjere nacionalne strukturne potpore koje je potrebno sufi nancira u svrhu pos zanja cilja.

3. U svrhu odabira reprezenta vnog uzorka od najmanje 10% korisnika kod kojih će se izvrši kontrola prije isplate sufi nanciranog dijela potrebno je dodatno razradi kriterije kako bi uzorak pokrio cjelokupnu populaciju.

4. Izradi detaljan plan naknadnih kontrola (inspekcijskog nadzora) temeljeno na zakonu o strukturnoj potpori. U provedbi naknadnih kontrola koordinira ak vnos između Sektora za strukturne i tržišne mjere i Sektora inspekcije u svrhu što učinkovi je provedbe svih zakonski utemeljenih mehanizama kontrole, a s ciljem smanjivanja rizika pojave nepravilnos u provedbi strukturnih mjera.

5. Tijelo za plaćanje pisanim putem obaveza na dostavljanje Izvješća po ispla dijela ili cjelokupne mjere strukturne potpore. Dinamika izvješćivanja treba pra dinamiku isplate. U tu svrhu potrebno je ažurira Sporazum o međusobnoj suradnji.

1. Provedba u tijeku.

2. Provedba u tijeku.

3. Provedba u tijeku.

4. Provedba u tijeku.

5. Provedba u tijeku.

11  Podaci se navode za svaku obavljenu unutarnju reviziju u prethodnoj godini za koju se podnosi mišljenje.

34

REVIZIJA UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

3. Revizija procesa ras-polaganja imovinom u ins tuciji x (xx.xx.2013)

Zadovolja-vajuće uz stanovite nedostatke

• Uspostavljeno je i vodi se anali čko eviden ranje imovine putem kar ca zaduženja koje sadrže naziv predmeta, ustrojstvenu jedinica, inventarni broj, datum nabave, dobavljač, konto, lokacija, broj sobe te zaduženu osobu. Podaci u evidencije unose se temeljem zadužnice, zapisnika ili otpremnice.• Popis imovine i obveza provodi se na kraju svake poslovne godine sa stanjem na dan 31.12. • Ministar donosi Odluku o popisu i imenuje Povjerenstvo za popis.• Povjerenstvo za popis izrađuje detaljan plan izvršenja popisa.• Popis imovine i obveza započinje pravovremeno tako da je završen u predviđenom roku.•Nakon obavljenog popisa Povjerenstvo sastavlja Izviješće.• Za predmete veće vrijednos za koje se predlaže rashodovanje (npr. informa čka oprema) u računovodstvo se dostavlja potvrda da se više ne mogu popravi , tj. postoji pisani trag o tome.

1. Nepravovremeno dostavljanje potpisanih otpremnica, te činjenica da je za vođenje anali čkih evidencija zadužena samo jedna djelatnica povećava rizik neažurnog vođenja is h.

2. Ustrojstvene jedinice ministarstva nemaju praksu radi usporedbu naručene i zaprimljene imovine te stoga nema cjelovite podloge za daljnje nabave određene vrste robe.

3. Interno zaduživanje imovine koja je zaprimljena i podi-jeljena u Zagrebu je dokumen rano (zadužnica, zapisnik o primopredaji), a zaprimanje imovine u ispostavama/područnim uredima ministarstva je dokumen rano samo otpremnicom dobavljača, kao što je i slučaj kod zaprima-nja namještaja bez obzira gdje se isporučuje.

4. Postojeća Uputa u vezi primopredaje dužnos odnosi se primopredaju dužnos općenito i u njoj nisu jasno defi nirani koraci provođenja primopredaje imovine kod promjene statusa zaposlenika.

5. Sadašnja praksa rashodovanja imovine jednom godišnje dovodi do povećanog opsega poslova kod provođenja godišnjeg popisa imovine i obveza što može utjeca na produženje njegovog trajanja.

6.Rashodovana imovina ostaje u prostorijama i svake se godine ručno dodaje na popisne liste jer se ne prikazuje u popisnim listama što dovodi do neusklađenos stvarnog i knjigovodstvenog stanja.

1. Propisa jasna zaduženja prilikom primopredaje imovine i propisa rokove i način dostave potpisanih otpremnica u računovodstvo. Posla pismenu uputu ustrojstvenim jedinicama u kojima ih se obvezuje na žurnost slanja otpremnica u računovodstvo.

2. Kod izrade planova za nabavu nove robe uzima u obzir realizacija planova iz prethodnih razdoblja u svrhu realnog prikazivanja potrebe za novom vrstom robe.

3. Potrebno je prema istom modelu, koji bi bio jednak za sve vrste imovine, dokumen ra zaprimanje imovine na svim lokacijama gdje posluje ins tucija x. U tu svrhu treba uves obrazac istovjetan za sve vrste imovine – s is m osnovnim elemen ma i pod is m nazivom.

4. Propisa proceduru razduživanja imovine uzimajući u obzir sve promjene statusa djelatnika(promjena prostorije, promjena ustrojstvene jedinice, odlazak iz ins tucije). Potrebno je jasno defi nira ak vnos , zadužene djelatnike i rokove u postupku i obrasce koji će koris .

5. Uves postupak provođenja rashodovanja prema potrebi jekom godine te propisa korake u njegovom provođenju,

osobe zadužene za provođenje, rokove provedbe te obrasce koji će se koris . Upozna sve ustrojstvene jedinice s me i obveza ih na primjenu istog.

6. Rashodovanu imovinu koja je u upotrebi, eviden ra u vanbilančnim evidencijama kako bi se ručno eviden ranje imovine smanjilo na najmanju moguću mjeru prilikom provođenja popisa imovine i obveza.

1. Provedena.

2. Provedeno.

3. Provedba u jeku.

4. Provedena.

5. Provedba u jeku.

6. Provedena.

4. Revizija provedbe projekata u jeku iz programa IPA (xx.xx.2013)

Zadovolja-vajuće uz stanovite nedostatke

• Verifi kaciju plaćanja obavljaju kompetentne osobe i postojeće unutarnje kontrole u ovom dijelu procesa su zadovoljavajuće.• JPP provodi kontrolu na terenu sukladno procedurama za svu nabavljenu opremu i na svim lokacijama. Provedba kontrole na licu mjesta planira se na temelju objek vnih kriterija i koordinira se između različi h ins tucija uključenih u njenu provedbu, te iste provode kompetentne i neovisne osobe.• Svi relevantni dokazi su prikupljeni i adekvatno dokumen rani i izvješćivanje o rezulta ma kontrole na licu mjesta je odgovarajuće.

1. Neusklađenost procedure vezane uz mjesečno planiranje u računovodstvu.

2. Nepridržavanje procedure u dijelu korištenja važećih kontrolnih lista (Annex E01: Check list Invoice/Request for payment control by PIU/SPO), te neusklađenost procedure u PIU Opera onal Guide ver. 5.2 i procedure računovodstva ins tucije x koje se temelje na dokumentaciji Ministarstva fi nancija – Državne riznice, a vezane su slanje originala Zahtjeva za rezervacijom sredstava nacionalnog sufi nanciranja i Zahtjeva za plaćanjem u Državnu riznicu.

3. Nepridržavanje procedure u dijelu nepostojanja fi nancijskog dosjea za svaki ugovor zasebno.

4. Kod kontrole na licu mjesta ne poštuju propisani rokovi.

1.Izmjena PIU Opera onal Guide ver. 5.2, poglavlje E - Finan-cial management, vezanih uz dužnost izrađivanja mjesečnog fi nancijskog plana i njegovog prosljeđivanja u Državnu riznicu.

2. Pokretanje postupka izmjene PIU Opera onal Guide ver. 5.2 prema SAFU, s ciljem da se kontrolna lista Annex E01: Check list Invoice/Request for payment control by PIU/SPO upotpuni pitanjima koja nedostaju, ili da se u ver. 5.2 PIU Opera onal Guide uključi kontrolna lista iz prethodne verzije 5.1 PIU Opera onal Guide budući da je potpunija i relevantnija za korištenje.

3. Predlaže se Službi za fi nancijske poslove formiranje fi nancijskog dosjea (fi nancial fi le) za svaki pojedini ugovor za IPA I projekte kojima je korisnik ins tucija x. Predmetni Financial fi le treba sadržava sve relevantne dokumente za navedeni ugovor. Dosje treba bi pregledan, označen i numeriran kako je prikazano primjerom u PIU Opera onal Guide ver. 5.2.

4. Predlaže se pokretanje ak vnos nadopune PIU Opera onal Guide ver. 5.2 prema SAFU s ciljem da se omogući produživanje defi niranih rokova provođenja kontrole na licu mjesta od strane JPP/VP u iznimnim slučajevima kada je to nužno zbog specifi čnos ugovora.

1. Provedena.

2. Provedena.

3. Provedena.

4. Provedena.

III. PODACI O PREPORUKAMA UNUTARNJE REVIZIJE IZ RANIJIH RAZDOBLJA PROVEDENIMA U PRORAČUN-SKOJ GODINI 2013.

RB Unutarnja revizija Provedene preporuke u proračunskoj godini

1. Revizija Pretpristupnog programa IPA (xx.xx.2012.)

1. Sukladno Priručniku ver. 1.0, poglavlju B, točci 3.4.1, usklađena je analiza radne opterećenos s Godišnjim planom ak vnos .2. S ciljem poboljšanja opera vne učinkovitos , popunjeno je radno mjesto u UD, sukladno sistema ziranim radnim mjes ma u Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu 3. Sukladno proceduri iz Priručnika ver. 1.0. eviden raju se početne edukacije novozaposlenih službenika popunjavanjem pripadajuće kontrolne liste (Induc on training check list) .4. Imenovana je osoba zadužena za nepravilnos .5. Održavaju se redovi interni sastanci Upravne direkcije sukladno proceduri iz Priručnika. Vodi se zapisnik sa sastanaka. 6. Sa ciljem efi kasnijeg praćenja provedbe IPA programa te slijeđenja procedura defi niranih Priručnikom, izrađuju se redovita Kvartalna izvješća o praćenju IPA programa koja će se prezen ra Odboru za praćenje provedbe IPA programa.7. Djelatnik Službe za fi nancije sudjeluje na edukacijama vezanim za sustav EU fondova.

Mjesto i datum:

________________________ potpis voditelja jedinice za unutarnju reviziju/

unutarnjeg revizora]

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

35

UDK 347.7 JAVNA NABAVA

1. UvodPostupke javne nabave naručitelji provode s ciljem na-bave robe, radova ili usluga, donošenjem odluke o oda-biru i sklapanjem ugovora o javnoj nabavi ili okvirnim sporazumima. Među m, u praksi su česta poništenja postupaka javne nabave. Postupak javne nabave može bi poništen odlukom Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: Državna komi-sija), ali može bi poništen i odlukom naručitelja, ako naručitelj ocijeni da postoji jedan od razloga poništenja propisan člankom 100. Zakona o javnoj nabavi (dalje u tekstu: Zakon). Zakon propisuje da iz pojedinih razlo-ga naručitelj može, dok je iz drugih propisanih razloga naručitelj obvezan poniš postupak javne nabave. U odluci o poništenju naručitelj mora obrazloži razloge poništenja postupka javne nabave.

U slučajevima kada naručitelj poniš postupak jav-ne nabave pozivajući se na jedan od razloga za po-ništenje propisan člankom 100. Zakona, gospodarski subjek imaju pravo izjavi žalbu pro v odluke o poništenju postupka javne nabave. Ako gospodarski subjek u žalbenom postupku dokažu da je naručitelj pro vno odredbama Zakona poniš o postupak jav-ne nabave, Državna komisija svojom odlukom može poniš odluku o poništenju postupka javne nabave.

2. Poništenje postupaka prije isteka roka za dostavu ponuda

Naručitelj može poniš postupak javne nabave pri-je isteka roka za dostavu ponuda ili zahtjeva za sudje-lovanje, ako:

a) postanu poznate okolnos zbog kojih ne bi došlo do pokretanja postupka javne nabave da su bile poznate prije

b) postanu poznate okolnos zbog kojih bi došlo do sadržajno bitno drugačijeg poziva na nadmetanje i/ili dokumentacije za nadmetanje da su bile po-znate prije.

Dakle, naručitelj nije obvezan poniš postupak jav-ne nabave iz navedenih razloga. Važno je da naruči-telji prilikom procjene navedenih razloga postupaju objek vno, vodeći računa o posljedicama do kojih dovodi poništenje postupka javne nabave. Zakon taksa vno ne propisuje koje su to okolnos , stoga naručitelji moraju sami ocijeni na objek van način postoje li takve okolnos u konkretnom slučaju. U odluci o poništenju postupka javne nabave sukladno članku 101., stavku 2., točki 3. Zakona, naručitelj je obvezan obrazloži razloge poništenja iz članka 100. Zakona.

Poništenje postupka javne nabave se događa u fazi postupka javne nabave prije isteka roka za dostavu ponuda ili zah jeva za sudjelovanje. Zakon propi-suje rokove za dostavu ponuda, odnosno rokove za dostavu zahtjeva za sudjelovanje u postupcima u kojima natjecatelji podnose zahtjev. Stoga, naručite-lji moraju vodi računa o propisanim rokovima, ako namjeravaju poniš postupak javne nabave iz nave-denih razloga. Naručitelj je obvezan poniš ograni-čeni postupak, pregovarački postupak s prethodnom objavom ili natjecateljski dijalog, ako:

a) nije dostavljen nijedan zahtjev za sudjelovanjeb) nema ni jednog sposobnog natjecatelja.

Navedeni razlozi poništenja postupka javne nabave odnose se na dvostupanjske postupke javne nabave. Postupci u kojima u prvom stupnju sudjeluju natjeca-telji koji dostavljaju zahtjeve za sudjelovanje su:

• Ograničeni postupak javne nabave – članak 32., stavak 2. Zakona propisuje da natjecateljima koji su pravodobno dostavili zahtjeve za sudjelovanje

Razlozi poništenja postupaka javne nabave Zoran Vuić *

U praksi su česta poništenja postupaka javne nabave. Postupak može bi poništen odlukom Državne ko-misije, ali i odlukom naručitelja. Poništenje postupka javne nabave odlukom naručitelja je dopušteno ako su ispunjeni uvje za poništenje propisani člankom 100. Zakona o javnoj nabavi. Ako naručitelj u odluci o poništenju uopće ne obrazloži ili nedovoljno i neobjek vno obrazloži postojanje razloga poništenja postupka javne nabave, izlaže se mogućnos izjavljivanja žalbe na odluku o poništenju.

* Zoran Vuić, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva, Zagreb.

36

JAVNA NABAVA UDK 347.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

i zadovoljili tražene uvjete u skladu s člancima od 67. do 74. Zakona, daje se uz uvažavanje odredaba članka 35. Zakona, mogućnost sudjelovanja u dru-gom stupnju ograničenog postupka javne nabave.

• Pregovarački postupak javne nabave s prethod-nom objavom – članak 33., stavak 2. Zakona propi-suje da natjecateljima koji su pravodobno dostavili zahtjeve za sudjelovanje i zadovoljili tražene uvjete u skladu s člancima od 67. do 74. Zakona, daje se uz uvažavanje odredaba članka 35. Zakona, moguć-nost sudjelovanja u drugom stupnju pregovarač-kog postupka.

• Natjecateljski dijalog – članak 34., stavak 2. Zakona propisuje da natjecateljima koji su pravodobno do-stavili zahtjeve za sudjelovanje i zadovoljili tražene uvjete u skladu s člancima od 67. do 74. Zakona, daje se uz uvažavanje odredaba članka 35. Zakona, mogućnost sudjelovanja u drugom stupnju natje-cateljskog dijaloga.

Naručitelji moraju donije odluku o poništenju, ako na-kon objave poziva na nadmetanje ni jedan gospodarski subjekt ne dostavi zahtjev za sudjelovanje u postupku javne nabave ili ako je jedan ili više gospodarskih subje-kata dostavio zahtjev, ali ne zadovoljava tražene uvjete povezane s razlozima isključenja i uvje ma sposobno-s , sukladno člancima od 67. do 74. Zakona. Navedeno treba smatra razlogom za poništenje kada nema ni jednog sposobnog natjecatelja.

3. Poništenje postupka nakon isteka roka za dostavu ponuda

Naručitelj može (nije obvezan) nakon isteka roka za dostavu ponude poniš postupak javne nabave, ako:

a) je cijena najpovoljnije ponude veća od osiguranih sredstava za nabavu.

U vezi s osiguranim sredstavima za nabavu, Zakon ne sadrži odredbe koje bi defi nirale i detaljnije odre-đivale o kojim se sredstvima radi. Zakon sadrži odredbe koje propisu-ju način određivanja procijenjene vrijednos nabave, ali procijenje-na vrijednost ne mora bi jednaka osiguranim sredstvima za nabavu. Naručitelji mogu započe postupak javne nabave iako u trenutku zapo-činjanja postupka nemaju osigurana sredstva. Ako je cijena najpovoljnije ponude veća od osiguranih sredstava za nabavu, naručitelj može donije odluku o poništenju. Naručitelj bi,

u eventualnom žalbenom postupku pro v odluke o poništenju, trebao moći dokaza da nema dovoljna osigurana sredstva u visini cijene najpovoljnije valja-ne ponude.

Iako Zakon ne propisuje stroga ograničenja u vezi s osiguranim sredstvima, te propisuje da naručitelj može poniš postupak javne nabave zbog ovog ra-zloga, naručitelji moraju ima u vidu i odredbe drugih propisa, koji nameću ograničenja trošenja fi nancij-skih sredstava naručitelja. Posebno treba upozori na odredbe članka 44. Zakona o proračunu, koji propisu-je preuzimanje obveza na teret proračuna, ci rano: „

1) Proračunski korisnici državnog proračuna mogu preuze obveze na teret državnog proračuna te-kuće godine samo za namjene i do visine utvrđene državnim proračunom ako su za to ispunjeni svi za-konom i drugim propisima utvrđeni uvje , osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

2) Proračunski korisnici državnog proračuna mogu preuze obveze po ugovorima koji zah jevaju pla-ćanje u sljedećim godinama, uz suglasnost Vlade, a na prijedlog ministra fi nancija.

3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, proračunski korisnici državnog proračuna mogu preuze obve-ze po ugovorima koji zah jevaju plaćanje u sljede-ćim godinama, uz suglasnost ministra fi nancija, do iznosa ukupne obveze po ugovoru utvrđenog zako-nom o izvršavanju državnog proračuna.

4) Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka ne primjenju-je se na obveze povezane sa zaduživanjem države i s upravljanjem državnim dugom te na obveze pre-uzete na temelju međunarodnih sporazuma i proje-kata sufi nanciranih iz sredstava Europske unije.

5) Plaćanja koja proizlaze iz obveza preuze h u skla-du s ovim člankom proračunski korisnici državnog proračuna moraju kao obvezu uključi u fi nancijski plan u godini u kojoj obveza dospijeva.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

37

UDK 347.7 JAVNA NABAVA

6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave.“

U nastavku je naveden primjer rješenja Državne komisije kojim je žalba odbijena, u slučaju kada je žalitelj žalbu izjavio osporavajući zakonitost odluke o poništenju koju je naručitelj donio smatrajući da nema osigurana sredstva za nabavu. Državna komi-sija je ocijenila da ja naručitelj donio odluku o po-ništenju sukladno Zakonu, odnosno da je postojao razlog poništenja propisan člankom 100., stavkom 3., točkom 1. Zakona. U predmetnom postupku do-stavljeno je šest ponuda te je naručitelj odlukom o odabiru od 30. studenog 2012. godine kao najpo-voljniju ponudu odabrao ponudu ponuditelja X. Na navedenu odluku o odabiru žalbu je 19. prosinca 2012. godine izjavio žalitelj Y. Postupajući po pred-metnoj žalbi Državna komisija je rješenjem od 12. veljače 2013. godine poniš la odluku o odabiru te predmet vra la naručitelju na ponovnu analizu i od-lučivanje. Postupajući po navedenom rješenju naru-čitelj je dana 01. srpnja 2013. godine donio odluku o poništenju postupka javne nabave. Na odluku o poništenju žalbu je izjavio žalitelj Y.

U žalbenom postupku je, uvidom u zapisnik te odluku o poništenju od 01. srpnja 2013. godine, utvrđeno da je naručitelj kao razlog poništenja naveo članak 100., stavak 3., točku 1. Zakona, jer je cijena najpovoljnije ponude veća od osiguranih sredstava za nabavu. Na-dalje, naručitelj navodi da je u 2012. godini pokrenuo postupak za predmetnu nabavu i procijenio vrijed-nost nabave na iznos od 3.400.000,00 kuna i rezervi-rao sredstva za nabavu za 2012. godinu u vrijednos 1.700.000,00 kuna te za 2013. godinu 1.700.000,00 kuna. Temeljem ponovnog pregleda i ocjene ponuda najpovoljnija ponuda je ponuda ponuditelja Y u izno-su 2.837.300,00 kuna. Naručitelj navodi da u Planu inves cija za 2013. godinu nisu osigurana sredstva za realizaciju predmetne nabave u dovoljnom opsegu te naručitelj poništava postupak javne nabave.

U članku 101., stavku 1. Zakona određeno je da, ako postoje razlozi za poništenje postupka javne nabave iz članka 100. Zakona, naručitelj bez odgode donosi odluku o poništenju postupka javne nabave, te stoga nije u pravu žalitelj kada u žalbi is če da se naručitelj neosnovano poziva na članak 101. Zakona, kada do-nosi odluku o poništenju postupka javne nabave, jer upravo navedena odredba nalaže donošenje odluke o poništenju ukoliko postoje razlozi za istu. Naručitelj je predmetni postupak javne nabave započeo 03. listo-pada 2012. godine te su sredstva za provedbu pred-metnog postupka javne nabave rezervirana za 2012. godinu u iznosu kako je prethodno navedeno.

Naručitelj je odluku o odabiru donio dana 30. stude-nog 2012. godine. Na odluku o odabiru je izjavljena žalba, a rješenjem od 12. veljače 2013. godine poni-štena je odluka o odabiru, jer odabrana ponuda nije sukladna Zakonu te dokumentaciji za nadmetanje. Naručitelju je rješenjem naloženo da donese odluku o odabiru (kako to tvrdi žalitelj). Poništenjem odluke o odabiru, i jer su utvrđeni propus naručitelja u zapi-sniku o pregledu i ocjeni ponuda, naručitelj je dužan donije novu odluku utemeljenu na Zakonu.

Naime, svaki postupak javne nabave završava odlu-kom kako je to propisano člankom 103. Zakona. Sam žalitelj u žalbi navodi da je naručitelj dužan u trenut-ku donošenja odluke o odabiru ima sredstva na raspolaganju potrebna za ispunjenje ugovorne obve-ze, u pro vnom ne smije donije odluku o odabiru. Dakle, među strankama je nesporno da, ako nema sredstava, tada naručitelj donosi odluku o ponište-nju postupka javne nabave. U predmetnom postupku naručitelj je donio odluku o poništenju pozivajući se na odredbe članka 100., stavka 3., točke 1. Zakona i obrazložio razloge poništenja. Članak 100., stavak 3., točka 1. Zakona određuje da naručitelj može nakon isteka roka za dostavu ponude poniš postupak jav-ne nabave, ako je cijena najpovoljnije ponude veća od osiguranih sredstava za nabavu.

Također, u smislu članka 101., stavka 2., točke 3. Za-kona, u odluci o poništenju naručitelj navodi obra-zloženje razloga poništenja iz članka 100. Zakona. Iz dokumentacije postupka javne nabave proizlazi da naručitelj nije mogao postupak završi u 2012. godini zbog dugotrajnos te iskoris sredstva predviđe-na za nabavu u toj godini, već je predmetni postu-pak javne nabave prenesen u novu fi nancijsku 2013. godinu. Time su i ograničena sredstva predviđena za predmetni postupak na predviđenih 1.700.000,00 kuna za 2013. godinu. S obzirom na to da su zbog du-gotrajnos postupka ograničena sredstva predviđe-na za predmetni postupak javne nabave, izmijenjene su kondicije samog postupka.

Žalitelj u žalbi također navodi kako je naručitelj dužan u trenutku donošenja odluke o odabiru ima na ras-polaganju sredstva potrebna za ispunjenje njegove ugovorne obveze u pro vnom ne smije donije od-luku o odabiru. Dakle, i sam žalitelj tvrdi da naručitelj ne smije donije odluku o odabiru ako nema sred-stava potrebnih za ispunjenje ugovorne obveze. Ta-kođer, žalitelj neosnovano zaključuje da je naručitelj nakon što je donijeto rješenje o poništenju odluke o odabiru, te predmet vra o naručitelju na daljnje postupanje, obvezan donije novu odluku o odabi-ru, kojom odabire ponudu žalitelja. Naručitelj nakon primitka odluke Državne komisije obvezan je proves

38

JAVNA NABAVA UDK 347.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

postupak javne nabave uvažavajući pravno stajalište Državne komisije iznijeto u rješenju, te prema rezulta- ma tako provedenog postupka donije odluku. Stav

Državne komisije iznijet u odluci ne implicira obvezu odabira bilo koje ponude, pa tako ni žaliteljeve u kon-kretnom slučaju. Stoga je žalba žalitelja neosnovana.

b) nije dobio unaprijed određen broj sposobnih gos-podarskih subjekata i/ili valjanih ponuda za skla-panje okvirnog sporazuma.

Zakon u članku 38. sadrži odredbe o okvirnom sporazu-mu. Članak 38., stavak 3. propisuje da naručitelj može sklopi okvirni sporazum s jednim ili više gospodarskih subjekata. Ako naručitelj namjerava sklopi okvirni spo-razum s više gospodarskih subjekata, tada u pozivu na nadmetanje i dokumentaciji za nadmetanje navodi broj gospodarskih subjekata koje će bi strane okvirnog spo-razuma. Okvirni sporazum s više gospodarskih subjeka-ta sklapa se s najmanje tri gospodarska subjekta. Ako naručitelj ne dobije unaprijed određen broj sposobnih gospodarskih subjekata i/ili valjanih ponuda koje za-dovoljavaju kriterije za odabir ponude, naručitelj smije sklopi okvirni sporazum s manjim brojem sposobnih gospodarskih subjekata, odnosno i s jednim.

Na temelju propisanog razloga za poništenje postup-ka javne nabave i odredbe članka 38., stavka 3. Za-kona, može se zaključi da naručitelj u slučaju kada je namjeravao sklopi okvirni sporazum s više gos-podarskih subjekata, npr. tri, a dobije dvije ili jednu ponudu, može sklopi okvirni sporazum s gospodar-skim subjek ma, koji su predali ponude ili poniš postupak javne nabave temeljem članka 100., stavka 3., točke 2. Zakona.

Naručitelj je obvezan nakon isteka roka za dostavu ponude poniš postupak javne nabave, ako:

a) postanu poznate okolnos zbog kojih ne bi došlo do pokretanja postupka javne nabave da su bile poznate prije.

U praksi se naručitelji često pozivaju na takve okol-nos i temeljem članka 100., stavka 4., točke 1. poništavaju postupke javne nabave. U takvim slu-čajevima, ako naručitelj nije dovoljno jasno i argu-men rano dokazao postojanje navedenih okolnos , velika je vjerojatnost da će ponuditelji izjavi žalbu na odluku o poništenju. Naime, postupak javne nabave je u fazi nakon isteka roka za dostavu ponuda, ponu-de su predane i ponuditelji očekuju da će naručitelj izvrši pregled i ocjenu ponuda, te donije odluku o odabiru. Ponuditelj čija je ponuda najpovoljnija i koja ispunjava ostale propisane uvjete iz dokumentacije za nadmetanje sukladno Zakonu, očekuje odabir svo-je ponude i sklapanje ugovora o javnoj nabavi. Dakle,

u takvoj situaciji is ponuditelj možda neće prihva da postoje razlozi poništenja postupka javne nabave koje je naveo naručitelj, jer smatra da bi trebala bi donesena odluka o odabiru njegove ponude.

U nastavku se navodi primjer razloga poništenja za koji je naručitelj smatrao da se radi o okolnos zbog koje ne bi došlo do pokretanja postupka javne naba-ve, da je bila poznata prije. U predmetnom slučaju je Državna komisija rješenjem odbila žalbu na odluku o poništenju postupka javne nabave smatrajući da su razlozi za poništenje postupka javne nabave propi-sani člankom 100., stavkom 4., točkom 1. Zakona u predmetnom slučaju postojali, odnosno da je naru-čitelj dokazao njihovo postojanje.

Na Odluku o odabiru žalbu je izjavio žalitelj Y. Po-stupajući po predmetnoj žalbi Državna komisija je rješenjem poniš la odluku o odabiru te je naručitelj trebao izvrši ponovni pregled i ocjenu ponuda. U ponovljenom postupku naručitelj je donio odluku o poništenju postupka javne nabave. Na odluku o po-ništenju je žalbu izjavio žalitelj Y. Žalitelj u žalbi na-vodi da je naručitelj postupajući po rješenju Državne komisije izvršio ponovni pregled i analizu ponuda te donio odluku o poništenju postupka pozivom na čla-nak 100., stavak 4., točka 1. Zakona, jer su postale po-znate okolnos zbog kojih ne bi došlo do pokretanja postupka javne nabave, da su bile poznate prije.

Žalitelj smatra da ne postoje nikakve nove okolnos ili razlozi temeljem kojih bi moglo doći do poništenja postupka, a razloge na koje se poziva naručitelj ničime nije dokazao. Navodi da dugotrajnost postupka, re-strukturiranje i reorganizacija poslovnih procesa nisu činjenice koje obrazlažu članak 100., stavak 4., točka 1. Zakona, naručitelj je trebao reagira u razdoblju kako je defi nirano člankom 100. Zakona, no umjesto da je donio odluku o poništenju on donosi odluku o odabiru, što znači da se postupak javne nabave provodi. Žalitelj navodi da je naručitelj završio če ri postupka javne na-bave istog predmeta nabave koja su objavljena kada i predmetni postupak javne nabave koji je naručitelj po-niš o, te nije jasno kako na iste nije utjecala činjenica restrukturiranja i reorganizacje naručitelja, odnosno izmjena Zakona o cestama.

U žalbenom postupku uvidom u zapisnik o poništenju otvorenog postupka javne nabave od 29. kolovoza 2013. godine te odluke o poništenju postupka jav-ne nabave od 11. rujna 2013. godine, utvrđeno je da je naručitelj obrazložio kako je predmetni postupak javne nabave pokrenut 28. prosinca 2012. godine te da je odluka o odabiru donijeta 05. ožujka te je istu 31. svibnja 2013. godine Državna komisija poniš la. Postupajući po rješenju Državne komisije naručitelj je utvrdio da je jekom dugotrajne provedbe postupka

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

39

UDK 347.7 JAVNA NABAVA

javne nabave došlo do restruktuiranja i reorganizacije poslovnih procesa naručitelja te sukladno izmjenama Zakona o cestama, naručitelj će ubrzo izdvoji iz svog poslovnog procesa i poslove izvanrednog održavanja kojima pripada i predmet nabave ovog postupka javne nabave te sukladno članku 100. stavak 4. točka 1. Za-kona poništava postupak javne nabave. Člankom 100. stavkom 4. točkom 1. Zakona određeno je da je na-ručitelj obvezan nakon isteka roka za dostavu ponuda poniš postupak javne nabave, ako postanu poznate okolnos zbog kojih ne bi došlo do pokretanja postup-ka javne nabave, da su bile poznate prije. Članak 101., stavci 1. i 2. Zakona određuje da ako postoje razlozi za poništenje postupka javne nabave iz članka 100. Zako-na, naručitelj bez odgode donosi odluku o poništenju te u odluci o poništenju naručitelj navodi između osta-log i obrazloženje razloga poništenja.

Državna komisija je pozvala naručitelja da u smislu članka 101., stavka 2., točke 3. te članka 143., stavka 1. i stavka 3. Zakona dostavi obrazloženje za primjenu članka 100. stavka 4. točke 1. Zakona (s obzirom na kro-nologiju predmetnog postupka javne nabave), odno-sno da se očituje na navod žalitelja da je završio če ri postupka javne nabave istog predmeta nabave dono-šenjem odluke o odabiru, a koji postupci javne nabave su javno objavljeni kao i predmetni postupak javne na-bave, odnosno završeni su u razdoblju reorganizacije društva te izmjene Zakona o cestama na koje okolnos se naručitelj poziva kao novonastale temeljem kojih je poniš o predmetni postupak javne nabave.

Naručitelj je u pisanom odgovoru obrazložio da su od-luke u dva postupka donesene 19. veljače 2013. godi-ne te neis nito žalitelj tvrdi da su navedeni postupci završeni u vrijeme reorganizacije društva, a taj postu-pak je završen 15. travnja 2013. godine. U preostala dva postupka odluke su donesene 23. travnja 2013. godine, dakle, par dana po završenoj reorganizaciji. Među m naručitelj je poštujući osnovna načela javne nabave dovršio predmetne postupke i donio odluke o odabiru. Također je i u predmetnom postupku donio odluku o odabiru, među m izjavljena je žalba te je nova odluka o odabiru po rješenju Državne komisije donesena 31. svibnja 2013. godine. Naručitelj navodi da je odlučio poniš postupak javne nabave uslijed novonastalih okolnos , kako je utvrdio odlukom o poništenju postupka javne nabave.

U smislu Zakona naručitelj završava postupak javne nabave donošenjem odluke o odabiru, dok su član-kom 100. Zakona taksa vno određeni razlozi zbog kojih postupak javne nabave može ili mora završi donošenjem odluke o poništenju postupka javne na-bave. Naručitelj je u smislu članka 101. Zakona obve-zan navedene razloge obrazloži . Članak 100., stavak

4., točka 1. Zakona propisuje da je naručitelj obvezan nakon isteka roka za dostavu ponuda poniš po-stupak javne nabave, ako postanu poznate okolnos zbog kojih ne bi došlo do pokretanja postupka javne nabave da su bile poznate prije. U jeku provedbe predmetnog postupka javne nabave nedvojbeno su nastupile okolnos koje utječu na sam postupak na-bave, odnosno naručitelj je temeljem izmjena Zakona o cestama, objavljenog 07. svibnja 2013. godine u Na-rodnim novinama, proveo restruktuiranje i reorgani-zaciju društva te prenio dio poslova na tvrtke kćeri, s čime je predmetni postupak za naručitelja postao bespredmetan. Državna komisija smatra da su se u konkretnom slučaju ispunili razlozi predviđeni član-kom 100., stavkom 4., točkom 1. Zakona; odnosno da su nakon isteka roka za dostavu ponuda postale po-znate okolnos zbog kojih ne bi došlo do pokretanja postupka javne nabave da su bile poznate prije, te je žalbeni navod neosnovan.

b) Postanu poznate okolnos zbog kojih bi došlo do sadržajno bitno drugačijeg poziva na nadmetanje i/ili dokumentacije za nadmetanje, da su bile po-znate prije.

Ovaj razlog za poništenje postupka javne nabave odnosi se na okolnos koje da su bile poznate na-ručitelju prije, dovele bi do toga da naručitelj ne bi dokumentaciju za nadmetanje izradio sa sadržajem temeljem kojeg provodi predmetni postupak javne nabave, nego bi dokumentacija sadržavala neke nove odredbe ili bi se pojedine odredbe brisale ili u većoj ili manjoj mjeri izmjenile. Primjena ovog razloga u prak-si ovisi o svim okolnos ma konkretnog slučaja. Razlog poništenja je povezan s dokumentacijom za nadme-tanje u fazi postupka javne nabave nakon otvaranja ponuda, dakle, kada su već prošli svi rokovi u kojima gospodarski subjek mogu zah jeva izmjene i po-jašnjenja dokumentacije za nadmetanje te rokovi za izjavljivanje žalbe na dokumentaciju za nadmetanje.

c) Nije pris gla nijedna ponuda.

Navedeni razlog poništenja postupaka javne nabave odnosi se na situaciju kada je postupak javne nabave u fazi nakon isteka roka za dostavu ponuda, a u po-stupku javne nabave nije pris gla ni jedna ponuda.

d) Nakon isključenja ponuditelja i/ili odbijanja po-nuda ne preostane nijedna valjana ponuda.

Is razlog poništenja postupka javne nabave se pri-mjenjuje kada je u postupku javne nabave naručitelj zaprimio jednu ili više ponuda u roku za dostavu po-nuda, ali kod ponuditelja postoje razlozi isključenja propisani člankom 67. ili člankom 68. Zakona, odno-sno postoji jedan od razloga odbijanja ponuda pro-

40

JAVNA NABAVA UDK 347.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

pisan člankom 93. Zakona. Ako razlozi isključenja i/ili odbijanja ponuda postoje u odnosu na sve zaprimlje-ne ponude/ponuditelje, tada je naručitelj obvezan poniš postupak javne nabave, jer nije u mogućno-s donije odluku o odabiru.

4. Odluka o poništenju postupka Naručitelj poništava postupak javne nabave:

• za cjelokupan predmet nabave ili• za pojedinu grupu predmeta nabave – ako se razlo-

zi poništenja odnose na pojedinu grupu predmeta nabave.

Odluka o poništenju sadrži sljedeće podatke:

1) podatke o naručitelju2) predmet nabave ili grupu predmeta nabave za koje

se donosi odluka o poništenju3) obrazloženje razloga poništenja iz članka 100. Za-

kona4) rok u kojem će pokrenu novi postupak za is ili

sličan predmet nabave, ako je primjenjivo5) rok mirovanja sukladno članku 98. Zakona, ako je

primjenjivo6) uputu o pravnom lijeku, ako je primjenjivo7) datum donošenja i potpis odgovorne osobe.

Iz propisanog sadržaja odluke o poništenju (točka 3.), vidljivo je da naručitelj mora naves obrazloženje ra-zloga poništenja iz članka 100. Zakona. Naručitelji se u praksi u odlukama o poništenju često samo poziva-ju na jedan od propisanih razloga poništenja, ali ga u bi ne obrazlažu što može izazva nedoumicu kod gospodarskih subjekata i sumnju u postojanje razloga poništenja koje Zakon propisuje i dozvoljava. Stoga, naručitelji moraju ima u vidu obvezu obrazlaganja razloga poništenja, kako bi na transparentan način uvjerili gospodarske subjekte koji su sudjelovali u po-stupku javne nabave da su razlozi poništenja na Zako-nu utemeljeni i da su stvarno postojali.

1) Naručitelj odluku o poništenju bez odgode (prije isteka roka za dostavu ponuda ili zahtjeva za sudje-lovanje), dostavlja gospodarskim subjek ma koji su preuzeli dokumentaciju za nadmetanje, ako:• postanu poznate okolnos zbog kojih ne bi došlo

do pokretanja postupka javne nabave da su bile poznate prije

• postanu poznate okolnos zbog kojih bi došlo do sadržajno bitno drugačijeg poziva na nadme-tanje i/ili dokumentacije za nadmetanje da su bile poznate prije

• ako nije dostavljen nijedan zahtjev za sudjelo-vanje u ograničenom, pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom ili natjeca-teljskom dijalogu

• ako nije pris gla nijedna ponuda (nakon isteka roka za dostavu ponuda).

2) Naručitelj odluku o poništenju bez odgode dostav-lja natjecateljima, koji su dostavili zahtjev za sudje-lovanje, ako nema ni jednog sposobnog natje-catelja u ograničenom postupku, pregovaračkom postupku s prethodnom objavom ili natjecatelj-skom dijalogu.

3) Naručitelj odluku o poništenju bez odgode (nakon isteka roka za dostavu ponude) dostavlja svim po-nuditeljima, ako: • postanu poznate okolnos zbog kojih ne bi došlo

do pokretanja postupka javne nabave da su bile poznate prije

• postanu poznate okolnos zbog kojih bi došlo do sadržajno bitno drugačijeg poziva na nadme-tanje i/ili dokumentacije za nadmetanje da su bile poznate prije.

4) Naručitelj odluku o poništenju s preslikom zapisni-ka o pregledu i ocjeni ponuda bez odgode (nakon isteka roka za dostavu ponuda) dostavlja svim po-nuditeljima, ako:• je cijena najpovoljnije ponude veća od osigura-

nih sredstava za nabavu• nije dobio unaprijed određen broj sposobnih

gospodarskih subjekata i/ili valjanih ponuda za sklapanje okvirnog sporazuma

• nakon isključenja ponuditelja i/ili odbijanja po-nuda ne preostane nijedna valjana ponuda.

U slučajevima kada je obvezan dostavi odluku o poništenju, naručitelj je mora dostavi na dokaziv način. Dokazi o dostavi su: dostavnica, povratnica, izvješće o uspješnom slanju telefaksom, elektronička isprava, objava u Elektroničkom oglasniku javne na-bave Republike Hrvatske, pri čemu se dostava smatra obavljenom istekom dana objave i sl. (drugi dokazivi načini dostave odluke o poništenju).

5. ZaključnoPoništenje postupka javne nabave odlukom naručitelja je dopušteno i sukladno Zakonu o javnoj nabavi, samo ako su ispunjeni uvje za poništenje postupka javne nabave propisani člankom 100. Zakona. Ako naručitelj u odluci o poništenju uopće ne obrazloži ili nedovoljno i neobjek vno obrazloži postojanje razloga poništenja postupka javne nabave, izlaže se mogućnos izjavljiva-nja žalbe na odluku o poništenju. U slučaju da Državna komisija utvrdi da su razlozi poništenja propisani Zako-nom u konkretnom slučaju postojali, odbi će žalbu. Među m, ako utvrdi da razlozi poništenja nisu posto-jali ili da je naručitelj poniš o postupak javne nabave iz razloga koji Zakon ne propisuje, poniš će odluku o poništenju postupka javne nabave.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

41

UDK 347.7 JAVNA NABAVA

1. UvodPrijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasno-s s Ustavom članka 102., stavka 3. i članka 165., stav-ka 3. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11) Ustav-nom sudu RH podnesen je 2. kolovoza 2011. godine. U prijedlogu (prigovoru) predlagatelja navedeno je da odredbe članka 102., stavak 3. i članka 165., stavka 3. ZJN-a nerazmjerno ograničavaju pravo na žalbu u postupku javne nabave. Naime, zakonodavac je izrije-kom zabranio sljedeće načine prikupljanja podataka iz ponuda (spisa predmeta): kopiranje, umnožavanje, reproduciranje, fotografi ranje ili snimanje itd.

Bez prava na uvid u spis predmeta (odnosno sve njegove dijelove) stranke ne posjeduju cjelinu infor-macija temeljem tek kojih mogu odlučiva o podu-zimanju radnji u postupku kojeg su dio i sl. Ako se otežava pristup informacijama u spisu predmeta to onda znači da se otežava i korištenje pravom na žal-bu čije korištenje pa i izgledi za uvažavanje presudno ovise o relevantnim informacijama sadržanim u spisu predmeta. Na navedeni prigovor očitovala se Vlada RH. Sukladno očitovanju Vlade RH sporne odredbe ne ograničavaju načelo prava na žalbu iz članka 18. Ustava RH, pa ni posredno, kako to navodi predlaga-telj, jer ne ograničavaju bilježenje podataka. Odred-

be ograničavaju samo način bilježenja podataka, ali u potpunos dopuštaju ručno bilježenje podataka. Naime, sukladno ZJN-u gospodarskom subjektu je omogućeno ručno bilježenje podataka koliko god ono trajalo, jer rok za bilježenje podataka nije određen.

2. Ocjena Ustavnog sudaUstavni sud RH, između ostalog u obrazloženju svoje Odluke, navodi da u žalbenom postupku svaka stran-ka je dužna iznije sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve, te predloži dokaze kojima se te činje-nice utvrđuju (članak 143. ZJN-a).

Načela i pravna priroda žalbenog postupka – Osim na načelima javne nabave žalbeni postupak temelji se i na načelima zakonitos , učinkovitos , ekonomično-s i kontradiktornos postupka. Sukladno odredba-ma članka 139., stavka 2. ZJN-a, žalbeni postupak koji se vodi prema odredbama ZJN-a je upravni postupak.

Opća pravila upravnog postupka – Ustavni sud RH u obrazloženju dalje navodi da su opća pravila uprav-nog postupka uređena Zakonom o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09, dalje u tekstu: ZUP), koji u članku 3., stavku 1. izrijekom propisuje da se nijed-no pitanje upravnog postupka ne može uredi po-sebnim zakonima tako da bude pro vno temeljnim odredbama i svrsi ZUP-a.

Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo odredbe Zakona o javnoj nabaviGlorija Raguž *

Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo je se sljedeće odredbe Zakona o javnoj nabavi:

• članak 102. stavak 3., ci rano: „Ponuditelji ne smiju kopira , umnaža , reproducira , fotografi ra ili sni-ma podatke iz ponuda drugih ponuditelja. Ponuditelji smiju samo ručno bilježi podatke iz ponuda dru-gih ponuditelja.“ i

• članak 165. stavak 3., ci rano: „Svaka stranka ovlaštena je izvrši uvid u spis predmeta osim onog dijela koji je u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima označen tajnim. Stranke ne smiju kopira , umnaža- , reproducira i fotografi ra podatke iz ponuda drugih ponuditelja i ostale dokumentacije spisa. Stranke

smiju samo ručno bilježi podatke iz spisa predmeta.“

Ustavni sud RH na sjednici održanoj 19. prosinca 2013. donio je Odluku kojom se ukidaju članak 102., stavak 3. i članak 165. stavak 3. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13, dalje u tekstu: ZJN). Ova Odluka je objavljena 3. veljače 2014. godine u Narodnim novinama (NN, br. 13/14).

* Glorija Raguž, mag. oec., direktorica TIM4PIN d.o.o., Zagreb.

42

JAVNA NABAVA UDK 347.77 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

Sukladno članku 84. ZUP-a stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes imaju pravo obavijes se o jeku postupka i razgleda spis predmeta te o svom trošku umnoži akte iz spisa, osim zapisnika o vijećanju i glasovanju članova kolegijalnih jela, nacr-ta rješenja i drugih akata, koji su propisima označe-ni određenim stupnjem tajnos ili ako je to pro vno interesu stranke ili trećih osoba. Razgledavanje spisa obavlja se u službenim prostorijama javnopravnog jela kod kojeg se vodi postupak. U opravdanim slu-čajevima spisi se mogu razgleda u službenim prosto-rijama drugoga javnopravnog jela.

Kad se spis predmeta vodi u elektroničkom obliku, javnopravno jelo dužno je osigura tehničke uvjete za njegovo razgledanje. Javnopravno jelo može osi-gura dostupnost spisa elektroničkim putem, ako su osigurani uvje za zaš tu privatnos stranke. U slu-čaju odbijanja zahtjeva za razgledavanje i umnožava-nje spisa donosi se rješenje.

Ostvarivanje Ustavom zajamčenih prava – za ocje-nu o osnovanos prijedloga predlagatelja relevantan je i članak 81. Zakona o sustavu državne uprave (NN, br. 150/11) koji uređuje temeljne obveze jela držav-ne uprave i (u njihovu prenesenom djelokrugu) jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih pravnih osoba koje na temelju zakona ima-ju javne ovlas , kad je riječ o njihovu odnosu prema građanima i drugim strankama. Naime, jela državne uprave dužna su svoj rad i poslovanje ustroji tako da građani i pravne osobe mogu na jednostavan i dje-lotvoran način ostvariva svoja Ustavom zajamčena prava i zakonom zaš ćene interese te ispunjava svo-je građanske dužnos .

Sukladno navedenom, uz obvezu poštovanja načela iz članka 139., stavka 1. ZJN-a, drugačije uređenje pita-

nja razgledavanja spisa u žalbenom stadiju postupaka javne nabave od onog propisanog ZUP-om ne smije bi suprotno temeljnim odredbama i svrsi upravnog postupka (čl. 84., st. 1. ZUP-a). Osim toga, mora bi takvo da građani i pravne osobe mogu na jednosta-van i djelotvoran način ostvariva svoja Ustavom zajamčena prava i zakonom zaš ćene interese. To u konkretnom slučaju znači da strankama u žalbenom stadiju postupaka javne nabave mora bi omoguće-no da na jednostavan i djelotvoran način, u skladu s temeljnim načelima ZUP-a, dođu do potrebnih poda-taka, jer imaju obvezu u žalbi iznije sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, te predloži dokaze, kojima se te činjenice utvrđuju (čl. 143., st. 1. ZJN-a).

Osporeni članak 102., stavak 3. i članak 165., stavak 3. ZJN-a dopuštaju da u žalbenom stadiju postupaka javne nabave, u kojem bi se trebala primjenjiva pravila uprav-nog postupka, ponuditelji samo ručno bilježe podatke iz ponuda drugih ponuditelja odnosno iz spisa predmeta, a zabranjuje im se da kopiraju, umnažaju, reproducira-ju, fotografi raju ili snimaju podatke iz ponuda drugih ponuditelja odnosno iz ostale dokumentacije. To znači da osporene odredbe ZJN-a bitno odstupaju od općeg pravila da stranke u upravnim postupcima imaju pravo o svom trošku umnoži akte iz spisa (čl. 84., st. 1. ZUP-a). Zbog navedenog je ponuditeljima otežana mogućnost da svoje pravo na žalbu ostvare na jednostavan i dje-lotvoran način. U toj mjeri osporene zakonske odredbe predstavljaju ograničenja prava na djelotvornu žalbu u postupcima javne nabave.

Pravo na žalbu zajamčeno je člankom 18., stavkom 1. Ustava, koji glasi, ci rano: „ Jamči se pravo na žalbu pro v pojedinačnih pravnih akata donesenih u po-stupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlašte-nim jelom.“ Ograničenja djelotvornog prava na žal-

bu propisana člankom 102., stavkom 3. i člankom 165., stavkom 3. ZJN-a (tj. svođenje tog prava na ručno bi-lježenje podataka iz ponuda drugih ponuditelja odnosno druge doku-mentacije stranaka u postupcima javne nabave) posebno su vidljiva u situacijama kad je dokumentacija op-sežna i sadržajno složena (što je pra-vilo). Često je premrežena i tablicama te mnoštvom brojčanih podataka. Tomu se treba doda da je zakono-davac u člancima od 146. do 153. ZJN-a propisao iznimno kratke roko-ve za podnošenje žalbe: u postupku velike vrijednos žalba se izjavljuje u roku deset dana, a u postupku male vrijednos u roku od pet dana.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

43

UDK 347.7 JAVNA NABAVA

Ustavni sud dalje u obrazloženju svoje Odluke navodi da članak 16. Ustava propisuje, ci rano: „ Slobode i prava mogu se ograniči samo zakonom da bi se za-š la sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora bi razmjerno naravi potrebe za ograni-čenjem u svakom pojedinom slučaju.“

Ustavni sud RH dalje navodi da u Prijedlogu zakona o javnoj nabavi, s Konačnim prijedlogom zakona, PZE br. 865, klasa: 330-01/11-02/10, urbroj: 5030120-11-1 od 7. srpnja 2011. (dalje u tekstu: Prijedlog ZJN-a), Vlada kao predlagateljica ZJN-a nije obrazložila cilj koji se želio pos ći osporenim zakonskim mjerama sadržanima u članku 102., stavku 3. i članku 165., stavku 3. ZJN-a. U Prijedlogu ZJN-a sadržan je i pose-ban prilog pod nazivom: Usporedni prikaz poduda-ranja odredbi (nacrta) prijedloga propisa s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim ak ma Vijeća Europe. U navedenom prikazu pored odredbi spornih članaka u rubrici pod nazivom: Usklađenost odredbe (nacrta) prijedloga propisa s odredbom propisa EU/pravnog akta VE, navedeno je da u pravu EU-a i Vi-jeća Europe o tome da ponuditelji smiju samo ručno bilježi podatke iz ponuda drugih ponuditelja: „nema odgovarajuće odredbe“.

Uvažavajući sve prethodne navode, a polazeći od či-njenice da je riječ o žalbenom stadiju postupaka javne nabave na koji se primjenjuju pravila upravnog postup-ka. Ustavni sud RH je utvrdio da se ciljevi članka 102., stavka 3. i članka 165., stavka 3. ZJN-a, koji dopuštaju da ponuditelji samo ručno bilježe podatke iz ponuda drugih ponuditelja odnosno iz spisa predmeta, a za-branjuje im se da ih barem kopiraju i umnažaju (na ko-jem je temeljnom pravilu ustrojen upravni postupak) ne mogu smatra legi mnim. Sukladno obrazloženju Ustavnog suda RH, da se cilj osporenih zakonskih mje-ra ne može smatra legi mnim, neizravno je potvrdi-la sama Vlada RH kad je u svom očitovanju te mjere pokušala opravda tvrdnjama da je riječ o „tehničkim ograničenjima“ koja se odnose samo „na način bilježe-nja navedenih podataka“ pa „ni na koji način ne utje-ču na opseg ni sadržaj saznanja koja je stranka stekla uvidom u spis predmeta“. Ili na drugom mjestu, da os-porene odredbe ograničavaju „samo način bilježenja podataka“, ali u potpunos dopuštaju ručno bilježenje podataka, pri čemu je gospodarskom subjektu koji se namjerava žali omogućeno „ručno bilježenje podata-ka koliko god ono trajalo, jer rok za bilježenje podataka nije određen“.

Prema obrazloženju Ustavnog suda RH, u situaciji kad su rokovi za žalbu iznimno kratki (pet odnosno deset dana), a o „tehničkim uvje ma“ pod kojima se mogu pribavlja podaci relevantni za žalbu ovisi i djelotvor-

nost tog pravnog sredstva, takva se opravdanja poka-zuju paušalnima i nategnu ma. Konačno, Ustavni sud RH zaključno utvrđuje da ograničenja (mjere) propisa-na člankom 102., stavkom 3. i člankom 165. stavkom 3. ZJN-a nemaju razumno i objek vno opravdanje. Stoga se cilj h mjera ne može smatra legi mnim, te je Ustavni sud RH ukinuo sporne odredbe ZJN-a.

Knjiga je namijenjena osobama koje ak vno sudjeluju u pripremi i provođenju postupaka javne nabave.

Daje odgovore na pitanja:• Što nam donose nove odredbe zakonodavnog

okvira u sustavu javne nabave?• Kako planira javnu nabavu i pripremi Plan

nabave?• Kako uskladi fi skalnu odgovornost i javnu

nabavu?• Kako organizira ins tuciju naručitelja i

poveća razinu stručnos djelatnika koji sudjeluju u procesu nabave sukladno novim propisima?

• Kako komunicira s gospodarskim subjek ma?

• Kako kvalitetno izradi dokumentaciju za nadmetanje, efi kasno pripremi i proves postupak javne nabave, nabavi i zadovolji stvarne potrebe naručitelja, pra realizaciju ugovora?

• Koje su nove odrednice u pravnoj zaš ?

Promo vna

cijena knjige:

250 kuna

(PDV uključen)

Knjiga je ažurirana novim

zakonskim izmjenama!

44

RADNO PRAVO UDK 347.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

1. UvodIns tut rada na izdvojenom mjestu ili rada na daljinu (telework) jedan je od a pičnih oblika rada koji omo-gućuje radnicima obavljanje cijelog posla ili znatnog djela posla s mjesta koji je fi zički odijeljen od lokacije svog poslodavca i koji koriste informacijsku tehnologiju kao glavni alat svog rada i komunikacije. Iako je rad na daljinu dosta složen i kompleksan oblik rada, poseb-no stoga što su nejasne granice između vremena rada i slobodnog vremena, is omogućuje poslodavcima uštede na infrastrukturi u njegovom uredu na radnom mjestu (prostor, grijanje/hlađenje, struja, telefon, troš-kovi prijevoza i sl.) i povećanje produk vnos radnika i njegovog radnog zadovoljstva s obzirom na stvaranje ravnoteže između privatnog života i rada.

Veliki doprinos u uspostavi ins tuta i zaš prava rad-nika na daljinu učinilo je Europsko vijeće koje je u okvi-ru Europske strategije zapošljavanja iniciralo donoše-nje Okvirnog sporazuma o radu na daljinu koji su soci-jalni partneri1 potpisali 2002. godine. Socijalni partneri prepoznali su rad na daljinu kao način na koji poduzeća i organizacije javne uprave mogu modernizira orga-nizaciju posla i kao način na koji radnici mogu uskladi poslovni i društveni život, koji im daje veću autonomiju u ispunjavanju njihovih zadaća. Okvirnim sporazumom o radu na daljinu is če se da kako bi Europa dobila naj-više koris od informacijskog društva, mora po ca ovaj novi oblik organizacije rada tako da fl eksibilnost i sigurnost idu zajedno, kvaliteta radnih mjesta bude poboljšana te da se poboljšaju mogućnos za osobe s invaliditetom na tržištu rada.

*  Vesna Šiklić Odak, dipl. iur., Ministarstvo uprave.1  Udruženje poslodavačkih i industrijskih konfederacija Europe (UNICE), Europska udruga obrta i MSP-a (UEAPME), Europski cen-tar poduzeća u javnom vlasništvu ili od općeg gospodarskog intere-sa (CEEP) i Europska konfederacija sindikata (ETUC).

U Republici Hrvatskoj rad na daljinu poima se kao rad na izdvojenom mjestu rada (tzv. rad kod kuće) te je prvi puta ugrađen u Zakon o radu (NN, br. 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13) 2003. godine, i to Zakonom o iz-mjenama i dopunama Zakona o radu (NN, br. 114/03) u postupku usklađivanja s Konvencijom br. 177 te Preporukom br. 184 Međunarodne organizacije rada iz 1996. o radu kod kuće i Smjernicom Vijeća 91/533/EEC od 14. listopada 1991. o obvezi poslodavca da obavijes radnika o uvje ma koji se primjenjuju na ugovor ili na radni odnos. Nakon te godine odredbe o radu na izdvojenom mjestu rada nisu se u bitnome mijenjale (osim numeracije članaka 2009. godine). Među m, ins tut rada na izdvojenom mjestu rada nije se u dovoljnoj mjeri koris o, te kao takav nije ispunio očekivanja u smislu smanjenja nezaposleno-s i primjene fl eksibilnijeg oblika rada. Stoga su i na-javljene izmjene Zakona o radu2, kojim bi se između ostalog, izmijenile i upotpunile odredbe o organizaciji rada na izdvojenom mjestu rada na koji način bi se pos gla veća fl eksibilnost rada i smanjenje troškova poslovanja poslodavca, a samim me pos glo i otva-ranje novih radnih mjesta i povećanje zaposlenos .

Upravo stoga, a radi boljeg uvida u predstojeće iz-mjene odredbi Zakona o radu u nastavku je dan pre-gled osnovnih karakteris ka rada na daljinu sukladno međunarodnoj praksi i važećim odredbama Zakona o radu na izdvojenom mjestu rada. Također je dan i pregled Uredbe o mogućnos rada državnog službe-nika na izdvojenom mjestu i rada s nepunim radnim vremenom (NN, br. 33/06), koju je donijela Vlada Republike Hrvatske 22. ožujka 2006. godine uslijed potrebe reguliranja novih oblika rada za državne služ-

2  Vidi Internetsku stranicu Ministarstva rada i mirovinskog susta-va, Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Za-kona o radu, rasprava.mrms.hr.

Rad na izdvojenom mjestu ili rad na daljinuVesna Šiklić Odak *

Rad na daljinu i poslodavcima i radnicima pruža niz prednos u smislu ušteda, racionalnijeg korištenja vre-mena, a radom na daljinu u Europskoj uniji omogućuje se i jedna od če ri temeljne slobode tj. kolanje radne snage. Radi uvida u predstojeće izmjene odredbi Zakona o radu u članku se daje pregled osnovnih obilježja rada na daljinu, sukladno međunarodnoj praksi i važećim odredbama Zakona o radu na izdvojenom mjestu rada. Također je dan i pregled Uredbe o mogućnos rada državnog službenika na izdvojenom mjestu i rada s nepunim radnim vremenom.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

45

UDK 347.2 RADNO PRAVO

benike koji se pojavljuju u praksi, a u cilju otvaranja novih radnih mjesta te povećanja zaposlenos u dr-žavnim jelima.

2. Defi nicija rada na daljinuPostoje različite defi nicije rada na daljinu koje stvaraju problem u shvaćanju tog ins tuta, posebno u odnosnu na sam naziv tog oblika rada (rad na daljinu, rad kod kuće, rad na izdvojenom mjestu rada), mjesto rada ili lokaciju (kod kuće, poseban ured ili se može obavlja putem mobitela), vrstu rada (s obzirom na tehnologiju koja je u upotrebi), kao i u odnosu na vremenski okvir tog rada (djelomično ili cijelo vrijeme). Radi lakšeg po-imanja ins tuta rada na daljinu bitno je razlikova tri komponente, i to: da je mjesto rada (lokacija) fi zički različita od lokacije poslodavca; da se u radu koris informacijska tehnologija i komunikacija (osobna raču-nala, elektronička pošta, telefaks i telefon) i da je rad-nik komunikacijski povezan s poslodavcem. Pri tome treba naglasi da se pravni status radnika na daljinu isključivo odnosi na radnike koji svoj posao obavljaju temeljem zasnovanog radnog odnosa s poslodavcem, a ne odnosi se na kategorije samozapošljavanja.

Međunarodne defi nicije rada na daljinu:

Prema Okvirnom sporazumu o radu na daljinu, rad na daljinu je oblik organizacije i/ili izvođenja rada uz uporabu informacijske tehnologije, u okvi-ru ugovora o radu/radnom odnosu, u kojemu se posao koji bi se mogao obavlja u prostorima po-slodavca redovito obavlja izvan h prostora.

Međunarodna organizacija rada defi nira rad na daljinu kao oblik rada koji se obavlja na mje-stu različitom od središnjeg ureda ili proizvodnih pogona poslodavca, me odvajajući radnika od osobnog kontakta sa suradnicima koji svoj posao obavljaju na navedenim lokacijama poslodavca i pri tom se koriste nove tehnologije koje omoguću-ju ovakvu separaciju olakšavajući komunikaciju.

Konvencija br. 177 o radu kod kuće MOR-a iz 1996. defi nira rad na daljinu kao onaj rad koji se obavlja od osobe koja se navodi kao radnik kod kuće, a obavlja se u njegovom/njezinom domu ili na drugom mjestu prema njegovom/njezinom izboru, osim u radnom prostoru poslodavca, i to u svrhu dobivanja nakna-de za rad koji rezul ra određenim proizvodom ili uslugom određenom od poslodavca, bez obzira na to tko osigurava opremu, materijal ili druga proi-zvodna sredstva, pod uvjetom da se ne radi o osobi koja posjeduje određeni stupanj autonomije u radu i ekonomske neovisnos zbog čega bi je se moglo smatra autonomnim radnikom prema državnim zakonima, propisima ili sudskim odlukama.

3. Pravila rada na daljinu prema okvirnom sporazumu

3.1. Dobrovoljni karakter

Ins tut rada na daljinu ima dobrovoljan karakter uk-ljučujući radnika i poslodavca. To znači da se radnik prema ponuđenom opisu poslova može zaposli na rad na daljinu ili može naknadno radi na daljinu na dobrovoljnoj osnovi. Prema Okvirnom sporazumu o radu na daljinu u oba ta slučaja, poslodavac radniku na daljinu daje odgovarajuće pisane obavijes u skladu s direk vom Vijeća 91/533/EEZ, što uključuje informaci-je o važećim kolek vnim ugovorima, opis posla koji će se obavlja itd. Posebnos rada na daljinu uobičajeno zah jevaju dodatne pisane informacije o pitanjima po-put odjela poduzeća u kojemu radnik na daljinu radi, njegovog/njezinog izravnog nadređenog ili druge oso-be kojima se može obra s pitanjima profesionalne ili osobne prirode, način izvještavanja i sl.

Ako rad na daljinu nije uključen u ponuđeni original-ni opis poslova, a poslodavac ponudi rad na daljinu, radnik tu ponudu može prihva ili odbi . Isto tako, ako radnik izrazi želju da radi na daljinu, poslodavac taj zahtjev može prihva ili odbi . Budući da samo mijenja način izvođenja poslova, prelazak na rad na daljinu sam po sebi ne utječe na radni status radnika na daljinu. Također, radnikovo odbijanje da prijeđe na rad na daljinu samo po sebi ne predstavlja osno-vu za prekidanje radnog odnosa ili mijenjanje uvje-ta zaposlenja toga radnika. Ako rad na daljinu nije sadržan u originalnom opisu poslova, odluka o pre-lasku na rad na daljinu može se promijeni indivi-dualnim i/ili kolek vnim ugovorom. Promjena može znači povratak na rad u poslodavčevim prostorima na zahtjev radnika ili poslodavca. Načine provedbe

46

RADNO PRAVO UDK 347.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

ove promjene utvrđuju se individualnim i/ili kolek- vnim ugovorima.

3.2. Oprema

Sva pitanja u vezi s opremom, odgovornos i troško-vima moraju bi jasno defi nirana prije početka rada na daljinu. Općenito je pravilo da je poslodavac odgo-voran za osiguravanje, instalaciju i održavanje opre-me potrebne za redovit rad na daljinu, osim u slučaju da radnik na daljinu koris svoju opremu. Ako se rad na daljinu obavlja redovito, poslodavac plaća nakna-du ili pokriva troškove izravno nastale zbog obavlja-nja posla, posebice one koji se odnose na komuni-kaciju. Poslodavac radniku na daljinu mora osigura odgovarajuću tehničku potporu. U skladu s državnim zakonima i kolek vnim ugovorima, poslodavac je od-govoran za troškove gubitka i štete na opremi i poda-cima koje radnik na daljinu koris , a radnik na daljinu mora se dobro brinu za opremu koja mu/joj je dana na raspolaganje.

3.3. Zaš ta zdravlja i sigurnost na radu

Poslodavac je dužan primjenjiva pravila za zaš tu zdravlja i sigurnost na radu radnika na daljinu u skla-du s Direk vom 89/391 i važećim, iz nje proizašlim, direk vama, nacionalnim zakonodavstvom i kolek- vnim ugovorima. Isto tako poslodavac je dužan izvi-

jes radnika na daljinu o poli ci poduzeća o zaš zdravlja i sigurnos na radu, posebice o zahtjevima povezanim s opremom sa zaslonom. Radnik na dalji-nu dužan je ispravno provodi poli ke sigurnos na radu. Da bi potvrdili ispravnu provedbu važećih pro-pisa zaš te zdravlja i sigurnos na radu, poslodavac, predstavnici radnika i/ili nadležne vlas imaju pravo pristupa mjestu obavljanja rada na daljinu, u okviru državnoga zakonodavstva i kolek vnih ugovora. Ako radnik na daljinu radi u svome domu, pravo pristu-pa uvjetovano je prethodnom obavijes i suglasnos radnika. Radnik na daljinu ima pravo zah jeva in-spekcijske posjete.

3.4. Organizacija rada

U okviru važećeg zakonodavstva, kolek vnih ugovo-ra i pravila poduzeća, radnik na daljinu sam upravlja organizacijom svoga radnoga vremena. Količina posla i norme kvalitete obavljanja posla radnika na daljinu jednake su onima postavljenima usporedivim radni-cima, koji posao obavljaju u prostorima poslodavca. Poslodavac je dužan osigura provedbu mjera kojima se sprječava izoliranje radnika na daljinu od ostatka radne zajednice u poduzeću, poput pružanja prilika za redovite susrete s kolegama ili osiguravanja pristu-pa informacijama u poduzeću.

4. Rad na daljinu prema hrvatskim propisima

4.1. Zakon o radu

Ins tut rada na daljinu, kao što je u uvodnom dijelu na-značeno, Zakon o radu defi nira kao rad na izdvojenom mjestu rada. Prema članku 15. Zakona o radu, rad na izdvojenom mjestu rada znači obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru, koji nije prostor poslodavca. Ugovor o radu za obavljanje takvih poslo-va mora, pored uglavaka koje mora sadržava svaki ugovor o radu (čl. 13., st. 1., podst. od 1. do 9. Zakona o radu), sadržava i dodatne uglavke, koji proizlaze iz a -pičnog oblika rada i uvjeta toga rada, i to o: dnevnom, tjednom ili mjesečnom vremenu obvezne nazočnos radnika na radnom mjestu, rokovima, vremenu i na-činu nadzora rada i kvalitete obavljanja poslova radni-ka, strojevima, ala ma i opremi za obavljanje poslova, koje je poslodavac dužan nabavi , instalira i održava- , uporabi vlas h strojeva, alata i druge opreme rad-

nika i naknadi troškova u vezi s me, naknadi drugih troškova radniku povezanih s obavljanjem posla, na-činu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.

Navedeni se ugovor ne može sklopi za obavljanje poslova koji se obavljaju u skraćenom radnom vreme-nu, te drugih poslova za koje je utvrđeno Zakonom o radu ili drugim zakonom. Bitno je spomenu da se na taj ugovor uglavnom ne primjenjuju odredbe Zakona o radu o rasporedu radnog vremena, skraćenom rad-nom vremenu, prekovremenom radu, preraspodijeli radnog vremena, noćnom radu i stanci. Radnik koji radi na izdvojenom mjestu rada u svim je pravima izjednačen s radnicima koji rade u prostorima poslo-davca, pa tako ni njegova plaća ne smije bi utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji u prostorijama istog poslodavca radi na is m ili sličnim poslovima, a količina poslova i rokovi izvršenja poslova na izdvo-jenom mjestu rada ne smiju radnika onemogući u korištenju prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor.

O svakom sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenom mjestu rada, poslodavac je dužan obavijes jelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada u roku od 15 dana od njegovog sklapanja. Nadalje, je-dan od bitnih elemenata rada na izdvojenom mjestu rada je taj da je poslodavac dužan osigura radniku sigurne uvjete rada, a radnik je dužan pridržava se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera, u skladu s po-sebnim zakonima i drugim propisima.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

47

UDK 347.2 RADNO PRAVO

Također je bitno napomenu da se Prijedlogom no-vog Zakona o radu3, kojeg je donijela Vlada RH dana 23. siječnja 2014. godine, na svojoj 138. sjednici te ga upu la u proceduru donošenja u Hrvatski sabor, mijenja organizacija rada na izdvojenom mjestu rada, osobito u odnosu na obvezu prijavljivanja tog oblika rada inspekciji rada i vođenju evidencije o radnom vremenu. Naime, predloženom izmjenom briše se odredba članka 15., stavka 6. važećeg Zako-na o radu koja propisuje da je poslodavac o svakom sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenom mjestu rada dužan obavijes jelo državne uprave nad-ležno za poslove inspekcije rada u roku od petnaest dana od dana sklapanja ugovora. Također se predla-že brisanje odredbe članka 15., stavak 1., točke 1. i 2., što propisuje vrijeme obvezne nazočnos radni-ka na mjestu rada i rokove, vrijeme i način nadzora rada i kvalitete obavljanja poslova radnika. Umjesto toga kao dodatni uglavak takvog ugovora umjesto nazočnos propisuje se radno vrijeme radnika na izdvojenom mjestu rada. Ostale odredbe koje regu-liraju ins tut rada na izdvojenom mjestu nisu mije-njane. Predloženom izmjenom pojednostavljuje se postojeća odredba o radu na izdvojenom mjestu, a izmjenom organizacije rada na izdvojenom mjestu rada pos gla bi se veća fl eksibilnost rada, a samim me pos glo bi se i povećanje zaposlenos .

4.2. Zakon o zaš na radu3

Kad govorimo o posebnom zakonu prvenstveno se to odnosi na Zakon o zaš na radu (NN, br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 , 75/09 i 143/12), koji propisuje da je poslodavac svim radnicima, pa tako i radnicima na izdvojenom mjestu rada obvezan osigu-ra sigurne uvjete rada. U cilju usklađivanja s pravnom stečevinom EU i poboljšanja norma vne regula ve na području zaš te na radu u Hrvatskom saboru sada je u postupku donošenje novog Zakona o zaš na radu, a koji Prijedlog je Vlada RH usvojila na svojoj 138. sjedni-ci dana 23. siječnja 2014. godine4.

Člankom 75.a, stavkom 1. Zakona o zaš na radu propisano je da se poglavlje Zakona u pogledu ispra-va i evidencija odnosi i na rad na izdvojenom mjestu rada pa je tako propisana obveza čuvanja isprava o ispravnos instalacija (plinskih, električnih), isprava o ispi vanju strojeva i uređaja s povećanim opasno-s ma (plinski bojleri) i obveza vođenje evidencija (o osposobljenos radnika za rad na siguran način, o is-pi vanju plinskog bojlera, o eventualnim ozljedama na radu).

3  Vidi: Internetsku stranicu www.vlada.hr.4  Vidi: Internetsku stranicu www. vlada.hr.

Inspekcijski nadzor nad primjenom propisa zaš te na radu na izdvojenim mjes ma rada, odnosno rada kod kuće, sukladno odredbi članka 102., stavka 8. Zakona o zaš na radu, obavljaju inspektori rada za zaš tu na radu, kojima radi obavljanja nadzora mora bi omogu-ćen ulaz u prostorije u kojima se obavlja rad na izdvo-jenim mjes ma rada. Inspektor će zabrani obavljanje poslova: ako se ne omogući ulaz u prostorije u kojima se obavlja rad na izdvojenim mjes ma rada; ako se ne izvrši izvršno rješenje inspektora i ako se poslovi ne obavljaju sukladno propisima zaš te na radu.

Novim Prijedlogom Zakona o zaš na radu u od-nosu na ovlas inspektora zaš te na radu propisu-je se da je nadležni inspektor, pored nadzora rada na izdvojenom mjestu, ovlašten obavi nadzor o zaš života i zdravlja drugih osoba, koje borave u neposrednoj blizini tog mjesta rada.

Članak 90., stavak 3. Prijedloga Zakona o radu

Pri obavljanju inspekcijskog nadzora na izdvojenom mjestu rada, nadležni inspektor je ovlašten obavi nadzor o zaš života i zdravlja drugih osoba koje borave u neposrednoj blizini toga mjesta rada.

Također je potrebno naglasi da se sukladno članku 34., stavku 3. Zakona o zaš na radu na izdvojenom mjestu rada ne mogu obavlja poslovi s posebnim uvje ma rada.

Poslovi s posebnim uvje ma rada prema Zakonu o zaš na radu

Članak 34.

(1) Poslovi s posebnim uvje ma rada prema odredbama ovoga Zakona su poslovi koje mogu obavlja samo zaposlenici koji osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju i poseb-ne uvjete glede dobi života, spola, stručnih spo-sobnos , zdravstvenoga, tjelesnog ili psihičkog stanja (u daljnjem tekstu: zdravstveno stanje) te psihofi zioloških i psihičkih sposobnos (u dalj-njem tekstu: psihička sposobnost).

(2) Poslodavac ne smije rasporedi radnika na poslove s posebnim uvje ma rada ako prethodno na propisani način nije utvrđeno da radnik ispu-njava potrebne uvjete.

(3) Na izdvojenim mjes ma rada u smislu odreda-ba Zakona o radu ne mogu se obavlja poslovi s posebnim uvje ma rada.

(4) Ministar nadležan za rad u suglasnos s mini-strom zdravstva propisa će poslove s posebnim uvje ma rada, način, sadržaj i rokove provjere sposobnos radnika za rad na m poslovima.

48

RADNO PRAVO UDK 347.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

Dakle, poslodavac je i radnicima na izdvojenom mjestu rada obvezan osigura sigurne uvjete rada prema Za-konu o zaš na radu. Pored toga, s obzirom na uvjete rada na izdvojenom mjestu poslodavac je dužan suklad-no članku 69., stavku 2. Zakona o zaš na radu izabra i imenova povjerenika zaš te na radu, koji bi trebali zbog udaljenos , odnosno izdvojenos s m radnicima ostvari vezu, kako bi uz njihovu pomoć bili dobro oba-viješteni o svojim pravima te obvezama poslodavca u vezi sa zaš tom na radu i sigurnim radnim uvje ma.

Novim Prijedlogom Zakona o zaš na radu, mijenja-ju se sada važeće odredbe Zakona te se propisuju ob-veze poslodavca u vezi s poslovima s posebnim uvje- ma rada, ali i dalje ostaje zabrana da se na izdvoje-

nim mjes ma rada u smislu općeg propisa o radu, ne mogu se obavlja poslovi s posebnim uvje ma rada.

Poslovi s posebnim uvje ma rada prema Prijedlo-gu Zakona o zaš na radu

Članak 36.

(1) Poslodavac ne smije dopus obavljanje po-slova s posebnim uvje ma rada radniku koji ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisom iz stavka 6. ovoga članka, odnosno posebnim propi-som za te poslove.

(2) Osobu s kojom namjerava sklopi ugovor o radu za obavljanje poslova s posebnim uvje ma rada, poslodavac upućuje na pregled specijalis medicine rada, uputnicom koja sadrži podatke o naravi ili vrs poslova i drugim okolnos ma od utjecaja na ocjenu njezine sposobnos za obav-ljanje h poslova i mogućeg utjecaja štetnos s radnog mjesta na zdravlje radnika.

(3) Poslodavac je obvezan radnika koji obavlja po-slove s posebnim uvje ma rada ponovno upu na pregled nakon proteka roka utvrđenog propi-som iz stavka 6. ovoga članka, ili kada to ocijeni specijalist medicine rada.

(4) Poslodavac ne smije dozvoli radniku da obav-lja poslove s posebnim uvje ma rada, ako ga po-novno ne upu na pregled u roku u kojem je to bio obvezan učini , ili ako radnik odbije pristupi pregledu na koji ga je upu o.

(5) Na izdvojenim mjes ma rada u smislu općeg propisa o radu, ne mogu se obavlja poslovi s po-sebnim uvje ma rada.

(6) Ministar nadležan za zdravlje, uz suglasnost ministra, pravilnikom propisuje poslove s poseb-nim uvje ma rada i uvjete koje moraju ispunjava- radnici koji obavljaju te poslove.

4.3. Zakon o državnim službenicima i Uredba o mogućnos rada na izdvojenom mjestu i rada s nepunim radnim vremenom

Polazeći od odrednica Europske unije u pravcu re-forme javne uprave, osnovnih zahtjeva unapređenja rada državne uprave, zahtjeva za fl eksibilnost rada u državnoj upravi, pozi vnih iskustava rada na da-ljinu u državnim upravama zemalja članica Europske unije Vlada Republike Hrvatske sukladno odredba-ma članka 23., stavka 4. Zakona o državnim službe-nicima (NN, br. 92/05,107/08, 34/11, 34/12, 94/12, 37/13 i 38/13), na sjednici održanoj 22. ožujka 2006. godine donijela je Uredbu o mogućnos rada držav-nog službenika na izdvojenom mjestu i rada s nepu-nim radnim vremenom.

Potrebu uvođenja ins tuta rada kao što je rad na iz-dvojenom mjestu odnosno potrebu zakonskog regu-liranja novih oblika rada koji su se pojavili u praksi, a u cilju otvaranja novih radnih mjesta te povećanja zaposlenos , uočena je još 1995. godine kada je Za-konom o državnim službenicima propisana iznimka od dužnos prisutnos na radnom mjestu te je propi-sana mogućnost rada na izdvojenom mjestu (rad na daljinu), koju mogućnost i uvjete propisuje Vlada RH uredbom.

4.3.1. Rad državnog službenika na izdvojenom mjestu

Rad na daljinu odnosno rad na izdvojenom mjestu je a pični oblik rada u državnoj službi koji omogućuje državnom službeniku povezivanje osobnih, obitelj-skih i radnih obveza. I kod državnih službenika, kao i u Zakonu o radu, određenje pojma rad na daljinu u sebi sadrži prvenstveno mogućnost rada izvan mje-sta rada u jelu državne uprave, pretežno kod kuće,

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

49

UDK 347.2 RADNO PRAVO

uz primjenu informacijske tehnologije (računala, pro-grama i računalnih podataka, telekomunikacijskog sklopa). S obzirom na to da se takav rad obavlja na mjestu koje može bi i znatno prostorno udaljeno od sjedišta državnog jela, radom na daljinu omogućilo se otvaranje radnih mjesta u malim sredinama i na otocima.

Takav oblik rada naročito je pogodan za zapošljava-nje osoba s invaliditetom, te žena i drugih osoba koji-ma upravo ovaj ins tut rada omogućuje povezivanje osobnih i obiteljskih obveza i rada. S druge strane in-s tutom rada na izdvojenom mjestu pored povećanja zaposlenos smanjuju se troškovi Vlade Republike Hrvatske kao poslodavca, jer ne snosi na pr. troško-ve prijevoza, a moguć je izostanak troškova uređenja poslovnog prostora i nabave računala i sl. Uredbom su propisane pretpostavke i uvje pod kojima državni službenik može radi na izdvojenom mjestu rada, po-slovi koji se mogu obavlja na izdvojenom mjestu te osiguranje potrebnih sredstava za obavljanje poslova na izdvojenom mjestu.

4.3.2. Pretpostavke za odobrenje rada na izdvojenom mjestu

Da bi državni službenik mogao obavlja poslove na izdvojenom mjestu potrebno je da čelnik jela pravil-nikom o unutarnjem redu utvrdi koji se poslovi mogu obavlja na izdvojenom mjestu rada i da rješenjem odobri službeniku rad na izdvojenom mjestu.

4.3.3. Utvrđivanje poslova koji se mogu obavlja na izdvojenom mjestu

Prema Uredbi na izdvojenom mjestu mogu se obav-lja samo oni poslovi koje državni službenik može obavlja samostalno. S obzirom na specifi čnost po-slova koji se obavljaju u državnim jelima Uredbom je propisano da čelnik državnog jela pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuje koji se poslovi mogu obav-lja na izdvojenom mjestu. Pri utvrđivanju h poslo-va čelnik državnog jela mora vodi računa o vrs poslova koji se mogu obavlja na izdvojenom mjestu, jer su to najčešće jednostavni poslovi, unosi podataka u računalo, poslovi povezani s izradom projekta i sl., koji državnom službeniku omogućuju samostalni rad. Stoga je Uredbom propisano da se na izdvojenom mjestu ne mogu obavlja poslovi koji obuhvaćaju rad sa strankama ili rad sa povjerljivim dokumen ma.

4.3.4. Uvje za rad na izdvojenom mjestu

Odredbom članka 9. Zakona o državnim službenicima utvrđeno je kao temeljno pravo državnih službenika – pravo na rad u prikladnim uvje ma, odnosno da državnom službeniku moraju bi osigurani potrebni

organizacijski i tehnički uvje za obavljanje posla, te da državnom službeniku moraju bi osigurani zdravi uvje rada, bez izlaganja okolnos ma koje bi mogle ugrozi njegovo zdravlje i sigurnost. Stoga se držav-nom službeniku koji na izdvojenom mjestu želi obav-lja poslove ne može odobri rad na izdvojenom mjestu, ako to mjesto nema sigurne uvjete rada i osi-gurane organizacijske i tehničke uvjete.

Pri tome nije od utjecaja da li državni službenik na iz-dvojenom mjestu koris vlas tu opremu za rad ili mu je potrebnu opremu osiguralo državno jelo. Suklad-no tome Uredbom je propisano da se državnom služ-beniku može odobri rad na izdvojenom mjestu, ako su osigurani potrebni organizacijski i tehnički uvje u kojima će moći obavlja zadatke u skladu s načelima i standardima rada koji se zah jevaju u državnoj službi.

4.3.5. Rješenje o odobrenju za rad na izdvojenom mjestu

Kako se o rasporedu na radno mjesto te o drugim pravima i obvezama državnog službenika sukladno članku 63. Zakona o državnim službenicima odlučuje rješenjem čelnika jela (odlučivanje je upravna stvar), to je Uredbom propisano da čelnik državnog jela rješenjem odobrava državnom službeniku rad na iz-dvojenom mjestu. Rješenjem se utvrđuju poslovi koje će državni službenik obavlja na izdvojenom mjestu i način komunikacije s državnim jelom. Dakle pored poslova koje državni službenik obavlja na izdvojenom mjestu, rješenjem se utvrđuju i druga prava i obveze kao što je i način komunikacije s državnim jelom.

S obzirom na to da državni službenik na izdvojenom mjestu radi izvan državnog jela, a u svrhu kontrole obavljenih poslova na izdvojenom mjestu i dogovora o rokovima i načinu izvršenja poslova, neophodno je rješenjem regulira način komunikacije. Pod m se podrazumijeva da se rješenjem čelnika jela utvrdi vrijeme obvezne nazočnos državnog službenika na izdvojenom mjestu, kao i način na koji državni službe-nik mora bi dostupan čelniku jela i kada fi zički nije nazočan na izdvojenom mjestu.

4.3.6. Sredstva za rad na izdvojenom mjestu

Prema Uredbi državno jelo u pravilu osigurava po-trebnu opremu za rad na izdvojenom mjestu. Što zna-či u pravilu? To znači da je državno jelo dužno osigu-ra potrebnu opremu za rad na izdvojenom mjestu. Među m nije u obvezi u slučaju da državni službe-nik posjeduje vlas tu opremu za rad na izdvojenom mjestu i izrazi želju za korištenjem te opreme. Kako je sukladno članku 9., stavku 1. Zakona o državnim služ-benicima državno jelo dužno državnom službeniku osigura organizacijske i tehničke uvjete za obavlja-

50

RADNO PRAVO UDK 347.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

nje zadataka, to je članak 7., stavak 2. Uredbe propi-sano da je državno jelo dužno državnom službeniku nadoknadi troškove nastale u obavljanju poslova na izdvojenom mjestu. Dakle, neovisno o tome je li službenik koris vlas tu opremu ili opremu koje mu je osiguralo državno jelo, državnom službeniku koji radi na izdvojenom mjestu nadoknađuju se svi troš-kovi nastali u obavljanju poslova.

5. Umjesto zaključkaS obzirom na to da je zakonska regulacija ins tuta rada na daljinu (rada na izdvojenom mjestu rada) no-vijeg vijeka, za sada u Republici Hrvatskoj ne postoji sudska praksa koja bi bila pokazatelj kvalitete važećih zakonskih rješenja. Među m, već sada je vidljivo da je neophodno ins tut rada na daljinu norma vno do-radi i poboljša , odnosno donije izmjene i dopune sadašnjih zakonskih rješenja. Naime, veliki pomak u smjeru rada na daljinu bio bi da radnik ne mora samo radi izvan ureda, nego da može naizmjenično, pre-ma vlas tom nahođenju dolazi na posao u sjedište poslodavca ili da obavlja rad na lokacijama po svom izboru, naravno uz dopuštenje poslodavca.

Radi pune obaviještenos i mo viranos također bi poslodavac trebao takvom radniku nametnu obve-zu dolaska na određene radne sastanke, osim osoba-ma kojima je taj dolazak onemogućen iz medicinskih razloga, te posebno za takve osobe poboljša komu-nikaciju zbog osjećaja zajedništva i pripadnos među radnicima, što se gubi kod rada na daljinu. Također je potrebno naglasi da uslijed ubrzanog razvoja in-forma ke i komunikacijske tehnologije (mul medija, računalne mreže, internet) mnogi ljude širom svijeta rade na daljinu. Prema procjeni Specijalizirane agen-cije UN5, Međunarodne organizacije rada, ILO danas na svijetu više od deset milijuna ljudi radi na daljinu i radni dan započinju kod kuće, pred monitorima svo-jih računala.

Dakle pozi vne strane, kako za poslodavca tako i za radnika na daljinu uvelike nadmašuju eventualne probleme takvog rada, posebice imajući u vidu da se takvim radom općenito poboljšava marke ng, sma-njuju se troškovi poslodavca, u javnom se sektoru po-boljšava kakvoća usluga, prevladavaju se vremenske zone, mo vira se radnika (rad u vlas tom domu). Na-dalje, rad na daljinu je fl eksibilniji, jer poslodavcima pruža mogućnost biranja između većeg broja poten-cijalnih radnika i pruža im znatne uštede u sve većim troškovima kupnje ili iznajmljivanja, te održavanja po-slovnog prostora, kao i u troškovima javnog prijevoza do radnog mjesta i sl. Na kraju je potrebno reći da se

5  Interna onal Labour Organiza on, ILO (h p://www.ilo.org).

radom na daljinu u Europskoj uniji omogućuje i jed-na od če ri temeljne slobode tj. kolanje radne snage (uz slobodno kolanje roba, kapitala i usluga), a da na taj način radnik, konkretno u Republici Hrvatskoj ne mora fi zički napus stvarno mjesto svog prebivali-šta ili boravka.

HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRAVNIKA U GOSPODARSTVU

poziva sve pravnike u gospodarstvu i upravi, suce, odvjetnike, javne biljeænike,

steËajne upravitelje, te poduzetnike na

tradicionalni proljetni

52. SUSRET PRAVNIKA

Opatija, 14. do 16. svibnja 2014., Grand hotel 4 opatijska cvijeta

Ko zacija za sudjelovanje na savjetovanju, 1997,50 kn (uključen PDV), obuhvaća Zbornik referata,

konzultacije i odgovore na pitanja.

Informacije i prijave za savjetovanje:Zagreb, Križanićeva 16/IV, telefon i faks: (01) 46 14 890

mob: 098 927 2871

E-mail: pravnici.u.gospodarstvu@hi.t-com.hr

www.pravniciugospodarstvu.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

51

UDK 330.5 PLAĆE I NAKNADE

1) Pitanje: subvencioniranje

Jedinica lokalne samouprave (temeljem Odluke o soci-jalnoj skrbi ili drugog akta) subvencionira cijenu prije-vozne karte, stanovanja i pričuve, učeničke marende, ručka u produženom boravku, troškove el. energije i stanovanja, ekonomsku cijenu vr ća, te iste podmiru-je temeljem računa izdanih od pravnih osoba. Unose li se te subvencije u obrazac JOPPD kao neoporezivi primitak (šifra 7), s oznakom načina isplate (šifra 3) u mjesecu u kojem je račun plaćen toj pravnoj osobi? Ako dijete ostvari pravo na subvenciju školske maren-de, upisujemo li OIB djeteta u obrazac JOPPD ili OIB roditelja?

Obrazac JOPPD podnosi se kada je račun podmiren pravnoj osobi (prikazuje se taj mjesec –po načelu blagajne) i oznaka je 3. Ako dijete ostvari pravo na subvenciju školske marende, u obrazac se upisuje OIB djeteta, zato što je to pravo djeteta, a ne roditelja (uvijek se upisuje OIB onoga tko ostvaruje pravo).

2) Pitanje: doprinosi za volontere

Škola obračunava i ispunjava virmane županiji. Za prošli mjesec nije napravljen obračun volontera ni obrazac JOPPD. Kako napravi obračun, odnosno JOPPD, da se vide uplaćeni doprinosi za 12/2013 i za 01/2014, i koje oznake stavi u obrazac?

Što se če obveze za 12. mjesec 2013., doprinosi dos-pijevaju do 15. 1. 2014., a za 1. 2. 2014. do 15.2 2014. U nastavku je dan primjer obračuna. Uplatni račun je:

8168 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos temeljem radnog odnosa

2283 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje temeljem radnog odnosa

8486 Doprinos za zdravstveno osiguranje temeljem radnog odnosa

8630 Doprinos za zaš tu zdravlja na radu na teme-ljem radnog odnosa.

Kod broja računa (računa po IBAN konstrukciji držav-nog proračuna) sve ostaje kao što je i do 31. 12. 2013.; u polje »model« upisuje se broj modela »HR68« kao i do sada, a promjena je u tome što se u polje »poziv na broj primatelja« osim prvog i drugog podatka (prvi podatak brojčana oznaka vrste doprinosa – 4 zna-menke uključujući kontrolni broj, drugi podatak OIB podnositelja) uvodi i treća oznaka izvješća, koja se sastoji od 5 znamenki od kojih su na prva dva mjesta oznaka godine (zadnje dvije znamenke godine), a na sljedeća tri mjesta nalazi se podatak o rednom broju dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračuna i uplaćeni doprinosi – oznaka izvješća JOPPD, prema kojoj se formiralo zaduženje.

Primjer

OPIS:

POSLODAVAC „FRANJO“, d.o.o., Zagreb, Savska 122, OIB: 29411747395 ima 3 osobe na stručnom osposo-bljavanju bez zasnivanja radnog odnosa:

1) JOSIP JOSIĆ, IZ ZAGREBA, TOŠINA 12, OIB: 07136325240• s osobom je sklopljen ugovor o stručnom os-

posobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa temeljem odredbi Zakona o radu, a osoba ne zadovoljava uvjete za oslobođenje od plaćanja doprinosa na osnovicu.

2) IVAN IVIĆ, IZ VELIKE GORICE, MRACLIN 12, OIB: 57457976060• s osobom je sklopljen ugovor o stručnom os-

posobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa temeljem odredbi Zakona o po canju zapošlja-vanja, a osoba zadovoljava uvjete za oslobođe-nje od plaćanja doprinosa na osnovicu.

JOPPD obrazac – neka pitanja i odgovori *

U prošlom broju TIM4PIN Magazina, pojasnili smo temeljne kategorije i postupke sastavljanja JOPPD obras-ca – obveznike ispostavljanja JOPPD obrasca, rokove i način dostave, eviden ranje isplata neoporezivih primitaka osobama koje nisu zaposlenici, te dnevnice i troškove na službenom putovanju. Svakodnevno i dalje primamo vaše upite na temu popunjavanja JOPPD obrasca, te stoga u tekstu objavljujemo izabrana učestalija pitanja i odgovore za koje smatramo da će koris obveznicima u daljnjem radu.

* Odabrala i uredila: Sabina Rebrović, mag. oec, savjetnica u Cen-tru za razvoj TIM4PIN; odgovorio: Dražen Opalić, dipl. oec., Mini-starstvo fi nancija RH - Porezna uprava, Zagreb.

52

PLAĆE I NAKNADE UDK 330.5 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

3) MARKO MARKIĆ, IZ ZAGREBA, CVJETNO 12, OIB: 23123123121• s osobom je sklopljen ugovor o stručnom os-

posobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa temeljem odredbi Zakona o po canju zapošlja-vanja, a osoba ne zadovoljava uvjete za oslobo-đenje od plaćanja doprinosa na osnovicu.

Tijek postupka:

• obračunavanje doprinosa za mjesec lipanj• 15. srpanj 2014. predaja naloga banci za plaćanje

doprinosa• 15. srpanj 2014. predaja obrasca JOPPD za obračuna-

ne i isplaćene doprinose PU – ispostavi Trešnjevka.

OPISRADNIK

UKUPNOJOSIP JOSIĆ IVAN IVIĆ MARKO

MARKIĆ

1 2 3 4 5I. OSNOVICA ZA OBRAČUN DOPRINOSA 2.753,45 2.753,45 2.753,45 -1. za mirovinsko osiguranje (20/15) 413,02 413,02 413,02 1.239,052. za mir. osiguranje na temelju ind. kapit. štednje (5 %) 137,67 137,67 137,67 413,023. za zdravstveno osiguranje (13 %) 357,95 0,00 357,95 715,94. za zaš tu zdr. na radu (0,5 %) 13,77 0,00 13,77 27,53

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

53

UDK 330.5 PLAĆE I NAKNADE

3) Pitanje: ugovor o djelu sa zaposlenikom

Vr ć je sklopio ugovor o djelu s radnicom vr ća za kraći program Likovne igraonice, koji se održava izvan redov-nog radnog vremena vr ća. Budući da je stjecatelj primit-ka zaposlenik ins tucije – šifru 0201 ili šifru primitka/ob-veze doprinosa 0402, koju šifru koris u JOPPD obrascu?

Sukladno odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak, primici od nesamostalnog rada (plaća) su svi primici koje poslodavac odnosno ispla telj primit-ka od nesamostalnog rada (plaće) u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14., stavka 1. i članka 14., stavka 3. Zakona, po osnovi obavljenog rada prema stavcima 1. i 2. ovoga članka, neovisno o tome pod kojim su nazi-vom ili drugim ugovornim odnosom ugovoreni i ispla-ćeni. Iznimno primicima od nesamostalnog rada (plaćom) ne smatraju se primici po osnovi autorskih naknada, koje poslodavci i ispla telji h primitaka isplaćuju svojim radnicima i osobama koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14., stavka 1. i članka 14., stavka 3. Zakona, pod uvjetom da se autorske nakna-de isplaćuju na temelju ugovora o autorskim pravima i srodnim pravima sklopljenih između poslodavca/ispla telja primitaka od nesamostalnog rada (plaće) i h osoba za autorsko djelo, i drugim uvje ma u skla-

du s propisima koji uređuju autorska i srodna prava.

Sukladno gore navedenom, svi se primici koje vr ć isplaćuje svojoj radnici moraju tre ra kao dohodak od nesamostalnog rada, ako se ne radi o autorskom djelu, a ne može svojim radnicima obračunava i isplaćiva drugi dohodak temeljem ugovora o djelu.

4) Pitanje: šifra za rodiljni dopust i komplikacije u trudnoći

Budući da ins tucija ne isplaćuje nikakvu naknadu, upi-suju li se zaposlenice na rodiljnom dopustu i komplikaci-jama u trudnoći u JOPPD obrazac, i pod kojom šifrom?

Na novom JOPPD obrascu od 1. 1. 2014. iskazuju se osim oporezivih dohodaka i neoporezivi primici koji ne podliježu oporezivanju, a u svrhu prikupljanja po-dataka o ukupno ostvarenim primicima po pojedi-nom poreznom obvezniku. To su osobito primici iz članka 9. i 10., te članka 15., stavaka 2. i 3. Zakona o porezu na dohodak.

Pod 15.1. – oznakom neoporezivog primitka, upisuje se šifra (oznaka) 12 – naknada plaće za vrijeme privre-mene nezaposlenos i spriječenos za rad isplaćena na teret sredstava obveznih osiguranja, a prema član-ku 10., točke 3. Zakona o porezu na dohodak.

Na strani B Obrasca JOPPD pod 8 – oznaka prvog/za-dnjeg dana u mjesecu u obveznom osiguranju po toj osnovi, upisuje se: oznaka 3 – ako je to ostali mjesec

unutar obveznog osiguranja/korištenja prava po os-novi za koju je izvršen obračun. Pod 9 na istoj strani obrasca upisuje se jedna od šifri: oznaka 1 – ako je osoba prijavljena na puno radno vrijeme; oznaka 2 – ako je prijavljena na nepuno radno vrijeme; oznaka 0 – ako ne postoji radno vrijeme; i oznaka 3 – ako oso-ba radi polovicu radnog vremena, radi njege djeteta s teškoćama u razvoju.

5) Pitanje: isplate za prijevoz na posao

Jednom dijelu djelatnika ins tucija za međugradski prije-voz uplaćuju novac mjesečno na račun, a drugim djelat-nicima koji imaju mjesečnu godišnju kartu ZET-a plaća po mjesečnom računu prijevozniku. Je li potrebno upisivanje djelatnika u JOPPD obrazac za plaćanje po ZET-ovom ra-čunu, i u kojem roku je potrebno preda obrazac?

Na JOPPD obrascu se treba iskaza prijevoz i za dje-latnike koji za prijevoz dobivaju kartu ZET-a. Prijevoz se iskazuje u posebnom retku i u stupac 15.1. ozna-ka neoporezivog primitka upisuje se šifra 19, ako se radi o naknadi prijevoza naposao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom iz priloga 4. Kao način isplate iz priloga 5 upisuje se oznaka 3 – ostale bezgotovinske isplate na račune sukladno posebnim propisima. JOPPD obrazac predaje se zajedno s ispla-tom plaće ili najkasnije sljedeći dan.

6) Pitanje: službena putovanja

Što se sve unosi u JOPPD obrazac osim dnevnica, a če se službenih putovanja: prikazuju li se i parkirne

karte, avionske i željezničke karte, računi hotela, upo-raba privatnog vozila u službene svrhe?

Trošak putnih naloga koji se prikazuje u Obrascu JO-PPD do 31. 12. 2014. je:

1. ukupan iznos dnevnice2. trošak noćenja 3. trošak puta i to samo prijevozna karta i/ili trošak

cestarine,

koji je plaćen gotovim novcem od radnika (bez obzi-ra na to plaća li se iz akontacije ili vlas h sredstava radnika), koji je upućen na službeni put i koji se prav-da putnim nalogom. Nakon 1. 1. 2015. is troškovi iskazivat će se do 15. u mjesecu protekom mjeseca u kojem je izvršen konačni obračun, bez obzira na način podmirenja troška.

7) Pitanje: predujmovi za troškove službenog puta

Zaposlenici prije putovanja otprilike 2 ili 3 mjeseca kupuju aviokarte zbog nižih cijena i isto tako plaća-ju hotelski smještaj, te traže refundaciju sredstava. Pošto će te usluge konzumira u budućnos , a traže refundaciju odmah, smije li im ustanova refundira sredstva i kako to prikaza u JOPPD-u?

54

PLAĆE I NAKNADE UDK 330.5 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

Je li moguće ispla zaposlenima akontaciju u visini h sredstava ili treba po povratku sa službenog puta

obračuna i ispla sve po putnom nalogu, bez obzi-ra na to što su to sami pla li puno ranije?

Ovaj se primitak ne iskazuje u obrascu JOPPD prije ko-načnog obračuna. Nije jedino jasno kako prikaza taj primitak ako se put ne realizira, odnosno ako dođe do prekida radnog odnosa. U tom slučaju takav primitak tre rao bi se kao plaća (odnosno ostali primitak ispla-ćen s plaćom). Predlažemo da se u trenutku kupnje te karte (pretpostavlja se da je točan datum puta poznat), a s obzirom na to da se karta kupuje ranije, otvori put-ni nalog s datumom u budućnos , ispla akontacija za podmirenje troškova puta te nakon puta obračuna putni nalog. Ako je put odgođen, putni nalog se storni-ra te se potražuje povrat sredstava.

8) Pitanje: dnevnice i putni trošak

Na službeni put djelatnice su išle autom ravnatelja in-s tucije. Kako dnevnice i putne troškove isplaćuju u gotovini, trebaju li se prikaza u JOPPD obrascu, smije li se ravnatelju prikaza putni trošak (2 kune po ki-lometru) iako njega nema na putnom nalogu već je naznačeno da su djelatnice koris le njegov auto?

Da, dnevnice se prikazuju pod šifrom 17, a korištenje privatnog automobila u službene svrhe pod šifrom 18 iz priloga 4 Obrasca JOPPD. Budući da putni nalog glasi na osobu koja je išla na put, a ne na ravnatelja, 2 kune po kilometru moraju se prikaza na OIB-u te osobe (poslije se ta osoba i ravnatelj mogu razračuna ).

9) Pitanje: plaćanja kar com, mobitelom i sl.

Kako postupi i unosi li se u JOPPD: ako je cestarina za sanitetsko vozilo plaćena Ina-kar com, bon za mo-bitel koji se koris u poslovne svrhe, parking plaćen mobitelom kao i parking za službeno vozilo plaćen go-tovinom?

Cestarina za sanitetsko vozilo plaćena Ina-kar com – ne unosi se do 1. 1. 2015. (a neće ni nakon 1. 1. 2015., ako ta cestarina nije dio putnog naloga). Bon za mobitel koji se koris za poslovne svrhe – ne unosi se u Obrazac JOPPD. Parking plaćen mobitelom kao i parking za službeno vozilo plaćen gotovinom – ne unosi se u Obrazac JOPPD.

10) Pitanje: natjecanja i smotre učenika

Agencija organizira državna natjecanja i smotre za učenika osnovnih i srednjih škola i njihove mentore. Pritom im Agencija plaća troškove smještaja. Men-torima koji vode učenika, škole izdaju putni nalog i isplaćuju dnevnice, a Agencija im potom refundira troškove. S obzirom na to da navedenim mentorima Agencija plaća smještaj, na koji način to prikaza

u JOPPD obrascu, s obzirom na to da ih nema u svojoj bazi podataka, jer to nisu vanjski suradnici?

U ovom slučaju su škole obveznici dostavljanja Obras-ca JOPPD za dnevnice, a Agencija za smještaj. Agen-cija bi trebala vodi evidenciju zato što se ipak radi o trošku Agencije, a ako nema h podataka, morat će ih traži od škola. Drugi način je da se promijeni prak-sa, te da odnos Agencije i škole, što se če troškova noćenja bude istovjetan troškovima dnevnica.

11) Pitanje: visina dnevnice u posebnim slučajevima

Članak 75., stavak 7. Kolek vnog ugovora za djelat-nost socijalne skrbi uređuje pravo radnika koji je upu-ćen na službeno putovanje s korisnicima. Ako put traje najmanje 8 sa , bez obzira na osiguranu prehranu i smještaj, isplaćuje se iznos pune dnevnice.

Radnik je na takvom službenom putu proveo 9 sa i zahtjeva isplatu pune dnevnice prema gore navede-nom članku. Kako to prikaza u JOPPD obrascu?

Pola dnevnice može se ispla neoporezivo, jer je u skladu s poreznim propisima (službeni put u trajanju od 8 do 12 sa – pola dnevnice), a druga polovica dnevnice je u poreznom smislu plaća i treba obraču-na sve zakonom propisane doprinose i poreze kao na plaću. Tada se isplata vrši putem COP-a (central-nog obračuna plaća), izvještavanje putem JOPPD-a (s me da se is dan ispla i neoporezivi i oporezivi dio, a JOPPD najkasnije sljedeći dan o tome izvijes ), a ukupno isplaćena sredstva terete poziciju 32111 Dnevnice.

12) Pitanje: natjecanja i smotre učenika

Škola ima dosta učenika koji idu na razna natjecanja. Do sada su im bile isplaćivane dnevnice za put, jer neka natjecanja traju više od 12 sa . Također, školu polaze učenici koji sudjeluju u projek ma Agencije za mobilnost EU i putuju u druge zemlje već prema potrebi sudjelovanja na određenom projektu. Na koji način sva primanja (pa i dnevnice) prikaza u obrascu JOPPD, kako u obrazac unije učenike a koji nisu za-poslenici škole – nisu zaposlenici uopće. Smije li im se uopće isplaćiva pokriće troškova puta?

Sukladno članku 10., točke 20. Zakona o porezu na dohodak, porez na dohodak ne plaća se na primitke koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondo-va i programa Europske unije jelima akredi ranim u skladu s pravilima Europske unije u Republici Hr-vatskoj za provedbu ak vnos mobilnos u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhu obrazo-vanja i stručnog usavršavanja, u skladu s fi nancijskom uredbom Europske komisije, do propisanih iznosa (takav neoporezivi primitak u Obrascu JOPPD prika-zujete pod oznakom 31).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

55

UDK 330.5 PLAĆE I NAKNADE

Također, u skladu s člankom 10., točkom 11. Zakona o porezu na dohodak, oporezivim primicima ne smatra-ju se naknade iz članka 13., stavka 2., točaka 1., 2., 5., 13. i 14., te stavka 12. Pravilnika o porezu na dohodak isplaćene po osnovi službenih putovanja fi zičkim oso-bama, koje u neprofi tnim i proračunskim organizaci-jama ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, odnosno primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona (takav neoporezivi primitak u Obrascu JOPPD prikazujete pod oznakom 27).

13) Pitanje: isplata džeparca

Dom socijalne skrbi prima na smještaj korisnike te-meljem rješenja Centara za socijalnu skrb. U svakom Rješenju o smještaju korisnika regulirano je pravo na isplatu pomoći za osobne potrebe korisnika ili tzv. dže-parac (100,00kn). Navedeni džeparac Dom isplaćuje korisnicima sa svog žiroračuna po primitku sredstava, koja korisnici ostvaruju na tri različita načina:

1. iz vlas te mirovine (koja dolazi na žiroračun Doma, te kojom se podmiruje trošak smještaja, a 100,00 kuna iz mirovine isplaćuje korisniku kao pomoć za osobne potrebe)

2. na teret nadležnog Ministarstva socijalne poli -ke i mladih (također sredstva dolaze na žiroračun Doma, te se isplaćuju korisnicima) ili

3. obveznici uzdržavanja uplaćuju sredstva za osobne po-trebe na žiroračun Doma, te se ista isplaćuju korisnicima.

Je li u navedenim slučajevima Dom obveznik podnoše-nja JOPPD obrasca za isplatu pomoći za osobne potre-be korisnika ili je to nadležni centar za socijalnu skrb?

1. Primitak iz vlas te mirovine (koja dolazi na žiro-račun Doma, te kojom se podmiruje trošak smje-štaja, a 100,00 kuna iz mirovine isplaćuje korisniku kao pomoć za osobne potrebe) ne prikazuje se na obrascu JOPPD, zato što se radi o mirovini koju je iskazao HZMO na Obrascu JOPPD.

2. Na teret nadležnog Ministarstva socijalne poli -ke i mladih (također sredstva dolaze na žiroračun Doma, te se isplaćuju korisnicima) prikazuju se na obrascu, i to prikazuje onaj tko isplaćuje (to je kon-kretno Dom na OIB korisnika).

3. Obveznici uzdržavanja uplaćuju sredstva za osobne potrebe na žiroračun Doma, te se ista isplaćuju ko-risnicima. Ova sredstva ne prikazuju se na obrascu JOPPD, zato što se radi ili o vlas m sredstvima ili sredstvima koja su uplaćena od srodnika.

Vam donosi radionicu napredne obuke

Više informacija o radionici, sadržaju i načinu prijave možete pronaći na www.spi.hr.

S obzirom na dinamičnost poslovanja većine naših korisnika kod kojih učenje i usvajanje novosti nikada ne prestaje,

Izrada godišnjeg obračuna proračunaKako bismo pomogli našim korisnicima kod uspješnog sastavljanja izvještaja o izvršenju proračuna prema Pravilniku o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna („Narodne novine“ broj 24/13), pripremili smo radionicu napredne obuke - Izrada godišnjeg obračuna proračuna.

Datumi održavanja radionica su:

10. i 11.03.2014. godine u Zagrebu, 13.03.2014. godine u Novigradu,18.03.2014. godine u Splitu.

Planirano trajanje radionica je od 09:30 do 14:30 sati.

Program rada radionice napredne obuke:Uvod - aktualnosti u proračunu i novosti u ap-likaciji računovodstvo proračuna;Pravilnik o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna;Knjigovodstvene pripreme za izradu izvještaja; Izrada izvještaja o izvršenju općeg dijela proračuna (Račun prihoda i rashoda, Račun finan-ciranja);Izrada izvještaja o izvršenju posebnog dijela proračuna (Izvršenje po organizacijskoj klasifikaciji, Izvršenje po ekonomskoj klasifikaciji, Izvršenje po programskoj klasifikaciji).

56

POREZI I DOPRINOSI T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

1. Uvodno o poreznom statusu i postupanju1

Poštovani,

S obzirom na upis jela državne vlas , jela držav-ne uprave, jela i jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, komore te drugih jela s javnim ovlas ma (dalje u tekstu: jela) u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (dalje u tekstu: PDV) zaprimili smo niz pitanja u vezi s obvezom obračuna PDV-a.

U vezi s obračunom PDV-a na isporuke koje obavlja-ju jela načelno se napominje da jela neovisno o tome jesu li upisana u registar obveznika PDV-a ne obračunavaju PDV na isporuke koje obavljaju u okvi-ru svoje ovlas , odnosno na isporuke koje spadaju u djelokrug rada jela prema posebnim propisima. Sve ostale isporuke koje jela obavljaju, a koje ne spa-daju u njihove ovlas , odnosno djelokrug rada jela prema posebnim propisima načelno se smatraju gos-podarskom djelatnošću koja podliježe oporezivanju PDV-om.

U gospodarsku djelatnost poreznog obveznika ulaze osnovne i sporedne djelatnos . U sporedne djelatno-s ubraja se sve ono što se obavlja uz osnovnu djelat-nost, pri čemu nije bitna trajnost h djelatnos . Pre-ma tome, ako je jelo upisano u registar obveznika PDV-a s osnove obavljanja djelatnos iskorištavanja materijalne i nematerijalne imovine, i uz tu djelat-nos obavlja i neke druge gospodarske djelatnos u manjem obujmu, jelo je obvezno i na gospodarske djelatnos , koje obavlja u manjem obujmu, obraču-na PDV.

Tijela koja su upisana u registar obveznika PDV-a, mogu obavlja isporuke koje podliježu oporezivanju PDV-om, odnosno isporuke oporezive PDV-om (pri-

1  Op. ur.: Numeričko strukturiranje i podnaslov dodalo je uredniš-tvo. Izvorni ci rani tekst ga ne sadrži.

mjerice najam poslovnog prostora, obavljanje infor-ma čkih usluga i sl.), i isporuke koje su oslobođene plaćanja PDV-a (primjerice najam stambenih prosto-rija, obavljanje fi nancijske usluge i sl.).

Nadalje, djelatnošću iskorištavanja materijalne i ne-materijalne imovine koja podliježe oporezivanju PDV-om ne smatra se iskorištavanje javnih dobara, kao što su primjerice javne površine, ceste, pomorsko dobro, javna rasvjeta i slično, kao ni davanje prava služno-s , građenja i slično, na m javnim dobrima.Također, napominje se da se PDV ne obračunava na prihode koje jela ostvare po osnovi poreza i drugih javnih davanja, što proizlaze iz korištenja materijalne i ne-materijalne imovine.

Tijela upisana u registar obveznika PDV-a imaju pravo od PDV-a koji su obvezna pla , odbi iznos PDV-a (pretporez) koji su obvezni pla ili su ga pla li u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge, koje su im drugi porezni obveznici obavili za potrebe njihovih oporezivih transakcija.Prema tomu, jela upisana u registar obveznika PDV-a mogu odbi kao pretporez ukupni PDV sadržan u računima koji se odnose samo na oporezivu djelatnost. PDV sadržan u računima koji se isključivo odnose na isporuke koje jela obavljaju u okviru svoje ovlas , odnosno na isporuke koje spada-ju u djelokrug rada jela prema posebnim propisima, ne može se uopće odbi .

Među m PDV sadržan u računima koji se odnose dije-lom na gospodarsku djelatnost, koja podliježe opore-zivanju PDV-om, a dijelom na isporuke u okviru ovla-s jela ili djelokruga rada jela, mogu se odbi samo u dijelu koji se odnosi na gospodarsku djelatnost koja podliježe oporezivanju PDV-om. U tom slučaju jela moraju sukladno članku 137., stavku 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 79/13, 85/13 i 160/39; dalje u tekstu: Pravilnik) odredi udjel kori-štenja u neposlovne svrhe, odnosno pretporez treba-ju podijeli prema svrsi uporabe na: dio koje se može odbi i na dio koji se ne može odbi .

Mišljenja Ministarstva fi nancija Porezne uprave

Porez na dodanu vrijednost u jedinicama lokalne samouprave

U nastavku u cijelos objavljujemo vrlo korisne i opsežne upute te odgovore na brojna pitanja u svezi s uključivanjem poreznog statusa JLP(R)S u sustav poreza na dodanu vrijednost. Tekst u nastavku dostavljen je udruzi gradova, udruzi općina, te svim područno nadležnim jedinicama porezne uprave pod službenom oznakom KLASA: 410-19/13-01/312 , URBROJ: 513-07-21-01/14-27 od 31. siječnja 2014. godine, a od velike je važnos da o njemu budu informirane i sve JLP(R)S. Stoga smo se odlučili i na ovaj način omogući čita-teljima da se upoznaju s njegovim sadržajem.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

57

POREZI I DOPRINOSI

U vezi s utvrđivanjem udjela korištenja, napominje se da je kao ključ moguće za svaku zgradu koris omjer korištenja poslovnih prostora (prema metrima kvadratnim) za obavljanje djelatnos , koja podliježe oporezivanju i isporuka u okviru ovlas i djelokruga rada, koje ne podliježu oporezivanju. Jednako tako, ovisno o tome što je jelu jednostavnije i prihvatlji-vije, ključ se ne mora nužno utvrđiva za svaku zgra-du posebno, nego za sve zgrade ukupno, ali odluku o tome na koji će način utvrđiva omjer korištenje treba donije svako jelo.

Nadalje napominje se da jela koja u okviru gospo-darske djelatnos obavljaju isporuke oporezive PDV-om i isporuke koje su oslobođene plaćanja PDV-a, ostvaruju pravo na odbitak pretporeza koji se odnosi na isporuke oporezive PDV-om. Prema tome, u sluča-ju da se određeni računi (primjerice režijski troškovi) odnose dijelom na isporuke oporezive PDV-om, od-nosno na one za koje nije isključeno pravo na odbitak pretporeza, a dijelom na oslobođene isporuke, jelo iznos PDV-a koji može odbi izračunava primjenom formule iz članka 62., stavka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 73/13, 99/13 – Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 – Rješenje USRH; dalje u tek-stu: Zakon).

Tijela u pojedinim slučajevima svoje poslovne prosto-re daju bez naknade ili uz minimalnu naknadu u zakup svojim proračunskim korisnicima, osobama kojima su osnivači, korisnicima drugih proračuna ili drugim oso-bama. Načelno, poreznu osnovicu pri isporuci doba-ra ili usluga čini naknada koju je isporučitelj primio ili treba primi od kupca ili neke druge osobe.

Stoga, ako jelo daje u zakup bez naknade poslovni prostor za koji pri nabavi ili izgradnji nije koris lo pra-vo na odbitak pretporeza u cijelos ili djelomično, od-nosno, ako koris te poslovne prostore u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnos u okviru svo-je ovlas , tada se ne radi o isporukama uz naknadu, koje podliježu oporezivanju PDV-om.

Ako jelo daje u zakup poslovni prostor pri čemu je zakupnina minimalna, napominjemo da utvrđivanje porezne osnovice za obračun PDV-a ovisi o tome daje li se prostor u zakup povezanim osobama ili trećim osobama. Naime, ako jelo daje uz minimalnu nakna-du (primjerice 1,00 kuna) u zakup poslovni prostor svojim proračunskim i izvanproračunskim korisnici-ma, kao i drugim osobama kojima je osnivač, a koji nemaju pravo na odbitak PDV-a u cijelos , tada pore-znu osnovicu za obračun PDV-a čini tržišna vrijednost sukladno članku 33., stavku 9. Zakona. U slučaju da jelo daje, uz minimalnu naknadu, u zakup poslovni

prostor svojim proračunskim i izvanproračunskim ko-risnicima, kao i drugim osobama kojima je osnivač,

koji imaju pravo na odbitak PDV-a u cijelos , napomi-nje se da poreznu osnovicu čini ugovorena naknada.

Ako jelo daje uz minimalnu naknadu (primjerice 1,00 kuna) u zakup poslovni prostor korisnicima dru-gih proračuna, ili osobama s kojima ne postoje veze na temelju članstva, upravljanja ili vlasništva, tada poreznu osnovicu za zakup prostora čini ugovorena naknada. Također se is če, da upis u registar obvezni-ka PDV-a ne znači ujedno i dodjelu PDV iden fi kacij-skog broja. Naime, PDV iden fi kacijski broj potreban je, kako bi porezni obveznici, odnosno jela mogla obavlja transakcije s Europskom unijom.

Stoga, ako je jelo upisano u registar obveznika PDV-a i nema dodijeljen PDV iden fi kacijski broj, a namjerava obavlja transakcije s Europskom unijom (nabavlja dobra od poreznih obveznika iz drugih dr-žava članica, prima ili obavlja usluge) obvezno je nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnije Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a (Obrazac P-PDV) radi dodjele PDV iden fi kacijskog broja prije prve na-bave dobara, odnosno obavljanja ili primanja usluga od poreznih obveznika iz drugih država članica.

S obzirom na navedeno u nastavku navodimo dostav-ljena pitanja i odgovore u vezi s is m.

2. Odgovori na pitanja2

1. Treba li PDV obračuna na Ugovore o pravu puta?

Ako se radi o davanju prava puta, odnosno prava služnos na javnom dobru, tada se radi o usluzi koja ne podliježe oporezivanju PDV-om. Među m, ako se ne radi o javnom dobru napominje se da je prema odredbi članka 4., stavka 1. Zakona propisano da se PDV plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavlje-ne usluge u tuzemstvu uz naknadu, koje obavi pore-zni obveznik koji djeluje kao takav.

Obavijanjem usluga koje podliježu oporezivanju PDV-om smatra se i suzdržavanje od neke radnje ili trpljenje neke radnje. Prema tome davanje prava puta, odnosno prava služnos predstavlja obavljanje usluge trpljenja radnje, koja podliježe oporezivanju PDV-om. Stoga, ako je po-rezni obveznik koji je obavlja upisan u registar obveznika PDV-a, tada je obvezan obračuna PDV na tu uslugu.

2. Treba li PDV obračuna na Ugovor o pristupu i korištenju elektroničke komunikacije i infrastrik-ture (EKI)?

Bitno je istaknu da ako EKI predstavlja javno dobro, tada pravo pristupa, odnosno korištenja EKI-jem ne

2  Op. ur.: Numeričko strukturiranje i podnaslov dodalo je uredniš-tvo. Izvorni ci rani tekst ga ne sadrži.

58

POREZI I DOPRINOSI T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

podliježe oporezivanju PDV-om. Ako EKI nije javno dobro, napominjemo da ugovor o pristupu EKI dije-li sudbinu ugovora o pravu puta, s obzirom na to da se davanjem prava pristupa obavlja usluga trpljenja, koja je oporeziva PDV-om. Prema tome, davanje pra-va pristupa EKI-jem predstavlja obavljanje usluge tr-pljenja radnje, koja podliježe oporezivanju PDV-om. Stoga, ako je porezni obveznik koji je obavlja upisan u registar obveznika PDV-a, tada je obvezan obračuna PDV na tu uslugu.

Među m, što se če davanja EKI-ja na korištenje, na-pominjemo da je potrebno utvrdi je li posebnim pro-pisima propisano da je davanje na korištenje EKI-ja u djelokrugu rada jela. Stoga, u slučaj da je posebnim propisom propisano da je davanje na korištenje EKI-jem u djelokrugu rada jela, tada se na takve usluge ne obračunava PDV neovisno o tome je li jelo upisa-no u registar obveznika PDV-a. Također napominje se, ako posebnim propisom nije propisano da je davanje na korištenje EKI-ja u djelokrugu rada jela, tada je jelo obvezno na takvu uslugu obračuna PDV.

3. Treba li PDV obračunava na zakup građevinskog zemljišta u svrhu deponiranja građevinskog ma-terijala?

U odgovoru KLASA: 410-19/13-01/312, URBROJ: 513-07-21-01/13-13 od 6. prosinca 2013. navedeno je da se u iznos 230.000,00 kuna na ubraja zakup poljopri-vrednog zemljišta neovisno o tome radi li se o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta ili poljoprivred-nog zemljišta u vlasništvu jela, s obzirom na to da se radi o korištenju općih ili drugih dobara za koje je određeno da su dobra od interesa za Republiku Hr-vatsku.

S obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o za-kupu građevinskog zemljišta, koje nije u istom prav-nom statusu kao poljoprivredno zemljište za koje je određeno da je od interesa za Republiku Hrvatsku, napominjemo da se na zakup građevinskog zemljišta obračunava PDV.

4. Treba li PDV obračuna na zakup plinske mreže?

U slučaju da se plinska mreža smatra javnim dobrom, tada davanje u zakup plinske mreže ne podliježe opo-rezivanju PDV-om. Među m, ako se plinska mreža ne smatra javnim dobrom, tada je potrebno utvrdi je li posebnim propisom propisano da je davanje u zakup plinske mreže u djelokrugu rada jela. Ako je posebnim propisom propisano da je davanje u zakup plinske mreže u djelokrugu rada jela, tada se na ta-kve usluge ne obračunava PDV, neovisno o tome je li jelo upisano u registar obveznika PDV-a. Također napominje se, ako posebnim propisom nije propisa-

no da je davanje u zakup plinske mreže u djelokru-gu rada jela, tada je jelo obvezno na takvu uslugu obračuna PDV.

5. Kakav status u vezi s PDV-om ima zakup zemlji-šta unutar granica građevinskog područja, koje je dano u zakup u poljoprivredne svrhe, odnosno je li presudna namjena korištenja zemljišta (u po-ljoprivredne svrhe) ili status zemljišta (unutar ili izvan granica građevinskog područja)?

Građevinsko područje se sukladno članku 42. Zako-na o prostornom uređenju (NN, br. 153/13) određuje prostornim planom uređenja grada, odnosno općine i Prostornim planom Grada Zagreba radi razgraničenja izgrađenih dijelova h naselja i površina predviđenih za njihov razvoj od ostalih površina namijenjenih ra-zvoju poljoprivrede i šumarstva, kao i drugih djelat-nos koje se s obzirom na svoju namjenu mogu plani-ra izvan građevinskih područja.

Napominje se da je člankom 4. Zakona o poljopri-vrednom zemljištu (NN, br. 39/13) propisano da ka-tastarske čes ce zemljišta unutar granice građevin-skog područja površine veće od 1000 m2 i katastarske čes ce zemljišta izvan granice građevinskog područja planirane dokumen ma prostornog uređenja za iz-gradnju, koje su u evidencijama Državne geodetske uprave označene kao poljoprivredna kultura, a koje nisu privedene namjene, moraju se održava pogod-nim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu se svrhu ko-ris do izvršnos akta kojim se odobrava građenje, odnosno do primitka potvrde glavnog projekta.

Nadalje, člankom 14. Zakona o poljoprivrednom ze-mljištu propisano je da se neizgrađeno građevinsko zemljište u vlasništvu države, koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište daje u zakup fi zič-koj ili pravnoj osobi za poljoprivredne namjene, te se takvo zemljište ne može koris za podizanje trajnih nasada i izgradnju objekata u svrhu poljoprivredne proizvodnje.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

59

POREZI I DOPRINOSI

S obzirom na odredbe posebnih propisa kojima je do-pušteno da se unutar građevinskog područja može obavlja poljoprivredna proizvodnja, te da se i neiz-građeno građevinsko zemljište koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište može da u zakup za poljoprivredne namjene, napominjemo da se na zakup zemljišta unutar građevinskog područja za po-ljoprivredne svrhe ne obračunava PDV.

Naime, građevinsko zemljište koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište na kojem se obavlja poljoprivredna proizvodnja može se smatra poljo-privrednim zemljištem, koje je od interesa za Repu-bliku Hrvatsku. Stoga kada jela daju u najam takva zemljišta nisu obvezna obračuna PDV.

6. Kako postupi s poslovnim prostorima koji su dani u zakup za jednu kunu po metru kvadrat-nom udrugama ili neprofi tnim organizacijama (ugovorom i odlukom Gradskog vijeća)?

Prema odredbi članka 4., stavka 1. Zakona, PDV se pla-ća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu, koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Poreznom osnovicom pri isporu-ci dobara i usluga sukladno članku 33., stavku 1. Zakona smatra se naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primi od kupca ili neke druge osobe za te isporuke, uključujući iznose subvencija koji su izrav-no povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga.

Prema tome osnovicu za obračun PDV-a čini naknada koju jelo prima za zakup poslovnog prostora. U vezi s navedenim napominjemo da se tržišna vrijednost u slučaju, ako je naknada niža ili viša od tržišne vrijedno-s sukladno članku 30., stavku 9. Zakona utvrđuje za isporuke dobara i obavljanje usluga osobama, koje ne mogu odbi pretporez, a koje su u obiteljskim i drugim bliskim vezama s poreznim obveznikom, te u slučaju postojanja fi nancijskih i pravnih veza, uključujući odno-se poslodavca i zaposlenika kao i članova njihovih obi-telji, veza na temelju članstva, upravljanja ili vlasništva.

7. Mora li grad obračuna PDV na prodaju pokret-nina (ugos teljske opreme) temeljem kupopro-dajnog ugovora sklopljenog u 2014. godini i za obavljenu prodaju temeljem kupoprodajnog ugovora izda račun? Grad je predmetne pokret-nine stekao u 2014. na ime duga za neplaćenu za-kupninu, neplaćenu naknadu za korištenje javne površine i neplaćene troškove tekućeg održava-nja poslovnog prostora, a koji su nastali i dospjeli u 2013. godini.

Prema odredbi članka 4., stavka 1. Zakona, PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu, koje obavi porezni

obveznik koji djeluje kao takav. Stoga, ako grad pro-daje pokretnine temeljem kupoprodajnog ugovora, obvezan je na njih obračuna PDV, ako je upisan u registar obveznika PDV-a. U slučaju da kupoprodajni ugovor sadrži sve elemente računa propisane član-kom 79. Zakona, grad nije obvezan izdava poseban račun, s obzirom na to da se računom smatra svaka isprava prema kojoj porezni obveznik ili osoba kojoj on naloži zaračunava obavljenu isporuku, bez obzira na to kako se ta isprava naziva u poslovnom prometu.

Ako Grad za stečenu ugos teljsku opremu ima račun ili neku drugu ispravu koja sadrži sve podatke propisane člankom 79. Zakona, tada Grad može PDV sadržan u računu ili nekoj drugoj ispravi odbi kao pretporez, uz ispunjenje uvjeta propisanih člancima 58. i 60. Zakona.

8. Treba li kod postojećeg ugovora o zakupu poslov-nih prostora, sklapa dodatak tom ugovorua, kojim bi se izmijenila ugovorna odredba o visini zakupnine, s obzirom na to da se na zakupninu od 1. siječnja 2014. obračunava PDV; ili je dovolj-no na mjesečnom računu plaćenom za zakupni-ne doda i naznači i iznos PDV-a, koji zakupnik mora pla na utvrđeni iznos zakupnine?

Poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga smatra se naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primi od kupca ili neke druge oso-be za te isporuke, uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga, pri čemu PDV ne čini dio naknade. U vezi s na-vedenim napominjemo da Zakonom nisu propisane odredbe o obvezi sklapanja dodatka ugovora u po-gledu s odredbom o visini zakupnine. Ugovorni od-nosi i obveza sklapanja dodatka ugovora propisani su posebnim propisima posebice Zakonom o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11), čije tuma-čenje nije u nadležnos Porezne uprave.

9. Mora li grad zaračuna PDV na prodaju rabljenih osobnih vozila (službena vozila grada), koja se ne smatraju novim osobnim vozilima?

Iz članka 40., stavka 2. Zakona proizlazi da su od PDV-a oslobođene isporuke dobara za čije stjecanje iii nabavu, odnosno uporabu nije bio moguć odbitak pretporeza prema članku 61., stavku 1. Zakona. Na-ime, člankom 61., stavkom 1. Zakona propisano je da porezni obveznik, između ostalog, ne može odbi pretporez za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s m dobrima.

Prema tome, grad prilikom nabave osobnog auto-mobila za vlas te potrebe nije ni mogao koris

60

POREZI I DOPRINOSI T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

pravo na odbitak pretporeza. Stoga, prilikom proda-je rabljenog osobnog automobila grad nije obvezan obračuna PDV, neovisno o tome kome ga prodaje. U tom slučaju kupac rabljenog osobnog automobila obvezan je pla posebni porez na stjecanje rablje-nih motornih vozila po stopi 5 % sukladno članku 26. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila (NN, br. 15/13 i 108/13).

10. Obračunava li se PDV na davanje grobnog mje-sta na korištenje i na prodaju grobnice s opre-mom?

Uprava groblja sukladno članku 13., stavku 1. Zakona o grobljima (NN, br. 19/98 i 50/13) daje grobno mje-sto na korištenje na neodređeno vrijeme uz naknadu, te o tome donosi rješenje. Prema članku 15., stavku 5. Zakona o grobljima oprema i uređaj groba izgra-đeni na grobnom mjestu smatraju se nekretninom. Prema odredbama navedenog Zakona pod opremom i uređajem groba podrazumijeva se nadgrobna ploča, nadgrobni spomenik i znaci, ograda i sl.

U smislu tumačenja predmeta oporezivanja, nekret-ninom se sukladno članku 4. Zakona o porezu na pro-met nekretnina (NN, br. 69/97, 153/02, 22/11 i 26/00 – Odluka USRH), smatra i oprema i uređaj groba iz-građeni na grobnom mjestu. Prema tome, ako se s ustupanjem grobnog mjesta prodaje ili na drugi način prenosi vlasništvo opreme, odnosno uređaja groba, korisnik grobnog mjesta dužan je na te nekretnine (opremu i uređaj groba) pla porez na promet ne-kretnina. Stoga, kada grad isporučuje opremu i ure-đaj groba ne obračunava PDV, s obzirom na to da se radi o isporuci koja podliježe oporezivanju porezom na promet nekretnina.

Kada jelo daje grobno mjesto na korištenje na ne-određeno vrijeme u skladu s posebnim propisima o grobljima, za što naplaćuju naknadu, napominje-mo da se radi o usluzi koja ne podliježe oporeziva-nju PDV-om, s obzirom na to da je u djelokrugu rada jela, neovisno o tome je li jelo upisano u registar

obveznika PDV-a. Među m, ako bi grobno mjesto na korištenje davalo komunalno društvo, tada takva na-knada podliježe oporezivanju PDV-om.

11. Obračunava li se PDV na davanje na korištenje poslovnih prostora bez naknade, kada jelo po-slovne prostore daje na korištenje vlas m pro-računskim korisnicima, proračunskim korisnici-ma drugih proračuna, koji obavljaju djelatnos od općeg, javnog interesa; te što u tom slučaju čini poreznu osnovicu?

Prema odredbi članka 4., stavka 1. Zakon,a PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene

usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik, koji djeluje kao takav.

Isporukom dobara uz naknadu smatra se sukladno članku 7., stavku 3. Zakona korištenje dobara, koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe nje-govih zaposlenika, ako raspolažu njima bez naknade ili ih općenito koriste u druge svrhe, osim za potrebe obavljanja djelatnos poreznog obveznika, a za ta je dobra ili njihove dijelove u cijelos ili djelomično od-bijen pretporez.

Obavljanjem usluga uz naknadu smatra se prema članku 8., stavku 3. Zakona korištenje dobara, koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe nje-govih zaposlenika ili općenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnos , za koja je u cijelos ili djelomično odbijen pretporez.

Stoga, ako jelo daje bez naknade na korištenje po-slovne prostore za koje nije koris lo pravo na odbitak pretporeza, odnosno koris te poslovne prostore u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnos , tada se ne radi o isporukama uz naknadu koje podli-ježu oporezivanju PDV-om, neovisno o tome kome se taj poslovni prostor daje u zakup. Također, napominje se da u slučaju, da jelo bez naknade daje na korište-nje poslovne prostore za koje je koris lo pravo na od-bitak pretporeza, tada se radi o isporuci uz naknadu koja podliježe PDV-u.

12. U zgradi Gradske vijećnice nalaze se uredi dru-gih ins tucija (Ured državne uprave, Državna geodetska uprava, Općinski sud i slično) s koji-ma Grad ima zaključene sporazume o pokriću materijalnih troškova (struja, plin, komunalne usluge, plaću čistačica itd.), ovisno o kvadraturi koju koriste. Prostori u zgradi ne mogu se da na natječaj jer postojeće ins tucije imaju pravo osta u toj zgradi još od 90- h, kada su svi bili u Skupš ni općine, pa se zato ne ubire naknada za korištenje h prostora, već samo par cipaci-ja zajedničkih troškova u određenom postotku. Napominje se da se troškovi ne mogu zasebno odvoji zbog toga što ne postoje zasebna bro-jila. U vezi s navedenim, postavlja se pitanje obračunava li se na refundaciju materijalnih troškova PDV?

Prema odredbi članka 4., stavka 1. Zakona, PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu, uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. U skladu s navedenim, a s obzirom na to da prefakturiranje materijalnih troš-kova predstavlja način prevaljivanja troškova, u tom

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

61

POREZI I DOPRINOSI

slučaju su zapravo nadoknada učinjenih izdataka, i podliježu oporezivanju PDV-om, ako je Grad upisan u registar obveznika PDV-a. Napominje se da za sve režijske troškove koji se odnose na takve poslovne prostore, jelo ima pravo na odbitak PDV-a koji im je zaračunan na ulaznim računima.

13. U vlasništvu Grada nalaze se i sportski objek kojima Grad upravlja, svlačionice po naseljima i igrališta. Kako su do sada klubovi s područja Grada koris li te objekte bez naknade, a tro-šak održavanja i režija snosio je Grad, ulaskom u registar obveznika PDV-a nije više moguće korištenje prostora bez obveze obračunavanja PDV-a. Zanima nas je li moguće prema Zakonu o sportu preda sportske objekte na upravljanje Zajednici sportskih udruga Grada ili nekom tre-ćem? Možemo li da sportske objekte na uprav-ljanje bez naknade, s m da ne postoji obveza obračunavanja PDV-a, jer bi ta osoba snosila sve troškove održavanja (redovno održavanje, režije i sl.) i vršila naplatu prihoda za korištenje prostora.

U ovom slučaju primjenjuje se odgovor dan na pita-nje pod brojem 11. Naime, prema odredbi članka 4., stavka 1. Zakona, PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz nakna-du koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Stoga, ako grad daje bez naknade na korištenje po-slovne prostore za koje nije koris lo pravo na odbitak pretporeza, odnosno koris te poslovne prostore u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnos , tada se ne radi o isporukama uz naknadu koje podli-ježu oporezivanju PDV-om, neovisno o tome kome se taj poslovni prostor daje u zakup.

U slučaju kada bi grad za davanje na korištenje sport-skih objekata naplaćivao naknadu., napominjemo da su plaćanja PDV-a oslobođene prema članku 39., stavku 1. točki m) Zakona usluge usko povezane sa sportom ili tjelesnim odgojem, što ih obavljaju nepro-fi tne pravne osobe, osobama koje se bave sportom

ili sudjeluju u tjelesnom odgoju. Primateljima usluga smatraju se osobe koje se sportom ili tjelesnim odgo-jem bave profesionalno ili amaterski.

Za svrhe oporezivanja neprofi tnim pravnim osobama smatraju se ustanove, jela državne uprave, pred-stavnička i izvršna jela državne, vlas i jedinica i jela lokalne i područne (regionalne) samouprave i

drugi. Prema tome, kada Grad daje na korištenje uz naknadu, sportske objekte klubovima koji se sportom ili tjelesnim odgojem bave profesionalno ili amater-ski, radi se o usluzi koja je oslobođena plaćanja PDV-a prema članku 39., stavku 1. točki m) Zakona.

Ako je Grad upisan u registar obveznika PDV-a: na-pominje se da će u prijavi PDV-a s oporezivim isporu-kama iskaziva i usluge koje su temeljem članka 39., stavka 1. točke m) Zakona, oslobođene PDV-a. U vezi s pitanjem o tome može li grad preda sportske objek-te na upravljanje Zajednici sportskih udruga Grada, ne možemo se očitova s obzirom na to da Porezna uprava nije nadležna za tumačenje odredbi Zakona o sportu (NN, br. 71/06, 150/08, 124/10, 86/12 i 94/13).

14. Rashodi proračuna priznaju se prema fakturi-ranim uslugama, a prihodi prema naplaćenim. Kako je s obvezom za PDV i pretporezom? Obra-čunavaju li se oba prema fakturiranom ili kom-binirano?

Oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a za ispo-ruke dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu propi-sani su odredbom članka 30. Zakona, te odredbama članaka od 36. do 40. Pravilnika o porezu na doda-nu vrijednost (NN, br. 79/13, 85/13 i 160/13; dalje u tekstu: Pravilnik). Oporezivi događaj je događaj na temelju kojega su ispunjeni pravni uvje potrebni za nastanak obveze obračuna PDV-a, a obveza obra-čuna PDV-a nastaje u trenutku kada Porezna uprava temeljem odredbi Zakona ima pravo potraživa PDV od osobe koja ga je obvezna pla , iako je vrijeme plaćanja PDV-a odgođeno.

Prema tome oporezivi događaj nastaje kada su do-bra isporučena ili usluge obavljene, pri čemu obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi do-gađaj, a utvrđena obveza PDV-a iskazuje se u prijavi PDV-a za obračunsko razdoblje u kojem je obavljena isporuka dobara ili usluga.

S obzirom na to da je uz nastanak obveze obračuna PDV-a povezan i odbitak pretporeza napominjemo da porezni obveznik može uz ispunjenje uvjeta propisa-nih člancima od 58. do 62. Zakona, odbi pretporez u trenutku kada nastaje obveza obračuna PDV-a. Pre-ma članku 58., stavku 1. Zakona porezni obveznik ima pravo od PDV-a, koji je obvezan pla , odbi iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan pla iii ga je pla o

62

POREZI I DOPRINOSI T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge, koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija.

Bitno je istaknu da porezni obveznik za isporuke koje su mu obavljene u tuzemstvu ostvaruje pravo na od-bitak pretporeza u obračunskom razdoblju u kojem je primljeno dobro ili izvršena usluga i primljen račun sa svim podacima iz članka 79. Zakona. Ako porezni obve-znik ima račun za primljena dobra ili obavljene usluge do roka za podnošenje prijave PDV-a, tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom obračunskom razdoblju u kojem je primio dobro ili mu je obavljena usluga. Ako porezni obveznik nema račun za primljena dobra iii obavljene usluge do roka za podnošenje prijave PDV-a, tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom obra-čunskom razdoblju u kojem je primio račun.

S obzirom na navedeno, jelima obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku kada je obavljena isporu-ka dobara ili usluga, a pravo na odbitak pretporeza ostvaruju sukladno članku 133. Pravilnika, odnosno u obračunskom razdoblju u kojem je primljeno dobro ili izvršena usluga i primljen račun sa svim podacima iz članka 79. Zakona. Napominjemo, da iznimno samo poreznim obveznicima koji su obveznici poreza na dohodak, obveza obračuna PDV-a nastaje prema pri-mljenim (naplaćenim) naknadama, a pravo na odbi-tak pretporeza ostvaruju na način propisan člankom 133. Pravilnika, i uz uvjet da su dobavljaču pla li pri-mljenu isporuku.

15. Vode Ii se podaci za obračun PDV-a odvojeno od poslovnih knjiga U-RA i l-RA, u „duplim” knjiga-ma; ili je dovoljno u jedinstvenim knjigama osi-gura mogućnost izdvajanja podataka potreb-nih za obračun PDV-a?

Člankom 83. Zakona propisana je obveza vođenja knjigovodstva za potrebe obračuna PDV-a. Sukladno navedenom članku porezni obveznik mora, između ostalog, u svom knjigovodstvu osigura potrebne podatke koji omogućuju ispravno i pravodobno obra-čunavanje i plaćanje PDV-a. Porezni obveznik mora osigura podatke o obvezi PDV-a za uplatu i upla PDV-a, te o potraživanju za povrat pretporeza i nje-govoj napla .

Napominjemo da je člankom 163. Pravilnika propisa-no da radi osiguravanja podataka o izdanim i primlje-nim računima i PDV-u sadržanom u m računima, porezni obveznik mora vodi posebne evidencije – Knjigu izdanih (izlaznih) računa (Obrazac l-RA) i Knjigu primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA).

Jednako tako radi osiguravanja podataka o stjeca-njima dobara iz drugih država članica, primljenim i obavljenim uslugama u druge države članice kao i

u treće zemlje, o primljenim isporukama na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze u tuzemstvu te o PDV-u plaćenom pri uvozu, porezni obveznik – uvoznik mora vodi posebnu evidenciju. U vezi s na-vedenim, skrećemo pažnju na činjenicu da porezni obveznici, u konkretnom slučaju jela, nisu obvezna vodi posebne evidencije, ako su na drugi način u mogućnos osigura potrebne podatke koji omogu-ćuju ispravno i pravodobno obračunavanje i plaćanje PDV-a.

16. Ako grad postane poreznim obveznikom za PDV, primjenjuje li se na njega prijenos porezne ob-veze u graditeljstvu? Iskazuje li se u PDV obras-cu obveza i plaćanje prijenosa porezne obveze u graditeljstvu?

Prijenos porezne obveze propisan člankom 75., stav-kom 3. Zakona, odnosi se na sve porezne obveznike koji su upisani u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj. Stoga, ako je grad upisan u registar obve-znika PDV-a na njega se primjenjuje prijenos porezne obveze, što znači da će grad bi obvezan obračuna PDV-a primjerice na primljenu građevinsku uslugu. U prijavi PDV-a primljene isporuke u Republici Hrvat-skoj za koje PDV obračuna primatelj usluge, iskazuju se pod rednim brojem 11.4. Pravo na pretporez od primljenih isporuka u Republici Hrvatskoj za koje PDV obračunava primatelj iskazuju se pod rednim brojem III.4. prijave PDV-a. Napominje se da grad u prijavi PDV-a iskazuje samo pretporez, koji može odbi su-kladno članku 58. Zakona.

17. Prikazuje li se u PDV obrascu najam stanova (oslobođen plaćanja PDV-a – a nije naveden kao gospodarska djelatnost grada). Je li PDV-a oslo-bođena samo zaš ćena najamnina ili i slobodno ugovorena?

Porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a, obvezni su u prijavi PDV-a iskaza sve obavlje-ne isporuke koje podliježu PDV-u, neovisno o tome jesu li isporuke oporezive PDV-om ili su oslobođene PDV-a. Najam stambenih prostorija oslobođen je pla-ćanja PDV-a prema članku 40., stavku 1., točki I) Za-kona. U vezi s zaš ćenim najamninama napominje se da su one kao takve u djelokrugu rada grada, te se ne smatraju gospodarskom djelatnošću koja je oporezi-va PDV-om, pa se ni ne upisuju u prijavu PDV-a.

Napominje se da se isporuke koje su u Republici Hr-vatskoj oslobođene PDV-a, iskazuju u prijavi PDV-a pod rednim brojem 1.8. Stoga će grad slobodno ugo-voreni najam stambenih prostorija iskaziva pod red-nim broj 1.8, dok zaš ćene najamnine uopće neće iskaziva u prijavi PDV-a.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

63

POREZI I DOPRINOSI

18. Ako je grad za zakup poslovnog prostora za mje-sec siječanj prije 15. siječnja, fakturirao zakup bez PDV-a, a za m se prijavio u sustav PDV-a, dužan je račun ispravi i posla novi s obraču-na m PDV-om. Na temelju koje isprave grad može dokaza zakupcima da su dužni prihva nove račune i upla razliku, odnosno, PDV?

Napominjemo da su prava i obveze između grada kao zakupodavca i zakupoprimca uređeni ugovornim od-nosnom, a Porezna uprava nije nadležna za tumače-nje ugovornih odnosa. Is če se da se u konkretnom slučaju neovisno o tome što je račun izdan prije upisa u registar obveznika PDV-a, PDV treba obračuna , pri čemu poreznu osnovicu za obračun PDV-a čini uku-pna naknada. S m u vezi potrebno je ispravi izdani račun, i ispravljeni račun posla zakupoprimcu, a sa-držaj računa treba bi u skladu s odredbom članka 79. Zakona.

19. Hrvatske vode obračunavaju i naplaćuju vodni doprinos, a 8 % tog doprinosa pripada lokal-nom proračunu, na čijem području je doprinos naplaćen. Radi li se o oporezivom iznosu?

Člankom 12. Zakona o fi nanciranju vodnog gospodar-stva (NN, br. 153/09, 90/11 i 56/13) propisano je da jedinicama lokalne samouprave pripada 8 % vodno-ga doprinosa naplaćenoga na njihovom području, a Hrvatske vode su u obvezi jednom mjesečno dozna-čava taj iznos proračunima jedinica lokalne samo-uprave. Navedena sredstva koriste se za građenje i rekonstrukciju građevina oborinske odvodnje u vla-sništvu jedinica lokalne samouprave. Vodne naknade u koje se ubraja i vodni doprinos su javna davanja.

Sukladno navedenom 8 % vodnog doprinosa teme-ljem Zakona o fi nanciranju vodnog gospodarstva pri-pada jedinicama lokalne samouprave, stoga smatra-

mo da se ne radi o naknadi za obavljanje isporuka već o javnom davanju, pa jedinice lokalne samouprave nisu obvezne obračuna PDV na javna davanja, koja im pripadaju temeljem odredbi Zakona o fi nanciranju vodnog gospodarstva.

20. Grad zajedno s naplatom komunalne naknade naplaćuje i naknadu za uređenje voda na ime i za račun Hrvatskih voda. Gradu za taj posao pripada 5 % naplaćenog iznosa i za taj posao Hr-vatskim vodama ispostavlja fakturu. Obračun i naplata u interesu je RH, sukladno Zakonu o fi nanciranju vodnoga gospodarstva. Radi li se o oporezivom poslu? Ako da, obračunava li se PDV na naknadu ili unutar zakonom propisanih 5 %? Je li refundacija poštanskih i materijalnih troškova naknade za uređenje voda (ugovorna obveza) oporeziva isporuka? Uzima li se naplata naknade za uređenje vode i taj prihod kao ele-ment za utvrđivanje statusa poreznog obvezni-ka od 230.000 kuna?

Člankom 17. Zakona o fi nanciranju vodnog gospodar-stva propisano je da na nekretnine na koje se obra-čunava i naplaćuje komunalna naknada prema propi-sima o komunalnom gospodarstvu, jedinice lokalne samouprave, uz tu naknadu, naplaćuju i naknadu za uređenje voda. Jedinica lokalne samouprave dostav-lja obveznicima i rješenje o obračunu naknade za ure-đenje voda, te naplaćuje naknadu za uređenje voda uplatnicama za komunalnu naknadu, uz koje zasebno iskazuje iznos, obračunske elemente i način obračuna naknade za uređenje voda.

Jedinica lokalne samouprave doznačuje naplaćene iznose naknade za uređenje voda jednom tjedno na uplatne račune Hrvatskih voda. Za te poslove jedinici lokalne samouprave pripada naknada od 5% na iznos Hrvatskim vodama uplaćene naknade za uređenje voda. S obzirom na to da je temeljem Zakona o fi nan-ciranju vodnog gospodarstva propisano da je naplata naknade za uređenje voda u djelokrugu rada jedinica lokalne samouprave, smatramo da pripadajuća na-knada ne podliježe oporezivanju PDV-om.

21. Grad ima s telekom operaterom sklopljene ugo-vore o pristupu i korištenju slobodnog prostora u cijevima izgrađene kabelske kanalizacije, gdje je Grad infrastrukturni operator, te ima sva pra-va i obveze u vezi s korištenjem, održavanjem, razvojem i upravljanjem sustavom kabelske ka-nalizacije. Je li grad obveznik PDV-a za ovu dje-latnost?

Ako su cijevi kabelske kanalizacije javno dobro, tada usluga pristupa, odnosno korištenja slobodnog pro-stora u cijevima izgrađene kabelske ne podliježe opo-

64

POREZI I DOPRINOSI T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

rezivanju PDV-om. Ako se cijevi kabelske kanalizacije ne smatraju javnim dobrom, tada ugovor o pristupu cijevima izgrađene kabelske kanalizacije dijeli sudbi-nu ugovora o pravu puta, s obzirom na to da se da-vanjem prava pristupa obavlja usluga trpljenja, koja je oporeziva PDV-om. Prema tome davanje prava pristupa kabelskoj kanalizaciji predstavlja obavijanje usluge trpljenja radnje, koja podliježe oporezivanju PDV-om. Stoga, ako je porezni obveznik koji je obavlja upisan u registar obveznika PDV-a, obvezan je obra-čuna PDV na tu uslugu.

Među m, što se če davanja na korištenje slobodnog prostora u cijevima izgrađene kabelske kanalizacije, napominjemo da je potrebno utvrdi je li posebnim propisima propisano da je takva usluga u djelokrugu rada jela. Stoga, u slučaju da je posebnim propisom propisano da je davanje slobodnog prostora u cijevi-ma izgrađene kabelske kanalizacije u djelokrugu rada jela, tada se na takve usluge ne obračunava PDV ne-

ovisno o tome je li jelo upisano u registar obveznika PDV-a. Također napominje se, ako posebnim propi-som nije propisano da je davanje na korištenje slo-bodnog prostora u cijevima izgrađene kabelske kana-lizacije u djelokrugu rada jela, tada je jelo obvezno na takvu uslugu obračuna PDV.

22. Gradska ustanova koja je u sustavu gradske ri-znice upravlja sportskim objektom u kojem se nalaze sportske dvorane koje se povremeno daju u zakup na nekoliko sa sportskim klubo-vima i drugim oblicima organiziranja u sportu i rekreaciji. Do sada se za korištenje dvorana naplaćivao simboličan iznos – protuvrijednost prosječnog troška energenata i drugih poveza-nih troškova za razdoblje korištenja. Treba li se takva ustanova upisa u registar poreznih ob-veznika i naplaćiva PDV na takav najam?

Plaćanja PDV-a oslobođene su prema članku 39., stavku 1. točki m) Zakona, usluge usko povezane sa sportom ili tjelesnim odgojem, što ih obavljaju ne-profi tne pravne osobe, osobe koje se bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju. Primateljima usluga smatraju se osobe koje se sportom ili tjelesnim odgo-jem bave profesionalno ili amaterski.

Prema tome, kada gradska ustanova daje na korištenje sportske objekte klubovima, koji se sportom ili tjele-snim odgojem bave profesionalno ili amaterski, radi se o usluzi koja je oslobođena plaćanja PDV-a prema članku 39. stavku 1. točki m) Zakona. Prema tome, ako je gradska ustanova neprofi tna pravna osoba i obavlja samo usluge davanja u zakup sportskog objekta oso-bama koje se sportom ili tjelesnim odgojem bave pro-fesionalno ili amaterski, tada nije obvezna za tu djelat-nost upisa se u registar obveznika PDV-a.

23. Temeljem odluka iz ranijih godina priznata su za-kupnicima ulaganja u poslovne prostore, i to pri-jebojima s mjesečnom zakupninom do konačne isplate. U trenutku obračuna visine prizna h ulaganja, u obzir su uze samo određeni radovi, i to bez PDV-a. Obračunava li se PDV na zakup u m slučajevima? Ako je zakupnina umanjena za 50 % obračunava li se PDV na ukupan iznos zakupnine ili na umanjeni iznos nakon odbitka oslobađanja? Na koji način će se ubuduće vrši- prijeboj ulaganja s ugovorenom zakupninom

koja će bi uvećana za PDV?

Člankom 15. Pravilnika propisano je da, ako pri ispo-ruci naknada nije novčana, već je u isporuci u obliku drugog dobra ili obavljenoj usluzi, radi se o razmjeni. Pri razmjeni, isporuka podliježe oporezivanju na obje strane, kod svakog isporučitelja. Prema tome, ako bi zakupoprimac ulagao u poslovni prostor u visini mje-sečne zakupnine, tada se obavljena usluga ulaganja smatra naknadom za uslugu davanja poslovnog pro-stora u zakup. Kako kod razmjene dobara isporuka podliježe oporezivanju na obje strane, porezni ob-veznik zakupodavac, u konkretnom slučaju jedinica lokalne samouprave upisana u registar obveznika PDV-a, obvezna je na uslugu davanja u zakup poslov-nog prostora obračuna PDV. Ako je zakupoprimac obveznik PDV-a, tada je obvezan na obavljenu uslugu ulaganja u poslovni prostor obračuna PDV.

23. Treba li grad na izlaznom računu za prodaju po-slovnog prostora, stana koji je izgrađen nakon 31. 12. 1997. godine, zaračuna PDV, a grad kao stjecatelj te novosagrađene nek retnine nije mo-gao odbi zaračunani PDV kao pretporez u vri-jeme kad je kupovao predmetnu nekretninu?

Prodaja poslovnog prostora za čiju nabavu porezni obveznik nije koris o pravo na odbitak pretporeza ne podliježe oporezivanju PDV-om nego porezom na promet nekretnina sukladno članku 5., stavku 3. Za-kona o porezu na promet nekretnina (NN, br. 69/97, 153/02, 26/00 i 22/11).

24. Treba li grad zaračuna PDV:

a) na izlaznom računu poduzetniku, za naknadu za pravo građenja za izgradnju proizvodnog objekta energane, izgradnju zgrada (doma umirovljenika, hotela, poliklinike, ambulante i dijagnos ke)?

b) na izlaznom računu trgovačkom društvu u vla-sništvu grada za plaćanje provizije za izdano jam-stvo grada prema HBOR-u (za kredit koji dobiva predmetno trgovačko društvo)?

Ako se pravo građenja daje na javnom dobru, radi se o usluzi koja ne podliježe oporezivanju PDV-om.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

65

POREZI I DOPRINOSI

Među m, ako se pravo građenja ne daje na javnom dobru, tada usluga prava građenja podliježe oporezi-vanju PDV-om. Stoga, ako je porezni obveznik koji je obavlja upisan u registar obveznika PDV-a, obvezan je obračuna PDV na tu uslugu. Usluge prikupljanja podataka, izrade analiza i davanje informacija o kre-ditnoj sposobnos korisnika kredita koje nisu pove-zane s davanjem i upravljanjem kredi ma ili s ugo-varanjem, odnosno izdavanjem garancija ili drugih jamstava za kredite, nisu oslobođene plaćanja PDV sukladno članku 40., stavku 1. Zakona i članku 66. Pravilnika. Sukladno navedenom, provizija za izdano jamstvo grada prema HBOR-u također nije oslobođe-na PDV-a, pa je porezni obveznik koji je obavlja obve-zan na takvu uslugu obračuna PDV.

25. Grad sukladno članku 30., stavku 2. Zakona o vlasništvu želi vlasnička ovlaštenja, i to poslo-ve upravljanja, korištenja i raspolaganja (za mjesne društvene domove, a i ostale poslovne prostore koji su u vlasništvu grada), odlukom prenije na trgovačko društvo, koje je u 100 % vlasništvu grada i registrirano je za poslove upravljanja zgradama. Trgovačko društvo bi iz-davalo račune, prihod od zakupa uplaćivao bi se na račun trgovačkog društvu i njemu bi pripa-dao, Trgovačko društvo bi imalo istovremeno i obvezu održava predmetne prostore. Bi li ta-kva odluka bila u suprotnos sa Zakonom?

Iz članka 8., stavka 1. Pravilnika proizlazi da se isporukom dobara omogućuje prijenos pra-va raspolaganja materijalnom imovinom osobi koja m dobrima može raspolaga kao vla-snik. Omogućavanje raspolaganja dobrima je pretežito činjenične naravi i obično je, ali ne i nužno povezano s prijenosom vlasničkih prava u imovinsko pravnom smislu. Pri tome je mjerodavno postojanje gospodarskog vla-sništva, a ne posjeda kao stvarnog vlasništva nad dobrom. Prema tome, prijenos prava ras-polaganja materijalnom imovinom osobi koja s m dobrima može raspolaga kao vlasnik podliježe oporezivanju PDV-om.

Stoga, ako porezni obveznik prenosi pravo raspolaganja nekretninama za koje je koris o pravo na odbitak pretporeza na drugog pore-znog obveznika, radi se o isporuci na koju treba obračuna PDV. Među m, ako porezni obveznik, u konkretnom slučaju grad, nije prilikom nabave nekretnina koris o pravo na odbitak pretporeza, tada ni prilikom prijenosa prava raspolaganja nad m nekretninama ne mora obračuna PDV. Napominje se da pitanje o tome može li grad iz-vrši prijenos vlasničkih ovlaštenja s gradova na

trgovačka društva koja bi bila u stopostonom vlasniš-tvu grada nije porezno pitanje, stoga odgovor na to pitanje nije u nadležnos Porezne uprave.

26. Pod kojim uvje ma grad, koji je podnio zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a jer je pret-hodne godine ostvario od zakupa (poslovnog prostora i mjesnih domova) više od 230.000,00 kuna, može izaći iz registra obveznika PDV-a?

Porezni obveznik koji je po sili zakona bio obvezan upisa se u registar obveznika PDV-a, o činjenici da je u prethodnoj kalendarskoj godini ostvario pro-met manji od iznosa 230.000,00 kuna i da ne želi i dalje bi upisan u registar obveznika PDV-a, podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave pisani zahtjev do 15. siječnja tekuće godine. Prema tome, grad koji je 1. siječnja 2014. godine upisan u registar obveznika PDV-a, jer je u 2013. od obavljanja gospodarske dje-latnos ostvario više od 230.000,00 kuna, može do 15. siječnja 2015. godine podnije zahtjev za izlazak iz registra obveznika PDV-a s 1. siječnjem 2015.: ako u 2014. godini od obavljanja gospodarske djelatno-s ostvari isporuke u iznosu manjem od 230.000,00 kuna.

27. Kada korisnicima poslovnog prostora prefak-turiramo troškove struje, vode, čišćenja i sl. re-žijske troškove, obračunavamo li PDV na neto iznos ili iznos računa s PDV? Odnosno, što je osnovica i po kojoj stopi (npr. zaprimimo ulazni račun za utrošak vode, djelomično sa stopom PDV 13 %, a dijelom bez obračunatog PDV-a)? Mogu li se sve te usluge zaračuna na jednom

računu ili se svaka usluga zaračunava poseb-no pojedinačno? Može li se prosječan mje-

sečni trošak režija ugradi u iznos zakupa?

Prema odredbi članka 4., stavka 1. Zakona PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i

sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. U skladu s navedenim, a s obzirom na to da prefakturiranje materijalnih troškova predstavlja način prevaljivanja troškova, u tom slučaju su zapravo nadoknada učinjenih izdata-ka, i podliježu oporezivanju PDV-om.

Poreznu osnovicu prilikom prefakturiranja režij-skih troškova čini ukupni trošak koji je grad imao za navedene režijske troškove, pri čemu napominjemo

da iznos PDV-a koji grad može kod režijskih troškova odbi kao pretporez nije trošak grada. Napominje se da se sukladno odredbama Zakona, u cijenu zakupa

poslovnog prostora mogu uključi i režijski troško-vi, s obzirom na to da se radi o pratećim uslugama usko povezanim s glavnom uslugom zakupa, te se

66

POREZI I DOPRINOSI T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

na ukupnu naknadu za obavljenu uslugu obračunava PDV po stopi od 25 %.

28. Kad se trgovačkom društvu prefakturira utro-šak struje i vode za priključke koji se nalaze na pomorskom dobru, i koje to društvo koris u sklopu djelatnos za koju je dobio koncesiju, je li to oslobođeno obveze obračuna PDV-a, s ob-zirom na status pomorskog dobra? Isto pitanje postavlja se i u slučaju odražavanja manifestaci-ja na javnim površinama?

Činjenica da se primjerice struja i voda koriste na po-morskom dobru za koje je dana koncesija ili na javnoj površini nemaju utjecaja na obvezu obračuna PDV-a. Stoga isporuka struje i vode, odnosno prefakturiranje režijskih troškova za utrošak struje i vode na pomor-skom dobru, odnosno na javnim površinama podlije-žu oporezivanju PDV-om. Ako su navedeni troškovi sadržani u naknadi za koncesiju, tada ne podliježu oporezivanju PDV-om, jer jela koncesije daju u okvi-ru svoje ovlas odnosno djelokruga rada.

29. Grad daje zgradu u najam i zakup, a prema ugo-vorima o najmu i zakupu, najmoprimac i zaku-pnik dužni su plaća režijske troškove i čišćenje zajedničkih dijelova zgrade. Grad prefakturira troškove zakupcima (pravnim osobama) i naj-moprimcima (fi zičke osobe). Račun za čišćenje ne sadrži PDV. Treba li prilikom prefakturiranja obračuna PDV i treba li ga fakturira i fi zičkim osobama koje su u najmu stanova?

Ako grad zaračunava (prefakturira) zakupnicima i najmoprimcima uslugu čišćenja zajedničkih dijelova zgrade, obvezan je na navedenu uslugu obračuna PDV, neovisno o tome što mu porezni obveznik koji je obavio uslugu čišćenja nije zaračunao PDV. Napomi-nje se da usluge čišćenja sukladno članku 73., stavku 4. Pravilnika mogu bi oslobođene PDV-a samo, ako su uključene u iznos naknade za najam stambenog prostora koji je oslobođen plaćanja PDV-a, s obzirom na to da se radi o pratećim uslugama usko povezanim s glavnom uslugom najma.

30. Grad je obvezan u jeku mjeseca izda račun za isporuku izvršenu u tom mjesecu, ali isporuku (prodaju električne energije) zaračunava tek po primitku obračuna od operatera (HROTE-a). Ispo-ruku zaračunava HROTE-u u sljedećem mjesecu za protekli mjesec (za razdoblje npr. 1. 1. 2014. – 1. 2. 2014.). S obzirom na navedeno postavljeno je pitanje jesu li u prijestupu, ako račun izdaju po primitku obračuna koji je u pravilu do 15. sljede-ćeg mjeseca za protekli mjesec? Napominje se da im, prije nego zaprime obračun (proizvodnje

električne energije), nisu pozna parametri na temelju kojih mogu izda račun.

Sukladno odredbama Zakona i Pravilnika oporezivi događaj nastaje kada su dobra isporučena ili usluge obavljene, pri čemu obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj, a utvrđena obve-za PDV-a iskazuje se u prijavi PDV-a za obračunsko razdoblje u kojem je obavljena isporuka dobara ili usluga. Prema tome, ako je isporuka električne ener-gije obavljena u siječnju, poreznom obvezniku obveza obračuna PDV-a nastaje u siječnju i iskazuje se u pri-javi PDV-a za siječanj, neovisno o datumu izdavanja računa.

S obzirom na navedeno napominjemo da bi porezni obveznik, u konkretnom slučaju grad koji obavlja is-poruku električne energije, trebao s operaterom ugo-vori da se obračun isporučene električne energije u prethodnom mjesecu obavi u najkraćem mogućem roku po proteku tog mjeseca. U vezi s navedenim napominjemo da je porezni obveznik, u konkretnom slučaju grad, obvezan prijavu PDV-a dostavi nadlež-noj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 20. dana u mjesecu, koji slijedi po završetku obračunskog raz-doblja za koje se prijava podnosi.

31. Od 1. 1. 2014. godine grad je obveznik PDV-a za obavljanje djelatnos iskorištavanja materijal-ne ili nematerijalne imovine, odnosno za zakup poslovnih i drugih prostora i refundacije režij-skih troškova za te iste prostore. Grad teme-ljem ugovora o izgradnji, održavanju i ostalim uslugama za postrojenje sunčane elektrane na zgradi sklopljenog između grada kao korisnika i Tvrtke d.o.o. kao davatelja usluge, izdaje račun Tvrtki d.o.o. za svaki kWh proizvedene električ-ne energije od dana stjecanja statusa povlašte-nog proizvođača energije, odnosno od ožujka 2013. godine. Od ožujka 2013. godine, kada je izdan prvi račun, do kraja godine izdani su ra-čuni u sveukupnom iznosu od cca 16.000 kuna. S obzirom da je člankom 6., stavkom 5. Zakona propisano da se PDV ne obračunava u slučaju da se obavljaju djelatnos iz Dodatka I. u zanema-rivom opsegu, a u koje se pod točkom 2. ubraja isporuka vode, plina, električne energije i grija-nja, postavljeno je pitanje: treba li prilikom iz-davanja računa za proizvedenu električnu ener-giju, obračuna PDV?

U gospodarsku djelatnost poreznog obveznika su-kladno članku 6. Pravilnika ulaze osnovne i sporedne djelatnos . U sporedne djelatnos ubraja se sve ono što se obavlja uz osnovnu djelatnost, pri čemu nije bitna trajnost h djelatnos . Prema tome, ako po-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

67

POREZI I DOPRINOSI

rezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a, u konkretnom slučaju grad, obavlja isporuku električne energije, tada i isporuka električne energije podliježe oporezivanju PDV-om, s obzirom na to da je ona dio ukupne gospodarske djelatnos koju on obavlja.

32. Informa čka služba grada pruža Informa čke us-luge ili daje na korištenje informa čku infrastruk-turu komunalnom ili trgovačkom društvu koje nije u njegovu 100 % vlasništvu ili ustanovi kojoj je grad osnivač. Ugovor o pružanju usluge nije sklo-pljen, a usluga se ne naplaćuje. Što je s PDV-om?

Prema odredbi članka 4., stavka 1. Zakona, PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Isporukom dobara uz naknadu smatra se sukladno članku 7., stavku 3. Za-kona korištenje dobara, koja čine dio poslovne imo-vine poreznog obveznika za njegove privatne potre-be ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ako raspolažu njima bez naknade ili ih općenito koriste u druge svrhe, osim za potrebe obavljanja djelatnos poreznog obveznika, a za ta je dobra ili njihove dijelo-ve u cijelos ili djelomično odbijen pretporez.

Obavljanjem usluga uz naknadu smatra se prema članku 8., stavku 3. Zakona korištenje dobara, koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njego-vih zaposlenika ili općenito u druge svrhe, osim za potrebe obavljanja njegove djelatnos , za koja je u cijelos ili djelomično odbijen pretporez. Stoga, ako grad daje bez naknade na korištenje informa čku infrastrukturu, za koju nije koris o pravo na odbitak pretporeza, tada se ne radi o isporukama uz naknadu koje podliježu oporezivanju PDV-om.

33. Informa čka služba grada pruža informa čke usluge ili daje na korištenje infrastrukturu trgo-vačkom društvu koje u njegovo ime i za njegov račun obavlja određene poslove. Usluga se na-plaćuje temeljem mjesečnih faktura i godišnjeg ugovora sklopljenog između grada i trgovačkog društva. Je li izlazni račun u sustavu PDV-a?

Prema odredbi članka 4., stavka 1. Zakona PDV se pla-ća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. S obzirom na to da u konkret-nom slučaju grad naplaćuje informa čke usluge koje obavlja trgovačkom društvu, smatramo da se radi o isporuci koja podliježe oporezivanju PDV-om.

34. U kontekstu činjenice da se dio gradskih računa-la, informa čke opreme i so vera koris za pru-žanje usluga vanjskim subjek ma, kako odredi faktor za izračun odbitka pretporeza za ulazne fakture koje se ču nabave h računala, opreme i so vera? Može li grad po ulaznim računima za isporučena dobra i usluge – koji se odnose dje-lomično na oporezive isporuke (zakup poslovnih prostora), a djelomično na isporuke koje spadaju u djelokrug rada grada – koris pretporez po izračunatom koefi cijentu ili ključu? Kako se može izračuna koefi cijent (konkretno što ulazi u broj-nik, a što u nazivnik) ili ključ za svaki takav za-jednički ulazni račun? Tko određuje ili nalaže po kojem ključu će se dijeli pretporez?

Odredbom članka 137. Pravilnika propisano je da, ako se isporučeno dobro ili usluga koris u poslovne i ne-poslovne svrhe, a moguće je odredi udjel korištenja u neposlovne svrhe, pretporez se mora podijeli prema svrsi uporabe na dio koji se može i na dio koji se ne može odbi . Ovaj način razgraničenja provodi se ako se radi o nekretninama, a osobito o pokretnim dobri-ma koja se u gospodarskom prometu količinski odre-đuju po broju, mjeri ili težini te kod korištenja usluga.

Prema tome, porezni obveznik treba sam odredi- omjer korištenja računala, informa čke opreme i

so vera, ili druge opreme za obavljanje oporezivih usluga, te tako utvrdi i iznos pretporeza koji može odbi . Napominje se da se omjer korištenja ne utvr-đuje posebno za primjerice računala, informa čku opremu i slično, već se u jednom iznosu može utvrdi za svu opremu i imovinu, koju porezni obveznik kori-s za obavljanje oporezivih isporuka.

U postupku poreznog nadzora utvrđuje se je li po-rezni obveznik ispravno koris o pravo na odbitak pretporeza. Izračun pretporeza temeljem formule iz članka 62., stavka 2. Zakona (prorata) primjenjuje se, ako porezni obveznik koris dobra i usluge koje su mu obavljene, djelomično za isporuke dobara i uslu-ga za koje je dopušten odbitak pretporeza u skladu s odredbama Zakona i za obavljanje isporuka dobara i usluga za koje nije dopušten odbitak pretporeza. Po-rezni obveznik u tom slučaju može odbi samo onaj dio pretporeza, koji se odnosi na transakcije za koje je dopušten odbitak pretporeza.

68

POREZI I DOPRINOSI T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

Stoga, ako grad ne obavija isporuke koje su oslobo-đene PDV-a, tada se na njega ne odnosi utvrđivanje prava na odbitak pretporeza na način propisan član-kom 62., stavkom 2. Zakona, već pravo na odbitak pretporeza utvrđuje na način propisan člankom 137., stavcima 3. i 4. Pravilnika.

35. Ako iz tehničkih razloga grad nije u mogućnos ispostavi račun za zakup za dio siječnja do ne-kog dana u veljači, je li moguće ispostavi jedan račun za zakupnine s PDV-om za razdoblje 21. 1. 2014. – 28. 2. 2014. godine, u veljači 2014. godi-ne s obzirom na to da račun obuhvaća zakupni-nu za dio siječnja i cijelu veljaču?

Usluge su sukladno članku 36., stavku 4. Pravilnika obavljene u trenutku završetka njihovog korištenja. Ako se usluga obavlja stalno (kon nuirano) u više obračunskih razdoblja, obveza obračuna PDV-a na-staje po proteku svakog obračunskog razdoblja, bez obzira na to je li usluga zaračunana ili nije. Prema tome, poreznom obvezniku koji obavlja kon nuirane usluge obveza obračuna PDV-a nastaje po proteku svakog obračunskog razdoblja, neovisno o tome je li izdao račun ili nije.

Stoga, gradu obveza obračuna PDV-a nastaje u siječnju za zakup u siječnju, a u veljači za zakup za veljaču, ne-ovisno o tome što nije bio u mogućnos izda račun. U vezi s izdavanjem računa, napominje se da je zbog ispravnos knjigovodstvenih isprava grad obvezan za svako obračunsko razdoblje izda zaseban račun.

36. Ako je zbog prodora vode u poslovni prostor is bio zatvoren dio mjeseca, kako umanji iznos zakupnine po izdanom računu s PDV-om?

Iz odredbe članka 33. Zakona proizlazi, ako se pore-zna osnovica promijeni naknadno zbog opoziva, ra-zliči h vrsta popusta ili nemogućnos naplate, tada porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu može ispravi iznos PDV-a, ako porezni obve-znik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi odbitak pretporeza, i o tome pisano izvijes isporučitelja.

Prema tome, kako bi grad umanjio zakupninu, odno-sno poreznu osnovicu i obračunani PDV po izdanom računu, jer je zbog prodora vode poslovni prostor bio zatvoren dio mjeseca, potreban mu je pisani dokaz da je i zakupoprimac ispravio odbitak pretporeza te-meljem prvotno izdanog računa za zakupninu.

37. Što konkretno kod jedinica lokalne samouprave ulazi u transakcije koje ne podliježu oporezivanju i koje su oslobođene. Sigurni su da ulazi npr. na-jam stambenih prostorija, isporuke zemljišta koja

nisu građevinska, ali postavlja se pitanje ulaze li i koje sve isporuke ne podliježu oporezivanju?

Napominje se da je u članku 164., točkama 8. i 10. Pravilnika detaljno propisano što se sve upisuje pod rednim brojem 1.8 i 1.10. prijave PDV-a.

38. Kad vlas pogon koji je organizacijska jedini-ca u okviru grada (nije pravna osoba) naplatnim uređajima naplaćuje upotrebu tuševa na grad-skoj plaži, smatra li se to oporezivom uslugom?

Što se če naplate upotrebe tuševa na gradskoj plaži, napominjemo da je potrebno utvrdi je li posebnim propisima propisano da je naplata uporabe tuševa u djelokrugu rada grada. Ako u slučaju da je posebnim propisom propisano, da je davanje na uporabu tuše-va u djelokrugu rada grada, tada se na takve usluge ne obračunava PDV, neovisno o tome je li grad upisan u registar obveznika PDV-a. Također napominje se, ako posebnim propisom nije propisano da je davanje na uporabu tuševa u djelokrugu rada grada, tada je grad obvezan na takvu uslugu obračuna PDV.

39. Veliki broj poslovnih prostora koji se trenutno nalaze u imovini grada koriste korisnici bez sklo-pljenog ugovora o zakupu, takozvani bespravni korisnici. Takvi korisnici se zadužuju za naknadu po osnovi korištenja poslovnog prostora. Me-đu m, naplata naknade za korištenje prostora je vrlo neizvjesna i grad istu najčešće ne uspije uprihodi .

U vezi s postavljenim pitanjem napominje se da se PDV plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavlje-ne usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Također, is čemo da rok plaćanja, odgoda plaćanja ili kredi ranje ne utje-ču na nastanak obveze obračuna PDV-a. Stoga činje-nica hoće li porezni obveznik napla ili ne obavljenu isporuku predstavlja rizik poslovanja.

Napominjemo da rješavanje problema s bespravnim korisnicima nije u domeni poreznih propisa, stoga bi se jedinica lokalne samouprave trebala u vezi s nave-denim obra nadležnim ins tucijama.

40. Treba li jedinice lokalne samouprave obračuna-va PDV za uslugu naplate parkiranja koja obav-lja vlas pogon (jedinstveni upravni odjel)?

Napominjemo da se za potrebe Zakona vlas m po-gonom smatra komunalno društvo ili druga pravna osoba, koju je za obavljanje navedene djelatnos osnovala jedinica lokalne samouprave. S obzirom na to da u konkretnom slučaju uslugu naplate parkiranja obavlja jedinstveni upravni odjel koji je dio jedinice lokalne samouprave, a ne posebno komunalno druš-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

69

POREZI I DOPRINOSI

tvo, na uslugu naplate parkiranja, ako je u djelokrugu rada jela ne obračunava se PDV, neovisno o tome je li jedinica lokalne samouprave upisana u registar obveznika PDV-a ili nije.

41. Na rješenju o ovrsi putem javnog bilježnika utvrđena je javnobilježnička nagrada, troškovi pošte i ovršnos na koje se obračunava PDV. Može li grad koris pretporez po ispostavlje-nom računu javnog bilježnika i u kojem iznosu, ako se rješenje odnosi na oporezivu djelatnost? Što u slučaju kada se rješenje o ovrsi odnosi na najam stana koji je oslobođen PDV-a?

Ako grad račun što mu ga je ispostavio javni biljež-nik u potpunos može pripisa oporezivoj djelatnos koju obavlja, tada može odbi ukupni pretporez sa-držan u tom računu. U slučaju da se račun ne može u cijelos pripisa oporezivoj djelatnos , već se dije-lom odnosi i na djelatnos koje grad obavlja u okviru svoje ovlas ili koje su prema posebnom propisu u djelokrugu rada grada, tada grad iznos pretporeza koji može odbi treba izračuna na način propisan člankom 137., stavcima 3. i 4. Pravilnika. Ako se račun javnog bilježnika odnosi na djelatnost koja je oslobo-đena PDV-a, kao što je primjerice najam stambenih prostorija, tada grad ne može odbi pretporez sadr-žan na računu sukladno članku 58., stavku 4. Zakona.

42. Pod iskorištavanjem materijalne i nematerijal-ne imovine u smislu oporezivanja ne smatra se iskorištavanje javnih dobara (javne površine, ceste, pomorsko dobro i slično), stoga se po-stavlja pitanje obračunava li se PDV na nakna-du za postavu reklama na stupovima javne ra-svjete? Ukazuje se na činjenicu da stupovi javne rasvjete predstavljaju objekte i uređaje komu-nalne infrastrukture i da se nalaze isključivo na javnim površinama. Ako je grad obvezan obra-čuna PDV, može li odbija pretporez za sve troškove povezane s održavanjem i gradnjom takve infrastrukture?

Ako se stupovi javne rasvjete sukladno posebnim propisima mogu smatra javnim dobrom, tada grad nije obvezan obračuna PDV na naknadu davanje prostora za postavu reklama, a samim me nema ni pravo na odbitak pretporeza sadržanog u računima za njihovo održavanje i gradnju.

43. Jedinica lokalne samouprave ima u vlasniš-tvu velik broj sportskih objekata, na kojima se provode sportski programi za javne potrebe od strane sportskih udruga, a te programe je usvojilo Gradsko vijeće, koji sufi nancira iz pro-računskih sredstava temeljem odgovarajućeg

ugovora o sufi nanciranju programa (tekuće do-nacije u novcu). Dio sportskih objekata (objek u vlasništvu grada kojima gospodare sportske udruge) do sada se davao na gospodarenje sportskim udrugama temeljem godišnjih ugo-vora o gospodarenju. Ugovorom o gospodare-nju se grad obvezuje sudjelova u troškovima redovnog održavanja objekta (ne u punom po-trebnom iznosu). Udruga se obvezuje sportske prostore koris za provedbu svojih sportskih ak vnos , dakle onih za koje je Gradsko vijeće utvrdilo da predstavljaju i javne potrebe u spor-tu. Ako objekt raspolaže poslovnim prostorima, grad ugovorom obvezuje udrugu koja gospodari sportskim objektom, da prihode ostvarene od poslovnog prostora temeljem Zakona o udruga-ma ulaže u svoju sportsku djelatnost i u sufi nan-ciranje troškova redovnog održavanja objekta. Državna revizija nije do sada imala primjedbi na ovaj modus gospodarenja sportskim objek ma.

U konkretnom slučaju nadalje se navodi da se radi o davanju na korištenje sportskih objekata bez pla-ćanja naknade od strane sportske udruge koja gos-podari sportskim objektom. Zaključuje se neimeno-vani ugovor, dakle ne ugovor o zakupu i ne provodi se natječaj. U pravilu sportskim objek ma gospodare sportske udruge koje su na is ma zatečene pri formi-ranju grada kao jedinice lokalne samouprave. U poje-dinim slučajevima radi se o udrugama kojima je grad dodijelio pravo korištenja temeljem odgovarajućeg zaključka u proteklom razdoblju, u skladu s propisima RH. U konkretnom slučaju, u cijelos se može primi-jeni odgovor dan na pitanje pod brojem 13., s obzi-rom na to da se radi o davanju na korištenje sportskih objekata bez naknade.

44. Obračunavaju li PDV jedinice lokalne samoupra-ve – općine i gradovi, na naknadu za zbrinjava-nje otpada drugim jedinicama lokalne uprave?

Zbrinjavanje otpada spada u djelokrug rada jedinice lokalne samouprave sukladno Zakonu o komunal-nom gospodarstvu. S obzirom na navedeno jedinica lokalne samouprave neovisno o tome je li upisana u registar obveznika PDV-a, neće na naknadu za zbri-njavanje otpada koju zaračunava drugim jedinicama lokalne samouprave obračuna PDV.

70

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 332.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

1. UvodErasmus+ novi je jedinstveni program Europske unije, koji u fi nancijskoj perspek vi 2014 – 2020 povezuje sedam programa iz prethodne sedmogodišnje fi nan-cijske perspek ve usmjerene na sektor obrazovanja u svim njegovim segmen ma, na osposobljavanje i mla-de. Njihovim povezivanjem smanjuju se nepotrebna preklapanja, te stvaraju preduvje za značajniji su-stavni učinak u područjima o kojima ovisi napredak i budući gospodarski rast cijelog europskog prostora.

Jedan od razloga stvaranja jedinstvenog programa svakako je olakšavanje pristupa fi nancijskim sredstvi-ma što širem krugu zainteresiranih ustanova i organi-zacija, koja će im u jednostavnijim procedurama od dosadašnjih omogući brže ostvarivanje postavljenih ciljeva. Novi je program podijeljen na nekoliko ključ-nih ak vnos , kojima će se moći fi nancira različi projek unutar posebnih područja.

2. Financiranje u području predškolskog i općeg odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi

U prethodnoj fi nancijskoj perspek vi projek u po-dručju predškolskog i općeg odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi fi nancirani su programom Comenius. Hrvatskoj je na raspolaganju bilo ukupno 4,6 milijuna eura za period od 2009. do 2013. Alokaci-ja je postupno povećavana za svaku narednu godinu. Prema podacima Agencije za mobilnost i programe Europske unije, dodijeljena su sredstva ugovorena u stopostotnom iznosu, provedeno je preko 700 pro-

jekata u kojima je sudjelovalo više od 4 000 sudioni-ka. Program Erasmus+ nastavlja ak vnos Comenius programa u ovom području i usmjeren je, prije svega na smanjenje rizika ranog napuštanja školovanja, ra-zvoju visokokvalitetnih programa u ranom odgoju i obrazovanju i razvoju nastavničke profesije.

Ključna ak vnost 1 – Mobilnost u svrhu učenja za po-jedince, namijenjena je zaposlenicima odgojno-obra-zovnih ustanova zbog usavršavanja znanja, vješ na i kompetencija potrebnih za obavljanje stručnog rada u svojim ma čnim ustanovama, a nadovezuje se na Comenius ak vnos stručnog usavršavanja. U 2014. godini za njeno je provođenje u Hrvatskoj osigurano 314.090,00 eura. Mobilnost se ostvaruje podučava-njem u inozemstvu u partnerskoj ustanovi ili profesi-onalnim usavršavanjem na strukturiranim tečajevima i sličnim događanjima, a moguće je fi nancira i struč-nu praksu u inozemstvu.

Za navedene ak vnos mogu se prijavi ustanove koje pružaju opće, strukovno i tehničko obrazovanje na svim razinama (predškolsko, školsko i srednjoškolsko obrazovanje), u skladu s potrebama ustanova i plano-vima mobilnos . Prije odlaska u partnersku ustanovu, za svaku mobilnost provodi se odgovarajuća selekcija i priprema sudionika, a rezulta mobilnos moraju bi prizna . Pojedinci se ne mogu samostalno prijavljiva , nego prijavu obavlja ustanova u kojoj su zaposleni.

Prilikom ocjene prijave vrednuju se relevantnost pro-jekta, kvaliteta prijave i način provedbe, učinak na strateški razvoj ustanove u budućnos i diseminaci-ja. Projekt može traja od jedne do dvije godine, a pojedine ak vnos unutar njega od dva dana do dva mjeseca. Prijava se odobrava ili odbija kao cjelina, nije moguće odobri samo jedan njezin dio. Za fi nan-ciranje su prihvatljivi troškovi puta, ovisno o kilome-

Erasmus+: Mobilnost i strateška partnerstva u području predškolskog i općeg odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školiNada Zrinušić *

* Nada Zrinušić, voditeljica službe u Sektoru za poslove Nacionalnog fonda, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

71

UDK 332.1 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

traži, troškovi organizacije, troškovi života, troškovi ko zacije i troškovi osoba s posebnim potrebama. Visina pojedinih troškova uglavnom je unaprijed defi -nirana po metodi jediničnog troška, ovisno o zemlji i trajanju mobilnos , kao i o broju sudionika na tečaje-vima. Ustanova primatelj ne dobiva nikakvu potporu za troškove organizacije.

Nakon potpisivanja ugovora, projekt mobilnos može se podijeli na tri podjednako važne osnovne faze: pripremu, provedbu i ak vnos nakon završetka mobilnos . Priprema obuhvaća prak čnu pripremu, odabir sudionika, uređenje odnosa s partnerskom ustanovom (partnerski ugovor), te jezičnu i kulturo-lošku pripremu sudionika. Nakon provedene mobil-nos slijedi evaluacija, formalno priznavanje rezulta-ta provedene ak vnos i diseminacija.

Priznavanje i vrednovanje ishoda učenja ostvaruje se dokumentom pod nazivom Europass mobilnost, ko-jim korisnici dokazuju stečene vješ ne i kvalifi kacije na jasan i usporediv način diljem Europe. Europass mobilnost izdaje Nacionalni Europass centar svakom sudioniku u projek ma mobilnos , neovisno o dobi i obrazovanju, a popunjavaju ga ustanova primatelj i ustanova pošiljatelj (partneri u projektu mobilnos ).

Erasmus+: Vremenski okvir provođenja ak vnos unutarKljučne ak vnos 1- Mobilnost u svrhu učenja za pojedince

Rok za predaju prijave 17. ožujka 2014.Obavijest o rezulta ma i potpisivanje ugovora

4 mjeseca od roka za predaju prijave

Najraniji početak ak vnos 1. srpnja 2014.Plaćanje predujma (80 %) 30 dana od potpisivanja ugovora od

strane nacionalne agencije (Agencije za mobilnost i programe EU)

Završno plaćanje (20 %) 60 dana od zaprimanja završnog izvješća

Ključnom ak vnos 2 – Strateška partnerstva, u području općeg obrazovanja moguće je fi nancira projekte koji se odnose na školsko obrazovanje, os-posobljavanje i rad s mladima. U 2014. godini za nje-no je provođenje u Hrvatskoj osigurano 1.023.853,00 eura. A po če se suradnja škola i ostalih organizacija na projek ma od zajedničkog interesa, ali i suradnja između ustanova iz različi h područja obrazovanja, kako bi se lakše ostvarili ciljevi i potrebe organizaci-ja koje sudjeluju u projektu. Potencijalni prijavitelji su ustanove koje pružaju opće, strukovno i tehničko obrazovanje na svim razinama (predškolsko, školsko i srednjoškolsko obrazovanje), lokalne/regionalne vlas s ulogom u obrazovanju, knjižnice, istraživački centri, udruge, nevladine organizacije, javna/privatna poduzeća, komore, sindika i dr.

Ak vnost doprinosi jednom od glavnih ciljeva Strategi-je Europa 2020 – smanjenju postotka učenika koji rano

napuštaju osnovno obrazovanje s 14 % na manje od 10 %. Prihvatljivi su projek razvoja vješ na i kompeten-cija od najranije životne dobi, te projek koji utječu na profesionalni razvoj učitelja i jačanje njihovih kompe-tencija u suvremenom društvu. Umjesto nacionalnih prioriteta, zacrtani su europski ciljevi, kojima se ujed-načavaju sustavi predškolskog i općeg odgoja i obrazo-vanja u osnovnoj i srednjoj školi u različi m zemljama.

Strateška partnerstva unutar školskog obrazovanja mogu se podijeli na:

• partnerstva koja uključuju samo škole i u njima ne sudjeluju organizacije koje nisu defi nirane kao škole

• partnerstva koja ne uključuju samo škole, nego i druge organizacije, ali je predmet partnerstva is-ključivo povezan s školskim obrazovanjem

• partnerstva koja promiču suradnju između jela lokalne/regionalne vlas s ulogom u obrazovanju, koja moraju uključi iz svake zemlje najmanje jed-nu školu i jednu lokalnu organizaciju koja je ak vna u drugim područjima obrazovanja, usavršavanja i mladih ili na tržištu rada.

Osim strateških partnerstava unutar školskog obra-zovanja, moguća su i međusektorska partnerstva u kojima ne sudjeluju samo škole nego i organizacije iz drugih sektora.

U načelu, u strateškom partnerstvu sudjeluju najma-nje tri partnera iz različi h programskih zemalja, ali je moguće sudjelovanje i samo dva partnera u sluča-ju strateških partnerstava, koja uključuju samo škole, kao i u strateškim partnerstvima koja promiču surad-nju između jela lokalne/regionalne vlas s ulogom u obrazovanju. Kod ocjene projektnih prijedloga u obzir se uzimaju relevantnost projekta, kvaliteta izrade pro-jekta i provedba, kvaliteta projektnog ma i suradnja, učinak i diseminacija. Provodi se temeljita procjena nji-hovog sadržaja, s naglaskom na planiranim ak vnos -ma i očekivanim rezulta ma. Prijava mora bi usklađe-na s ciljevima i priorite ma ključne ak vnos , s jasno defi niranim posebnim ciljevima primjenjivim na sve partnerske organizacije i ciljane skupine.

Potencijalni učinci projekta na sudionike ak vnos i or-ganizacije koje sudjeluju u projektu, izvan organizacije i na osobe koje su sudjelovale na projektu na lokalnoj/regionalnoj/nacionalnoj/europskoj razini moraju bi jasno razrađene. Održivost projekta i nakon njegova završetka te dostupnost materijala također se uzimaju u obzir. Jedna organizacija može prijavi više različi h projekata, ali sastav partnera ne smije bi is . Sred-stva mogu bi dodijeljena već započetom projektu jedino, kao postoji opravdana potreba za započinjanje ak vnos prije potpisivanja ugovora. Prihvatljivi troš-kovi ne smiju nasta prije datuma podnošenja prijave. Ako korisnik započne provođenje projekta prije potpi-

72

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 332.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

sivanja ugovora ili potpisane Odluke o dodjeli fi nancij-ske potpore, to radi na vlas rizik!

3. Modeli fi nanciranja projekata strateškog partnerstva

Projek strateškog partnerstva traju od dvije do tri godine, a mogu se provodi modelom jednostranog fi nanciranja ili modelom podijeljenog fi nanciranja. Kod jednostranog fi nanciranja prijavni obrazac po-punjava jedan prijavitelj (jedna organizacija ili ustano-va), nacionalna agencija iz zemlje prijavitelja fi nancira cijeli projekt, ugovor se potpisuje samo s organizaci-jom koja je podnijela projektnu prijavu, a prijavitelj koordinira provedbu projekta s ostalim partnerima, te jedini podnosi završno izvješće. Model podijelje-nog fi nanciranja koris se kod strateških partner-stava koja uključuju samo škole, nacionalna agencija svake pojedine organizacije prijavitelja fi nancira dio projekta partnera iz ma čne zemlje, ugovor potpisuje svaki partner sa svojom nacionalnom agencijom i na kraju projekta svi partneri podnose završna izvješća.

4. Prihvatljive ak vnos unutar strateškog partnerstva

Prihvatljive ak vnos koje se mogu fi nancira stra-teškim partnerstvima mogu se podijeli na:• kratkoročna usavršavanja osoblja i učenika • dugoročne mobilnos učenika• dugoročnu razmjenu osoblja u svrhu podučavanja

ili obuke u partnerskoj ustanovi.

Kratkoročna usavršavanja osoblja i učenika obuhva-ćaju zajedničke radionice osoblja iz različi h partner-skih zemalja ili zajedničke projektne radove grupa učenika organiziranih između škola iz različi h par-tnerskih zemalja neovisno o dobi učenika, u trajanju od pet dana do dva mjeseca.

Dugoročne mobilnos učenika traju od dva mjese-ca do godinu dana, a u ak vnos sudjeluju učenici s navršenih 14 godina ili stariji, upisani u školu koja sudjeluje u partnerstvu. Ova ak vnost zamjenjuje dosadašnju Comenius ak vnost pod nazivom Indivi-dualna mobilnost učenika, a usmjerena je na jačanje suradnje između škola u skladu s ciljevima partner-stva, profesionalni i osobni razvoj učenika s naglaše-nom europskom dimenzijom. Poželjna je recipročna razmjena učenika, ali nije obavezna. Učenici su uglav-nom smješteni u obiteljima, ali to nije uvjet.

Dugoročna razmjena osoblja u svrhu podučavanja ili obuke u partnerskoj ustanovi također može traja od dva mjeseca do godinu dana, a obuhvaća poduča-vanje u partnerskoj ustanovi, te rad u školi ili nekoj drugoj relevantnoj ustanovi, ili pak sudjelovanje na strukturiranim tečajevima ili seminarima.

5. Prihvatljivi troškovi u strateškim partnerstvima

Potpora po pojedinom projektu ograničena je na 150 -suća eura godišnje, a prihvatljivi su troškovi upravljanja i provedbe projekata (planiranje, fi nanciranje, koordina-cija i komunikacija između partnera), projektne ak vno-s , promocija i informiranje i diseminacija, Koordinator i ostali partneri ostvaruju pravo na mjesečni paušalni iznos za upravljanje i provedbu projekta. Moguće je fi -nancira i troškove puta i životne troškove povezane sa sudjelovanjem na transnacionalnim projektnim sastan-cima, koje organizira jedan od partnera, a u svrhu pro-vedbe i koordinacije strateškog partnerstva.

Troškovi izrade intelektualnih rezultata (pedagoški materijali, analize, studije, školski kurikulum, IT ala ) prihvatljivi su isključivo za zaposlenike škole. S obzi-rom na to da su troškovi osoblja za voditelje projekta i nenastavno osoblje već pokriveni unutar ak vnos Upravljanje i provedba projekta, kako bi se izbjeglo potencijalno preklapanje, prijavitelji moraju oprav-da p troškova i ukupan broj prijavljenog osoblja u odnosu na svaki predloženi rezultat.

Troškovi povezani s organizacijom nacionalnih i tran-snacionalnih konferencija i seminara s ciljem disemina-cije realiziranih intelektualnih rezultata su prihvatljivi za fi nanciranje, samo ako su direktno vezani s intelek-tualnim rezulta ma realiziranima projektom. Projek koji nisu dobili sredstva za realizaciju intelektualnih re-zultata ne mogu dobi ni sredstva za potporu događa-nja s mul plicirajućim učinkom. Stvarni troškovi nami-jenjeni za nabavu roba i usluga prihvatljivi su u slučaju kad ne mogu bi osigurani od partnerskih organizacija. Troškovi sudionika s posebnim potrebama prihvatljivi su i unutar strateškog partnerstva.

Erasmus+: Vremenski okvir provođenja ak vnos unutarKljučne ak vnos 2 – Strateška partnerstva

Rok za predaju prijave strateškog partnerstva

30. travnja 2014.

Obavijest o rezulta ma 4 mjeseca od roka za predaju prijave

Potpisivanje ugovora 5 mjeseci od roka za predaju prijave

Najraniji početak ak vnos 1. rujna 2014.Plaćanje predujma (80 %) 30 dana od potpisivanja ugovora

od strane nacionalne agencijeZavršno plaćanje (20 %) 60 dana od zaprimanja završnog

izvješća

Izvor podataka:h p://www.mobilnost.hr/index.php?id=784

h p://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1387793276_AMPEU_Poziv_podnosenje_prijedloga_ERA+2014.pdf

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

73

UDK 347.2 JAVNA UPRAVA

1. UvodTemeljem Zakona o upravljanju i raspolaganju imovi-nom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13 – dalje u tekstu: Zakon), doneseno je više podzakonskih akata, kojima se pojašnjavaju pojedina pitanja u vezi s upravljanjem i raspolaganjem imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Također su propisani i pojedini oblici raspolaganja s nekretninama u vlasništvu Re-publike Hrvatske, između ostalog, osnivanje prava građenja i prava služnos .

Uredba o osnivanju prava građenja i prava služnos na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 78/11) nije rješavala imovinskopravne odno-se za izgradnju, odnosno za osnivanje prava građenja i prava služnos u svrhu izgradnje postrojenja obnov-ljivih izvora energije i kogeneracije. S obzirom na to da se radi o specifi čnim građevinama, za izgradnju takvih objekata, odnosno način osnivanja prava gra-đenja i prava služnos , kao i ostale kriterije, Zakonom je propisano da će se uredi Uredbom. Zato je Vlada Republike Hrvatske na 138. sjednici održanoj 23. si-ječnja 2014., donijela Uredbu o osnivanju prava gra-đenja i prava služnos na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.

Ovom Uredbom propisuju se načini i uvje osnivanja prava građenja i prava služnos na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, kojima upravlja Držav-ni ured za upravljanje državnom imovinom (dalje u tekstu: Državni ured), kao i načini i uvje za osnivanje prava građenja i prava služnos na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje po-strojenja obnovljivih izvora energije i kogeneracije kao

što su vjetroelektrane, sunčane elektrane, postrojenja na bioplin, postrojenja na biomasu i dr., te infrastruk-turnih objekata u vezi s radom postrojenja, i posebna naknada koju je nositelj projekta dužan plaća .

2. Osnivanje prava građenjaPravo građenja na građevinskom zemljištu u vlasniš-tvu Republike Hrvatske može se osnova radi gra-đenja komercijalnih, smještajnih, infrastrukturnih i drugih građevina, za koje je, sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju, formirana gra-đevna čes ca. Odluku o osnivanju prava građenja do-nosi nadležno jelo sukladno odredbama članka 54. Zakona, a ovisno o tržišnoj vrijednos nekretnine, to je predstojnik Državnog ureda odnosno Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republi-ke Hrvatske, kojeg odlukom imenuje Vlada Republike Hrvatske.

Pravo građenja na nekretninama u vlasništvu Repu-blike Hrvatske osniva se javnim prikupljanjem po-nuda. Iznimno se pravo građenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske može osnova i ne-posrednom pogodbom, ali samo u slučajevima kada je to propisano Zakonom i drugim propisima. Sadržaj javnog poziva za javno prikupljanje te dokumentacija koja će se zatraži od ponuditelja za dostavu, detalj-no su opisani i navedeni u člancima 6. i 7. Uredbe. Javni poziv za javno prikupljanje ponuda za osnivanje prava građenja objavljivat će se u jednom od visoko- ražnih dnevnih listova, u lokalnom listu i na inter-

netskim stranicama Državnog ureda i Hrvatske gos-podarske komore.

Također, jelo nadležno, sukladno odredbama članka 54. Zakona, za inves cijske projekte za koje ocijeni

Osnivanje prava građenja i prava služnos na nekretninama u vlasništvu Republike HrvatskeNina Ban Glasnović *

Vlada Republike Hrvatske je nizom propisa jekom 2013., koji se odnose na raspolaganje i upravljanje ne-kretninama i drugom državnom imovinom te na inves cijske projekte poduzela mjere s ciljem bolje iskori-štenos nekretnina u državnom vlasništvu. Jedna od novina je i pokretanje inves cijskih turis čkih projekata na državnom zemljištu. Pravo građenja i pravo služnos na državnim nekretninama pretpostavka su pokre-tanja i realizacije ovih projekata.

* Nina Ban Glasnović, dipl. iur., savjetnica u glavnom tajništvu Vlade RH.

74

JAVNA UPRAVA UDK 347.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

potrebnim i opravdanim, može odredi da se javni poziv za javno prikupljanje ponuda objavi i u jednom ili više visoko ražnih inozemnih listova. Treba napo-menu da rok za podnošenje ponude povodom jav-nog poziva počinje teći od dana objave javnog poziva u dnevnom listu, što će se naznači u oglasima koji se objavljuju u listovima i na internetskim stranicama.

Osobe koje imaju namjeru sudjelova u postupku jav-nog prikupljanja ponuda za osnivanje prava građenja dužne su upla jamčevinu, i to u iznosu od 10 %, 5 % ili 2 % ovisno o iznosu utvrđene početne naknade za pravo građenja. Uplaćena jamčevina će se uračuna u naknadu za osnovano pravo građenja samo oda-branom najpovoljnijem ponuditelju, a ostalim ponu-diteljima Državni ured će vra jamčevinu u roku od 15 dana od donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja. Predstojnik Državnog ureda će iz redova državnih službenika Državnog ureda imenova Povje-renstvo za provedbu jav-nog prikupljanja ponuda u vezi s osnivanjem prava građenja.

U tom Povjerenstvu, po ocjenjenoj potrebi, mogu se imenova i druge oso-be, odnosno predstavnici drugih jela nadležnih s obzirom na svrhu projekta za koji se predlaže osniva-nje prava građenja. Povje-renstvo obavlja poslove javnog prikupljanja ponu-da i otvaranja ponuda, sastavlja zapisnik o otvaranju ponuda, te prijedlog odluke o najpovoljnijem ponudi-telju dostavlja predstojniku Državnog ureda, koji će odluči o prijedlogu ili dostavi prijedlog i dokumen-taciju nadležnom jelu sukladno odredbama članka 54. Zakona.

To isto nadležno jelo utvrđuje kriterije za osnivanje prava građenja na pojedinoj nekretnini, njihovo ran-giranje i bodovanje (vrednovanje). Kriteriji za ocjenu ponude mogu bi :

• značaj programa ulaganja u odnosu na prioritete države odnosno sektora

• doprinos projekta razvoju lokalne sredine• iznos ulaganja i novostvorena vrijednost projekta• broj novozaposlenih, poš vanje održivos (pamet-

nog razvoja), ekološki standardi, uvođenje brendo-va, uvođenje novih tehnologija, inovacije, bonitet i reference inves tora, te

• drugi kriteriji ovisno o pojedinom projektu.

Najpovoljnijim ponuditeljem za osnivanje prava gra-đenja smatra se ponuditelj koji ispuni sve uvjete

natječaja, uključivo kriterije za ocjenu ponude nave-dene u javnom pozivu za javno prikupljanje ponuda i ponudi najviši iznos naknade. U slučaju odustanka prvog najpovoljnijeg ponuditelja, najpovoljnijim po-nuditeljem smatra se sljedeći najpovoljniji ponudi-telj uz uvjet da prihva najviši iznos naknade prvog ponuditelja. U slučaju da nitko ne dostavi ponudu u postupku javnog poziva za javno prikupljanje ponuda, ili ponuditelji ne ponude ni početnu cijenu, Državni ured će još jedanput ponovi javni poziv za javno pri-kupljanje ponuda s istom početnom cijenom.

Ako se ni po sljedećem javnom pozivu za javno pri-kupljanje ponuda ne osnuje pravo građenja, predstoj-nik Državnog ureda će o neuspjelom javnom pozivu za javno prikupljanje ponuda obavijes Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. U tom slučaju Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske može

donije odluku o sniženju početne cijene ili o osniva-nju prava građenja nepo-srednom pogodbom u ko-rist podnositelja zahtjeva.

Ugovor o osnivanju pra-va građenja s najpovolj-nijim ponuditeljem u ime Repub like Hrvatske sklopit će predstojnik Državnog ureda, osim ako odlukom gore navedenog nadlež-nog jela nije drukčije određeno, u roku od 30

dana od pribavljenog pozi vnog mišljenja nadležnog državnog odvjetništva. Navedeni ugovor mora bi sklopljen kao ovršna isprava, sukladno odredbama Ovršnog zakona i Zakona o javnom bilježništvu. Pra-vo građenja osniva se na rok koji ne može bi dulji od 99 godina.

Prije isteka navedenog roka nositelj prava građenja može prenije osnovano pravo građenja na drugu osobu samo s pisanom suglasnošću osnivača prava građenja, i ako osoba na koju se prenosi pravo građe-nja ispunjava sve uvjete koje je ispunjavao i dosadaš-nji nositelj prava građenja. Sa zahtjevom za prijenos prava građenja na drugu osobu, nositelj osnovano-ga prava građenja mora dostavi Državnom uredu, uvjerenje o bonitetu i ovjerenu izjavu stjecatelja osnovanog prava građenja, kojom preuzima sva pra-va i obveze iz osnovnoga ugovora o osnivanju prava građenj a.

Suglasnost o prijenosu osnovanoga prava građenja na drugu osobu donosi Vlada Republike Hrvatske, Po-vjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

75

UDK 347.2 JAVNA UPRAVA

Republike Hrvatske, odnosno predstojnik Državnog ureda, ovisno o Zakonom propisanoj ovlas raspola-ganja nekretninom. Ako nositelj prava građenja pre-nese osnovano pravo građenja na drugu osobu bez navedene suglasnos , tada se ugovor raskida.

Stjecatelj osnovanog prava građenja osim što mora upisa prijenos osnovanog prava građenja u zemljiš-nu knjigu nadležnog suda, također odgovara i za onaj iznos naknade koji dotadašnji nositelj prava građenja nije pla o o dospijeću. Što se če naknade za osnova-no pravo građenja, Uredba razlikuje:

• naknadu koja prelazi ukupni iznos od 100.000,00 kuna i

• naknadu čiji ukupni iznos ne prelazi iznos od 100.000,00 kuna za osnovano pravo građenja.

Naknada za osnovano pravo građenja koja prelazi gore navedeni iznos, plaća se u jednakim godišnjim obrocima, uz kamatu u visini eskontne stope Hrvat-ske narodne banke, te se prvi obrok mora upla u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ugovo-ra o osnivanju prava građenja, a svaki sljedeći obrok dospijeva na naplatu na dan koji po broju i mjesecu odgovara danu dospijeća prvog obroka. Ugovorom o osnivanju prava građenja uredit će se broj rata i odre-di rok u kojemu nositelj prava građenja mora izvrši uplatu zadnje rate naknade, a plan otplate naknade za osnovano pravo građenja je sastavni dio ugovora.

Naknada za osnovano pravo građenja, čiji ukupni iznos ne prelazi iznos od 100.000,00 kuna, plaća se jednokratno, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ugovora o osnivanju prava građenja. Ugovor o osnivanju prava građenja mora sadržava i odredbu da nakon isteka roka na koje je osnovano pravo gra-đenja, Republici Hrvatskoj prelazi pravo vlasništva na nekretnini, slobodnoj od bilo kakvih tereta, osoba i stvari, bez obveze naknade tržišne vrijednos iste no-sitelju prava građenja.

Također mora bi ugovoreno da izgradnja u rokovi-ma, koji se utvrde ugovorom i koji moraju bi fi ksni, predstavlja bitan sastojak ugovora, odnosno da se ugovor smatra raskinu m po sili zakona, ako se iz-gradnja ne izvrši u ugovorenim rokovima, bez obveze osnivača prava građenja da nositelju prava građenja naknadi vrijednost radova do raskida ugovora o osni-vanju prava građenja. Ugovor će se također raskinu- , ako nad nositeljem prava građenja bude otvoren

stečajni postupak ili bilo koji drugi postupak, s ciljem prestanka njegovog pravnog subjek viteta ili ovršni postupak u kojem je kao predmet ovrhe navedeno pravo građenja.

Bitnim sastojkom navedenog ugovora smatra se ispu-njavanje uvjeta iz ponude, temeljem kojih je sklopljen

ugovor, pa će osnivač prava građenja ima pravo, ako utvrdi da nositelj prava građenja više ne ispunjava te uvjete, raskinu ugovor. Ove odredbe proizlaze i iz Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11), koji propisuje, ako je neka obveza dužni-ka bitan sastojak ugovora te ako dužnik povrijedi tu ugovornu obvezu, tada se ugovor raskida po samom Zakonu.

3. Osnivanje prava služnos Osnivanje prava služnos na nekretninama u vlasniš-tvu Republike Hrvatske provodi se izravnim pregovo-rima, a osniva ga Državni ured u skladu s prostornim planom ili aktom za provedbu prostornog plana, iz-danim temeljem posebnih propisa kojima se uređuju prostorno uređenje i gradnja. Svakako treba napome-nu da način određivanja naknade za osnivanje prava građenja, te način određivanja umanjenja tržišne vri-jednos nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske uslijed osnivanja prava služnos , utvrđuje se na način propisan Uredbom o metodama procjene tržišne vri-jednos , naknade za osnivanje prava građenja i na-knade za osnivanje prava služnos na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 127/13).

Naknada za osnovano pravo služnos plaća se jed-nokratno, i to u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ugovora o osnivanju prava služnos , ako po-sebnim propisima nije drugačije određeno.

4. Izgradnja postrojenja obnovljivih izvora energije i kogeneracije

Nositelji prava građenja i prava služnos za izgradnju postrojenja obnovljivih izvora energije i kogeneracije mogu bi pravne i fi zičke osobe (inves tor) u korist kojih se pravo građenja i pravo služnos osniva, a koje su upisane ili će bi upisane u Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energi-je i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (dalje u tekstu: Registar OIEKPP) kao nositelj projekta. Pravo građenja i pravo služnos na nekretninama u vlasniš-tvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje postroje-nja obnovljivih izvora energije i kogeneracije, te in-frastrukturnih građevina neposredno u vezi s radom postrojenja, osniva se neposrednom pogodbom s in-ves torom – nositeljem projekta, koji je prema krite-rijima i uvje ma natječaja provedenog po posebnom propisu izabran od nadležnog jela kao najpovoljniji ponuditelj.

Pravo građenja u gore navedenu svrhu osniva se na rok, koji će se odredi ugovorom ovisno o roku traja-nja postrojenja obnovljivog izvora energije, a koji ne može bi dulji od 30 godina.

76

JAVNA UPRAVA UDK 347.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

Prijenos osnovanog prava građenja u svrhu izgradnje postrojenja obnovljivih izvora energije i kogeneracije te infrastrukturnih građevina neposredno u vezi s ra-dom postrojenja, dužnos stjecatelja toga prava i su-glasnost o prijenosu istog, na is način je regulirano kao i kod osnivanja prava građenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.

Osim naknade za osnivanje prava građenja i nakna-de za umanjenje tržišne vrijednos nekretnina usli-jed osnivanja prava služnos , inves tori – nositelji projekta u čiju se korist vrše navedena raspolaganja dužni su Republici Hrvatskoj, plaća iznos od 1,5 % od ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog prodajom električne energije, prema fi nancijskom rezultatu na kraju svake poslovne godine. Inves tor je naknadu dužan pla najkasnije do 30. svibnja tekuće godine za prošlu kalendarsku godinu, i to prema fi nancijskim izvještajima koje je dužan sastavi i dostavi Držav-nom uredu. U svrhu plaćanja spomenute naknade, Državni ured će s inves torom sklopi ugovor o na-knadi, koji će sukladno odredbama Ovršnog zakona i Zakona o javnom bilježništvu, ima snagu ovršne isprave.

5. Realizacija turis čkih projekataOsnivanje prava građenja na nekretninama u vla-sništvu Republike Hrvatske radi realizacije turis čkih projekata provodi se na prijedlog nadležnog mini-starstva, a odluku o osnivanju prava građenja donosi nadležno jelo, sukladno odredbama članka 54. Za-kona. Naknada za osnivanje prava građenja u ovu svr-hu, plaća se u iznosu koji ne može bi niži od:

• 1,5 % od ukupnog prihoda objekta kao profi tnog centra za hotele i turis čka naselja

• 6 % od ukupnog prihoda objekta kao profi tnog centra za kampove, te

• 1,5 % od ukupnog prihoda objekta kao profi tnog centra za golf igrališta.

Kao mjerodavni podatak o visini ukupnog prihoda za obračun navedenih naknada uzima se utvrđeni iznos od visine ukupnog prihoda objekta kao profi tnog centra iz ovjerenog izviješća ovlaštenog revizora za prethodnu godinu, a koje je društvo dužno redovito godišnje dostavlja Državnom uredu. Navedene na-knade društvo je dužno pla najkasnije do 30. svib-nja tekuće godine za prošlu kalendarsku godinu.

6. ZaključakVlada Republike Hrvatske je donošenjem cijelog niza novih propisa jekom 2013., koji se odnose na ras-polaganje i upravljanje nekretninama i drugom dr-žavnom imovinom te na inves cijske projekte, jasno

poručila da namjerava učini velike promjene – po-pisivanje i reorganizaciju te brže i kvalitetnije raspo-laganje državnom imovinom, osobito nekretninama, što bi trebalo doprinije boljoj iskorištenos nekret-nina u državnom vlasništvu, a s me i donije koris ne samo državi kao vlasniku, nego i svim poslovnim subjek ma te u konačnici i svim građanima.

Jedna od novina je i pokretanje inves cijskih turi-s čkih projekata na državnom zemljištu što bi tre-balo da pozi van učinak na inves cijsku klimu i na pokretanje inves cija na neiskorištenom državnom zem ljištu, a posebno onih koje bi se trebale realizira u turis čkom sektoru.

ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKEZagreb, hotel ARCOTEL, 20. i 21. ožujak10.00h-16.00h (pauza za ručak od 12.00h-13.00h)

Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod pro-računskih korisnika i u JLP(R)S koji žele i trebaju zna više o fi nancijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizori-ma i fi nancijskim i računovodstvenim djelatnicima.

• Prvi dan škole bit će posvećen proračunu, pro računskim procesima, zanimljivos ma u primjeni Zakona o proračunu i podzakonskih akata te klasifi ciranju i eviden ranju specifi čnih poslovnih događaja i transakcija, sastavljanju fi -nancijskih izvještaja i utvrđivanju rezultata.

• Drugi dan radit će se vrlo prak čno po pi-tanjima iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos te ćete nakon radionice zna kako dobro popuni Upitnik i da Izjavu te kako kontrolira Izjave čelnika proračunskih korisnika.

Nakon škole točno ćete zna što i kako napravi da biste riješili slabos i nepravilnos u sustavu fi nancijskog upravljanja.

Posebno obrađujemo dio upravljanja nepravilno-s ma i primjenu Naputka u praksi.

Sudionici po završetku škole dobivaju potvrdu o pohađanju!

Detaljan program radionice možete pogleda na zadnjoj stranici magazina.

Ne propus te!

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

77

UDK 657.2 ZDRAVSTVO

1. UvodU poduzetničkom sektoru koriste se razne metode upravljanja troškovima s ciljem povećanja dobi . Po-jam upravljanje troškovima znači ostvarivanje ciljeva poslovanja s op malnim troškovima. To podrazumi-jeva različite načine planiranja, predviđanja, kontrole troškova i analize koje ukazuju na ponašanje troškova u određenim uvje ma poslovanja, uzroke odstupanja i slično. Uspostavljanjem troškovnog i upravljačkog računovodstva u javnom sektoru doprinosi se racio-nalnom korištenju proračunskih sredstava.

Upravljanje troškovima u zdravstvenim ustanovama značajno je zbog rastućih troškova koji su u vezi sa stalnim razvojem djelatnos i zbog ograničenih sred-stava za fi nanciranje zdravstvenih potreba. Specifi č-nos upravljanja troškovima u zdravstvenim usta-novama proizlaze iz naravi zdravstvene djelatnos u kojoj smanjivanje troškova može ugrozi kvalitetu i opseg zdravstvenih usluga. Zbog toga je upravljanje troškovima u zdravstvenim ustanovama usmjere-no najvećim dijelom na pos zanje određene razine informacija koje omogućuju analize troškova i pro-cjenjivanje op malnih troškova potrebnih da bi se ostvario određeni opseg i kvaliteta usluga. Spoznaje o op malnim troškovima zdravstvene ustanove u cje-lini i pojedinih djelatnos , koji su potrebni za pos za-nje ciljeva poslovanja trebaju bi sastavnim dijelom dobrog upravljanja.

2. Upravljačke informacije o troškovima Ciljevi upravljanja troškovima su zadržavanje troško-va u prihvatljivim granicama, odnosno racionalizaci-

ja troškova. Upravljanje troškovima treba zadovolji potrebe korisnika za određenom razinom zdravstvenih usluga u okvirima raspoloživih sredstava, što je utje-calo na uspostavljanje računovodstva troškova kao sa-stavnim dijelom upravljačkog računovodstva. Financij-sko računovodstvo osigurava informacije za eksterne korisnike i utvrđeno je propisima. Kod proračunskih korisnika to je Pravilnik o proračunskom računovod-stvu i računskom planu te Pravilnik o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. Ono obuhvaća vođenje propisanih računovodstvenih evi-dencija i sastavljanje propisanih izvješća o poslovanju.

Za kvalitetno upravljanje kod proračunskih korisnika posebno mjesto imaju razni interni izvještaji sastav-ljeni temeljem računovodstvenih informacija, odno-sno uspostavljanje troškovnog i upravljačkog računo-vodstva. Primjer za to su različite metode upravljanja troškovima koje su razvile zdravstvene ustanove, jer su u zadanim okvirima utvrđenih cijena svojih usluga, odnosno limita, morale utvrdi op malne troškove kojima će ostvari očekivani opseg i kvalitetu uslu-ga. Metode upravljanja troškovima koje primjenjuju poduzetnici mogu se na neki način primjeni i na upravljanje troškovima u zdravstvenim ustanovama, naravno prilagođene specifi čnos ma pružanja zdrav-stvenih usluga.

Informacijske tehnologije koje koriste zdravstvene ustanove potpora su osiguranju potrebnih informa-cija koje se koriste u upravljanju troškovima. Zbog organizacijske složenos zdravstvenih ustanova su-vremeni informacijski sustavi neophodni su kako bi se osigurale pravovremene i cjelovite informacije o troškovima. Osnove za utvrđivanje op malne veliči-ne troškova su iskustvo zdravstvene ustanove o visi-ni troškova potrebnih za ostvarenje određenog op-

Neka iskustva upravljanja troškovima bolniceDragica Šimić *

U članku su prikazana iskustva autorice u upravljanju troškovima u specifi čnom i složenom sustavu zdrav-stvene ustanove. Posebno je istaknut značaj korištenja informacijskih tehnologija u formiranju različi h iz-vješća, kojima se osiguravaju informacije potrebne radi uvida u troškove zdravstvene ustanove u cjelini i u svim organizacijskim dijelovima. Ukazano je i na mogućnos kon nuiranog prijenosa podataka iz knji-govodstava u izvješća, što omogućuje dobivanje informacija jekom obrade podataka u knjigovodstvima, za m razne anali čke prikaze i usporedbe s čime se pridonosi da podatci budu aktualni, a informacije pra-vovremene i sveobuhvatne.

* Dragica Šimić, dipl. oec., Županijska bolnica Požega, Požega.

78

ZDRAVSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

sega i razine usluga i temeljem toga procjene troš-kova u budućim razdobljima, a to je pak vrlo blisko metodi ciljnih troškova kod upravljanja troškovima kod poduzetnika. U praksi troškovi se procjenjuju na razini zdravstvene ustanove i pojedinih njezinih dijelova.

3. Procjena i planiranje troškova Polazište za planiranje troškova koji se mogu očeki-va u budućim razdobljima je kretanje troškova u proteklim vremenskim razdobljima. Planski troškovi su mjerilo kontrole troškova. Troškovi se planiraju na razini godine – mjesečno te tromjesečno, na razini zdravstvene ustanove – pojedinih organizacijskih di-jelova i značajnijih pojedinačnih troškova. Kon nuira-no se jekom godine analiziraju odstupanja od plani-ranog troška te obavljaju izmjene u planu, s obzirom na promjene uvjeta poslovanja. Tijekom vremena stvaraju se spoznaje o op malnim, odnosno stan-dardnim troškovima koji se ponavljaju u is m uvje -ma poslovanja. Informacijski sustav treba omogući kon nuirano praćenje troškova jekom promatranog razdoblja poslovanja i usporedbe s planom te s is m razdobljima protekle godine.

U zdravstvenim ustanovama se planiranje i izvje-štavanje obavlja na razini ustanove, što je zakonska odredba (Zakon o zdravstvenoj zaš ), i na razini or-ganizacijskih dijelova ustanove što se označava kao dobra praksa radi stjecanja uvida u kretanja u svim bitnim dijelovima ustanove. U upravljanju troškovima posebno su značajna izvješća o kretanju troškova u organizacijskim dijelovima koje pojedini rukovoditelji mogu kontrolira , odnosno na čiju veličinu oni svojim odlukama u cjelini ili djelomično mogu utjeca .

Informacijske tehnologije omogućile su cjelovito i brzo dobivanje informacija. Informacijski sustavi omogućavaju izradu različi h izvješća koja osigurava-ju sustavno praćenje ostvarenja planiranog na razini ustanove i organizacijskih dijelova i usporedbe s troš-kovima u is m razdobljima protekle godine. Tijekom

cijelog promatranog razdoblja poslovne promjene se iz knjigovodstvenih evidencija prenose u različita iz-vješća prilagođena potrebama za dobivanjem infor-macija, koje se koriste kao pomoć u upravljanju troš-kovima.

4. Informacije i izvješća za upravljanje troškovimaZa ustanovu u cjelini uobičajeno se prate troškovi u fi nancijskom planu, tj. kon nuirano se pra kretanja troškova i analiza odstupanja od plana i usporedbe s visinom troškova u is m razdobljima protekle godine. Za organizacijske dijelove prate se troškovi koji su ka-rakteris čni za određenu djelatnost i na koju voditelji djelatnos mogu utjeca i usporedbe s visinom h troškova u istom razdoblju protekle godine. Nadalje, za ustanovu značajne su detaljne procjene kretanja određenog troška u budućnos , analize odstupanja i različite usporedbe ostvarenog od planiranog, infor-macije o realizaciji ugovora o nabavi za sukcesivne is-poruke jekom godine, kon nuirano praćenje stanja zaliha i dr.

U nastavku se prikazuju primjeri različi h izvješća koja služe upravljanju troškovima:

Primjer 1. Pokazatelji kretanja troškova u određe-nom razdoblju za ustanovu u cjelini*

Naziv troška

Troškovi istog

razdoblja protekle godine

Planirani troškovi

određenog razdoblja

tekuće godine

Ostvareni troškovi u

određenom razdoblju

tekuće godine

Index 4/2

Index 4/3

1 2 3 4 5 6xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

*Informacijski sustav omogućuje prijenos podataka iz knjigovod-stva u izvješće.

Primjer 2. Pokazatelji kretanja troškova organizacij-ske jedinice Odjel, ambulanta, služba u određenom razdoblju*

Mjesto troška:

Naziv troška

Troškovi istog razdoblja protekle

godine

Ostvareni troškovi u određenom razdoblju

tekuće godine

Index 3/2

1 2 3 4XxxxxxxXxxxxxxXxxxxxx

* Informacijski sustav omogućuje prijenos podataka iz knjigovod-stva u izvješće.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

79

UDK 657.2 ZDRAVSTVO

Primjer 3. Pokazatelji kretanja troškova organizacij-skih jedinica kumula vno *

Naziv organizacijske

jedinice

Troškovi istog

razdoblja protekle godine

Ostvareni troškovi u

određenom razdoblju

tekuće godine

Index 3/2

Struktura% učešća

1 2 3 4 5Mjesto troška xxxx Mjesto troška xxxxDjelatnost yyMjesto troška xxxMjesto troška xxxDjelatnost xyZdravstvene djelatnos ukupnoMjesto troška xxxMjesto troška xxxMjesto troška xxxUslužne djelatnos ukupnoMjesto troška xxxMjesto troška xxxMjesto troška xxxAdministra vne djelatnos ukupnoUstanova ukupno

* Informacijski sustav omogućuje prijenos podataka iz knjigovod-stva u izvješće.

Primjer 4. Procjene kretanja određenog troška

Procjene kretanja određenog troška u budućnos bitna je kod troškova, čija je veličina značajna u po-slovanju i na koju pojedini rukovoditelji mogu utjeca svojim odlukama.

Potrošni medicinski materijal – stacionar

Nazivodjela

Očekiva-ni utro-šak po slučaju

liječenja u odre-đenom

raz-doblju*

Očekiva-ni broj

slučajeva liječenja

u određe-nom raz-doblju**

Planirani trošak

potrošnog medi-

cinskog materijala u određe-nom raz-

doblju

Ostvare-no slu-čajeva u određe-nom raz-

doblju

Utrošeni materijal u odre-đenom

razdoblju

Razli-ka u

odno-su na plani-rano

1 2 3 4 (2x3) 5 6 (2x5) 7xxxxxxxxxxxxxxxxxx

*Očekivani utrošak po slučaju liječenja u određenom razdoblju procijenjen je na temelju potrošnje u proteklim razdobljima.

** Očekivani broj slučajeva liječenja u određenom razdoblju procijenjen je na temelju kapaciteta odjela i očekivanoj prosječnoj dužini liječenja.

Potrošni medicinski materijal – poliklinika

Naziv ambulante,

dijagnos čke jedinice,

operacijske sale

Očekivani utrošak potrošnog

medicinskog materijala u određenom razdoblju *

Utrošeni potrošni

medicinski materijal u određenom

razdoblju

Index 3/2

1 2 3 4xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

*Očekivani utrošak potrošnog medicinskog materijala procijenjen je na temelju potrošnje u proteklom razdoblju.

Primjer 5. Izvješća za analiziranje kretanja specifi č-nih troškova

Naziv organizacijske jedinice

Trošak u istom

razdoblju protekle godine

Ostvareni trošak u

određenom razdoblju

tekuće godine

Indeks 3/2

1 2 3 4Mjesto troška xxxx• lijekovi• posebno skupi lijekovi• potrošni medicinski

materijalMjesto troška xxxxx• lijekovi• posebno skupi lijekovi• potrošni medicinski

materijalDjelatnost xxxxx• lijekovi• posebno skupi lijekovi• potrošni medicinski

materijal

* Informacijski sustav omogućuje prijenos podataka iz knjigovod-stva u izvješće.

U ovom izvješću prikazuje se kretanje troškova koji su usko povezani s opsegom i razinom pruženih zdrav-stvenih usluga. Na kretanje ovih troškova specifi čno-s zdravstvene djelatnos utječu najviše te je stoga i upravljanje m troškovima vrlo složeno. Zbog toga ove informacije treba osigura da bi se imale spo-znaje o njihovoj veličini i kretanju i mogli analizira čimbenici koji na njih utječu. To mogu bi čimbenici u vezi s liječenjem određenih zdravstvenih stanja, koja se nisu mogla predvidje , kretanje cijena lijekova ili potrošnih medicinskih materijala, utjecaj načina na-bave na cijene i sl.

Analogno ovome izvješću sastavljaju se i izvješća za ostale grupe značajnijih troškova, koji se izravno mogu alocira na mjesta i troška i djelatnos . To su

80

ZDRAVSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

ar kala. Veličina zaliha, posebno u većim sustavima, utječe na likvidnost, a zastarjele zalihe i na povećanje rashoda.

Stanje zaliha na dan:

Zalihe

Stanje zalihe na dan prošle godine

Procijenjena op malna

veličina zaliha

Stanje zalihe na dan tekuće godine

Indeks 4/2

Indeks4/3

1 2 3 4 5 6Zalihe lijekovaZalihe potrošnog medicinskog materijala u ljekarniZalihe potrošnog medicinskog materijala na odjelimaZalihe materijala za čišćenjeZalihe uredskog materijalaZalihe ukupno

5. Analize okolnos i uzroka odstupanja od predviđenih troškova

Iz podataka u prethodnim tablicama može se dobi dovoljno informacija potrebnih za analizu odstupanja od očekivanih troškova. Svako odstupanje od očeki-vane potrošnje predmet je detaljne analize i traženja

uzroka povećane potrošnje. Primjer za to je kada se utvrdi prema tablici 3.2. da po-trošnja potrošnog medicinskog materijala u nekoj od organizacijskih jedinica, odno-sno mjesta troška, odstupa od očekivane. Tada je moguće napravi uvid u potrošnju po ar klima, te utvrdi na kojem je ar -klu došlo do veće potrošnje kao i utvrdi opseg pruženih usluga koje su utjecale na potrošnju pojedinih materijala i sl.

Korištenje modernih informacijskih susta-va uz koje treba kreira različita izvješća jedna su od pretpostavki za organiziranje upravljačkog računovodstva u zdravstve-nim ustanovama. Specifi čnost upravljanja u sustavu zdravstva je u tome, da se osigu-ra što ekonomičnije trošenje raspoloživog

npr. troškovi koji su u vezi s veličinom prostora i op-ćenito veličinom zdravstvene ustanove. Tu spadaju i npr. trošak hrane, troškovi energija i sl. S obzirom na to da oni nisu direktno povezani s opsegom pruženih usluga, ustanova mora ima iskustvene standarde za te troškove. Ovaj izvještaj daje informacije o eventu-alnim odstupanjima od standardnih troškova, kao i utjecaj kretanja cijena na njihovu veličinu.

Primjer 6. Realizacija ugovora o nabavi za sukcesiv-ne isporuke jekom godine

Značajan utjecaj na veličinu troškova ima uredno pro-vođenje javne nabave, a u vezi s me i praćenje rea-lizacije sklopljenih ugovora. Kreiranje izvješća kojima se pra kretanje realizacije ugovora o nabavi prema ugovorenim količinama, cijeni i vrijednos omoguću-je praćenje i analizu potrošnje i promjena u potrošnji u pojedinim nabavama i ujedno je i podloga za izradu specifi kacija o budućim nabavama.

Ugovor: Dobavljač:

Naziv ar kla

UGOVORENO UTROŠENO *Količina Cijena Vrijednost Količina Cijena Vrijednost

XXXXXXXXXXXXXXXXXX

* Informacijski sustav omogućuje prijenos podataka iz materijal-nog knjigovodstva u izvješće.

Primjer 7. Stanje zaliha

Potpora upravljanju u zdravstvenim ustanovama su i različita izvješća koja se kreiraju s ciljem dobivanja in-formacija o stanju zaliha, odnosno procjena op mal-ne veličine zalihe pojedinih materijala i usporedbe sa stanjem zaliha na is dan protekle godine. S m u vezi je i određivanje op malne veličine zaliha pojedinih

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

81

UDK 657.2 ZDRAVSTVO

novca u okvirima specifi čnos zdravstvene djelatno-s i realno velikih i rastućih potreba za zdravstvenim uslugama. Veliki broj mjesta troškova u zdravstvenim ustanovama često je otežavalo sustavno praćenje kretanja troškova i njihovo usmjeravanje op malnoj potrošnji.

Informacijski sustavi omogućuju visoku razinu infor-macija koje su pretpostavka kvalitetnom upravljanju troškovima. O tome koliko će se ovi sustavi koris ovisi o sposobnos rukovodstva da kreira različita iz-vješća i osigura protok informacija u ustanovi koja će omogući svim sudionicima u upravljanju troškovima da utječu na pos zanje ciljeva poslovanja, pružanje usluga racionalnim korištenjem raspoloživih sredsta-va, odnosno pos zanje op malne veličine troškova za pružanje zdravstvenih usluga određenog opsega i razine. U zdravstvenim ustanovama veliki utjecaj na upravljanje troškovima imaju obilježja djelatnos , koju karakteriziraju kon nuirano uvođenje suvreme-nih metoda liječenja, novih lijekova i tehnologija.

To utječe i na mogućnos upravljanja troškovima, odnosno to na neki način ograničava upravljanje troškovima u zdravstvenim ustanovama za razliku od upravljanja troškovima kod ostalih korisnika prora-čuna. Npr., mogućnos procjene izdataka za lijekove ustanove u cjelini i pojedinih organizacijskih dijelova, vrlo su ograničene i uglavnom na ovoj stavci dolazi do najvećih odstupanja. Planiranje izdataka za lijeko-ve uglavnom je u funkciji analiziranja i iden fi ciranja čimbenika, koji su utjecali na promjene u potrošnji pojedinih lijekova ili grupa lijekova, odnosno utjecaja uvođenja novih lijekova, promjena cijena lijekova ili liječenja određenih zdravstvenih stanja. Iden fi kacija čimbenika koji su utjecali na potrošnju je prvi korak u upravljanju troškovima i spoznaje o njima imaju utje-caja na buduća kretanja troškova.

Detaljnim analizama defi nirat će se realni uzroci po-trošnje što može utjeca na kretanje troška u buduć-nos . Troškovi održavanja opreme, nabave tehnološki naprednije opreme uvijek su iznad raspoloživih sred-

stava, odnosno razvoj je brži od mogućnos fi nanci-ranja. Ovi troškovi znače razvoj djelatnos i njihovo ograničavanje u dužem vremenskom razdoblju može utjeca na razvoj djelatnos . Među m, čitav niz dru-gih troškova može se kontrolira i njima upravlja . To su troškovi koji nisu neposredno povezani s pruža-njem zdravstvenih usluga. Kvalitetno upravljanje m troškovima zbog njihove racionalizacije i pos zanja op malne veličine otvorit će prostor za fi nanciranje troškova, koji su neposredno povezani i utječu na kvalitetu zdravstvenih usluga.

6. ZaključakZdravstvene ustanove su proračunski korisnici koji posluju na način koji je vrlo sličan poslovanju podu-zetnika i razvile su različite metode upravljanja troš-kovima koje su pak slične metodama koje u uprav-ljanju troškovima primjenjuju poduzetnici. Zbog specifi čne organizacije zdravstvenih ustanova koje karakterizira puno mjesta i nositelja troškova, puno linija upravljanja, koje mogu utjeca na troškove, potrebna je kvalitetna informacijska podrška da bi se dobile pravovremene informacije, koje se koriste u upravljanju troškovima. Uz informacijsku podršku rukovodstvo zdravstvenih ustanova treba bi kreator različi h izvješća kojima će osigura potrebne infor-macije, njihovu pravovremenost i svrsishodnost.

Specifi čnos zdravstvenih ustanova zbog naravi dje-latnos ne bi trebale bi prepreka za razvoj upravljač-kog računovodstva i osiguranja informacijske osnove koja je potpora za kvalitetno upravljanje troškovima. U upravljanju troškovima u zdravstvenim ustanovama važno je ima spoznaje o čimbenicima koji su utjecali na određene troškove i jesu li oni realni, potrebni i u funkciji pružanja usluga određene kvalitete, a ne nuž-no i pod svaku cijenu teži smanjenju troškova. To se posebno odnosi na troškove koji su u funkciji razvoja medicinske struke. Stavljanje ostalih troškova koji su značajni u poslovanju zdravstvenih ustanova pod kon-trolu otvorit će i novi prostor u proračunu za troškove, koji su neposredno povezani s pružanjem usluga.

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pra na internetskim stranicama:

82

ŠKOLSTVO UDK 358.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

1. UvodRadnik1, prema ZOR-u (NN, br. 149/09, 61/11, 82/12, 73/13; čl. 55.), ima za svaku kalendarsku godinu pra-vo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje če ri tjedna. Trajanje godišnjeg odmora duže od naj-kraćega propisanog navedenom odredbom ZOR-a te broj radnih dana koji se uračunavanju u godišnji od-mor radnika, utvrđuje se kolek vnim ugovorom (dalje u tekstu: KU), pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

2. Trajanje godišnjeg odmora za zaposlenike školskih ustanova

U djelatnos obrazovanja postoje dva granska kolek- vna ugovora (dalje u tekstu: GKU): Kolek vni ugovor

za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (NN, br. 66/11) te Kolek vni ugovor za zaposlenike u sred-njoškolskim ustanovama (NN, br. 7/11) koji na vrlo sli-čan, iako ne potpuno iden čan način, uređuju pitanje prava zaposlenika na dodatne dane godišnjeg odmo-ra. Tako se, primjerice, trajanje godišnjeg odmora za zaposlenike osnovnih škola utvrđuje na način da se na minimalnih 18 radnih dana dodaju dani godišnjeg odmora prema nekoliko zasebnih kriterija:

a) prema uvje ma rada• rad na poslovima s posebnim uvje ma rada 2 dana

* Fadila Bahović, dipl. oec., Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta, Zagreb.1 Radnik, zaposlenik, djelatnik.

• rad u smjenama, dvokratni rad, redovni rad subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima određenim zakonom 2 dana• za poslove razrednika 1 dan• za rad u više nastavnih predmeta 1 dan• za rad s učenicima s teškoćama u razvoju 2 dana• za rad u dvije škole 1 dan

b) prema složenos poslova• radna mjesta I. vrste zvanja 4 dana• radna mjesta II. vrste zvanja 3 dana• radna mjesta III. vrste zvanja 2 dana• ostali poslovi 1 dan

c) prema dužini radnog staža• od 5 do 10 godina radnog staža 2 dana• od 10 do 15 godina radnog staža 3 dana• od 15 do 20 godina radnog staža 4 dana• od 20 do 25 godina radnog staža 5 dana• od 25 do 30 godina radnog staža 6 dana• od 30 do 35 godina radnog staža 7 dana• 35 i više godina radnog staža 8 dana

d) prema posebnim socijalnim uvje ma • roditelju, posvojitelju ili staratelju s jednim maloljetnim djetetom 2 dana• roditelju, posvojitelju ili staratelju djeteta s teškoćama u razvoju 3 dana• roditelju, posvojitelju ili staratelju za svako daljnje maloljetno dijete 1 dan• osobi s invaliditetom 2 dana

Pravo zaposlenika osnovnih i srednjih škola na godišnji odmor i naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmoraFadila Bahović *

Zaposlenici osnovnih i srednjih škola ostvaruju pravo na godišnji odmor sukladno odredbama Zakona o radu (dalje u tekstu: ZOR), važećih kolek vnih ugovora i drugih izvora prava. S obzirom da je obrazovanje specifi č-no po tome što značajan broj zaposlenika radi u nepunom radnom vremenu u jednoj ili više školskih ustano-va te s obzirom na česte promjene ugovorenog radnog vremena zaposlenika, ponekad i radnog mjesta kod istog poslodavca, ovim se člankom nastoje da odgovori na neka pitanja školskih ustanova vezana uz pravo njihovih zaposlenika na godišnji odmor i način obračuna naknade plaće za godišnji odmor.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

83

UDK 358.2 ŠKOLSTVO

• samohranom roditelju ili staratelju 1 dan• sudioniku Domovinskog rata 1 dan

e) prema doprinosu na radu• ako ostvaruje izvrsne rezultate rada 3 dana• ako je vrlo uspješan 2 dana• ako je uspješan 1 dan

Iz gore nabrojanih kriterija vidljiv je cijeli niz mogućno-s za ostvarivanje prava zaposlenika osnovnih škola na dodatne dane godišnjih odmora. Uz male razlike slična je situacija i kod zaposlenika srednjih škola; razlike su vezane uz radni staž i osobe s invaliditetom kod kojih je na nešto drukčiji način uređeno pitanje prava na do-datne dane godišnjih odmora u odnosu na zaposlenike osnovnih škola. No, ono što je zajedničko i za zaposle-nike osnovnih i za zaposlenike srednjih škola jest mak-simalan broj dana godišnjeg odmora, a to je ukupno 30 radnih dana. Dakle, ako bi zaposlenik temeljem nabrojanih kriterija imao pravo na kumula vno više od 30 radnih dana, on to ne bi mogao ostvari , jer je utvrđena gornja granica tj. maksimalan broj dana go-dišnjeg odmora po svim kriterijima.

Nasuprot tome, ako bi zaposlenik temeljem pret-hodno nabrojanih kriterija za ostvarivanje prava na dodatne dane godišnjeg odmora imao manje od če- ri tjedna, tada bi koris o povoljnije pravo utvrđeno

ZOR-om; dakle imao bi pravo na godišnji odmor u tra-janju od najmanje če ri tjedna.

Važno! GKU-i u djelatnos obrazovanja su otkazani, no otkazni rok još nije službeno počeo jer još nije uslijedila objava otkaza u službenom glasilu Narod-nih novina. Nakon što se službeno otkažu, uslijedit će otkazni rok od tri mjeseca za koje će vrijeme pravila defi nirana otkazanim KU-ima vrijedi i pri-mjenjiva se u istom opsegu i na is način kao što je to sada dok su is na snazi. Prestankom njihova važenja, zaposlenici u obrazovanju izgubili bi pravo na dodatne dane godišnjeg odmora propisane GKU-ima (osim naravno, ako se do isteka otkaznog roka ne zaključe novi GKU-i s is m kriterijima za ostva-rivanje prava na dodatne dane godišnjeg odmora).

Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namješteni-ke u javnim službama (NN, br. 141/12; dalje u tekstu: TKU) utvrđuje samo minimalni (18) i maksimalni broj dana godišnjeg odmora (30), ali ne utvrđuje kriteri-je za ostvarivanje prava na dodatne dane godišnjeg odmora kao što to utvrđuju GKU-i za pojedinu djelat-nost javne službe.

2.1. Dani koji se ne uračunavaju u godišnji odmor

Dani koji se ne uračunavaju u godišnji odmor jednako su utvrđeni i ZOR-om (čl. 56.) i TKU-om (čl. 39.) Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunava-

ju se dani tjednog odmora te blagdani i neradni dani utvrđeni zakonom. Također, razdoblje privremene nesposobnos za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječ-nik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

2.2. Rok stjecanja prava na godišnji odmor

Rok za stjecanje prava radnika na godišnji odmor nije defi niran KU-ima već isključivo ZOR-om (čl. 58.) pre-ma kojemu radnik, koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Posebno valja napome-nu da se pod navedenim prekidom rada ne smatra privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnos građana u obrani ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog izostanka s rada.

2.3. Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora

ZOR-om su propisani slučajevi kada zaposlenik ne ostvaruje pravo na puni godišnji odmor već na tzv. razmjerni dio godišnjeg odmora (čl. 59.) pa je tako utvrđeno pravo zaposlenika na jednu dvanaes nu godišnjeg odmora za svakih navršenih mjesec dana rada, u slučaju:

• kada zaposlenik, u kalendarskoj godini u kojoj je za-snovao radni odnos, nije radio minimalno šest mje-seci neprekidno pa zbog toga nije ni stekao pravo na puni godišnji odmor

• kada radni odnos zaposlenika prestane prije no što je odradio šest mjeseci neprekidno

• kada radni odnos zaposlenika prestane prije 1. srp-nja. Ovdje treba napomenu da se ova odredba ne odnosi na zaposlenike u javnim službama, jer je njihovim TKU-om (čl. 43.) predviđeno da zapo-slenici koji odlaze u mirovinu prije 1. srpnja imaju pravo na puni godišnji odmor. Dakle, za razliku od zaposlenika u realnom sektoru, koji stječu pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora kada odlaze u mi-rovinu prije 1. srpnja, zaposleni u javnim službama su u nešto povoljnijem položaju, jer u tom slučaju stječu pravo na puni godišnji odmor za tu godinu.

3. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

TKU-om (čl. 40.) defi nirano je pravo zaposlenika da koris godišnji odmor u dva ili više dijela, u dogo-voru s poslodavcem. Slično propisuje i ZOR (čl. 62.) prema kojemu radnik -koji koris godišnji odmor u dijelovima - mora jekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoris najma-nje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju du-žem od dva tjedna.

84

ŠKOLSTVO UDK 358.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

Važno je napomenu : zaposlenik može koris go-dišnji odmor u dijelovima pod uvjetom da u kalendar-skoj godini za koju je ostvario pravo na godišnji odmor iskoris najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju.

Dakle, ne postoji nikakva prepreka da zaposlenik školske ustanove koris godišnji odmor u više dije-lova, ako se tako dogovore zaposlenik i poslodavac i, naravno, ako to ne utječe na nesmetano odvijanje poslovnih procesa u školi.

Također je TKU-om utvrđeno i pravo zaposlenika da koris dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijes svog poslodavca najmanje dva dana ranije.

3.1. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu

Ukoliko zaposlenik koris godišnji odmor u dijelovima, tada može prenije neiskorišteni dio godišnjeg odmo-ra iz tekuće godine u narednu kalendarsku godinu, ali mora bi ispunjen prethodno navedeni uvjet utvrđen ZOR-om, a to je da je u tekućoj godini zaposlenik isko-ris o najmanje dva tjedna godišnjeg odmora u nepre-kidnom trajanju. Dakle, moguć je prijenos samo onog dijela godišnjeg odmora dužeg od dva tjedna. Taj pre-neseni dio godišnjeg odmora zaposlenik može iskori-s najkasnije do 30. lipnja iduće godine. Ukoliko ga do tada ne iskoris , gubi pravo na is .

Postoje iznimke kada se zaposleniku omogućuje da i bez prethodnog uvjeta prenese godišnji odmor - u cijelos ili dio - u narednu kalendarsku godinu, a to su situacije kada zaposlenik nije koris o godišnji odmor u kalendarskoj godini u kojoj je stečen (ili ga je samo djelomično iskoris o) zbog boles ili korištenja pra-va na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust. U m iznimnim slučajevima zaposlenik može iskoris

svoj preostali dio godišnjeg odmora ili godišnji odmor u cijelos najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

3.2. Raspored korištenja godišnjeg odmora

Često se u školskim ustanovama postavlja pitanje kada zaposlenici škola mogu koris godišnji odmor, a posebice se to pitanje javlja pri utvrđivanju raspo-reda korištenja godišnjeg odmora za nastavno oso-blje. U tom smislu treba naglasi odredbu sadržanu u GKU-ima prema kojoj se godišnji odmor zaposlenika u školskim ustanovama u pravilu podudara sa zim-skim, proljetnim i ljetnim odmorom učenika što je sasvim razumljivo, jer je nastavni proces isključivo i vezan uz rad s učenicima.

Također, do pogrešnog tumačenja odredbi o raspore-du korištenja godišnjeg odmora dolazi i kada pojedini zaposlenici smatraju da im njihovi poslodavci – škol-ske ustanove – trebaju omogući korištenje godiš-njeg odmora isključivo u skladu s njihovim željama. No, to nije sasvim točno, jer se pri određivanju vre-mena korištenja godišnjeg odmora trebaju uze u ob-zir ne samo želje i potrebe zaposlenika već i potrebe organizacije rada tj. nesmetanog odvijanja poslovnih procesa u školskoj ustanovi o čemu poslodavac mora vodi računa. Stoga i ZOR (čl. 64., st. 3.) i TKU (čl. 41.) govore da se pri određivanju vremena korištenja go-dišnjeg odmora trebaju uze u obzir oba kriterija.

Pri određivanju vremena korištenja godišnjeg od-mora poslodavac (školska ustanova) je dužan vodi računa o potrebama i željama zaposlenika, ali i o po-trebama organizacije rada; prije svega nesmetanog odvijanja nastave.

Uvažavajući oba kriterija, poslodavac utvrđuje ras-pored korištenja godišnjeg odmora u skladu s KU, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ZOR-om i to najkasnije do 30. lipnja tekuće godine te o raspore-du obavještava zaposlenike.

Zaposleniku koji radi u nepunom radnom vremenu u dvije ili više škola, a njegovi poslodavci ne pos gnu sporazum o zaposlenikovom istodobnom korištenju

godišnjeg odmora, poslodavci su dužni omo-gući korištenje godišnjeg odmora prema njegovom zahtjevu (čl. 64. ZOR). Ovom su odredbom zaš ćeni zaposlenici koji rade u nepunom radnom vremenu u dvije ili više škola u slučaju kada se škole ne mogu dogo-vori oko istovremenog korištenja godišnjeg odmora zaposlenika.

3.3. Odluka o korištenju godišnjeg odmora

Zaposlenika se mora najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijes o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja. Poslodavac – školska ustanova to čini na način da na

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

85

UDK 358.2 ŠKOLSTVO

temelju plana rasporeda godišnjeg odmora dostavlja zaposleniku odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 dana prije početka korištenja istog.

4. Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora – kako je obračuna ?

ZOR-om (čl. 60.) je utvrđeno pravo svakog zaposleni-ka na naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora u visini određenoj KU-om, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njego-ve prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjese-ca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

TKU-om utvrđeno je da se zaposleniku, za vrijeme ko-rištenja godišnjeg odmora, naknada plaće isplaćuje u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.

Dakle, uvažavajući odredbe ZOR-a i odredbe TKU-a, naknada plaće zaposlenika za vrijeme korištenja go-dišnjeg odmora (dalje u tekstu: naknada plaće za go-dišnji odmor) može se računa na dva načina: kao prosječna mjesečna plaća koju je zaposlenik ostvario u tri mjeseca koja prethode mjesecu korištenja godiš-njeg odmora ili kao redovna mjesečna plaća koju bi zaposlenik i inače ostvario u mjesecu korištenja go-dišnjeg odmora da je radio.

U takvoj situaciji, u kojoj postoji više mogućnos za obračun naknade plaće za godišnji odmor, postavlja se pitanje kako onda istu izračuna .

Svakako treba uze u obzir odredbu ZOR-a (čl. 7., st. 3.) koja govori o primjeni povoljnijeg prava za zaposle-nika, ako je pojedino njegovo pravo drukčije uređeno različi m izvorima prava – u ovom je slučaju pravo za-poslenika drukčije uređeno KU-om u odnosu na ZOR.

To znači da se, radi usporedbe povoljnijeg prava, na-knada plaće za godišnji odmor zaposleniku treba izra-čuna na oba načina, a ispla mu na način koji je za njega povoljniji.

Važno je napomenu da su dva načina izračuna na-knade plaće za godišnji odmor za zaposlenike škol-skih ustanova: prema odredbama ZOR-a (prosječna plaća ostvarena u tri mjeseca koja prethode mje-secu korištenja godišnjeg odmora) ili prema odred-bama KU-a (plaća koju bi zaposlenik ostvario da je radio u redovnom radnom vremenu). Pri izboru načina obračuna naknade plaće za godišnji odmor primjenjuje se povoljnije pravo za zaposlenika (čl. 7., st. 3. ZOR).

Za značajan broj zaposlenika u osnovnim i srednjim školama, posebice za nastavno osoblje, u većini će slučajeva bi povoljniji način izračuna naknade pla-će za godišnji odmor prema odredbama ZOR-a, tj. kao

prosječna plaća ostvarena u posljednja tri mjeseca prije mjeseca korištenja godišnjeg odmora. Naime, poznata je činjenica da zaposlenici školskih ustanova, s obzirom na prirodu posla, u najvećoj mjeri koriste go-dišnji odmor u srpnju i kolovozu kada nema nastave. Također, veliki broj zaposlenika, prije svega nastavnog osoblja, u tri mjeseca koja prethode mjesecu korište-nja godišnjeg odmora (travnju, svibnju i dijelu lipnja) ostvaruju veće plaće od redovnih. Razlog tome su razni dodaci na plaću koji su usko vezani uz nastavni proces: dodaci zbog mogućeg prekovremenog rada (zbog npr. zamjene kolega nastavnika na bolovanju), smjenskog rada, dvokratnog rada, rada u posebnim uvje ma rada i drugo. Upravo će zbog dodataka na plaću, na koje uči-telj (ili nastavnik) ima pravo jekom nastavne godine, ostvarena plaća učitelja bi veća od njegove redovne plaće pa će za učitelja bi povoljnije izračuna nakna-du plaće za godišnji odmor uzimajući u obzir ostvarene plaće u travnju, svibnju i lipnju nego izračuna nakna-du plaće za godišnji odmor koju bi on dobio da je u srpnju radio (srpanj je mjesec u kojemu se ne održa-va nastava pa ni nastavno osoblje u tom razdoblju ne ostvaruje dodatke na plaću po toj osnovi).

Pojasnimo to na konkretnom primjeru. Pretpostavi-mo da je redovna plaća učitelja zaposlenog u punom radnom vremenu 6.900,00 kuna. Učitelj je jekom travnja, svibnja i prve polovice lipnja imao preko-vremene sate. Zbog toga je učiteljeva plaća bila ne-što veća od redovne pa je tako za travanj iznosila 7.300,00 kn, za svibanj 7.400,00 a za lipanj 7.200,00 kuna. Učitelj koris 10 dana godišnjeg odmora u srp-nju 2014. godine što znači da dio srpnja radi (pa za taj dio ostvaruje pravo na plaću), a dio srpnja je na godišnjem odmoru (pa za taj dio ostvaruje pravo na naknadu plaće za godišnji odmor). Izračun naknade plaće za godišnji odmor ovog učitelja, prema odred-bama ZOR-a, bio bi sljedeći:

Tablica 1. Izračun naknade plaće za godišnji odmor prema odredbama ZOR-a – učitelj je zaposlen u punom radnom vremenu

Tjed-no

radno vrije-me

PLAĆE

Prosječna plaća

u razdoblju travanj-lipanj

(2+3+4)/3

Mje-sečni fond sa u srpnju

Bruto cijena sata rada(5/6 )

Naknada plaće

za dane godišnjeg odmora

travanj svibanj lipanj1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.40 sa 7.300,00 7.400,00 7.200,00 7.300,00 184 39,67 3.173,60

U gornjoj je tablici posebno važno pojasni sljedeće:

• prema ZOR-u prosječna plaća se izračunava za tri mjeseca koja prethode mjesecu korištenja godiš-

86

ŠKOLSTVO UDK 358.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

njeg odmora. Budući da učitelj iz ovog primjera koris godišnji odmor u srpnju, prosječna je pla-ća (stupac 5. u tablici 1.) izračunata na način da je zbrojena plaća za travanj, svibanj i lipanj te je tako dobiveni zbroj podijeljen s tri. Budući da je učitelj dio mjeseca bio na godišnjem odmoru (10 dana), a dio mjeseca je radio (13 dana), naknada plaće se ne računa za cijeli mjesec već samo za dio – onaj dio koji je zaposlenik proveo na godišnjem odmoru. U tom slučaju, potrebno je prethodno izračuna bru-to cijenu sata rada (stupac 7.), koja se računa na način da se prosječna plaća ostvarena u prethodna tri mjeseca (stupac 5.) podijeli mjesečnim fondom sa u mjesecu korištenja godišnjeg odmora (stu-pac 6.). Srpanj 2014. godine ima 23 radna dana pa stoga mjesečni fond sa rada za učitelja koji radi u punom radnom vremenu iznosi 184 sata (23 dana x 8 sa )

• naknada plaće za 10 dana godišnjeg odmora u srp-nju iznosi 3.173,60 kuna, a izračunava se umnoš-kom bruto cijene sata rada (stupac 7.) i broja sa provedenih na godišnjem odmoru što u konkret-nom slučaju iznosi 80 sa (10 dana x 8 sa = 80 sa ). Za preostale dane mjeseca srpnja kada je ra-dio, učitelj će dobi plaću, a ne naknadu plaće.

Usporedimo koliko bi iznosila naknada plaće za go-dišnji odmor učitelju iz ovog primjera kada bi se ista računala prema odredbama KU-a tj. kao redovna pla-ća da je učitelj u srpnju radio u redovnom radnom vremenu.

Tablica 2. Izračun naknade plaće za godišnji odmor prema odredbama kolek vnih ugovora (TKU i GKU u obrazovanju), u slučaju kada je učitelj zaposlen u punom radnom vremenu

Tjedno radno

vrijeme

PLAĆA za srpanj

Mjesečni fond sa u srpnju

Bruto cijena sata

rada(2/3)

Naknada plaće za dane godišnjeg

odmora

1. 2. 3. 4. 5.40 sa 6.900,00 184 37,50 3.000,00

Iz gornje je tablice vidljivo da bi učitelj za 10 dana godišnjeg odmora u srpnju dobio naknadu plaće za godišnji odmor u visini 3.000,00 kuna (37,50 kn x 80 sa ), što je manje u odnosu na izračun prema ZOR-u. Razlog tome je to što je njegova redovna plaća manja u odnosu na plaće koje je ostvario u travnju, svibnju i lipnju tj. u tri mjeseca koja prethode mjesecu korište-nja godišnjeg odmora.

Dakle, za učitelja u ovom primjeru povoljnije je raču-na naknadu plaće za godišnji odmor prema odred-bama ZOR-a pa će mu njegov poslodavac, školska ustanova, ispla povoljniju naknadu.

Važno je napomenu da je ostvarena plaća isto što i zarađena plaća; dakle, pod pojmom ostvare-ne plaće u travnju podrazumijeva se zarađena pla-ća u travnju (isplaćena u svibnju), a prosječna pla-ća ostvarena u tri mjeseca koja prethode mjesecu korištenja godišnjeg odmora dijeli se s mjesečnim fondom sa mjeseca u kojemu se koris godišnji odmor, a ne s prosječnim fondom sa mjeseci u ko-jima je ista zarađena.

Budući da je obrazovanje, kao segment javne službe, specifi čno po tome što značajan broj zaposlenika radi u nepunom radnom vremenu, bilo kod jednog ili više poslodavaca, postavlja se pitanje kako izračuna na-knadu plaće za godišnji odmor za zaposlenike u nepu-nom radnom vremenu?

Pretpostavimo da učitelj, čiju smo naknadu plaće za godišnji odmor prikazali u tablici 1., ne radi u punom već u nepunom radnom vremenu i to 24 sata tjedno. Metodologija izračuna njegove naknade bila bi iden č-na kao i kod učitelja zaposlenog u punom radnom vre-menu uz jednu korekciju – korekciju radnog vremena.

Tablica 3. Izračun naknade plaće za godišnji odmor prema odredbama ZOR-a, u slučaju kada je učitelj zapo-slen u nepunom radnom vremenu

Tjed-no

radno vrije-me

PLAĆE

Prosječna plaća

u razdobljutravanj-li-panj (2+3+

4)/3

Mje-sečni fond sa u srpnju

Bruto cijena sata rada(5/6)

Naknada plaće

za dane godišnjeg odmora

travanj svibanj lipanj1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.24

sata 4.380,00 4.440,00 4.320,00 4.380,00 110,4 39,67 1.904,16

U gornjoj je tablici važno naglasi sljedeće:

• korekcija radnog vremena izvršena je na način da se ugovoreno radno vrijeme učitelja (24 sata tjedno) stavlja u odnos s punim radnim vremenom zaposle-nika (40 sa tjedno) i na taj je način dobiven posto-tak radnog vremena učitelja koji radi u nepunom radnom vremenu (24 / 40 = 60 %). Is se postotak primjenjuje na mjesečni fond sa u mjesecu srpnju, koji za učitelja u nepunom radnom vremenu u kon-kretnom primjeru neće iznosi 184 sata već 110,4 sa (184 sata x 60 % = 110,4 sa ) pa se i njegova prosječna plaća (stupac 5. tablice 3.) treba podijeli s m, korigiranim mjesečnim fondom sa (stupac 6. tablice 3.) da bi se dobila bruto cijena sata rada

• bruto cijena sata rada učitelja ne ovisi o količini radnog vremena pa je ona ista i za učitelja zapo-slenog u punom radnom vremenu (stupac 7. tabli-ce 1.) i za učitelja zaposlenog u nepunom radnom vremenu (stupac 7. tablice 3.), uz pretpostavku da

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

87

UDK 358.2 ŠKOLSTVO

učitelji imaju istu stručnu spremu i godine radnog staža

• naknada plaće za godišnji odmor učitelja iz ovog primjera, koji je zaposlen u nepunom radnom vre-menu, izračunata je na jednak način kao i za učite-lja zaposlenog u punom radnom vremenu (bruto cijena sata rada množi se brojem sa provedenih na godišnjem odmoru), s tom razlikom da se i broj sa godišnjeg odmora treba korigira za % radnog vremena (60 %). Tako će se učitelju zaposlenom u nepunom radnom vremenu, koji je u srpnju bio 10 dana na godišnjem odmoru, računa da je na istom proveo 48 sa (10 dana x 8 sa x 60 %) za razliku od učitelja zaposlenog u punom radnom vremenu kojemu će se za 10 dana godišnjeg odmora računa kao da je na istom proveo 80 sa (10 dana x 8 sa ). Dnevno radno vrijeme učitelja zaposlenog u punom radnom vremenu iznosi 8 sa dok dnevno radno vri-jeme učitelja zaposlenog u nepunom radnom vre-menu (24 sata tjedno) iznosi 4,8 sa .

4.1. Obračun naknade plaće za godišnji odmor kada zaposlenik promijeni ugovorenu količinu radnog vremena

U školama postoji ono što ne postoji ni u jednom dru-gom segmentu javnih službi u tolikoj mjeri, a to je rad u nepunom radnom vremenu. Značajan broj zaposlenika u školskim ustanovama radi u nepunom radnom vre-menu. Svako radno vrijeme kraće od punog 40-sat-nog radnog tjedna smatra se nepunim radnim vreme-nom. Zaposlenici koji rade u nepunom radnom vreme-nu u stalnoj su potrazi za dopunom satnice do punog radnog vremena, a kako se najčešće radi o nastavnom osoblju, često se u praksi događa da se upravo posto-jeći zaposlenici školske ustanove koji rade u nepunom radnom vremenu angažiraju kao zamjene za kolege na bolovanju; školskoj je ustanovi to prak čno rješenje, jer se radi o postojećem zaposleniku škole s kojim se zaključuje aneks ugovora o radu na način da se pove-ćava njegovo ugovoreno radno vrijeme za određeno razdoblje – do povratka drugog učitelja s bolovanja.

U takvoj se situaciji postavlja pitanje kako obračuna naknadu plaće za godišnji odmor učitelju čije se ugo-voreno radno vrijeme promijenilo. Izuzetno je važno i u kojem je mjesecu došlo do promjene radnog vre-mena. Niz je mogućih situacija u praksi, no bez obzira na situaciju treba naglasi da se zaposleniku isplaćuje naknada plaće za godišnji odmor razmjerno ugovo-renom radnom vremenu u trenutku korištenja go-dišnjeg odmora.

Primjerice, učitelj, čije ugovoreno radno vrijeme od početka školske godine iznosi 24 sata tjedno (nepu-no), privremeno je jekom travnja, svibnja i lipnja, zbog zamjene drugog učitelja koji je na bolovanju,

radio u punom radnom vremenu tj. 40 sa tjedno. Poslodavac, školska ustanova, je s učiteljem zaključila aneks Ugovora o radu zbog navedene promjene rad-nog vremena. Učitelj se u srpnju, kada koris godišnji odmor, ponovo vra o na nepuno radno vrijeme, jer se njegov kolega, kojeg je mijenjao, vra o s bolova-nja. Dakle, od travnja do srpnja radno vrijeme učitelja iznosilo je 40 sa , a u srpnju ponovo 24 sata tjedno. Postavlja se pitanje kako učitelju izračuna naknadu plaće za godišnji odmor: ostvaruje li on pravo na na-knadu za puno ili nepuno radno vrijeme i koji bi izra-čun za njega bio povoljniji?

Naknada plaće za godišnji odmor isplaćuje se raz-mjerno ugovorenom radnom vremenu u trenutku korištenja godišnjeg odmora.

Prethodno navedena situacija u praksi često zbunju-je školske ustanove. Dvojba proizlazi iz činjenice da je učitelj radio u punom radnom vremenu upravo u onim mjesecima u kojima se ostvarene (zarađene) plaće uzimaju u obzir za izračun prosječne plaće (tra-vanj, svibanj i lipanj) prema odredbama ZOR-u pa se pogrešno zaključuje da zbog toga učitelju pripada i naknada plaće za godišnji odmor za puno radno vri-jeme. Među m, to nije tako, jer zaposleniku pripada naknada plaće za njegovo ugovoreno radno vrijeme u mjesecu kada koris godišnji odmor. Ako je zapo-sleniku smanjeno radno vrijeme u mjesecu korištenja godišnjeg odmora iz bilo kojeg razloga, is će dobi naknadu plaće za godišnji odmor za radno vrijeme ugovoreno u mjesecu korištenja godišnjeg odmora bez obzira kakvo je bilo njegovo radno vrijeme u pret-hodna tri mjeseca.

Takvo je i tumačenje Ministarstva rada i mirovin-skog sustava koje u svom dopisu (KLASA: 110-01/13-01/221, Urbroj: 524-03-01-01/2-13-2) naglašava važnost ugovorene količine radnog vremena u mje-secu korištenja godišnjeg odmora, što je potpuno razumljivo, jer zaposlenik dobiva naknadu plaće za vrijeme kada koris godišnji odmor, a ne za vrijeme kada je stekao pravo na is . U navedenom dopisu Ministarstvo rada i mirovinskog sustava navodi kako se za određivanje visine naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora uzima u obzir radnikova prosječna plaća ostvarena u tri mjeseca koja prethode mjesecu korištenja godišnjeg odmora, ali radnik istu ostvaruje u skladu s njegovim ugovorenim radnim vremenom u trenutku korištenja godišnjeg odmora.

4.2. Obračun naknade plaće za godišnji odmor kada zaposlenik promijeni i količinu radnog vremena i radno mjesto

Moguća je situacija da je učitelj u tri mjeseca koja prethode mjesecu korištenja godišnjeg odmora imao

88

ŠKOLSTVO UDK 358.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

drukčiju ugovorenu količinu radnog vremena od one u srpnju te ujedno i drukčije radno mjesto. Primjer iz ško-le: učiteljica, koja je inače zaposlena u školi u nepunom radnom vremenu, radila je jekom travnja, svibnja i lipnja u punom radnom vremenu na radnom mjestu ravnateljice (v.d. ravnateljice), a u srpnju, mjesecu kada je koris la godišnji odmor, ponovno se vra la na radno mjesto učiteljice u nepunom radnom vremenu. Dakle, u njenom su se slučaju između srpnja (mjeseca kada koris godišnji odmor) i prethodna tri mjeseca (čije se plaće kod izračuna naknade plaće za godišnji odmor uzimaju u obzir za izračun prosječne plaće) promijenila dva čimbenika: i količina radnog vremena i visina pla-će tj. radno mjesto. Učiteljica je tražila da joj se ispla naknada plaće za godišnji odmor kojeg je koris la u srpnju kao da i dalje radi u punom radnom vremenu na radnom mjestu ravnateljice, smatrajući da je tu na-knadu zaradila u mjesecima kada je radila u punom radnom vremenu na bolje plaćenom radnom mjestu.

Među m, ugovoreno radno vrijeme učiteljice se pro-mijenilo u srpnju, mjesecu kada koris godišnji odmor, te joj se, sukladno prethodno navedenom tumačenju Ministarstva rada i mirovinskog sustava, naknada pla-će i isplaćuje razmjerno njenom ugovorenom radnom vremenu u trenutku korištenja godišnjeg odmora, da-kle, za nepuno radno vrijeme (24 sata tjedno).

S obzirom da je učiteljica u mjesecu korištenja godiš-njeg odmora promijenila ne samo ugovorenu količinu radnog vremena već i radno mjesto, postavlja se pita-nje ima li pravo na naknadu plaće za godišnji odmor temeljem prosječne plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca (kada je još bila na radnom mjestu ravna-teljice pa joj je i plaća tj. bruto cijena sata rada bila veća) ili bi se naknada trebala izračuna temeljem plaće radnog mjesta ugovorenog u trenutku korište-nja godišnjeg odmora (radnog mjesta učiteljice gdje ostvaruje manju plaću, s manjom bruto cijenom sata rada pa slijedom toga ostvaruje i manju naknadu). Do tumačenja nadležnog Ministarstva rada i mirovinskog sustava, mišljenja sam kako se za izračun naknade plaće za godišnji odmor treba uze u obzir prosječna plaća zaposlenice u prethodna tri mjeseca dok je ista radila na radnom mjestu ravnateljice.

4.3. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor

U slučaju prestanka ugovora o radu, zaposlenik - koji nije iskoris o godišnji odmor u cijelos - ostvaruje pravo na naknadu umjesto korištenja godišnjeg od-mora (čl. 61. ZOR-a). Naknada se određuje razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.

U školskim se ustanovama prethodna odredba ZOR-a ponekad pogrešno tumači pa se i zaposleniku koji od-lazi u mirovinu, a prethodno nije iskoris o svoj godiš-

nji odmor, isplaćuje naknada za neiskorišteni godiš-nji odmor. No, je li to doista u skladu s navedenom odredbom Zakon? Iako autor ovog članka nije ni nad-ležan ni pozvan tumači odredbe ZOR-a, čini se kako je intencija navedene odredbe bila da se zaposleniku, koji iz nekih objek vnih razloga ili više sile nije mogao koris godišnji odmor dok je još bio u radnom od-nosu, kompenzira kroz isplatu naknade kako is ne bi bio u nepovoljnijem položaju u odnosu na druge zaposlenike. U školi je to najčešće primjer učitelja zaposlenog na određeno vrijeme,uobičajeno do kra-ja nastavne godine, koji zbog nesmetanog odvijanja nastavnog procesa i zaključivanja ocjena učenicima čiji je rad pra o jekom cijele godine, nije mogao iskoris godišnji odmor za vrijeme trajanja radnog odnosa. Isplata naknade za neiskorišteni godišnji od-mor u takvom se slučaju čini opravdana i u skladu s navedenom odredbom ZOR-a.

Među m, u školama se često puta događa da se nak-nada za neiskorišteni godišnji odmor isplaćuje zapo-sleniku koji odlazi u mirovinu. Odlazak zaposlenika u mirovinu nije iznenadna situacija već je to podatak koji se zna barem godinu dana unaprijed što ostavlja dovoljno vremena zaposleniku da iskoris svoj godiš-nji odmor, a s druge strane i dovoljno vremena poslo-davcu da organizira nesmetano odvijanje posla tj. da provede natječajnu proceduru za zapošljavanje nove osobe na tom radnom mjestu.

Dakle, zaposlenik je mogao iskoris svoj godišnji od-mor prije odlaska u mirovinu, ali svojom odlukom on to nije h o učini . Često se puta iza takve odluke skri-vaju fi nancijski razlozi tj. isplata naknade zaposleniku za neiskorišteni godišnji odmor čime ta naknada gubi svoj izvorni smisao i sadržajno mijenja svoj ka-rakter – ona postaje neka vrsta otpremnine zaposleniku koji odlazi u mirovinu, a koji po važećim odredbama TKU-a već ostvaruje pravo na otpremni-nu za odlazak u mirovinu u visini tri proračunske osnovice (9.978,00 kn neto).

S m u vezi, treba podsje na odredbu članka 57. ZOR-a koja go-vori o ništetnos odricanja zaposle-nika od prava na godišnji odmor pa navodi kako je ništetan sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odno-sno o ispla naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Stoga sam mišljenja kako su zaposlenici koji odlaze u mirovinu obvezni iskoris svoje pravo na godišnji odmor prije odlaska u mirovinu te kako ispla-ta naknade za neiskorišteni godišnji odmor u tom slu-čaju ne bi bila u skladu sa ZOR-om.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

89

UDK 336.2 LOKALNA SAMOUPRAVA

1. UvodZakonom o fi nanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93 do 26/07 - Odluka USR, i 73/08 te 25/12; dalje u tekstu: Zakon o fi nanciranju), propisane su dvije skupine lokalnih poreza, koje mogu svojim vlas m odlukama propisi-va županije, odnosno općine ili gradovi, i to su:

1) županijski porezi:• porez na nasljedstva i darove• porez na cestovna motorna vozila• porez na plovila te• porez na automate za zabavne igre, te

2) općinski ili gradski porezi:• prirez poreza na dohodak• porez na potrošnju• porez na tvrtku ili naziv• porez na korištenje javnih površina te • porez na kuće za odmor.

Od svih navedenih vrsta općinskih odnosno gradskih poreza, porezni obveznici plaćaju mjesečno jekom poslovne godine po propisanim poreznim stopama, jedino prirez porezu na dohodak te porez na potroš-nju, dok se za ostale lokalne poreze, i to: kuće za od-mor, porez na tvrtku ili naziv te porez na korištenje javnih površina, porezna obveza utvrđuje periodički, pri čemu se porez plaća jednom godišnje donoše-njem rješenja od nadležnog jela jedinica lokalne i područne (regionalna) samouprave ili nadležne ispo-stave Porezne uprave.

Naime, s primjenom od 1. siječnja 2002., a prema načelnoj Suglasnos danoj na neodređeno vrijeme, koju je donio ministar fi nancija, a koja je još uvijek u primjeni, Porezna uprava može obavlja poslove utvrđivanja, eviden ranja, nadzora, naplate i ovr-he županijskih, općinskih ili gradskih poreza, ako je predstavničko jelo jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave – općina ili grad, svojom odlu-kom prenijela na Poreznu upravu u cijelos poslove utvrđivanja i naplate svih ili samo pojedinih lokalnih poreza. Za obavljene poslove Poreznoj upravi pripada naknada u iznosu od 5 % od ukupno naplaćenih pri-hoda, a što se uplaćuje na račun državnog proračuna.

Ako su neke županije, gradovi ili općine koje su same obavljale poslove eviden ranja, utvrđivanja, nadzo-ra i naplate lokalnih poreza, željele svojom odlukom te poslove prenije na Poreznu upravu, odluka o tome trebala je bi donesena najkasnije do 31. pro-sinca tekuće za iduću godinu, i obvezno se morala dostavi Središnjem uredu Ministarstva fi nancija na suglasnost. Navedeno znači da se za utvrđivanje po-reza za 2014. Odluka morala donije do 31. prosinca 2013., kada je i morala bi dostavljena na suglasnost Središnjem uredu Ministarstva fi nancija.

Isto tako, u slučaju kada je županija, grad ili općina željela opozva odluku kojom su poslovi lokalnih poreza bili prenije u nadležnost Porezne uprave, izmjena odluke također je morala bi donesena naj-kasnije do 31. prosinca tekuće godine, te dostavlje-na Središnjem uredu MF na suglasnost.

Primjer Odluke kojom je Grad Sveta Nedelja poslove utvrđivanja, eviden ranja, nadzora, naplate i ovrhe

Vrste lokalnih poreza koje mogu uves gradovi i općineMirjana Mahović Komljenović *

Izvori sredstava te način fi nanciranja poslova iz samoupravnog djelokruga županije, općine i grada, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uređeni su Zakonom o fi nanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema spomenutom Zakonu za obavljanje poslova iz svog djelokruga, jedinice stječu prihode iz vlas h izvora, od sudjelovanja u raspodjeli zajedničkih poreza te od dotacija iz državnog i županijskog proračuna. Radi utvrđivanja poreza na kuće za odmor i donošenja rješenja za 2014. kao jednog od vrste lokalnih poreza što ga mogu uves gradovi ili općine, pravne i fi zičke osobe kod kojih je u odnosu na postojeće evidencije Porezne uprave došlo do promjene stanja glede podataka mjerodavnih za utvrđivanje poreza (promjena broja četvornih metara korisne površine, promjena adrese i sl.), te pravne i fi zičke osobe koje su postale novim obveznicima tog poreza, dužne su nadležnom poreznom jelu do 31. ožujka 2014. dostavi promijenjene podatke o vlasništvu kuća za odmor.

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, Ministarstvo fi nancija – porezna uprava, PU Zagreb.

90

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

za porez na tvrtku i porez na potrošnju, prenijela na MF, Poreznu upravu, ispostavu Samobor, dok ostale lokalne poreze utvrđuju u vlas toj nadležnos .

RHZagrebačka županijaGrad Sveta NedeljaGradonačelnikSveta Nedelja 15. 12. 2013.

MF – Porezna upravaPodručnu ured Zagreb

Ispostava SamoborTrg kralja Tomislava 5

Predmet: O D L U K A

Gradonačelnik Grada Svete Nedelje, na temelju član-ka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09 i 150/11) te članka 55. Statuta Grada Sveta Nedelja (Glasnik Grada Sveta Nedelja 09/09 i 10/11) dana 15. 12. 2013. donio je sljedeću

O D L U K U

Točka 1.

Temeljem Zakona o fi nanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93 do 26/07 - Odluka USRH, 73/08. i 25/12), Grad Sve-ta Nedelja poslove utvrđivanja, eviden ranja, nad-zora, naplate i ovrhe radi naplate poreza na tvrtku (šifra konta 1732) i poreza na potrošnju (šifra poreza 1708) za 2014. prenosi na MF, Poreznu upravu, Po-dručni ured Zagreb, Ispostavu Samobor, Trg kralja Tomislava 5.

Točka 2.

Ovlašćuje se nadležna organizacija platnog prome-ta zadužena za naplatu javnih prihoda da nakna-du u iznosu od 5 % od ukupno naplaćenih prihoda koja pripada Poreznoj upravi za obavljanje poslova utvrđivanja i naplate poreza na tvrtku Grada Svete Nedelje, obračuna i upla u državni proračun do za-dnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec.

Točka 3.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.

GradonačelnikIvan Ivić

2. Način utvrđivanja lokalnih poreza Porezni obveznici – trgovačka društva i druge prav-ne osobe, fi zičke osobe koje obavljaju registriranu obrtničku djelatnost te građani, obveznici su plaćanja navedenih lokalnih poreza po stopi i u svo , čija je

gornja granica poreza propisana Zakonom o fi nanci-ranju, dok njihovu stvarnu visinu utvrđuje općina ili grad svojom odlukom, koja ne može bi veća od Za-konom propisane gornje granice. Pri tome, osim oslo-bođenja i olakšica od plaćanja poreza što su utvrđena Zakonom o fi nanciranju, općine i gradovi mogu u svo-jim odlukama propisiva i druge olakšice od plaćanja lokalnih poreza, a zbog socijalnih ili nekih drugih gos-podarstvenih razloga.

Prema tome, o odluci svake pojedine općine ili gra-da ovisi koje će lokalne poreze propisa , te po kojoj stopi i u kojoj svo će se oni plaća , način obračuna i plaćanje kao i oslobođenja od plaćanja poreza za pojedine kategorije poreznih obveznika, uzimajući u obzir posebnos pojedinog područja.

Utvrđivanje, nadzor, naplatu i ovrhu lokalnih poreza, Porezna uprava će obavi :

• na osnovi podataka o poreznim obveznicima (prav-nim i fi zičkim osobama, koje obavljaju gospodarsku djelatnost te građanima) s kojima raspolaže u vla-s tom registru informacijskog sustava

• podataka o vlasništvu nad određenom imovinom koje su sami porezni obveznici dužni dostavi pre-ma odredbama Zakona o fi nanciranju, i to podno-šenjem porezne prijave do 31. ožujka za tekuću go-dinu

• podataka koje su Poreznoj upravi dužne dostavi nadležne županijske, općinske ili gradske službe

• podnošenjem propisanih Obrazaca, koje su teme-ljem mjesečnih obračuna dužni dostavlja porezni obveznici

• podataka koje su porezni obveznici dužni dosta-vi prema odredbama članka 58. OPZ-a (NN, br. 147/08 do 73/13). Naime, navedenom zakonskom odredbom propisano je da je porezni obveznik du-žan poreznom jelu u roku od 30 dana od dana na-stanka, prijavi sve činjenice bitne za utvrđivanje njegove porezne obveze, a naročito osnutak, pre-mještaj i prestanak trgovačkog društva, radionice ili stalne poslovne jedinice ili početak obavljanja gospodarske djelatnos , odnosno promjenu pre-bivališta ili uobičajenog boravišta, te druge činje-nice čije je prijavljivanje važno za njegovo poslova-nje, kao i pravilno utvrđivanje porezne obveze.

Porez na tvrtku ili naziv, porez na kuće za odmor te porez na korištenje javnih površina su godišnji porezi koji se utvrđuju periodički, odnosno u tekućoj godini za tu godinu te za koje Porezna uprava donosi pore-zno rješenje, dok su prirez porezu na dohodak i porez na potrošnju vrste poreza koji se utvrđuju mjesečno putem unosa podataka iz propisanih obrazaca, koje su porezni obveznici dužni u zakonom propisanim ro-kovima dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne upra-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

91

UDK 336.2 LOKALNA SAMOUPRAVA

ve prema sjedištu za pravne osobe, te prebivalištu ili uobičajenom boravištu za fi zičke osobe.

3. Utvrđivanje prireza porezu na dohodakSukladno članku 30. a Zakona o fi nanciranju, općine ili gradovi mogu obveznicima poreza na dohodak sa svog područja, propisa plaćanje prireza porezu na dohodak po stopama ovisno o broju stanovnika, i to:

• općine po stopi do 10 %

• gradovi ispod 30.000 stanovnika po stopi do 12 %

• gradovi iznad 30.000 stanovnika po stopi do 15 %

• Grad Zagreb po stopi do 30 %.

Spomenu m odredbama Zakona, predviđena je mo-gućnost uvođenja prireza porezu na dohodak (ali ne i obveza) za sve jedinice lokalne samouprave, pri čemu poseban status ima Grad Zagreb. Među m, Zako-nom o fi nanciranju nisu propisani rokovi povezani s vremenskim početkom uvođenja prireza, što znači da općine odnosno gradovi mogu uves prirez pore-zu na dohodak kao svoje vlas te izvore prihoda, ne samo na početku poreznog razdoblja, već i jekom kalendarske godine, ovisno o visini sredstava koja se moraju osigura u proračunu za pokriće javnih po-treba za čije je fi nanciranje općina ili grad zadužena.

Prirez porezu na dohodak plaća se po stopi koju utvr-di općina ili grad svojom odlukom, a koja ne može bi veća od Zakonom propisanih stopa, a pripada općini ili gradu na području kojih je prebivalište ili uobičaje-no boravište obveznika plaćanja prireza (posloprimca odnosno primatelja dohotka). Po donošenju Odluke o visini prireza porezu na dohodak, koja se objavljuje u općinskom ili gradskom Službenom glasniku, svaka općina ili grad obvezna je Odluku o prirezu dostavi i Ministarstvu fi nancija u roku od 8 dana od dana do-nošenja, a koja se nakon toga objavljuje u Narodnim novinama kao službenom glasniku za RH.

Za razliku od ostalih vrsta lokalnih poreza, čiji se po-slovi mogu, ali i ne moraju prenije u nadležnost Po-rezne uprave, sve poslove u svezi s utvrđivanjem, eviden ranjem, nadzorom, naplatom te ovrhom prireza porezu na dohodak obvezno obavlja nad-ležna ispostava Porezne uprave.

3.1. Izvori dohotka za obračun prireza

Općine ili gradovi najčešće donose odluku da se pri-rez porezu na dohodak utvrđuje i obračunava prema različi m izvorima dohotka, i to na:

• predujam poreza na dohotka od nesamostalnog rada (plaća i mirovina) – svi oblici dohotka kojeg posloprimac ostvaruje u svezi s prijašnjim, sadaš-

njim ili budućim radom po osnovi zasnivanja rad-nog odnosa s poslodavcem, a temeljem zaključe-nog ugovora o radu, za kojeg je u Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprino-sa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2014. (NN, br. 17/14; dalje u tekstu: Naredba o uplatnim računima), od 1. siječnja 2014. propisana nova brojčana oznaka vrste poreza – 1880 i 1899

• predujam poreza na dohotka od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnos , od slobodnih zanimanja te dohodak od poljoprivrede i šumarstva, ako se dohodak utvrđuje temeljem propisanih poslovnih knjiga kao i u paušalnom iznosu – brojčana oznaka vrste poreza 1430 i 1449

• predujam poreza po odbitku na dohodak od divi-dendi i udjela u dobi na temelju udjela u kapitalu – brojčana oznaka vrste poreza 1910

• Predujam poreza i prireza na dohodak po osnovi životnog osiguranja s obilježjem štednje i predujam poreza i prireza na dohodak po osnovi dobrovolj-nog mirovinskog osiguranja – 1937

• porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi koja se podnosi na Obrascu DOH do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu – brojčana oznaka vrste poreza 1619

• predujam poreza na dohodak od imovine na teme-lju najma ili zakupa pokretnina i nekretnina, koji se plaća mjesečno prema rješenju Porezne uprave – brojčana oznaka vrste poreza 1503

• predujam poreza na dohodak od iznajmljivanja sta-nova, soba i postelja putnicima i turis ma i organi-ziranja kampova, koji se utvrđuje paušalno – broj-čana oznaka vrste poreza 1511

• predujam poreza na dohodak od primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, i to za sve vrste drugog dohotka po osnovi: autorskih naknada isplaćenih prema posebnom Zakonu, djelatnos trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, prevoditelja, tumača i sl., djelatnos članova skupš na i nadzornih odbo-ra upravnih vijeća, članova povjerenstva i sl., a koji se iskazuje s jedinstvenom brojčanom oznakom vr-ste poreza 1945.

Osim navedenih, općine i gradovi mogu u svojim od-lukama propisa i druge oblike dohotka na koje će porezni obveznici plaća prirez, a sukladno odredba-ma Zakonu o porezu na dohodak (NN, br. 177/04 do 144/12).

3.2. Obveznik i osnovica prireza porezu na dohodak

Budući da se pri utvrđivanju prireza porezu na doho-dak primjenjuju odredbe Zakona o porezu na doho-dak, obveznik plaćanja prireza porezu na dohodak je svaka fi zička osoba koja ostvaruje dohodak u RH, a

92

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

obveznik je plaćanja poreza na dohodak. Osnovica prireza porezu na dohodak je utvrđeni iznos poreza na dohodak, koji se plaća po stopi koju utvrdi grad ili općina u svojoj odluci, a pripada gradu ili općini na području kojih je prebivalište ili uobičajeno boravište obveznika prireza.

Člankom 38., stavcima od 1. do 3. Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08 do 73/13), propisano je da po-rezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine, pri čemu bo-ravak u stanu nije obvezan. No, ako porezni obveznik u RH ima u vlasništvu više stanova, prebivalište mje-rodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava, odlazi na rad ili obavlja djelatnost.

Uobičajenim boravištem, a prema odredbama čla-na 38., stavak 4. OPZ-a smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine, odnosno mjesto u kojem se porezni obveznik zadržava pod okolnos ma na temelju kojih se može zaključi da u tome mjestu i na tom području ne boravi smo privremeno. Za odre-đivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka, koji ne traju dulje od jedne godine.

Osim u odredbama OPZ-a, pojmovi prebivališta i boravišta uređeni su i odredbama članka 10. Zako-na o prebivalištu i boravištu građana (NN, br. 53/91, 26/93, 29/94 do 11/00; Odluka USRH), prema kojem su građani dužni MUP-u (kao nadležnom jelu koje vodi propisane evidencije i izdaje potvrde o prebivali-štu, boravištu i promjeni adrese stanovanja), prijavi uobičajeno boravište u mjestu u kojem namjeravaju boravi duže od 30 dana, najkasnije u roku od 8 dana od dana dolaska u mjesto uobičajenog boravišta.

U smislu odredbi navedenog Zakona o prebivalištu i boravištu građana, uobičajenim boravištem sma-tra se mjesto u kojem građanin trajnije boravi, bez namjere da se u tom mjestu naseli, dok se pod pri-vremenim boravištem smatra mjesto u kojem se gra-đanin zadržava do 30 dana. Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da odredbe OPZ-a različito propisuju utvrđivanje uobičajenog boravišta poreznog obvezni-ka u odnosu na odredbe Zakona o prebivalištu i bora-vištu građana kojeg primjenjuje MUP, stoga činjenica da MUP izdaje potvrdu boravka za radnika, nikako ne može bi dostatna za ocjenu o mjestu njegova uobi-čajenog boravišta u smislu odredbi članka 38., stavak 4. OPZ-a.

Stoga se u postupku poreznog nadzora kojeg provo-di porezno jelo, moraju obavi provjere odlučnih činjenica koje imaju utjecaj na zakonito i pravilno

utvrđivanje, obračunavanje i plaćanje poreza. Slije-dom navedenog, ako obveznik poreza na dohodak ima prebivalište u Šibeniku, a uobičajeno boravište u Zagrebu, gdje je i zaposlen, gdje su mu životni inte-resi i obitelj (supruga i djeca koji rade i idu u školu u Zagrebu – do kojih činjenica se došlo u provedenom postupku nadzora) obvezan je pla prirez porezu na dohodak za Grad Zagreb prema mjestu svog uobiča-jenog boravišta, što znači po stopi od 18 % prema Od-luci o gradskim porezima i prirezu poreza na dohodak (NN, br. 87/01 i 103/01 – ispr.).

Podaci o obračunanom i uplaćenom prirezu porezu na dohodak na plaće, mirovine i druge dohotke od nesamostalnog rada, unose se u kar cu poreza na dohodak od nesamostalnog rada – Obrazac IP kojeg su poslodavci odnosno ispla telji plaća i mirovina obvezni vodi za poreznog obveznika u kalendarskoj godini kao poreznom razdoblju, a ista se dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.

Primjer:Pri upla prireza porezu na dohodak koja se obavlja sukladno Naredbi o uplatnim računima, ako prima-telj – fi zička osoba ostvari dohodak od nesamostal-nog rada za kojeg je općinskom ili gradskom odlukom propisana obveza plaćanja prireza, a is ima prebiva-lište ili uobičajeno boravište u Gradu Splitu, ispla telj dohotka obvezan je porez i prirez porezu na dohodak upla prema prebivalištu posloprimca na:

• uplatni račun Grada Splita po IBAN konstrukciji - HR2710010051740912004 koristeći jedinstveni model uplate 68, brojčanu oznaku vrste prihoda 1880, a u nastavku polja osobni iden fi kacijski broj – OIB od 11 znamenaka, kojeg je dodijelilo Mini-starstvo fi nancija Porezna uprava, te oznaku izvješ-ća novog Obrasca JOPPD (GGXXX).

3.3. Utvrđivanje poreza i prireza prema Obrascu PK

Člankom 46. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04 do 144/12) propisano je vođenje porezne kar ce – Obrasca PK, pri čemu na temelju podataka iskazanih iz tog Obrasca, poslodavac i ispla telj plaće utvrđuje osobni odbitak radnika, te obračunava pre-dujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prirez porezu na dohodak, a prema mjestu njegova prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Prema članku 146., stavku 3. Zakona o porezu na dohodak, radnik i fi zička osoba koji ostvaruje plaću, obvezan je svaku promjenu koja utječe na osobni odbitak u svezi s uzdržavanim članovima uže obite-lji i djece, kao i promjenu prebivališta ili uobičajenog

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

93

UDK 336.2 LOKALNA SAMOUPRAVA

boravišta, prijavi ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu, odnosno uobičajenom boravištu i dostavi vjerodostojne isprave u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.

Sve promjene koje utječu na pravilno utvrđivanje i usmjeravanje poreza na dohodak i prireza, nadlež-na ispostava Porezne uprave upisuje u Obrazac PK pod II.2. Opis promjena, a sukladno članku 67., stav-ku 5. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 do 79/13). U praksi se često događa da su podaci o adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta, a koju je na obrascu PK upisala nadležna ispostava Porezne uprave, netočni ili nepotpuni, zbog čega je općina ili grad u svom proračunu dobila manji porez, jer se is pogrešno usmjerio.

Postavlja se pitanje kakva je odgovornost poslodav-ca i ispla telja dohotka od nesamostalnog rada u postupku oporezivanje plaće, te tko je odgovoran za pravilno utvrđivanje i usmjeravanje obračunatog predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak?

Odgovor na pitanje sadržan je u članku 70., stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak, kojim je propisano da poslodavac i ispla telj plaće nije odgovoran za krivu uplatu poreza i prireza iz plaće, ako zbog netočnih ili nepotpunih podataka o osobnom odbitku i adresi pre-bivališta ili uobičajenog boravišta, koje je na Obrascu PK upisana nadležna ispostava Porezne uprave, obra-čuna i upla manji porez ili porez pogrešno usmjeri. Među m, ako poslodavac i ispla telj plaće, prema vla-s m saznanjima ili iz drugih okolnos , uoči netočno iskazane podatke na Obrascu PK, obvezan je o tome izvijes radnika ili osobu koja ostvaruje primitke, te zatraži da radnik netočno iskazane podatke izmijeni putem nadležne ispostave Porezne uprave.

Ako radnik ili osoba koja ostvaruje primitke ne do-stavi poslodavcu izmijenjeni Obrazac PK, o uočenim netočnim podacima, poslodavac je obvezan pisanim putem izvijes nadležnu ispostavu Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu pore-znog obveznika, koja će u okviru svoje službe nad-zora proves postupak utvrđivanja svih činjenica, koje su bitne za oporezivanje. Prema tome, nadležna ispostava Porezne uprave dužna je obavi provjeru svih činjenica bitnih za oporezivanje, a što uključuje i provjeru podatka o prebivalištu ili uobičajenom bo-ravištu radnika, ako su is od utjecaja na zakonito i pravilno vođenje poreznog postupka.

4. Porez na potrošnjuPromet ostvaren obavljanjem ugos teljske djelat-nos , osim plaćanja poreza na dodanu vrijednost oporezuje se i općinskim ili gradskim porezom na

potrošnju. Obveznici plaćanja poreza na potrošnju su sve pravne osobe – ugos teljska trgovačka druš-tva te fi zičke osobe – ugos telji obrtnici, koji obav-ljaju ugos teljsku djelatnost pružanjem ugos teljskih usluga te pripremanjem i posluživanjem pića i napi-taka u ugos teljskim objek ma. Sukladno članku 31. Zakona o fi nanciranju, porez na potrošnju plaća se na potrošnju alkoholnih pića kojima se smatraju prirod-na i specijalna vina, vinjak, rakija i žestoka pića, te na potrošnju piva i bezalkoholnih pića, što se prodaju u ugos teljskim objek ma. Bezalkoholnim pićima sma-traju se prirodni voćni sokovi (juice) kao i sva osvje-žavajuća gazirana bezalkoholna pića te mineralne i gazirane vode, osim kave i čaja.

U svojim odlukama, stopu poreza na potrošnju opći-na ili grad može propisa u visini do najviše 3 % od osnovice na koju se plaća porez na potrošnju, što je većina općina ili gradova u svojim odlukama i propi-sala. Rokovi plaćanja poreza na potrošnju te obra-čunska razdoblja različito su propisani u odlukama pojedinih gradova ili općina. Stoga se predlaže da se plaćanje poreza na potrošnju veže za rokove preda-je prijave PDV-a, te da se porez na potrošnju plaća mjesečno, do posljednjeg dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, neovisno o tome radi li se o mje-sečnim ili tromjesečnim obveznicima PDV-a, a kako je to propisano Odlukom Grada Zagreba (NN, br. 87/01 i 103/01 – ispr.)

Poslove eviden ranja, nadzora nad obračunavanjem, naplatu te ovrhu radi naplate poreza na potrošnju, obavlja nadležno jelo za utvrđivanje poreza, a to su jedinice područne (regionalne) ili lokalne samoupra-ve ili ispostave Porezne uprave, ali isključivo za one gradove i općine koje su svojom Odlukom temeljem sklopljenog ugovora, navedene poslove prenijele u nadležnost Porezne uprave.

4.1. Osnovica poreza na potrošnju

Prema članku 32. Zakona o fi nanciranju, osnovica poreza na potrošnju je prodajna vrijednost pića (bez uključenog poreza na dodanu vrijednost), koje se proda u ugos teljskim objek ma. Porez na potroš-nju kojeg svojim odlukama mogu propisiva općine i gradovi u visini do najviše 3 %, plaća se na promet pića i to alkoholnog i bezalkoholnog, dok se na osta-li promet ostvaren pripremanjem hrane i napitaka u ugos teljskim objek ma, plaća samo PDV.

Izmjenama Zakona o PDV-u koji se primjenjuje od 1. siječnja 2014. (NN, br. 73/13 do 148/13), stopa PDV-a od 13 % primjenjuje se na:

• ugos teljske usluge smještaja ili smještaja s do-ručkom, polupansiona ili punog pansiona u hoteli-ma ili objek ma slične namjene, uključujući smje-

94

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

štaj za vrijeme odmora, iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjes ma određenim za kampiranje te smještaj u plovnim objek ma nau- čkog turizma, kao i na

• ugos teljske usluge pripremanja hrane i obavlja-nje usluga prehrane u ugos teljskim objek ma te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napi-taka, vina i piva u m objek ma.

Stopa PDV-a od 13 % može se primijeni na ugos -teljske usluge koje se pružaju u ugos teljskim objek -ma sukladno Zakonu o ugos teljskoj djelatnos (NN, br. 138/06 do 80/13). Ali ako se ugos teljska usluga pruža u objek ma, koji se sukladno posebnim propi-sima ne smatraju ugos teljskim objek ma, tada ista podliježe oporezivanju po stopi od PDV-a od 25 %.

4.2. Izračun preračunanih stopa poreza na potrošnju i PDV-a iz prodajne cijene

Ugos telji koji su obveznici PDV-a

Za izračun poreza na potrošnju i poreza na dodanu vrijednost iz ostvarenog prometa, u čijem su iznosu sadržana oba poreza, potrebno je isključi svaki po-rez zasebno, primjenom preračunanih poreznih sto-pa, i to na sljedeći način:

stopa (porez na potrošnju ili PDV) x 100preračunana stopa = ------------------------------------

zbroj obiju stopa (PDV-a i poreza na potrošnju) + 100

Prema navedenoj formuli od 1. siječnja 2014. ugos -telji primjenjuju sljedeće preračunane stope PDV-a i poreza na potrošnju:

Vrsta ugos teljske

usluge

Stopa PDV-a

od 1. 1. 2014.

Porez na potrošnju

Preračunana stopa PDV-a

Preračunana stopa poreza na potrošnju

hrana, kava i napici (čaj, kava s mlijekom, kakao), voda

13 % nema 9,0909 % nema

bezalkoholna pića, prirodan i specijalna vina i pivo

13 % 3 % 11,2069 % 2,5862 %

alkoholna pića (konak, vinjak, likeri, rakija i dr. žestoka pića)

25 % 3 % 19,53 % 2,34 %

Ako je stopa poreza na potrošnju propisana u visini od 3 %, i ako se obračunava na poreznu osnovicu u koju nije uključen porez na dodanu vrijednost, tada

je preračunana stopa po kojoj će se iz ukupne pro-dajne cijene izračuna porez na potrošnju 2,586 %, a preračunana stopa poreza na dodanu vrijednost koja se primjenjuje na ukupnu prodajnu cijenu 11,2069%; odnosno:

• preračunana stopa za porez na potrošnju = 3 x 100 = 300 = 2,5862 % (3 + 13) + 100 116

• preračunana stopa za porez na dodanu vrijednost = 13 x 100 = 1 300 = 11,2069 % (3 + 13) +100 116

Ako je stopa poreza na potrošnju propisana u visini od 3 %, i ako se obračunava na poreznu osnovicu u koju nije uključen porez na dodanu vrijednost, tada je pre-računana stopa po kojoj će se iz ukupne prodajne cije-ne izračuna porez na potrošnju 2,34 %, a preračunana stopa poreza na dodanu vrijednost koja se primjenjuje na ukupnu prodajnu cijenu 19,53 %; odnosno:

• preračunana stopa za porez na potrošnju = 3 x 100 = 300 = 2,34 % (3 + 25) + 100 128

• preračunana stopa za porez na dodanu vrijednost = 25 x 100 = 2.500 = 19,53 %

(3 + 25) +100 128

Ugos telji koji nisu obveznici PDV-a

Ako ugos telj nije obveznik PDV-a (zbog oporezivih isporuka na godišnjoj razini ispod 230.000,00 kn) tada se porez na potrošnju iz ukupno ostvarenog pro-meta izračunava po preračunanoj stopi od 2,9126 %, koristeći formulu:

100 x porez na potrošnju = 100 x 3 = 2,9126 %

100 + porez na potrošnju 100+3

4.3. Obveza vođenja Obrasca PP-MI-PO

Za ispravno utvrđivanje poreza na potrošnju, obrtnici i pravne osobe koji obavljaju ugos teljsku djelatnost, obvezni su sastavi : Mjesečno izvješće o obračunu i upla poreza na potrošnju za razdoblje od ___ do___ na Obrascu PP-MI-PO. Spomenu Obrazac dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja mjeseca za protekli mjesec. Obveza mjesečnog dostavljanja Obrasca odnosi se i na one ugos telje koji su tromjesečni obveznici plaćanja PDV-a, a koji taj status mogu zadrža sve dok im je oporeziv promet na godišnjoj razini manji od 800.000,00 kn.

Kako bi se sastavio propisani PP-MI-PO Obrazac, ob-veznici ugos teljske djelatnos moraju vodi materi-jalnu evidenciju o:

preračunana stopa poreza na = potrošnju

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

95

UDK 336.2 LOKALNA SAMOUPRAVA

• ostvarenom prometu po vrstama alkoholnih i be-zalkoholnih pića, odnosno posebno za vino, žesto-ka alkoholna pića, pivo te bezalkoholna pića (pri-rodni voćni sokovi te mineralne i gazirane vode) na koji se plaća porez na potrošnju, te

• ostalom ostvarenom prometu u ugos teljskom objektu (hrana, kava, napici i sl.) na koji se ne obra-čunava i ne plaća porez na potrošnju.

5. Porez na tvrtku ili nazivPrema odredbi članka 42. Zakona o fi nanciranju, po-rez na tvrtku ili naziv, plaćaju pravne i fi zičke osobe koje su obveznici poreza na dobit ili poreza na doho-dak i registrirani su za obavljanje djelatnos . Tvrtka ili naziv je ime pravne ili fi zičke osobe pod kojim trgo-vačko društvo ili obrt posluje i sudjeluje u pravnom prometu. Pravne i fi zičke osobe mogu upotrebljava i skraćeni naziv tvrtke, ali samo u obliku i sadržaju kako je to upisano u sudski odnosno obrtni registar.

Prema odredbi članka 21. Zakona o trgovačkim druš-tvima (NN, br. 111/93 do 137/09), ako je uz tvrtku ili skraćeni naziv tvrtke u sudski registar upisana i tvrtka ili skraćeni naziv tvrtke, u prijevodu na strani jezik i pismo, tvrtku ili skraćeni naziv tvrtke na stranom jeziku i pismu, trgovačko društvo može upotrebljava samo zajedno s tvrtkom na hrvatskom jeziku i la ničnom pismu.

Tvrtka ili skraćeni naziv tvrtke mora se na prikladan način istaknu na poslovnim prostorijama trgovač-kog društva, odnosno na ulazu u sjedište obrta i iz-dvojenog pogona ili na mjestu gdje se obavlja obrt, ako se radi o obr ma za koje nije potreban prostor. Pri postojanju više ulaza u poslovnu prostoriju, tvrtku je potrebno istaknu na svakom od ulaza. Ako obve-znik poreza na tvrtku u svom sastavu ima poslovne jedinice (prodavaonice, pogone, radionice, prodajna mjesta), obveznik je poreza na tvrtku za svaku po-slovnu jedinicu, a utvrđeni porez prihod je općine ili grada na čijem se području nalazi poslovna jedinica.

5.1. Visina i plaćanje poreza na tvrtku1

Porez na tvrtku ili naziv plaća se u godišnjoj svo koju u svojoj Odluci propisuje grad ili općina, a is ne može iznosi više od 2.000,00 kn po svakoj istaknutoj tvrtki ili nazivu. Ako više osoba ostvaruje dohodak za-jedničkim obavljanjem samostalne djelatnos , plaća se samo jedan porez na tvrtku za kojeg se poreznim rješenjem zadužuje nositelj zajedničke djelatnost. Po-rez na tvrtku uplaćuje se korištenjem brojčane ozna-ke vrste prihoda 1732, a prihod je grada ili općine, na području koje je sjedište odnosno prebivalište obve-znika tog poreza.

1  Više o porezu na tvrtku pisano je u našem časopisu br. 10/2013.

U slučaju kada porezni obveznik – fi zička osoba ima sjedište obrta registrirano u općini, koja istovreme-no nije i općina prebivališta vlasnika obrta, tada će rješenje o razrezu poreza na tvrtku ili naziv, donije nadležno jelo za utvrđivanje poreza prema sjedištu obrta fi zičke osobe. Porez na tvrtku ili naziv plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, kojim je utvrđen godišnji porez na tvrtku ili naziv. Ako se tvrt-ka upiše u registar jekom godine, plaća se razmjer-ni dio poreza na tvrtku ili naziv. Obveznik poreza na tvrtku dužan je tvrtku ili naziv, svaku promjenu imena tvrtke ili naziva, kao i sve druge promjene što utječu na visinu poreza, prijavi nadležnom jelu za utvrđi-vanje poreza (općini ili gradu odnosno nadležnoj is-postavi Poreze uprave), u roku od 30 dana od upisa u registar odnosno od nastale promjene.

6. Porez na korištenje javnih površinaPrema odredbi članka 43. Zakona o fi nanciranju, po-rez na korištenje javnih površina plaća se u visini, na način i pod uvje ma koje propišu grad odnosno opći-na u svojim odlukama, a obveznici plaćanja su pravne i fi zičke osobe koje koriste javne površine. Zakonom o fi nanciranju nije određeno što se smatra javnom površinom, već je prepušteno općinama i gradovima da u svojim odlukama propišu visinu, način i uvjete plaćanja poreza na korištenje javnih površina. Tako je i Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95 do 79/09) obvezao jedinice lokalne samouprave na donošenje odluke o komunalnom redu i održavanju javnih površina.

Sukladno članku 3., stavku 9. Spomenutog Zakona, pod održavanjem javnih površina podrazumijeva se održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina osim javnih cesta. Iz navedenog proizlazi da korište-nje spomenu h javnih površina za određene potrebe od strane pravnih ili fi zičkih osoba, podliježe obvezi plaćanja poreza u visini propisanoj odlukom grada odnosno općine.

Ako su gradovi i općine u svojim odlukama propisa-li obvezu plaćanja poreza na korištenje javnih po-vršina, porez se obično obračunava na iznos ugo-vorene naknade, koja se plaća za korištenje javnih površina. Utvrđeni iznos poreza pravne i fi zičke osobe dužne su pla u roku od 15 dana od do-stave rješenja, a is se uplaćuje u korist računa za redovno poslovanje proračuna grada/općine, gdje se koriste javne površine. Na nalozima za plaćanje pravne i fi zičke osobe upisuju jedinstveni model uplate 68, brojčanu oznaku vrste prihoda 1740 te OIB kao porezni broj.

96

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

7. Porez na kuće za odmor Sukladno članku 35. Zakona o fi nanciranju, obveznici plaćanja poreza na kuće za odmor su pravne i fi zičke osobe – građani, koji su vlasnici kuća za odmor, pod kojom se podrazumijeva svaka zgrada, dio zgrade ili stan, ako se koris povremeno ili sezonski. Koris li se zgrada ili stan povremeno ili sezonski, određuje se prema stvarnom prebivalištu vlasnika. Privreme-no prijavljivanje boravišta, ne oslobađa vlasnika od obveze plaćanja poreza na kuće za odmor, već je po-trebno dokaza i drugim sredstvima da se u navede-noj kući uis nu i živi.

Naime, oko razrješenja dvojbe postoji li obveza pla-ćanja poreza na kuće za odmor na kojoj vlasnici ima-ju prijavljeno prebivalište, očitovalo se Ministarstvo fi nancija u svojem mišljenjima u kojima se poziva na presude Upravnog suda, kao što je i presuda broj Us-8701/2003 od 8. ožujka 2007., prema kojoj samo uvjerenje o prebivalištu nije relevantan dokaz o činje-nici da se kuća za odmor koris za stalno stanovanje, već je potrebno dokaza da se u kući za odmor uis -nu i živi. U tu svrhu nadležna ispostava Porezne upra-ve može koris sva dokazna sredstva kako bi utvrdi-la plaćaju li se jekom godine samo paušalni režijski troškovi ili su režijski troškovi povećani jekom cijele godine, a za utrošak električne energije, vode, odvoza smeća, telefona, gdje su zaposleni vlasnici, odnosno mogućnost putovanja na posao i s posla, ako stvarno stanjuju u kući za odmor u kojoj su prijavljeni, gdje se primaju poštanske pošiljke i slično.

Prema tome, prebivalište se u poreznom smislu prosuđuje različito od kriterija prema Zakonu o pre-bivalištu i boravištu građana (NN, br. 53/91 – 11/00 Odluka USRH), radi čega prijavljeno prebivalište na adresi gdje se nalazi kuća za odmor ne oslobađa vla-snika od obveze plaćanja poreza na kuće za odmor, ako u spomenutoj kući za odmor stalno ne žive, za što nadležno porezno jelo može koris određena dokazna sredstva.

Ako pravna ili fi zička osoba – građanin, posjeduje dvi-je kuće ili dva stana, od kojih jednu koris za stanova-nje u mjestu gdje ima stalno prebivalište, a u drugom mjestu ima kuću ili stan koji se koris povremeno -jekom godine, tada se ta druga kuća smatra kućom za odmor i podliježe plaćanju poreza na kuće za odmor. Plaćanju poreza na kuće za odmor podliježu i sve na-slijeđene kuće, kao i kuće koje su možda izgrađene bez građevinske dozvole, ako se koriste povremeno ili sezonski. Ako je kuća za odmor u izgradnji, porez se plaća samo na korisnu površinu dijela kuće, koja se može koris . Postoje li dva ili više suvlasnika nad

kućom za odmor, tada je svaki od njih porezni obve-znik za dio kuće što je ima u vlasništvu i svaki osobno dobiva rješenje o razrezu poreza.

7.1. Što se ne smatra kućom za odmor?

Kućom za odmor ne smatraju se, pa se na njih i ne plaća porez, gospodarske zgrade koje služe isključivo za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora, a to su klije , ribarske kuće te druge građe-vine koje se podižu na kratko vrijeme i upotreblja-vaju privremeno. Pri određivanju poreza na kuće za odmor, često su prisutne dvojbe oko utvrđivanja razlike između klije i kuće za odmor. Ali, za njihovo razlikovanje nije bitna površina kao ni uređenost ili opremljenost zgrade, već činjenica koris li se zgrada povremeno za odmor i oporavak ili ne.

Pod pojmom klije , podrazumijeva se takva zgrada u vlasništvu građana, koja se ne može koris za odmor ili oporavak, nego služi isključivo kao gospodarski objekt namijenjen poljoprivrednoj proizvodnji, preradi i čuva-nju voća i povrća s posebnim prostorom za odlaganje i čuvanje oruđa i alata, pa se na nju ne plaća porez na kuće za odmor. Ako se neka zgrada koris i kao gospo-darski objekt i kao zgrada za odmor, porez se utvrđuje samo za onaj dio zgrade koji se koris za odmor.

7.2. Podnošenje prijave o imovini

Svi obveznici poreza na kuće za odmor dužni su nad-ležnom poreznom jelu do 31. ožujka 2014. za 2014. godinu za koju se utvrđuje porez, dostavi prija-vu s podacima o kući za odmor, i to: mjesto gdje se objekat nalazi te korisnu površinu u m2. Budući da se porez na kuće za odmor utvrđuje jednom godišnje donošenjem rješenja, a nadležno porezno jelo već raspolaže s bazom podataka o obveznicima kuća za odmor, poreznu prijavu s traženim podacima obvezni su podnije samo oni porezni obveznici kod kojih je u odnosu na postojeće evidencije Porezne uprave došlo do promjene stanja glede korisne površine ili promjene vlasništva, novi obveznici kuća za odmor, te oni obveznici koji su promijenili adresu.

7.3. Utvrđivanje korisne površine na koju se plaća porez

Porez na kuće za odmor plaća se od 5,00 kn do 15,00 kn po četvornom metru korisne površine, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja poreznim obvezni-cima. Korisnom površinom smatraju se samo stambe-ne površine koje služe za odmor, dok se sve drugo što ne služi za stanovanje kao što su podrumi, skloništa, stubišta, balkoni, lođe, nepokrivene terase, tavanski prostori, garaže, ne smatra korisnom površinom i na to se ne plaća porez na kuće za odmor.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

97

UDK 336.2 LOKALNA SAMOUPRAVA

Jedinice lokalne samouprave mogu u svojim odluka-ma o gradskim i općinskim porezima, propisa i na-čin utvrđivanja korisne površine kuće za odmor. No, izračunavanje i tumačenje korisne površine stana ili druge samostalne prostorije, propisano je i Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, br. 91/96 do 153/09), prema kojim odredbama pojam korisna površina podrazumijeva ukupnu podnu površinu sta-na ili druge samostalne prostorije, umanjenu za širinu zidova koji je prekidaju. Prema ci ranim odredbama Zakona, kućom za odmor se smatra svaka zgrada koja je dovršena toliko da se može koris povremeno ili sezonski, što minimalno podrazumijeva da je na objektu postavljena vanjska stolarija te da postoji sa-nitarni čvor.

Povezano s postupakom utvrđivanja korisne površine kuće za odmor, koji u svojim odlukama mogu propi-sa gradovi i općine, Ministarstvo fi nancija je izdalo mišljenje pod brojem; Kl: 410-15/09-01/3, Ur. br: 513-07-21-01/10-2 od 8. siječnja 2010. iz kojeg se navodi jedan dio, ci rano:

“Porez na kuće za odmor utvrđuje se po četvornom metru korisne površine kuće za odmor. Odredbama Zakona o vlasništvu i drugim pravima propisana je defi nicija korisne površine stana ili druge samostal-ne prostorije. Postupak utvrđivanja korisne površine stambene ili druge prostorije u RH provodi se pri-mjenom hrvatske norme HRN U:C2.100. te HRN ISO 9836:2002.

Jedinice lokalne samouprave mogu svojim odlukama o gradskim i općinskim porezima, kojim određuju uvo-đenje poreza na kuće za odmor, propisa i način utvr-đivanja korisne površine kuće za odmor.

Slijedom prethodno navedenog, odlukom o gradskim porezima kojom se određuje uvođenje poreza na kuće za odmor, grad može propisa utvrđivanje ko-risne površine kuće za odmor primjenom hrvatske norme HRN U.C2.100, odnosno na način na koji se utvrđuje korisna površina pri obračunu komunalne naknade.”

8. Uplatni računi Osim prireza porezu na dohodak koji se smatra zajed-ničkim porezom i dijeli između države, općine/grada i županije), svi ostali spomenu lokalni porezi su vla-s izvori prihoda grada ili općine, i uplaćuju se u ko-rist računa za redovno poslovanje proračuna grada/općine. Uplatni računi posebno su navedeni u Nared-bi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih po-treba u 2014., pri čemu se podaci o vrstama poreza označavaju brojčanim oznakama ili šiframa pojedinih poreznih oblika.

Na standardiziranim nalozima za uplatu na Obrasci-ma HUB -3 i HUB-3A, pravne i fi zičke osobe te građa-ni, upisuju jedinstveni broj modela 68, a u nastavku polja brojčanu oznaka vrste prihoda koji se uplaćuje, te OIB dodijeljen od Ministarstva fi nancija. U nastav-ku se daje pregled naloga za uplatu za pojedine vrste lokalnih poreza, s brojevima računa za redovno po-slovanje za neke gradove.

Vrsta poreza

Račun po IBAN konstrukciji za redovno poslovanje

proračuna grada/općine

Obveznici uplate

pravne i fi zičke osobe, građani

Zakon utvrđena visina poreza

porez na tvrtku ili naziv

Grad SamoborHR1625000091838000004

68 1732-OIB do 2.000,00 kn

porez na potrošnju

Grad VaraždinHR5823600001847200008

68 1708-OIB do 3%

porez na korištenje javnih površina

Grad RijekaHR3324020061837300005

68 1740-OIB odluka grada/općine

prirez poreza na dohodak

Grad Makarska HR41239000118524900000

68 1880-OIB općine do 10 %gradovi do 12 %

i do 15 %Grad Zagreb do

18 %porez na kuće za odmor

Grad Opa jaHR572360001830200000

68 1716-OIB od 5 do 15 kn/m2

9. ZaključakOpćinski i gradski porezi su jedan od vlas h izvora prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, čija je gornja granica poreza propisana Zakonom o fi nanciranju, dok stvarnu visinu poreza utvrđuje grad ili općina svojom odlukom. Osim oslo-bođenja od plaćanja poreza propisanog Zakonom o fi nanciranju, općine i gradovi mogu u svojim odluka-ma propisa i druge olakšice, uzimajući u obzir poseb-nos svog područja. Na osnovi vlas h obračuna, te mjesečnog dostavljanja propisanih obrazaca u kojima porezni obveznici sami prijavljuju nastanak porezne obveze, porezni obveznici mjesečno jekom godine plaćaju prirez porezu na dohodak te porez na potroš-nju, dok se za ostale vrste lokalnih poreza, porezna obveza utvrđuje periodički, odnosno jednom godiš-nje temeljem rješenja koje donosi nadležno jelo gra-da ili općine ili nadležna ispostava Porezne uprave.

Poslove u svezi s utvrđivanjem svih ili samo nekih oblika lokalnih poreza, njihovim eviden ranjem, ob-vezom plaćanja u propisanom roku te ovrhom, obič-no obavlja nadležna ispostava Porezna uprave, ako je temeljem načelne Suglasnos , vlas tom odlukom općina ili grad prenijela navedene poslove u nadlež-nost Porezne uprave.

98

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

1. Zakonski okvir zaduživanjaZakonom o proračunu propisana su ograničenja krat-koročnog i dugoročnog zaduživanja za jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, a Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 152/13) regulirane su ovla-s Vlade prilikom donošenja odluke o davanju sugla-snos za dugoročno zaduženje jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave. Tako je člankom 18. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu propisano da Vlada može da suglasnos za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave najviše do 2,5 % ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, iskaza-nih u fi nancijskom izvješću o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. (Obrazac: PR - RAS u stupcu 7 pod oznakom AOP 001).

Navedeno ograničenje ne odnosi se na:

1. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve kojima je Vlada dala suglasnos do 31. prosinca 2013. godine, a nisu korištene u 2013. godini. Te suglasnos ulaze u kvotu dodijeljenu za 2013., a ne 2014. godinu.

2. Jedinice lokalne samouprave na područjima poseb-ne državne skrbi.

3. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve koje se zadužuju za projekte koji se sufi nanciraju iz sredstava Europske unije.

4. Projekte unapređenja energetske učinkovitos u kojima sudjeluju jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave.

Na temelju članka 87., stavka 6. Zakona o proraču-nu, ministar fi nancija je donio Pravilnik o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnos jedini-ca lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 55/09 i 139/10; dalje u tekstu: Pravilnik). Pravil-nikom se propisuje postupak davanja suglasnos za zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, obvezni sastojci zahtjeva za davanje suglasnos za zaduživanje, obvezni prilozi i doku-mentacija, načini izvještavanja o zaduživanju, dava-nju suglasnos za zaduživanje te davanju jamstava i suglasnos .

Odredbama Pravilnika propisano je:

1. Davanje suglasnos Vlade Republike Hrvatske za zaduživanje općine, grada ili županije uzimanjem kredita ili zajmova, te izdavanjem vrijednosnih pa-pira za davanje jamstva županije gradu ili općini.

2. Davanje suglasnos ministra fi nancija općini, gradu i županiji za davanje jamstva pravnoj osobi u nje-zinu većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu i ustanovi, čiji je ona osnivač; te za davanje sugla-snos za zaduživanje i davanje jamstva izvanpro-računskim korisnicima proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Mogućnos zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2014. godini Nevenka Brkić *

Odredbama članaka 86. – 94. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) propisano je zaduživanje, dava-nje jamstva i suglasnos jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba u njihovom većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu, i ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, kao i izvanproračunskih korisnika. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se zaduži : dugoročno, uzimanjem kredita, zajmova i izdavanjem vrijednosnih papira i kratkoročno, najduže 12 mjeseci, bez mogućnos daljnjeg reprogramiranja ili zatvaranja postojećih obveza po kratkoroč-nim kredi ma ili zajmovima novih kratkoročnih kredita ili zajmova. O navedenom autorica piše detaljnije u članku.

* Nevenka Brkić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija, voditeljica Službe za fi nanciranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

99

UDK 336.2 LOKALNA SAMOUPRAVA

2. Dugoročno zaduživanjeJedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve može se dugoročno zaduži samo za inves ciju, koja se fi nancira iz njezina proračuna, a koju potvrdi njezino predstavničko jelo s prethodno dobivenom suglasnošću Vlade Republike Hrvatske, a na prijedlog ministra fi nancija. Pod pojmom inves cije podrazu-mijevaju se rashodi za nabavu nefi nancijske imo-vine (osim prijevoznog sredstva u cestovnom pro-metu – osobnog automobila), koje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave fi nancira iz svoga proračuna u skladu sa Zakonom o proračunu, i član-cima 19., 19.a i 20. Zakona o lokalnoj i područnoj (re-gionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst).

Važno je istaknu da inves cija za koju se općina, grad ili županija dugoročno zadužuje mora bi plani-rana u proračunu za proračunsku godinu za koju se traži suglasnost za zaduženje. Člankom 88. Zakona o proračunu propisani su uvje pod kojima se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može za-duživa . Jedan od uvjeta je da ukupna godišnja ob-veza jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave, koja se zadužuje uzimanjem kredita, zajmova i izdavanjem vrijednosnih papira može iznosi najviše do 20 % ostvarenih prihoda u godini, koja prethodi godini u kojoj se zadužuje, umanjenih za prihode:

1. od domaćih i inozemnih pomoći i donacija2. iz posebnih ugovora: sufi nanciranje građana za

mjesnu samoupravu 3. ostvarene temeljem dodatnog udjela u porezu na

dohodak i pomoći izravnanja za fi nanciranje de-centraliziranih funkcija.

U opseg mogućeg zaduživanja jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, odnosno u ukupne godišnje obveze uključuju se:

1. Iznos prosječnog godišnjeg anuiteta za novo zadu-ženje bilo za kredite, zajmove ili za obveze na os-novi izdanih vrijednosnih papira i danih jamstava.

2. Iznos prosječnog godišnjeg anuiteta za suglasnos dane pravnim osobama i ustanovama, a radi se o: • pravnim osobama u većinskom vlasništvu ili

suvlasništvu jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, koje su u godišnjim fi nancij-skim izvještajima iskazale gubitak za godinu koja prethodi godini u kojoj se zadužuju

• pravnim osobama u većinskom vlasništvu ili su-vlasništvu jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave, koje se zadužuju u razdoblju od dvije godine od dana upisa u sudski registar, odnosno novoosnovane pravne osobe jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• ustanovi, čiji je osnivač jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave.

3. Iznos prosječnoga godišnjeg anuiteta iz prethodnih godina za kredite, zajmove, obveze na osnovi vri-jednosnih papira i danih zajmova.

4. Dospjele obveze iz godina koje prethode godini u kojoj se zadužuju, i to na dan podnošenja zahtje-va.

Izuzetak od primjene navedenih ograničenja za za-duživanje napravljena je za projekte, koji se sufi nan-ciraju iz sredstava Europske unije i projekte iz područ-ja unapređenja energetske učinkovitos . Zahtjev za zaduživanje podnosi se – uz odgovarajuću dokumen-taciju u skladu sa Zakonom o proračunu, Pravilnikom te Zakonom o izvršavanju državnog proračuna Repu-blike Hrvatske – za godinu u kojoj se traži suglasnost za zaduženje. Sa zahtjevom je potrebno dostavi cje-lovitu dokumentaciju, a to je:

1. Usvojeni plan proračuna za godinu u kojoj se zadu-žuju. Opći dio plana proračuna, uz račun prihoda i rashoda, sadrži i račun fi nanciranja s planiranim iznosima primitaka od fi nancijske imovine i zaduži-vanja, te s izdacima za fi nancijsku imovinu i otplatu zajmova. U posebnom dijelu plana proračuna tre-baju bi razvidni rashodi za nabavu nefi nancijske imovine za koju se županija, grad ili općina zadužu-ju.

2. Financijski plan projekta (inves cije) na Obrascu FPP u kojem je navedena inves cija za koju se za-dužuju, iskazani su svi rashodi povezani s inves -cijom koja će tere proračune sljedećih godina, i izvori fi nanciranja za izvedbu inves cije.

3. Odluka o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za proračun-sku godinu u kojoj je utvrđen iznos novoga duga i/ili jamstva u jeku proračunske godine, te oče-kivani iznos ukupnoga duga na kraju proračunske godine.

4. Ugovor o sufi nanciranju, ako neku inves ciju fi nan-cira više subjekata ili, ako se projekt sufi nancira iz sredstava Europske unije.

5. Odluka predstavničkog jela o zaduženju, davanju jamstva i suglasnos . Odluka sadržava namjenu in-ves cije i naziv kreditora/davatelja zajma u skladu s točkom 7. ovoga članka.

6. Odluka o odabiru ponude za nabavu fi nancijskih sredstava/zajma u skladu sa Zakonom o javnoj na-bavi.

7. Prijedlog ugovora ili pismo namjere kreditora/da-vatelja zajma s uvje ma kredi ranja, te plan otpla-te sa svim nabrojenim uvje ma (iznos kredita/zaj-ma, rok otplate, kamatna stopa, razdoblje počeka, sredstva osiguranja i drugi troškovi).

100

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

8. Ovjereni Izvještaj o prihodima i rashodima, primi-cima i izdacima za prethodnu godinu na Obrascu: PR - RAS, razina: 22, u skladu s Pravilnikom o fi -nancijskom izvještavanju u proračunskom raču-novodstvu.

9. Izračun iznosa ostvarenih prihoda poslovanja i prihoda od prodaje nefi nancijske imovine iz Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS, razina: 22) za raz-doblje od 1. siječnja do 31. prosinca godine, koja prethodi godini u kojoj se zadužuju, umanjeni za prihode: • od domaćih i stranih pomoći i donacija• iz posebnih ugovora: sufi nanciranje građana za

mjesnu samoupravu te• ostvarene s osnove dodatnog udjela u porezu

na dohodak i pomoći izravnanja za fi nanciranje decentraliziranih funkcija.

10. Izvješće o otpla prethodnih zaduženja, danih jamstava i suglasnos na Obrascu IZJS - Izvješće o zaduženju/jamstvu*1/suglasnos *2 u trenutku podnošenja zahtjeva.

11. Stanje dospjelih a nepodmirenih obveza iz godi-na, koje prethode godini u kojoj se zadužuju na dan podnošenja zahtjeva.

12. Zadnje konačno izvješće Državnog ureda za re-viziju o obavljenoj reviziji fi nancijskih izvještaja i poslovanja.

13. Izjava načelnika, gradonačelnika ili župana da pod materijalnom i kaznenom odgovornošću jamči za ispravnost dokumentacije, koja se pod-nosi sa zahtjevom.

Prije podnošenja zahtjeva za dobivanje su-glasnos za zaduživanje uzimanjem kredita/zajma, jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, pravna osoba u njezinom većin-skom izravnom i neizravnom vla-sništvu, ustanova čiji je osnivač je-dinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave i izvanproračunski korisnik proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mora proves postupak javne nabave, odnosno treba ima dokaz o provede-nom postupku javne nabave u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13 i 143/13).

Da bi se ugovor o pribavljenim sred-stvima mogao realizira , nužno je ishodi suglasnost nadležnog jela, odnosno Vlade Republike Hrvatske ili ministra fi nancija (ovisno o tome tko

se zadužuje – jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave, pravna osoba u njezinu vlasništvu, ustanova čiji je ona osnivač ili izvanproračunski ko-risnik proračuna jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave).

3. Zaduživanje uzimanjem kredita za projekte koji se sufi nanciraju iz fondova Europske unije

Temeljem članaka 87. i 88. Zakona o proračunu, je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se zaduži za inves ciju koja se fi nancira iz nje-zina proračuna, ali godišnje obveze mogu iznosi naj-više do 20 % ostvarenih prihoda u godini koja pretho-di godini u kojoj se zadužuje, umanjenu za prihode iz članka 88., stavka 4. spomenutoga Zakona.

Člankom 88., stavkom 5. Zakona o proračunu propi-sano je da se kontrola fi skalnog ograničenja od na-vedenih 20 % ne odnosi na projekte koji se sufi nan-ciraju iz fondova Europske unije, u kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sudje-luju. U navedenim slučajevima nije potrebna sugla-snost Vlade za zaduženje. Stoga se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za projekte koji se sufi nanciraju iz fondova Europske unije, mogu za-duži uz suglasnost ministra fi nancija.

Općina, grad ili županija je sa zahtjevom za ishođenje suglasnos za zaduženje za projekte koji se sufi nan-ciraju iz fondova Europske unije, dužna podnije sve priloge i dokumentaciju propisanu člankom 10. Pra-vilnika.

Na is način postupa se i kod ishođenja suglasnos za zaduženje za projekte iz područja unapređenja energetske učinkovitos . Od 7. prosinca 2012. godine, odnosno od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave po ču se na ak vnije sudjelovanje u projek ma iz područja unapređenja energetske učinkovitos , tako da se zaduživanje jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave za projekte iz ovog područja isključuje iz iznosa mogućeg godišnjeg zaduživanja jedinice, odnosno 20 % ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave zadužuje.

4. Zaduživanje kod međunarodnih fi nancijskih ins tucija

Člankom 17. Pravilnika propisano je da je općina, grad ili županija obvezna ishodi suglasnost ministra na odluku o davanju jamstva i suglasnos za zaduživa-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

101

UDK 336.2 LOKALNA SAMOUPRAVA

nje pravne osobe u njezinu većinskom vlasništvu kod međunarodne fi nancijske ins tucije.

Pravilnikom je također propisano koje priloge i koju dokumentaciju podnose općine, gradovi ili županije, čije se pravne osobe zadužuju kod međunarodnih fi -nancijskih ins tucija. Dakle, općina, grad ili županija sa zahtjevom za davanje suglasnos za zaduženje kod međunarodne fi nancijske ins tucije podnosi obvezne priloge i dokumentaciju iz Pravilnika (čl. 10., t. 3., 5. i 7. – 13.). Ne dostavlja se odluka o odabiru ponude za nabavu fi nancijskih sredstava/zajma u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi, jer se u ovom slučaju ne provodi javna nabava, budući da je kreditor međuna-rodna fi nancijska ins tucija.

5. Refi nanciranje i reprogram kredita ili zajma

Pravilnikom je regulirano i pitanje refi nanciranja po-stojećeg kredita ili zajma po sljedećim uvje ma:

• da otplata kredita ili zajma za koji je dana sugla-snost Vlade Republike Hrvatske ne istječe u prora-čunskoj godini u kojoj se traži refi nanciranje

• da je ukupan iznos duga manji od ostatka duga prema odluci o davanju suglasnos Vlade Republi-ke Hrvatske temeljem koje je sklopljen ugovor

• da je ukupan godišnji anuitet u skladu s dozvolje-nim iznosom ukupne godišnje obveze u okviru koje je moguće zaduživanje.

Općina, grad ili županija može reprogramira kredit ili zajam uz suglasnost svoga predstavničkog jela. Dakle, općina, grad ili županija postojeći kredit ili za-jam može reprogramira bez suglasnos Vlade Re-publike Hrvatske i bez suglasnos ministra fi nancija.

Pod reprogramom kredita ili zajma, u smislu Pravil-nika, smatra se isključivo produljenje roka otplate kredita ili zajma uz nepromijenjene ostale uvjete. Ako dođe do promjene ostalih uvjeta kredita ili zaj-ma, tada se radi o refi nanciranju, pa je u tom slučaju potrebno poš va zakonom i Pravilnikom propisan postupak zaduživanja.

I ovdje je, kao i kod refi nanciranja ostatka duga, op-ćina, grad ili županija obvezna o učinjenom izvijes Ministarstvo fi nancija, tako da dostavi dodatak ugo-voru kojim se kredit ili zajam reprogramira, u roku od osam dana od dana sklapanja ugovora.

6. Zaduživanje i refi nanciranje u svezi vrijednosnih papirima

Zaduživanje općine, grada ili županije izdavanjem vri-jednosnih papira (uglavnom su to obveznice) provodi se u skladu s člankom 13. Pravilnika. Postupak zadu-

živanja izdavanjem vrijednosnih papira je is kao u slučaju zaduživanja kredi ma ili zajmovima. Zahtjev za suglasnost Vlade za zaduživanje izdavanjem vrijed-nosnih papira podnosi se Ministarstvu fi nancija na Obrascu ZJS – Zahtjev za davanje suglasnos za zadu-živanje/davanje jamstva/suglasnos , koji je sastavni dio Pravilnika. Zahtjev podnosi čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno načel-nik, gradonačelnik ili župan.

Temeljem odredbi članka 7. Pravilnika općina, grad ili županija može podnije zahtjev za davanje suglasno-s za refi nanciranje ostatka duga po izdanim vrijed-nosnim papirima uzimanjem kredita kod banke, ako ispunjava sljedeće uvjete:

• da rok otplate kredita kojim se refi nancira ostatak duga nije duži od roka na koji su izdani vrijednosni papiri na čije je izdavanje Vlada Republike Hrvatske dala suglasnost. (Primjerice, ako je općina, grad ili županija izdala obveznice na rok od deset godina to znači da rok otplate kredita kojim se refi nancira ostatak duga po izdanim obveznicama ne može bi duži od deset godina.)

• da je ukupan godišnji anuitet u skladu s člankom 6. Pravilnika. To znači da se u ukupnu godišnju obve-zu općine, grada ili županije uključuje iznos godiš-njeg anuiteta za novo zaduženje i iznos prosječnoga godišnjeg anuiteta za prethodna zaduženja, dana jamstva, obveze na osnovi vrijednosnih papira i su-glasnos za zaduženje iz članka 90. stavka 2. i sugla-snos iz članka 94. Zakona o proračunu te dospjele, a nepodmirene obveze iz prethodnih godina.

Sa zahtjevom za ishođenje suglasnos Vlade Republi-ke Hrvatske, a na prijedlog ministra fi nancija, za da-vanje suglasnos za refi nanciranje ostatka duga po iz-danim vrijednosnim papirima uzimanjem kredita kod banke – općina, grad ili županija, dužna je podnije sljedeće priloge i dokumentaciju:

1. Usvojeni plan proračuna za godinu u kojoj se za-dužuju.

3. Odluku o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za proračun-sku godinu u kojoj je utvrđen iznos novoga duga i/ili jamstva u jeku proračunske godine, te oče-kivani iznos ukupnoga duga na kraju proračunske godine.

5. Odluku predstavničkog jela o zaduženju uzima-njem kredita kod banke za refi nanciranje ostatka duga po izdanim vrijednosnim papirima.

6. Odluku o odabiru ponude za nabavu fi nancijskih sredstava/zajma u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13 i 143/13).

7. Prijedlog ugovora ili pismo namjere kreditora/davatelja zajma s uvje ma kredi ranja te plan ot-

102

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

plate sa svim nabrojenim uvje ma (iznos kredita/zajma, rok otplate, kamatna stopa, razdoblje po-čeka, sredstva osiguranja i drugi troškovi).

8. Ovjereni Izvještaj o prihodima i rashodima, primi-cima i izdacima za prethodnu godinu na Obras-cu: PR-RAS, razina: 22, u skladu s Pravilnikom o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom raču-novodstvu.

9. Izračun iznosa ostvarenih prihoda poslovanja i prihoda od prodaje nefi nancijske imovine iz Izvje-štaja o prihodima i rashodima, primicima i izdaci-ma (Obrazac: PR-RAS, razina: 22) za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca godine, koja prethodi godini u kojoj se zadužuju, umanjeni za prihode:• od domaćih i stranih pomoći i donacija• iz posebnih ugovora: sufi nanciranje građana za

mjesnu samoupravu • ostvarene po osnovi dodatnog udjela u porezu

na dohodak i pomoći izravnanja za fi nanciranje decentraliziranih funkcija.

10. Izvješće o otpla prethodnih zaduženja, danih jamstava i suglasnos na Obrascu IZJS - Izvješće o zaduženju/jamstvu*1/suglasnos *2 u trenutku podnošenja zahtjeva.

11. Stanje dospjelih a nepodmirenih obveza iz godina koje prethode godini u kojoj se zadužuju na dan podnošenja zahtjeva.

12. Zadnje konačno izvješće Državnog ureda za re-viziju o obavljenoj reviziji fi nancijskih izvještaja i poslovanja.

13. Izjavu načelnika, gradonačelnika ili župana da pod materijalnom i kaznenom odgovornošću jamči za ispravnost dokumentacije koja se podnosi sa za-htjevom.

7. Kratkoročno zaduživanjeZakon o proračunu iz 2009. godine nije ograničavao mo-gućnost privremenog kratkoročnog zaduživanja, ali nije ni podrobnije regulirao pitanja uvjeta i načina kratko-ročnog zaduživanja, što je dovelo do različi h postupa-nja kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave, odnosno njen čelnik odgovoran je za planiranje i izvršavanje proračuna, prikupljanje prihoda i primitaka iz svoje nadležnos , te preuzimanje obveza i njihovo pravovremeno plaćanje sukladno dospijećima.

Novim člankom 86.a Zakona o izmjenama i dopuna-ma Zakona o proračunu, koji je u primjeni od 1. si-ječnja 2013. godine, propisuju se način i uvje pod kojima se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave smije kratkoročno zaduživa . Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se kratkoročno zaduži najduže do 12 mjeseci bez mogućnos daljnjeg reprogramiranja ili zatvaranja

postojećih obveza po kratkoročnim kredi ma ili zaj-movima uzimanjem novih kratkoročnih kredita ili zaj-mova, i to isključivo za premošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza. Za kratkoročno zaduživanje nije potrebna su-glasnost Ministarstva fi nancija.

U dijelu uspostavljanja sustava pravovremenog plaća-nja i pažljivog gospodarenja novčanim sredstvima naj-važnije su funkcije fi nancijskog planiranja i upravljanja gotovinom. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave procjenjuju novčane priljeve i odljeve, te ovisno o odnosu priljeva i dospjelih obveza za plaćanje mogu upravlja raspoloživim viškovima sredstava u skladu s odredbama članka 62. Zakona o proračunu ili privremeno, a najduže unutar dvanaest mjeseci, krat-koročno se zaduživa u skladu sa svojim općim ak ma.

Kratkoročno posuđivanje novčanih sredstava radi likvidnos i plaćanja obveza po dospijeću ne ogra-ničava se, već je upravo temelj upravljanja fi nancij-skim tokovima i gotovinom te dobrog gospodarenja prihodima i rashodima. Na takav se način uspješno mogu premos nega vne razlike koje su posljedica različite dinamike ispunjavanja obveza i prikupljanja, te uplate prihoda u proračun jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave.

Dakle, kratkoročno zaduživanje, do najviše dvanaest mjeseci, nije ograničeno. Među m, ne smije se ni na koji način reprogramira da postane dugoročno, odnosno da se realizacija i povrat produži na više od dvanaest mjeseci. U tom bi se slučaju radilo o du-goročnom zaduživanju, za koje je jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave potrebna suglas-nost Vlade Republike Hrvatske.

Pitanje koje je često upućeno Ministarstvu fi nancija, a povezano je s kratkoročnim zaduživanjem, glasi: „Je li donošenje odluke o kratkoročnom zaduživanju u nadležnos predstavničkog ili izvršnog jela?“

Kako je već prethodno istaknuto, člankom 95. Zakona o proračunu propisana je odgovornost čelnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za planira-nje i izvršavanje proračuna, prikupljanje prihoda i pri-mitaka iz svoje nadležnos te preuzimanje obveza i nji-hovo pravovremeno plaćanje sukladno dospijećima, pa je me i odgovoran te može donosi odluku za kratko-ročno posuđivanje novčanih sredstava radi likvidnos i plaćanja obveza po dospijeću. Kratkoročno posuđiva-nje novčanih sredstava radi premošćivanja jaza (održa-vanja likvidnos ) i plaćanja obveza po dospijeću temelj je upravljanja fi nancijskim tokovima i gotovinom, te do-brog gospodarenja prihodima i rashodima.

Treba, među m, vodi računa o odredbama Zako-na o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi,

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

103

UDK 336.2 LOKALNA SAMOUPRAVA

koji je u nadležnos Ministarstva uprave, a naročito na njegove zadnje izmjene i dopune (NN, br. 144/12). Odredbama predmetnog Zakona propisuje se općin-skom načelniku, gradonačelniku i županu ograniče-nje raspolaganja ostalom imovinom. Člankom 48., stavkom 2. propisano je ograničenje čelniku jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (općin-skom načelniku, gradonačelniku i županu), tako da može odlučiva o visini pojedinačne vrijednos do najviše 0,5 % iznosa prihoda bez primitaka ostvare-nih u godini, koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, od-nosno raspolaganju ostalom imovinom.

Ako je taj iznos veći od 1.000.000,00 kuna, općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan može odluči-va najviše do 1.000.000,00 kuna, a ako je taj iznos manji od 70.000,00 kuna, tada može odlučiva najvi-še do 70.000,00 kuna. Stjecanje i otuđivanje nekret-nina i pokretnina, te raspolaganje ostalom imovinom mora bi planirano u proračunu jedinice i provedeno u skladu sa zakonom. Is m člankom, stavkom 3. pro-pisano je da o stjecanju i otuđivanju nekretnina i po-kretnina te raspolaganju ostalom imovinom većom od navedenih iznosa odlučuje predstavničko jelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Odgovor na pitanje u čijoj je nadležnos donošenje odluke o kratkoročnom zaduživanju ovisi dakle o vi-sini iznosa sredstava za koji se općina, grad ili župani-ja zadužuje. U svakom slučaju treba vodi računa o odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi i Zakona o javnoj nabavi.

8. Izvještavanje o zaduživanjuOpćina, grad ili županija nema zakonsku obvezu iz-vješćiva Ministarstvo fi nancija o kratkoročnom zaduživanju. Nakon dobivene/dane suglasnos o dugoročnom zaduživanju općina, grad ili županija je obvezna dostavi Ministarstvu fi nancija ugovor o za-duživanju u roku od osam dana od dana sklapanja ugovora. Osim navedenoga, općina, grad ili županija na Obrascu IZJS – Izvješće o zaduženju/jamstvu*1/su-glasnos *2 izvješćuje Ministarstvo fi nancija unutar proračunske godine, tromjesečno, do 10. u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje, o otpla duga na temelju ugovora o zaduživanju, do konačne otplate duga, za sva zaduženja, jamstva i dane suglasnos .

Obrazac IZJS – Izvješće o zaduženju/jamstvu*1/sugla-snos *2 je drugi obrazac propisan Pravilnikom, a služi isključivo za izvješćivanje o otpla već ak vnih zadu-ženja, jamstava odnosno danih suglasnos 1. U nave-

1  Prvi je ZJS - Zahtjev za davanje suglasnos za zaduživanje/davanje jamstva/suglasnos i služi isključivo za podnošenje

denom Obrascu/Izvješću je važno naves suglasnos , koje jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave daje svojim pravnim osobama u većinskom vla-sništvu ili suvlasništvu iz članka 90. i članka 94. Zako-na o proračunu, i na sve prethodno dane suglasnos .

Obvezno je također u navedenom Obrascu/Izvje-šću posebno istaknu , ako se radi o zaduživanju za projekte koji se sufi nanciraju iz sredstava Europske unije i o zaduživanju za projekte iz područja unap-ređenja energetske učinkovitos , jer se is moraju eviden ra , ali ne ulaze u zakonom propisano ogra-ničenje od 20 % ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se jedinica zadužuje.

zahtjeva za dobivanje suglasnos za zaduženje, za dobivanje suglasnos na dana jamstva, odnosno za dobivanje suglasnos na dane suglasnos . Is se s dopisom i ostalom dokumentacijom dostavlja Ministarstvu fi nancija.

ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKEZagreb, hotel Arcotel, 20. i 21. ožujak10.00h-16.00h

Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod pro-računskih korisnika i u JLP(R)S koji žele i trebaju zna više o fi nancijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizori-ma i fi nancijskim i računovodstvenim djelatnicima.

• Prvi dan škole bit će posvećen proračunu, proračunskim procesima, zanimljivos ma u primjeni Zakona o proračunu i podzakonskih akata te klasifi ciranju i eviden ranju specifi čnih poslovnih događaja i transakcija, sastavljanju fi -nancijskih izvještaja i utvrđivanju rezultata.

• Drugi dan radit će se vrlo prak čno po pi-tanjima iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos te ćete nakon radionice zna kako dobro popuni Upitnik i da Izjavu te kako kontrolira Izjave čelnika proračunskih korisnika.

Sudionici po završetku škole dobivaju potvrdu o pohađanju!

Detaljan program radionice možete pogleda na zadnjoj stranici magazina.

Ne propus te!

104

KOMUNALNO GOSPODARSTVO UDK 347.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

1. UvodNovi Zakon o prostornom uređenju (NN, br. 153 /13 – u daljnjem tekstu ZPU) i novi Zakon o gradnji (NN, br. 153 /13 – dalje u tekstu: ZG) koji su stupili na sna-gu 1. siječnja 2014. godine donijeli su značajne no-vos u odnosu na pravni ins tut komunalnog dopri-nosa, na koje je potrebno ukaza u cilju prilagodbe postupanja jela uprave JLS u provedbi navedenih zakona.

Doprinosi su novčana davanja koja se plaćaju za ko-rištenje određenih usluga ili ostvarivanja prava1. Ko-munalni doprinosi su novčana javna davanja koja se plaćaju za građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture javnih površina, nerazvr-stanih cesta, groblja i krematorija i javne rasvjete. Ko-munalni doprinos je prihod proračuna JLS2.

2. Prijeboj i izuzeci od plaćanja komunalnog doprinosa

Posebnim zakonima i podzakonskim ak ma propisa-na su izuzeća od obveze plaćanja komunalnog dopri-nosa.

Prvo, stavkom 6., članka 31. ZKG načelno je propisano da JLS ne plaća komunalni doprinos kada je inves tor gradnje objekta i uređaja komunalne infrastrukture iz članka 30., stavka 1. toga Zakona (tj. za izgradnju

* Desanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula.1  Doprinosi su novčana davanja koja se plaćaju za korištenje odre-đenih usluga ili ostvarivanja prava (st.. 6. čl. 2. Općeg poreznog zako-na - NN, br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13 – dalje u tekstu: OPZ) 2  Stavak 1 I 2. Članka 31. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 109/95 – Uredba, 21/96 – Uredba, 70/97, 128/99, 57/2000, 129/2000 59/01, 26/03 – proč. tekst i 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09 i 79/09, 153/09, 49/11, 84/11 i 90/11, 144/12, 19/13 94/13 i 153/13- dalje u tekstu: ZKG)

objekata i uređaja javnih površina, nerazvrstanih ce-sta, javne rasvjete i groblja i krematorija3).

Drugo, ZPU određuje mogućnost prijeboja vrijednos komunalnog doprinosa kada je inves tor komunalne infrastrukture jedna ili više osoba čijem zemljištu ili građevini služi infrastruktura, te neplaćanje komunal-nog doprinosa u slučaju kada osoba s JLS ili trgovač-kim društvom koje obavlja odgovarajuću komunal-nu djelatnost sklopi ugovor o fi nanciranju izgradnje objekta ili uređaja komunalne infrastrukture koji se prema posebnom zakonu fi nancira iz komunalnog do-prinosa.

Tako u slučaju kada izgradnji komunalne infrastruk-ture pristupaju jedna ili više osoba čijem zemljištu ili građevini služi infrastruktura, JLS ili trgovačko druš-tvo koje obavlja odgovarajuću komunalnu djelatnost može da suglasnost samo osobi, odnosno osobama koje se ugovorom obvežu komunalnu, infrastrukturu planiranu prostornim planom izgradi vlas m sred-stvima u određenom roku i istu preda u vlasništvo JLS ili trgovačkom društvom koje obavlja odgovaraju-ću komunalnu djelatnost. Ta suglasnost može se da i za građenje komunalne infrastrukture koja svojom trasom i kapacitetom premašuje potrebe zemljišta,

3  V. J. Bienenfeld, B.Gagro, Š.Kasabašić, D. Mrduljaš, A.Račan i D.Sarvan: „Komunalna naknada, komunalni doprinos i gradnja“ – D. Sarvan: „Komunalni doprinos – dvojbe u primjeni Zakona o komu-nalnom gospodarstvu u praksi“ – „Novi Informator“, Zagreb 2006. godine, str. 103. Radi se o objek ma i uređajima komunalne infra-strukture u vlasništvu JLS To su: a) javne površine (javne zelene povr-šine, pješačke staze, pješačke zone, otvoreni odvodni kanali, trgovi, parkovi, dječja igrališta i javne prometne površine), b) nerazvrstane ceste ( površine koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa, te cestovno zemljište uz nerazvrstane ceste), c) groblja i krematoriji (prostori i zgrade za obavljanje ispra-ćaja i sahrane pokojnika), d) objek i uređaji javne rasvjete (objek i uređaji javne rasvjete za rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta).

Komunalni doprinos – novos i neka pitanja iz prakseDesanka Sarvan *

Mnoga se pitanja u svezi s pravnim ins tutom komunalnog doprinosa pojavljuju pred jelima uprave u neposrednoj provedbi propisa. Neka je riješila upravnosudska praksa, a za pojedina pitanja bilo bi korisno dopuni Zakon o komunalnom gospodarstvu kako bi se izbjegli sporovi i troškovi u praksi. To se poglavito odnosi na pitanje mogućnos povrata plaćenih sredstava komunalnog doprinosa u određenim slučajevima. U članku autorica daje kri čki osvrt na zakonski okvir i aktualnu praksu.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

105

UDK 347.2 KOMUNALNO GOSPODARSTVO

odnosno građevine inves tora. Međusobna prava i obveze u pogledu uvjeta građenja komunalne infra-strukture JLS-a, odnosno trgovačko društvo i inve-s tor komunalne infrastrukture uređuju ugovorom, kojim se može ugovori : a) povrat dijela sredstava utrošenih za izgradnju komunalne infrastrukture ili b) djelomično prebijanje s obvezom plaćanja komunal-nog doprinosa.

Osoba koja s JLS-om sklopi ugovor o fi nanciranju uređenja građevinskog zemljišta u pogledu fi nanci-ranja izgradnje objekta ili uređaja komunalne infra-strukture koji se prema posebnom zakonu fi nancira iz komunalnog doprinosa ne plaća taj doprinos do iznosa troškova uređenja zemljišta kojeg plaća na temelju ugovora (čl. 169. ZPU). Iz navedene odred-be jasno proizlazi kako se izuzetak od plaćanja ko-munalnog doprinosa primjenjuje samo onda kada je privatna osoba fi nancirala izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji se fi nancira-ju iz komunalnog doprinosa (javne površine, neraz-vrstane ceste, groblja i krematoriji, javna rasvjeta), ali ne kada je fi nancirala izgradnju i duge komunal-ne infrastrukture.

Treće, stavkom 4., članka 42. Zakona o cestama (NN, br. 84/11) propisan je još jedan izuzetak od obveze plaćanja komunalnog doprinosa - prema toj odredbi, u slučaju građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta ne plaća se komunalni doprinos.4

Četvrto, prema stavku 1., članka 22. Zakona o po-stupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN, br. 86/12 i 143/13) komunalni doprinos ne plaća se za ozakonjenje pomoćne zgrade, pod kojim pojmom se smatra pomoćna zgradu u funkciji osnovne zgrade, koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m².

Peto, komunalni doprinos ne plaća se za dijelove građevina koji se ne uračunavaju u obujam gra-đevine. Prema članku 9. Pravilnika o načinu obra-čuna površine i obujma u projek ma zgrada (NN, br. 90/10, 111/10, 55/12) obujam zgrade u projek -ma i snimkama zgrada obračunava se u skladu s po-sebnim propisom kojim je određen način utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprino-sa. Prema stavku 1. članka 2. Pravilnika o načinu utvr-đivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (NN, br. 136/06, 135/10, 14/11 i 55/12) obujam građevine za obračun komunalnog doprinosa

4 U smislu Zakona o cestama (NN, br. 84/11), javne ceste su ceste razvrstane kao javne ceste sukladno tom Zakonu, koje svatko može slobodno koris na način i pod uvje ma određenim m Zakonom i drugim propisima, a obuhvaćaju: a) autoceste, b) državne ceste, c) županijske ceste i d) lokalne ceste.

utvrđuje se u m3 (prostornim metrima) kao stvarna za-premina odnosno zbroj zapremina pojedinih dijelova građevine koji su zatvoreni tj. omeđeni s vanjske stra-ne, uvećano za zapreminu dijelova te građevine koji nisu zatvoreni, ali su natkriveni i omeđeni prema van, a čija zapremina se izračunava na način određen m Pravilnikom . U obujam građevine ne uračunavaju se produktovodi, odnosno podzemni i nadzemni vodovi i instalacije (kablovi, kanali, cijevi i sl.) namijenjene pri-jenosu struje, na e, plina, vode i otpadnih voda, elek-troničkih komunikacijskih signala i druge infrastruktur-ne namjene, te solarni kolektori i drugi uređaji zgrade predviđeni za povećanje energetske učinkovitos (po-dredak 14. i 15. članka 5. Pravilnika).

Upravni sud Republike Hrvatske je i prije izmjene Pra-vilnika u presudi broj Us-4/06, od 4. lipnja. 2009. Za-ključio kako se za obračun komunalnog doprinosa ne obračunava obujam konstrukcije plinovoda koji je kao građevina u cjelini ukopan u tlo. “Sukladno odred-bi čl. 31. st. 11. Zakona o komunalnom gospodarstvu, donesen je Pravilnik o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (NN, br. 23/00) na koji Pravilnik se tuženo jelo u obrazlože-nju osporenog rješenja i poziva. Naime, točno je da je magistralni plinovod građevina kakvu ima u vidu odredba čl. 86. Zakona o gradnji (NN, br. 175/03 i 100/04) za koju građevinsku dozvolu izdaje nadležno ministarstvo. Među m, odredbom članka 5. alineje 6. naprijed navedenog Pravilnika, na koju osnovano tuži-telj u tužbi upire, propisano je da se u obujam građevi-ne ne uračunava konstrukcija građevine ispod gornje kote površine poda prema tlu, odnosno ispod završne obloge poda visinski najniže razine zatvorenog dijela građevine. Alinejom 8. navedenog članka 5. Pravilni-ka propisano je da se u obujam građevine ne uračuna-vaju temelji, odnosno temeljna konstrukcija. Slijedom navedenog, kada se radi o građevini koja se u cjelini nalazi ispod površine zemlje odnosno građevini čija je konstrukcija ispod gornje kote površine poda prema tlu, odnosno ispod završne obloge poda visinski najni-že razine zatvorenog dijela građevine, tada se imajući u vidu naprijed navedene odredbe Zakona i Pravilnika u njihovoj međusobnoj povezanos , dade zaključi da se za magistralni plinovod, koji je kao građevina u cjelini ukopan u tlo na određenu dubinu, za obračun komunalnog doprinosa ne obračunava obujam kon-strukcije građevine kao i temelja odnosno temeljne konstrukcije kako je to izričito navedeno člankom 5. alineja 6. i 8. Pravilnika.”

3. Rješenje o visini komunalnog doprinosaZG propisan je novi postupak za pokretanje postupka utvrđivanja visine komunalnog doprinosa – uprav-

106

KOMUNALNO GOSPODARSTVO UDK 347.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

no jelo graditeljstva dostavlja građevinsku dozvolu bez glavnog projekta na znanje: 1. upravnom jelu jedinice lokalne samouprave nadležnom za stručne poslove prostornog uređenja 2. upravnom jelu je-dinice lokalne samouprave nadležnom za utvrđiva-nje komunalnog doprinosa s podacima potrebnim za obračun iznosa tog doprinosa 3. jelu nadležnom za utvrđivanje vodnog doprinosa s podacima potrebnim za obračun iznosa tog doprinosa. Sukladno odredbi članka 122. ZG komunalni doprinos se plaća nakon iz-vršnos građevinske dozvole.

Rješenje o komunalnom doprinosu je osobit uprav-ni akt – to je dvostranoobvezno rješenje i ono sadr-ži kako obvezu obveznika na plaćanje komunalnog doprinosa, tako i obvezu JLS za izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture, te obvezu raz-mjernog povrata sredstava komunalnog doprinosa obvezniku kada ne ispuni svoju obvezu izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u ci-jelos .

Sadržaj izreke rješenja o visini komunalnog dopri-nosa propisan je zakonom, a rješenje koje ne sadrži zakonom propisane obvezne elemente je ništavo5. Obvezni sadržaj izreke rješenja o visini komunalnog doprinosa obuhvaća: a) iznos sredstava komunalnog doprinosa koji je obveznik dužan pla , b) način i rokove plaćanja komunalnog doprinosa, c) prikaz načina obračuna komunalnog doprinosa za građevi-nu koja se gradi, d) popis objekata i uređaja komu-nalne infrastrukture koje će JLS izgradi u skladu s Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture,6 e) obvezu JLS o razmjernom povratu

5  Prema odredbi članka 133. Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09), rješenje doneseno u upravnom postupku izvrša-va se nakon što postane izvršno. Prvostupanjsko rješenje postaje izvršno istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena, dostavom rješenja stranci ako žalba nije dopuštena, dostavom rješenja stran-ci ako žalba nema odgodni učinak, dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija, danom odricanja stranke od prava na žalbu te dostavom stranci rješenja o obustavi postupka u povodu žalbe. Drugostupanjsko rješenje kojim se rješava upravna stvar po-staje izvršno dostavom stranci. Kad je u rješenju određeno da se radnja koja je predmet izvršenja može izvrši u ostavljenom roku, rješenje postaje izvršno istekom tog roka.6  Ovaj je popis često u Programima izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture JLS za kalendarsku godinu vrlo obiman i detaljan, pa se postavlja pitanje da li je dosita potrebno u izre-ci rješenja o komunalnom doprinosu naves popis svih objekata i uređaja komunalne infrastrukture koje je planirala izgradi JLS m Programom. Smatramo, da u izreci rješenja o komunalnom dopri-nosu nije potrebno naves sve objekte i uređaje komunalne infra-strukture koje je JLS planirala izgradi prema tom Programu, već isključivo popis objekata i uređaja komunalne infrastrukture koja se fi nancira iz komunalnog doprinosa (javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematoriji, javna rasvjeta), kao i da u rješenju o

sredstava u odnosu na izgrađenost objekata i uređa-ja komunalne infrastrukture (javne površine, neraz-vrstane ceste, groblja i krematoriji, javna rasvjeta) prema navedenom Programu i ostvareni priliv sred-stava komunalnog doprinosa u proračunu JLS (st. 3. čl. 32. ZKG-a).

U tom smislu je Ministarstvo zaš te okoliša, pro-stornog uređenja i graditeljstva dopisom Klasa: 365-05/11-01/15, Urbroj: 531-04-11-1 od 26. svibnja 2011. godine upućenim velikim gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj upozorilo na pojavu manjkavos sadržaja rješenja o komunalnom doprinosu koja do-nose nadležna prvostupanjska jela JLS. Ministarstvo upozorava „…da se rješenjem moraju konkre zira objek i uređaji komunalne infrastrukture koje će JLS izgradi iz sredstava komunalnog doprinosa a to mora bi u skladu sa Programom gradnje obje-kata i uređaja komunalne infrastrukture. Popis kon-kretnih objekata i uređaja komunalne infrastruktu-re koji će se iz ostvarenog priliva sredstava izgradi vezan je za obvezu JLS o razmjernom povratu sred-stava u odnosu na realiziranu izgrađenost objeka-ta i uređaja komunalne infrastrukture navedene u rješenju….”

Obveza JLS u odnosu na izgradnju objekata i uređa-ja komunalne infrastrukture navedena u rješenju o utvrđivanju visine komunalnog doprinosa mora bi konkretna, kako bi se moglo utvrdi koji su objek i uređaji komunalne infrastrukture za čiju je izgradnju JLS preuzela obvezu, doista i izgrađeni, te jesu li se stekli uvje za povrat razmjernog dijela komunalnog doprinosa u slučajevima kada JLS nije obvezu u cije-los ispunila. Tako je Upravni sud Republike Hrvatske

utvrđivanju visine komunalnog doprinosa nije potrebno navodi iznose planiranih sredstava za izgradnju pojedinog objekta i uređa-ja komunalne infrastrukture.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

107

UDK 347.2 KOMUNALNO GOSPODARSTVO

je u presudi Us-7248/2002 od 30. studenog 2006. godine istakao kako u rješenju o utvrđivanju visine komunalnog doprinosa nije dovoljno naves samo općenito objekte komunalne infrastrukture koji se fi nanciraju iz komunalnog doprinosa već je potrebno naves konkretne objekte koji će se izgradi iz tog doprinosa u određenom razdoblju. „ U konkretnom slučaju, iz točke 4. izreke pobijanog prvostupanjskog rješenja proizlazilo je da se obveza plaćanja komunal-nog doprinosa odnosi na izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz članka 22., stavaka 1. i 4. ci ranog Zakona, što znači da je samo općenito nave-deno da se rečena sredstva koriste za uređenje javnih površina, izgradnju nerazvrstanih cesta, groblja i kre-matorija te javnu rasvjetu, ali nije konkretno navede-no o kojim je objek ma u Gradu S. riječ. Iz točke 5. izreke istog rješenja moglo bi se zaključi da se radi o objek ma i uređajima iz Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i koji program je osnova za izračun iznosa u kojem inves tor sudjeluje u plaćanju komunalnog doprinosa. Među m, da bi se odredila visina obveze inves tora, treba naves koji se objek i u kom roku planiraju gradi .“

Tako rema odluci Upravnog suda Republike Hrvatske, Us-7248/2002 od 30. studenog 2006. godine (iz obra-zloženja) „… Odredbom članka 24. stavak 3. točka 4. i stavak 5. ci ranog Zakona, propisano je da rješenje o komunalnom doprinosu, između ostalog, sadrži popis i rok izgradnje objekata i uređaja komunalne infra-strukture. Ništavo je rješenje koje ne sadrži ove ob-vezne elemente propisane stavkom 3. ovoga članka.

Iz točke 4. izreke prvostupanjskog rješenja proizlazi da se obveza plaćanja komunalnog doprinosa odno-si na izgradnju objekata i uređaja komunalne infra-strukture iz članka 22., stavaka 1. i 4. ci ranog Za-kona, što znači da je samo općenito navedeno da se rečena sredstva koriste za uređenje javnih površina, izgradnju nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija te javnu rasvjetu, ali nije konkretno navedeno o kojim je objek ma u Gradu S. riječ. Iz točke 5. izreke istog rješenja moglo bi se zaključi da se radi o objek ma i uređajima iz Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i koji program je osnova za izračun iznosa u kojem inves tor sudjeluje u plaćanju komunalnog doprinosa. Među m, da bi se odredila visina obveze inves tora, treba naves koji se objek i u kom roku planiraju gradi .

Stoga u ponovljenom postupku tuženo jelo treba na temelju članka 7. Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 53/91) utvrdi pravo stanje stvari i u tom cilju mora utvrdi sve činjenice koje su od važnos za dono-šenje zakonitog i pravilnog rješenja, odnosno treba na-ves koji objek i u kojem roku će se gradi iz sredstava komunalnog doprinosa.»

Isto, prema odluci Upravnog suda Republike Hrvat-ske, Us-1320/1999-5 (iz obrazloženja) „… Člankom 267. stavkom 1. točkom 5. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da ništavim se proglašava rje-šenje koje sadrži nepravilnost koja je po nekoj izričitoj zakonskoj odredbi predviđena kao razlog ništavos .

Navedenom odredbom članka 24. stavkom 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ br. 36/95), izričito je propisana ništavost rješenja jer ne sadrži obvezne elemente propisane u stavku 2. ovog članka. U stavku 2. navedenog članka propisano je da rješenje iz stavka 1. ovog članka sadrži osobito između ostalog rok izgradnje komunalnog objekta ili uređa-ja. Prema tome, ako je propisan rok izgradnje komu-nalnog objekta onda se mora zna kojeg objekta ili uređaja, da bi se moglo utvrdi stanje u kojem je objekt ili uređaj izgrađen ili nije u određenom roku, što pak traži točka 3. navedenog članka zakona. Sto-ga smatra i Sud da je osnovano postupilo tuženo je-lo kada je donijelo rješenje kojim je oglasilo rješenje prvostupanjskog jela ništavim od 15.svibnja 1996. Nije bilo dovoljno naves u prvostupanjskom rješenju samo da se radi o objek ma i uređajima prema pro-gramu mjera za unapređenje stanja u prostoru jer na taj način nije konkretno određeno radi li se o objek -ma ili uređajima komunalne infrastrukture koji se od-nose na uređenje građevinskog zemljišta predmetnog objekta ni koji su to objek , kako to osnovano navodi tuženo jelo u obrazloženju pobijanog rješenja.

Iz ovih razloga se prigovori iz tužbe tužitelja ukazuju neosnovanim te Sud smatra da prvostupanjsko rje-šenje ne sadrži sve potrebne elemente iz članka 24. Zakona o komunalnom gospodarstvu, budući da to iz točke 3. Odluke prvostupanjskog rješenja ne proizla-zi, već se samo navodi da je općina U. dužna u roku od tri godine od dana uplate komunalnog doprinosa osigura inves toru – vlasniku mogućnost priključka na komunalnu infrastrukturu prema programu mjera za unapređenje stanja u prostoru općine U., a u pro- vnom je dužna povra uplaćeni iznos komunalnog

doprinosa sa zateznom kamatom. Na ovakav način prvostupanjsko jelo nije konkre ziralo objekt i ure-đaje, što je trebalo jer se radi o izdavanju rješenja o komunalnom doprinosu za fi nanciranje građenja objekta i uređaja komunalne infrastrukture.“

Isto mišljenje potvrđeno je u presudi Upravnog suda Republike Hrvatske Us-10518/2008-4 (iz obrazlože-nja): „…Nisu od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari prigovori tužitelja koji se odnose na objekte komunalne infrastrukture čija je izgradnja planirana iz iznosa predmetnog komunalnog doprino-sa. Naime, prvostupanjskim rješenjem određeno je da predmetni iznos komunalnog doprinosa plaćaju tuži-telji za korištenje i građenje objekata i uređaja komu-

108

KOMUNALNO GOSPODARSTVO UDK 347.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

nalne infrastrukture prema Programu gradnje obje-kata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada U. za 2008. godinu (Službene novine Grada U. br. 13/07.). Prvostupanjsko rješenje također sadrži popis objekata i uređaja komunalne infrastrukture čija je izgradnja planirana iz navedenog komunal-nog doprinosa, a koji je iden čan popisu sadržanom u navedenom Programu. Iz navedenog je razvidno kako je prvostupanjsko rješenje u skladu s naprijed ci ranim odredbama Zakona, prema kojima vlasnik građevne čes ce sudjeluje u podmirenju troškova iz-gradnje objekata i uređaja komunalne infrastruktu-re utvrđenih Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, te prema kojima rješenje o komunalnom doprinosu obvezatno mora sadržava i popis objekata i uređaja komunalne infrastrukture koje će JLS izgradi u skladu s Programom.“

4. Rješenje o razmjernom povratu komunalnog doprinosa

U neposrednoj provedbi ZKG postavljeno je pitanje kako će se izvrši povrat plaćenih sredstava komu-nalnog doprinosa u slučaju kada JLS ne izvrši svoju obvezu gradnje objekata i uređaja komunalne infra-strukture za koju je obvezano rješenjem o utvrđiva-nju visine komunalnog doprinosa, te je li za dono-šenje akta na temelju kojega je JLS obvezna izvrši razmjerni povrat plaćenih novčanih sredstava na os-novi komunalnog doprinosa, nadležno jelo uprave ili sud.

Upravni sud Republike Hrvatske je u presudi Broj: Us-10465/2009-4 od 22. veljače 2012. godine istakao kako iz odredbi ZKG-a proizlazi da rješenje o komu-nalnom doprinosu izvršava upravno jelo koje ga je i donijelo, koje stoga mora utvrdi je li rješenje o ko-munalnom doprinosu izvršeno od tužitelja i od JLS-a i u kojoj mjeri, te u skladu s me donije odgovarajuće rješenje. Sud je zaključio kako iz navedenih odredbi ZKG-a proizlazi da rješenje o razmjernom povratu komunalnog doprinosa donosi upravno jelo koje je donijelo rješenje o komunalnom doprinosu, a ne sud: (iz obrazloženja): „ Iz podataka spisa proizlazi da je tu-žitelju rješenjem Grada M. L., Upravnog odjela za ko-munalni sustav klasa: UP/I-350-06/05-01/73, urbroj: 2213/01-03-05-3 od 11. listopada 2005. godine odre-đeno je plaćanje komunalnog doprinosa za izgradnju stambenog objekta na k.č. 1100 k.o. Ć., u iznosu od 161.275,67 kn. Točkom 5. izreke toga rješenja nave-deno je da se Grad M. L. obvezuje u roku od jedne godine računajući od dana uplate iznosa, izves ure-đenje javnih površina u naselju Ć. sukladno Programu za unapređenje stanja u prostoru Grada M. L. za raz-doblje od 2004.-2005. (Službene novine br. 34/03). U

točki 6. je navedeno da će se u slučaju ako Grad M. L. ne izvrši obvezu iz točke 5., izvrši povrat uplaćenih sredstava Prema članku 32., stavku 3., točki 5. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 26/03.-proči-šćeni tekst, 82/04. i 178/04.) rješenje o komunalnom doprinosu obvezno sadrži iznos sredstava komunal-nog doprinosa kojeg je obveznik dužan pla , način i rokove plaćanja komunalnog doprinosa, prikaz na-čina obračuna komunalnog doprinosa za građevinu koja se gradi, popis i rok izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, obvezu povrata sredstava, ako JLS ne izvrši svoju obvezu. Izvršno rješenje o ko-munalnom doprinosu izvršava upravno jelo iz stavka 2. ovoga članka (upravno jelo JLS nadležno za komu-nalno gospodarstvo) u postupku i na način određen propisima o prisilnoj napla poreza na dohodak od-nosno dobit (st. 7.). Sud je zaključio kako iz navede-nih odredbi ZKG proizlazi da rješenje o komunalnom doprinosu izvršava upravno jelo koje ga je i donijelo, u konkretnom slučaju to je Upravni odjel za komunal-ni sustav Grada M. L., a ne sud, kako je to pogrešno navelo tuženo jelo, a prigovori tužitelja su osnovani. Upravno jelo, naime, mora utvrdi je li navedeno rješenje o komunalnom doprinosu izvršeno od strane tužitelja i od strane Općine M. L. i u kojoj mjeri, te u skladu s me donije odgovarajuće rješenje.“

U praksi je zamijećeno kako se JLS na različite načine snalaze kako ne bi izvršile obvezu povrata razmjer-nog dijela plaćenog komunalnog doprinosa i koriste sve moguće procesne mogućnos za odugovlačenje upravnog postupka po zahtjevu stranaka za povrat komunalnog doprinosa, često puta i određivanjem posebnih uvjeta za povrat komunalnog doprinosa u općim ak ma tj. odluci o visini komunalnog doprino-sa7. Primjerice: a) određivanjem prekluzivnog roka u kojem se mora podnije zahtjev povrat komunalnog doprinosa u općem aktu (odluci o komunalnom do-prinosu), b) određivanjem u rješenju o utvrđivanju visine komunalnog doprinosa kako se njihova ob-veza na izgradnju objekata i uređaja komunalne in-frastrukture odnosi na Program izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture važeći na dan 31. prosinca tekuće godine (u slučaju da Program na koji su se prvotno pozvali u rješenju bude jekom godi-ne više puta mijenjan), te c) jednostavnim paušalnim odbijanjem vraćanja komunalnog doprinosa, te d)

7  U višegodišnjoj praksi autorica članka imala je priliku vidje samo jedno rješenje o povratu plaćenog komunalnog doprinosa, dok se mnogobrojni upravni predme posljednjih godina u drugo-stupanjskom postupku pri nadležnom jelu uprave u Istarskoj žu-paniji odnose upravo na žalbe izjavljene pro v rješenja o odbijanju povrata komunalnog doprinosa zbog neispunjenja obveza JLS na izgradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema rješe-njima o utvrđivanju visine komunalnog doprinosa.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

109

UDK 347.2 KOMUNALNO GOSPODARSTVO

korištenjem ins tuta šutnje uprave. Pa ipak, potreb-no je naglasi istaći kako obveza razmjernog povrata plaćenog komunalnog doprinosa postoji i ne može se izbjegava . Zaključno valja upozori kako kamate na potraživanje na osnovi komunalnog doprinosa koje-ga JLS mora vra obvezniku komunalnog doprinosa, jer nije izvršila obveze prema rješenju o utvrđivanju komunalnog doprinosa, teku od dana podnošenja za-htjeva za povrat komunalnog doprinosa, te je odugo-vlačenje postupka stoga na štetu same JLS8.

U odnosu na pitanje povrata komunalnog dopri-nosa u slučaju kada JLS izvrši obvezu izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, ali nakon roka određenog rješenjem o komunalnom doprinosu, prema presudi Upravnog suda Hrvat-ske Broj: Us-1320/1999-5 zaključuje se kako to nije razlog za razmjerni povrat komunalnog doprino-sa, jer je JLS ipak svoju obvezu izvršila – sud is če kako „ …Prema odredbi članka 32. stavka 3. točke 5. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, broj 26/03 – pročišćeni tekst) rješenje o komunalnom doprinosu obvezatno sadrži obvezu povrata sredstava, ako JLS ne izvrši svoju obvezu. Točkom 4. stavka 3. istog članka Zakona određeno je da rješenje o komunalnom doprinosu obvezat-no sadrži popis i rok izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Iz navedene odredbe proizlazi obveza JLS da izvrši povrat plaćenog ko-munalnog doprinosa ukoliko ne izvrši svoju obvezu izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastruk-ture određenih rješenjem o komunalnom doprino-su. Kako je u konkretnom slučaju Grad P., iako sa zakašnjenjem, izvršio svoju obvezu prema ocjeni ovog Suda upravna jela osnovano su odbila za-htjev tužitelja.“

Obveza JLS o razmjernom povratu sredstava komu-nalnog doprinosa utvrđuje se u odnosu na: a) izgra-đenost objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz popisa objekata i uređaja komunalne infrastrukture koju je jedinica lokalne samouprave planirala izgradi u skladu s Programom gradnje objekata i uređaja ko-munalne infrastrukture, te b) i ostvareni priliv sred-stava (toč. 4. i 5., st. 3., čl. 32. ZKG-a).

Kako su za utvrđivanje visine obveze jedinice lokalne samouprave o razmjernom povratu sredstava propi-sana dva kriterija, to je konkretan izračun vrlo teško utvrdi , a kako za takvo što nema upravno-sudske prakse, smatramo kako postupanje jela uprave JLS glede utvrđivanja razmjernog dijela povrata sredstava plaćenog komunalnog doprinosa može bi sljedeće:

8  Stavak 5., članka 116. OPZ-a.

a) Primjerice, kada je izgrađenost objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz popisa objekata i ure-đaja komunalne infrastrukture koju je JLS planirala izgradi u skladu s Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture (ostvarenje Pro-grama u odnosu na objekte i uređaje komunalne infrastrukture koji se fi nanciraju iz komunalnog do-prinosa) 40% od planiranoga, a priliv sredstava od komunalnog doprinosa u kalendarskoj godini 60% od planiranog, uvažavajući oba propisana kriterija, mogli bi smatra da se obvezniku komunalnog do-prinosa vraćaju sredstva u iznosu od 20% od plaće-nog komunalnog doprinosa.

b) Primjerice, kada je izgrađenost objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz popisa objekata i ure-đaja komunalne infrastrukture koju je planirala JLS izgradi u skladu s Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture (ostvarenje Pro-grama u odnosu na objekte i uređaje komunalne infrastrukture koji se fi nanciraju iz komunalnog do-prinosa) 60% od planiranoga, a priliv sredstava od komunalnog doprinosa u kalendarskoj godini 60% od planiranog, uvažavajući oba propisana kriterija, mogli bi smatra da se obvezniku komunalnog do-prinosa ne vraćaju sredstva komunalnog doprinosa.

5. Umjesto zaključkaBrojna su pitanja u svezi s pravnim ins tutom ko-munalnog doprinosa koja se pojavljuju pred jelima uprave u neposrednoj provedbi zakona, koja traže de lege ferenda detaljniju razradu – na pojedina pitanja odgovorila je upravnosudska praksa, a za pojedina pi-tanja bilo bi korisno dopuni ZKG kako bi se izbjegli sporovi i troškovi u praksi. To se poglavito odnosi na pitanje mogućnos povrata plaćenih sredstava ko-munalnog doprinosa u slučaju odustanka inves tora od gradnje, kada istekne rok važenja građevinske do-zvole, a inves tor ne pristupi početku gradnje građe-vine za koju je pla o komunalni doprinos.

Pretplate na časopis

TIM4PIN MAGAZIN

za 2014. su u jeku

www.tim4pin.hr

110

KOMUNALNO GOSPODARSTVO UDK 347.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

loškom rasvjetom. Visine stupova su 6 m, te svjetlosni izvori SAP-T 150. Planirana vrijednost projekta je 15.000,00 kn iz sredstava komunalnog doprinosa, rok izrade projekta – 2014. godina.

5. Ukoliko Grad _________ ne izvrši obvezu izgradnje objekata I uređaja iz točke 4. ovog rješenja, izvrši će razmjerni povrat sredstava plaćenog komu-nalnog doprinosa u odnosu na izgrađenost objekata i uređaja komunalne infrastrukture sukladno Programu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Grada _________ za 2014. godinu (Službene novine Grada ____ br. 2/14) i ostvareni priliv sredstava komunalnog doprinosa.

o b r a z l o ž e n j e:

Upravni odjel za gradnju i prostorno uređenje ___________ županije do-stavio je dana 3. Veljače 2014. godine ovom Upravnom odjelu građevin-sku dozvolu Klasa_________________-, Urbroj:_________________ od ______________, za rekonstrukciju postojećeg objekta na k.č.zgr 456/19 u KO Mlini, obujma od 100 m3, inves tora Marić Mari iz ______, Zadarska ulica 7, sa podacima potrebnim za izračun visine komunalnog doprinosa.Obveza plaćanja komunalnog doprinosa određena je stavkom 3. članka 31. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov. br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09 i 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/ 13 i 153/13 ). Visina komunalnog doprinosa utvrđena je Odlukom o visini komunalnog doprinosa (“Službene novine Grada ___________br. 3/12).Slijedom odredbe članka 4. stavak 4. alineja 5. Odluke o visini komunalnog doprinosa Grada______ (“Službene novine Grada ______ broj 3/12), odre-đena je jedinična visina komunalnog doprinosa za objekte i uređaje komu-nalne infrastrukture, kako slijedi:

- za nerazvrstane ceste ________kn/m3,- za javne površine ________kn/m3,- za groblje ________ kn/m3- za javnu rasvjetu ________kn/m3.

Stoga je komunalni doprinos utvrđen u ukupnom iznosu od u iznosu od _____ kn / m3/, što ukupno iznosi _______ kn, za 100 m3, za koliko se rekonstrukcijom povećava obujam objekta u odnosu na postojeći objekt na k.č.zgr 456/19 u KO Mlini. Sukladno odredbi članka 122. Zakona o gradnji (Nar. nov. br. 153/13) komunalni doprinos se plaća nakon izvršnos građevinske dozvole, te je stoga određena obveza plaćanja prvog obroka komunalnog doprinosa u iznosu od _________kn u roku od petnaest dana od dana izvršnos gra-đevinske dozvole Klasa_____________, Urbroj:_________________ od ______________,, te preostali iznos u dvadeset jednakih mjesečnih obroka od ______ kn, koji dospijevaju svakog 15 –tog dana u mjesecu.. Uputa o pravnom lijeku:Pro v ovog rješenja može se izjavi žalba Upravnom odjelu za opću upra-vu Županije ____________, a putem ovog Upravnog odjela. u roku od 15 dana od dana dostave istoga rješenja. Žalba se podnosi neposredno pisarnici ovog Upravnog odjela ili putem pošte preporučeno, a može se izjavi i usmeno na zapisnik kod ovog upravnog jela.Uz žalbu je potrebno priloži 50,00 kn upravne pristojbe, sukladno Tbr. 3. Zakona o upravnim pristojbama (Nar. nov. br. 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04, 141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60/08, 20/10, 69/10, 126/11, 112/12, 19/13 i 80/13).

Dostavi : 1. Marić Mara, _____, Službena osoba: Zadarska ulica 7. (ime i prezime, potpis i pečat)2. računovodstvo – ovdje,3. pismohrana Ovo je rješenje postalo izvršno prema t. 1.st. 2. članka 133. ZUP-a dana ___________ godine službena osoba: (ime i prezime, potpis i pečat)

Primjer 1: Rješenje o visini komunalnog doprinosa

R E P U B L I K A H R V A T S K A

ŽUPANIJA ___________Grad ________

Upravni odjel za komunalno gospodarstvoKlasa:UP/I-Urbroj: 2167/03-06-14-7_______, 4. ožujka 2014. godine

Upravni odjel za komunalno gospodarstvo Grada ___________, na osnovi članka 3. Odluke o ustroju upravnih jela Grada _______, (“Službene no-vine Grada ______ broj 5/13) i članka 12. Odluke o visini komunalnog do-prinosa Grada______ (“Službene novine Grada ______ broj 3/12), u pred-metu utvrđivanja visine komunalnog doprinosa, Marić Mari iz ________, Zadarska ulica 7, donio je

R J E Š E N J E

1. Marić Mari iz ______, Zadarska ulica 7, utvrđuje se komunalni doprinos za rekonstrukciju postojećeg objekta na k.č.zgr 456/19 u KO Mlini, za obujma 100 m3, u iznosu od _____ kn / m3/, što ukupno iznosi _______ kn.

2. Obveznik je dužan upla iznos od 30 % komunalnog doprinosa navede-nog u točki 1. ovog rješenja, odnosno _________kn u roku od petnaest dana od dana izvršnos građevinske dozvole Klasa_________________-, Ur broj:_______________ od ____________, te preostali iznos u dvadeset jednakih mjesečnih obroka od ______ kn, koji dospijevaju svakog 15-og dana u mjesecu, sve na žiro račun Grada ____ broj: ______________________, OIB ___________sa naznakom: komunalni doprinos. U slučaju nepravovremenog plaćanja zaračuna će se zakonska zatezna ka-mata koja se plaća za neplaćene javne prihode.

3. Iznos komunalnog doprinosa iz točke 1. ovog rješenja plaća se za izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture sadržane u Programu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Grada _________ za 2014. godinu (Službene novine Grada ____ br 2/14) i to:

- za nerazvrstane ceste ________kn,- za javne površine ________kn,- za javnu rasvjetu ________kn,- za groblje ________ kn.

4. Grad _________ obvezuje se izgradi objekte i uređaje komunalne in-frastrukture prema Programu izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Grada _______ za 2014. godinu (“Službene novine Grada __________” br 2/14), i to:

- NERAZVRSTANE CESTE: Izgradnja prometnice priključka za stambeno naselje “Zlatna dolina”

planirane vrijednos 800.000,00 kn, rok za izgradnju je 2014. godina. Dio potrebnih sredstava za izgradnju navedene prometnice, u iznosu od 350.000,00 kuna iz sredstava komunalnog doprinosa, a ostatak iz priho-da od prodaje zemljišta u vlasništvu Grada ________,

- JAVNE POVRŠINE: Izgradnja parkirališta u naselju “ Zlatna dolina”, sukladno DPU “Zlatna doli-

na”, planirane vrijednos 3. 800.000,00 kn, rok za izgradnju je 2014. godina u cjelos iz sredstava komunalnog doprinosa,

Izgradnja dječjeg igrališta u naselju “ Zlatna dolina”, sukladno DPU “Zlatna do-lina”, planirane vrijednos 1. 300.000,00 kn, rok za izgradnju je 2014. godina u cjelos iz sredstava komunalnog doprinosa,

- GROBLJA: Izrada projektne dokumentacije za dogradnja i rekonstrukciju groblja u nase-

lju Mali mlun, u vrijednos od 240.000,00, sa rokom izrade 2014. godina,- JAVNA RASVJETA: Izrada projektne dokumentacije javne rasvjete na prometnici - priključku

za stambeno naselje “Zlatna dolina”. Javna rasvjeta planira se izves eko-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

111

UDK 347.2 KOMUNALNO GOSPODARSTVO

U provedenom postupku utvrđeno je kako doista objek i uređaji komunalne infrastrukture koje je naveo podnositelj zahtjeva nisu izgrađeni, ali da se u odnosu na zahtjev za povrat komunalnog doprinosa, sukladno točki 5. stav-ka 3. članka 32. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov. br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 144/12 i 94/13), zbog neispunjenja obveze Gra-da _____ za izgradnju is h sukladno navedenom Programu ima uze u obzir samo obveza izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture koje se fi nancira iz sredstava komunalnog doprinosa, (tj. za objekte i uređaje javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije i javnu rasvjetu) a koji su objek i uređaji navedeni u točki 4. izreke rješenja o utvrđivanju visine komu-nalnog doprinosa za navedenog obveznika, ali ne i za objekte i uređaje koji se fi nanciraju iz drugih izvora fi nanciranja (tj. za objekte i uređaji za odvodnju otpadnih voda).

U 2010. godini Grad _______ ostvario je u proračunu prihod od 1.000.000,00 kn od komunalnog doprinosa, te je, sukladno Izvješću o iz-vršenju Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2010. godinu koje je podneseno gradonačelniku 31. veljače 2011. godi-ne utvrđeno da je od h sredstava za izgradnju objekata i uređaja čija se izgradnje fi nancira iz komunalnog doprinosa tj. za izgradnju javnih površi-na, nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija, te javne rasvjete utrošeno 800.000,00 kn, iz čega proizlazi da je odnos priliva i utroška sredstava ko-munalnog doprinosa 80%, tj. da je 20% od ostvarenih sredstava po osnovi komunalnog doprinosa nije utrošeno.

U tom smislu, osnovan je zahtjev stranke Jurić Jure iz ________, Riječka ulica 24, za povrat razmjernog dijela komunalnog doprinosa, prema u uprav-nom postupku utvrđenom omjeru između priliva sredstava i njihovog neutro-šenom dijelu za 2010. godinu tj. u iznosu od 20% od plaćenog komunalnog doprinosa tj. iznosa od 34. 456,00 kn, što iznosi 6. 891, 20 kn, te je stoga riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Uputa o pravnom lijeku:

Pro v ovog rješenja može se izjavi žalba Upravnom odjelu za opću upravu Županije ____________ putem ovog Upravnog odjela. u roku od 15 dana od dana dostave istoga rješenja.

Žalba se podnosi neposredno pisarnici ovog upravnog odjela ili putem po-šte preporučeno, a može se izjavi i usmeno na zapisnik kod ovog upravnog odjela.

Uz žalbu je potrebno priloži 50,00 kn upravne pristojbe, sukladno Tbr. 3. Zakona o upravnim pristojbama (Nar. nov. br. 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04, 141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60/08, 20/10, 69/10, 126/11, 112/12, 19/13 i 80/13).

Dostavi :

1. Jurić Jure, ________, Službena osoba: Riječka ulica 24. (ime i prezime, potpis i pečat)2. računovodstvo – ovdje,3. pismohrana Ovo je rješenje postalo izvršno prema t. 1.st. 2. članka 133. ZUP-a dana ___________ godine (ime i prezime, potpis i pečat)

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pra na internetskim stranicama:

Primjer 2: Rješenje o razmjernom povratu sredsta-va komunalnog doprinosa

R E P U B L I K A H R V A T S K A

ŽUPANIJA ___________Grad ________

Upravni odjel za komunalno gospodarstvoKlasa:UP/I-Urbroj: 2167/03-06-00-7_______, 4. ožujka 2013. godine

Upravni odjel za komunalno gospodarstvo Grada ___________, na osnovi članka 3. Odluke o ustrojstvu upravnih jela Grada _______, (“Službene novine Grada ______ broj 5/09) i članka 12. Odluke o visini komunalnog doprinosa Grada______ (“Službene novine Grada ______ broj 3/12), u predmetu razmjernog povrata komunalnog doprinosa po zahtjevu stranke Jurić Jure iz ________, Riječka ulica 24, donio je

R J E Š E N J E

1. Odobrava se razmjerni povrat komunalnog doprinosa Jurić Jure iz ________, Riječka ulica 24, uplaćenog za izgradnju građevine na k.č.br. 4567/24 u KO Mlini u iznosu od 6. 891, 20 kn.

2. Razmjerni povrat plaćenog komunalnog doprinosa izvrši će se uplatom iznosa iz točke 1. ovog rješenja na tekući račun kod Zagrebačka Banke broj:____________ na ime Jurić Jure iz ________, Riječka ulica 24, OIB__________, u roku od 15 dana od izvršnos ovog rješenja.

o b r a z l o ž e n j e:

Jurić Jure iz ________, Riječka ulica 24, podnio je zahtjev za povrat razmjer-nog dijela komunalnog doprinosa uplaćenog za izgradnju građevine na k.č.br. 4567/24 u KO Mlini, zbog neizvršenja obveze Grada_________ u izgradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema Programu gradnje obje-kata i uređaja Grada _________ za 2010. godinu, jer u istoj godini, a ni do danas nisu izgrađeni objek i uređaji komunalne infrastrukture iz točke 1, 2. i 7. istoga Programa, konkretno nerazvrstana cesta - pristupni put za naselje Mul te javna rasvjeta u istom naselju, kao ni sustav za odvodnju otpadnih voda.

U provedenom postupku utvrđeno je kako je rješenjem Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo Grada ___________ Klasa: UP/I-363-03/11-01/86, Urbroj: 2105/05-07/05-11-19 od 7. siječnja 2010. godine, utvrđena obveza plaćanja komunalnog doprinosa za izgradnju stambene zgrade na k.č. br. 1000/1,obujma 365 m3 inves tora Jurić Jure iz ________, Riječka ulica 24, u iznosu od 34. 456,00 kn. Is m rješenjem Grad ______ obvezao se izgradi objekte i uređaja komunalne infrastrukture prema Programu grad-nje objekata i uređaja Grada _________ za 2010. godinu, koji su navedeni u točki 3. istoga rješenja o utvrđivanju visine komunalnog doprinosa, kao i na povrat razmjernog dijela ukupno uplaćenih sredstava komunalnog do-prinosa kao ne izvrši svoju obvezu izgradnje navedenih objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Stranka je svoju obvezu plaćanja u cijelos izvršila dana 24. veljače 2010. godine.

112

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

R. br. Vrsta isplate Dopuštena isplata

I. NAKNADE1. Prijevozni troškovi na službenom

putovanjuu visini stvarnih izdataka

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

1. Dnevnice u zemlji (do 8 sa se ne isplaćuje, 8 – 12 sa 1/2 dnevnice, preko 12 sa puna dnevnica, za udaljenos najmanje 30 km)

170,00 kn dnevno

2. Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora bi udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika)

170,00 kn dnevno

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno

4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno

6. Dnevnice u inozemstvu do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006.)

7. Dnevni troškovi - per diem do propisanog iznosa(točka 2.4., tablica 6.)

III. OTPREMNINE I DAROVI1. Otpremnina (pri odlasku u

mirovinu)8.000,00 kn

2. Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

6.400,00 kn8.000,00 kn za invalide rada

3. Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

8.000,00 kn

4. Dar djetetu do 15 godina staros 600,00 kn godišnje 5. Dar radniku u naravi (godišnje) 400,00 kn 4. Prigodne nagrade (božićnica,

naknade za godišnji odmor i sl.)2.500,00 kn godišnje

IV. POTPORE 1. Zbog invalidnos zaposlenika 2.500,00 kn godišnje 2. U slučaju smr zaposlenika

(osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu)

7.500,00 kn

3. Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i fi zičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata

u ukupnom iznosu isplate

4. U slučaju smr člana uže obitelji zaposlenika

3.000,00 kn

5. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana

2.500,00 kn godišnje

6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1

3.326,00 kn

7. Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda2

8. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata3

9. Darovanje za zdravstvene potrebe4

10. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja5

11. Sredstva koja se fi zičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU putem jela akredi ranih⁶ u skladu s pravilima EU u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja

ukupan iznos primitaka⁷

V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA 1. Za navršenih:

• 10 godina radnog staža• 15 godina radnog staža• 20 godina radnog staža• 25 godina radnog staža• 30 godina radnog staža• 35 godina radnog staža• 40 godina radnog staža i svakih

narednih 5 godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

1  Sukladno čl. 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 152/13).2  Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamostal-nog rada (čl. 6., st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).3  Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.4  Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima.5  Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kn mjesečno.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

113

TIM4PIN INFO

VI. STIPENDIJE1. S pendije (učenicima srednjih

škola i redovnim studen ma)1.600,00 kn mjesečno

2. S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća

4.000,00 kn mjesečno

3. S pendije iz proračuna EU u ukupnom iznosu isplate4. S pendije na javnim natječajima

koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja

u ukupnom iznosu isplate

VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA1. Sportske s pendije, koje se prema

posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje

1.600,00 kn mjesečno

2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima

1.600,00 kn mjesečno

3. Nagrade za sportska ostvarenja 20.000,00 kn godišnjeVIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA1. Primici učenika i studenata za rad

preko ovlaštenih posrednika50.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada

1.600,00 kn mjesečno

1.1. Isplate zaposlenicima

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. po-slodavac može ispla neoporezivo samo zaposleni-cima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa.

Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i na-grada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak).

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stav-ku 20. Pravilnika o porezu na dohodak.

Iznimka su neprofi tne organizacije i proračunski ko-risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro-fi tne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo-rezivo isplaćiva :

• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obav-ljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi ne-samostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 7., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak.

• Troškove noćenja i prijevoza na službenom puto-vanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvje-

tom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro-fi tnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

1.3. Način isplate

• S pendije i sportske s pendije mogu se ispla osim na žiroračun i na tekući ili štedni račun, ali ne u gotovini.

• Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada mogu se ispla u gotovu novcu.

2. Naknade korisnika državnog proračuna2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora

i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Temeljem članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2014. godinu (NN, br. 152/13.) osno-vica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn.

Prema Dodatku I. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.) i Dodatku I. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13.) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje i privre-meno ukidanje nekih materijalnih prava u 2012. i 2013. godini, koja su ugovorena Temeljnim kolek v-nim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (donesen za razdoblje do 12. 12. 2016.), od-nosno Kolek vnim ugovorom za državne službenike i namještenike (donesen za razdoblje do 01. 08. 2016.). Privremeno ograničenje i privremeno ukidanje ma-terijalnih prava je nastavljeno, potpisivanjem Dodat-ka II. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka II. Kolek- vnog ugovoru za državne službenike i namještenike

(NN, br. 150/13 – isprav. 153/13).

Privremeno je ukinuto pravo na isplatu božićnice (pravo defi nirano čl. 64. KU, čl. 71. TKU) i regresa za godišnji odmor (pravo defi nirano čl. 50. KU, čl. 60. TKU) od dana stupanja na snagu dodataka II. kolek- vnim ugovorima (10. 12. 2013.) pa sve dok su is

kolek vni ugovori na snazi. Privremeno ograničena materijalna prava su: dnevnice, osnovica za ispla-tu jubilarnih nagrada te terenski dodatak. Dnevnice (ugovoreno u čl. 55., st. 2. u KU; te u čl. 64., st. 2. u TKU), osnovica za isplatu jubilarnih nagrada (ugovo-reno u čl. 62., st. 2. u KU te u čl. 69., st. 2. u TKU) te terenski dodatak (ugovoreno u čl. 56., st. 4. u KU; te u čl. 65., st. 3. u TKU) se privremeno ograničavaju, dok su kolek vni ugovori na snazi, a ograničenje se obustavlja također u slučaju da dođe do rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i pada defi cita ispod 3 %.

114

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

Mišljenja smo da je u javnim službama dozvoljeno isplaćiva dnevnice u visini od 170,00 kn sve dok ne završi otkazni rok granskog kolek vnog ugovora za srednje škole (detaljnije opisano u članku: Mate-rijalna prava za službenike i namještenike u državnoj i javnim službama, br. 1./2014. TIM4PIN MAGAZINA).

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2014. godini, prema dodacima kolek vnih ugovora

Materijalno pravoDržavni

službenici i namještenici

Službenici i namještenici u

javnim službamaDnevnica za službeni put u zemlji

150,00 kn 150,00 kn*

Terenski dodatak 150,00 kn 150,00 knRegres za godišnji odmor Neće se ispla Neće se ispla Božićnica Neće se ispla Neće se ispla Osnovica za isplatu jubilarne nagrade

500,00 kn** 500,00 kn***

* Dnevnice u visini od 150,00 kn isplaćivat će se nakon isteka otka-znog roka GKU-a za srednje škole, dok je visina dnevnice 170,00 kn primjenjiva u svim javnim službama (više vidje u članku: Materijal-na prava za službenike i namještenike u državnoj i javnim službama, br. 1./2014. TIM4PIN MAGAZINA). ** Ova osnovica primjenjuje se od 1. kolovoza 2013. godine.*** Mišljenja smo da službenici i namještenici u javnim službama koji nisu potpisali Dodatak II. TKU-a, primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

2.2. Jubilarna nagradaTablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada za službenike i namje-

štenike u državnim i javnim službama

Godine neprekidne službe/rada u državnim

jelima i jedinicama

lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Ugovoreno pravo

Državni službenici i namještenici

Službenici i namještenici

u javnim službama*

do 31. 7. 2013.

1. 8. 2013. – 1. 8. 2016.

12. 12. 2012. – 12. 12. 2016.**

osnovica: 900,00 kn

osnovica: 500,00 kn

osnovica: 500,00 kn

5 1 osnovica - 500,00 500,0010 1,25 osnovice 1.125,00 625,00 625,0015 1,5 osnovice - 750,00 750,0020 1,75 osnovice 1.575,00 875,00 875,0025 2 osnovice - 1.000,00 1.000,0030 2,5 osnovice 2.250,00 1.250,00 1.250,0035 3 osnovice - 1.500,00 1.500,0040 4 osnovice 3.600,00 2.000,00 2.000,0045 5 osnovica 4.500,00 2.500,00 2.500,00

* Mišljenja smo da če ri sindikata (od šest koji su potpisali TKU), koji nisu potpisali Dodatak II., ne primjenjuju odredbe Dodatka II. kojim je smanjena osnovica na 500,00 kn (više u članku Materijalna prava za službenike i namještenike u državnoj i javnim službama) već primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

** Smanjena osnovica za isplatu jubilarnih nagrada od 500,00 kn ukida se te počinje važi osnovica defi nirana kolek vnim ugovo-

rima (od 1.800,00 kn) u slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna tro-mjesječja i defi citom manjim od 3 %, što je defi nirano dodacima II. kolek vnih ugovora.

2.3. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužno-snike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnici-ma i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se slje-deći iznosi naknada:

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevnoTroškovi noćenja prema priloženom računuNaknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

Terenski dodatak 150,00 kn dnevnoNaknada za odvojeni život od obitelji

1.000,00 mjesečno

Naknada za odvojeni život kada je osiguran smještaj na teret proračuna

500,00 kn mjesečno

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u inozemstvo za korisnike koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravil-nika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 160/13) dnevnice za službeni put u inozemstvo poslodavci mogu na teret svojih sredstava neoporezivo ispla u sljedećim iznosima:

Tablica 5. Neoporezivi iznosi dnevnica za službeni put u inozemstvo

Naziv države Iznos dnevnice Naziv države Iznos

dnevniceIslamska država Afganistan

35,00 USD Republika Koreja 70,00 USD

Republika Albanija 35,00 EUR Republika Kuba 35,00 USDAlžirska Narodna Demokratska Republika

40,00 USD Država Kuvajt 70,00 USD

Kneževina Andora 70,00 USD Republika Latvija 40,00 EURRepublika Angola 35,00 USD Libanonska

Republika35,00 USD

Argen nska Republika

50,00 USD Republika Liberija 40,00 USD

Republika Armenija 50,00 USD Socijalis čka Narodna Libijska Arapska Džamahirija

40,00 USD

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

115

TIM4PIN INFO

Australija 85,00 USD Republika Litva 40,00 EURRepublika Austrija 70,00 EUR Veliko Vojvodstvo

Luksemburg80,00 EUR

Azerbajdžanska Republika

50,00 USD Republika Madžarska

50,00 EUR

Kraljevina Belgija 70,00 EUR Republika Makedonija

30,00 EUR

Republika Bjelorusija

50,00 USD Malezija 40,00 USD

Republika Bolivija 40,00 USD Republika Malta 60,00 EURSavezna Republika Brazil

40,00 USD Sjedinjene Meksičke Države

35,00 USD

Bosna i Hercegovina

30,00 EUR Republika Moldavija

40,00 USD

Republika Bugarska 40,00 EUR Kneževina Monako 70,00 EURRepublika Cipar 60,00 EUR Republika

Mozambik35,00 USD

Češka Republika 50,00 EUR Kraljevina Nizozemska

70,00 EUR

Republika Čile 40,00 USD Kraljevina Norveška

80,00 EUR

Kraljevina Danska 70,00 EUR Novi Zeland 70,00 USDArapska Republika Egipat

40,00 USD Savezna Republika Njemačka

70,00 EUR

Republika Estonija 40,00 EUR Islamska Republika Pakistan

40,00 USD

Savezna Demokratska Republika E opija

35,00 USD Republika Peru 35,00 USD

Republika Filipini 40,00 USD Republika Panama 50,00 USDRepublika Finska 70,00 EUR Republika Poljska 40,00 EURFrancuska Republika

70,00 EUR Portugalska Republika

60,00 EUR

Republika Gruzija 50,00 USD Rumunjska 40,00 EURHelenska Republika (Grčka)

60,00 EUR Ruska Federacija 50,00 USD

Republika Indija 40,00 USD Kraljevina Saudijska Arabija

50,00 USD

Republika Indonezija

40,00 USD Republika Senegal 35,00 USD

Islamska Republika Iran

60,00 USD Republika Singapur 85,00 USD

Republika Irak 60,00 USD Sirijska Arapska Republika

50,00 USD

Irska 70,00 EUR Sjedinjene Američke Države

95,00 USD

Republika Island 80,00 EUR Slovačka Republika 50,00 EURDržava Izrael 70,00 USD Republika Slovenija 50,00 EURJamajka 35,00 USD Srbija i Crna Gora 30,00 EURJapan 85,00 USD Republika Sudan 35,00 USDRepublika Jemen 35,00 USD Kraljevina

Španjolska60,00 EUR

Hašemitska Kraljevina Jordan

35,00 USD Švicarska Konfederacija

80,00 EUR

Južnoafrička Republika

50,00 USD Kraljevina Švedska 80,00 EUR

Kanada 85,00 USD Talijanska Republika

70,00 EUR

Republika Kazahstan

50,00 USD Republika Tadžikistan

50,00 USD

Republika Kenija 35,00 USD Republika Tunis 35,00 USDNarodna Republika Kina

50,00 USD Turkmenistan 50,00 USD

Narodna Republika Kina, Hong Kong

95,00 USD Republika Turska 50,00 EUR

Kirgiska Republika 50,00 USD Ukrajina 50,00 USDRepublika Kolumbija

40,00 USD Republika Uzbekistan

50,00 USD

Republika Kongo 35,00 USD Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske

70,00 EUR

Demokratska Narodna Republika Koreja

40,00 USD Ujedinjeni Arapski Emira

50,00 USD

Sve druge države 35,00 USD

Poseban porezni status od 5. srpnja 2013. godine imaju troškovi službenog putovanja, koji se radnici-ma isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obav-ljanja poslova njihovih radnih mjesta. Prema odred-bama članka 13., stavka 12. Pravilnika o porezu na dohodak, ako se troškovi službenog putovanja rad-nicima isplaćuju iz proračuna Europske unije, opore-zivanju ne podliježe ukupno isplaćeni dnevni iznos troškova – per diem.

Takvi troškova dnevnica – per diem mogu se neopore-zivo ispla osobama koje obavljaju zadatke prema na-logu poslodavca, koji je sklopio ugovor s ins tucijama EU o obavljanju određenih ak vnos , odnosno može se neoporezivo ispla zaposlenicima angažiranim po EU projektu. Prema propisanoj proceduri EU, per diem koje je odredila Europska komisija, mogu se koris , ako putovanja uključuju noćenje u inozemstvu.

Dnevnice (per diem) navedene su na internetskoj stranici Europske komisije: h p://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/per_diems/index_en.htm, i svote per-diem mijenjaju se nekoliko puta godišnje, pa je preporuka da posloda-vac prije isplate provjeri je li došlo do izmjena.

pita

jcen

tar@ m4pin.hr

116

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

Tablica 6. Neoporezivi iznosi dnevnih troškova – per diem za članice EU i za druge zemlje

Članice EU* Iznos u eurima Ostale zemlje Iznos u

eurimaAustrija 225 Australija 259Belgija 232 Bosna i Hercegovina 130Bugarska 227 Canada 287Cipar 238 Crna Gora 143Češka 230 Indija 153Danska 270 Irak 275Estonija 181 Iran 114Finska 244 Island 309Francuska 245 Japan 256Grčka 222 Makedonija (FYROM) 171Hrvatska 180 Malezija 179Irska 254 Maroko 179Italija 230 Meksiko 237Latvija 211 Monako 268Litva 183 Nizozemski An li 236Luksemburg 237 Norveška 260Mađarska 222 Novi Zeland 268Malta 205 Pakistan 152Nizozemska 263 Paragvaj 194Njemačka 208 Peru 174Poljska 217 Ruska Federacija 364Portugal 204 Saudijska Arabija 344Rumunjska 222 Srbija 158Slovačka 205 Švicarska 301Slovenija 180 Tajland 171Španjolska 212 Turska 142Švedska 257 Turska Istambul 230Ujedinjeno Kraljevstvo

276 Ujedinjene Američke Države (SAD)

279

* Izvor: European Commission: h p://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/per_diems/documents/upda-te_december_2012.pdf.

Per diem iznos obuhvaća neoporezivi iznos sredstava za pokriće svih troškova na službenom putu: smješta-ja, prehrane, mjesnog prijevoza i slične izdatke. Kako trošak prijevoza nije uključen u svotu per-diema, sma-tramo da poslodavac može s neoporezivom svotom per diema ispla i trošak prijevoza do mjesta gdje je radnik upućen na službeni put.

To znači da radnik koji je, na primjer, bio na službe-nom putovanju u Francuskoj, a troškovi toga puto-vanja se nadoknađuju iz proračuna Europske unije, ostvaruje pravo na isplatu dnevnog iznosa od 245 EUR-a. Taj iznos pokriva i trošak smještaja, i dnevnicu (tj. trošak prehrane i prijevoza u mjestu, koje je oso-ba upućena na službeno putovanje). Kada bi troško-vi službenog putovanja tere li sredstva poslodavca, radnik bi ostvario pravo na nadoknadu stvarnih troš-kova noćenja (prema priloženom računu) i pravo na isplatu dnevnice u iznosu od 70 EUR-a.

Prijevozni troškovi do mjesta i od mjesta odredišta se u jednom i drugom slučaju nadoknađuju u visini stvarno nastalih troškova prijevoza.

Napominjemo da Od luka o visini dnevnice za služ-beno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava dr-žavnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek- vnim ugovorima (NN, br. 117/12), kao i Odluka o

visini dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN br. 8/06), sukladno prijelaznim i za-vršnim odredbama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2014. godinu (NN, br. 152/13) ostaju na snazi sve dok Vlada RH ne donese odluke na te-melju članka 17. Zakona o izvršavanju.

3. Plaće3.1. Doprinosi

3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2014. godini

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Minimalna plaća za razdoblje od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014. godine iznosi 3.017,61 kn.

Najniža mjesečna osnovica

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjeseč-ne osnovice, koja za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn (prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun do-prinosa na obvezna osiguranja za 2014. godinu; NN, br. 157/13).

Najviša mjesečna osnovica

Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.646,00 kn.

Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osno-vice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osigu-ranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mje-sečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina doprinos za mirovin-sko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

Najviša godišnja osnovica

Najviša godišnja osnovica iznosi 571.752,00 kune i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigu-ranje za I. stup.

www. m4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

117

TIM4PIN INFO

3.1.2. Stope doprinosa iz plaćeTablica 7. Doprinosi iz plaće

Doprinosi iz plaće• za mirovinsko osiguranje 20 %• I. stup 15 %• II. stup 5 %

3.1.1. Stope doprinosa na plaćuTablica 8. Doprinosi na plaću

Doprinosi na plaću• Za zdravstveno osiguranje 13 %• Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 %• Za zapošljavanje i doprinos

za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom*

1,7 %(ili 1,6 + 0,1 %)

(ili 1,6 + 0,2 %)

* 1. siječnja 2014. godine stupio je na snagu novi Zakon o profesi-onalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13).

Tablica 9. Pregled stopa doprinosa za zapošljavanje i po-sebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s inva-liditetom nakon 1. siječnja 2014. godine

Obveznici uplate – poslodavciDoprinos za zapo-šljavanje

Posebni doprinos za po canje zapo-šljavanja osoba s

invaliditetomkoji zapošljavaju manje od 20 radnika (stanje na dan 31. 12. prethodne godine)

1,7 % -

koji zapošljavanju 20 i više radnika, a nisu imali obvezu zapošljavanja invalidnih osoba prema starom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 143/02 i 33/05)

1,6 % 0,1 %

koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom i zaposlili su odgovarajući broj invalida

1,6 % 0,1 %

koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali nisu zaposlili odgovarajući broj invalida (prema starom Zakonu imali su obvezu zaposli najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 35 zaposlenih, do 31. 12. 2013.)

1,6 % 0,2 %

koji zapošljavaju 20 i više radnika nakon ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom prema novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13)

1,7 %

do ispunjenja kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom (primjenjuje se stari Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom)

1,6 % 0,1 % (ili 0,2 %)

od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako ne budu imali određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom¹

1,7 %

posebna novčana naknada koja se

utvrđuje u visini od 30 % od umnoška

broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan

zaposli i iznosa mininalne plaće za razdoblje za koje se

obveza odnosi

¹ Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra- vnih i zaš tnih radionica.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i poveća-ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 8.

Tablica 10. Staž osiguranja s povećanim trajanjem

Za 12 mj. staža

priznaje se

Ukupna stopa

doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

3.1.3. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog dohotka za sve osobe upućene na službeni put u ino-zemstvo, osim u države članice Europske unije (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08. – 148/13.).

Tablica 11. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprino-sa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec

Osnovica za obračun doprinosa u 2014. godini 2.779,35 knStopa 20 %Iznos doprinosa 555,87 kn

3.1.4. Tablica 12. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalen-

darskih dana u mjesecu za uplatu posebnog do-prinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Broj dana u mjesecu28 30 31

Dnevna osnovica u kn 99,26 92,65 89,66Dnevna obveza u kn 19,85 18,53 17,93

118

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mje-secu za prethodni mjesec, na račun Državnog prora-čuna Republike Hrvatske

HR1210010051863000160

poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

• Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršava-nja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osiguranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, uvećanu za 20 %.

3.1.5. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08 – 148/13), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo za-poslenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja doprino-sa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona o doprinosima).

Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobe u niže navedenim situacijama, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošlja-vanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invalidite-tom):

a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine eviden ranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu

b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao neza-poslena osoba vodi neprekidno duže od dvije godi-ne i zapošljava se temeljem ugovora o radu.

3.2. Osobni odbiciTablica 13. Pregled osobnih odbitaka

Osobni odbitakFaktor

osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka

mjesečno Osnovni osobni odbitak 1,00 2.200Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi)

0,50 1.100

Prvo dijete 0,50 1.100Drugo dijete 0,70 1.540Treće dijete 1,00 2.200Četvrto dijete 1,40 3.080Peto dijete 1,90 4.180Šesto dijete 2,50 5.500Sedmo dijete 3,20 7.040

Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd.

Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

0,30 660

Za 100 % invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

1,00 2.200

Osobni odbitak umirovljenika - Visina mirovine,

najviše 3.400

Područje posebne državne skrbi (za 2013. godinu)¹

I. skupina 3.840,00II. skupina 3.200,00III. skupina 2.400,00

Brdsko-planinska područja (za 2013. godinu)¹

2.400,00

Potpomognuta područja²

I. skupina 3.200,00II. skupina 2.700,00područje

Grada Vukovara

3.200,00

¹ Odredbe o olakšicama na području od posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima iz članka 54. i 55. Zakona o porezu na dohodak (NN, br 177/04 – 148/13) te članka 28. a) Zakona o porezu na dobit (NN, br. 177/04 – 148/13) primjenjuju se pri pod-nošenju poreznih prijava za 2013. godinu.

² Odredbe o olakšicama za potpomognuta područja i područje Gra-da Vukovara primjenjivat će se pri podnošenju godišnjih poreznih prijava za 2014. godinu.

Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 11.000,00 kn godišnje.

3.2. Stope poreza na dohodakTablica 14. Pregled stopa poreza na dohodak

StopaVisina porezne osnovice

Mjesečno Godišnje12% do 2.200 kn do 26.400 kn

25% 6.600 kn (razlika od 2.200 do 8.800)

79.200 kn (razlika od 26.400 do 105.600)

40% Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn

škola fi nancijskog upravljanjaZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKEZagreb, hotel Arcotel, 20. i 21. ožujak10.00h-16.00h

Detaljan program možete pogledati na zadnjoj stranici magazina.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

119

TIM4PIN INFO

Tablica 15. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa dopri-nosa iz plaće i na plaće te naknade plaće

R. br.

Vrste dohotka

Porez i

prirez

Dopri-nosi iz

plaće zaDoprinosi na plaću za

Ukupno dopr. na

plaću

Posebni dopri-

nos za zdr. osig.

Mirovin. osigura-

nje

Osn. zdr.

osig.

Zaš tu na

radu

Za-pošlj.

1 2 3 4 5 6 7 8 = 5 + 6 + 7 9

1.

Plaće za redovni i prekovreme-ni rad

da 20 % 13 % 0,50 % 1,70 %¹ 15,20 % -

2. Plaće HRVI² da 20 % 13 % O,50 % 1,70 % 15,20 % -

3.Plaća upuće-nih na rad u inozemstvo

da 20 % 13 % 0,50 % 1,70 % 15.20 % 10 %³

4.Plaće – prvo zapošljava-nje⁴

da 20 % - - - - -

5.

Plaće u str. međun. org. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta)

da 20 % 13 % 0,50 % 1,70 % 15,20 % -

6.

Naknada plaće za vrijeme bolovanja na teret poslo-davca

da 20 % 13 % 0,50 % 1,70 % 15,20 % -

7.

Naknade plaće za bolovanja na teret HZZO-a

ne - - - - - -

8.

Naknade, nagrade i potpore iznad propi-sanih iznosa radnicima

da 20 % 13 % 0,50 % 1,70 % 15,20 % -

9. Neplaćeni dopust ne - - - - - -

10.

Naknade, potpore i nagrade do propisanih iznosa (čl. 13., Pravil-nika)

ne - - - - - -

11.

Stručno osposoblja-vanje bez zasnivanje radnog odnosa (bez staža osigu-ranja)

ne20 % na osnovi-

cu⁵- - - - -

12.

Stručno os-posobljavanje bez zasniva-nja radnog odnosa (s eviden ra-nim stažom osiguranja)

ne20 % na osnovi-

cu⁵13 % 0,5 % -

13,50 % na osno-

vicu⁵-

¹ Obveza uplate i visina doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.3.

² Obračuna porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene in-validnos .

³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.4.

⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošlja-vanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.6.

⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposo-bljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn.

3.3. Uplatni računi za javna davanja iz plaće i na plaću

Tablica 16. Uplatni računi i poziv na broj za doprinose i po-rez od nesamostalnog rada

Naziv doprinosa/poreza

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija

računaPoziv na broj¹

Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje

HR1210010051863000160Državni proračun RH

HR688486-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)²

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaš te zdravlja na radu

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR688630-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje – na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160Državni proračun RH

HR688168-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem

HR1210010051863000160Državni proračun RH

HR688192-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje

HR7610010051700036001Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR682283-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem kapitalizirane štednje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem

HR7610010051700035001Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR682321-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

120

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

Doprinos za zapošljavanje

HR1210010051863000160Državni proračun RH

HR688753-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom

HR1210010051863000160Državni proračun RH

HR688761-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

Račun grada/općine³ prema prebivalištu posloprimca, npr. za Zagreb:HR1110010051713312009

HR681880-OIB ispla telja dohotka-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

¹ Od 1. siječnja 2014. godine brojčana oznaka poziva na broj sastoji se od tri dijela bez obzira na to radi li se o upla doprinosa ili pore-za: brojčana oznaka vrste doprinosa/poreza-OIB ispla telja dopri-nosa/poreza-oznaka izvješća JOPPD.

² Oznaka izvješća JOPPD sastoji se od pet znamenaka, prve dvije znamenke označavaju godinu (14), a sljedeća mjesta o rednom bro-ju dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračuna i uplaćeni doprinosi. Npr., ako se obrazac JOPPD podno-si 15. siječnja 2014. godine, oznaka izvješća će bi 14015.

³ IBAN grada/općine prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2013. (NN, br. 2/13).

Napomena: Stari pozivi na broj ostaju ak vni i u 2014. godini, ako se vrši uplata prema obvezama zaduženima starim obrascima (ID, IDD, itd.).

3.4. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2014. godinu

Tablica 17. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Bruto osnovica

Propis

Državni službenici i namještenici

5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09.)

Javne službe 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09.)

Državni dužnosnici

4.491,236 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos

4.727,615 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine

3.5. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u pu-nom radnom vremenu.

Uredbom o visini minimalne plaće (NN., br. 156/13) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. u visini od 3.017,61 kn. Primje-njuje se od 1. siječnja 2014., odnosno za plaću koja se

odnosi na mjesec siječanj 2014. (isplata u veljači) i sve ostale plaće koje se odnose na 2014. godinu.

Tablica 18. Iznos minimalne plaće

Bruto iznos za puno radno

vrijeme

za razdobljeod 1. 6. 2011.

do 31. 5. 2012.

od 1. 6. 2012.

do 31. 5. 2013.

od 1. 6. 2013. do 31. 12. 2013.

od 1.1.2014.

do 31.12.2014.

Iznos minimalne plaće

2.814,00 2.814,00 2.984,78 3.017,61

Objavljeno u NN, br. 58/11. 60/12. 51/13. 156/13.

4. Naknada plaće zbog bolovanjaSukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osigu-ranju (NN, br. 80/13), Zakonu o rodiljnim i roditelj-skim potporama (NN, br. 85/08, 110/08 – ispr., 34/11 i 54/13) u tablici 16. dajemo pregled osnovica i na-knada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja.

Tablica 19. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolova-nja i ispla teljima

R. b. Slučajevi bolovanja Isplaćuje/na

teret

Osnovica za naknadu Visina naknade

kod isplata prema

stupcu 4

Isplaćene barem dvije ili više plaća

Isplaćena jedna ili

ni jedna plaća

1 2 3 4 5 61. Privremena

nesposobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od 8. dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

70 %/ 80 %¹/ od osnovice,

ne više od 4.257,28

2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.779,35

70% / 80 % /od osnovice,

ne više od 4.257,28

3. Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.779,35

100 % od osnovice,

ne više od 4.257,28

4. Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.779,35

100 % od osnovice, bez

ograničenja

5. Kada je radnik određen za pra telja bolesnika

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.779,35

70 % od osnovice,

ne više od 4.257,28

6. Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.779,35

100 % od osnovice,

ne više od 4.257,28

7. Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.779,35

100 % od osnovice,

ne više od 4.257,28

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

121

TIM4PIN INFO

8. Rodiljni dopust, do 6 mjeseci djetetova života² – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

- 100 % od osnovice, bez

ograničenja

9. Roditeljski dopust:od 6 mjeseci do 1 godine

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- - 100 % osnovice, ali ne više

od 80 % proračunske

osnovice =2.660,80

Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete

50 % proračunske

osnovice = 1.663,00

10. Roditeljski dopust:Od 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- - Ne više od 50 %

proračunske osnovice =

1.663,0011. Prenatalni pregled

(slobodan dan)Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća 100 %

¹ Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci.

² Ako nije ispunjen uvjet staža od najmanje 12 mjeseci neprekidno naknada plaće iznosi 50 % proračunske osnovice.

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

70 % - za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

80 % - od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine.

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s pre-kidima u posljednje dvije godine.

Ako nije ispunjen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

5. Drugi dohodakDruge dohotke možemo podijeli u nekoliko skupina:

1. Primitke na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja.

2. Autorske honorare, uključujući honorare umjetnika.3. Primitke sportaša i novinara.4. Ostale primitke na koje se ne plaćaju doprinosi za

obvezna osiguranja.5. Primitke koje ostvaruju učenici i studen preko

studentskih i učeničkih udruga.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni odbitak.

5.1. Primici na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osguranja

Dohodak na koji se plaćaju doprinosi za obvezna osi-guranja obično se isplaćuju na temelju ugovora o dje-

lu, za članstvo u nadzornom odboru, naknada člano-vima skupš na, primitaka sudskih vještaka i sl. Za na-vedene primitke se isplaćuju doprinosi za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup: 15 % i 5 %) te za zdravstveno osiguranje (13 %). Porezna stopa je 25 % s pripadaju-ćim prirezom općine ili grada.

Tablica 20. Primjer isplate drugog dohotka prema ugovoru o djelu

R. br. Opis Iznos

1. Bruto dohodak 10.000,002. Doprinos za mirovinsko osiguranje (15 % + 5 %) 2.000,003. Porezna osnovica/dohodak (1 – 2) 8.000,004. Porez na dohodak 25 % 2.000,005. Prirez (npr. za Zagreb 18 %) 360,006. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.360,007. Neto dohodak za isplatu (1 – 6) 7.640,008. Doprinos za zdravstveno osiguranje (13 % na

bruto dohodak)1.300,00

9. Ukupan trošak (1 + 8) 11.300,00

5.2. Autorski honorari i honorari umjetnika

Autorski honorari mogu se isplaćiva isključivo, ako se radi o autorskom djelu. Autorsko djelo je regulirano Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima (NN, br. 144/12) kojim su defi nirani predme autorskog djela, a između ostalog, to su: glazbena djela, dram-ska i dramsko-glazbena djela, koreografska djela, djela likovne umjetnos , fotografska i audiovizualna djela, jezična djela, računalni programi, kartografska djela te prikazi znanstvene ili tehničke prirode i dr.

Kod ove vrste dohotka, osnovica poreza na dohodak smanjuje se za 30 % paušalnih izdataka, dok se dopri-nosi za mirovinsko osiguranje te za zdravstveno osi-guranje ne plaćaju, ali postoji obveza plaćanja poreza na dohodak od 25 %, te prireza grada ili općine.

Tablica 21. Primjer isplate autorskog honorara

R. br. Opis Iznos

1. Bruto dohodak / honorar 10.000,002. Paušalni izdaci (30 % bruto honorara) 3.000,003. Porezna osnovica (1 – 2) 7.000,004. Porez na dohodak 25 % 1.750,005. Prirez (npr. za Zagreb 18 %) 315,006. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.065,007. Neto dohodak / honorar za isplatu (1 – 6) 7.935,00

Bruto iznos naknade za umjetničko autorsko djelo umanjuje se za 25 % neoporezivih primitaka teme-ljem potvrde o članstvu u strukovnoj umjetničkoj organizaciji (sukladno odredbama Zakona o pravima samostalnih umjetnika i po canju umjetničkog stva-

122

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

ralaštva, NN, br. 43/96 i 44/96 – ispr.), te za 30 % pau-šalnih izdataka. Na tako utvrđenu osnovicu obraču-nava se porez od 25 % i pripadajući prirez.

Tablica 22. Primjer obračuna umjetničkog autorskog hono-rara

R. br. Opis Iznos

1. Bruto dohodak / honorar 10.000,002. Neoporeziv dio umjetničkog autorskog honorara

(25 % bruto dohotka)2.500,00

3. Paušalni izdaci (30 % bruto honorara) 3.000,004. Porezna osnovica (1 – 2 – 3) 4.500,005. Porez na dohodak 25 % 1.125,006. Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 202,507. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (5 + 6) 1.327,508. Neto dohodak / honorar za isplatu (1 - 7) 8.672,50

5.3. Primici sportaša i novinara

Profesionalnim sportašima i novinarima kojima je na-vedena osnovna djelatnost, dohodak se isplaćuje na različit način od sportaša i novinara amatera.

Prvima se priznaje 30 % izdataka, doprinose za miro-vinsko i zdravstveno osiguranje nisu obvezni plaća , dok su u obvezi plaćanja poreza na dohodak od 25 % i prireza.

Tablica 23. Dohodak profesionalnog sportaša

R. br. Opis Iznos

1. Bruto dohodak 10.000,002. Paušalni izdaci (30 % bruto) 3.000,003. Porezna osnovica (1 – 2) 7.000,004. Porez na dohodak 25 % 1.750,005. Prirez (npr., za Zagreb 18 % ) 315,006. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.065,007. Neto dohodak / honorar za isplatu (1 – 6) 7.935,00

Sportaši i novinari amateri su obvezni plaća do-prinose za mirovinsko osiguranje 20 %, doprinos za zdravstveno osiguranje 13 %, porez 25 % i prirez, bez priznavanja paušalnih izdataka.

5.4. Ostali primici na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja

Primici na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja su primici poput drugog dohotka umirov-ljenika, pomoći obitelji u slučaju smr radnika iznad neoporezivog iznosa, s pendije iznad neoporezivih iznosa, naknada sportskim sucima itd.

Na ove primitke se ne plaćaju doprinosi, ali podliježu oporezivanju porezom na dohodak od 25 %, bez mo-gućnos priznavanja osobnog odbitka.

Tablica 24. Drugi dohodak umirovljenika

R. br. Opis Iznos

1. Bruto dohodak 10.000,002. Porez na dohodak 25 % 2.500,003. Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 450,004. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.950,005. Neto dohodak za isplatu (1 – 6) 7.050,00

5.5. Primici koje ostvaruju učenici i studen preko studentskih i učeničkih udruga

U ovom slučaju plaća se samo porez i prirez na iznos iznad 50.000,00 kuna. Obveznik obračunava-nja, plaćanja i izvješćivanja je studentska ili učenič-ka udruga.

Tablica 25. Drugi dohodak učenika/studenta koji ostaruje primitak veći od 50.000,00 kuna godišnje

R. br. Opis Iznos

1. Bruto dohodak – godišnje 57.000,002. Paušalni izdaci (do 50.000,00 kn dohotka) 50.000,003. Porezna osnovica (1 – 2) 7.000,004. Porez na dohodak 25 % 1.750,005. Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 315,006. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.065,007. Neto dohodak za isplatu (1 – 6) 7.935,00

Ispla telj drugog dohotka od 1. siječnja 2014. godine sastavlja i Poreznoj upravi dostavlja izvješće o obra-čunatom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu, te o doprinosima za obvezna osiguranja, na obrascu JO-PPD-u. Obrazac se dostavlja Poreznoj upravi na dan isplate drugog dohotka, a najkasnije sljedeći dan.

Za isplaćeni drugi dohodak ispla telj je obvezan pri-mateljima do 31. siječnja za prethodnu godinu izda Potvrdu o isplaćenim primicima po osnovu drugog dohotka.

Ako fi zička osoba ostvari primitak od kojega se utvrđuje drugi dohodak izravno iz inozemstva, obvezu utvrđivanja i plaćanja doprinosa, poreza i prireza na dohodak (ovisno o vrs drugog dohotka) ima sam primatelj toga primitka u roku od osam dana od dana naplate primitka. Fizička osoba koja primi dohodak izravno iz inozemstva dužna je pre-da Poreznoj upravi obrazac JOPPD na dan uplate poreza i prireza (doprinosa), a najkasnije sljedeći dan.

centar@ m4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

123

TIM4PIN INFO

5.6. Koefi cijen za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

Tablica 26. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Drugi dohodak*

Doprinos za MIO -20 %

Stopa poreza 25 %

Drugi dohodak za koji ne

postoji obveza doprinosa**

Paušalni izdaci - neDoprinos za MIO

- neStopa poreza 25 %

Autorski honorarPaušalni

izdaci -30 %Stopa poreza

-25 %

Umjetnički autorski honorar uz potvrdu

ovlaštene udruge***Neoporezivi dio -25 %Paušalni izdaci - 30 %Stopa poreza – 25 %

1 2 3 4 50,00 1,666667 1,333333 1,212121 1,1267611,00 1,672241 1,337793 1,214698 1,1281912,00 1,677852 1,342282 1,217285 1,1296243,00 1,683502 1,346801 1,219884 1,1310624,00 1,689189 1,351351 1,222494 1,1325035,00 1,694915 1,355932 1,225115 1,1339486,00 1,700680 1,360544 1,227747 1,1353966,25 1,706485 1,361702 1,228407 1,1357596,50 1,703578 1,362862 1,229067 1,1361227,00 1,706485 1,365188 1,230391 1,1368487,50 1,709422 1,367521 1,231717 1,1375768,00 1,712329 1,369863 1,233046 1,1383049,00 1,718213 1,374570 1,235712 1,139763

10,00 1,724138 1,379310 1,238390 1,14122712,00 1,736111 1,388889 1,243781 1,14416513,00 1,742160 1,393728 1,246494 1,14563915,00 1,754386 1,403509 1,251956 1,14860018,00 1,773050 1,418440 1,260239 1,153070

* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osigura-nja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 13 %.** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji u slučaju smr radnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr.*** Ovlaštene strukovne umjetničke udruge i ovlaštene agencije (navedene u Dodatku s brojem 9/2013.).

5.7. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak

Tablica 27. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za do-prinose, poreza i prireza na drugi dohodak

DoprinosiBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj

Doprinos za zdravstveno osiguranja

HR1210010051863000160Državni proračun RH

HR688540-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR68 8176-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR761001005170003601Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirezRačun grada/općine prema

prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj

Za sve vrste isplate drugog dohotka

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2013. godini (NN, br. 2/13., podnaslov 3.1.)

HR 681945-OIB ispla telja poreza-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Način isplate oporezivih i neoporezivih primitaka fi zičkim osobama

Člankom 90. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 160/13.), propisano je koji se primici fi zičkim osobama:• obvezno moraju ispla na žiroračun• mogu ispla na tekući ili štedni račun (ali se ne

mogu ispla u gotovu novcu), te• koji se primici mogu ispla i u gotovu novcu.

Tablica 28. Primici koji se obvezno isplaćuju na žiroračun

Oporezivi primici Primici koji se ne smatraju dohotkom

1. Primici od samostalne djelatnos (tj. primici, koji se isplaćuju obrtnicima, osobama koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja i poljoprivrenicima koji su obveznici poreza na dohodak)

Primitak po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe

2. Drugi dohodak (osim iznimaka u tablici br. 20.)3. Dohodak od imovine i imovinskih prava

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pra na internetskim stranicama:

www. m4pin.hr

124

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

Tablica 29. Primici koji se mogu ispla na tekući ili štedni račun (ali se ne mogu ispla u gotovu novcu)

Oporezivi primici Primici koji se ne smatraju dohotkom Neoporezivi primici

1. Primici po osnovi nesamostalnog rada (plaća), osim mirovina, koje se mogu ispla u gotovu novcu

Primici od otuđenja fi nancijske imovine, ako to nije djelatnost fi zičke osobe

Primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko ovlaštenih posrednika, do 50.000,00 kn godišnje

2. Primici od kapitala Naknada za otkup sekundarnih sirovina koji se smatraju osobnom imovinom iznad 1.600,00 kn mjesečno po pojedinom ispla telju

S pendije učenicima i studen ma, koje se isplaćuju za vrijeme njihova redovnog školovanja, do 1.600.00 kn mjesečno

3. Primici od osiguranja

S pendije do 4.000,00 kn mjesečno, ako se dodjeljuju studen ma izabranim na javnim natječajima za izvrsna pos gnuća u znanju i ocjenama na sveučilištu

4. S pendije studen ma izabranim na javnim natječajima, kojima mogu pristupi svi studen pod jednakim uvje ma, za redovno školovanje na visokim učiliš ma koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije registrirane u RH za odgojno obrazovne ili znanstveno-istraživačke svrhe, a koje služe za pokriće stvarnih troškova školovanja (prijevoza, smještaja, troškova prehrane, knjiga i ostalog, osim troškova školarine, koji se isplaćuju na račun visokog učilišta)

5. Sportske s pendije, do 1.600,00 kn mjesečno

6. Naknade sportašima amaterima, do 1.600,00 kn mjesečno

7. Primici od dividendi i udjela u dobi na temelju udjela u kapitalu, do 12.000,00 kn godišnje

Primici od nesamostalnog rada (plaća), primici od kapitala i primici od osiguranja od 5. srpnja 2013. godine, ne mogu se više isplaćiva u gotovu novcu, već se moraju ispla na tekući ili žiroračun fi zičke osobe.

Neoporezivi iznosi s pendija za redovno školovanje i studiranje, neoporezivi iznosi sportskih s pendija i naknada sportašima amaterima te neoporezivi iznosi naknada za rad učenika i studenata preko ovlaštenih posrednika mogu se od 5. srpnja 2013. godine ispla-ćiva na tekući račun. Ovi su se primici do tada obve-zno morali isplaćiva na žiroračun fi zičkih osoba.

Tablica 30. Primici koji se mogu ispla u gotovu novcu

Oporezivi primici Primici koji se ne smatraju dohotkom Neoporezivi primici

1. Mirovine Primici od kamata na štednju i kamata po vrijednosnim papirima

Naknada razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama RH i naknada plaće pripadnicima civilne zaš te

2. Nagrade koje se isplaćuju nereziden -ma za sudjelovanje na sportskim, umjetnič-kim i drugim natjeca-njima u RH, ako se do završetka natjecanja ne zna koji od natjeca-telja ostvaruje pravo na novčanu nagradu (drugi dohodak)

Obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smr roditelja po posebnim pro-pisima

Naknada plaće za vrijeme privre-mene nesposobnos za rad, koja se isplaćuje na teret sredstava obveznih osiguranja (npr., bolova-nje na teret HZZO-a i proračuna, rodiljne, roditeljske i posvojitelj-ske naknade)

3. Primici koje ostvaruju djeca do navršene punoljetnos , odnosno do završetka redovnog školovanja, uz uvjet da ovi primici ne prelaze 11.000,00 kn godišnje kod jednog ispla telja (drugi dohodak)

Državne nagrade i na-grade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te novča-ne nagrade za osvoje-nu medalju na olimpij-skim i paraolimpijskim igrama, odnosno za osvojenu medalju na svjetskim i europskim prvenstvima

Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada i naukovanja do iznosa od 1.600,00 kn mjesečno

4. Naknade za rad u svezi s izborom na temelju posebnog zakona, do 1.600,00 kn po odr-žanom izboru (drugi dohodak)

Izravne uplate premija osiguranja za dokup dijela doživotne miro-vine i uplate sredstava u okviru programa mirovinske rente

Nagrade učenicima i studen ma osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i na organi-ziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima

5. Primici koji se isplaću-ju u skladu s posebnim propisima

Naknade štete zbog posljedica nesreće na radu koja se s ispunja-vanjem propisanih uvjeta, isplaću-je neoporezivo

6. Nasljedstva i darovi Naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazne-no-popravnim ustanovama

7. Potpore zbog uni-štenja i oštećenja imovine zbog radnih događaja

Primici radnika i osoba koje obav-ljaju samostalnu djelatnost po os-novi naknada, nagrada i potpora, a koji se uz ispunjavanje utvrđenih uvjeta, do propisanih iznosa mogu ispla neoporezivo: troškovi službenog putovanja, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, naknada za dolazak na posao i odlazak s posla, otpremnine zbog otkaza ugovora o radu, otpremnine za odlazak u mirovinu, terenski dodatak, pomorski dodatak, naknada za odvojeni život od obitelji, potpore zbog invalidnos , u slučaju smr radnika ili člana obitelji radnika, u slučaju bolovanja dužeg od 90 dana, u slučaju rođenja djeteta, jubilarne nagrade, dar djetetu do 15 godina staros , božićnica, regres za godišnji odmor)

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

125

TIM4PIN INFO

8. Primici od otuđenja osobne imovine (osim naknade za otkup sekundarnih sirovina i otpada iznad 1.600,00 kuna mjesečno po pojedinom ispla telju – mora se ispla na tekući račun)

9. Odštete koje nisu u vezi s gospodarskom djelatnošću

10. Primici ostvareni na nagradnim natječajima i natjecanjima

11. Novčani dodaci uz mirovinu te potpore djeci u slučaju smr roditelja, koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Primici koji se mogu ispla u gotovu novcu fi zičkim osobama (tablica 30.), ako se isplaćuju iz proraču-na, od 1. siječnja 2015. godine obvezno će se ispla-ćiva na račun kod banke

7. Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – obrazac JOPPD, primjena od 1. siječnja 2014. godine

Obrazac JOPPD zamjenjuje sljedeće obrasce – Obra-zac ID, Obrazac ID-1 Obrazac IDD, Obrazac IDD-1, Obrazac IP i R-Sm.

7.1. Obveznici koji su dužni primjenjiva JOPPD obrazac

Obveznici dostavljanja Obrasca JOPPD-a su ispla telji oporezivog primitka (oporezivog, od kojeg se utvrđu-je dohodak ili neoporezivog), sami obveznici poreza na dohodak te obveznici obračunavanja doprinosa.

7.2. Rokovi dostave JOPPD obrasca

Oporezivi primici (plaće, mirovine, drugi dohodak, dohodak od kapitala, osiguranja i imovinskih prava) – Obrazac JOPPD obveznici dostavljaju Poreznoj upravi na dan isplate primitka ili najkasnije sljedeći dan, od-nosno na dan nastanka obveze obračuna i uplate do-prinosa, ako nema isplate primitka, odnosno na dan kada se doprinosi obvezno obračunavaju i uplaćuju sukladno posebnim propisima.

Neoporezivi primici (prijevozni troškovi, troškovi pre-hrane, smještaj, dnevnice, terenski dodatak i sl.) – Obrazac JOPPD obveznici dostavljaju Poreznoj upravi do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

7.3. Način dostavljanja JOPPD obrasca

Obrazac JOPPD dostavlja se u elektroničkom obliku uslugom e-Porezna. Iznimno, obrazac u papirnatom obliku dostavlja ispla telj primitka, obveznik obra-čunavanja doprinosa ili sam porezni obveznik, koji će iskaza podatak za 3 ili manje fi zičkih osoba, i uz uvjet da nije prema drugom propisu obvezan koris sustav e-Porezna (npr., obveznici PDV-a).

U Narodnim novinama, broj 160/13 od 31. 12. 2013. godine objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, koji se usklađuje sa Zakonom o izmjenama i dopuna-ma Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 125/13. i 148/13.). Is čemo da su, između ostalog, izmjene i dopune Pravilnika povezane i s Obrascem JO-PPD-om.

7.4. Novos iz navedenog Pravilnika, koje se odnose na Obrazac JOPPD

• Propisano je da se do 31. 12. 2014. neće iskaziva primici, odnosno naknade troškova za službena pu-tovanja u vezi s prijevozom i noćenjem, ako računi o m obavljenim uslugama glase na ispla telja i plaćaju se izravno s računa ispla telja.

Trošak putnih naloga, koji se prikazuje u Obrascu JO-PPD do 31. 12. 2014. je ukupan iznos dnevnica, noće-nja, troška puta, i to samo prijevozna karta i/ili trošak cestarine koji je plaćen gotovim novcem od radnika (bez obzira na to plaća li se iz akontacije ili vlas h sredstava radnika), koji je upućen na službeni put i koji se pravda putnim nalogom. Do 15. u mjesecu pod jednim OIB-om primatelja podnosi se ukupan iznos troška u jednom iznosu bez obzira na to koliko je puta primatelj bio na službenom putu, i to pod oznakom 17 iz priloga 4. Obrasca JOPPD-a i oznakom isplate 1 ili 4, odnosno oznakom isplate 0, ako do toga datuma trošak službenog puta nije isplaćen/refundiran rad-niku. Kod naknadnog namirenja obveze poslodavci su dužni ispravkom Obrasca JOPPD-a prikaza način isplate. Korištenje oznake 39. iz priloga 4. privremeno nije omogućeno.

Nakon 1. 1. 2015. isti troškovi iskazivat će se do 15. u mjesecu protekom mjeseca u kojem je izvršen konačni obračun bez obzira na način podmirenja troška.

• Izmijenjeni su prilozi, kako slijedi:

Prilog 1. Podnositelj izvješća – dodane su nove šifre 11, 12 i 13

Prilog 3. Primici/obveze doprinosa – dodane su nove šifre 0025 i 0026 za otpremnine, 0027 i 0028 za bo-

126

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

4.

nuse i nagrade menadžmentu, 0045 i 0046 za obra-čun doprinosa kad nema isplate plaće, npr. neplaćeni dopust, 0083, 0084, 0085 i 0086 za osobe zaposlene kod poslodavca u inozemstvu ili u diplomatsko-kon-zularnom uredu, 4034, 4035, 4036 i 4037 za isplate drugog dohotka nereziden ma.

Prilog 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne sma-traju dohotkom, dodane su nove šifre 39-51.

Također su dodane posebne šifre za naknadu bolo-vanja i refundaciju naknade bolovanja (šifra 12 i 40).

Prilog 5. Način isplate/izvršenja obveze, dodana je ši-fra 7 – isplate obročnim plaćanjem.

• Nova izuzeća od podnošenja obrasca odnose se na: potpore članovima sindikata, primitke od ka-mata na kunsku i deviznu štednju, na pologe na žiroračunu, tekućem i deviznom računu, koji su ostvareni od banaka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga te primitke od kamata po vrijednosnim papirima.

8. KamateTablica 31. Stope zakonskih zateznih kamata od 11. 9.

1996. do 29. 6. 2013.

Razdoblje Subjek Godišnja stopa Propis

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Svi subjek

18 %

Uredba o visini stope zatezne

kamate (NN, br. 76/96)

1. 7. 2002. – 31. 12.

2007.15 %

Uredba o visini stope zatezne

kamate (NN, br. 72/02 i 153/04)

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

17 %¹

Zakon o obveznim odnosima (NN,

br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br.

1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10 i

1/11)

Ostali odnosi 14 %

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

15 %²

Zakon o obveznim odnosima (NN,

br. 35/05, 41/08 i 125/11)i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12,

1/13 i 83/13)Ostali odnosi 12 %

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % godišnje.

² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % godišnje.

Tablica 32. Stope zakonskih zateznih kamata od 30. 6. 2013.

Razdoblje Subjek Godišnja stopa Propis

od 30. 6. 2013.

Poslovne transakcije¹ koje su sklopljene nakon 30. 6. 2013. ili poslovne transakcije u kojima isporuka robe i/ili pružanje usluga nastupaju nakon 30. 6. 2013.

12,35 %²

Zakon o fi nancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN, br. 108/12, 144/12 i 81/13) i objava HNB-a o visini prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefi nancijskim trgovačkim društvima (NN, br. 86/13)

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osobe javnog prava, koji nisu poslovne transakcije i poslovne transakcije između h osoba u kojima je isporuka robe ili pružanje usluga nastupilo prije 30. 6. 2013.

15 %

Zakon o obveznim odnosima i eskontna stopa HNB-a

Ostali odnosi 12 %

Zakon o obveznim odnosima i eskontna stopa HNB-a

¹ Prema čl. 3., t. 16. Zakona o fi nancijskom poslovanju i predstečaj-noj nagodbi poslovne transakcije su transakcije između poduzet-nika ili između poduzetnika i osoba javnog prava (u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze), koje rezul raju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu nadoknadu.

² Za poslovne transakcije između poduzetnika moguće je ugovori drugačiju kamatnu stopu, ali ne veću od stope zakonskih kamata, koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora (od 1. 1. 2014. kamatna stopa iznosi 12,35 %, do 31.12. 2013. godine iznosila je 12,40 %).

Tablica 33. Pregled oporezivos kamata

Zajmoda-vatelj

Zajmopri-matelj Kamata

Porezni tretmanDobit Dohodak

Poduzetnik Poduzetnik

Rezident Rezident

beskamatno tržišna kamata minimalni prihod

-

s kamatom prizna ras-hod

RezidentRezident – povezano društvo

beskamatno minimalni pri-hod rezidenta kamata 7 % godišnje

-s kamatom ispod 7 % ili iznad 7 %

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2014.

127

TIM4PIN INFO

Nerezident – povezano društvo

Rezident

beskamatno minimalni ras-hod rezidenta kamata 7 % godišnje

-S kamatom ispod ili iznad 7 %

Poduzetnik Fizička osoba

Rezident

Zaposlenik

min. 3 % godišnje

kamata koja je ostvarena je prihod

dohodak se ne utvrđuje

ispod 3 % godišnje

dohodak u naravi – plaća

Zaposlenik i vlasnik

min. 3 % godišnje

kamata koja je ostvarena je prihod

dohodak se ne utvrđuje

ispod 3 % godišnje

dohodak u naravi – plaća

Vlasnik koji nije zapo-slenik

min. 3 % godišnje

kamata je prihod

dohodak se ne utvrđuje

ispod 3 % godišnje

skrivena ispla-ta dobi

izuzimanje – dohodak od kapitala

Fizička osoba Poduzetnik

Građanin ili vlasnik Rezident

beskamatno kamata je pri-zna rashod

nema do-hotka

s kamatom dohodak od kapitala

9. Ostale obavijes Tablica 34. Stope prireza i uplatni računi za gradove i op-

ćine, koji su promijenili stopu prireza od 1. 1. 2013. godine¹

Grad/Općina

Uplatni račun za porez i prirez na dohodak

Stopa pri-reza prije promjene

Nova stopa prire-

za

Pri-mjena

od

Objava u NN,

br.

Šifra grada /općine

za JOPPD

Zadar HR1110010051752012002 12% 10% 1.7. 2014. 20/14. 05027

Perušić HR5310010051732312001 8 % 1. 2. 2014. 5/14. 03239

Daruvar HR6110010051706712005 10 % 18. 1. 2014. 3/14. 00671

Pazin HR7910010051732112004 5 % 9 % 1. 2. 2014. 2/14. 03212

Benkovac HR3110010051701712001 5 % 1. 1. 2014. 1/14. 00175

Antunovac HR8410010051700212009 5 % 10 % 1. 1. 2014. 149/13. 00027

Hrvatska Kostajnica HR7210010051715012000 4 % 6 % 1. 1.

2014. 147/13. 01503

Ilok HR4110010051715412004 5 % 10 % 1. 1. 2014. 136/13. 01546

Sve Lovreč HR6810010051743112002 1 % 5 % 1. 1.

2014. 136/13. 04316

Škabrnja HR5710010051744512007 10 % 1. 1. 2014. 155/13. 04456

Sve Ilija HR3810010051743812009 10 % 1. 10. 2013. 113/13. 04383

Vladisavci HR0710010051759712002 10 % 1. 1. 2013. 118/13. 05797

Sveta Nedjelja (Labin)

HR5210010051743212006 3 % 6 % 1. 9. 2013. 107/13. 04324

Lukač HR6010010051724512008 8 % 1. 8. 2013. 84/13. 02453

Slavonski Brod HR4910010051739612002 8 % 12 % 1. 8.

2013. 96/13. 03964

Žminj HR6910010051753112005 10 % 5 % 8. 1. 2013. 9/13. 05312

Dubrovnik HR7310010051709812006 15 % 10 % 1 .1. 2013. 147/12. 00981

¹ Ažurirano s NN-om, br. 20/14. od 14. veljače 2014.

Tablica 35. Pregled radnih sa po mjesecima u 2014. godini

siječanj 184 srpanj 184veljača 160 kolovoz 168ožujak 168 rujan 176travanj 176 listopad 184svibanj 176 studeni 160lipanj 168 prosinac 184

Ukupan broj radnih sa u 2014. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

Tablica 36. Rokovi za podnošenje obrazaca u ožujku 2014. godine za proračune, proračunske korisnike, JL-P(R)S-e i neprofi tne organizacije

Obrasci Rokovi

Obrazac JOPPD

• na dan isplate primitka ili sljedeći dan

• u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva

• do 31. ožujka 2014. za primitke u naravi, mirovine HZMO-a, drugi dohodak sezonskih radnika u poljoprivredi

PDV za mjesečne obveznike do 20. ožujka 2014. za veljaču 2014.Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

do 20. ožujka 2014. za veljaču 2014.

.Mjesečni izvještaj o obvezama korisnika državnog proračuna

do 10. ožujka 2014. za veljaču 2014.

Konsolidirani mjesečni izvještaj o obvezama korisnika državnog proračuna – razdjela

do 15. ožujka 2014. za veljaču 2014.

Konsolidirani godišnji fi nancijski izvještaji razdjela državnog proračuna i proračuna JLP(R)S

do 31. ožujka 2014. za 2013.

Izjava o fi skalnoj odgovornos (ministri i čelnici dr. državnih jela te načelnici općina, gradonačelnici i župani)

do 31. ožujka 2014. za 2013.

Temeljni fi nancijski izvještaji: bilanca, račun prihoda i rashoda, bilješke (neprofi tne organizacije)

do 3. ožujka 2014. za 2013.

Sta s čki pregled o sklopljenim ugovorima javne nabave za 2013.

do 31. ožujka 2014. za 2013.

SveuËilišna tiskara d.o.o.

• Apple • Adobe CS6 okruženje • Xerox digitalni tisak • • Hewlett-Packard • Computer to Plate • Creo Preps • • Epson • Heidelberg ... •

45 godinaduga tradicija izradeknjiga, monografi ja, časopisa, brošura, mapa, prospekata, kalendara, letaka, plakata ...

HR 10000 Zagreb, Trg m. Tita 14tel.: 385(01) 45 64 430, 45 64 428 • fax: 45 64 427IBAN: HR8423600001101237045, SWIFT: ZABAHR2X porezni broj: 3572048 • OIB: 72172033323e-mail: info@sveucilisnatiskara.hr • sveucilisna@net.hrhttp://www.sveucilisnatiskara.hr g

rafi č

ka p

ripre

ma • digitaln

i tisak •

co

mp

ute

r to plate • offset tisak • dorada

Sustav javne nabave 2013./2014.Knjiga Sustav javne nabave 2013./2014.Redaktor:

javne nabave.-

TIM4PIN

4pin.hr4pin.hr

RB

OIB pravne osobe - 54

Model: 00

IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5Svrha uplate Kupnja knjige Sustav javne nabave 2013./2014.

250 kuna

PoooooPooooooooPoooooooooooooooooooo pppp -ust: 30000000 kkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkknnnnnnnnnnnnnn

25222222525555225222222222225522525225555552555255255550 0 kkkn!nnnn

Popust: 300 kn

PRIJAVA ZA POHAĐANJE ŠKOLE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA TIM4PIN

Naziv proračunskog, izvanproračunskog korisnika/jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupraveOIB Adresa Ime i prezime (predstavnika koji će prisustvova radionici)e-mail Kontakt telefonPrijavljujem se na (zaokruži ) A. PRVI DAN

B. DRUGI DANC. OBA DANA

Datum: Potpis:

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

organizira

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA

ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE

I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE

Zagreb, hotel Arcotel, 20. i 21. ožujka 2014.od 10.00h-16.00h

Uspostavi dobar sustav fi nancijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnos žele doći do više fi nancijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav fi nancijskog upravljanja. Za sustav fi nancijskog upravljanja važno je razumje proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora je kroz ovu školu da konkretan i detaljan pregled svih komponen dobrog sustava fi nancijskog upravljanja te Vam omogući da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva fi nancija.

I. DAN - Proračunski procesi, planiranje i računovodstvo

1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nadležnih proračuna/ministarstava i proračunskih korisnika, pravila upravljanja proračunskim sredstvima (od 10.00h do 11.15h)

2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12h)

Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h)3. Specifi čni poslovni događaji (klasifi kacija i evidencije): a. prihodi i rashodi (od 13.00h do 13.45h) b. imovina i obveze (od 13.45h do 14.30h)4. Utvrđivanje rezultata, fi nancijski izvještaji (od 14.30h do

15.00h)5. Odgovori na pitanja i konzultacije

II. DAN - FIskalna odgovornost i fi nancijsko upravljanje

1. Što je sustav fi nancijskog upravljanja i kako potvrdi njegovo učinkovito i djelotvorno funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h)

2. Sastavljanje Izjave o fi skalnoj odgovornos : kako pripre-mi predmet, na koji način tes ra pojedina pitanja i po-složi svu dokumentaciju uz Upitnik o fi skalnoj odgovor-nos (od 10.30h do 11.00h)

3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Plani-ranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvješta-vanje (od 11.00h do 12.00h)

Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h)3. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitni-

ka: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 13.00h do 15.00h)

4. Obveza pregleda i kontrole Izjava o fi skalnoj odgovornos proračunskih korisnika (od 15.00h do 15.30h)

5. Upravljanje nepravilnos ma, tko nepravilnos uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepravilnos ma (od 15.30h do 16.00h)

6. Odgovori na pitanja i konzultacijePredavači: savjetnici TIM4PIN sa suradnicima iz nadležnog mini-starstva.Naknada iznosi 1.600,00 kuna s uključenim PDV-om i rad-nim materijalom (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Naknada uključuje ručak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan uključuje: pisani materijal prezentacija predavača, te CD sa prezentacijama. Materijal za drugi dan je knjiga Fiskalna odgovornost: popu-njavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća uz koju se dobije i CD sa svim materijalima - obrasci tes ranja, Upitnik, Izjava, podloge za procedure i primjeri, Zakon o fi skalnoj od-govornos , Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila).Prijavi se možete na jedan ili na oba dana. Molimo da po-punite prijave u nastavku za pohađanje škole i faksirate ih. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. Uplate: TIM4PIN d.o.o., IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5, poziv na broj OIB – 34, model 00 Prijave: prijave@ m4pin.hr i telefone: 01/5531-755 (tel), 01/5531-335 (fax i tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te Prijave on-line: www. m4pin.hr

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

ožuja

k •

2014.

TIS

KA

NIC

A -

PO

ŠTA

RIN

A P

LA

ĆE

NA

U P

OŠ

TI 10

00

0 Z

AG

RE

B

NA

KL

AD

NIK

: TIM

4P

IN, U

LIC

A G

RA

DA

VU

KO

VA

RA

237A

, 10

00

0 Z

AG

RE

B °

WW

W.T

IM4P

IN.H

R °

E-M

AIL

: C

EN

TA

R@

TIM

4P

IN.H

R

BROJ 3 • 2013

SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

Pravo građenja

PRIMJENA ZAKONA

O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI

Zaduživanje jedinica lokalne

samouprave

Konsolidacija fi nancijskih izvještaja

Poništenje postupka javne

nabave

PDV i lokalni porezi

Komunalnidoprinos

www.spi.hr

REGISTAR NERAZVRSTANIH CESTA

Informatičko rješenje u skladu

sa Zakonom o cestama je

Zakonom o cestama (NN 81/11, 22/13, 54/13) i nedavnim novelama navedenog zakona u potpunosti je razvrstano ukupno 26.963,9 kilometara cesta u Republici Hrvatskoj, i to:

1.413 km autocesta, 6.867 km državnih cesta, 9.703 km županijskih cesta i 8.979 km lokalnih cesta.

Nerazvrstane ceste, koje su od najvećeg značaja za jedinice lokalne samouprave, navedenim zakonom dane su na upravljanje jedinicama lokalne samouprave odnosno njihovim komunalnim poduzećima. Zakon istovremeno omogućava sređivanje stanja upisa u katastar i zemljišnu knjigu s ciljem upisa vlasništva jedinica lokalne samouprave česticama nerazvrstanih cesta.

Kako bi jedinice lokalne samouprave što učinkovitije upravljale postupcima potrebnim za upis stvarnih prava nerazvrstanih cesta u službene evidencije (katastar i zemljišnu knjigu), te uspješno izvještavale o trenutnom stanju postupaka sređivanja upisa vlasništva i konačnosti postupaka, u mogućnosti smo Vam ponuditi slijedeća rješenja:

aplikacije SPI/Registar nekretnina i SPI/Prostorni informacijski sustav

konzultantske i savjetodavne usluge iz područja upravljanja imovinom,

katastra i zemljišne knjige

omogućavamo suradnju s geo-partnernima - izvođačima potrebnih radova

na sređivanju stanja upisa

SIGURAN PARTNER ZA BUDUĆNOST

ISSN 1848-7610

9 7 7 1 8 4 8 7 6 1 0 0 2

JOPPD obrazac