tim4pintim4pin.hr/wordpress_9/wp-content/uploads/2015/05/... · gospodarski sustav hrvatske. veliku...

FINANCIJSKO UPRAVLJANJE I PRAKTIČNI ASPEKTI

PRISTUPANJA EU

TIM4PIN

Prijave za konferenciju:Centar TIM4PINtel: 01-5531755, 01-5531335,099/3037677, 099/3037678e-mail: [email protected] putem naše internet stranice:www.tim4pin.hr (aktualne radionice)

Naknada po sudioniku iznosi 800 kuna i uklju uje CD s prezentacijama, radni pribor, ru ak i osvježavaju i napitak u stanci konferencije.Uplate po prijavi izvršiti na žiro-ra unCentra 2340009-1110516194 ili gotovi-nom prije po etka konferencije.

Pred Republikom Hrvatskom su brojni veliki izazovi. Postati lanicom Europske unije za Hrvatsku zna i dobiti priliku da uz potporu raz-vijenih lanica i korištenjem europskih fondova pokrene rast i razvoj. lanstvo u Europskoj uniji ujedno je i veliki izazov za usvajanje i primjenu demokratskih na ela i pravila Unije u pravni i gospodarski sustav Hrvatske.Veliku ulogu u procesu priprema, aktivnog sudjelovanja u zajedni kim europskim poli-tikama i uspješnom korištenju europskih fon-dova ima javni sektor – lokalne i regionalne jedinice, prora unski i izvanprora unski koris-nici, trgova ka društva u vlasništvu države i/ili lokalnih i regionalnih jedinica.Promjene i pripreme kre u od elnika i ostalih upravlja a, a vi ste ti koji e napraviti razliku i

u initi vašu op inu, grad, županiju, školu, boln-icu, centar za socijalnu skrb, vrti , fakultet, insti-tut, sveu ilište sud… trgova ko društvo, razli itimi uspješnijim od drugih. Važno je vidjeti unaprijed i razumjeti zahtjeve koji se ve sada postavljaju pred sve nas. U tom procesu otvaraju se brojna pitanja: zašto je važna skalna odgovornost i potpisivanje Izjave; koja je uloga prora una, prora unskih korisnika i javnih trgova kih društava u korištenju europskih fondova; koje izazove pred javni sektor stavlja lanstvo u Europskoj uniji. To su samo neka od

pitanja na koja emo pokušati odgovoriti tijekom ove konferencije i tako pomo i donositeljima od-luka i upravlja ima u rješavanju svakodnevnih dvojbi i pitanja koja se pred njih postavljaju.

30. studenoga 2012. od 10.00h do 16.00hKongresni centar Hypo Expo XXI,

Slavonska avenija 6, Zagreb

organiziraKONFERENCIJU ZA ČELNIKE U JAVNOM SEKTORU

(župane, gradonačelnike, načelnike, ravnatelje, pročelnike, voditelje…)

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

PR

OM

O B

RO

J •

2012.

Pozdravna rije predsjednika Repu-blike Hrvatske, g. Ive Josipovi a (tbc)1. 10.15-10.30Paul Vandoren, šef Delegacije Europ-ske unije u Republici Hrvatskoj: „Uloga javnog sektora u aktivnom sudjelovanju Republike Hrvatske u zajedni kim poli-tikama Europske unije“2. 10.30-10.45Branko Gr i , podpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, ministar region-alnog razvoja i fondova Europske unije: „Utjecaj Kohezijske politike EU te novosti u regionalnoj politici RH.

I. Sekcija: Važnost strateškog planiranja, specijalizacije regija i stvaranja modernih klasteraModerator: Ivana Jakir-Bajo, Min. nancija

I. Sekcija: Otvorenost prora una i prora unskih korisnika javnosti te naj eš e nepravilnosti u raduModerator:Davor Vaši ek, Ekonomski fakultet u Rijeci

1. Strateško planiranje na lokalnoj/regionalnoj razini, povezivanje na NUTS II razini, te povezivanje s na-cionalnim i EU strategijama – MatijaDerk, pomo nik Ministra regional-nog razvoja i fondova Europske unije

2. Važnost strateškog promišljanja na razini elnika prora unskih i izvanprora unskih korisnika te veza s obrazloženjima nancijskog plana - Marijana Sumpor, Ekonomski institut

3. Specijalizacija regija, dosadašnji re-zultati i planovi rada klastera. Primjeri uspješnih regija u EU, što su i kako osmislili - Darko Lorenzin, pomo nikministra gospodarstva

1. Ocjena otvorenosti lokalnih prora una– glavni kriteriji i potrebne promjene – Mihaela Broni , Institut za javne nan-cije

2. Dostupnost prora unskih informacija u Republici Sloveniji – primjeri koji evas šokirati – Matej Kova i , Komisija za borbu

3. Naj eš e nepravilnosti u radu prora-unskih korisnika i jedinica lokalne i

podru ne (regionalne) samouprave uo ene prora unskim nadzorima – Sla-vica Malenica, Ministarstvo nancija

Mogu nosti nanciranja pripreme i su- nanciranja provedbe EU projekata iz državnog prora una“3. 10.45-11.00Slavko Lini , ministar nancija: „Predu-vjeti za postizanje dobrog nancijskog poslovanja te prilagodbe u prora unuza lanstvo u EU“4. 11.00 -11.15Boris Vuj i , guverner Hrvatske nar-odne banke: „Izazovi strukturnih re-formi i monetarne stabilnosti Republike Hrvatske na pragu ulaska u Europsku uniju“

II. Sekcija: Priprema i nanciranjeprojekata u Republici HrvatskojModerator: Ivana Maleti , Centar za razvoj jav-nog i nepro tnog sektora

II. Sekcija: Lokalni ekonomski razvojModerator:Saša Drezgi , Ekonomski fakultet u Rijeci

1. Proces odabira projekata u kon-tekstu povezivanja lokalnih/regional-nih i nacionalnih politika te ispunjava-nja strateških ciljeva – Jakša Puljiz,zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije

2. Fiskalni kapacitet lokalnih i regional-nih jedinica, prora unskih i izvanprora-unskih korisnika i trgova kih društava

u javnom sektoru za pripremu i su nan-ciranje provedbe projekata – DanijelaStepi , Ministarstvo nancija - SHJ

3. Uloga me unarodnih nancijskih institucija u nanciranju EU projekata – Dubravka Flinta, Ministarstvo nan-cija – Nacionalni fond

1. Novosti u zakonskom okviru uprav-ljanja prora unom i nov anim sred-stvima, mogu nosti iskazivanja i -nanciranja de cita nancijskog plana/prora una – Ivana Jakir-Bajo, Minis-tarstvo nancija

2. Financijsko poslovanje lokalnih jedi-nica, trgova kih društava, prora unskihi izvanprora unskih korisnika u Repub-lici Hrvatskoj – Anto Bajo, Ekonomski fakultet u Zagrebu

3. Upravljanje prora unom u praksi, instrumenti nanciranja, utvr ivanjeprioriteta Snježana Sikiri , pro elnicaupravnog odjela za prora un i nancije grada Crikvenice

5. 11.15-11.30Sanja Ma arevi Šujster, glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvat-sku: „Uloga lokalnih jedinica i javnog sektora u cjelini u stvaranju povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva i gospodarski razvoj“6. 11.30-11.45Davor Vaši ek, profesor na Ekonom-skom fakultetu u Rijeci: „Fiskalna odgovornost elnika kao temelj reforme hrvatskog javnog sektora“11.45-12.00Diskusija

III. Sekcija: Primjeri uspješnih pro-jekata u Republici Hrvatskoj i u državama lanicama EUModerator: Paulina Stanoeva, Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj

III. Sekcija: Važnost sustava -nancijskog upravljanja i koncepta skalne odgovornosti

Moderator: Danijela Stepi , Ministarstvo nancija Republike Hrvatske

1. Projekti društvene infrastrukture i razvoja ljudskih kapaciteta (škole, bolnice, sudovi, knjižnice, muzeji i svi ostali prora unski korisnici) – Kata-rina Ivankovi -Kneževi , Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

2. Projekti jedinica lokalne i podru ne(regionalne) samouprave – MarijaTufek i , Plavi partner d.o.o.

3. Projekti trgova kih društava u javnom sektoru u podru ju zaštite okoliša, en-ergetske u inkovitosti, turisti ke infra-strukture – Danijela Bogdan, Exsto d.o.o.

1. Dobar sustav nancijskog upravljan-ja – važna atikorupcijska mjera i predu-vjet za korištenje EU fondova - IvanaMaleti , Centar za razvoj javnog i ne-pro tnog sektora

2. Financijsko upravljanje u praksi jav-nog sektora - poteško e i preporuke upravlja ima za unapre enja - DavorKozina, Ministarstvo nancija Repub-like Hrvatske

3. Nepravilnosti u pripremi i provedbi projekata EU, nerazvijen sustav nan-cijskog upravljanja - opasnost gubitka sredstava - Neven Šprlje,ravnateljAgencije za reviziju programa EU

Plenarni dio

Rad u sekcijama

Rad u sekcijama - nastavak

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neprofi tnog sektora održava

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE,

PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE

u Zagrebu, 10. i 11. prosinca 2012. (10.00-16.00 sati)

Uspostaviti dobar sustav financijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnosti žele doći do više financijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav financijskog upravljanja. Za sustav financijskog upravljanja važno je razumjeti proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora je kroz ovu školu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava financijskog upravljanja te Vam omogućiti da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva financija.

PROGRAM ŠKOLE:

I. DAN

1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nadležnih proračuna/ministarstava i proračun-skih korisnika, pravila upravljanja proračunskim sredstvima (od 10h do 11.15h)

2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12h)

Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h)3. Specifični poslovni događaji (klasifikacija i evi-

dencije): a. prihodi i rashodi (od 12.30h do 13.15h) b. imovina i obveze (od 13.15h do 14.00h)4. Utvrđivanje rezultata, financijski izvještaji (od

14.00h do 14.30h)5. Odgovori na pitanja i konzultacije

II. DAN

1. Što je sustav financijskog upravljanja i kako po-tvrditi njegovo učinkovito i djelotvorno funkcio-niranje (od 10.00h do 10.30h)

2. Sastavljanje Izjave o fiskalnoj odgovornosti: kako pripremiti predmet, na koji način testirati pojedi-na pitanja i posložiti svu dokumentaciju uz Upitnik o fiskalnoj odgovornosti (od 10.30h do 11.00h)

3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitni-ka: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Raču-novodstvo, Izvještavanje (od 11.00h do 12.00h)

Pauza za ručak (od 12.00h-13.00h)4. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz

upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Ra-čunovodstvo, Izvještavanje (od 12.00h do 14.00h)

5. Obveza pregleda i kontrole Izjava o fiskalnoj od-govornosti proračunskih korisnika (od 14.00h do 14.30h)

6. Upravljanje nepravilnostima, tko nepravilnosti uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepra-vilnostima

7. Odgovori na pitanja i konzultacije

Predavači: Ivana Maletić sa suradnicima Cijena škole je 1.400,00 kuna (prvi dan 700,00 kuna, drugi dan 700,00 kuna). Cijena uključuje ručak, sve ma-terijale spremljene na CD-u (prezentacije, obrasci testiranja, Upitnik, Izjava, podloge za procedure i primjeri, Zakon o fiskalnoj odgovornosti, Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, pisane materijale), pisani materijal, radni pribor.Prijaviti se možete na jedan ili na oba dana. Molimo da popunite prijave u privitku za pohađanje škole.

Uplate se izvršavaju na žiro-račun Centra broj: 2340009-1110516194 ili gotovinom prije početka.

Prijave se mogu izvršiti i na telefone Centra: 01/5531755 (fax i tel), 01/5531335 (tel), 099/3037677, 099/3037678 te na e-mail: [email protected]

Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.

Čast nam je pozvati vas na

konferenciju godine o fi nancijskom upravljanju i

praktičnim aspektima pris-tupanja Europskoj uniji

30. studenoga 2012.od 10.00h do 16.00h

Kongresni centar Hypo Expo XXI,Slavonska avenija 6, Zagreb

Moderator - Ivana Maleti , predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro tnog sek-tora

Pauza za ru ak12.00 – 13.30

Pauza 14.30 do 15.00

PR

OG

RA

M K

ON

FER

EN

CIJE

Glavni ciljevi konferencije su:• Ukazati na izazove koje pred javni sektor donosi lanstvou Europskoj uniji

• Razjasniti mogu nosti i uloguprora una, prora unskih iizvanprora unskih korisnika tetrgova kih društava u vlasništvudržave i lokalnih jedinica ukorištenju EU fondova

• Objasniti svrhu davanja Izjave o skalnoj odgovornosti i važnost uspostave dobrog sustava nancijskog upravljanja

Konferencija je namijenjena elnicima na svim organiza-

cijskim razinama (na elnicima,gradona elnicima, županima, ravnateljima, pro elnicima, di-rektorima, voditeljima) u javnom sektoru

od 10.00-12.00

od 13.30-14.30

od 15.00-16.00

II TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

najavljuje

SPECIJALIZIRANE RADIONICE PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA

PRORAČUNSKIH KORISNIKA

RASPORED RADIONICA:

DJEČJI VRTIĆI – Zagreb, 14. siječnja 2013.

USTANOVE U KULTURI – Zagreb, 15. siječnja 2013.

SUDOVI I ODVJETNIŠTVA – Zagreb, 16. siječnja 2013.

USTANOVE U SOCIJALNOJ SKRBI – Zagreb, 17. siječnja 2013.

FAKULTETI I INSTITUTI – Zagreb, 18. siječnja 2013.

USTANOVE U ZDRAVSTVU – Zagreb, 21. siječnja 2013.

JAVNE VATROGASNE POSTROJBE – Zagreb, 22. siječnja 2013.

OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE I UČENIČKI DOMOVI – Zagreb 23. siječnja 2013.

TEMA RADIONICA JE:

Obveze u svezi davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i sustava inancijskog upravljanja te speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja godišnjih inancijskih izvještaja i ostale aktualnosti – primjena izmjena Zakona o proračunu i slično

Detaljan program radionica bit će objavljen na internet stranici www.tim4pin.hr

Materijal: CD sa svim tekstovima i prezentacijama predavača te pisani materijal

Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi: 700,00kn (uključen PDV). Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala 400,00kn.

Prijave se mogu izvršiti na telefone Centra: 01/5531755 (fax i tel), 01/5531335 099/3037677, 099/3037678 te na e-mail: [email protected]

Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr i prijavite se online.

IIITIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.


Poštovani čitatelji!

Pred vama je ogledni primjerak novog specijaliziranog časopisa za javni i nepro itni sektor koji će od početka sljedeće godine izlaziti pod nazivom TIM4PIN MAGAZIN.

Nazivom časopisa nastojimo izraziti usku povezanost njegova sadržaja s osnovnim ciljem nak-ladnika, a to je unaprjeđivanje i razvoj ideje i prakse javnog i nepro itnog sektora. Pretpostavka ispunjavanja cilja TIM4PIN - Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora svakako je i međusobna razmjena informacija, savjeta, spoznaja i iskustava stručnjaka i znanstvenika koje želimo ostva-riti i putem ovoga časopisa. Ovaj timski rad nastojali smo kratko izraziti riječju TIM, a primarno područje djelovanja za proračun i nepro itne organizacije kraticom PIN.

Časopis želimo razviti u jedinstveni i sveobuhvatni informacijski portal koji će predstavljati pouzda-ni priručnik i vodič za primjenu općih i posebnih propisa, najbolje domaće i svjetske prakse te znan-stvenih dostignuća. Uz to, časopis će sadržavati široki spektar relevantnih informacija potrebnih za vaše dnevne, ali napose i razvojne potrebe koje proizlaze iz reformi javnog sektora, razvoja civilnog društva i skorog pristupanja Europskoj uniji.

Sigurni smo da je među vama veliki broj samozatajnih stručnjaka čije je znanje i iskustvo dragocje-no. Pozivamo vas da se aktivno kao autori priključite uredništvu i putem časopisa podijelite svoje znanje s ostalim čitateljima.

Časopis će biti interdiciplinarnog karaktera što znači da će sadržavati široki spektar tema iz područja inancija i inancijskog upravljanja, računovodstva, revizije, poreza, prakse i regulative EU, ekonomike javnog sektora, prava, javne uprave, menadžmenta, informatike i drugih povezanih područja.

Kao takav, časopis je namijenjen širokom krugu stručne i upravljačke čitalačke publike na svim ra-zinama. Uređivački, autorski i suradnički tim časopisa čini veliki broj naših eminentnih stručnjaka i znanstvenika koji će vam se predstavljati svojim prilozima u časopisu.

Konceptualno, časopis će se tematski sastojati od dvije glavne cjeline. Prva će sadržavati rubrike i članke o temama od zajedničkog interesa svih čita telja neovisno u kojim institucijama i djelatno-stima rade, dok će drugi dio biti posvećen speci ičnim tema ma koje su aktualne samo za pojedine djelatnosti. Već u ovom oglednom broju nastojali smo tematski prikazati navedenu podjelu. Sadržaj i opseg časopisa prilagođavat će se vašim aktualnim potrebama za informacijama, a u dobroj će mjeri ovisiti i o zakonodavnim aktivnostima.

Uz tiskano mjesečno izdanje, časopis će istodobno biti publiciran i u elektronskom obliku koje je uključeno u jedinstvenu pretplatu od 1.100,00 kn godišnje.

U prilogu časopisa dostavljamo vam i ponudu za zasnivanje pretplate za 2013. godinu.

Nadamo se da ćete prihvaćanjem ponude izraziti svoju podršku i interes za uspješnim početkom i razvojem ovoga izdavačkog projekta.

U tom uvjerenju vam se zahvaljujemo i pozdravljamo s poštovanjem!

Glavni urednik:

prof. dr. sc. Davor Vašiček

IV TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.


AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Ivana Jakir-BajoPrijedlog izmjena i dopuna Zakona o proračunu .................................................................... 1

Danijela StepićU pripremi je novi Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna ............................... 6

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Ivana MaletićPraktični aspekti primjene Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila u postupcima

primopredaje ................................................................ 10

Davor VašičekNovine u Upitniku o iskalnoj odgovornosti i obveze proračuna i proračunskih korisnika vezano uz iskalnu odgovornost i inancijsko

upravljanje ...................................................................... 13

Ana ZorićPostupanja i praćenje postupanja po prijavljenim/uočenim nepravilnostima ....... 18

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Bernardica RubčićNovosti u sustavu provedbe ovrha ................... 22

Anđa RežićPrimjena Zakona o inancijskom poslovanju ....................................................................... 25

Bernardica RubčićNaknada štete na neosiguranoj državnoj imovini .............................................................................. 32

RAČUNOVODSTVO

Davor VašičekPripreme za godišnji popis u sustavu proračuna i nepro itnih organizacija ............. 33

REVIZIJA

Nediljka RogošićRevizija inancijskih izvještaja i poslovanja nepro itnih organizacija ........................................ 39

PLAĆE I NAKNADE

Mirela BojićNaknade materijalnih prava i prigodne isplate s aspekta primjene kolektivnih ugovora u državnim i javnim službama ........ 44

Ana ZorićVisina dnevnice za zaposlene koji se inanciraju iz državnog proračuna .................. 52

POREZI I DOPRINOSI

Renata KalčićMogućnost izlaska iz sustava PDV-a u 2013. godini - uvjeti i predradnje ................. 53

Mirjana Mahović KomljenovićGodišnji obračun poreza na dohodak pri zadnjoj isplati plaća za 2012. godinu ............. 57

Marijana Vuraić KudeljanPrimjena Zakona o iskalizaciji kodproračunskih korisnika i nepro itnih ustanova ........................................................................... 67

JAVNA NABAVA

Glorija RagužPlaniranje javne nabave za 2013. godinu ..... 69

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Ivana Maletić, Maja PetričkoProračun Europske unije ....................................... 81

Ivana Juras Anić, Nada ZrinušićRuralni razvoj i sredstva Europske unije .... 85

Nada ZrinušićProgram za cjeloživotno učenje – velike mogućnosti za male korisnike ......... 88

EKONOMIKA

Saša DrezgićOsvrt na ESCO model pružanja energetskih usluga ................................................................................. 92

JAVNA UPRAVA

Ivan KoprićEuropeizacija javne uprave u Hrvatskoj ....... 96

SADRŽAJ

VTIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.


Nakladnici:TIM4PIN Centar za razvoj javnog i neprofi tnog sektora i TIM4PIN d.o.o sa savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41

OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR 33 23400091 110546815 (PBZ)

Adresa uredništva: Vukovarska 237a, Zagreb

Za nakladnika: Ivana Male ć mag.oec.

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Tehnička urednica: Maja Petričko, mag.oec.

Tajnica uredništva: Sabina Rebrović, mag.oec.

Uredništvo promo broja: prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; Ivana Jakir-Bajo mag.oec; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; dr.sc. Igor Vidačak; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan

Oblikovanje naslovnice: Studio Tičić, d.o.o Zagreb

Grafi čka priprema za sak: Gordana Vinter

Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

Naklada promo broja: 8000 primjeraka

SADRŽAJ

SOCIJALNA SKRB

Danijela StepićSpeci ičnost organiziranja i inanciranja ustanova u socijalnoj skrbi ................................... 102

ZDRAVSTVO

Ljubica ĐukanovićNovine u zakonskom reguliranju sanacije javnih ustanova ........................................................... 105

ŠKOLSTVO

Vesna OrlandiniSpeci ične knjigovodstvene evidencije škola i učeničkih domova....................................... 108

PREDŠKOLSKI ODGOJ

Mladenka KaračićSpeci ične knjigovodstvene evidencije dječjih vrtića ................................................................. 113

PRAVOSUĐE

Ivana Jakir-BajoPraćenje naplate potraživanja, evidencija primljenih predujmova i način povrata sredstava kod sudova i državnih odvjetništava ................................................................ 118

KULTURA

Andreja Milić, Sabina RebrovićSpeci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija kod ustanova u kulturi .............. 120

VATROGASTVO

Ivana Maletić, Sabina RebrovićEvidentiranje prihoda kod javnih vatrogasnih postrojbi .............................................. 124

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Vesna VašičekIzrada inancijskih planova/proračuna nepro itnih organizacija za 2013. godinu i uloga rezultata poslovanja u planiranju i izvještavanju............................................................... 128

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Desanka SarvanNajavljena je Novela Zakona o komunalnom gospodarstvu ................................................................ 135

TIM4PIN INFO - KORISNI PODACI

1. Iznosi naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza .......................... 1382. Izmjenjene odredbe Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike .... 1393. Plaće ............................................................................. 1404. Zatezne kamate i eskontne stope ............... 141

SPECIFIČNOSTI PO DJELATNOSTIMA

TIM4PIN MAGAZIN

Časopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora - TIM4PIN

VI TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.


FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE ZA ČELNIKE NA SVIM ORGANIZACIJSKIM RAZINAMA

Autori: Danijela Stepić, Davor Kozina, Ivana Maletić i Ivana Jakir-Bajo

U ovoj knjizi autori s puno zanimljivih primjera i ilustracija objašnjavaju na praktičan način iskalnu odgo-vornost i sustav inancijskog upravljanja.

Daje se strateški pogled i informacije koje o ovoj tematici trebaju znati rukovoditelji na različitim razinama (načelnici, gradonačelnici, župani, ravnatelji, voditelji, predsjednici i ostali).

S ovom knjigom znat ćete što i zašto potpisujete kada potpisujete Izjavu o iskalnoj odgovornosti, koje su Vaše obveze kao čelnika, što je obvezno, a što nije potrebno primjenjivati u praksi.

Ovo je jedinstveno izdanje koje svaki čelnik - upravljač treba imati!

Cijena izdanja: 250, 00 kuna

Narudžbe možete slati na mail adresu [email protected] ili naručiti pozivom na neki od telefona Centra: 01/5531755 (tel i fax), 01/5531335 (tel), 099/3037677, 099/3037678.

***************

FISKALNA ODGOVORNOST popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izviješća

Autori: Ivana Maletić, Ivana Jakir-Bajo, Ana Zorić, Danijela Stepić i Davor Vašiček

U ovoj knjizi autori koji su izravno radili na harmonizaciji hrvatske inancijske regulative s europskim načelima i praksom detaljno opisuju sadržaj i značenje svakog od pitanja u Upitniku o iskalnoj odgovor-nosti, dokaze koji se mogu koristiti za odgovore na pitanja, daju primjere planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti te primjere izviješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima. Daju se i upute unutarnjim revizorima za sastavljanje Mišljenja uz Izjavu.

Uz knjigu dobivate i CD sa uputama Ministarstva inancija, procedurama, primjerima planova i izviješća, obrascima testiranja za pojedina pitanja i Predmetom.

Cijena izdanja s CD-om: 220,00 kuna


***************

PRIMJENA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI U 2013. GODINI

Urednici: Ante Loboja i Ivan Žilić

Priznati stručnjaci, praktičari i kreatori propisa u području javne nabave u ovom izdanju obrazlažu postupke i procedure javne nabave sukladno zakonskim odredbama te praktičnim primjerima daju smjer-nice za postupanje u praksi.

Cijena izdanja: 350,00 kuna


***************

AKTUALNA IZDANJA U PRIPREMI!

Izlazi iz tiska 30. studenoga 2012.

Izlazi iz tiska 10. prosinca 2012.

Izlazi iz tiska 10. prosinca 2012.

1TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.


Zakon o proračunu je temeljni akt javnih inan-cija kojim se uređuju temeljna načela proračuna, pro računski procesi, odnosi između proračuna i proračunskih korisnika, pitanje zaduživanja i osta-la područja važna u sustavu upravljanja javnim i-nancijama. Zakon o proračunu donesen je u 2008. i od tada se nije mijenjao. Prve izmjene planirane su do kraja 2012. Autorica u ovom tekstu daje pre-gled predloženih izmjena. Izmjene Zakona u dijelu uvođenja strateškog planiranja jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu opisane jer se temeljem dobivenih prijedloga i mišljenja još značajnije dorađuju.

1. Uvod

Zakonom o proračunu (NN, br. 87/08), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine, stvoren je zakono-davni okvir koji je omogućio veliki iskorak u upra-vljanju javnim inancijama na svim razinama. Uvede-no je strateško planiranje i srednjoročni proračunski okvir, dana je veća leksibilnost u izvršavanju proračuna te su postavljena dodatna ograničenja u zaduživanju jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave.

Izmjene i dopune Zakona o proračunu potaknute su, s jedne strane, potrebom da se dorade uočene nedorečenosti pojedinih odredbi Zakona koje do-vode korisnike do dvojbi u njihovoj primjeni, a druge strane, da se novim rješenjima osigura bolja

* Ivana Jakir-Bajo, mag. oec, načelnica u Ministarstvu inancija Republike Hrvatske

stra teška alokacija sredstava, e ikasnije pružanje javnih usluga i u konačnici stvori pravni temelj za korištenje sredstava iz fondova Europske unije koja će biti na raspolaganju Republici Hrvatskoj nakon što postane članicom Europske unije.

Svim ministarstvima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave upućen je na očitovanje Na-crt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zako-na o proračunu, a u nastavku teksta osvrnut ćemo se na ključne prijedloge koji se odnose na državni proračun, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i same proračunske korisnike.

2. Prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o proračunu koji se odnose na državni proračun i na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Privremeno inanciranje

Prema Zakonu o proračunu Hrvatski sabor, odno-sno predstavničko tijelo donosi proračun za iduću proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine, do kraja tekuće godine, i to u roku koji omogućuje primjenu proračuna od 1. siječnja godine za koju se donosi proračun.

U situacijama kada nije moguće donošenje pro-računa u rokovima utvrđenim člankom 39. Zakona o proračunu (primjerice radi održavanja izbora), Hrvatski sabor, odnosno predstavničko tijelo na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini dono-

Ivana Jakir-Bajo*

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o proračunu

U ovoj rubrici pratit će se propisi koji bi se trebali mijenjati ili se mijenjaju te su u javnoj proce-duri prikupljanja mišljenja. Cilj je dati informacije o novostima u pripremi kroz kratke osvrte. Čitatelji će tako moći dodatno razmisliti i de inirati svoja mišljenja te poslati predlagačima pro-pisa primjedbe i prijedloge. Uz propise, pratit će se i posebno aktualne teme iz različitih područja rada proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika te nepro itnih organizacija.

ukratko o rubrici AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

2 TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.


si odluku o privremenom inanciranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i dru-gih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a najduže za prva tri mjeseca proračunske godine.

Privremeno inanciranje do sada se obavljalo razmjer-no prihodima ostvarenima u istom razdoblju prema proračunu za prethodnu godinu, a najviše do 1/4 ukupno ostvarenih prihoda bez primitaka. Nakon proteka privremenog inanciranja, u tom razdoblju ostvareni prihodi i primici te izvršeni rashodi i izda-ci uključili bi se u proračun tekuće godine. Vezivanje visine odluke o privremenom inanciranju uz visinu prihoda ostvarenima u prethodnoj godini donijelo je, do sada, dosta problema u primjeni ove zakonske odredbe. I primjeri najbolje međunarodne prakse ukazuju na potrebu određivanja visine sredstava, koja stoje na raspolaganju u razdoblju privremenog inanciranja, uz rashodovnu stranu proračuna koja

je izvršena prethodne godine. Time se i rukovodi-lo prilikom oblikovanja izmjena članka 42. Zakona o proračunu koji bi sada glasio: „Privremeno inan-ciranje obavlja se razmjerno rashodima izvršenim u istom razdoblju prethodne godine, a najviše do ¼ ukupno izvršenih rashoda bez izdataka.“

I nadalje bi ostale na snazi odredbe koje kažu da se tijekom privremenog inanciranja nastavljaju i-nancirati isti programi (aktivnosti i projekti), kao i prethodne godine, te da korisnici ne smiju povećavati broj zaposlenih u odnosu na stanje 31. prosinca pret hodne godine. Isto tako proračunski korisnici ne smiju preuzimati nove inancijske obveze, dakle nema pokretanja postupaka javne nabave i potpi-sivanja novih ugovora. Fleksibilnost u izvršavanju rashoda proračuna omogućena je za prihode od pomoći, donacija i prihode za posebne namjene koji se mogu izvršavati iznad iznosa ostvarenja u prva tri mjeseca prethodne godine. Ovim odredbama omogućava se primitak i korištenje osobito pomoći i donacija u razdoblju privremenog inanciranja, neo-visno o ograničenjima njihove realizacije iz pretho-dne godine.

Privremene mjere

Uz izmjene i dopune (rebalans) proračuna, Zako-nom o proračunu dana je mogućnost Vladi, odno-sno načelniku, gradonačelniku i županu donošenja

privremenih mjera za uravnoteženje proračuna. Ako se u tijeku proračunske godine zbog nastanka novih obveza za proračun ili promjena gospodar-skih kretanja povećaju rashodi i/ili izdaci, odno-sno smanje prihodi i/ili primici proračuna, Vlada, odnosno načelnik/gradonačelnik/župan može, na prijedlog Ministarstva inancija/upravnog odjela za inancije, obustaviti izvršavanje pojedinih rasho-

da i/ili izdataka. Mjerama privremene obustave izvršavanja može se: zaustaviti preuzimanje obve-za i/ili predložiti produljenje ugovorenih rokova plaćanja i/ili zaustaviti preraspodjelu proračunskih sredstava, potrebno radi preuzimanja obveza. Uz navedeno može se donijeti odluka da proračunski korisnici moraju dobiti prethodnu suglasnost Mi-nistarstva inancija, odnosno upravnog odjela za inancije za sklapanje ugovora o čemu se mora, od-

mah po donošenju odluke, obavijestiti Hrvatski sa-bor, odnosno predstavničko tijelo.

Ako se za vrijeme provođenja mjera privremene obustave, izvršavanja proračuna proračun ne mo-že uravnotežiti, Vlada, odnosno načelnik/grado-na čelnik/župan obvezan je najkasnije u roku od 15 dana prije isteka roka za privremenu obustavu izvršavanja proračuna predložiti izmjene i dopune proračuna.

Međutim, kako u Zakonu o proračunu nije propisan rok primjene mjera privremene obustave, događalo se da jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave u dužem vremenskom razdoblju primjenjuju ove mjere, iako one ne bi dovodile do uravnoteženja proračuna. Stoga se dopunama Zakona o proračunu predlaže uvođenje roka od 45 dana u kojem Vlada, od-nosno načelnik/gradonačelnik/župan može, na prije-dlog Ministarstva inancija, odnosno upravnog tijela za inancije, obustaviti izvršavanje pojedinih rashoda i/ili izdataka zbog nastanka novih obveza za državni proračun ili zbog promjena gospodarskih kretanja. Osim toga, predlaže se i eliminiranje mogućnosti neograničenog ponavljanja mjera privremene obu-stave izvršenja pojedinih rashoda i/ili izdataka bez predlaganja izmjena i dopuna (rebalansa) proračuna jer su ove mjere iznimka i niti u kojem slučaju se ne bi trebale primjenjivati u dužem razdoblju.

Privremenim mjerama za uravnoteženje proračuna ne mijenjaju se iznosi po pojedinim stavkama rashoda i izdataka utvrđenih proračunom i raspo-dijeljenih po korisnicima i programima/aktivnosti-ma i projektima, već se zbog uočenih odstupanja u



izvršavanju rashoda utječe na njihovo usporavanje ili ubrzavanje, ovisno o nastalim okolnostima. Privremene mjere za uravnoteženje proračuna u konačnici uvijek završavaju rebalansom zbog po-trebe uravnoteženja prihoda i rashoda i održavanja razine ciljanog de icita.

3. Prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o proračunu koji se odnose isključivo na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Izvještavanje Ministarstva inancija i Državnog ureda za reviziju

Zakonom o proračunu propisano je da načelnik/gradonačelnik/župan dostavlja proračun te izmjene i dopune proračuna jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave Ministarstvu inancija, kao i odluku o izvršavanju proračuna Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu. Iz same odredbe nije razvidno dostavlja li se odluka o izvršavanju proračuna jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave isključivo Državnom uredu za reviziju, a ne i Ministarstvu i-nancija, kao niti dostavlja li se proračun te izmjene i dopune proračuna jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave također i Državnom uredu za reviziju.

Izmjenama ovog članka Zakona o proračunu predlaže se jasnije utvrđivanje načina dostavljanja proračuna, izmjena i dopuna proračuna i odluke o izvršavanju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izmijenjeni članak 40. bi glasio: „Načelnik/gradonačelnik/župan dosta-vlja proračun i projekcije, odluku o izvršavanju proračuna te izmjene i dopune proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Mini-starstvu inancija u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu.“

Nadalje, predlažu se promjene i u članku 112. Zako-na o proračunu kojim je propisana obveza čelnika je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da Ministarstvu inancija i Državnom uredu za revi-ziju dostavi godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave u roku od 15 dana nakon što ga donese nje-govo predstavničko tijelo. Dopunama ovoga članka

uređuje se dostava godišnjeg izvještaja Ministar-stvu inancija i Državnom uredu za reviziju i kada predstavničko tijelo nije donijelo isti, na sljedeći način: „Iznimno ako predstavničko tijelo ne donese godišnji izvještaj o izvršenju, načelnik/gradonačelnik/župan dostavlja ga Ministarstvu inancija i Državnom uredu za reviziju u roku od 60 dana od dana podnošenja predstavničkom tijelu.“

Preraspodjele

Zakonom o proračunu uvodi se poseban mehanizam koji daje leksibilnost procesu izvršavanja proračuna na državnoj te lokalnoj i područnoj (regionalnoj) ra-zini - mogućnost preraspodjele proračunskih sre-dstava. Zakon daje isključivo smjernice vezane uz mogućnosti preraspodjela tijekom proračunske go-dine i veliku slobodu jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da svojim odlukama o izvršavanju proračuna utvrde načine i uvjete prera-spodjela tijekom proračunske godine.

Odredbe Zakona o proračunu pobliže uređuju uvje-te preraspodjela za državni proračun i njegove kori-snike. Prema tim odredbama Zakona o proračunu, a neovisno o odredbama zakona o izvršavanju dr-žav nog proračuna, daje se mogućnost preraspo-djela sredstava na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika državnog proračuna ili između proračunskih korisnika državnog proračuna najviše do 5% rashoda i izdataka na proračunskoj stavci (donesenoj od strane Hrvatskog sabora) koja se umanjuje, ako to odobri Ministarstvo inancija. Dakle, ova odredba odnosi se isključivo na državni proračun, iako je veliki broj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u svojim odluka-ma o izvršavanju slijedio upravo ovu odredbu. Tako je jedno istraživanje Instituta za javne inancije1 po-kazalo na uzorku od 44 lokalne jedinice da su 43 lo-kalne jedinice odlukama o izvršavanju proračuna za 2010. godinu predvidjele mogućnost preraspodjele sredstava tijekom godine. Od tog broja, 30 lokal-nih jedinica, odnosno 68% propisalo je mogućnost preraspodjele do 5% kao najvišu granicu do koje se

1 2010. - Indeks otvorenosti proračuna 33 hrvatska grada, In-stitut za javne inancije (naručitelj: (Center on Budget and Policy Priorities, International Budget Partnership, CBPP-IBP, Washin-gton, USA), Zagreb



može umanjiti proračunska stavka s koje se sred-stva preraspodjeljuju na drugu stavku.

Dopunama Zakona o proračunu, i to odredbe čl. 46. st. 2., predlaže se omogućavanje preraspodjele od 5% i unutar proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tako da to više ne bi bilo potrebno dodatno propisivati odlukom o izvršavanju proračuna.

Preraspodjelama, niti na državnoj, niti na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, nije moguće dodava-ti nove proračunske pozicije. Nadalje, proračunska sredstva ne mogu se preraspodijeliti između Računa prihoda i rashoda i Računa inanciranja jer takve promjene utječu na visinu ukupnog viška odnosno manjka proračuna, osim ako drugačije nije propi-sano zakonom o izvršavanju državnog proračuna odnosno odlukom o izvršavanju proračuna. Lokal-ne jedinice najčešće svojim odlukama ne utvrđuju mogućnost preraspodjela između Računa prihoda i rashoda i Računa inanciranja.

Dakle, jedna od pozitivnih strana preraspodjela je, već više puta naglašena, leksibilnost u izvršavanju proračuna, dok su česte kritike vezane uz činjenicu da općinski načelnik/gradonačelnik/župan može preraspodjelama značajnije mijenjati proračunske alokacije bez sudjelovanja predstavničkog tije-la. Ipak, promjene u načinu planiranja, odnosno donošenje proračuna na manje detaljnoj razini rezultirale su manjim brojem preraspodjela tijekom proračunske godine.

Zaduživanje

Do 2009. godine jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave mogle su se dugoročno zaduživati uzimanjem kredita i izdavanjem vrijednosnih papira. To je značilo da se jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave nisu mogle dugoročno zaduživati kod primjerice dobavljača, odnosno uzimati zajmove. Od početka 2009. godine sukladno odredbama Zako-na o proračunu jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave imaju mogućnost zaduživati se, uz sklapanje kreditnih poslova i izdavanje vrijedno-sne papire, i putem zajmova, ali i nadalje isključivo za investicije. Zakon o proračunu nije ograničavao mogućnost privremenog kratkoročnog zaduživanja, ali nije niti podrobnije regulirao pitanja uvjeta i načina kratkoročnog zaduživanja što je dovelo do

različitih postupanja kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave, odnosno njen čelnik odgovoran je za plani-ranje i izvršavanje proračuna, prikupljanje priho-da i primitaka iz svoje nadležnosti te preuzimanje obveza i njihovo pravovremeno plaćanje sukladno dospijećima. Kratkoročno posuđivanje novčanih sred stava radi likvidnosti i plaćanja obveza po do spijeću temelj je upravljanja inancijskim toko-vima i gotovinom te dobrog gospodarenja priho-dima i rashodima. Novi čl. 86.a kojim se predlaže pro pisivanje načina i uvjeta pod kojima se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave smiju kratkoročno zaduživati glasi:

(1) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se kratkoročno zadužiti najduže do 9 mjeseci bez mogućnosti daljnjeg reprograma ili zatvaranja postojećih obveza po kratkoročnim kreditima ili zajmovima uzimanjem novih kratkoročnih kredita ili zajmova.

(2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave može se kratkoročno zadužiti samo za premošćivanje jaza nastalog zbog različite dina-mike priljeva sredstava i dospijeća obveza.

Nadalje, prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o proračunu također se potiče aktivnije sudjelovanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve u projektima iz područja unapređenja energetske učinkovitosti na način da se zaduživanje jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave za projekte iz ovog područja isključuje iz iznosa mogućeg godišnjeg zaduživanja jedinice (20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zadužuje).

4. Prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o proračunu koje se odnose na proračunske korisnike

Vlastiti prihodi korisnika uplaćeni u proračun

Vlastiti prihodi proračunskih korisnika su u okviru Zakona o proračunu de inirani posebnim člankom i izdvojeno od namjenskih prihoda. To su prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja



poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne i-nanciraju iz proračuna npr. iznajmljivanje prostora i opreme, fotokopiranje, restoran za zaposlene, do-datno učenje stranih jezika i slično.

Do 1. siječnja 2009. godine, odnosno stupanja na snagu Zakona o proračunu, u primjeni su bile odre-dbe Pravilnika o mjerilima za korištenje priho-da proračunskih korisnika ostvarenih na tržištu od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti (NN, br. 146/98). Ovim Pravilnikom bili su uređeni priho-di koje proračunski korisnici ostvaruju na tržištu, način njihova korištenja i ostalo s tim u svezi. Pravi-lnik je omogućavao državnom proračunu da traži od proračunskih korisnika državnog proračuna uplatu 40% ostvarenih prihoda od obavljanja ostalih po-slova vlastite djelatnosti u državni proračun. I je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave propisivale su odlukama o izvršavanju proračuna obvezu uplate dijela vlastitih prihoda korisnika iz svoje nadležnosti u lokalni proračun. Takav način postupanja bio je popraćen i odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu na način da se uplata dijela vlastitih prihoda u lokal-ni i područni (regionalni) proračun evidentirala na dugovnoj strani računa 66131 – Prihodi od vlastite djelatnosti uplaćeni u proračun.

Međutim, stupanjem na snagu Zakona o proračunu iz 2009. godine prestao je važiti navedeni Pravilnik o mjerilima za korištenje prihoda proračunskih ko-risnika ostvarenih na tržištu od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti i u cijelosti se promijenio način praćenja vlastitih prihoda korisnika na državnoj te lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini. Propisana je obveza uplate svih prihoda koje proračunski ko-risnici ostvare od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima u proračun. Sukladno navedenom i proračunski korisnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su dužni uplaćivati vlasti-te prihode u proračun nadležne jedinice gdje se isti planiraju kao izvor inanciranja – vlastiti prihodi, iz kojeg se inanciraju rashodi i izdaci (aktivnosti i projekti) proračunskog korisnika koji je vlastite prihode i ostvario. U skladu sa Zakonom o proračunu, novi Računski plan prilagođen je ovakvom načinu praćenja vlastitih prihoda te kao protustavku uplati vlastitih prihoda u lokalni proračun predviđa evi-dentiranje potraživanja od proračuna.

U slučaju da proračunski korisnik ne potroši vla-stite prihode uplaćene u državni proračun ili pro-

ra čun jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave do kraja proračunske godine, Zakon o proračunu ne predviđa mogućnost prijenosa istih u iduću proračunsku godinu. S druge strane, Zakon o proračunu nije predvidio niti leksibilnost u izvršavanju ove vrste prihoda, kao primjerice za namjenske prihode i primitka koji se mogu izvršavati i iznad planiranih, a do visine naplaćenih iznosa. Upravo zato, predlažu se dopune članka 52. Zakona o proračunu prema kojima bi se uplaćeni, a manje pla-nirani vlastiti prihodi mogli izvršavati iznad iznosa utvrđenih u proračunu, do visine uplaćenih odnosno planiranih sredstava. Za uplaćene, a neplanirane vlasti-te prihode također bi bilo omogućeno njihovo korištenje prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projekti-ma u proračunu uz prethodnu suglasnost Ministarstva inancija, odnosno upravnog tijela za inancije.

Ukidanje plana razvojnih programa

Financijski plan proračunskih korisnika jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave sastoji se od: prihoda i primitaka iskazanih po vrstama, rasho-da i izdataka predviđenih za trogodišnje razdoblje, razvrstanih prema proračunskim klasi ikacijama, obraz loženja prijedloga inancijskog plana i plana razvojnih programa. Treba istaknuti da plan razvoj-nih programa nikada nije zaživio kao element inan-cijskog plana na razini korisnika. Izmjena i dopuna-ma Zakona o proračunu predlaže se njegovo ukidanje za proračunske korisnike. Njihove razvojne potrebe ugradile bi se u plan razvojnih programa koje sasta-vlja jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave, a čiji će se sadržaj i izgled dodatno razraditi.

5. Zaključak

Zbog utjecaja koje odredbe Zakona o proračunu imaju na oblikovanje i primjenu proračunskih procesa na svim razinama, iznimno je važno da je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o proračunu dostavljen na mišljenje svim ministarstvima, kao i svim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samou-prave. Navedeno će vjerojatno dovesti do određenih promjena u odnosu na izvorni Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, koji je predstavljen ovim člankom, ali će time osigurati i nje-govu kvalitetniju i bolju primjenu u praksi.



U novom Akcijskom planu razvoja sustava unutar-njih inancijskih kontrola u javnom sektoru Repu-blike Hrvatske za razdoblje 2012.-2013. koji je Vlada RH usvojila na sjednici održanoj 2. kolovoza 2012. g. jedna od ključnih mjera jest i racionalna uspostava unutarnje revizije u javnom sektoru.

Cilj ove mjere je aktivnošću unutarnje revizije zahva-titi što je moguće više proračunskih sredstava, a istovremeno voditi računa o racionalnim modelima uspostave unutarnje revizije. Cilj je i izbjeći usitnja-vanje revizorskih resursa (jedan revizor u institu-ciji) što za posljedicu ima poteškoće u poštivanju načela revizijske profesije (timski rad) i metodolo-gije rada unutarnje revizije, osobito u dijelu provje-re kvalitete rada unutarnje revizije.

Realizacija navedene mjere predviđa rede ini-ranje kriterija uspostave unutarnje revizije koji su uređeni Pravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna iz 2008. godine (NN, br. 35/08). Autori-ca nas ovim tekstom upoznaje s postojećim stanjem funkcioniranja sustava unutarnje revizije, proble-mima u praksi te mogućim rješenjima kroz novi Pravilnik.

1. Stanje ustroja unutarnje revizije kod korisnika proračuna

Načini uspostave unutarnje revizije de inirani su člankom 17. Zakona o sustavu unutarnjih inan-cijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06) i uključuju sljedeće:

- ustrojavanje neovisne jedinice za unutarnju reviziju izravno odgovorne čelniku korisnika pro računa ili imenovanje unutarnjeg revi-zora izravno odgovornog čelniku korisnika proračuna

* Danijela Stepić, načelnica Sektora za harmonizaciju unutarnje revizije i inancijske kontrole u Ministarstvu inancija

- osnivanje zajedničke jedinice za unutarnju re-viziju na prijedlog više korisnika proračuna uz prethodnu suglasnost ministra inancija ili

- sklapanje sporazuma o obavljanju poslova unu-tarnje revizije s mjerodavnim ministarstvom/institucijom, jedinicom lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, uz prethodnu sugla-snost ministra inancija.

Nastavno na Zakon o sustavu unutarnjih inan-cijskih kontrola u javnom sektoru, ministar inancija pravilnikom propisuje kriterije za uspostavljanje unutarnje revizije kod korisnika proračuna, ovisno o broju zaposlenih i inancijskim sredstvima kojima raspolažu.

Pravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika prora-čuna iz 2008. godine propisani su kriteriji za uspo-stavu unutarnje revizije prema sljedećem:

a) obveznici ustrojavanja neovisne jedinice za unu-tarnju reviziju su:- ministarstva- središnji državni uredi- izvanproračunski zavodi- županije i županijska središta- Grad Zagreb i gradovi s više od 35 000 stanov-

nika.b) osim navedenih, obveznici ustrojavanja neovisne

jedinice za unutarnju reviziju su i:- korisnici proračuna koji zapošljavaju više od 50

zaposlenih, a imaju godišnje rashode i izdatke veće od 30 milijuna kuna

- korisnici proračuna čije je područje poslovanja visokorizično, a obavljanje zadaća speci ično pa iako ne zadovoljavaju prethodno navedene kriterije, obveznici su ustrojavanja jedinice za unutarnju reviziju, o čemu odluku donosi mini-star inancija.

Korisnici proračuna koji su obvezni ustrojiti neovi-snu jedinicu za unutarnju reviziju, iznimno, mogu prema vlastitoj procjeni opravdanosti unutarnju re-viziju uspostaviti:

Danijela Stepić*

U pripremi je novi Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna



Tablica: Pregled broja korisnika proračuna koji su normativno uspostavili unutarnju reviziju

Korisnici proračuna

Ukupan broj obveznika

ustroja unutarnje

revizije

Broj korisnika proračuna koji su uspostavili unutarnju reviziju

% broja obveznika koji su do 31.12.2011. uspostavili unutarnju

reviziju2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

državna razina 148 21 31 32 42 54 72 79 53,38lokalna razina 148 1 7 40 43 56 59 73 49,32

ukupno 296 22 38 72 85 110 131 152 51,35

- osnivanjem zajedničke jedinice za unutarnju reviziju na prijedlog više korisnika proračuna uz prethodnu suglasnost ministra inancija ili

- sklapanjem sporazuma o obavljanju poslova unutarnje revizije s mjerodavnim ministar-stvom/institucijom, jedinicom lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave, uz prethodnu su-glasnost ministra inancija.

Osnivanje zajedničke jedinice za unutarnju reviziju i sporazumno obavljanje poslova unutarnje revizije daje mogućnost manjim korisnicima proračuna da uspostave unutarnju reviziju na racionalan način. Za uspostavljanje unutarnje revizije putem sporazuma, uvjet je da je jedan od korisnika proračuna koji sk-lapaju sporazum već ustrojio jedinicu ili imenovao unutarnjeg revizora.

Korisnici proračuna koji nisu obvezni uspostaviti unutarnju reviziju prema kriterijima određenim Pra-vilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna mogu prema vlastitoj procjeni opravdanosti uspo-staviti unutarnju reviziju na jedan od načina pro-pisanim člankom 17. Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru.

U skladu s važećim kriterijima ukupno 296 kori-snika proračuna ima obvezu uspostavljanja unutar-nje revizije, od čega na:

- državnoj razini 148 obveznika - lokalnoj razini 148 obveznika.

Do kraja 2011. godine ukupno su 152 korisnika pro-računa uspostavili unutarnju reviziju, od čega na:

- državnoj razini 79 korisnika proračuna - lokalnoj razini 73 korisnika proračuna1.

Na državnoj razini, od 79 korisnika proračuna koji su normativno uspostavili unutarnju reviziju njih:

- 44 (56 %) je ustrojilo jedinicu za unutarnju re-viziju

- 16 (20%) je uspostavilo unutarnju reviziju ime-novanjem unutarnjeg revizora

- 18 (23%) je uspostavilo unutarnju reviziju zaključivanjem sporazuma o obavljanju poslo-va unutarnje revizije, i

- osnovana je zajednička jedinica za unutarnju reviziju (Ured Vlade Republike Hrvatske za unutarnju reviziju) za sve urede Vlade Repu-blike Hrvatske.

Važno je napomenuti da je unutarnja revizija usposta-vljena u svim ministarstvima i izvanproračunskim zavodima (Hrvatskom zavodu za mirovinsko osigu-ranje, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje) te središnjim državnim uredima. Značajan je broj korisnika proračuna u sustavu zdravstva (klinički bolnički centri) te znanosti (sveučilišta, instituti) koji su također uspostavili unutarnju reviziju.

Primjetan je porast institucija koje su unutarnju revi-ziju uspostavile sklapanjem sporazuma s nadležnim ministarstvom, a do kraja 2011. godine u ukupno 18 institucija unutarnja revizija uspostavljena je na taj način.

Na lokalnoj razini od ukupno 73 jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su normati-vno uspostavile unutarnju reviziju njih:

- 56 (77%) je ustrojilo jedinicu za unutarnju re-viziju

- 15 (21%) je uspostavilo unutarnju reviziju ime-novanjem unutarnjeg revizora

- 2 (2%) je uspostavilo unutarnju reviziju skla-panjem sporazuma o obavljanju poslova unu-tarnje revizije.

1 Izvor: Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih i-nancijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za 2011. g., http://www.m in.hr/adminmax/docs/Objedinjeno%20godisnje%20izvjesce%20o%20PIFCu%20za%202011.pdf



Najveći broj korisnika proračuna lokalne razine uspostavio je unutarnju reviziju ustrojavanjem neo-visne jedinice izravno odgovorne čelniku, uključujući 18 županija, 26 gradova te 12 zdravstvenih usta-nova. Preostali korisnici proračuna lokalne razine uspostavili su unutarnju reviziju imenovanjem unu-tarnjeg revizora: 3 županije, 7 gradova, 4 opće bol-nice te 1 županijska uprava za ceste.

Na lokalnoj razini, dvije su općine s područja Po-žeško-slavonske županije sklopile sporazum o obav ljanju poslova unutarnje revizije s navedenom županijom.

2. Poteškoće u praksi

Postojeći kriteriji za uspostavu unutarnje revizije, pored ministarstava, županija, velikih gradova, na ustrojavanje unutarnje revizije obvezuju i manje ko-risnike proračuna (sve one koji imaju više od 50 zapo-slenih i rashode i izdatke veće od 30.000.000, 00 kn).

U ovu kategoriju ulaze različite agencije, ustanove u socijali, kulturi, zdravstvu i sl., koji često nemaju dostatne kapacitete za ustrojavanje vlastitih jedini-ca za unutarnju reviziju. Ako i ustrojavaju jedinice za unutarnju reviziju, zapošljavaju jednog unutar-njeg revizora što dovodi do poteškoća u poštivanju revizijskih standarda i metodologije rada, jer se ne ispunjava jedno od temeljnih načela revizijske pro-fesije, a to je timski rad, važan zbog osiguranja kom-petentnosti revizijske profesije te kontrole kvalitete rada što provode sami unutarnji revizori.

Pored navedenog, važno je naglasiti da korisnici proračuna kao što su agencije, ustanove u socijali, kul-turi, zdravstvu i sl. predstavljaju drugu i treću razinu korisnika proračuna, tj. glave u razdjelima resornih ministarstava, odnosno proračunske korisnike jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Postojeći Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna kod postavljanja kriterija za usposta-vu unutarnje revizije, nedovoljno uzima u obzir činjenicu povezanosti ministarstava i njihovih agen-cija, te jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave i njihovih proračunskih korisnika.

Posljedica toga je da su korisnici proračuna druge i treće razine, u pravilu ti koji iniciraju sklapanje sporazuma o obavljanju unutarnje revizije, umjesto

da je situacija obrnuta, odnosno da resorna mini-starstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iniciraju sklapanje takvih sporazuma, s interesom da funkciju unutarnje revizije prošire i na proračunske korisnike u svom sastavu, koji su u funkciji realizacije postavljenih ciljeva na razini cijelih resora te troše značajna proračunska sred-stava iz ukupno konsolidiranih proračuna na razi-ni razdjela, odnosno proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ukoliko se ustrojavaju jedinice za unutarnju reviziju kod korisnika proračuna koji ulaze u kategoriju dru-ge i treće razine korisnika proračuna, u slučaju kada isti raspolažu značajnim proračunskim sredstvima, imaju značajan broj zaposlenih ili je njihovo poslo-vanje speci ično (primjerice bolnice, sveučilišta, fakulteti, agencije u sustavu upravljanja i provedbe EU fondova) nedovoljno je jasno uređena suradnja s jedinicama za unutarnju reviziju resornih ministar-stava, odnosno jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave.

Pitanje suradnje između jedinica za unutarnju revi-ziju ustrojenih u institucijama koje su međusobno vezane kroz vlasništvo i/ili način inanciranja nije samo važno u odnosu ministarstva/županija/gra-dova i njihovih proračunskih korisnika, već je važno i u odnosu ministarstava/županija/gradova i javnih trgovačkih društava u njihovom vlasništvu.

Javna trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu i trgovačka društva u vlasništvu jedini-ca lokalne i područne (regionalne) samouprave u funkciji su realizacije postavljenih ciljeva i funkcija resornog ministarstva, odnosno županije/grada, a pored toga inanciraju se značajnim sredstvima iz državnog/županijskog/gradskog proračuna koji im se doznačuje putem različitih transfera. Stoga je važno sagledati kako ta činjenica utječe na kriterije za uspostavu unutarnje revizije i načine suradnje između unutarnje revizije kod povezanih institucija.

3. Prijedlozi izmjena i dopuna kriterija za uspostavu unutarnje revizije

Paralelno s razvojem inancijskog upravljanja i kontrola u okviru kojeg se posljednje dvije godine u velikoj mjeri naglašava povezanost institucija u



javnom sektoru, Središnja harmonizacijska jedini-ca Ministarstva inancija još je u protekloj godini započela s analizama postojećih načina i kriterija uspostave unutarnje revizije.

Krajnji cilj je kao što je uvodno istaknuto da se aktivnošću unutarnje revizije zahvati što je moguće više proračunskih sredstava i rizična područja po-slovanja u javnom sektoru, ali da se istovremeno vodi računa o racionalnim modelima uspostave unutarnje revizije.

Potrebno je izbjeći usitnjavanje i disperziju revizor-skih resursa, a osigurati okrupnjavanje revizorskih resursa osobito na razini ministarstava, županija i gradova kako bi se osigurali dostatni kapaciteti za obavljanje unutarnje revizije kako na razini razdjela (ministarstava), odnosno jedinice područne (regio-nalne) samouprave tako i na razini glava, odnosno proračunskih korisnika u sastavu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U postavljanju kriterija uzet će se u obzir i činjenica da se značajna proračunska sredstava transferiraju jav-nim trgovačkim društvima u vlasništvu države, od-nosno u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, kao i činjenica da su isti u funkciji realizacije postavljenih ciljeva svojih vlasnika.

Ukratko rezimirajući, rede iniranje postojećih krite-rija za uspostavu unutarnje revizije provest će se na način da unutarnja revizija kod korisnika proračuna prve razine (ministarstva, županije, gradovi) oba-vlja unutarnju reviziju i za proračunske korisnike u sastavu, odnosno drugu i treću razinu proračunskih korisnika, s izuzetkom onih proračunskih korisnika s druge i treće razine koji će ispuniti određene krite-rije (visina proračunskih sredstava, broj zaposlenih, speci ičnosti u poslovanju i sl.) za uspostavu vlastite jedinice za unutarnju reviziju.

Također novim se Pravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna planira urediti i način suradnje između jedinica unutarnje revizije unutar povezanih institucija ( primjerice način suradnje između unu-tarnje revizije ustrojene u općoj bolnici i unutarnje revizije županije, vlasnika te bolnice).

Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva i-nancija trenutno je u fazi obrade i analize podataka koji se odnose na inancijska sredstva korisnika proračuna i broj zaposlenih, kao i međusobne po-vezanosti institucija u javnom sektoru. Prijedlozi novih kriterija i načina uspostave unutarnje revizije koji će proizaći iz provedenih analiza, raspravit će se i s korisnicima proračuna, kako bi se u određivanju kriterija ugradila iskustva i prijedlozi iz prakse.

U PRIPREMI!

Izlazi iz tiska 30. studenoga 2012.:

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE ZA ČELNIKE NA SVIM ORGANIZACIJSKIM RAZINAMA

Autori: Danijela Stepić, Davor Kozina, Ivana Maletić i Ivana Jakir-Bajo

U ovoj knjizi autori s puno zanimljivih primjera i ilustracija objašnjavaju na praktičan način iskalnu odgo-vornost i sustav inancijskog upravljanja.

Daje se strateški pogled i informacije koje o ovoj tematici trebaju znati rukovoditelji na različitim razinama (načelnici, gradonačelnici, župani, ravnatelji, voditelji, predsjednici i ostali).

S ovom knjigom znat ćete što i zašto potpisujete kada potpisujete Izjavu o iskalnoj odgovornosti, koje su Vaše obveze kao čelnika, što je obvezno, a što nije potrebno primjenjivati u praksi.

Ovo je jedinstveno izdanje koje svaki čelnik - upravljač treba imati!

Cijena izdanja: 250, 00 kuna

Narudžbe možete slati na mail adresu [email protected] ili naručiti pozivom na neki od telefona Centra: 01/553 1755 (tel i fax), 01/553 1335, 099/303 7677, 099/303 7678.



Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj od-govornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila izmijenjena je u rujnu ove godine. U samom tekstu Uredbe dogodila se samo jedna izmjena odnosno dopuna teksta kojom se pobliže utvrđuje način da-vanja Izjave o iskalnoj odgovornosti prilikom pri-mopredaje u tijeku proračunske godine. S obzirom na brojne nedoumice u praksi, autorica u tekstu de-taljnije pojašnjava primjenu ove dopune.

1. Uvod

Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravi-la (NN, br. 78/11; dalje u tekstu: Uredba) koja je do-nesena na temelju Zakona o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 139/10) propisuje se izgled i sadržaj Izjave o iskalnoj odgovornosti, postupak i rokovi sasta-vljanja i predaje Izjave, način i rokovi izvještavanja Ministarstva inancija o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama sadržaja izjava te oblik i sadržaj izvještaja o primjeni iskalnih pravila. Ure-dba je izmijenjena i dopunjena, a izmjene i dopune objavljene su u NN br. 106/2012.

* Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro it-nog sektora, [email protected]

Jedina, ali vrlo važna dopuna u samom tekstu Ured-be odnosi se na pobliže utvrđivanje načina davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti prilikom primo-predaje u tijeku proračunske godine.

2. Sastavljanje i predaja Izjave s prilozima u postupku primopredaje

Kada je datum primopredaje raniji od 31. kolovo-za, uz Izjavu o iskalnoj odgovornosti sastavljenu za razdoblje od 1. siječnja tekuće godine do datuma prestanka obnašanja dužnosti predaje se:

− Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravil-nostima utvrđenima prethodne godine za one slabosti i nepravilnosti koje su prema Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti trebale biti otklonjene u razdoblju do datuma prestanka obnašanja dužnosti,

− prilozi sastavljeni za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca prethodne godine, a to su: popunjeni Upitnik o iskalnoj odgovornosti, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, Izviješće o otklonje-nim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog uprav ljanja i kontrola.

Dakle, u postupcima primopredaje koji obuhvaćaju razdoblja do 31. kolovoza nije potrebno ponovo sa-

UDK 657.2Ivana Maletić*

Praktični aspekti primjene Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila u postupcima primopredaje

Dobar sustav inancijskog upravljanja preduvjet je zakonitog, namjenskog i djelotvornog korištenja sredstava što treba biti cilj svakom čelniku i zaposleniku osobito u proračunskom i ne-pro itnom sustavu u kojima su javna sredstva izvor najvećeg dijela prihoda. Sustav inancijskog upravljanja i iskalna odgovornost obuhvaćaju cjelokupno poslovanje zbog čega sve rubrike u časopisu možemo vezati uz ovu tematiku, ali u ovoj rubrici će se obrađivati speci ične teme iz područja primjene propisa kojima se uređuju osnovni zahtjevi za inancijsko upravljanje.

ukratko o rubrici FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE



stavljati Upitnik o iskalnoj odgovornosti, već se uz Izjavu prilaže onaj koji je sastavljen za prethodnu proračunsku godinu. Upitnik je alat za samoprocje-nu sustava inancijskog upravljanja, kontrola i samo jedan od elemenata za davanje Izjave o iskalnoj od-govornosti te nije svrsishodno ponavljati testiranja više puta tijekom godine.

U postupcima primopredaje nakon 31. kolovoza po-trebno je popuniti Upitnik za tekuću godinu od 1. siječnja do datuma primopredaje te čelnik koji odlazi novom čelniku uz Izjavu o iskalnoj odgovornosti pre-daje i sve priloge sastavljene za razdoblje od 1. siječnja do datuma primopredaje tekuće godine, a to su:

− popunjeni Upitnik o iskalnoj odgovornosti, − Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, − Izviješće o otklonjenim slabostima i nepravil-

nostima utvrđenima prethodne godine i − Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inan-

cijskog upravljanja i kontrola.

Izjave o iskalnoj odgovornosti predane u postup ku primopredaje ostaju kod obveznika do datuma obve-ze predaje nadležnom ministarstvu odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Rok predaje Izjave o iskalnoj odgovornosti (zajed-no s: 1. popunjenim Upitnikom o iskalnoj odgovor-nosti, 2. Planom otklanjanja slabosti i nepravilnosti, 3. Izvješćem o otklonjenim slabostima i nepravilno-stima utvrđenima prethodne godine - ovo Izvješće dostavlja se prvi put u 2013., 4. Mišljenjem unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontro-la za područja koja su bila revidirana u prethodnoj godini - ovo mišljenje dostavljaju samo obveznici koji imaju ustrojenu unutarnju reviziju) je 28. veljače za čelnike proračunskih i izvanproračunskih ko-risnika. Rok predaje za načelnike, gradonačelnike, župane i čelnike središnjih tijela državne uprave (ministri i čelnici drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasi ikacije) je 31. ožujka odnosno u 2013. rok je 1. travnja.

Oni obveznici kod kojih se tijekom godine dogodila primopredaja u navedenim rokovima predaju dvije izjave o iskalnoj odgovornosti: jednu Izjavu čelnika koji je obnašao dužnost od 1. siječnja do datuma primopredaje i drugu Izjavu čelnika koji je obnašao dužnost od datuma primopredaje do 31. prosinca. Uz dvije Izjave u pravilu se predaje jedan popunjeni Upitnik s prilozima, ali i tu su mogući izuzeci:

• u slučaju primopredaje do 31. kolovoza prilikom primopredaje nije potrebno sastaviti novi Upit-nik i priloge za tekuću godinu nego se koriste ti dokumenti iz ranije godine. Za tekuću godinu sastavlja se Upitnik s prilozima za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca te se predaje zajedno s dvije Izjave nadležnom ministarstvu odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samou-prave,

• u slučaju primopredaje nakon 31. kolovoza pri-likom primopredaje sastavlja se Upitnik zajedno s prilozima za razdoblje od 1. siječnja do datu-ma primopredaje. Zbog navedenog može se do-goditi da u tom periodu još nisu doneseni inan-cijski planovi te se na dio pitanja iz planiranja odgovara s „nije primjenjivo“. Isto tako moguće je da nije donesena odluka o provođenju popi-sa te se i na pitanje 55. iz računovodstva odgo-vara s nije primjenjivo. U takvim slučajevima potrebno je naknadno za razdoblje od datuma primopredaje do 31. prosinca odgovoriti na ova pitanja iz Upitnika. Tada će obveznik uz dvije Izjave do kraja veljače predati i dva Upitnika s tim da u drugom odgovara samo na pitanja na koja nije bilo moguće odgovoriti u razdoblju za koje se sastavljao prvi Upitnik.

3. Sastavljanje i predaja Izjave s prilozima kod statusnih promjena

U slučaju statusnih promjena:

- spajanje dvaju ili više proračuna ili proračunskih korisnika u novu jedinicu,

- pripajanje jednog ili više proračuna ili prora-čunskih korisnika postojećoj jedinici i

- podjela proračuna ili proračunskog korisnika u dvije ili više novih jedinica

čelnik bi za razdoblje do datuma statusne promje-ne trebao dati Izjavu o iskalnoj odgovornosti. S obzirom da je kod statusnih promjena riječ o promjeni pravne osobe, sastavljaju se i svi prilozi uz Izjavu (popunjeni Upitnik o iskalnoj odgovor-nosti za razdoblje od 1. siječnja do datuma statusne promjene, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, Izviješće o otklonjenim slabostima i nepravilnosti-ma utvrđenima prethodne godine i Mišljenje unu-tarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola) neovisno o datumu statusne promjene.



Speci ičan slučaj dogodio se tijekom 2012. u susta-vu socijale skrbi u kojem su ustanove u socijalnoj skrbi u kratkom vremenu prošle kroz dvije statu-sne promjene, u prvom koraku spajanje, a potom ponovno razdvajanje1. Ministarstvo inancija je 4. srpnja 2012. dalo uputu ustanovama u socijalnoj skrbi vezano uz primjenu Zakona o iskalnoj odgo-vornosti i Pravilnika o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, u procesu sta-tusnih promjena ustanova socijalne skrbi (Klasa: 400-06/12/01/106, Urbroj: 513-05-02712-2).

U Uputi je navedeno da s obzirom da su se sta-tusne promjene dogodile tijekom prve polovine 2012. nije potrebno sastavljati Upitnik i Plan otk-

1 Zakonom o socijalnoj skrbi (NN, br. 33/12) ukinuti su zavo-di za socijalnu skrb formirani po Zakonu o socijalnoj skrbi iz 2011. (NN, br. 57/11) te su ponovno osnovani centri za socijal-nu skrb.

lanjanja slabosti i nepravilnosti za zavode. Čelnik Zavoda treba potpisati Izjavu o iskalnoj odgovor-nosti za razdoblje od 1. siječnja do datuma statu-sne promjene, a Izjavi prilaže popunjene upitnike i planove otklanjanja slabosti i nepravilnosti za 2011. koje su sastavili centri koje je Zavod statusnom promjenom spajanja u 2011. preuzeo. Uz navede-no, čelnik Zavoda prilaže i Izviješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenim prethodne godine u centrima (ali samo za one nepravilnosti koje su prema Planu otklanjanja slabosti i nepravi-lnosti trebale biti otklonjene u razdoblju do datuma statusne promjene).

Čelnici centara za socijalnu skrb sastavljaju u 2012. Izjavu za razdoblje od datuma statusne promjene do 31. prosinca. Za isto razdoblje sastavljaju i upit-nik sa svim prilozima osim mišljenje unutarnjih revizora jer nemaju obvezu ustrojavanja unutarnje revizije.

Izlazi iz tiska 10. prosinca 2012.:

FISKALNA ODGOVORNOST – popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izviješća

Autori: Ivana Maletić, Ivana Jakir-Bajo, Ana Zorić, Danijela Stepić i Davor Vašiček

U ovoj knjizi autori koji su izravno radili na harmonizaciji hrvatske inancijske regulative s europskim načelima i praksom detaljno opisuju sadržaj i značenje svakog od pitanja u Upitniku o iskalnoj odgovornosti, dokaze koji se mogu koristiti za odgovore na pitanja, daju primjere planova otklanjanja slabosti i nepravilno-sti te primjere izviješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima. Daju se i upute unutarnjim revizorima za sastavljanje Mišljenja uz Izjavu.

Uz knjigu dobivate i CD sa uputama Ministarstva inancija, procedurama, primjerima planova i izviješća, obrascima testiranja za pojedina pitanja i Predmetom.

Cijena izdanja s CD-om: 220,00 kuna




Izmjenama Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i Izvještaja o primjeni iskal-

nih pravila u rujnu ove godine najviše je izmijenjen Upitnik te autor u ovom tekstu izdvaja najvažnije izmjene. Kako se u praksi često javljaju nedoumice oko toga tko uz Izjavu o iskalnoj odgovornosti mora popunjavati i sve priloge i upitnik za samoprocje-nu FUIK te sastavljati Plan uspostave i razvoja i-nancijskog upravljanja i kontrola kao i Godišnje izvješće o sustavu inancijskog upravljanja i kon-trola GI-FUIK, autor se u tekstu osvrće i na odred-be Pravilnika o provedbi inancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru.

1. Uvod

U Narodnim novinama broj 106/2012 objavljene su izmjene i dopune Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i Izvještaja o primje-ni iskalnih pravila. Tekst same Uredbe nije mijenjan već je dopunjen i to samo u jednom dijelu vezano uz predaju Izjave s prilozima prilikom primopredaje što je obrađeno u članku u nastavku.

Izmjenama Uredbe mijenja se i nadopunjuje obrazac Upitnika o iskalnoj odgovornosti. Ova izmjena proizašla je između ostalog i iz potrebe za usklađivanjem s novim propisom u području javne nabave budući da je 1. siječnja 2012. godine na sna-gu stupio novi Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/11). Osim toga, u praksi se pokazala potreba za izmje-nom i dopunom određenih pitanja i referenci iz dru-gih područja radi olakšavanja ispunjavanja zahtjeva prilikom davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti.

* Prof. dr. sc. Davor Vašiček, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Ri-jeci

Važno! Izmijenjeni i dopunjeni obrazac Upitnika o iskalnoj odgovornosti koristi se za testiranja i kao prilog uz Izjavu o iskalnoj odgovornosti u 2012.

2. Izmjene i dopune Upitnika o iskalnoj odgovornosti

Planiranje proračuna/ inancijskog plana

U području planiranja nema novih pitanja i izmje-na postojećih, samo se detaljnije utvrđuju referen-ce uz pojedina pitanja. Tako se u referencama uz pitanja 5., 6., 7. i 8. dodaje formulacija „usvojenog do 31. prosinca“. Mnogi obveznici su na ova pitanja o sadržaju inancijskog plana i obrazloženja od-govarali s „DA“ testirajući isključivo usklađenost sadržaja inancijskog plana sa zakonom propisa-nim elementima. Međutim, ako inancijski plan nije donesen do 31. prosinca, onda se i nema što testirati, uzimajući u obzir činjenicu da se testiraju uvijek poslovni događaji i transakcije provedeni u tekućoj godini bez obzira na koje se razdoblje od-nose. Kako bi se izbjeglo različito tumačenje ovih pitanja u stupcu referenca dodano je „usvojenog do 31. prosinca“. Manje su izmjene pitanja 11., 13. i 15. u smislu nadopuna u dijelu referenca i boljem for-muliranju pitanja.

Izvršavanje proračuna/ inancijskog plana

Pitanje broj 20.: Poduzete su sve potrebne mjere za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz nadležnosti i uplatu u proračun, mijenja se na način da se brišu riječi „i pravodobnu“ te se značajnije mijenja referenca. Iz dosadašnje reference: Dokaz o

UDK 657.2Davor Vašiček*

Novine u Upitniku o iskalnoj odgovornosti i obveze proračuna i proračunskih korisnika vezano uz iskalnu odgovornost i inancijsko upravljanje



uplati 10% ukupno naplaćenih prihoda, a na uzorku od 10% nenaplaćenih potraživanja dokazi o poduze-tim radnjama za naplatu (preslike odnosno reference odgovarajućih dopisa, opomena...), briše se prvi dio testiranja – dokaz o uplati 10% ukupno naplaćenih potraživanja i testiranje se treba provesti na 10% nenaplaćenih potraživanja s tim da je naglašeno da je riječ o dospjelim potraživanjima. Uz navedeno se za ovih 10% nenaplaćenih potraživanja dodaje ograničenje „a najviše 100“ u smislu pojedinačnog broja potraživanja. Testiranje je najbolje provesti formirajući obrasce testiranja u koje se upisuju re-ference dokumenata uzetih u uzorak kako bi se kod provođenja kontrola postupak testiranja mogao po-noviti. Obrasci s upisanim referencama dokumenata uzetih u uzorak i provedenim postupkom testiranja ujedno su i dokaz koji se prilaže u Predmet uz odgo-vor na ovo pitanje.

Iza pitanja 22. dodaje se novo pitanje 23.: Sred-stva su utrošena u skladu s proračunom odnosno i-nancijskim planom.

Ovo pitanje dodano je zbog učestalih upita o tome zašto se u Upitniku niti jednim pitanjem izravno ne ispituje zakonito i namjensko korištenje sredstava u odnosu na plan. S obzirom da je Upitnik samo jedan od alata za davanje Izjave o iskalnoj odgovornosti, bez obzira na nepostojanje ovakvog pitanja u Upit-niku koji se sastavljao za 2011. godinu, u Izjavi je svakako trebalo istaknuti ako su postojale nepravil-nost vezano uz trošenje sredstava u odnosu na plan-ske veličine. Referenca uz ovo pitanje je izvještaj o izvršenju proračuna za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz kojeg je vidljiv način trošenja sredstava u odnosu na odobreni proračun (osim za namjenske prihode i primitke de inirane člankom 48. Zakona o proračunu), a za proračunske i izvanproračunske korisnike to je usporedba izvršenja i inancijskog plana iz koje se vidi da nije utrošeno više sredstva od odobrenih inancijskim planom (osim za namjenske prihode i primitke de i-nirane člankom 48. Zakona o proračunu).

S obzirom da izvršenje za izvještajno razdoblje za 2012. nije moguće imati prije roka sastavljanja i-nancijskih izvještaja, koji je ujedno i rok sastavljanja Izjave o iskalnoj odgovornosti, službeni stav za testiranje odgovora na ovo pitanje očekujemo od nadležnog ministarstva.

U pitanju 25. (dosadašnje 24.): Pratilo se i kontro-liralo namjensko isplaćivanje donacija, pomoći, su-bvencija do krajnjeg korisnika te korištenje istih, za potpitanja 25.2. i 25.3. utvrđuju se iznosi iznad kojih se obavljaju kontrole na licu mjesta odnosno traže izviješća od krajnjih korisnika. Tako se pod 25.2. ispituje jesu li obavljene provjere na licu mjesta kod krajnjih korisnika na uzorku za pojedinačne isplate iznad 20.000,00 kuna. Važno je napome-nuti da se temeljem svih isplaćenih donacija, su-bvencija i pomoći iznad 20.000,00 kuna formira uzorak. U ovoj fazi uzorak još uvijek nije de iniran Uredbom te ga svaki korisnik i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostal-no utvrđuje. Pod 25.3. uvodi se obveza dobivanja izvješća od krajnjeg korisnika o utrošku sredsta-va/realizaciji projekta za pojedinačne isplate iz-nad 10.000,00 kn.

Javna nabava

U pitanju 29. (dosadašnje 28.): U zaključenim ugo-vorima ugovoreni su instrumenti osiguranja plaćanja i odredbe o ugovornoj kazni, smanjuje se obuhvat ugovora u kojima trebaju biti ugovoreni instrumenti osiguranja te novo pitanje glasi: U zaključenim ugo-vorima o nabavama velike vrijednosti ugovoreni su instrumenti za osiguranje urednog ispunjenja ugovor-nih obveza ili odredbe o ugovornoj kazni.

Dodaje se novo pitanje 30.: Ugovori o javnoj nabavi zaključeni su u skladu s uvjetima određenim u doku-mentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom. Novi Zakon o javnoj nabavi (u članku 105.) po prvi put uvodi odredbe o izvršenju ugovora o javnoj nabavi. Iako je i do sada bilo propisano da ugovor o javnoj nabavi mora biti u skladu s uvjetima i zahtjevima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i oda-branom ponudom, u novom se Zakonu ova obve-za proširuje te se zahtjeva da se prilikom praćenja izvršenja pojedinog ugovora o javnoj nabavi postu-pa u skladu s uvjetima iz dokumentacije za nadme-tanje.

Dosadašnje pitanje 31.: U zaključenim ugovorima o izvođenju radova ugovoreni su instrumenti kva-litete izvođenja radova i otklanjanja nedostataka u jamstvenom roku, briše se i zamjenjuje novim pitanjem 33.: Na internetskim stranicama (ili u službenim glasilu ili na oglasnoj ploči ili na drugi



način) je dostupan popis gospodarskih subjekata s kojima je obveznik odnosno predstavnik naručitelja ili s njime povezane osobe u sukobu interesa u smi-slu propisa o javnoj nabavi. Odgovor na ovo pitanje dokazuje se navođenjem adrese internetske strani-ce ili broja službenog glasila odnosno druge oznake mjesta gdje je predmetni popis objavljen. Ovo novo pitanje u Upitniku povezano je s usklađivanjem odredaba Zakona o javnoj nabavi s odredbama pro-pisa kojima se uređuje sprečavanje sukoba interesa.

Pitanje 35. (dosadašnje 33.) mijenja se i glasi: U pripremi i provedbi postupaka javne nabave najmanje jedan ovlašteni predstavnik imao je važeći certi ikat u području javne nabave u skladu sa propisima o javnoj nabavi.

Pitanje 38. (dosadašnje 36.) mijenja se i gla-si: Naručitelj vodi registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma koji sadrži podatke u skladu sa propisima o javnoj nabavi. Ovim je pitanjem za-mijenjeno pitanje kojim se testiralo sastavljanje pojedinačnih izvješća o provedenim postupcima odnosno zabilješki o poništenju postupka. S obzi-rom da u novom Zakonu o javnoj nabavi ne postoji više takva obveza pitanje je izmijenjeno sa pitanjem o registru ugovora o javnoj nabavi i okvirnih spo-razuma.

U dijelu Javna nabava u Napomeni se posebno na-glašava: Ako se u godini za koju se daje Izjava o is-kalnoj odgovornosti nisu provodili postupci javne nabave, na sva pitanja iz ovog područja odgovara se „NIJE PRIMJENJIVO – N/P“. Ako je provođenje postu-paka javne nabave objedinjeno na razini osnivača, obveznik odgovara „NIJE PRIMJENJIVO – N/P“.

Računovodstvo

Pitanje 49. (dosadašnje 47.): Zaprimljeni računi sadrže referencu na broj narudžbenice/ugovora te-meljem kojeg su roba/usluge/radovi isporučeni, osta-lo je isto, ali je izmijenjena referenca odnosno dokaz temeljem kojeg se de inira uzorak za odgovor na ovo pitanje i glasi: uzorak 1% svih računa po ugovori-ma sklopljenim temeljem postupaka javne nabave, a najviše 100. Navedeno ne znači da se uz ostale ugo-vore, narudžbenice (dokumente najave obveze) ne trebaju referencom povezati ulazni računi, nego je samo uzorak za testiranje sužen.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, proračunski i izvanproračunski korisnici koji ne-maju postupke javne nabave u uzorak uzimaju 1% svih računa kojima u skladu s procedurom stvaranja ugovornih obveza (iz pitanja br. 16) prethodi doku-ment najave obveze (narudžbenica, ugovor). Za male korisnike poput škola, domova, vrtića, centara za socijalnu skrb i slično kod kojih samo nekoliko zapo-slenika može trošiti sredstva, manji je broj stavki i-nancijskog plana koje se svakodnevno kontroliraju i prate, često su dokumenti najave obveze nepotrebno administriranje i u praksi se događalo da se kupnja obavi, a narudžbenice naknadno ispisuju prepisi-vanjem stavki s računa na narudžbenicu. S obzirom da to nije intencija pitanja, proračunski korisnici mogu u proceduri stvaranja obveza utvrditi u kojim je situacijama dozvoljena kupnja bez prethodnog ispisivanja narudžbenice i drugih dokumenata naja-ve obveze s tim da je osigurana provjera potrošnje u odnosu na inancijski plan.

Dosadašnje pitanje 52. koje je glasilo: Obavljena je kontrola usklađivanja analitičke evidencije i glavne knjige (odgovaraju obveznici primjene proračunskog računovodstva), brisano je iz Upitnika. Narav-no, usklađivanja analitike i sintetike obvezni su dio inancijsko-računovodstvenih poslova, ali više neće biti potrebno prikupljati dokaze o obavljenim usklađivanjima.

Napomena: U tekstu su istaknute samo najznačajnije izmjene, a za Vas smo pripremili detaljnu usporedbu starog i novog Upitnika. Za cjelovitu usporednu ta-blicu javite se na e-mail adresu: [email protected] (u sadržaj upišite „želim usporedbu Upitnika“) ili nas kontaktirajte preko internetske stranice www.tim-4pin.hr.



3. Obveze proračuna i proračunskih korisnika vezano uz iskalnu odgovornosti i inancijsko upravljanje

Pravilnik o provedbi inancijskog upravljanja i kon-trola u javnom sektoru objavljen je u studenom 2011. (NN, br. 130/11). Pravilnikom je de inirano da svi proračunski korisnici osim tijela državne uprave i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, te sve općine i gradovi ispod 35.000 stanovnika, obvezu uspostavljanja sustava inancijskog upra-vljanja i kontrola ispunjavaju sastavljanjem Izjave o iskalnoj odgovornosti, popunjavanjem Upitnika i utvrđivanjem Plana otklanjanja slabosti i nepra-vilnosti kako je de inirano Uredbom.

Za razliku od njih, središnja tijela državne uprave, izvanproračunski korisnici državnog proračuna, županije, županijska središta i veliki gradovi iznad 35.000 stanovnika planiranje aktivnosti na uspo-stavi i razvoju inancijskog upravljanja i kontrola provode donošenjem posebnog Plana uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola u skladu s odredbama Pravilnika o provedbi inancijskog upra-vljanja i kontrola u javnom sektoru. Dakle, oni uz da-vanje Izjave o iskalnoj odgovornosti, popunjavanje Upitnika i pripreme Plana za otklanjanje slabosti i nepravilnosti uočenih odgovaranjem na pitanja iz Upitnika i ostalih priloga uz Izjavu, rade detaljniju ocjenu sustava inancijskog upravljanja po svim zadanim komponentama (kontrolno okruženje, upravljanje rizicima, kontrolne aktivnosti, infor-macije i komunikacije, praćenje i procjena sustava inancijskog upravljanja i kontrola) razrađenim u

metodološkom okviru za provedbu inancijskog upravljanja i kontrola koji je sastavni dio Pravilnika o provedbi inancijskog upravljanja i kontrola u jav-nom sektoru.

Upitnik o transparentnosti rada jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ministarstvo pravosuđa je 6. rujna 2012. dostavilo putem elektroničke pošte upitnik o transparent-nosti rada jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave svim jedinicama Republike Hrvatske, pri čemu je kao krajnji rok za ispunjavanje upitnika

naveden 1. listopada 2012. godine. U ovom Upitniku o transparentnosti ispituju se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ponovno velikim dijelom o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola jer je on bitan preduvjet otvorenosti proračuna pre-ma javnosti.

Iako su svi elementi upitnika vezani uz inancijsko upravljanje i kontrole, poseban dio u Upitniku tako je i naslovljen te se isječak tog dijela s pitanjima daje u nastavku:

FINANCIJSKO UPRAVLJANJE I KONTROLE

Je li na internet stranicama dostupna organizacijska struktura jedinice i svi kontakti rukovodećih osoba (adresa sjedišta i broj poštanskog ureda, e-mail, tel., fax.)?Jesu li de inirane službene ovlasti odgovornih osoba za upravljanje inancijskim sredstvima koja su im potrebna za realizaciju aktivnosti iz njihove nadležnosti?Ima li jedinica de inirane pisane procedure upravljanja ljudskim potencijalima i kompetentnošću službenika (prava i obveze Zaposlenika izvan ovog upitnika)?Je li za 2011. godinu provedena samoprocjena sustava inancijskog upravljanja i kontrola (primjerice, popunjen upitnik za samoprocjenu FUIK; izrađen obrazac GI-FUIK i slično)?Je li jedinica sastavila Izjavu o iskalnoj odgovornosti sa svim prilozima te istu dostavila resornom ministarstvu na temelju Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, 78/11)?

Kako veliki broj jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave ne treba, u skladu s Pravilnikom o provedbi inancijskog upravljanja i kontrola u jav-nom sektoru, popunjavati upitnik za samoprocjenu FUIK i sastavljati Godišnje izvješće o sustavu inan-cijskog upravljanja i kontrola GI-FUIK (sve lokalne jedinice ispod 35.000 stanovnika) na pitanje: Je li za 2011. godinu provedena samoprocjena sustava inancijskog upravljanja i kontrola (primjerice, po-

punjen upitnik za samoprocjenu FUIK; izrađen obra-zac GI-FUIK i slično)?, odgovaraju s „DA“ (u pitanju se navodi „i slično“) i kao dokaz daju referencu na popunjeni Upitnik o iskalnoj odgovornosti i sasta-



vljen Plan o otklanjanju slabosti i nepravilnosti, a u 2013. moći će se pozvati i na Izviješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima.

Informacije o upitniku i preliminarni rezultati obra-de upitnika objavljeni su na internet stranici Mi-nistarstva pravosuđa http://www.antikorupcija.hr/transparentnost-lokalnih-jedinica01. U praksi su se pojavile nedoumice upravo zbog objavljenih inter pretacija rezultata analize provedene temeljem odgovora jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na pitanja iz Upitnika.

U prezentaciji se navodi da je upitnik GI-FUIK (Godišnje izvješće o sustavu inancijskog uprav-

ljanja i kontrola) popunilo 65.08 posto JLP(R)S što nije dobra interpretacija rezultata. Naime GI-FUIK sukladno Naputku za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, 132/11) u obvezi su popuniti županije, županijska središta i veliki gradovi iznad 35 000 sta-novnika, a to je ukupno 79 obveznika koji su i popu-nili podatke i dostavili u Središnju harmonizacijsku jedinicu Ministarstva inancija (to je navedeno u Objedinjenom godišnjem izvješću o sustavu unu-tarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru za 2011 str. 8.). Dakle, svi koji su trebali popuniti ovaj obrazac su ga i popunili, a iz podataka Ministarstva pravosuđa proizlazi da njih 35 posto nije popunilo.

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neprofi tnog sektora najavljuje

SPECIJALIZIRANE RADIONICE PO POJEDINIM

DJELATNOSTIMA PRORAČUNSKIH KORISNIKA

RASPORED RADIONICA:

DJEČJI VRTIĆI – Zagreb, 14. siječnja 2013.USTANOVE U KULTURI – Zagreb, 15. siječnja 2013.SUDOVI I ODVJETNIŠTVA – Zagreb, 16. siječnja 2013.USTANOVE U SOCIJALNOJ SKRBI – Zagreb, 17. siječnja 2013.FAKULTETI I INSTITUTI – Zagreb, 18. siječnja 2013.USTANOVE U ZDRAVSTVU – Zagreb, 21. siječnja 2013.JAVNE VATROGASNE POSTROJBE – Zagreb, 22. siječnja 2013.OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE I UČENIČKI DOMOVI – Zagreb 23. siječnja 2013.

TEMA RADIONICA JE:


Detaljan program radionica bit će objavljen na internet stranici www.tim4pin.hr Materijal: CD sa svim tekstovima i prezentacijama predavača te pisani materijalNaknada za sudjelovanje na seminaru iznosi: 700,00kn (uključen PDV). Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala 400,00kn.Prijave se mogu izvršiti na telefone Centra: 01/5531755 (fax i tel), 01/5531335 099/3037677, 099/3037678 te na e-mail: [email protected]

Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr i prijavite se online.



Sustav upravljanja nepravilnostima do donošenja Naputka o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upravljanju proračunskim sredstvima u lipnju ove godine nije bio sustavno de iniran i propisan. Trebat će vremena dok ovaj sustav u pravom smislu zaživi u praksi jer traži zadovoljavajuća znanja o nepravilnostima kod svih zaposlenika. Svi bi trebali znati prepoznati nepra-vilnost i izvijestiti o tome. Dosta je upita vezanih uz ulogu osoba zaduženih za nepravilnosti te način rada proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji nemaju osobe za nepravilnosti. Česta su pitanja i o izvještavanju o uočenim nepravilnostima ranijih razdoblja te o praćenju postupanja po nepravilno-stima. U ovom tekstu autorica odgovara na najčešće dvojbe iz prakse, a u prvom broju časopisa detaljnije će biti obrađena tema izvještavanja o nepravilno-stima koja je aktualna u siječnju radi obveze slanja godišnjih izvještaja za 2012.

1. Uvod

Zakon o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru1 (dalje u tekstu: Zakon) je akt kojim se čelnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunskih korisnika na državnoj i lokalnoj razini obvezalo na uspostavu sustava unutarnjih inancijskih kontrola. Uspostava susta-va inancijskih kontrola predstavlja između ostalog i način na koji čelnik može sprječavati rizik pojave nepravilnosti i prijevara. Neučinkovitost navedenog sustava može imati, a u velikom broju slučajeva za posljedicu ima nezakonitu i neučinkovitu potrošnju koja je uzrokovana nepravilnostima. Sam Zakon de inira nepravilnost na način da se nepravilnošću smatra nepridržavanje ili pogrešna primjena zako-na i drugih propisa koja proizlazi iz radnji ili propu-sta korisnika proračuna, a koja ima ili bi mogla imati

* Ana Zorić, dipl. iur, Ministarstvo inancija Republike Hrvatske** NN, br. 141/06

štetan utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o prihodima/primi-cima, rashodima/izdacima, povratima, imovini ili obvezama.

Radi boljeg razumijevanja ovoga pojma u Naputku o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravi-lnostima u upravljanju proračunskim sredstvima2 (dalje u tekstu: Naputak) dana je klasi ikacija nepra-vilnosti, pa iste mogu biti:

- nepravilnost za koju nisu propisane prekršajne odredbe,

- nepravilnost koja ima obilježje prekršaja i - sumnja na kazneno djelo.

2. Uloga i obveze čelnika u sustava upravljanja nepravilnostima

Nedvojbeno je kako je za sprječavanje nepravilnosti i poduzimanje radnji protiv nepravilnosti uvijek od-govoran čelnik. Ova njegova odgovornost proizlazi iz Zakona o proračunu3 (čl. 95.) i Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sekto-ru (čl. 36.). Kao i u dijelu prijenosa ovlasti na druge osobe za pojedine poslove iz područja javne nabave, planiranja, izvršavanja, računovodstvenog praćenja i izvještavanja, čelnik može za određene poslove i akti-vnosti iz dijela sprječavanja nepravilnosti, a na temelju akata o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada, prenijeti ovlasti na druge osobe, međutim, prenošenje ovlasti i odgovornosti ne isključuje odgovornost čelnika.

Odredbama Naputka uloga čelnika u sustavu uprav-ljanja nepravilnostima detaljnije se de inira te je čelnik obvezan:

- u slučaju utvrđenih nepravilnosti za koje postoji sumnja na kazneno djelo, predmet s dokazima

2 NN, br. 70/123 NN, br. 87/08

UDK 657.2Ana Zorić*

Postupanja i praćenje postupanja po prijavljenim/uočenim nepravilnostima



u prilogu dostaviti na postupanje nadležnom državnom odvjetništvu,

- u slučaju utvrđenih nepravilnosti koje imaju obilježje prekršaja, predmet sa dokazima u prilogu dostaviti na postupanje nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu inancija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, radi podnošenja optužnog prijedloga nadležnom tijelu,

- kada se utvrdi da su sredstva korištena su-protno zakonu ili proračunu, čelnik obveznika zahtijevati povrat proračunskih sredstava u proračun ili podnijeti zahtjev za obavljanje proračunskog nadzora radi donošenja rješenja o povratu sredstava u proračun,

- u slučaju utvrđenih nepravilnosti za koje nisu propisane kazne, naložiti mjere za otklanjanje nepravilnosti.

Na ovaj se način, po prvi puta daje jasna uputa kako postupiti s određenom „vrstom“ nepravilnosti. Nai-me, iako je i do sada Zakonom bilo propisano da će čelnik korisnika proračuna ili osoba zadužena za nepravilnosti, nakon primljene obavijesti o nepra-vilnosti ili sumnji na prijevaru, poduzeti potrebne mjere i o tome obavijestiti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i nadležno tijelo za nepravil-nosti i prijevare pri Ministarstvu inancija, te oba-vijestiti osobu koja je upozorila na nepravilnosti ili prijevaru, često su se u praksi pojavljivale nedou-mice kako postupati nakon zaprimanja obavijesti o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti, kome se i u kojim slučajevima prijavljuje takva nepravilnost. Posebice je dvojbeno bilo kako bi čelnik trebao postupiti u slučaju utvrđenih nepravilnosti za koje nisu propi-sane kazne. U takvim je slučajevima odgovornost za otklanjanje nepravilnosti na čelniku pa je on dužan naložiti mjere za otklanjanje nepravilnosti, ali i vo-diti računa jesu li te mjere zaista i implementirane kako se takve nepravilnosti ne bi više pojavljivale. Uz propisanu obvezu prijave sumnje na kazneno dje-lo državnom odvjetništvu i prekršaja proračunskom nadzoru u Ministarstvu inancija, propisana je i obveza praćenja daljnjih radnji i postupanja o pred-metima prijavljenih nepravilnosti.

Za potrebe praćenja propisan je poseban obrazac, koji je sastavni dio i prilog Naputka, a na kojem će čelnik polugodišnje i godišnje izvještavati osobu za duženu za nepravilnosti u nadležnom ministarstvu, odno-sno lokalnoj jedinici (ovisno u čijoj je nadležnosti). Za

praćenje postupanja po svakoj pojedinoj prijav-ljenoj/uočenoj nepravilnosti sastavlja se poseban obrazac koji se daje u nastavku.

PRAĆENJE POSTUPANJA PO PODUZETIM MJERAMA

I. Podaci o obvezniku

1. Naziv obveznika

2. Odgovorna osoba – čelnik

3. Adresa i poštanski broj

II. Podaci o predmetu

4. Oznaka pismena (KLASA, URBROJ, brojčana oznaka ili sl.)5. Datum primitka prijave/uočavanja nepravilnosti

III. Praćenje tijeka postupka

Datum Informacije o praćenju tijeka postupka*

* dopisi upućeni nadležnim tijelima i primljeni od nadležnih tijela, izvješća, rješenja, uplate i sl.

Važnost praćenja postupanja po uočenim nepra-vilnostima u ovom je sustavu iznimno bitna. Nai-me, samo praćenje postupanja po nepravilnostima omogućava čelniku stjecanje novih saznanja koja će mu u budućnosti dati ideje i usmjeriti ga kako prilagođavati, a po potrebi i mijenjati sustav unu-tarnjih inancijskih kontrola kako bi se takva po-stupanja izbjegla u budućnosti. Dakle, svi čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika imaju



obvezu uspostaviti dobar sustav uočavanja, prija-vljivanja i izvještavanja o postupanju po prijavlje-nim nepravilnostima. Nisu obvezni temeljem Ure-dbe i Naputka imenovati osobu za nepravilnosti. Ta obveza je propisana samo na razini nadležnih ministarstava i jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, ali ako smatraju potrebnim radi organiziranja sustava upravljanja nepravilnostima u praksi čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika mogu imenovati osobu za nepravilnosti.

Česte nedoumice proračunskih korisnika vezane su uz nepravilnosti koje su bile uočene u ranijim razdobljima i za koje su još tada poduzete potreb-ne mjere. Te nepravilnosti ne treba ponovno prija-vljivati popunjavanjem obrasca Podaci o uočenoj/prijavljenoj nepravilnosti, ali je potrebno izvijestiti o stanju u rješavanju predmeta odnosno o poduze-tim aktivnostima i rezultatima popunjavanjem ob-ras ca Praćenje postupanja po poduzetim mjerama.

Važna napomena je i da se za svaku nepravilnost po-punjava novi obrazac jer je svaka nepravilnost pose-ban predmet.

Obrazac Praćenje postupanja po poduzetim mje-rama proračunski i izvanproračunski korisnici ima ju obvezu predati polugodišnje i godišnje osobi zaduženoj za nepravilnosti u nadležnom ministar-stvu odnosno jedinici lokalne i područne (regional-ne) samouprave. Osoba zadužena za nepravilnosti temeljem tih izvještaja i zaprimljenih prijava ne-pravilnosti (na obrascu Podaci o uočenoj/prijavlje-noj nepravilnosti) sastavlja polugodišnji i godišnji izvještaj za Ministarstvo inancija – Sektor za prora-čunski nadzor i nadzor koncesija.

3. Uloga osobe zadužene za nepravilnosti

Čelnici nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasi ikacije te čelnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imenuju osobu zaduženu za nepravil-nosti. Svi proračunski i izvanproračunski korisnici te zaposlenici u samom tijelu odnosno jedinici lokal-ne i područne (regionalne) samouprave o uočenim nepravilnostima obavještavaju osobu za nepravil-nosti za koju se pretpostavlja kako ima veći stupanj znanja kako o samim nepravilnostima tako i postu-panju s istima.

Osoba zadužena za nepravilnosti odgovorna je za:

- zaprimanje obavijesti o nepravilnostima,- praćenje tijeka postupanja po utvrđenim ne-

pravilnostima,- sastavljanje polugodišnjeg (do 31. srpnja tekuće

godine za prvih šest mjeseci) i godišnjeg izvješća o nepravilnostima (do 31. siječnja tekuće go-dine za prethodnu godinu). Navedena izvješća dostavljaju se nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu inancija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor (Sektor za proračunski nad-zor i nadzor koncesija) koja je referentna toč ka za praćenje postupanja po prijavljenim/uočenim nepravilnosti na području Republike Hrvatske,

- suradnju s nadležnom ustrojstvenom jedini-com u Ministarstvu inancija u čijem je djelo-krugu proračunski nadzor i drugim nadležnim tijelima.

Čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji se odluče imenovati osobu za nepravilnosti (iako nemaju zakonsku obvezu za to) tu osobu mogu zadužiti za prikupljanje informacija o nepravilno-stima od ostalih zaposlenika i popunjavanje obra-zaca: Podaci o uočenoj/prijavljenoj nepravilnosti i Praćenje postupanja po poduzetim mjerama.

4. Postupanje s nepravilnostima uočenim prilikom provjera sadržaja dostavljenih Izjava o iskalnoj odgovornosti

Posebno je uređen i sustav tj. način postupanja s ne-pravilnostima uočenima prilikom provjera sadržaja dostavljenih Izjava o iskalnoj odgovornosti. Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i Izvještaja o primjeni iskalnih pravila4 propisano je na koji način nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave provjeravaju izjave svojih korisnika. Navedeno je ponovljeno i u Naputku.

Nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za svakog obveznika pro-vjeravaju formalni sadržaj Izjave o iskalnoj odgo-vornosti (dalje u tekstu: Izjava) i Upitnika o iskalnoj odgovornosti (dalje u tekstu: Upitnik). To znači da su tijekom 2012. godine nadležne lokalne jedinice bile u obvezi provjeriti jesu li sve javne vatrogasne postroj-

4 NN, br. 78/11 i 106/12



be, škole, domovi zdravlja, dječji vrtići, ustanove u kulturi i ostali proračunski korisnici navedeni u Re-gistru proračunskih i izvanproračunskih korisnika kao korisnici iz njihove nadležnosti dostavili Izjavu na odgovarajućem obrascu, Upitnik i Plan otklanjanja sla-bosti i nepravilnosti za ona pitanja iz Upitnika na koje je dan negativan ili djelomičan odgovor. Nadalje, tijekom 2012. godine provjerava se i jesu li svi korisnici isprav-no popunili Upitnik, primjerice jesu li odgovorili na sva pitanja predviđena za tog korisnika i sl. Na isti način formalnu provjeru sadržaja Izjava obavljaju i nadležna ministarstva za korisnike iz svoje nadležnosti.

Uz navedene formalne provjere potrebno je na oda-branom uzorku pitanja, prema Uredbi i Naputku, provjeriti sadržajno odgovore kod svakog pojedi-nog obveznika. S obzirom na veliki broj korisnika koji su u nadležnosti pojedinih županija i gradova, nije zadano provjeravanje svih pitanja iz Upitnika, već je dovoljno izabrati nekoliko pitanja, odnosno uzorak pitanja, ali za svakog korisnika. Tako će biti i ubuduće. Provjere se mogu obavljati samim od-laskom kod korisnika ili upućivanjem dopisa kori-snicima da dostave dokaze temeljem kojih su davali odgovore na pojedina izabrana pitanja iz Upitnika.

Na isti način će tijekom 2013. godine nadležna mi-nistarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave provjeravati, na odabranom uzorku do-stavljenih izvješća o otklonjenim slabostima i nepra-vilnostima utvrđenima prethodne godine, provedbu aktivnosti iz Izvješća o otklonjenim slabostima i ne-pravilnostima (dalje u tekstu: Izvješće) utvrđenima u 2011. godini. Ovo će se Izvješće po prvi puta dosta-vljati u 2013. godini nakon što su se tijekom 2012. godine provodile aktivnosti iz Plana otklanjanja sla-bosti i nepravilnosti koje su utvrđene prilikom po-stupka davanja Izjave za 2011. godinu.

Čelnici nadležnih ministarstava, odnosno čelnici je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su odmah, a najkasnije u roku od sedam rad-nih dana, o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama poduzeti mjere koje propisuje Naputak:

− u slučaju utvrđenih nepravilnosti za koje postoji sumnja na kazneno djelo, predmet s dokazima u prilogu dostaviti na postupanje nadležnom državnom odvjetništvu,

− u slučaju utvrđenih nepravilnosti koje imaju obilježje prekršaja, predmet s dokazima u prilo-gu dostaviti na postupanje nadležnoj ustrojstve-

noj jedinici u Ministarstvu inancija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, radi podnošenja optužnog prijedloga nadležnom tijelu,

− kada se utvrdi da su sredstva korištena suprot-no zakonu ili proračunu, zahtijevati povrat pro-računskih sredstava u proračun ili podnijeti zah tjev za obavljanje proračunskog nadzora radi donošenja rješenja o povratu sredstava u proračun,

− u slučaju utvrđenih nepravilnosti za koje nisu propisane kazne, naložiti mjere za otklanjanje nepravilnosti, odnosno zatražiti donošenje i dostavu donošenje Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti.

Kako najveći broj pitanja iz Upitnika proizlazi iz obveza utvrđenih Zakonom o proračunu i Zako-nom o javnoj nabavi5 u okviru kojih su propisane prekršajne odredbe, određeni broj nepravilnosti zasigurno će imati obilježja prekršaja te se u tom slučaju predmet zajedno s dokazima u prilogu do-stavlja na postupanje nadležnoj ustrojstvenoj jedi-nici u Ministarstvu inancija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, radi podnošenja optužnog prijedloga nadležnom tijelu.

Međutim, za jedan dio pitanja iz Upitnika nisu pro-pisane prekršajne odredbe jer proizlaze iz primjene načela dobrog inancijskog upravljanja ili primjeri-ce načela razdvajanja dužnosti, kao pitanja br. 34. i 35. iz Upitnika koja su povezana primjenom u praksi načela razdvajanja dužnosti koje je jedno od osnov-nih načela utvrđenih Zakonom o proračunu. Kako za nepoštivanje ovoga načela nije propisana prekršajna odredba, a prilikom kontrole se uoči da je na navede-na pitanja netočno odgovoreno, ili nije priložen Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, od korisnika će se zatražiti da donese i dostavi Plan otklanjanja sla-bosti i nepravilnosti u kojem će navesti aktivnosti koje će se poduzeti radi otklanjanja nepravilnosti, ali i rokovi u kojima će se takve aktivnosti provesti.

Cijeli sustav postupanja s uočenim/prijavljenim ne-pravilnostima uz izricanje sankcija onima koji su uzrokovali nepravilnosti, jest i korektivni faktor koji u svakom slučaju treba pridonijeti poboljšanju susta-va upravljanja proračunskim sredstvima. Na ovakav način, postupajući u skladu s Naputkom, čelnik po-kazuje i veći stupanj odgovornosti u svome radu, što je u skladu s najboljom praksom europskih zemalja.

*

5 NN, br. 09/11



Dana 15. listopada 2012. stupili su na snagu novi Ovršni zakon1 osim odredaba članaka 356. do 364. koje stupaju na snagu danom prijema Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima2. Istoga dana pre-stao je važiti Zakon o javnim ovršiteljima3 i prestala je djelovati služba javnih ovršitelja imenovanih suk-ladno tom Zakonu. Autorica se posebno osvrće na ovrhu na plaći i drugim stalnim novčanim primanji-ma te postupak provedbe ovrhe.

1. Uvod

Najvažnije novosti u sustavu provedbe ovrha koje donose navedeni propisi:

- Mogućnost podnošenja zahtjeva za izravnu naplatu novčane tražbine pred Financijskom agencijom na temelju ovršne odluke i nagod-be domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti i obračuna poslodavca o nei-splati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine, dakle, bez donošenja rješenja o ovrsi. Ovime će se postići brža i e ikasnija naplata navedenih novčanih tražbina jer će se izbjeći, nakon najčešće dugotrajno vođenog sudskog postupka, daljnje vođenje ovršnog po-stupka čija je duljina trajanja neizvjesna.

* Bernardica Rubčić, dipl.iur, Ministarstvo inancija Republike Hrvatske1 NN, br. 112/122 NN, br. 112/123 NN, br. 139/10, 150/11 i 70/12

- Raspoloživim novčanim sredstvima na kojima banka provodi nalog Financijske agencije za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima ne smatra se odobreni okvirni kredit po računu ovršenika.

- Obveza uspostave razmjene podataka elekt-roničkim putem između Financijske agencije i javnopravnih tijela čime bi se trebala postići zaštita ovršenika jer će se moći pravovreme-no reagirati i izbjeći isplata iznosa izuzetih od ovrhe na redovan račun ovršenika i njihova uplata na poseban račun ovršenika koji je izu-zet od ovrhe.

- Napušten je institut javnoovršiteljske službe. Od stupanja na snagu Ovršnog zakona iz 2010. godine, u više navrata odgođeno je stupanje na snagu odredbi o uspostavi javnoovršiteljske službe za provedbu ovrhe na nekretninama i pokretninama. Zbog troškova postupka pred javnim ovršiteljem i trajanja tog postupka kao i činjenice da je broj takvih ovrha u stalnom padu jer se ovrhovoditelji odlučuju za naplatu na novčanim sredstvima, novim Ovršnim zako-nom zadržan je sudski model provedbe ovrhe.

- radi ostvarenja jedinstvenog vođenja ovršnih postupaka kao stvarno nadležni sudovi odre-đeni su općinski sudovi.

2. Kratki osvrt na ovrhu na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima

Prema članku 172. Ovršnog zakona od ovrhe su izuzeta sljedeća primanja:

UDK 336.2Bernardica Rubčić*

Novosti u sustavu provedbe ovrha

Rubrika inancije jedna je od temeljnih rubrika časopisa. Složenost proračunskog procesa u svim njegovim fazama i na svim razinama iziskuje praćenje inancijskih tokova već u fazi njihova pla-niranja, zakonitog i svrhovitog izvršavanja pa do samog izvještavanja. Rubrika će sadržavati članke o promjenana u zakonskoj regulativi i dobroj praksi ostvarivanja javnih prihoda i njiho-va korištenja u inanciranju javnih rashoda. Važno područje ove rubrike je pitanje odražavanja likvidnosti raznim oblicima zaduživanja te upravljanje novčanom imovinom.

ukratko o rubrici FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE



1. primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,

2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osigu-ranju,

3. primanja po osnovi socijalne skrbi, 4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti, 5. primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako

posebnim propisom nije drukčije određeno, 6. primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima

i studentima, 7. naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po

osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,

8. primanja po osnovi odličja i priznanja, 9. rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno te10. ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim

propisima.

Ako se ovrha provodi na plaći, od ovrhe je izu-zet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj (ako je plaća ovršenika manja od prosječne neto plaće u RH, od ovrhe je izuzet iz-nos u visini dvije trećine plaće ovršenika).

Ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osno-vi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubi-tka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, izuzet je iznos u visini od jedne polovine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj (ako je plaća ovršenika manja od prosječne neto plaće u RH, od ovrhe je izuzet iznos u visini jedne polovine neto plaće ovršenika), osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposle-nom u pravnim osobama Republike Hrvatske za pro-teklu godinu (članak 173. Ovršnog zakona).

Za izračun dijela plaće koji je izuzet od ovrhe u 2012. godini, primjenjuje se prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj u iznosu 5.408,00 kuna4.

4 NN, br. 133/11

Visina izuzeća koja se odnosi na plaću primjenjuje se i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu na primanjima iz st. 5. i 6. čl. 173. Ovršnog zakona.

Na izuzetim novčanim sredstvima ovrha se ne pro-vodi. Ako ovršenik prima iznose koji su izuzeti od ovrhe, o tome je dužan obavijestiti Financijsku agen-ciju koja će odmah o tome obavijestiti uplatitelje tih iznosa radi uskrate uplata. Ako se izuzeta primanja i naknade uplaćuju ovršeniku putem banke, banka je dužna po nalogu Agencije ovršeniku otvoriti po-seban račun. O otvaranju posebnog računa banka je bez odgode dužna obavijestiti Agenciju, a Agencija uplatitelje koji su dužni izvršiti uplatu na poseban račun.

Rješenjem o ovrsi na plaći određuje se pljenidba određenoga dijela plaće i nalaže se poslodavcu koji ovršeniku isplaćuje plaću da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati odnosno isplaćuje ovrho-voditelju nakon pravomoćnosti toga rješenja. Ako je nakon dostave rješenja o ovrsi ovršeniku povećana plaća rješenje o ovrsi odnosi se i na to povećanje.

U slučaju prestanka radnog odnosa ovršenika, obveza je poslodavca da bez odgode preporučenom pošiljkom s povratnicom dostavi rješenje o ovrsi novom poslodavcu i o tome obavijesti sud. Ako po-slodavcu nije poznat novi poslodavac obvezan je o prestanku ugovora o radu obavijestiti sud bez odgo-de, a sud će odrediti ovrhovoditelju rok radi pribave podataka o novom poslodavcu. Ako ovrhovoditelj to ne učini u navedenom roku sud će obustaviti ovrhu. Ako poslodavac ne postupi kako je naprijed navede-no odgovara za štetu koju je ovrhovoditelj zbog toga pretrpio.

Ovršnim zakonom uređena je i zapljena po pri-stanku dužnika. Tako dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerov-nika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stal-no novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to pri manje izuzeto od ovrhe. Suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne učinke. Isprava se izdaje u je-



dnom primjerku, ima pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi. Ispravu s učincima dostave rješenja o ovrsi poslodavcu dostavlja vjerovnik, putem dava-telja poštanskih usluga preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom ili preko javnoga bilježnika. Suglasnost o zapljeni treba biti potvrđena odnosno solemnizirana od javnog bilježnika (nije dovoljna samo ovjera).

3. Kratki osvrt na provedbu ovrhe na temelju vjerodostojne isprave

Vjerodostojna isprava je račun, mjenica i ček s pro-testom i povratnim računima kada je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvadak iz poslo-vnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna ispra-va te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom. Računom se smatra i obračun ka-mata5.

O prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave odlučuju javni bilježnici. Javni bilježnik do-nosi rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne ispra-ve ako ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i osnovan te ga dostavlja strankama.

Člankom 281. Ovršnog zakona omogućava se obu-stava postupka u slučaju izostanka realnog inte-resa stranke za njegovu provedbu. Tako će javni bilježnik nakon dvije uzastopne neuspjele dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave

5 Članak 31. Ovršnog zakona

ovrhovoditelju, rješenje istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu i smatrat će se da je dosta-va obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja rješenja na oglasnoj ploči.

Nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodo-stojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspješna pokušaja dostave rješenja na adresu ovršenika izičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost, javni bilježnik sve daljnje radnje dostave obavlja na pisani zahtjev ovrhovoditelja. Javni bilježnik će obavijest o dva neuspjela pokušaja dostave rješenja ovršeniku uputiti ovrhovoditelju osobnom dostavom putem da-vatelja poštanskih usluga, na adresu ovrhovoditelja iz prijedloga, uz upozorenje, ako dostava obavijesti ne uspije da će ista biti obavljena na oglasnoj ploči, te ako ovrhovoditelj u roku od 15 dana od dana dostave obavijesti nije od javnog bilježnika zahtijevao poduzi-manje daljnje radnje dostave rješenja ovršeniku, sma-tra se da je postupak obustavljen istekom toga roka. Na zahtjev ovrhovoditelja ili ovršenika javni bilježnik će izdati potvrdu da je na temelju ovoga Zakona po-stupak obustavljen.

Na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovr-si na temelju vjerodostojne isprave kojim je ovrha određena na stalnom novčanom primanju ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može izravno zatražiti od poslodavca ili drugog isplatitelja stal-noga novčanog primanja da mu isplati iznos kojim će se namiriti njegova tražbina radi čijeg je ostvarenja ovrha određena. Isplatitelj stalnoga novčanog pri-manja dužan je prigodom postupanja po rješenju o ovrsi voditi računa o pravilima o ograničenju ovrhe na takvim primanjima.



Dana 1. listopada 2012. stupio je na snagu Zakon o inacijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN, br. 108/12). Riječ je o Zakonu koji uređuje pi-tanja od iznimnog značaja za sve gopodarske su-bjekte i osobe javnog prava unoseći važne novine u način rješavanja problema dospjelih i nenaplaćenih potraživanja. Zakon predviđa niz novosti: od roko-va plaćanja do neizbježnog postupka predstečajne nagodbe ako zapadnu u stanje nelikvidnosti ili in-solventnosti. U nastavku su sažeto obrađene osnove ovoga Zakona te odgovori na neka učestala pitanja koja se izravno ili neizravno odnose i na državne poduzetnike odnosno osobe javnog prava.

1. Sadržaj i ciljevi Zakona

U svom sadržaju ovaj Zakon uređuje inancijsko po-slovanje poduzetnika, rokove ispunjenja novčanih obveza i pravne posljedice zakašnjenja s ispunjenjem u cilju suzbijanja zakašnjenja s ispunjenjem novčanih obveza, poslovanje poduzetnika u uvjetima nelikvi-dnosti i postupak predstečajne nagodbe.

Prema odredbama Zakona, inancijsko poslovanje poduzetnika, čini pribavljanje inancijskih sred-stava, upravljanje inancijskim sredstvima, te ras-po ređivanje sredstava inanciranja radi osiguranja uvjeta za obavljanje gospodarske djelatnosti ili dru-gih poslova. Zakon poduzetnika de inira kao prav-nu ili izičku osoba koja samostalno obavlja gospo-darsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti.

Posebno se važnim smatra uvođenje pravila pona-šanja za uprave i nadzorne odbore trgovačkih društava koja su nesposobna za plaćanje ili preza-dužena, kao i sigurnost radnicima da će primjenom Zakona njihova potraživanja biti tretirana kao prio-ritetna.

Zakonom se de iniraju temeljne obveze poduzetnika, odnosno Uprave i Nadzornog odbora. U prvom redu to je dužnost vođenja poslova na način da je društvo u svakom trenutku likvidno i solventno. Uz to mora

* Anđa Režić, dipl. iur., Ministarstvo inancija Republika Hrvatske

se osigurati da se obveze društva ispunjavaju suk-ladno rokovima plaćanja propisanim Zakonom. Nadalje, Uprava je dužna osigurati visinu kapitala adekvatnu vrstama, opsegu i složenosti poslovne djelatnosti koju obavlja i rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložen u obavljanju tih poslovnih djelatnosti.

Odredbama Zakona željelo se postići da u stečaj idu trgovačka društva samo nakon što se iscrpe sve druge mogućnosti „sanacije“ subjekta, odnosno ako ne uspije dogovor s vjerovnicima.

Prihvaćanjem plana restrukturiranja pruža se mo-guć nost nastavka djelatnosti i oživljavanje dužnika koji bi svoje obveze vjerovnicima isplatio iz dobiti poslovanja u roku trajanja plana restrukturiranja. Restrukturiranje je iznimno kompleksan ekonom-sko-pravni proces, od donošenja odluke o tome može li se i kako će se uopće provesti, do ponovnog osmišljavanja novog koncepta poslovanja s kojim bi dužnik trebao postati uspješan.

2. Rokovi plaćanja

2.1. Rokovi plaćanja između poduzetnika

Ugovorom među poduzetnicima može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 60 dana. Iznim-no, može se ugovoriti i dulji rok ispunjenja novčane obveze u slučaju trgovačkog kredita, pod uvjetom da je dužnik novčane obveze izdao vjerovniku novčane obveze sredstvo osiguranja tražbine koje ima učinak ovršne isprave. Rok ni u kojem slučaju ne može biti dulji od 360 dana.

Ako ugovorom među poduzetnicima nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana.

U ugovorima između poduzetnika, dužnik, koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, dužan je, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, vjerovniku platiti posebnu naknadu u paušalnom iznosu od 300 kuna. Vjerovnik ima pravo na ovu naknadu bez ob-

UDK 336.2Anđa Režić*

Primjena Zakona o inancijskom poslovanju



zira na to je li pretrpio kakvu štetu zbog dužnikovog zakašnjenja.

Odredba o rokovima plaćanja unosi nekoliko novina, a namjera im je osigurati vjerovnika novčane obveze od negativnog učinka duljeg roka ispunjenja novčane obveze na način da u slučaju ugovaranja dužeg roka vjerovniku na raspolaganju stoji učinkovito sred-stvo osiguranja, ali i ostvarenja njegove tražbine. Sljedeća novina svakako je automatsko pravo na paušalnu naknadu u iznosu od 300 kuna u slučaju kašnjenja dužnika s plaćanjem novčane obveze.

2.2. Rokovi plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava

Ugovorom između poduzetnika i osobe javnog prava u kojem je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 30 dana. Iznimno, može se ugovoriti i duži rok ispunjenja novčane obveze, ali ne duži od 60 dana.

Ako ugovorom nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana. Navedeno podrazumijeva da će država i državne institucije sve svoje obveze podmi-rivati u roku od 30 (do maksimalno 60 dana).

3. Načela likvidnosti i solventnosti

Prema Zakonu, nelikvidnost nastaje kada podu-zetnik ne može ispuniti novčane obveze u rokovima njihova dospijeća. Smatra se da je poduzetnik po-stao nelikvidan ako:

- 60 dana kasni s ispunjenjem jedne ili više novčanih obveza vjerovnicima, a čija visina u ukupnom iznosu čini više od 20% od iz-nosa svojih obveza objavljenih u godišnjem izvješću za proteklu inancijsku godinu

- ako više od 30 dana kasni sa isplatom plaća za radnike u visini ugovorene plaće te pla-ćanjem pripadajućih poreza i doprinosa ko je mora obračunati i uplatiti zajedno s plaćom.

Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redo-

vno poslovanje. Smatra se da su za redovno poslo-vanje nužna plaćanja za:

1. prioritetne tražbine,2. plaće radnika od dana otvaranja postupka pred-

stečajne nagodbe,3. operativne troškove poslovanja (električna ener-

gija, voda i dr.),4. nabavu robe i usluga potrebnih za redovno poslo-

vanje,5. porez na dodanu vrijednost, trošarine, doprinose

i druge poreze koji od strane dužnika moraju biti obračunati i plaćeni u skladu s propisima,

6. troškove postupaka pred javnopravnim tijelima.

Poduzetnik je dužan u roku od 60 dana od nastanka nelikvidnosti poduzeti mjere inancijskog restruk-turiranja radi ponovnog uspostavljanja stanja likvi-dnosti

Insolventnost nastaje kada poduzetnik postane nesposoban za plaćanje ili postane prezadužen. Smatra se da je poduzetnik nesposoban za plaćanje ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pri-stanka poduzetnika, naplatiti s bilo kojeg od njego-vih računa. Poduzetnik je prezadužen ako vrijednost njegove imovine ne pokriva postojeće obveze. Neće se smatrati da je poduzetnik prezadužen ako se pre-ma okolnostima slučaja može osnovano pretposta-viti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću. Neće se smatrati da je prezaduženo trgovačko društvo osoba, ako je koji od njegovih članova koji solidarno odgovaraju za njegove obveze, izička osoba.

Ako je dužnik nesposoban za plaćanje ili prezadužen, dužan je bez odgađanja, a najkasnije 21 dan od na-stanka insolventnosti pokrenuti postupak preds te-čajne nagodbe.

4. Postupak predstečajne nagodbe

Postupak predstečajne nagodbe može se provesti nad pravnom osobom te nad dužnikom pojedincem. Dužnikom pojedincem, jednako kao i u stečajnom postupku, smatraju se trgovac pojedinac i obrtnik. Dužnik u stanju nelikvidnosti ili insolventnosti



mora predložiti otvaranje postupka predstečajne nagodbe. Iznimno, otvaranje postupka predstečajne nagodbe može predložiti dužnik koji nema imo-vine ili je njegova imovina male ili neznatne vrije-dnosti i nema zaposlenih. Do okončanja postupka predstečajne nagodbe nije dopušteno pokrenuti stečajni postupak. Isto tako, prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe nije dopušten, ako je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak.

Postupak predstečajne nagodbe provodi se s ciljem da se dužniku koji je postao insolventan omogući inancijsko restrukturiranje na temelju kojeg će

postati likvidan i solventan. Cilj je i vjerovnici-ma omogućiti povoljnije uvjete naplate njihovih tražbina od onih uvjeta koje bi vjerovnik ostvario da je protiv dužnika pokrenut stečajni postupak.

Postupak predstečajne nagodbe provode regional-ni centri Financijske Agencije, čija se mjesna nad-ležnost utvrđuje prema mjestu prebivališta odno-sno sjedišta dužnika .

U postupcima predstečajne nagodbe, u kojima uku-pan iznos dužnikovih obveza iz izvješća o inan-cijskom stanju i poslovanju dužnika prelazi iznos od 10.000.000,00 kuna, isključivo je nadležno nagodbe-no vijeće Regionalnog centra u Zagrebu.

Postupak predstečajne nagodbe je hitan i mora se dovršiti najkasnije u roku od 120 dana od dana njegovog otvaranja, a pokreće se smo na prijedlog ovlaštene osobe dužnika.

Nakon provedenog postupka pred Finom, pred ste-čajna nagodba sklapa se pred trgovačkim sudom, nadležnim prema sjedištu dužnika.

Ako je postupak predstečajne nagodbe obusta-vljen, FINA je dužna podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, ukoliko za to postoje razlozi.

5. Najvažnije pravne posljedice otvaranja predstečajne nagodbe

Postupci ovrhe i osiguranja, koji su započeti prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe, preki-daju se, a od dana objava rješenja o otvaranju po-stupka ne može se protiv dužnika dopustiti ovrha radi osiguranja, niti ovrha radi namirenja tražbina u pogledu kojih postoji ovršna isprava donesena

do toga dana. Ako je postupak predstečajne nago-dbe obustavljen, FINA je dužna podnijeti prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, ukoliko postoje razlozi za pokretanje stečajnog postupka. Nedo-spjele tražbine dospijevaju otvaranjem postupka predstečajne nagodbe radi ponovnog ugovaranja rokova i načina njihova plaćanja, a u skladu sa pla-nom inancijskog restrukturiranja.

6. Odgovori na učestalija pitanja primjene Zakona

- Primjenjuje li se ovaj zakon na ugovore sklop-ljene prije 1. listopada 2012. (dan stupanja na snagu Zakona)?

U prelaznim i završnim odredbama Zakona ne postoji odredba o potrebi usklađenja ugovora zaključenih prije stupanja na snagu Zakona s odredbama Zako-na o rokovima plaćanja. Sukladno navedenom, na ugovore koji za predmet ispunjenja imaju novčanu obvezu ( za isporuke roba i usluga), a sklopljeni su prije 1. listopada 2012. , te sadrže ugovorne odred-be o rokovima ispunjenja novčanih obveza, ne pri-mjenjuju se zakonske odredbe o rokovima plaćanja. Ukoliko takvi ugovori ne sadrže odredbe o rokovima plaćanja, na njih se primjenjuju zakonske odredbe o rokovima plaćanja.

- Kako se primjenjuje Zakon kada je jedna od ugovornih strana nerezident ?

Sukladno članku 19. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim od-nosima, za ugovor je mjerodavno pravo koje su ugo-vorile ugovorne strane.



- Je li moguće ugovoriti rok duži od 60 dana, ako je kao sredstvo osiguranja ugovorena zaduž-nica?

Člankom 11. Zakona propisano je da se iznimno može ugovoriti i dulji rok ispunjenja novčane obveze, pod uvjetom da je dužnik novčane obveze izdao vjerov-niku novčane obveze sredstvo osiguranja tražbine koje ima učinak ovršne isprave, a koji dulji rok ni u kojem slučaju ne može biti dulji od 360 dana. U na-vedenom slučaju nije dozvoljeno da je ugovoreno sredstvo osiguranja, nego da je dužnik vjerovniku novčane obveze izdao sredstvo osiguranja koje ima učinak ovršne isprave (u ovom slučaju zadužnica).

- Na koje vrste poslovnih transakcija se pri-mjenjuju odredbe o rokovima plaćanja Zako-na o inancijskom poslovanju predstečajnoj nagodbi?

Zakonom o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (u daljnjem tekstu ZFPPN) implementi-raju se u hrvatski pravni sustav odredbe Direktive 2011/07/EU Europskog parlamenta i Vijeća od dana 16. veljače 2011. godine o suzbijanju zakašnjenja s plaćanjem u trgovačkim ugovorima ( u daljnjem tek-stu EU direktiva 2011/07/EU).

Člankom 2. stavkom 1. EU direktive 2011/07/EU propisano je da su poslovne transakcije transakcije između poduzetnika i poduzetnika i osoba javnog prava koje rezultiraju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu naknadu.

Uzimajući u obzir navedenu de iniciju, većina ugo-vora što ih poduzetnici sklapaju međusobno ili s osobama javnog prava, u obavljanju djelatnosti koji su predmet njihova poslovanja ili u vezi s tim dje-latnostima rezultiraju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu naknadu.

Ali svrha direktive i odredbi zakona nije ograničiti njeno korištenje samo na kupnju dobara ili oba-vljanje usluga, nego i na ugovore o građenju, ugovore o najmu, uvjete ugovora ....

- Odnose li se odredbe ZFPPN na ugovore o razmjeni?

Ne. Odredbe ZFPPN odnose se na ugovore , u kojima jedna ugovorna strana mora isporučiti robu ili pružiti uslugu, a druga strana ispuniti novčanu obvezu. Ako

su ugovorne obveze stranaka razmjena dobara ili usluga, odredbe Zakona se ne primjenjuju.

- Odnose li se odredbe ZFPPN na rate kredita, ugovore o leasingu i ugovore o osiguranju?

ZFPPN se odnosi na ugovore, u kojima jedna ugo-vorna strana mora isporučiti robu ili pružiti uslu-gu, a druga strana ispuniti novčanu obvezu. Cilj je pravovremeno podmirenja obveza koje proizlaze iz trgovačkih ugovora, kao što je de inirano u Direkti-vi 2011/7/EU.

Kako se bankovni kredita, ugovori o leasingu i ugo-vori o osiguranju, ne smatraju trgovačkim ugovori-ma u smislu Zakona o obveznim odnosima, nego po-slovima inancijske naravi, ZFPPN se ne primjenjuje na takve ugovore.

- Na koji način se odredbe ZFPPN primjenjuju na ugovore o građenju?

ZFPPN propisuje se da se novčane obveze moraju izvršiti u roku od (30, 60, 360 dana) od dana: kada je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu,

ili dana kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu, ako nije moguće sa sigurnošću utvrditi dan primitka računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu ili ako je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije negoli je vjerovnik ispunio svoju obvezu,

ili dana isteka roka za pregled predmeta obveze, ako je ugovorom ili zakonom predviđen određeni rok za takav pregled, a dužnik je primio, račun ili dru-gi odgovarajući zahtjev za isplatu prije isteka toga roka.

ZFPPN samo osigurava da obvezu plaćanja treba izvršiti u roku od (30, 60, 360 ) dana , bez predra-suda prema pravilima kada se roba se smatra do-stavljena ili usluge izvršene. Budući da je ugovor o građenju podvrsta ugovora o djelu, usluga se smatra izvršenom primjenom odgovarajućih odredbi Zako-na o obveznim odnosima (u daljnjem tekstu ZOO) koje se odnose na Ugovor o djelu. Pritom je uobičajeno da se obavljeni radovi obračunavaju putem tzv. privre-menih obračuna (faktura) kao građevinske situacije u kojima se speci icira vrijednost izvršenih radova,



ugovorenih i preostalih radova. U poreznom smislu, s aspekta poreza na dodanu vrijednost, isposta-vljene privremene situacije imaju značenje računa. Međutim, posebnost graditeljske djelatnosti se očituje upravo u tome da po navedenom obračunu – situaciji ne postupaju niti izvođač ni investitor radova dok svaka nije ovjerena od nadzornog tijela investitora. Tek ovjerena situacija potvrđuje stvar-no izvedene radove, te se potom evidentira u porez-nim i knjigovodstvenim evidencijama. Stoga i rok za plaćanje počinje teći tek ovjerom situacija od strane nadzornog tijela.

Prilikom razmatranja činjenice kad se smatra da je usluga izvršena, potrebno je također uzeti u obzir odredbu članka 644. ZOO-a kojom je propisano da je naručitelj dužan pregledati izvršeno djelo čim je to po redovitom tijeku stvari moguće i o nađenim ne-dostacima bez odgađanja obavijestiti izvođača. Ako naručitelj nije odobrio i prihvatio obavljene radove, naravno, nije došlo do primitka robe ili usluga. To znači da rok iz ZFPPN ne počinje teći. Ako naručitelj na poziv izvođača da pregleda i primi izvršeni rad to ne učini bez opravdanog razloga, smatra se da je rad primljen.

- Primjena ZFPPN u odnosima s međunarodnim elementom?

U primjeni odredbi ZFPPN o rokovima plaćanja u od-nosu s međunarodnim elementom, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (NN, br. 53/91, 88/01, u daljnjem tekstu ZRSZ).

Člankom 19. ZRSZ-a propisano je da je za ugovor je mjerodavno pravo koje su ugovorile ugovorne stra-ne. Ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo i ako druge okolnosti ne upućuju na mjerodavno pra-vo, uzimaju se u obzir odredbe članka 20., odnosno pravo koje je u najbližoj vezi s određenim odnosom.

Ako posebne okolnosti slučaja ne upućuju na drugo pravo, najbližem pravom smatrat će se pravo mjesta gdje se u trenutku ponude nalazilo prebivalište, od-nosno sjedište ponudioca.

Sukladno terminologiji ZFPPN, ako je vjerov-nik novčane obveze, npr. proizvođač papirnatih vrećica

Imamo dvije mogućnosti:

• vjerovnik (koji je proizveo papirnate vrećice) je hrvatska tvrtka. Dužnik (kupac papirnatih vrećica) je stranac. Kako je vjerovnik stranka koja mora izvršiti karakterističnu činidbu, u ovom od-nosu mjerodavno je hrvatsko pravo, dakle odred-be ZFPPN.

• vjerovnik, odnosno onaj koji je proizveo papir-nate vrećice, je stranac. Budući da vjerovnik je ona stranka koja mora izvršiti karakterističnu činidbu, mjerodavno je pravo zemlje prebivališta, odnosno sjedišta vjerovnika. U ovom slučaju ne primjenjuje se odredbe ZFPPN.

- Primjenjuju li se odredbe ZFPPN na podružnice stranih zemalja u Republici Hrvatskoj, ili na strane tvrtke, koje gospodarsku djelatnost obavljaju preko podružnica u RH ?

Poslovanje podružnica regulira Zakon o trgovač-kim društvima. Sukladno članku 7, ZTD-a inozemna trgovačka društva i trgovci pojedinci mogu prema hrvatskim propisima obavljati gospo darske djelat-nosti osnivanjem podružnice. Na osnivanje i djelo-vanje podružnica stranih trgo vačkih društava pri-mjenjuju se propisi prema kojima podružnice osni-vaju domaća društva.

Podružnica nije pravna osoba. Njenim poslovanjem ne nastaju prava i obveze za nju samu, nego ta prava i obveze stječe osnivač podružnice. Podružnica po-sluje pod svojom tvrtkom i treba pritom navesti svoje sjedište i sjedište osnivača. Pošto nisu pravne osobe, podružnice ne mogu samostalno stjecati prava i obve-ze u pravnom prometu. Sva prava i obveze nastale dje-lovanjem podružnice preuzima osnivač. U slučaju spo-ra prema trećim osobama, stranka nije podružnica nego društvo ili trgovac pojedinac kome pripada.

Sukladno navedenom, sa stajališta zaštite vjerov-nika, sklapanje pravnog posla s podružnicom ima jednak učinke kao neposredno sklapanje pravnog posla s matičnim društvom. Pri odgovoru na pitanje mjerodavnog prava, treba uzeti u obir odgovor na prethodno pitanje.

- Odnose li se odredbe ZFPPN na novčane obve-ze izičkih osoba?

Sukladno odredbi članka 3. ZFPPN poduzetnik je odre-đen kao pravna i izička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti.



Dakle, odredbe ZFPPN primjenjuju se i na izičke oso-be koje imaju status poduzetnika i koje kao profesiju samostalno obavljaju djelatnost kojom ostvaruju prihode. To su, na primjer obrtnik, javni bilježnik, liječnik, odvjetnik, itd.

- Tko su osobe javnog prava?

Sukladno odredbama članka 3. ZFPPN osobe jav-nog prava jesu javni i sektorski naručitelji kako su utvrđeni propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih društava koja odgovaraju definiciji poduzetnika.

Javni naručitelji su:

1. državna tijela Republike Hrvatske,

2. jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave,

3. pravne osobe koje su osnovane za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem interesu, koje nemaju industrijski ili trgovački značaj i ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:– da se inanciraju iz državnog proračuna ili

iz proračuna jedinice lokalne odnosno iz proračuna jedinice područne (regionalne) sa-mouprave ili sredstava drugih takvih pravnih osoba u iznosu većem od 50%, ili

– da nadzor nad poslovanjem tih pravnih oso-ba obavljaju državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili druge takve pravne osobe, ili

– da više od polovice članova nadzornog odbora, uprave ili odgovarajućeg tijela za upravljanje te vođenje poslova imenuju državna tijela, jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave ili druge takve pravne osobe,

4. zajednica tijela iz točaka 1. i 2. ili pravnih osoba iz točke 3.

Popis javnih naručitelja propisuje ministar nadležan za gospodarstvo Pravilnikom o popisu obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi.

Sektorski naručitelji su:

1. javni naručitelji koji obavljaju jednu ili više dje-latnosti, a to su plin, toplinska i električna ener-gija, vodoopskrba, istraživanje ili vađenje nafte, plina, ugljena ili ostalih krutih goriva, prijevoz-

ne usluge (koje se pružaju javnosti u području prijevoza željeznicom, gradskom željeznicom, automatiziranim sustavima, tramvajem, auto-busom, trolejbusom ili žičarom) zatim djelatno-sti zračnih, morskih i riječnih luka te poštanske usluge u slučajevima kada nabavljaju robu, ra-dove ili usluge za potrebe obavljanja tih djelat-nosti.

2. trgovačka društva u kojima javni naručitelj ili više javnih naručitelja ima ili može imati neposre-dan ili posredan prevladavajući utjecaj na osnovi njihova vlasništva, inancijskog udjela ili na osno-vi pravila koja vrijede za društva i koja obavljaju jednu ili više prethodno navedenih djelatnosti, te kada nabavljaju robu, radove ili usluge za potrebe obavljanja tih djelatnosti,

3. subjekti koji na temelju posebnog ili isključivog prava koje im je dodijelilo nadležno tijelo oba-vljaju jednu od navedenih djelatnosti iz točke 1. ili kombinaciju tih djelatnosti kada nabavljaju robu, radove ili usluge za potrebe obavljanja tih djelat-nosti, a nisu javni naručitelji ili trgovačka društva u smislu točaka 1. i 2.

Popis sektorskih naručitelja iz stavka propisuje mi-nistar nadležan za gospodarstvo Pravilnikom o po-pisu obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi.

- Može li udruga, registrirana sukladno Zako-nu o udrugama, biti dužnik novčane obveze, u smislu ZFPPN?

Sukladno odredbi članka 3. ZFPPN poduzetnik je određen kao pravna i izička osoba koja samostal-no obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti.

Pravne osobe koje, u skladu s propisima, s vremena na vrijeme ili kao svoju pretežitu djelatnost aktivno sudjeluju u komercijalnim djelatnostima, u slučaju ugovora koje se odnose na takve djelatnosti imaju obveze sukladno odredbama ZFPPN.

Za ilustraciju samo, kad npr. udruga obavlja dje-latnost kojom stječe prihod ili ostvaruje dobit kao što je primjerice prodaja hrane i pića ili suvenira članovima i ne-članovima. Kada udruga kupuje piće i hranu ili materijal za proizvodnju suvenira, koji zatim prodaje članovima ili nečlanovima, udruga ima ulogu dužnika u smislu ZFPPN u odnosu na dobavljača robe.



- Da li se odredbe ZFPPN odnose na ugovore sklopljene između osoba javnog prava?

Iz odredbi članka ZFPPN jasno je da se odredbe od-nose na ugovore sklopljene između:

- poduzetnika- poduzetnika i soba javnog prava.

Tumačenjem odredbi a contrario ZFPPN se ne odno-si na pravne poslove, sklopljenim između osoba jav-nog prava. Navedeno također proizlazi iz teleološkog tumačenja zakona, svrha kojeg je bila osigurati brze i pravovremene isplate između poduzetnika, a ne osoba javnog prava.

- Je li potreban ugovor u pismenoj formi u slučajevima gdje je dulji rok plaćanja uobičajen u trgovačkim ugovorima?

Ugovor u pismenoj formi potreban je kad je rok plaćanja duži od 30 dana.

- Trenutak isporuke (ispunjenje obveze vjerov-nika) kao činjenice važne za početak roka za plaćanje

ZFPPN početak roka za plaćanja povezuje i s danom kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu (danom isporuke).

Na ovaj način htjelo se izbjeći zahtjevi dužnika vje-rovniku za produživanjem rokova i neizdavanjem računa ili izdavanjem s kasnijim datumom. Isto je mjerodavno za početak roka kada je vjerovnik izdao račun prije nego što je ispunio svoju obveze (ispo-ruka roba i dobara).

Ove su odredba vanjski okvir unutar kojeg moraju biti ispunjena sva plaćanja.

- Može li se datum dospijeća na fakturi smatra-ti ugovorenim rokom plaćanja ?

Odgovor ovisi o dogovoru stranaka. Ako su se stranke tako dogovore, datum dospjeća na računu može se smatrati za ugovorenu razdoblja plaćanja. Potrebno je imati na umu, međutim, da sama činjenica da su tiska-ni, ne znači da je rok dogovoreno u pisanom obliku. Rok je dogovoreno u pisanom obliku samo ako je suprotna strana svojim potpisom potvrdila sporazum, što je obavezno u slučaju kada je rok dulji od 30 dana.

- Je li potrebno ispostaviti novi račun u slučaju da je rok plaćanja na račun za primjer 8 ili 15 dana, odbijen?

Ne. Račun mora biti plaćen. Naglašavamo, međutim, da rok za plaćanje teče od datum isporuke robe ili usluga, a ne samo od datuma računa.

- Da li odredbe ZFPPN dopuštaju plaćanje u ra-tama?

Budući da odredbe ZFPPN ne predviđaju iznimku plaćanja u ratama, niti ih zabranjuju, plaćanje u rata-ma moguće je u slučaju ako svako pojedinu ratu ispla-titi u roku od 30 (60 dana) od isporuke roba ili usluga na koje se obročnom uplatom (ratom) podmiruje.

- Ništetnost odredbi ugovora kojom se odre-đu je datum primitka računa ili drugog odgo-varajućeg zahtjeva za isplatu

Datum primitka računa na podliježe ugovornom dogovoru između vjerovnika i dužnika.

Odredba je namijenjena samo kako bi se osiguralo da se račun izdaje, ovisno o isporuci robe ili usluga što se ne bi dogodilo u slučaju da je datuma izda-vanja računa naveden kao iksni kalendarski dan u ugovoru. Ugovaranje ovakvih odredbi povlači za sobom njihovu ništetnost.

- Tko je obveznik podnošenja prijedloga za otva-ranje postupka predstečajne nagodbe?

Obveznik podnošenja prijedloga za otvaranje po-stupka predstečajne nagodbe je sam dužnik – prav-na osoba, obrtnik ili trgovac pojedinac koji je stekao uvjete iz ZFPPN glede likvidnosti i solventnosti.

- Mora li dužnik nakon pokretanja postupka pred-stečajne nagodbe otvoriti novi poslovni račun?

Budući da pravna osoba, obrtnik i trgovac pojedinac i dalje postoji, pokretanjem postupka predstečajne nagodbe nije potrebno otvarati novi žiro račun.

- Što je to skraćeni postupak?

Skraćeni postupak je postupak predstečajne nagod-be za dužnike čije ukupno dugovanje iz inancijskih izvještaja iznosi manje od 1.000.000,00 kuna i koji imaju manje od 10 zaposlenih radnika. Popis doku-mentacije koji se podnosi za skraćeni postupak do-stupan je na web stranicama FINA-e.

Za skraćeni postupak inancijski izvještaji ne mo-raju biti revidirani od strane revizora.



Rizici gubitaka i oštećenja državne imovine samo se djelomično osiguravaju jer je pokrivanje svih rizika inancijski neodrživo za proračun. U napisu autori-

ca obrazlaže praktične aspekte postupaka i procesa osiguranja državne imovine kao i nadoknadu štete u slučajevima kada ne postoji osiguranje od rizika.

Proračunski korisnici državnog proračuna u svojim inancijskim planovima obvezno osiguravaju sred-

stva za obvezno osiguranje vozila, zrakoplova i bro-dica prema posebnim propisima (Zakon o obveznim osiguranjima u prometu1).

Za osiguranje prijevoznih sredstava i druge imovine koja je zbog pojačanog rizika i velike pojedinačne vrijednosti više izložena mogućim štetnim događajima u obavljanju redovne djelatnosti proračunskih korisnika, sredstva su planirana u državnom proračunu, na pozicijama Mi-nistarstva inancija (primjerice sredstva za kasko osi-guranje). Ako proračunski korisnik namjerava osigurati imovinu zbog naprijed navedenih okolnosti, prije prove-dbe postupka javne nabave odnosno ugovaranja usluge osiguranja, obvezan je obratiti se Ministarstvu inan-cija radi provjere raspoloživosti sredstava planiranih u državnom proračunu za navedene namjene.

Ostala imovina se ne osigurava jer bi to bilo inancijski neodrživo, stoga je člankom 18. stavkom 3. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu2 propisano da se šteta nastala na neo-siguranoj imovini proračunskih korisnika državnog proračuna naknađuje iz državnog proračuna. I za ove namjene sredstva su planirana u državnom proračunu, na pozicijama Ministarstva inancija.

Ako nastane šteta na neosiguranoj imovini koja je u vlasništvu proračunskog korisnika (opre-ma, instrumenti i dr.) ili na neosiguranoj imovini koja je u vlasništvu Republike Hrvatske (nekret-nine), a kojom upravlja/koju koristi proračunski korisnik, zahtjev za doznaku sredstava za nak-nadu štete proračunski korisnik podnosi Mini-starstvu inancija. Uz zahtjev je obvezan priložiti dokaz o nastaloj šteti (zapisnik i sl.).

* Bernardica Rubčić, dipl.iur, Ministarsvo inancija republike Hrvatske1 Narodne novine, broj 151/05, 36/09, 75/092 Narodne novine, broj 24/12

Važno je napomenuti da se iz državnog proračuna naknađuje samo šteta nastala na neosiguranoj imovini uslijed elementarnih nepogoda, vandaliz-ma ili drugog nepredviđenog događaja koji se nije mogao predvidjeti, spriječiti, izbjeći ili otkloniti.

Štetom u smislu članka 18. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. ne smatra se:

- šteta nastala na neosiguranoj imovini zbog puknuća vodovodnih cijevi, toplovodnih insta-lacija i sl. uslijed dotrajalosti ili neodržavanja

- šteta nastala na uredskoj opremi, instrumen-tima i sl. uslijed prokišnjavanja krova zbog do-trajalosti ili neodržavanja

- u drugim slučajevima kada je šteta posljedica dotrajalosti i neodržavanja imovine.

Sukladno članku 50. stavku 5. Pravilnika o pro-ra čunskom računovodstvu i Računskom planu3 teku će i investicijsko održavanje podrazumije-va kontinuirane aktivnosti kojima se imovina održava ili vraća u funkcionalno stanje, kao što su: servisiranje uređaja i opreme, uređenje unutarnjih i vanjskih zidova, popravci i zamje-na dotrajalih dijelova, pe riodični remonti po-strojenja i opreme i slično. Rashodi za takvo održavanje planiraju se unutar skupine računa 32 – Materijalni rashodi koja obuhvaća troškove korištenja usluga i dobara koji su potrebni za redovno funkcioniranje i obavljanje djelatno-sti, a proračunski korisnici sredstva za na-vedenu namjenu trebaju planirati u svojim inancijskim planovima.

- šteta nastala na službenom vozilu budući da se radi o osiguranoj imovini.

Prilikom podnošenja zahtjeva Ministarstvu inancija za doznaku sredstava s osnove naknade štete na neo-siguranoj imovini, proračunski korisnik državnog proračuna uz zahtjev treba priložiti dokaz o na-staloj šteti odnosno dokumentaciju iz koje je vi-dljivo da je nastala šteta posljedica vremenskih neprilika, vandalizma ili drugog izvanrednog vanjskog događaja koji se nije mogao predvidjeti, spriječiti, izbjeći ili otkloniti (primjerice policijski zapisnik, zapisnik o izvidu i utvrđivanju okolnosti na-stanka štete sastavljen od strane povjerenstva kori-snika ili drugi vjerodostojan dokaz).

3 Narodne novine, broj 114/10 i 31/11

UDK 336.2Bernardica Rubčić*

Naknada štete na neosiguranoj državnoj imovini


RAČUNOVODSTVO

Godišnji popis imovine i obveza, jedna je od pro-pisanih obveza, na koju treba gledati s njene suštinske strane. Popisom se usklađuje knjigovo-dstveno sta nje sa stvarnim stanjem i stoga kva-litetno obavljeni popis jamči realnost bilance. Po-pis je prije svega kontrola ispravnosti postupanja s imovinom i obvezama, ali i provjera kvalitete obavljanja računovodstvenih poslova. Utvrđene razlike mogu biti rezultanta propusta u obje ak-tivnosti.

Zakonodavac je računovodstvenim propisima, kako za proračunske tako i za nepro itne subjekte, pro-pisao obvezu provođenja popisa, unošenja poda-taka o popisu u popisne liste te potrebu formiranja povjerenstva za popis koje sastavlja izvještaj o rezultatima obavljenog popisa. Sva ostala organi-zacijska i druga pitanja prepuštena su internom reguliranju kod samih obveznika. Smatramo sto-ga korisnim podsjetiti na neke važne predradnje i korake pri organiziranju i provođenju popisa. U ovom članku obrađujemo samo pripremne radnje za provođenje popisa. Računovodstvene i porezne implikacije utvrđenih inventurnih razlika obradit

* Dr. sc. Davor Vašiček, izvanredni profesor Ekonomskog fa-kulteta u Sveučilišta u Rijeci

ćemo u našem sljedećem broju časopisa smatrajući to primjerenijim s obzirom na dinamiku neposred-nog obavljanja tih poslova u računovodstvu.

1. Rokovi i predmet popisa

Potreba i važnost provedbe redovnog popisa cjelo-kupne imovine i obveza za proračune, proračunske korisnike i nepro itne organizacija neupitna je, a sama obveza obavljanja popisa na početku poslo-vanja i na kraju svake poslovne godine određena je člancima 15, 16. i 17. Pravilnika o proračunskom raču novodstvu i Računskom planu (NN 114/10) te na isti način u člancima 13, 14 i 15. Uredbe o raču-no vodstvu nepro itnih organizacija (NN 10/08; 7/09).

Navedeni obveznici na početku poslovanja moraju popisati imovinu i obveze te navesti njihove poje-dinačne vrijednosti.

Iako propisim nije izričito istaknuto, popis imovi-ne i obveza iznimno je bitan u uvjetima statusnih promjena. Statusne promjene jesu:

1. spajanje dvaju ili više proračuna/ proračunskih ko-risnika/nepro itnih organizacija u novu jedinicu,

UDK 657.2Dr. sc. Davor Vašiček*

Pripreme za godišnji popis u sustavu proračuna i nepro itnih organizacija

Računovodstvo kao najpouzdaniji i najobuhvatniji izvor informacija za potrebe izvještavanja, upravljanja, kontrole i nadzora posebno je važno tematsko područje koje će kontinuirano biti zastupljeno u svakom broju časopisa. U ovoj rubrici obrađivat će se teme inancijskog računovodstva s njegovim komponentama - knjigovodstvo, računovodstveno planiranje, ana-lize i računovodstvena kontrola. Pritom će se pratiti ne samo domaća zakonska regulativa i aktualna praksa, već i međunarodna kretanja te priprema za implementaciju Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor. Posebna pažnju posvetit će se i području upravljačkog i troškovnog računovodstva kao pretpostavkama za razvoj upravljačke inan-cijske kontrole u javnom i nepro itnom sektoru. Sukladno koncepciji časopisa, speci ična računovodstvena pitanja koja se odnose isključivo na pojedine djelatnosti objavljivat će se u dijelu časopisa koji se pobliže bavi upravo posebnostima obavljanja pojedinih djelatnosti kako je to učinjeno i ovom broju.

ukratko o rubrici RAČUNOVODSTVO


RAČUNOVODSTVO

2. pripajanje jednog ili više proračuna/proračunskih korisnika/nepro itnih organizacija postojećoj je-dinici i

3. podjela proračuna/proračunskih korisnika/nepro-itnih organizacija u dvije ili više novih jedinica.

Proračun, proračunski korisnici i nepro itne organi-zacija kod kojih je došlo do statusnih promjena obav-ljaju popis imovine i obveza sa stanjem na datum bilance.

Datum bilance u ovom slučaju je datum koji prethodi datumu nastanka statusne promjene.

Na kraju svake poslovne godine obvezan je popis imovine i obveza sa stanjem na datum bilance. Izni-mno, subjekti koji obavljaju knjižarsku ili bibliotečnu djelatnost popis knjiga i bibliotečne građe mogu obaviti u roku koji nije duži od tri godine.

Godišnji popis koji se mora obaviti sa stanjem na dan 31. prosinca. Popisom treba utvrditi stanje:

• imovine (ne inancijske i inancijske)

o dugotrajne i kratkotrajne ne inancijske (zaliha materijala, proizvoda i robe) imovine

o inancijske imovine (novčanih sredstva, depo-zita, jamčevnih pologa, vrijednosnih papira, dionica i udjela u glavnici, potraživanja) te

• obveza.

3. Organiziranje i provedba popisa

3.1. Organizacija popisa

Navedenim računovodstvenim propisima naložena je obveza zakonskog predstavnika da osniva po-vjerenstvo/a za popis, određuje datum popisa, ro-kove obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja s priloženim popisnim listama.

Zakonski predstavnik proračunskog i nepro itnog subjekta obvezno donosi odluku o popisu. Odlukom se određuje koja i koliko povjerenstava za popis se osniva, formira središnje (centralno) povjerenstvo-ako se to ocijeni potrebnim, postavlja plan i predmet

popisa, utvrđuju rokovi obavljanja popisa i dosta-vljanja izvještaja te imenuju predsjednici i članovi povjerenstava.

Povjerenstva za popis osnivaju se prema veličini kao i speci ičnostima organizacije. Vrsta, količina i vrijednost imovine i obveza može, sa svrhom kvali-tetnijeg i pravodobnije obavljenog popisa, uvjetovati potrebu osnivanja više od jednog povjerenstva koja su u tom slučaju odgovorna središnjem povjeren-stvu. Središnje povjerenstvo koordinira i nadzire rad svih povjerenstava.

Povjerenstvo za popis, ako je to moguće, ima pre-dsjednika i najmanje dva člana. Broj članova po-vjerenstva mora zadovoljiti potrebu sveobuhvat-nosti popisa te dane rokove u kojima popis mora biti izvršen. Predsjednik i članovi povjerenstva ne mogu biti zaposlenici koji rukovode materijalnim i novčanim vrijednostima, koje su predmet popisa te zaposlenici koji obavljaju kontrolu i nadzor. Time se osigurava nepristranost popisa.

Pri izboru predsjednika i članova povjerenstva tre-ba imati na umu i njihovu stručnost kao jamstvo kvantitativne i kvalitativne vjerodostojnosti infor-macija o stvarnom stanju imovine i obveza.

Iako bi svako povjerenstvo za popis, kako je već istaknuto, trebalo imati najmanje tri člana, ne može se inzistirati na takvom sastavu povjerenstva kod obveznika popisa s malim brojem zaposlenih. U tim slučajevima povjerenstvo za popis može biti sasta-vljeno i od samo jedne osobe.

Odlukom o imenovanju članovi popisnog povjeren-stva preuzimaju nove radne obveze koje proizlaze iz delegiranih im poslova popisa. Kako bi kvalitetno i temeljito pristupili obavljanju poslova popisa, za vrijeme provođenja popisa trebali bi biti oslobođeni svojih redovnih radnih obveza.

U nastavku daje se primjer Odluke o popisu pro-računskog subjekta koja je za potrebe popisa osno-vao više od jednog povjerenstva. Primjer je u potpu-nosti primjenjiv i na nepro itne organizacija uz pri-lagodbe pravnih izvora.


RAČUNOVODSTVO

Klasa: Urbroj: Zagreb, 1. prosinca 2012. godine

Na osnovi odredbe članka 16. Pravilnika o pro-računskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10) i članka xx. Statuta proračunskog kori-snika XXX ravnatelj YYY, donosi

O D L U K Uo popisu imovine, obveza i potraživanja

I. Poradi usklađenja stanja sredstava proračunskog korisnika XXX, na dan 31. prosinca 2012. godine, treba obaviti popis:

1. Ne inancijske imovine- neproizvedene dugotrajne imovine- proizvedene dugotrajne imovine- plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrije-

dnosti- sitnog inventara- ne inancijske imovine u pripremi- proizvedene kratkotrajne imovine

2. Financijske imovine - novca na računima i u blagajni- depozita i jamčevnih pologa- danih zajmova- vrijednosnih papira- dionica i udjela u glavnici- potraživanja

3. Obveza.

II. Za obavljanje popisa osnivaju se sljedeća povjeren-stva:

1. Središnje povjerenstvo proračunskog korisnika XXX u sastavu:

predsjednica član član rezervni član

2. Povjerenstvo za popis ne inancijske imovine pro-računskog korisnika XXX u sastavu:

predsjednikčlančlanrezervni član

3. Povjerenstvo za popis inancijske imovine pro-računskog korisnika XXX u sastavu:

predsjednicačlančlanrezervni član

4. Povjerenstvo za popis obveza proračunskog ko-risnika XXX u sastavu:

predsjednicačlančlanrezervni član

III. U svako povjerenstvo imenuju se predsjednik i dva člana, te rezervni član. Ako predsjednik ili član povjerenstva nije u mogućnosti sudjelova-ti u radu povjerenstva, rezervni član mijenja člana povjerenstva, a prvi član mijenja predsje-dnika. Član povjerenstva može biti svaki radnik proračunskog korisnika XXX koji ne rukuje sred-stvima koja se popisuju.

IV. Organizaciju popisa na razini proračunskog ko-risnika XXX vodi Središnje povjerenstvo prora-čunskog korisnika XXX, a organizaciju popisa predsjednik povjerenstva za svaku vrstu popisa za koju je imenovan kao predsjednik povjerenstva.

VI. Povjerenstva će do 15. siječnja 2013. dostaviti izvještaje o obavljenom popisu Središnjem povje-renstvu proračunskog korisnika XXX. U svojim izvještajima povjerenstva su dužna obaviti procje-nu viškova i manjkova poštujući tržišnu vrijednost i stupanj otpisanosti, te naveseti uzroke nastalih viškova, odnosno manjkova. Povjerenstvo utvrđuje prijedlog za otpis, odnosno rashodovanje imovine.

VII. Središnje povjerenstvo proračunskog korisnika XXX će objediniti izvještaje povjerenstava, izra-diti izvještaj o obavljenom popisu na razini pro računskog korisnika XXX, utvrditi viškove i manjkove, te dati prijedlog za otpis, odnosno rasho dovanje i dostaviti ga do 20. siječnja 2013. ravnatelju proračunskog korisnika XXX.

Ravnatelj Dostaviti:

1. Članovima Povjerenstava


RAČUNOVODSTVO

3.2 Pripremne radnje

Prije samog provođenja izičkog popisa potrebno je da povjerenstvo za popis i odjeli u kojima se obavlja popis obave pripremne radnje. Temeljitim priprem-nim radnjama olakšava se sama provedba te osigu-rava izvršenje popisa u predviđenim rokovima.

Pripremne radnje popisnog povjerenstva čine:

• plan rada u kojemu su popisani svi poslovi po-pisa,

• utvrđivanje rokova obavljanja pojedinih poslo-va popisa i

• pribavljanje popisnih lista.

Središnje povjerenstvo, ako je osnovano, pismenim putem obavještava predsjednike i članove povjeren-stva o obvezi i rokovima pripremnih radnji.

Pripremne radnje obvezni su obaviti i odjeli u koji-ma se obavlja popis, a one se sastoje od:

• osiguranja dostupnosti imovine popisu,• omogućavanja dostupnosti dokumentacije o

imovini i obvezama koje su predmet popisa,• provjera postojanja inventarnih brojeva na

imovini,• kod potraživanja i obveze potrebno je provje-

riti je li za svako potraživanje odnosno obvezu, za koju postoji pravni temelj, ispostavljen do-kument te jesu li svi poslovni događaji iz doku-menata proknjiženi,

• usklađivanja podataka evidentiranih u pomoć-nim knjigama i evidencijama sa stanjem u glav-noj knjizi.

Sve osobe odgovorne za popis trebaju biti upoznate sa svrhom popisa, njihovim zadacima, odgovornošću i drugim pitanjima važnim za početak popisa.

3.3.Provedba popisa

Prvi zadatak povjerenstva za popis pri provedbi sa-mog popisa sastoji se od utvrđivanja, mjerenja i pre-brojavanja predmeta popisa. Podaci dobiveni popi-som unose se pojedinačno u naturalnim i novčanim izrazima u popisne liste. Popisne liste se zatim potpi-suju od strane predsjednika te svih članova povje-renstva čime se potvrđuje njihova vjerodostojnost.

Nakon unošenja stvarnog i knjigovodstvenog stanja u popisne liste utvrđuju se količinske razlike između

stanja utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja. Ustanovljene razlike se vrijednosno obračunavaju. Povjerenstvo za popis utvrđuje uzroke tih razlika i daje prijedlog njihove likvidaciju.

Kod popisivanja imovine i obveza potrebno je utvrditi redoslijed obavljanja popisa materijalne i nematerijal-ne imovine, potraživanja i obveza te uočiti razlike.

Nematerijalnu imovine, potraživanja i obveze ne možemo popisati bez saznanja o njihovom po-stojanju u knjigovodstvenim evidencijama. Zbog toga navedenu imovinu popisujemo istovremeno s unošenjem knjigovodstvenih podataka u popisne li-ste. Za razliku od nematerijalne imovine, popis ma-terijalne imovinu obavlja se prije nego što se knji-govodstveni podaci o navedenoj imovinu unesu u popisne liste.

Sve promjene od dana popisa do 31. prosinca mo-raju se pridodati ili odbiti od iskazanog stanja u popisnim listama, ovisno o poslovnim događajima i transakcijama, tako da se dobije stvarno stanje na dan 31. prosinca.

Sve osobe odgovorne za popis trebaju biti upoznate sa svojim obvezama koje proizlaze iz dodijeljenih im zadataka, ali i odgovornosti.

Predsjednik i članovi povjerenstva za popis odgo-vorni su za:

• točnost stanja utvrđenog popisom,• pravilno sastavljanje popisnih lista,• pravodobno obavljanje popisa,• vjerodostojnost i točnost izvještaja o obavlje-

nom popisu.

4. Izvještaj o obavljenom popisu

Svako povjerenstvo obvezno je nakon obavljenog po-pisa sastaviti izvještaj o rezultatima obavljenog po-pisa i uz njega priložiti popisne liste. Središnje povje-renstvo (ako je osnovano), uz izvještaje povjerensta-va, sastavlja izvještaj o općim opažanjima pri popisu.

Izvještaj povjerenstva o obavljenom popisu treba sadržavati:

• mišljenja o utvrđenom manjku odnosno višku,• prijedlog načina knjiženja utvrđenog manjka

odnosno viška,


RAČUNOVODSTVO

• mišljenje o sumnjivim i spornim potra živa-njima kao i nenaplativim te zastarjelim potra-živanjima,

• mišljenje o načinu likvidacije trajno neupotre-bljive dugotrajne ne inancijske imovine i obu-stavljenih investicija,

• primjedbe i izjave zaposlenika koji rukuju mate-rijalnim i novčanim vrijednostima o ustanovlje-nim razlikama i eventualne druge primjedbe,

• objašnjenje viškova odnosno manjkova koji su nastali kao posljedica mogućih pogrešaka zbog zamjene pojedinih vrsta odnosno dimenzija istovrsnog materijala, sitnog inventara i dr.

• prijedlog mjera za otklanjanje nedostataka.

5. Usklađivanje stanja utvrđenog popisom sa stanjem u knjigovodstvu

Nakon razmatranja izvještaja o obavljenom popisu zakonski predstavnik odlučuje o:

1. načinu likvidacije utvrđenih manjkova,2. načinu knjiženja utvrđenih viškova,3. visini otpisa nenaplativih i zastarjelih potraživanja

i obveza,4. rashodovanju proizvedene dugotrajne imovine i

sitnog inventara,5. mjerama protiv osoba odgovornih za manjko-

ve, oštećenja, neusklađenosti knjigovodstve-nog i stvarnog stanja, zastaru i nenaplativost potraživanja i slično.

Temeljem odluka zakonskog predstavnika potrebno je uskladiti stanja imovine, obveza i izvora iskaza-nih u knjigovodstvu s njihovim stvarnim stanjima ustanovljenim u izvještaju o popisu.

Usklađivanje u poslovnim knjigama proračunskog korisnika obavlja se s danom s kojim je obavljen po-pis. Utvrđene popisne (inventurne) razlike - viškove i manjkove evidentira se u knjigovodstvenim evi-dencijama temeljem naloga za knjiženje koje u tu svrhu izdaje voditelj računovodstva, a u skladu s odlukama zakonskog predstavnika.

U nastavku daje se primjer Odluke o otpisu potraživanja i obveza proračunskog korisnika XXX, a koij je u potpunosti primjenjiv i za nepro itne orga-nizacije uz prilagodbu pravnog izvora:

Na osnovi članka 17. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10), članka xx. Statuta proračunskog korisnika XXX Upravno vijeće XXX na sjednici održanoj 20. siječnja 2013., donijelo je ovu

O D L U K Uo otpisu potraživanja i obveza proračunskog korisnika XXX

na dan 31. prosinca 2012. godine

I.

Ovom Odlukom Upravno vijeće proračunskog ko-risnika XXX na osnovi prijedloga Središnjeg povje-renstva za popis imovine, obveza i potraživanja sa stanjem na dan 31. prosinca 2012. godine, otpisuje:

1. potraživanje proračunskog korisnika XXX u ukupnom iznosu od kn s osnova: a) kn b) kn c) kn

2. obveze proračunskog korisnika XXX u ukupnom iznosu od kn s osnova: a) kn b) kn

Tablice s pojedinačno navedenim prijedlozima za otpis potraživanja i obveza proračunskog korisnika XXX po pravnim i izičkim osobama sastavni su dio ove Odluke.

II.

Zadužuju se nadležne službe proračunskog korisnika XXX da izvrše otpis potraživanja i obveza iz točke I. ove Odluke u poslovnim knjigama proračunskog ko-risnika XXX.

III.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Klasa:Ur.broj:Zagreb, 20. siječnja 2013.

Predsjednik Upravnog vijeća


RAČUNOVODSTVO

Prema članku 17. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu zakonski pred-stavnik obvezan je na temelju izvještaja o popisu i priloženih popisnih lista odlučiti između ostaloga i o rashodovanju sredstva, opreme i sitnog inven-tara.

Imovina koja više nije za upotrebu rashoduje se na temelju odluke o rashodovanju. Odlukom o rashodo-vanju utvrđuje se imovina koja je za rashodovanje uz navođenje njezine nabavne i sadašnje vrijednosti te ispravka vrijednosti. Istim se aktom može utvr-diti kako će se dalje postupati s rashodovanom imo-vinom, iako se u praksi to često propisuje posebnim Odlukama. Rashodovanu imovinu moguće je uništiti ili otuđiti. Kad govorimo o otuđenju mislimo prven-stveno na prodaju ili doniranje. Bitno je naglasiti da se isknjiženje imovine iz knjigovodstvene eviden-cije ne može provesti na temlju odluke o rashodo-vanju, već izvornih dokumenata o prodaji ili donaciji (ako se rashodovana imovina prodala ili donirala), odnosno komisijskog zapisnika o uništenju rasho-

Izlazi iz tiska 10. prosinca 2012:


Urednici: Teja Kolar, Ante Loboja i Ivan Žilić

Priznati stručnjaci, praktičari i kreatori propisa u području javne nabave u ovom izdanju obrazlažu postupke i procedure javne nabave sukladno zakonskim odredbama te praktičnim primjerima daju smjernice za postupanje u praksi.



dovane imovine (ako se rashodovana imovina dala uništiti).

5.1. Evidentiranje popisnih razlika

Zakonski predstavnik obvezan je na temelju izvješ-taja koji sastavlja povjerenstvo za popis donijeti odluku o:

• načinu likvidacije utvrđenih manjkova, • načinu knjiženja utvrđenih viškova, • otpisu nenaplativih i zastarjelih potraživanja i

obveza, • rashodovanju sredstava, opreme i sitnog inven-

tara, • te mjerama protiv osoba odgovornih za manjko-

ve, oštećenja, neusklađenost knjigovodstve-nog i stvarnog stanja, zastaru i nenaplativost potraživanja.

Na temelju te odluke obavljaju se knjiženja popisnih razlika.


REVIZIJA

Prema podacima iz Registra nepro itnih organiza-cija te drugih izvora, u Republici Hrvatskoj, djeluje preko 40.000 nepro itnih organizacija. Financijske izvještaje za 2011. Državnom uredu za reviziju do-stavilo je 10.939 nepro itnih organizacija.

S obzirom na djelatnost koju obavljaju, nepro it-ne organizacije imaju značajnu ulogu u društvu. Osnivaju se radi ostvarivanja različitih društvenih interesa ili interesa određene grupe ljudi. Oba-vljanjem djelatnosti radi koje su osnovane, utječu na poboljšanje kvalitete života pojedinaca i šire društvene zajednice. Veliki broj ovih organizacija i-nancira se iz javnih prihoda bilo direktno iz nakna-da utvrđenih zakonom ili indirektnom dobivanjem sredstava iz proračuna. U interesu je svih građana da se javnim novcem raspolaže zakonito, namjenski i učinkovito te je i u poslovanju nepro itnih organi-zacija važno uspostaviti dobar sustav inancijskog upravljanja o čemu autorica u ovom članku piše osvrćući se na nepravilnosti uočene tijekom vanjske revizije poslovanja nepro itnih organizacija.

1. Uvod

S obzirom na osnivače te izvore inanciranja, razlikujemo državne (javne) i privatne nepro itne organizacije. Državne (javne) nepro itne organiza-cije obavljaju poslove od općeg interesa, djelatnost

* Nediljka Rogošić, mr. sc., pomoćnica Glavnog državnog revi-zora, Središnji ured državne revizije, Zagreb

im je podržana od države ili lokalne jedinice, što znači da isporuku dobara i usluga obavljaju u skladu s državnom odnosno lokalnom politikom, a najčešće su osnovane kao ustanove ili udruge. Privatne ne-pro itne organizacije se osnivaju kao ustanove ili udruge od različitih grupa građana ili pravnih oso-ba, radi zaštite njihovih interesa.

Osnivanje, ustroj, pravni položaj i prestanak rada, upis u registar nepro itnih organizacija, promjena djelatnosti (državnih i privatnih) te inanciranje su uređeni Zakonom o ustanovama (NN, br. 76/93, 29/97, 47/99, i 35/08), Zakonom o udrugama (NN, br. 88/01, i 11/02) i drugim zakonima (primjerice: Zakon o vjerskim zajednicama (NN, br. 83/02), Zakon o političkim strankama (NN, br. 76/93, 111/96, 164/98, 36/01), Zakon o inanciranju političkih ak-tivnosti i izborne promidžbe (NN, br. 24/11 i 61/11). Veći broj nepro itnih organizacija je osnovan prema Zakonu o udrugama ili Zakonu o ustanovama.

Financiraju se iz različitih izvora, odnosno od prodaje roba i pružanja usluga, članarina i članskih doprinosa, prihoda po posebnim propisima (iz proračuna i dru-go), od imovine, donacija iz proračuna i drugih izvora.

Nepro itne organizacije, osnovane kao udruge ili ustanove, imaju značajnu ulogu u društvu zbog djelatnosti koju obavljaju i potrebe da zadovolje opće interese i zajedničke potrebe šire društvene zajednice ili grupe pojedinaca. Trebaju poslova-ti i raspolagati imovinom koja im je povjerena na ekonomičan, djelotvoran i svrsishodan način, kako bi opravdale svrhu svoga postojanja, te voditi poslo-

UDK 657.21Nediljka Rogošić*

Revizija inancijskih izvještaja i poslovanja nepro itnih organizacija

U rubrici revizija obrađivat će se teme iz područja vanjske i unutarnje revizije, od zakonskih obve-za i zahtjeva do uočenih nepravilnosti i preporuka. Uloga revizije sve je značajnija u uvođenju reda i poboljšavanju sustava inancijskog upravljanja i poslovanja u cjelini. Načini i metodologija rada mijenjaju se prilagođavajući se novim izazovima koji se pred tu profesiju postavljaju. Po-sebno ćemo obrađivati područje revizije projekata su inanciranih iz EU sredstava te će se pisati o najčešćim nepravilnostima kako bismo vam pomogli da izbjegnete gubitak sredstava.

ukratko o rubrici REVIZIJA


REVIZIJA

vne knjige i sastavljati inancijske izvještaje tako da u njima budu vidljivi poslovni događaji, te da neovi-sna stručna osoba može u primjerenom roku utvr-diti stanje i rezultate njihova poslovanja, u skladu s propisima i vlastitim programima.

Način organizacije poslovanja nepro itnih orga-nizacija, posebno udruga koje su osnovale grupe pojedinaca, razlikuje se od načina organizacije rada nepro itnih organizacija čiji su osnivači Republika Hrvatska ili lokalna jedinica, s obzirom da u udruga-ma u pravilu nema dovoljan broj zaposlenih, odno-sno da pojedinci obavljaju aktivnosti u udruzi volon-terski, u svoje slobodno vrijeme, bez odgovarajućih stručnih znanja i iskustva, što je vrlo važno ako ne-pro itna organizacija dobiva značajna materijalna sredstva ili provodi projekte i programe od šireg društvenog interesa.

Iz navedenih razloga se u poslovanju nepro itnih or-ganizacija mogu očekivati nepravilnosti i propusti.

Praksa u svijetu pokazuje da je potrebno obavljati re-viziju inancijskih izvještaja i poslovanja nepro itnih organizacija, jer raspolažu značajnim inancijskim sredstvima koja se prikupljaju iz različitih izvora radi obavljanja određene djelatnosti i provođenja planiranih programa i projekata. Tako je primjerice u Sjedinjenim Američkim Državama1, u razdoblju od 1997. do 1999. obavljena revizija poslovanja 11 841 nepro itne organizacije, a revizije su obavile 3 592 revizorske tvrtke.

I Državni ured za reviziju (dalje u tekstu: Ured) oba-vlja reviziju nepro itnih organizacija.

2. Zakonski okvir za obavljanje revizije

Temeljni zakon koji određuje nadležnost Ureda je Zakon o Državnom uredu za reviziju, koji je donesen sredinom 20112. Osim navedenog Zakona, nadležnost Ureda je određena Zakonom o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, a odnosi se na revi-

1 Elizabeth K. Keating, Mary Fischer, Teresa P. Gordon and Janet S. Greenlee; The Single Audit Act: How Compliant Are Nonpro its Organizations, http:/papers.ssrn.com/sol3//papers.cfm?

2 Zakon o Državnom uredu za reviziju (NN, br. 80/11). Prije donošenja navedenog Zakona, nadležnost Državnog ureda za re-viziju je bila određena Zakonom o državnoj reviziji iz 1993. (NN, br. 70/93.)

ziju političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i ne-zavisnih članova predstavničkih tijela jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave.

Prema odredbama Zakona o Državnom uredu za re-viziju, reviziji podliježu državni prihodi i rashodi, i-nancijski izvještaji i inancijske transakcije jedinica državnog sektora, jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, pravnih osoba koje se inan-ciraju iz proračuna, pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, društava i druge pravne osobe u kojima Republika Hrvatska, odnosno jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju većinsko vlasništvo nad dionicama, odnosno udjelima te korištenje sredstava Europske unije i drugih međunarodnih organizacija ili institucija za inanciranje javnih potreba.

U skladu s navedenim, Ured može obavljati reviziju nepro itnih organizacija ako se one inanciraju iz proračuna, odnosno ako im je osnivač Republika Hr-vatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave ili pravne osobe u njihovom vlasništvu.Do sada je obavljeno više tematskih revizija nepro-itnih organizacija kao što su: revizije turističkih

zajednica, lučkih uprava, vatrogasnih zajednica i do-brovoljnih vatrogasnih društava, Hrvatske gospo-darske komore, Hrvatskog olimpijskog odbora, Cr-venog križa, političkih stranaka i drugih subjekata. Tako je tijekom 2011. i 2012. revizijom obuhvaćeno 86 nepro itnih organizacija.

3. Ciljevi i kriteriji za reviziju nepro itnih organizacija

Postupci inancijske revizije koji obuhvaćaju revi-ziju inancijskih izvještaja i poslovanja nepro itnih organizacija, jednaki su postupcima koji se odnose na druge subjekte revizije.

S obzirom na veliki broj subjekata, odnosno nepro-itnih organizacija u kojima se može obaviti revizija,

odnosno na nemogućnost da se godišnjom revizijom obuhvate svi subjekti, Ured donosi godišnji plan i pro-gram rada, u kojem se utvrđuje opseg njegovog rada. Pri tome se polazi od nekoliko kriterija kao što su:

- zakonska obveza revizije,- procjena rizika,- inancijska značajnost subjekata revizije,- rezultati prethodne revizije,


REVIZIJA

- prikupljene informacije o poslovanju subjekata revizije i

- drugi kriteriji koji su utvrđeni unutarnjim aktima Ureda.

Prema navedenim kriterijima, Ured godišnjim progra mom rada, planira revizije nepro itnih orga-nizacija koje vode poslovne knjige prema nepro it-nom raču no vodstvenom sustavu, ako je to zakonska obveza, te ako postoje za to opravdani razlozi s ob-zirom na podnesene prijave, značajnost materijalnih sredstava ili je u prethodnoj reviziji izraženo nepo-voljno mišljenje o njihovim inancijskim izvještajima i poslovanju.

3.1. Ciljevi revizije nepro itnih organizacija

Ciljevi revizije se određuju prije početka svake revi-zije, a ovise o subjektu revizije te vrsti revizije koja se planira obaviti. U pravilu Ured obavlja dvije vrste revizije: inancijsku reviziju (reviziju inancijskih izvještaja i poslovanja), te reviziju učinkovitosti.

Ako se obavlja inancijska revizija (što je najčešći slučaj), ciljevi revizije su sljedeći:

- provjeriti istinitost i vjerodostojnost inancijskih izvješ taja,

- provjeriti namjensko ostvarenje i trošenje priho-da, primitaka, rashoda i izdataka, kako je odre-đeno proračunom i planovima,

- ispitati primjenu zakonskih i drugih propisa veza-nih uz organizaciju i inancijsko računovodstveno poslo vanje,

- revizijskim postupcima obuhvatiti cjelokupno poslovanje subjekta,

- u nekim subjektima, prema procjeni državnih re-vizora, daje se ocjena o ekonomičnom, svrsishod-nom i djelotvornom trošenju javnoga novca.

Ciljevi revizije utječu na opseg i vrstu revizijskih aktivnosti koje državni revizori trebaju obaviti kako bi ostvarili postavljene ciljeve.

3.2. Kriteriji za ocjenu pravilnosti poslovanja nepro itnih organizacija

Jedan od važnih zadataka revizora je odrediti kri-terije za ocjenu pravilnosti poslovanja i sastavljanja inancijskih izvještaja. Kriteriji predstavljaju mjer-

ne veličine s kojima se uspoređuju stvarni pokaza-

telji poslovanja, kako bi se dala ocjena pravilnosti te izrazilo mišljenje o inancijskim izvještajima i po slovanju subjekta revidiranja. Nadalje, kriteriji proizlaze iz zakonskih i drugih propisa te planova i programa kojima se regulira poslovanje pojedinog subjekta, a zadatak revizije je provjeriti je li subjekt revizije postupao u skladu s propisima, te je li ostva-rio ciljeve postavljene programima i planovima po-slovanja.

Ako se revizija obavlja u nepro itnoj organizaciji, kriterije za ocjenu pravilnosti određuju sljedeći pro-pisi i interni dokumenti:

- Zakon o ustanovama,- Zakon o udrugama,- Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/11),- Uredba o računovodstvu nepro itnih organizacija

(NN, br. 10/08 i 07/09),- plan i program poslovanja,- plan nabave, te- propisi koji pobliže određuju poslovanje pojedine

nepro itne organizacije.

S obzirom na prethodno navedene propise i in-terne akte prema kojima se određuju kriteriji za ocjenu pravilnosti poslovanja subjekata revizije, utvrđuju se područja revizije. Najčešće se revizijom obuhvaćaju sljedeća područja: djelokrug rada i unu-tarnje ustrojstvo subjekta s osvrtom na organizaciju i obavljanje poslova unutarnje kontrole i unutarnje revizije, računovodstveno poslovanje, planiranje, prihodi, rashodi, imovina, izvori vlasništva i obveze, te jav na nabava.

4. Najčešće nepravilnosti utvrđene revizijom nepro itnih organizacija

S obzirom da nepro itne organizacije obuhvaćene revizijom, obavljaju različite djelatnosti, pojedine ne-pravilnosti su speci ične te se ne opisuju u nastavku, nego se opisuju samo područja i nepravilnosti koje su zajedničke za većinu nepro itnih organizacija.

Revizijom inancijskih izvještaja i poslovanja ne-pro itnih organizacija najčešće su utvrđene ne-pravilnosti koje se odnose na sljedeća područja: sustav unutarnjih kontrola, planiranje, inancijsko izvještavanje, računovodstveno poslovanje, priho-de, rashode te postupke javne nabave.


REVIZIJA

- Sustav unutarnjih kontrola

Sustav unutarnjih kontrola je skup postupaka i mjera koje se uspostavljaju s ciljem ostvarivanja učinkovitosti poslovanja, pouzdanog inancijskog izvještavanja i usklađenosti poslovanja sa zakonima i propisima. Osnovna svrha inancijskih izvještaja je davanje informacija o inancijskom položaju i uspješnosti ostvarenja postavljenih ciljeva, a pretpo-stavka za objektivno i istinito iskazivanje podataka u inancijskim izvještajima je uspostava kontrola nad postupcima evidentiranja poslovnih događaja.

Odredbama čl. 9. Uredbe o računovodstvu nepro-itnih organizacija je propisano da se evidentiranje

poslovnih događaja u poslovnim knjigama temelji na vjerodostojnim, istinitim, urednim i prethodno kon-troliranim knjigovodstvenim ispravama.

Pojedine nepro itne organizacije su internim aktima propisale obvezu ustrojavanja sustava unutarnjih kontrola, odnosno obavljanje kontrole knjigovod-stvenih isprava na temelju kojih se poslovni događaji evidentiraju u poslovnim knjigama.

Revizijom je utvrđeno da pojedine nepro itne orga-nizacije nisu uspostavile odgovarajući sustav unu-tarnjih kontrola, što je utjecalo na pojavu nepravil-nosti u poslovanju, te je Ured navedenim nepro itnim organizacijama predložio uspostavu i provođenje učinkovitijih unutarnjih kontrola kako bi se stvorili preduvjeti za pravilno i uspješno poslovanje.

- Planiranje i računovodstveno poslovanje

Nepro itne organizacije su bile obvezne voditi po-slovne knjige i sastavljati inancijske izvještaje u sk-ladu s odredbama Uredbe o računovodstvu nepro-itnih organizacija.

Nepravilnosti vezane uz planiranje se odnose na nerealno planirane prihode i rashode, prihodi i rashodi nisu planirani prema vrstama utvrđenim računskim planom te nisu raspoređeni prema pro-gramima, projektima i aktivnostima za koje su sred-stva namijenjena. Osim toga, planirani prihodi se ne prate prema namjenama, odnosno ostvareni rasho-di prema aktivnostima. Iz navedenih razloga, Ured je naložio planiranje prihoda prema vrstama priho-da u skladu s odredbama Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija, planiranje rashoda prema aktivnostima navedenim u programu rada i izvo-rima inanciranja, praćenje ostvarenja prihoda i

rashoda, te pravodobno donošenje izmjena plana kada se tijekom godine ostvare značajno veći priho-di i rashodi od planiranih.

Nepravilnosti vezane uz računovodstveno poslo-vanje se odnose na primjenu računovodstvenih načela kod evidentiranja poslovnih događaja u po-slovnim knjigama. U nekim slučajevima je utvrđeno da su poslovni događaji evidentirani prema načelu novčanog tijeka umjesto prema načelu nastanka po-slovnog događaja, pojedini poslovni događaji nisu evidentirani u poslovnim knjigama, a pojedini po-slovni događaji nisu evidentirani prema računima iz računskog plana. Nadalje, revizijom je utvrđeno da se evidentiranje poslovnih događaja ne temelji na vjerodostojnim, istinitim i prethodno kontroli-ranim knjigovodstvenim ispravama, te se ne može potvrditi na koju se aktivnost pojedini rashodi od-nose odnosno ne može se dati ocjena jesu li rashodi nastali radi ostvarenja poslovnih ciljeva. Također je utvrđeno da pojedine nepro itne organizacije nisu obavile popis imovine na način propisan Uredbom o računovodstvu nepro itnih organizacija. Osim toga, neke nepro itne organizacije ne vode propisane pomoćne knjige kao analitičke evidencije poslovnih događaja, što kod nekih subjekata otežava njihov nadzor i praćenje poslovanja.

Ured je subjektima revizije naložio poduzimanje ak-tivnosti s ciljem otklanjanja utvrđenih nepravilnosti u dijelu planiranja i računovodstvenog poslovanja, odnosno evidentiranje poslovnih događaja i vođenje poslovnih knjiga u skladu s odredbama Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija.

- Prihodi

Nepro itne organizacije obuhvaćene revizijom oba-vljaju različite djelatnosti, te ostvaruju prihode iz različitih izvora.

Vezano uz prihode, revizijom je utvrđeno da neke nepro itne organizacije ne iskazuju prihode uz pri-mjenu računovodstvenog načela nastanka događaja. Također je utvrđeno da ne naplaćuju sve prihode koje mogu naplatiti, te da ne poduzimaju mjere za naplatu dospjelih potraživanja. Kod nepro itnih or-ganizacija je utvrđeno da ne naplaćuju članarine i članske doprinose od svojih članova, iako je to inter-nim aktima propisano te ne iskazuju potraživanja niti poduzimaju mjere propisane internim aktima radi njihove naplate.


REVIZIJA

- Rashodi

Vezano uz rashode, revizijom je utvrđeno da neke nepro itne organizacije ne iskazuju rashode uz primjenu računovodstvenog načela nastanka događaja. U velikom broju slučajeva je utvrđeno da se dio rashoda vezan uz poslovne događaje nastale u prethodnoj godini evidentira i iskazuje u tekućoj godini.

U nekim subjektima revizijom je ocijenjeno da nisu koristili sredstva ekonomično i namjenski te da za uloženi novac nisu dobili odgovarajuću vrijednost odnosno ostvarili planirane poslovne ciljeve.

- Postupci javne nabave

Pojedine nepro itne organizacije su bile obvezne na-bavljati robu, radove i usluge u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi.

Nepravilnosti u provođenju postupaka javne naba-ve se odnose na izravno ugovaranje nabave usluga u vrijednostima iznad 70.000,00 kn bez primjene propisanih postupaka, ne objavljivanje obavije-sti o zaključenju ugovora o javnoj nabavi, te ne dostavlja nje godišnjeg izvješća o zaključenim ugo-vorima o nabavi, Upravi za javnu nabavu. Ured je naložio postupanje u skladu s odredbama navede-nog Zakona.

5. Zaključak

Ured je nadležan za obavljanje revizije inancijskih izvještaja i poslovanja nepro itnih organizacija u skladu s odredbama Zakona o Državnom uredu za reviziju i godišnjem programu rada, ako se nepro-itna organizacija inancira iz državnog proračuna

ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, ako je njen osnivač Republika Hrvatska, državna institucija, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili druga pravna osoba u kojoj Republika Hrvatska, odnosno jedini-ca lokalne i područne (regionalne) samouprave ima većinsko vlasništvo, ako se iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave inanciraju određeni programi ili projekti koje provodi, te ako koristiti sredstva Europske unije i drugih međunarodnih organizacija za inanciranje javnih potreba. Ured nema zakonsku obvezu godišnjom revizijom obuhvatiti navedene subjekte nego broj i vrstu subjekata te vrstu revi-zije određuje svojim godišnjim planom i programom rada prema kriterijima koji su propisani Zakonom. Iznimku čine političke stranke, nezavisni zastup-nici, zastupnici nacionalnih manjina te nezavisni članovi predstavničkih tijela, koje je Ured obvezan obuhvatiti revizijom svake godine na način utvrđen Zakonom o inanciranju političkih aktivnosti i izbor-ne promidžbe.

Više o ustroju, načinu rada i pravcima razvoja Državnog ureda za reviziju može se pročitati na internetskoj stranici: www.revizija.hr.

Sva izvješća Državnog ureda za reviziju javno se objavljuju na internetskoj stranici: www.revizije.hr/hr/izvješća

Više o funkciji unutarnje revizije, metodologiji rada, kriterijima i načinu uspo-stave unutarnje revizije te izobrazbi za stjecanje certi ikata ovlaštenog unutar-njeg revizora u javnom sektoru, može se pronaći na internetskoj stranici Mini-starstva inancija: http://www.m in.hr/hr/unutarnja-revizija-1-2-3-1.

O rezultatima rada unutarnje revizije piše više u Objedinjenim godišnjim izvješćima o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru koji se nalaze na internetskoj stranicama Ministarstva inancija: http://www.m in.hr/hr/pifc-1-2.


PLAĆE I NAKNADE

Materijalna prava zaposlenika na području držav-nih i javnih službi utvrđena su u kolektivnim ugo-vorima sklopljenim na razini državnih ili javnih službi, te granskim kolektivnim ugovorima u javnim službama (na razini pojedinih djelatnosti). Svaki od tih kolektivnih ugovora samostalan je izvor prava i obaveza te se primjenjuje na način i u rokovima određenim samim tim dokumentom. Zbog činjenice da se prava utvrđena kolektivnim ugovorima u najvećoj mjeri inancijski alimentiraju iz proračuna, posljednjih mjeseci vrlo je intenzivna aktivnost pot-pisnika kolektivnih ugovora (Vlade i sindikata) u smislu njihove prilagodbe realnim inancijskim moguć nostima državnoga proračuna. S tim u svezi neki su kolektivni ugovori otkazani, neki su dodaci-ma promijenjeni dok su neki i dalje na snazi. S obzi-rom na heterogenost i broj kolektivnih ugovora, u članku autorica daje pregled nekih prava s aspekta sadržaja kolektivnih ugovora koji su na snazi u tre-nutku izlaženja ovoga časopisa.

1. Uvodno

Materijalna prava zaposlenika na području državnih i javnih službi utvrđena su u kolektivnim ugovorima sklopljenim na razini državnih ili javnih službi, te

* Mirela Bojić, dipl. iur., Matica hrvatskih sindikata, Zagreb

granskim kolektivnim ugovorima u javnim službama (na razini pojedninih djelatnosti). Svaki od tih kolek-tivnih ugovora samostalan je izvor prava i obaveza te se primjenjuje na način i u rokovima određenim samim tim dokumentom.

Materijalna prava državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima utvrđena su u Ko-lektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike1 (sklopljen 2. kolovoza 2012. go-dine, na vrijeme od četiri godine) te Dodatkom I Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike2, kojim je utvrđeno da se za određeno vrijeme neka prava iz tog Kolektivnog ugovora neće primjenjivati ili da će se primjenjivati drugačije.

Izvor materijalnih prava za zaposlenike u javnim službama prvenstveno je Temeljni kolektivni ugo-vor za službenike i namještenike u javnim služ-bama3, zaključen 4. listopada 2010., na vrijeme od tri godine. Njime se utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika u javnim službama na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama (obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb i kultura). Odlukom Vlade Republike Hrvatske4

1 NN, br. 89/122 NN, br. 89/123 NN, br. 115/104 NN, br. 104/12

UDK 330.1Mirela Bojić*

Naknade materijalnih prava i prigodne isplate s aspekta primjene kolektivnih ugovora u državnim i javnim službama

Troškovi rada u javnom i nepro itnom sektoru jedna su od najznačajnijih rashodnih stavaka je se u pravilu radi o uslužnim, dakle radno intenzivnim djelatnostima. Prava na isplatu plaća i dru-gih naknada povezanih s radom regulirano je nizom zakonskih i podzakonskih akata, a također i brojnim kolektivnim ugovorima. To ovu osjetljivu problematiku čini posebno zahtjevnom i složenom. U ovoj će se rubrici obrađivati pojedina opća i speci ična stručna pitanja utvrđivanja prava i načina obračuna plaća, materijalnih prava i prigodnih isplata zaposlenicima. Pritom će se kao neizostavni aspekt isplata obrađivati i primjena niza poreznih propisa, kao i propisa o obračunu pripadajućih obveznih doprinosa povezanih sa i uz samu isplatu plaća i naknada.

ukratko o rubrici PLAĆE I NAKNADE


PLAĆE I NAKNADE

taj je kolektivni ugovor, uz otkazni rok od tri mjese-ca, otkazan u rujnu ove godine. Tijekom otkaznog roka sva materijalna prava utvrđena Temeljnim ko-lektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama primjenjuju se na isti način i u istom opsegu kao i u vremenu koje je prethodilo otkazivanju.

Dakle, sva prava i obveze utvrđene Temeljnim kolek-tivnim ugovorom za službenike i namještenike u jav-nim službama na snazi su i primjenjuju se zaključno s danom 19. prosinca ove godine. Kako se nije dogo-vorila produžena primjena njegovih pravnih pravila, ne postoji mogućnost da će se pravila iz Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe nakon datu-ma njegova prestanka važenja primjenjivati unatoč mogućnosti da se možda niti ne donese novi Ugovor.

Na području javnih službi materijalna prava u poje-dinim djelatnostima regulirana su i granskim kolek-tivnim ugovorima, predočenim tablicom 1.

Tablica 1. Granski kolektivni ugovori Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama

Naziv granskog ugovora

Datum kada je izdan

Datum do kada se primjenjuje

Kolektivni ugovor za zaposlenike u

osnovnoškolskim ustanovama

NN, br. 66/2011 30. travnja 2015. godine

Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim

ustanovama

NN, br. 7/201131. prosinca 2014. godine

Kolektivni ugovor za znanost i visoko

obrazovanje

NN, br. 142/2010

22. listopada 2014. godine

Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i

zdravstvenog osiguranja

NN, br. 126/2011 27. listopada

2015. godineKolektivni ugovor za

djelatnost socijalne skrbiNN, br.

133/201120. listopada 2015. godine

Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se inanciraju iz državnog proračuna

NN, br. 146/2011

21. studenoga 2015. godine

Materijalna prava zaposlenika u pojedinim djelat-nostima unutar javnih službi (zaposleni u osnov-

noškolskim i srednjoškolskim ustanovama, ustano-vama znanosti i visokog obrazovanja, u djelatnosti zdravstva, socijalne skrbi i ustanovama kulture koje se inanciraju iz Državnog proračuna) uređena su dakle, u dva kolektivna ugovora: Temeljnom kolek-tivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i granskom kolektivnom ugo-voru određene djelatnosti.

Ukoliko dolazi do preklapanja djelatnosti, odno-sno da je određena djelatnost regulirana različitim ugovorima, primjenjuje se onaj ugovor koji je naj-prikladniji za tu djelatnost. Također, datumom pre-stanka važenja Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, gran-ski ugovori i dalje će biti na snazi (tablica 1 prikazuje datume do kojih se primjenjuju). Određene djelat-nosti (znanost i visoko obrazovanje te kultura) ostat će, nakon prestanka važenja Temeljnog ko-lektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama nepokrivene. Za njih se pretpostavlja da će biti pokrivene novim ugovorom jer prestankom važenja Temeljnog kolektivnog ugo-vora za službenike i namještenike u javnim službama ne posjeduju pravni temelj za potraživanja vlastitih novčanih prava.

2. Otpremnina pri odlasku u mirovinu

Prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, službeniku i namješteniku koji odla-zi u mirovinu pripada pravo na povlaštenu otprem-ninu u visini 3 proračunske osnovice. U odredbama kolektivnog ugovora nije određeno jesu li iznosi ma-terijalnih prava sadržani u njemu ugovoreni u bru-to ili neto iznosu (kao što je to slučaj kod Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama) pa je za očekivati da će odgovor na to pitanje dati zajednička Komisija za tumačenje i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.

Proračunska osnovica (osnovica za obračun nakna-da i drugih primanja iz proračuna, na temelju po-sebnih propisa) utvrđena je Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu5 i iznosi 3.326,00 kuna.

5 NN, broj 24/2012


PLAĆE I NAKNADE

Tablicom 2 predočen je obračun otpremnine pri od-lasku u mirovinu prema Kolektivnim ugovorima.

Tablica 2. Obračun otpremnine pri odlasku u mirovinu prema Kolektivnim ugovo-rima

Osnovica za obračun

naknada i drugih

primanja iz proračuna

Broj proračunskih

osnovica

Ukupan iznos za isplatu

Kolektivni ugovor za državne službenike i

namještenike3.326,00 3 9.978,00

Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim

službama

3.326,00 3 9.978,00

Granski kolektivni

ugovori

Kolektivni ugovor za djelatnost

zdravstva i zdravstvenog

osiguranja

3.326,00 3 9.978,00

Ostali granski

kolektivni ugovori*

- - -

*Ostali granski kolektivni ugovori na području javnih službi nemaju odredbe o isplati otpremnine prilikom odlaska u miro-vinu tako da se svim ostalim zaposlenicima u javnim službama (osim u djelatnosti zdravstva) do isteka otkaznog roka, pravo na isplatu otpremnine pri odlasku u mirovinu utvrđuje u skla-du s odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

Izvor slike: http://www.matica-sindikata.hr/

3. Dnevnice za službeno putovanje u zemlji

Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike

Službenik i namještenik upućen na službeno puto-vanje u zemlji ima pravo na punu naknadu prijevoz-nih troškova, dnevnice i naknada punog iznosa hotel-skog smještaja. Za službena putovanja u inozemstvu dnevnica se isplaćuje u visini propisanoj Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se inanciraju iz sredstava Državnog proračuna (NN, br. 08/06).

Visina dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj, u skladu s odredbama članka 55. stavak 2. utvrđena je u iznosu od 170,00 kuna, ali u razdoblju od 2. kolovoza 2012. do 31. prosinca 2013. godine vi-sina dnevnice iznosi 150,00 kuna. Potpisom Dodatka I visina dnevnice smanjena je i kao takva primjenji-vat će se u gore navedenom razdoblju.

Ako je službeniku i namješteniku za vrijeme službenog putovanja osigurana odgovarajuća dnevna prehrana, iznos dnevnice umanjit će se za 60% (s obzirom na različito utvrđenu visinu dnevnice, od 2. kolovoza 2012. do 31. prosinca 2013. godine iznos umanjenja je 90,00 kuna, a od 01. siječnja 2013. do 02. kolovoza 2016. godine iznos umanjenja je 102,00 kune).

Pravo na punu dnevnicu (150,00 kuna u razdoblju od 2. kolovoza 2012. do 31. prosinca 2013., odno-sno 170,00 kuna u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 02. kolovoza 2016. godine) službenik i namještenik ostvaruje ako službeno putovanje traje između 12 i 24 sata, a ako službeno putovanje traje između 8 i 12 sati službenik i namještenik ima pravo na pola utvrđenog iznosa dnevnice (75,00 kuna, odnosno 85,00 kuna od 01. siječnja 2014. godine).

Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama

Kada je zaposlenik u javnim službama upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu puna nak-nada troškova prijevoza, dnevnica i naknada punog iznosa troškova smještaja, sukladno Uredbi Vlade Republike Hrvatske. Dnevnica iznosi 170,00 kuna po danu.


PLAĆE I NAKNADE

Ako dođe do promjene poreznih propisa kojima se neoporezivi iznos dnevnice povećava, od dana pri-mjena toga propisa toliko se povećava utvrđeni iz-nos dnevnice. Zaposlenik ima pravo na punu dnevni-cu (170,00 kuna) ako službeno putovanje traje više od 12 sati, a pravo na pola dnevnice (85,00 kuna) ako putovanje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati. Ukoliko zaposlenik na službenom putu ima plaćen smještaj (spavanje i prehranu), pripada mu pravo na isplatu 30% od iznosa dnevnice.

Dnevnica za putne troškove za službeno putovanje u inozemstvo obračunava se na način kako je to utvrđeno za zaposlenike u državnoj upravi, u visini propisanoj Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se inanci-raju iz sredstava Državnog proračuna.

Granski kolektivni ugovori

Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnov-noškolskim ustanovama utvrđeno je da zaposle-niku upućenom na službeno putovanje u zemlji pri-pada puna naknada prijevoznih troškova, troškova kotizacije, dnevnica i naknada punog iznosa hotel-skog računa za spavanje.

Za službeno putovanje u trajanju od 8 do 12 sati isplaćuje se 50% iznosa pune dnevnice (85,00 kuna),a za putovanje duže od 12 sati isplaćuje se puna dne-vnica (170,00 kuna), a ukoliko je zaposleniku osigu-ran odgovarajući smještaj i dnevna prehrana, iznos dnevnice može se umanjiti za 70% tj. isplaćuje se 30% punog iznosa dnevnice.

Međutim, ako je zaposlenik upućen na službeno pu-tovanje s učenicima koje traje najmanje 8 sati ili ako provodi izvanučioničnu nastavu sukladno propisa-nom nastavnom planu i programu u mjestu izvan sjedišta škole, isplaćuje mu se iznos pune dnevnice (170,00 kuna) bez obzira na to da li mu je na puto-vanju osigurana prehrana.

Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjo škol-skim ustanovama uređuje pitanje naknade putnih troškova i dnevnica za službeno putovanje u zemlji na jednak način kao i Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, uz razliku da se uz osi-guranu prehranu isplaćuje puni iznos dnevnice u svim slučajevima kada je zaposlenik upućen na službeno putovanje s učenicima (bez ograničenja u pogledu

najkraćeg trajanja putovanja ili mjesta odnosno razlo-ga putovanja). Također je utvrđeno i da se iznos dnev-nice povećava sukladno promjenama poreznih propi-sa kojima se povećava neoporezivi iznos dnevnice.

Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdra-vstvenog osiguranja i Kolektivni ugovor za dje-latnost socijalne skrbi uređuje dnevnice i nakna-de troškova službenog putovanja na način kako je to utvrđeno u Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama, uz to da se zaposlenicima u ustanovama socijalne skrbi, prema odredbama Kolektivnog ugovora za djelat-nost socijalne skrbi, za službeno putovanje s kori-snicima (ljetovanje, zimovanje, organizirani odmor i dr.) isplaćuje puni iznos dnevnice bez obzira na osi-guranu prehranu i smještaj.

Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazo-vanje i Granski kolektivni ugovor za zaposle-nike u ustanovama kulture koje se inanciraju iz Državnog proračuna ne reguliraju uvjete za ispla-tu dnevnica i naknada za troškove službenog puto-vanja. Do isteka otkaznog roka Temeljnog kolektiv-nog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, pravo na isplatu dnevnica i naknada za troškove putovaja zaposlenicima u sustavu znano-sti, visokog obrazovanja i kulturi utvrđuje u skladu s odredbama tog kolektivnog ugovora.

4. Dodatak za rad na terenu


Za vrijeme rada izvan stalnog mjesta rada i izvan mjesta stalnog boravka, službenik i namještenik u državnim službama ima pravo na dodatak za rad na terenu u iznosu od 170,00 kuna, pod uvjetom da je na terenu proveo najmanje 8 sati, bez obzira na to koliko je dana radio. Temeljem potpisanog Doda-tka I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, od 02. kolovoza 2012. (početak pri-mjene Dodatka I.) do 31. prosinca 2013. dodine, vi-sina dodatka za rad na terenu nešto je manja i iznosi 150,00 kuna. Od 01. siječnja 2014. pa do isteka pri-mjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike isplaćivat će se dodatak za rad na terenu u iznosu od 170,00 kuna. Ako je za vrijeme rada na terenu službeniku i namješteniku osigurana


PLAĆE I NAKNADE

odgovarajuća dnevna prehrana, isplaćuje mu se 50% iznosa dodatka za rad na terenu. Isplata dnevnica i dodatka za rad na terenu međusobno se isključuju.


Za vrijeme rada izvan sjedništa poslodavca i izvan mjesta njegovog stalnog boravka, zaposlenici u ja-vnim službama imaju pravo na dodatak za rad na ternu u visini koja im pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu. Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li zaposleniku na terenu osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti, a visina dodatka isplaćuje se na način kako je to utvrđeno za državna tijela. Dnevnica i terenski dodatak također se međusobno isključuju.


Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovno škol-skim ustanovama, Kolektivni ugovor za zapo-slenike u srednjoškolskim ustanovama uređuju pravo na dodatak na rad na terenu na jednak način kao i Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, dok Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja utvrđuje iznos terenskog dodatka u vi-sini koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na dohodak. Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje, Kolektivni ugovor za djelat-nost socijalne skrbi i Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se i-nanciraju iz Državnog proračuna ne utvrđuju pra-vo na dodatak za rad na terenu (za zaposlenike u tim sustavima taj je dodatak, do isteka otkaznog roka od tri mjeseca tj. do 19. prosinca 2012. godine utvrđen Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama).

5. Naknada za odvojeni život


Sukladno članku 58., službenik i namještenik ima pravo i na naknadu za odvojeni život od obitelji (ako

zbog mjesta stalnog rada, različitog od prebivališta njegove obitelji, živi odvojeno od obitelji). Naknada za odvojeni život isplaćuje se u iznosu od 1.000,00 kuna. Međutim, ako je službeniku i namješteniku osi-guran odgovarajući smještaj ili cjelodnevna prehra-na, visina naknade umanjuje se za 25%, a ako su mu osigurani i odgovarajući smještaj i cjelodnevna prehrana, visina naknade umanjuje se za 50%. Nak-nada za odvojeni život od obitelji i terenski dodatak te naknada za odvojeni život od obitelji i naknada troškova prijevoza od mjesta prebivališta do mjesta rada međusobno se isključuju.

Temeljni kolektivni ugovor za službenike i na-mještenike u javnim službama u članku 66. propi-suje da će se to pravo zaposlenika urediti granskim kolektivnim ugovorima.


Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovno-škol skim ustanovama, Kolektivni ugovor za za-poslenike u srednjoškolskim ustanovama, Ko-lektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje i Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skr-bi uređuju naknadu za odvojeni život u iznosu od 1.000,00 kuna, a Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja u maksimal-noj visini koja je kao neoporeziva utvrđena Pravil-nikom o porezu na dohodak. Jedino Granski kolek-tivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kul-ture koje se inanciraju iz Državnog proračuna ne uređuje pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji.

6. Naknada troškova prijevoza na posao i s posla


Sukladno članku 59. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, službeniku i namješteniku u državnim službama nadoknađuju se troškovi mje-snog javnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla u visini za poslodavca najpovoljnijeg troška javnog prijevoza koji mu omogućuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla.


PLAĆE I NAKNADE

Pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza u mjestu stanovanja, odnosno u mjestu rada ne ostva-ruje zaposlenik koji od adrese stanovanja do adrese rada ima manje od 2 km, odnosno manje od 2 km od stanice međumjesnog prijevoza do adrese rada ili do adrese stanovanja. Ako zaposlenik ne koristi mjesni javni prijevoz, iako mu taj prijevoz omogućuje re-doviti dolazak na posao i povratak s posla, naknada troškova prijevoza umanjuje se za 25%.

Međutim, ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogućava redoviti dolazak na posao i povra-tak s posla, zaposleniku se nadoknađuju troškovi prijevoza koji se utvrđuju u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran. Službeniku i namješteniku nadoknađuju se i troškovi međumjesnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla međumjesnim javnim prijevozom koji mu omogućava redovit dola-zak na posao i povratak s posla u visini stvarnih izda-taka prema cijeni mjesečne, odnosno pojedinačne karte, ukoliko je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada.

Ako nije organiziran međumjesni prijevoz, odno-sno ako službenik i namještenik kojem organizira-ni međumjesni prijevoz omogućava redovit dola-zak na posao i povratak s posla umjesto mjesnog i međumjesnog prijevoza koristi osobni automobil ili drugo prijevozno sredstvo, poslodavac službeniku i namješteniku može, ako mu je to povoljnije, ispla-titi naknadu u visini od 0,75 kn po prijeđenom ki-lometru.

U slučaju udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta rada većoj od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prije-vozom, utvrđuje se u visini 0,65 kn po prijeđenom kilometru, posebnom odlukom nadležnog ministra. Službenik i namještenik nema pravo na naknadu troškova prijevoza za dane korištenja godišnjeg od-mora, rodiljnog dopusta, bolovanja te za druge dane kada nije u obvezi dolaziti na posao.

Pravo na naknadu zaposlenik ostvaruje na način da mu poslodavac kupuje mjesečnu ili godišnju kartu ili da mu nadoknađuje stvarne troškove prijevoza, pre-ma predočenim računima, odnosno kupljenim prije-voznim kartama (o čemu se zaposlenik mora izjasni-ti na početku godine), a isplata se vrši najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.


Za službenike i namještenike u javnim službama, nak-nada za trošak prijevoza na posao i s posla mjesnim i/ili međumjesnim prijevozom utvrđena je u članku 67. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama. Prema istom, zapo-slenik koji ima manje od 1 km od mjesta stanovanja do mjesta rada ili do stanice međumjesnog prijevoza, nema pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza, a svi oni zaposelnici koji imaju preko 1 km do mjesta rada ili do stanice međumjesnog prijevoza ostvaruju to pravo.

Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogućava zaposleniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, zaposlenik ima pravo na nakna-du troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cije-ne mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mje-sta u kojem je taj prijevoz organiziran. Ako postoji mogućnost kupnje godišnje karte, zaposlenik ima pravo na godišnju kartu ako mu je to povoljnije, ili na 1/11 cijene godišnje karte koja se isplaćuje svakog mjeseca u godini. Ukoliko mogućnost kupnje godišnje karte ne postoji (već samo mjesečne), zapo-slenik koji stanuje više od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesečnu kartu ako mu je to povoljnije ili pravo na isplatu troškova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesečne karte.

Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne, odnosno pojedinačne karte, ukoliko je mjesto stano-vanja udaljeno do 100 km od mjesta rada, a u slučaju udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta rada većoj od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom utvrđuje se posebnom odlukom nadležnog ministarstva. Ako zaposlenik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza.

Ako postoji više mogućnosti korištenja javnog prije-voza, o povoljnosti odlučuje poslodavac uzimajući u obzir vremenski najprihvatljiviji prijevoz za za-poslenika, uvažavajući racionalnost troškova. Uko-liko nije organiziran međumjesni javni prijevoz koji omogućava zaposleniku redovit dolazak na posao i


PLAĆE I NAKNADE

odlazak s posla, zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte međumjesnog javnog prijevoza za istu udalje-nost na tom području.

Naknada troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza ne isplaćuje se u slučaju godišnjeg odmora (za onaj mjesec u kojem koristi najveći dio godišnjeg odmo-ra), porodnog dopusta i bolovanja dužeg od 42 dana. Pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ima pod jednakim uvjetima i onaj zaposlenik koji ne koristi javni prijevoz, nego osobni automobil i sl., a pravo na naknadu ne ostvaruje onaj zaposlenik koji ostvaruje pravo na besplatan prijevoz. Naknada troškova prijevoza isplaćuje se unaprijed, najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za idući mjesec.


Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovno-školskim ustanovama, Kolektivni ugovor za za-poslenike u srednjoškolskim ustanovama, Kolek-tivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstve-nog osiguranja i Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi uređuju naknadu za troškove prije-voza na posao i s posla na jednak način kao i Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u ja-vnim službama, dok Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje i Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se i-nanciraju iz Državnog proračuna ne reguliraju to pravo.

7. Jubilarna nagrada


Po pitanju jubilarnih naknada, za državne službenike i namještenike naknada će se i dalje isplaćivati, ali uz izmijenjene uvijete. Temeljem potpisanog Doda-tka I Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, pravo na jubilarnu naknadu u 2013. godini neće se primjenjivati za službenike koji navrše 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe, a osnovi-ca za isplatu jubilarnih nagrada u 2013. godini iznosi 900,00 kuna, za razliku od dotadašnjih 1.800,00 kn.

Tablica 3: Iznosi jubilarnih nagrada za državne službenike i namještenike

Godine neprekidne

službe/rada u državnim tijelima

i jedinicama lokalne i

područne (regionalne) samouprave

Ugovoreno pravo

Jubilarna nagrada za 2012. godinu


Razlika 2012.

i 2013. godine

5 1 1.800,00 - 1.800,0010 1,25 2.250,00 1.125,00 1.125,0015 1,5 2.700,00 - 2.700,0020 1,75 3.150,00 1.575,00 1.575,0025 2 3.600,00 - 3.600,0030 2,5 4.500,00 2.250,00 2.250,0035 3 5.400,00 - 5.400,0040 4 7.200,00 3.600,00 3.600,0045 5 9.000,00 4.500,00 4.500,00


Bez obzira na promjenu poslodavca, moguće je ostvariti pravo na jubilarnu nagradu za nepreki-dni rad u javnim službama. Osnovica za obračun jubilarne nagrade iznosi 1.800,00 kn, a obračunava se različitim koe icijentima, ovisno o godinama ne-prekidne službe ili rada.

Tablica 4: Pravo na jubilarnu nagradu za nepreki-dnu službu/rad u javnim službama

Godine neprekidne službe/rada u

javnim službama

Ugovoreno pravo


5 1 osnovica 1.800,0010 1,25 osnovice 2.250,0015 1,5 osnovice 2.700,0020 1,75 osnovice 3.150,0025 2 osnovice 3.600,0030 2,5 osnovice 4.500,0035 3 osnovice 5.400,0040 4 osnovice 7.200,0045 5 osnovica 9.000,00


Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnov no-školskim ustanovama, Kolektivni ugovor za za-


PLAĆE I NAKNADE

poslenike u srednjoškolskim ustanovama, Ko-lektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdrav-stvenog osiguranja i Kolektivni ugovor za djelat-nost socijalne skrbi reguliraju pravo na jubilarnu nagradu jednako kao i odredbe Temeljnog kolektiv-nog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, a Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje i Granski kolektivni ugovor za zapo-slenike u ustanovama kulture koje se inanciraju iz Državnog proračuna ne sadržavaju odredbe koje utvrđuju to pravo.

8. Dar u prigodi dana Svetog Nikole

Temeljem Kolektivnog ugovora za državne služ benike i namještenike (čl. 63.), službenici i namještenici u državnim službama, roditelji djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, imaju pravo na dar u prigodi dana Svetog Nikole. O visini dara za dje-cu pregovara se svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time da, ako se do-govor ne postigne, dar za dijete iznosi najmanje ono-liko koliko je bila zadnja isplata dara za djecu u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade Re-publike Hrvatske i sindikata. Zadnja isplata dara u prigodi dana Svetog Nikole iznosila je 500,00 kuna neto po djetetu (čl. 70) što se primjenjuje i u 2012.

Identične odredbe o daru u prigodi dana Svetog Nikole sadržavaju temeljni Kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim služ bama, Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnov-noškolskim ustanovama, Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, Ko-lektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdrav-stvenog osiguranja i Kolektivni ugovor za djelat-nost socijalne skrbi. Dakle, po ovim ugovorima sve javne službe isplatit će u 2012. dar u prigodi dana Svetog Nikole u visini od 500,00 kuna.

Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazo-vanje i Granski kolektivni ugovor za zaposle-nike u ustanovama kulture koje se inanciraju iz Državnog proračuna ne reguliraju to pravo, ali to pravo imaju u 2012. prema Temeljnom kolektiv-

nom ugovoru jer se isplata dara u prigodi dana Svetog Nikole izvršava prije roka isteka temelj-nog kolektivnog ugovora za javne službe.

9. Božićnica

Pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagda-ne (božićnica) za zaposlenike u državnim službama utvrđeno je u članku 64. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, u iznosu koji ne smije biti manji od onoga kolika je bila zadnja ispla-ta božićnice. Zadnja isplata iznosila je 1.250,00 kuna. Međutim, taj se članak (temeljem potpisanog Doda-tka I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike) neće primjenjivati u 2012. i 2013. što znači da se za te dvije godine božićnica neće isplaćivati.

I zaposlenici u javnim službama (temeljem članka 71. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama) imaju utvrđeno to isto pravo, ali do primjene tog članka u 2012. godini neće doći iz razloga jer otkazni rok od tri mjeseca istječe prije isplate božićnice za ovu go-dinu, odnosno 19. prosinca 2012.

Međutim, pravo na isplatu božićnice za 2012. godinu, pod jednakim uvjetima, utvrđeno je Kolektivnim ugovoru za zaposlenike u osnovnoškolskim usta-novama, Kolektivnom ugovoru za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i Kolektivnom ugovoru za djelatnost socijalne skrbi koji su na snazi te se po njima do kraja godine postupa (isplaćuje se božićnica) ako se u međuvremenu nešto ne promjeni.

10. Umjesto zaključka

Kako je Vlada RH već pokrenula inicijativu za sklapanje novog Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama te inicijativu za izmjene i dopune granskih kolektivnih ugovora na području javnih službi, do kraja godine moguće je očekivati i promjene prethodno opisanih prava.


PLAĆE I NAKNADE

U 2012. i 2013. godini dnevnice i terenski do-daci su umanjeni novim Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike i Dodatkom I. (NN, br. 89/12) na 150,00 kn, a navedeno se pri-mjenjuje od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora i Dodatka, odnosno od 2. kolovoza 2012. Istovremeno su ta prava za državne dužnosnike bila regulirana odlukom Vlade koja se nije promijenila te je dnevnica i dalje bila 170,00 kn. Donošenjem nove Odluke Vlade navedeno je ispravljeno, odnosno državni dužnosnici izjednačeni su u tim pravima sa službenicima. U praksi se pojavilo pitanje, na koga se navedena odluka odnosi s obzirom na otkazivanje kolektivnog ugovora za javne službe, zbog čega au-torica daje kratak osvrt na primjenu Odluke.

Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne te ostale zaposlene koji se inan-ciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorom, objavljena je u NN, br. 117/12, i stupila je na snagu danom objave odnosno 24. listopada 2012. Za dužnosnike je nave-denom Odlukom utvrđena visina dnevnica i teren-skih dodataka u iznosu od 150,00 kn čime su isti izjednačeni visinom dnevnica i terenskih dodataka sa službenicima i namještenicima.

Odluku je Vlada Republike Hrvatske donijela na 57. sjednici održanoj 17. listopada 2012. godine. Odluka je donesena na temelju članka 15. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrva-tske za 2012. godinu (NN, br. 24/12).

Ova se Odluka primjenjuje na:

- državne dužnosnike,- suce i druge pravosudne dužnosnike te - zaposlene koji se inanciraju iz sredsta-

va državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima.

* Ana Zorić, dipl.iur, Ministarstvo inancija Republike Hrvatske

Dakle, Odluka se odnosi, između ostalih, na prora-čunske korisnike čiji se zaposleni inanciraju iz sred-stava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima.

Ova Odluka se ne odnosi na javne službe (škole, fakulteti, instituti, bolnice, centri za socijalnu skrb, javne vatrogasne postrojbe, …) dok god su prava njihovih zaposlenika uređena kolektiv-nim ugovorima. Slijedom navedenog, Odluka se ne primjenjuje na javne službe niti u razdoblju trajanja otkaznog roka Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 115/10) koji prema Odluci o otkazivanju Temeljenog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 104/12) ističe 19. prosin-ca 2012. godine. Međutim, ako prava zaposlenih u javnim službama nisu uređena kolektivnim ugovorima, Odluka će se odnositi na one javne službe čiji se zaposleni inanciraju iz sredstava državnog proračuna.

Napominjemo i da se ova Odluka ne odnosi niti na lokalne službenike i namještenike s ob-zirom da se, sukladno Zakonu o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi (NN, br. 86/08) prava, obveze i od-govornosti službenika i namještenika u upravnim tijelima lokalnih jedinica, uređuju zakonom i na temelju zakona donesenim propisima. Navedenim se Zakonom daje i mogućnost da se materijalna i druga prava službenika i namještenika u upravnim tijelima lokalnih jedinica urede kolektivnim ugovo-rom koji sklapaju ovlašteni predstavnici sindikata i općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan. U pravilu se u kolektivnim ugovorima materijal-na prava utvrđuju u iznosima, odnosno u visinama koje se prema poreznim propisima, ne oporezuju. Odluka se ne odnosi niti na proračunske kori-snike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji se zaposleni inanciraju iz sred-stava lokalnih i područnih (regionalnih) jedini-ca (kazališta, muzeji, dječji vrtići, …)

UDK 330.5Ana Zorić*

Visina dnevnice za zaposlene koji se inanciraju iz državnog proračuna


POREZI I DOPRINOSI

Od 1. siječnja 2013. godine na snazi je novi prag za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijed-nost i iznosi 230.000,00 kn. Porezni obveznici koji u 2012. godini nisu ostvarili oporezive isporuke u vrijednosti većoj od toga iznosa obvezni su do 15. siječnja 2013. podnijeti zahtjev za brisanje iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost nadležnoj ispostavi Porezne uprave ili ako žele ostati obveznici poreza na dodanu vrijednost do tog datuma o tome obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave pisanim putem. U ovom članku au-torica upućuje čitatelje na pravodobno promišljanje o mogućnostima i učincima promjene u poreznom statusu u 2013.g., navodi koje radnje su dužni pro-vesti te upozorava na obveze koje će proisteći iz promjene (izlaska) iz sustava PDV-a. Detaljne upu-te o konačnom obračunu PDV-a za 2012.g., ispra-vku pretporeza i podnošenju PDV-K obrasca biti će objavljene u prvom broju časopisa koji će pretplat-nici primiti na samom početku sljedeće godine.

1. Uvod

Zakonom o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 47/95 do 22/12) propisana je vrijednost isporuka, odnosno prag isporuka iznad kojeg poduzetnici po-staju obveznici poreza na dodanu vrijednost po „sili zakona“ te se moraju upisati u registar obveznika

* Renata Kalčić, dipl.oec., Središnji ured Porezne uprave, Mini-starstvo inancija RH, Zagreb

poreza na dodanu vrijednost i ispunjavati obveze propisane navedenim Zakonom.

Na početku uvođenja Zakona o porezu na dodanu vrijednost taj prag je 1998. godine iznosio 50.000,00 kuna te je ubrzo povećan na 85.000,00 kuna i nije se mijenjao do sada. Međutim, Zakonom o izmjena-ma i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrije-dnot (NN, br. 22/12) povećana je ta vrijednost na 230.000,00 kuna i primjenjivat će se od 1. siječnja 2013. godine. Obzirom da je u postupku pregova-ranja prije pristupanja Europskoj uniji Republici Hrvatskoj odobrena primjena praga od 35.000,00 EUR-a iznosom od 230.000,00 kuna, približili smo se gornjoj granici koja se može propisati kao prag za ulazak u sustav obveznika poreza na dodanu vrijed-nost odnosno za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost.

Zbog ovog povećanja praga za ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost, pojedini porezni obveznici koji će u 2012. godini ostvariti vrije-dnosti isporuka koje nisu veće od 230.000,00 kuna morat će razmisliti hoće li i dalje osta-ti u sustavu poreza na dodanu vrijednost ili će zatražiti brisanje iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost. Međutim, porezni obveznici koji su u nekoj od prethodnih godina postali obvez-nici poreza na dodanu vrijednost na vlastiti zahtjev ostaju i dalje obveznici poreza na dodanu vrijednost, neovisno o visini vrijednosti isporuka ostvarenih u 2012. godini dok ne istekne rok od pet godina na koji ih je Porezna uprava obvezala rješenjem.

UDK 336.2Renata Kalčić*

Mogućnost izlaska iz sustava PDV-a u 2013. godini - uvjeti i predradnje

Proračunski subjekti i nepro itne organizacije u mnogome imaju speci ičan status u poreznom sustavu. Sukladno svom nepro itnom karakteru u pravilu nisu obveznici poreza na dobit, a u sustav PDV-a uključeni su u dijelu svojih aktivnosti gdje se pojavljuju kao isporučitelji dobara i usluga na tržištu. Prilikom obračuna i isplate dohotka svojim zaposlenicima i suradnicima, kao i svi ostali isplatitelji, obveznici su obračuna i plaćanja poreza na dohodak i pripadajućih doprino-sa. U ovoj rubrici obrađivat će se važna pitanja speci ičnog poreznog statusa i upućivati čitatelje na pravodobno i ispravno postupanje.

ukratko o rubrici POREZI I DOPRINOSI


POREZI I DOPRINOSI

2. Prag za ulazak u sustav PDV-a

Odredbom članka 22. Zakona o porezu na doda-nu vrijednost koja stupa na snagu 1. siječnja 2013. propisano je da poduzetnik, osim tzv. inozemnog poduzetnika iz članka 6. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, čija godišnja vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga nakon odbitka vrijednosti ispo-ruka koje su oslobođene poreza na dodanu vrijed-nost bez prava na odbitak pretporeza u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 230.000,00 kuna, oslobođen je plaćanja poreza na dodanu vrijednost na isporuke dobara i usluga, nema pravo na iskazivanje poreza na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza koji mu zaračunaju ostali poduzetnici.

Taj poduzetnik može od Porezne uprave do kraja godine zatražiti da se na njega u sljedećoj kalen-darskoj godini to ne primjenjuje, a Porezna uprava to utvrđuje rješenjem kojim ga obvezuje da nared-nih pet kalendarskih godina bude obveznik poreza na dodanu vrijednost i primjenjuje odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Prema navedenom poduzetnik postaje obveznik poreza na dodanu vrijednost na dva načina i to na vlastiti zahtjev i po „sili zakona“.

Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 149/09 do 64/12) propisano je da poduzetnik koji tijekom 2012. godine ostvari isporuke koje bi bile oporezive u vrijednosti preko 230.000,00 kuna po-staje poreznim obveznikom od 1. siječnja 2013. godi-ne i o tome obavještava nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svome sjedištu, odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnošenjem prijave radi upisa u registar poreznih obveznika najkasnije do 15. siječnja 2013. godine.

Poduzetnici koji počinju s obavljanjem djelatnosti i žele postati obveznici poreza na dodanu vrijednost u istoj godini u kojoj su počeli s obavljanjem djelat-nosti, obvezni su Poreznoj upravi podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost s prvim poduzetničkim aktivnostima, a najkasnije prije prve isporuke dobara i usluga koja podliježe oporezivanju.

Obzirom da je od 1. siječnja 2013. godine propisan novi prag za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost, iznimno je propisano da su po-rezni obveznici koji u 2012. godini nisu ostvarili oporezive isporuke u vrijednosti preko 230.000,00 kuna obvezni do 15. siječnja 2013. podnijeti zahtjev za brisanje iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Uko-liko žele ostati obveznici poreza na dodanu vrije-dnost, do tog datuma trebali bi o tome obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave pisanim putem.

Međutim, kao što je već uvodno navedeno, podu-zetnici koji su postali obveznici poreza na dodanu vrijednost na vlastiti zahtjev, ostaju i dalje obveznici poreza na dodanu vrijednost neovisno o visini vrije-dnosti isporuka ostvarenih u 2012. godini sve dok ne istekne rok od pet godina na koji ih je Porezna uprava obvezala rješenjem.

Ovom izmjenom Zakona o porezu na dodanu vrije-dnost propisano je da su od 1. siječnja 2013. godine za poreznog obveznika čija je vrijednost isporuka uključujući i porez na dodanu vrijednost manja od 800.000,00 kuna, obračunska razdoblja od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju. Međutim porezni obveznik se može odlučiti za mjesečna obračunska razdoblje i o tome mora obavijestiti nadležnu ispo-stavu Porezne uprave do kraja 2012. godine za 2013. godinu.

3. Ispravak pretporeza zbog promjene poreznog statusa

Izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je stupio na snagu 1. siječnja 2010. godine i kojim se tada u velikom dijelu uskladio tadašnji Zakon o po-rezu na dodanu vrijednost s Direktivom 2006/112/EZ, institucionalni princip oporezivanja uglavnom je zamijenjen funkcionalnim pa se oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost više ne odnosi


POREZI I DOPRINOSI

na ođređene ustanove ili pravne osobe već na vrstu isporuka dobara i usluga koje obavljaju te ustanove ili druge organizacije i tijela s javnim ovlastima. Na-vedene izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijed-nost dio su usklađivanja Zakona o porezu na dodanu vrijednost s pravnom stečevinom Europske unije na području oporezivanja porezom na dodanu vrije-dnost. Zbog tih odredbi niz nepro itnih ustanova i proračunskih korisnika kao i banaka i osiguravajućih društava postalo je obveznikom poreza na dodanu vrijednost jer uz oslobođene isporuke obavljaju i isporuke oporezive porezom na dodanu vrijednost kao što je najam poslovnog prostora, obavljanje si-stematskih pregleda koji nisu povezani s liječenjem i slično.

Obzirom da je prag za ulazak u sustav poreza na do-danu vrijednost tada bio relativno mali (85.000,00 kuna), velik broj nepro itnih ustanova i proračunskih korisnika morao se upi-sati u registar ob vez-nika poreza na dodanu vrijednost.

Također, obzirom da obav ljaju oporezive i oslo bođene djelatno-sti od plaćanja poreza na dodanu vrijednost obvezni su voditi brigu o statusu i vrsti poje-dinih isporuka kako bi pravilno odredili jesu li ili nisu te isporuke oporezi-ve porezom na dodanu vrijednost. Zbog navedenih izmjena propisane su i određene izmjene kod ispra-vka pretporeza te kod prava na odbitak pretporeza i podjele pretporeza.

Još veće probleme stvorila je obveza podjele pretpo-reza jer su obvezni izračunavati razmjerni odbitak pretporeza odnosno postotak prema kojem odbijaju pretporez po ulaznim računima koje ne mogu pri-pisati samo oslobođenim ili samo oporezivim ispo-rukama.

Prema navedenom, moguće je pretpostaviti da će većina poreznih obveznika čiji promet u 2012. go-dini ne bude veći od 230.000,00 kuna, a pogotovo onih koji su obvezni dijeliti pretporez, tražiti od 1. siječnja 2013. brisanje iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost. Ti porezni obveznici moraju imati na umu da je odredbama članka 20. stavka 5.

Zakona o porezu na dodanu vrijednost propisano da ako se glede nekog gospodarskog dobra unutar roka od pet godina od kalendarske godine početka uporabe promijene uvjeti koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza, tada za razdoblje nakon promjene obavlja ispravak pretporeza. Kada se radi o nekretninama, tada se umjesto razdoblja od pet godina uzima razdoblje od deset godina.

Porezni obveznici koji se odluče za izlazak iz su-stava poreza na dodanu vrijednost u slučaju da vrijednost njihovih isporuka u 2012. godini ne bude veća od 230.000,00 kuna, obvezni su pod-nijeti konačni obračun poreza na dodanu vrije-dnost za 2012. godinu na obrascu PDV-K. Obra-scom PDV-K iskazivat će se i ispravak pretporeza za gospodarska dobra za koja su koristili pravo na odbitak pretporeza ako za njih nije isteklo razdoblje od pet, odnosno za nekretnine deset

godina od kalendar-ske godine početka uporabe.

Obveza podnošenja ko načnog obračuna po re za na dodanu vrijednost propisana je člankom 18. Zakona o porezu na dodanu vrijednost i člankom 115. stavkom 3. i 4. Pravilnika o porezu

na dodanu vrijednost i odnosi se na sve osobe koje su obveznici poreza na dodanu vrijednost, kako na trgovačka društva i obrtnike tako i na nepro itne ustanove i proračunske korisnike koji obavljaju opo-rezive isporuke dobara i usluga.

Porezni obveznici koji porez na dodanu vrije-dnost obračunavaju i plaćaju prema izdanim računima za isporučena dobra i obavljene uslu-ge, a to su i udruge i druge nepro itne organi-zacije te proračunski korisnici koji su postali obveznici poreza na dodanu vrijednost, konačni obračun PDV-a za 2012. g. podnose do kraja tra-vnja 2013. godine.

Ispravak pretporeza mora se obaviti kada poduzet-nik mijenja način oporezivanja tj. kada prestaje biti obveznik poreza na dodanu vrijednost i prelazi na oporezivanje iz članka 22. stavka 1. Zakona tj. po-staje tzv. “mali poduzetnik”. On je i dalje poduzetnik,

VA ŽNO!- novi prag za ulaz/izlaz u/iz sustava PDV je

230.000,00kn

- o promjeni poreznog statusa poreznu upravu treba obavijestiti do 15. siječnja 2013.

- konačni obračun PDV-a podnosi se do konca travnja 2013. godine


POREZI I DOPRINOSI

ali nije više obveznik poreza na dodanu vrijednost. Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretpore-za u smislu članka 20. stavka 5. Zakona ne smatra se kad poduzetnik koji prema članku 22. stavku 1. Zako-na nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prelazi na redovno oporezivanje. U tom slučaju poduzetnik nema pravo na naknadni odbitak pretporeza.

Postupak ispravka pretporeza utvrđuje se poje di-načno za svako gospodarsko dobro za koje u slučaju da su se promijenili uvjeti mjerodavni za odbitak pretporeza nije istekao propisani rok od pet godi-na odnosno od deset godina od obračunskog razdo-blja u kojem su se dobra počela koristiti. Ispravak se zbog pojednostavljenja ne provodi ako pretporez koji bi se trebao ispraviti po dobru dugotrajne imo-vine ne prelazi 2.000,00 kuna.

Porezni obveznik mora posebno izračunati iz-nos ispravka pretporeza za svako pojedinačno gospodarsko dobro i taj obračun priložiti uz po-reznu prijavu koju podnosi Poreznoj upravi. Iz obračuna mora biti vidljiv ukupan iznos pretporeza, iskorišteno odnosno neiskorišteno pravo na povrat pretporeza i iznos smanjenja odnosno povećanja prava na pretporez. U obrascu porezne prijave ispra-vak pretporeza biti će naveden u jednom iznosu. Ako je porezni obveznik prema priloženom obračunu obvezan uplatiti porez u državni proračun ukupno će iskazati manje pravo na pretporez.

Pod početkom uporabe razumijeva se obračunsko razdoblje u kojemu je odbijen (neodbijen) pretporez, a gospodarskim dobrima smatraju se ona dobra koja prema računovodstvenim propisima spadaju u du-gotrajnu imovinu poduzeća.

Razdoblje za ispravak pretporeza kod nekretnina iznosi deset godina tj. 120 obračunskih razdoblja, a kod ostalih gospodarskih dobara pet godina tj. 60 obračunskih razdoblja od obračunskog razdo-blja početka uporabe, kada je dobro nabavljeno ili proizvedeno i odbijen pretporez. Ispravak pretpo-reza provodi se odjednom za razdoblje od promjene uvjeta do kraja razdoblja ispravka pretporeza, osim u slučaju da pretporez koji bi se trebao ispraviti po dobru dugotrajne imovine ne prelazi 2.000,00 kuna.

Iznos ispravka pretporeza izračunava se pomoću formule iz članka 143. stavka 7. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost. Porezni obveznik obvezan je iznos poreza koji mora ispraviti iskazati u obrascu PDV-K pod brojem III. 8. kao obvezu poreza s predz-nakom minus (-).

4. Zaključak

Obzirom da je od 1. siječnja 2013. prag za ulazak u sustav obveznika poreza na dodanu vrijednost povećan na 230.000,00 kuna vrlo je vjerojatno da će poduzetnici čije oporezive isporuke prethodne godi-ne neće biti veće od tog iznosa zatražiti od nadležne ispostave Porezne uprave da budu brisani iz regi-stra obveznika poreza na dodanu vrijednost. U tom slučaju obvezni su napraviti ispravak pretporeza za gospodarska dobra kod kojih je došlo do promjene uvjeta mjerodavnih za oporezivanje i o tome moraju voditi računa kod podnošenja godišnjeg obračuna poreza na dodanu vrijednost.





Detaljnije vidjeti na kraju časopisa


POREZI

Sa zadnjom isplatom plaće u kalendarskoj godini kao poreznom razdoblju, a uz zadovoljenje propisa-nih uvjeta, poslodavci su obvezni svojim radnicima izraditi godišnji obračun poreza i prireza na doho-dak, radi izravnanja porezne osnovice i ravnomjer-nog godišnjeg oporezivanja. Godišnji obračun pore-za iz plaća za 2012., obavlja se u slučajevima ako je porezno opterećenje u poreznom razdoblju bilo različito zbog neredovite isplate plaće kada nije mogao biti iskorišten osobni odbitak ili neopore-zivi dio dohotka, kao i zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, bolo-vanje iznad 42 dana te drugi dopust za koji se pre-ma posebnim propisima isplaćuje naknada plaće na teret sredstava obveznog osiguranja. Međutim, utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak iz plaće, poslodavci mogu obaviti samo za radnike koji su kod njega radili tijekom cijelog poreznog razdoblja i nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak.

1. UVOD

Oporezivanje dohotka što ga ostvaruju izičke oso-be obavlja se prema odredbama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov. br. 177/04 do 22/12) te njegovog provedbenog propisa Pravilnika o porezu na doho-dak (Nar. nov. br. 95/05 do 61/12).

Prema sklopljenom ugovoru o radu s poslodavcem, svaki radnik za svoj rad ostvaruje pravo na plaću odnosno dohodak od nesamostalnog rada, kojeg čine svi priljevi koji radniku u novcu ili u naravi pritječu na temelju rada po osnovi radnog odnosa. Dohodak od nesamostalnog rada utvrđuje se kao razlika između primitaka od nesamostalnog rada i izdataka za zakonom propisane obvezne doprinose za mirovinsko osiguranje, od kojeg iznosa se odbija

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, Ministarstvo inancija RH, Porezna uprava Samobor

i neoporezivi dio dohotka ili osobni odbitak, te do-biva porezna osnovica na koju se obračunava po-rez na dohodak od nesamostalnog rada primjenom propisanih poreznih stopa ovisno o visini poreznih razreda.

Porez i prirez na dohodak iz plaće radnika, posloda-vac je obvezan na pravilan način obračunati, obusta-viti i uplatiti u ime radnika svaki mjesec pri isplati plaće tijekom godine, a na taj način uplaćen porez i prirez smatra se predujmom poreza, dok se konačan obračun poreza na dohodak i prireza obavlja, na kraju godine sa zadnjom isplatom plaće (obično sa isplatom plaće u prosincu za mjesec studeni), za svakog pojedinog radnika posebno. Godišnja po-rezna obveza može biti utvrđena u istom iznosu kao što su i plaćeni predujmovi poreza na dohodak i prireza tijekom godine, ili može biti veća ili manja od plaćenih predujmova kada se ostvaruje pravo na povrat više plaćenog poreza i prireza po konačnom obračunu odnosno obveza za uplatu poreza.

2. Zakonska obveza sastavljanja godišnjeg obračuna

Zakonska obveza sastavljanja godišnjeg obračuna poreza iz plaća propisana je čl. 38. Zakona o porezu na dohodak te čl. 68. Pravilnika o porezu na doho-dak, prema kojim odredbama godišnji obračun sa-stavljanja:

- poslodavac – pravna osoba koji je obveznik plaćanja poreza na dobit i koji radnicima ispla-ćuje u novcu ili daje u naravi plaću po osnovi radnog odnosa,

- poslodavac - izička osoba koji obavlja samo-stalnu obrtničku djelatnost te djelatnost slobo-dnog zanimanja a obveznik je plaćanja poreza na dohodak ili dobit, a ima zaposlene radnike,

- isplatitelj plaće članova predstavničkih i izvrš-nih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i po-dručne regionalne samouprave za plaću radnika isplaćena za rad u tim tijelima i jedinicama,

UDK 336.2Mirjana Mahović Komljenović*

Godišnji obračun poreza na dohodak pri zadnjoj isplati plaća za 2012. godinu


POREZI

- Isplatitelj plaće izičkih osoba izaslanih na rad u RH po nalogu inozemnog poslodavca u tu-zemna društva, koji ostvaruju plaću za rad u tim društvima,

- Isplatitelj naknade plaće osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim inva-lidima iz domovinskog rata I. skupine prema posebnom propisu, iz čl. 14. st. 1. Zakona, te

- Isplatitelji mirovina ostvarenih na temelju prijašnjih uplata doprinosa za obvezno MO, iz čl. 14. st. 2. Zakona.

Cilj sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak iz plaće je da se radnicima odmah po učinjenom obračunu i to sa zadnjom isplatom plaće u prosincu, vrati preplaćeni porez ako je isti u vidu predujma više plaćen tijekom godine, odnosno da se uplati razlika poreza i prireza ako je isti nedovolj-no uplaćen tijekom godine. Na taj način smanjuje se i broj podnesenih godišnjih poreznih prijava u Poreznoj upravi, u kojima je veći dio poreznih obveznika iskazivao dohodak ostvaren od nesamo-stalnog rada, a radi iskorištavanja svojih prava na ravnomjerno godišnje oporezivanje te izravnanje porezne osnovice.

3. Razlozi za sastavljanje godišnjeg obračuna i propisani uvjeti koji moraju biti zadovoljeni

Poslodavac i isplatitelj primitaka i mirovina, obvezan je za radnike i druge izičke osobe iz čl. 14. Zakona o porezu na dohodak, sastaviti godišnji obračun pore-za na dohodak i prireza, u slijedećim slučajevima:

• ako tijekom godine plaća nije redovito mjesečno isplaćivana, radi čega radnici nisu mogli iskoristi-ti pravo na osobne odbitke na godišnjoj razini,

• ako je tijekom godine plaća neravnomjerno isplaćivana, pa je porezno opterećenje u pojedi-nim mjesecima bilo različito,

• ako su radnicima redovito isplaćivane plaće, ali su tijekom poreznog razdoblja koristili pravo na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, bolovanje iznad 42 dana ili drugi dopust za koji se prema posebnim propisima isplaćuje nak-nada plaće na teret sredstava obveznih osigu-ranja, uz uvjet da su navedeno pravo koristili manje od 12 mjeseci poreznog razdoblja, te

• u svim drugim slučajevima kada je porez-no opterećenje u poreznom razdoblju bilo različito, te bi na temelju godišnjeg obračuna radnik ostvario razliku za povrat preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog poreza, a radi ravnomjernog godišnjeg oporezivanja od-nosno izravnanja porezne osnovice.

Propisani uvjeti koji moraju biti zadovoljeni za sa-stavljanje godišnje obračuna propisani su čl. 38.st.2. Zakona o porezu na dohodak te čl. 68. st.5. Pravil-nika o porezu na dohodak, prema kojim odredbama je poslodavac obvezan sastaviti konačan obračun samo za radnike koji su kod njega bili zaposleni i ostvarivali plaću u cijelom poreznom razdoblju, a nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak.

Iz navedenog proizlazi da poslodavac ima obvezu sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za svoje radnike ne samo u slučajevima neredovite isplate plaće u tijeku godine, već i ako je radniku u pojedinom mjesecu isplaćena veća plaća, otprem-nina, jubilarna nagrada ili neka druga naknada u iznosu većem od Zakonom i Pravilnikom propi-sanog neoporezivog iznosa, zbog čega je obračun poreza obavljen primjenom veće porezne stope nego na godišnjoj razini, kao i zbog isplate nakna-de plaće na teret sredstava obveznih osiguranja, osim ako to pravo nije korišteno svih 12 mjeseci poreznog razdoblja. Međutim, poslodavac ne može sastaviti godišnji obračun za radnike koji kod njega nisu bili zaposleni cijelu godinu te za radnike koji su mijenjali mjesto prebivališta između gradova i općina koji su propisali obvezu plaćanja prireza porezu na dohodak.

Posebno se napominje da je čl. 67. Zakona o porezu na dohodak propisana visoka novčana kazna od 2.000,00 do 50.000,00 kn za poslodavca koji ne sa-stavi godišnji obračun, a za odgovornu osobu u pra-vnoj osobi novčana kazna zbog učinjenog prekršaja iznosi od 2.000,00 do 20.000,00 kn.

3.1. Neredovita isplata plaća i neiskorišteno pravo na godišnji iznos osobnog odbitka

Za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez, radnik ostvaruje pravo na osobni


POREZI

odbitak ili neoporezivi dio dohotka čija visina ovisi o broju uzdržavanih članova uže obitelj, a utvrđuje se prema podacima iz porezne kartice - Obrascu PK po-reznog obveznika. Poreznu karticu besplatno izdaje Porezna uprava, a poslodavci su je dužni čuvati sve dok radnici kod njih rade i ostvaruju plaću.

Ako poslodavac tijekom godine nije redovito ispla-ćivao plaću, radnik ne može iskoristiti svoje pravo na dvanaest mjesečnih osobnih odbitaka, radi čega je i porezno opterećenje pri obračunu isplaćene plaće veće.

Nadalje, svoje pravo na godišnji iznos neoporezivog dohotka ne može ostvariti ni radnik kojemu je po-slodavac u jednom mjesecu isplatio dvije ili više zao-stalih plaća iz prethodnih mjeseci, budući se porez-na osnovica u tom slučaju može umanjiti za uplaćene zakonom propisane doprinose za mirovinsko osigu-ranje I. i II. stupa, te za iznos smo jednog mjesečnog osobnog odbitka. Porezno opterećenje takve plaće, a zbog korištenja neoporezivog dijela dohotka u manjem iznosu, isto je veće nego što bi bilo porezno opterećenje pri obračunu plaće da je ista redovito mjesečno isplaćena.

Stoga je poslodavac obvezan, ako su ispunjeni pro-pisani uvjeti, priznati radniku dvanaest mjesečnih osobnog odbitka, i to pri isplati zadnje isplate plaće u godini a na temelju godišnjeg obračuna plaća koji se sastavlja za svakog radnika posebno.

3.2. Godišnji obračun pri isplati naknade plaće na teret sredstava obveznih osiguranja

Poslodavac je obvezan sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak i za svoje radnike ako im je u dijelu godine isplaćivana plaća, ali su krajem go-dine zatečeni na korištenju nekog od prava i to: za rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, do-pust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta, bolovanje iznad 42 dana zbog privre-mene nesposobnosti za rad radi bolesti, ozljede ili smještaja u zdravstvenu ustanovu ili drugi dopust za koji se prema posebnim propisima isplaćuje nak-nada plaće na teret sredstava Hrvatskog zavoda za ZO ili proračuna RH. U godišnjem obračunu poreza na dohodak, navedeni radnici ostvarit će pravo na

ukupan godišnji iznos osobnog odbitka i na izrav-nanje porezne osnovice, te na povrat tijekom godine preplaćenog poreza i prireza.

Međutim, poslodavac nema obvezu sastavljanja go-dišnjeg obračuna poreza na dohodak iz plaće za one radnike kojima nije isplaćivanja plaća, već su isti ostvarili pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznih osiguranja i državnog proračuna tijekom svih 12 mjeseci u godini, budući su navedene nakna-de neoporezive, te nije ni bilo uplate poreza i prireza.

3.3. Godišnji obračun poreza iz plaće zbog neravnomjernog poreznog opterećenja

Obveza godišnjeg obračuna poreza iz plaća propi-sana je i za one poslodavce koji su tijekom godine svojim radnicima redovito isplaćivali plaću, ali s različitim poreznim opterećenjem u pojedinim mje-secima, radi čega je došlo do oporezivanja primje-nom veće porezne stope nego na godišnjoj razini. To mogu biti slučajevi isplate tijekom poreznog razdo-blja većeg iznosa bonusa ili trinaeste plaće kao na-grade za uspješno obavljen posao, isplate jubilarne nagrade, otpremnine, naknade, potpore ili ostale naknade u iznosu većem od Pravilnikom propisanog neoporezivog iznosa.

Npr. zbog isplate većeg iznosa bonusa u mjesecu studenom 2012. zajedno sa isplatom plaće za mje-sec listopad, radniku je obračunan i obustavljen po-rez po stopi od 25% i 40%, ali na temelju godišnjeg obračuna proizlazi da ne treba platiti porez na dohodak po stopi od 40%. Stoga se sastavljanjem godišnjeg obračuna izravnava porezna osnovi-ca i utvrđuje pravo na povrat tijekom godine više plaćenog poreza i prireza, a zbog ravnomjernog opo-rezivanja na godišnjoj razini.

3.4. Dobrovoljno sastavljanje godišnjeg obračuna

Prema čl. 68. st. 7. Pravilnika o porezu na dohodak, poslodavac koji u poreznom razdoblju mjesečno redovito isplaćuje plaću svojim radnicima s rav-nomjernim poreznim opterećenjem, nije obvezan ali može dobrovoljno sastaviti godišnji obračun poreza iz plaće za one radnike koji, zbog određenih razloga, nisu u tijeku godine iskoristili dio osobnog odbitka.


POREZI

To se može biti slučaj kada je kod radnika tijekom godine došlo do određenih promjena u smislu povećanja osobnog odbitka zbog rođenja djete-ta, nastupa vlastite invalidnosti ili invalidnosti za uzdržavane članove uže obitelji, a koje povećanje faktora osobnog odbitka nije bilo upisano u porez-nu karticu - obrazac PK u roku kojim bi se osigura-lo da se nastala promjena uzme u obzir prije prve slijedeće isplate plaće.

Naime, člankom 66. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da svaku promjenu koja utječe na neoporezivi dio dohotka (osobni odbitak), radnik treba prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave i dostaviti joj odgovarajuće isprave u roku od 30 dana od dana nastanka promjene, kako bi poslodavac temeljem upisane promjene u Obrascu PK mogao ispravno obračunati i obustaviti porez i prirez iz plaće. Ako to radnik nije učinio na vrijeme, poslodavcu nije bila poznata promjena faktora osob-nog odbitka u trenutku isplate plaće, radi čega se u pojedinim mjesecima porez na dohodak obračunava i plaća po višim stopama nego što bi to trebalo na godišnjoj razini.

Tako je primjerice radnik kojem se rodilo dijete 25.5.2012., promjenu porezne kartice i povećanje osobnog odbitka za uzdržavano dijete na temelju izvoda iz matice rođenih, trebao prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu te dostaviti poslodavcu do 25.6.2012. Kada se podaci koji utječu na iznos osobnog odbitka promijene u poreznoj kartici u tijeku mjeseca, pravo na osobni odbitak uvijek se zaokružuje na pune mjesece i to u korist poreznog obveznika. Prema navedenom, radnik ostvaruje pravo na uvećani osobni odbitak za rođeno dijete već od svibnja 2012., a kako je ispravljeni obrazac PK radnik dostavio poslodavcu u lipnju kada je već obračunan i obustavljen porez iz plaće za svibanj 2012., to se uvećani osobni odbitak može iskoristiti dobrovoljnim sastavljanjem godišnjeg obračuna po-reza od strane poslodavca.

Dobrovoljno sastavljanje godišnjeg obračuna po-reza i prireza iz plaće, poslodavac obavlja na isti način kao i u slučajevima kada je to obvezan učiniti, što znači samo za radnike koji su kod njega radili tijekom cijele godine te nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koji su propisali obvezu plaćanja prireza porezu na

dohodak. Međutim, ako poslodavac nije odlučio do-brovoljno sastaviti godišnji obračun poreza, pravo na godišnje osobne odbitke radnici mogu ostvariti putem podnošenja svoje godišnje porezne prijave na Obrascu DOH koja se za 2012. može podnijeti do kraja veljače 2013.

4. Obračun godišnjeg poreza na dohodak

Prema čl. 68. st. 8. Pravilnika, godišnji porez na dohodak od nesamostalnog rada, obračunava se od porezne osnovice – godišnjeg primitka od nesamo-stalnog rada umanjenog za u toj godini uplaćene do-prinose za MO osiguranje I. i II. stupa te za osobni odbitak na godišnjoj razini.

Osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka služi za pokriće osnovnih životnih potreba radnika te za uzdržavanje djece i članova njegove uže obitelji, a uvećava se za vlastitu invalidnost radnika te za in-validnost djece ako ista postoji, prema propisanom faktorima.

Umanjenjem ukupnih primitaka po osnovi nesa-mostalnog rada za uplaćene doprinose za obvez-na osiguranja i ukupni godišnji osobni odbitak radnika, dobiva se porezna osnovica na koju se obračunava porez na dohodak po propisanim po-reznim stopama.

Posebno se napominje da poslodavci pri sastavljanju godišnjeg obračuna poreza iz plaće za 2012., ne mogu ostvareni dohodak dodatno umanjiti za uvećani osobni odbitak za radnike koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i br-dsko-planinskim područjima. Prema čl. 54. st. 4. Zakona o porezu na dohodak, radnici sa područja državne skrbi, mogu svoje pravo na uvećani osob-ni odbitak ostvariti samo na temelju podnesene godišnje porezne prijave.

4.1. Porezni razredi i godišnja porezna osnovica

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 22/12) koji se primjenjuje od 1. ožujka 2012., povećan je osobni odbitak sa 1.800,00 kn na 2.200,00 kn mjesečno, a izmijenjeni su i po-


POREZI

rezni razredi na način da se porezna stopa od 12% primjenjuje na poreznu osnovicu do 2.200,00 kn mjesečno odnosno do 26.400,00 kn godišnje, porez-na stopa od 25% na razliku porezne osnovice iznad 2.200,00 kn do 8.800,00 kn mjesečno odnosno iznad 26.400,00 kn do 105.600,00 kn godišnje, a porezna stopa od 40% na razliku porezne osnovice iznad 8.800,00 kn mjesečno odnosno iznad 105.600,00 kn godišnje.

Budući je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak stupio na snagu 1. ožujka 2012., iznimno će se konačan obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada za 2012. obračunati primje-nom pet prosječnih godišnjih poreznih stopa, na pet prosječno utvrđenih poreznih razreda.

Prosječne porezne stope za godišnji obračun poreza iz plaće za 2012.

Godišnja porezna

osnovica u kn

Visina poreznog razreda u kn

Prosječna porezna stopa

do 26.400,00 26.400,00 12%Od 26.400,00 do 43.200,00 16.800,00 22,83%

Od 43.200,00 do 105.600,00 62.400,00 25%

Od 105.600,00 do 129.600,00 24.000,00 37,5%

Iznad 129.600,00 40%

Primjenom prosječnih poreznih stopa na godišnju po-reznu osnovicu za 2012., utvrđuje se iznos godišnjeg poreza na dohodak, na kojeg je poslodavac obvezan obračunati i prirez porezu na dohodak ako radnik ima prebivalište ili uobičajeno boravište u gradu ili općini koja je propisala obvezu plaćanja prireza. Osim po pro-pisanoj stopi, pri godišnjem obračunu poreza iz plaća, poslodavac može obračunati prirez i po prosječnoj po-reznoj stopi ako je grad ili općina tijekom godine uvela obvezu plaćanja prireza ili je donijela odluku o izmjeni stope prireza tijekom poreznog razdoblja.

Samo iznimno, poslodavci nisu obvezni izvršiti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostal-nog rada, ako bi se na temelju godišnjeg obračuna ostvarila razlika za uplatu, a koja je posljedica isključivo primjene prosječnih godišnjih poreznih

stopa i osnovica koje se primjenjuju u godišnjem obračunu za 2012.

Navedeno je potvrđeno u mišljenju MF Kl: 410-01/10-01/2199 od 24. studenog 2010. kada su se pri godišnjem obračunu za 2010. također primjenjivale prosječne porezne stope, a koja uputa o postupanju se može primijeniti i za godišnji obračun poreza iz plaća za 2012.

4.2. Zahtjev za povrat više plaćenog poreza na dohodak i prireza po konačnom obračunu za 2012.

Pri godišnjem obračunu poreza na dohodak iz plaće, uspoređuje se iznos utvrđene godišnje po-rezne obveze i uplaćenog predujma poreza i prireza tijekom godine, te utvrđuje razlika za povrat više plaćenog poreza na dohodak i prireza, kojeg je po-slodavac obvezan vratiti radniku.

U tom slučaju poslodavac može:

- odmah vratiti radniku preplaćeni iznos poreza na dohodak i prireza, a koji se može prebiti sa nje-govom obvezom poreza na dohodak i prireza kod zadnje isplate plaće, odnosno prebijanje je moguće učiniti umanjenjem tekuće porezne obveze rad-nika s područja iste općine ili grada, ili

- podnijeti zahtjev za povrat poreza nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu, ako je iznos povrata veći od obveze poreza na dohodak i prireza kod zadnje isplate plaće.

Uz zahtjev za povrat poreza na dohodak i prireza prema konačnom obračunu za 2012., poslodavac je obvezan dostaviti i speci ikaciju obračuna za svakog radnika prema šifri općine njegova prebivališta ili uobičajenog boravišta, kako bi ispostava Porezne uprave mogla provjeriti točnost godišnjeg obračuna, te ispravno po-punjen nalog za povrat preplaćenog poreza kojim se teretiti račun grada ili općine, u čiju korist je posloda-vac za radnika tijekom godine i uplaćivao porez.

U tom slučaju poslodavac ima dvije mogućnosti:

a) vratiti radnicima pri zadnjoj isplati plaće u godini više plaćeni porez i prirez na teret vlastitih sred-stava, koja će namiriti iz povrata, ili

b) izvršiti povrat poreza i prireza radnicima, ali tek nakon što sredstva budu doznačena na njegov žiro račun.


POREZI

U nastavku se daje mogući primjer zahtjeva za po-vrat više plaćenog poreza i prireza na dohodak u iznosu od 1.000,00 kn, kojeg je ispostavi Porezne uprave u Samoboru prema svom sjedištu, dostavila pravna osoba ABC d.o.o. Gajeva 5, OIB:11111111112, a koja po godišnjem obračunu za 2012. zahtijeva po-vrat više plaćenog poreza na dohodak i prireza na žiro račun broj: 2402006-1100044288, za jednog svog radnika - Peru Perića koji ima prebivalište u Svetoj Nedelji (šifra općine 436).

„ABC“ d.o.o.Samobor, Gajeva 3OIB:11111111112Samobor, 31.12.2012.

Ministarstvo inancija - Porezna upravaPodručnu ured Zagreb

Ispostava Samobor

Predmet: Zahtjev za povrat poreza na dohodak i prireza po godišnjem obračunu za 2012.

Zbog neredovite isplate plaće tijekom 2012. a prema čl. 38. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov. br. 177/04 do 22/12) i čl. 68.Pravil-nika o porezu na dohodak (Nar. nov. br. 95/05 do 61/12), sastavljen je godišnji obračun pore-za i prireza iz plaće za radnika Peru Perića iz Svete Nedelje, uz primjenu svih 12 osobnih od-bitaka i prosječnih godišnjih poreznih stopa. Budući je kod konačnog obračuna utvrđen više plaćeni iznos poreza na dohodak, koji je veći od obračunane obveze poreza i prireza kod zadnje isplate plaće u prosincu, podnosi se zahtjev za povrat poreza i prireza u iznosu od 1.000,00 kn prema priloženoj speci ikaciji obračuna.

Više plaćeni iznos poreza na dohodak i prireza potrebno je doznačiti u korist žiro računa br. 2402006-1100044288 otvorenog u Erste banci.

Uz zahtjev se prilaže i ispravno popunjen nalog za povrat na Obrascu HUB 1.

Potpis i pečat odgovorne osobe

Privitak:

- speci ikacija godišnjeg obračuna plaće za 2012. za radnika Peru Perića

- nalog za prijenos – Obrazac HUB-1.

4.1. Iskazivanje podataka o utvrđenim razlikama u poreznim evidencijama

Svi poslodavci koji obvezno ili dobrovoljno sastav-ljaju godišnji obračun poreza iz plaća za 2012. i to sa zadnjom isplatom plaće u godini, obvezni su utvrđene razlike po navedenom obračunu, upisati u propisane evidencije, i to u Obrazac DNR, Obrazac ID i Obrazac IP.

U obrazac ID koji se dostavlja nadležnoj ispostavi Po-rezne uprave do 15. siječnja 2013. za 2012., upisuju se zbirni podaci o isplati plaće za 12 mjesec 2012. te podaci iz godišnjeg obračuna poreza na dohodak i pri-reza. Zbog povrata više plaćenog poreza, moguće je da su u ID Obrascu stavke porezna osnovica i obračunani porez na dohodak i prirez, iskazani sa predznakom minus. Poslodavci su uz ID obrazac u siječnju, obvezni dostaviti i godišnji obračun poreza na dohodak i pri-reza iz plaće kojeg su sastavili za 2012.

Utvrđena razlika za povrat poreza i prireza iskazuje se i u Obrascu IP, kojeg je poslodavac obvezan dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja siječnja 2013. za 2012. U zadnjem zbirnom redu Obrasca IP, ne mogu biti iskazane nega-tivne stavke, već porezna osnovica i uplaćeni porez i prirez (stupci 7 i 8) mogu biti najmanje jednaki nuli.

Primjer:

Pravna osoba „Sirius“ d.o.o. sa sjedištem u Samo-boru, ima cijelu godinu zaposlena 2 radnika:

- Josipa Marić sa prebivalištem u Zagrebu koji prema sklopljenom ugovoru o radu prima mjesečnu bruto plaću u iznosu od 12.000,00 kn, do 5.-tog u mjesecu za prethodni mjesec. Prema dostavljenoj PK kartici ostvaruje pra-vo na faktor osobnog odbitka 1,00 jer nema uzdržavanih članova, tako da mu osobni od-


POREZI

bitak iznosi 1.800,00 kn za 2 mjeseca 2012. te 2.200,00 kn za 10 mjeseci 2012. Radniku Josipu Marić je redovito mjesečno isplaćivana plaća, a isti je osiguranik I. i II. stupa MO.

- Lauru Librić, sa prebivalištem u Zagrebu, koja prema sklopljenom ugovoru o radu prima mjesečnu bruto plaću u iznosu od 14.000,00 kn, do 5.-tog u mjesecu za prethodni mjesec, a osi-guranik je I i II. stupa MO. Prema dostavljenoj PK kartici, radnica ima pravo na faktor osobnog odbitka 1,50 jer uzdržava supruga, te ostvaruje pravo na osobni odbitak u iznosu od 2.700,00 kn za 2 mjeseca 2012., dok za preostalih 10 mje-seci u 2012. osobni odbitak iznosi 3.300,00 kn.

Poslodavac nije radnici Lauri Librić isplatio plaću za travanj i svibanj 2012. već je u listopadu isplatio dvije zaostale plaće zajedno sa plaćom za kolovoz 2012. Zbog neredovitih isplata plaća, poslodavac je obvezan sastaviti godišnji obračun plaće za 2012.

• Upisivanje podataka u Obrazac DNR

Za svakog zaposlenog radnika, poslodavci i isplati-telji primitaka dužni su voditi Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada – Obrazac DNR, u koju se

upisuju podaci o svim isplatama po osnovi plaće, obustavljenim i uplaćenim doprinosima za obvez-na osiguranja iz plaće te o porezu i prirezu, i to kronološkim redom kao su isplate obavljene tijekom godine.

Godišnji obračun plaće za 2012. obavlja se tako da se na dan zadnje isplate plaće u godini, zbroje poda-ci u Obrascu DNR koji se odnose na sve prethodno isplaćene plaće, po kojima je obavljen obračun i upla-ta poreza na dohodak. Zbrojnim podacima u Obrascu DNR treba pribrojiti i zadnju plaću u prosincu 2012. te utvrditi neiskorištene iznose godišnjih osobnih odbitaka i obračunati porez i prirez po prosječnim poreznim stopama i poreznim razredima za 2012.

Utvrđena razlika između godišnjeg obračuna plaća i plaća koje su prethodno isplaćene, dobiva se razlika poreza i prireza za povrat ili uplatu.

Iz podataka unesenih u Obrazac DNR za radni-cu Lauru Librić vidljivo je da će zbog sastavljenog godišnjeg obračuna, njena isplaćena neto plaća u prosincu 2012. biti veća za 6.428,13 kn, odnosno ista će zbog povrata poreza iznositi 15.635,11 kn. (15.635,11 kn – 9.206,98 kn),

Red.br.

OPISGodišnji

obračun 2012

Isplaćene plaće 1.1.2012 do 1.12.2012.

Razlika

1. Godišnji iznos bruto plaće 168.000,00 154.000,00 14.000,002. Doprinosi iz plaće 33.600,00 30.800,00 2.800,003. Dohodak 134.400,00 123.200,00 11.200,004. Godišnji osobni odbitak 38.400,00 28.500,00 9.900,005. Godišnja porezna osnovica 96.000,00 94.700,00 1.300,006. Porezna osnovica za stopu 12% (do 26.400,00) 26.400,00 - -7. porezna osnovica za stopu 22,83%

(na idućih 16.800,00) 16.800,00 - -

8. porezna osnovica za stopu 25% (na idućih 62.400,00) 52.800,00 - -

9. porezna osnovica za stopu 37,55 (na idućih 24.000,00 - - -

10. porezna osnovica za stopu 40% (iznad 129.600,00) - - -11. Porez po stopi 12% 3.168,00 - -12. porez po stopi 22,83% 3.835,44 - -13. porez po stopi 25% 13.200,00 - -14. ukupno porez 20.203,44 23.962,00 -3.758,5615. godišnji prirez 18% 3.636,61 4.313,16 -676,5516. Ukupno porez i prirez 23.840,05 28.275,16 -4.435,1117. Neto plaća 110.559,95 94.924,84 15.635,11


POREZI

• Upisivanje podataka u ID obrazac

Najkasnije do 15. siječnja 2013. poslodavac je obve-zan nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti i ID obrazac za 12. mjesec 2012., u kojem se iskazuje

ukupan primitak za oba zaposlena radnika te razlike poreza na dohodak i prireza sa negativnim predz-nakom, a zbog godišnjeg obračuna.

OBRAZAC DNR ZA 2012. GOD.EVIDENCIJA O DOHOTKU OD NESAMOSTALNOG RADA

(iznos u kunama i lipama)

I. PODACI O POSLOVANJU – ISPLATITELJU PLA E/MIROVINE II. PODACI O RADNIKU, UMIROVLJENIKU, OSOBI KOJA OSTVARUJE PLA E1. NAZIV/IME I PREZIME „Sirius“ d.o.o. 1. NAZIV/IME I PREZIME Laura Libri2. ADRESA Strma ulica 2, Samobor 2. ADRESA Zagreb, D. Cesari a 53. OIB 22222222223 3. OIB 06129600771

III. PODACI O PRIMICIMA OD NESAMOSTALNOG RADA, DOPRINOSIMA, POREZU I PRIREZU

NADNEVAKISPLATE

IZNOSPRIMITKA

DOPRINOSI ZA MIROVINSKOOSIGURANJE

OSOBNIDOBITAK

POREZNAOSNOVICA

OBRA UNANIPOREZ IPRIREZ

UPLA ENO

NETOISPLATANA TEMELJU

GENERACIJSKESOLIDARNOSTI

NA TEMELJUINDIVIDUALNEKAPITALIZIRANE

ŠTEDNJE

NADNEVAKUPLATE

IZNOSI DOPRINOSA ZAMIROVINSKO OSIGURANJE

IZNOSPOREZA IPRIREZA

NA TEMELJUGENERACIJSKESOLIDARNOSTI

NA TEMELJUINDIVIDUALNEKAPITALIZIRANE

ŠTEDNJE1 2 3 4 5 6 7 8 9 13 11 12

5.1.2012. 14.000,00 2.100,00 700,00 2.700,00 8.900,00 1.955,26 5.1.2012. 2.100,00 700,00 1.955,26 9.244,743.2.2012. 14.000,00 2.100,00 700,00 2.700,00 8.900,00 1.955,26 3.2.2012. 2.100,00 700,00 1.955,26 9.244,743.3.2012. 14.000,00 2.100,00 700,00 3.300,00 7.900,00 1.993,02 3.3.2012. 2.100,00 700,00 1.993,02 9.206,984.4.2012. 14.000,00 2.100,00 700,00 3.300,00 7.900,00 1.993,02 4.4.2012. 2.100,00 700,00 1.993,02 9.206,985.5.2012.5.6.2012.5.7.2012. 14.000,00 2.100,00 700,00 3.300,00 7.900,00 1.993,02 5.7.2012. 2.100,00 700,00 1.993,02 9.206,984.8.2012. 14.000,00 2.100,00 700,00 3.300,00 7.900,00 1.993,02 4.8.2012. 2.100,00 700,00 1.993,02 9.206,985.9.2012. 14.000,00 2.100,00 700,00 3.300,00 7.900,00 1.993,02 5.9.2012. 2.100,00 700,00 1.993,02 9.206,983.10.2012. 42.000,00 6.300,00 2.100,00 3.300,00 30.300,00 1.993,02 3.10.2012. 6.300,00 2.100,00 1.993,02 21.193,484.11.212. 14.000,00 2.100,00 700,00 3.300,00 7.900,00 1.993,02 4.11.212. 2.100,00 700,00 1.993,02 9.206,98UKUPNO 154.000,00 23.100,00 7.700,00 28.500,00 54.700,0 28.275,16 7.700,00 28.275,16 94.924,845.12.212. 14.000,00 2.100,00 700,00 9.900,00 1.300,00 4.435,11 5.12.2012. 2.100,00 700,00 4.435,11 15.635,11

Ime i prezime Bruto plaćaObvezni

doprinosiOsobni odbitak

Porezna osnovica

Ukupan porez i prirez

Neto isplata

Josip Marić 12.000,00 2.400,00 2.200,00 7.400,00 1.845,52 7.754,48Laura Librić 14.000,00 2.800,00 9.900,00 1.300,00 -4.435,11 15.635,11UKUPNO 26.000,00 5.200,00 12.100,00 8.700,00 -2.589,59 23.389,59


POREZI

• Upisivanje podataka u IP obrazac

Temeljem podataka iz Obrasca DNR, poslodavci su obvezni voditi i izvješće o plaći, mirovini, doprinosi-ma, porezu i prirezu – Obrazac IP, kao obveznu evi-denciju u koju se kronološkim slijedom unose podaci

12 2012

„SIRIUS“ d.o.o. Strma ulica 2, 10 430 Samobor

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 31

26.000,00 5.200,003.900,001.300,00

20.800,00 12.100,00

8.700,00 -2.589,59 -2.194,41

-395,18 -2.589,59

2

3.900,00

1.300,00

3.380,00130,00

442,00

2

03.01.2013.

o mjesečnim iznosima isplaćenih primitaka po osno-vi nesamostalnog rada, uplaćenih doprinosa za MO iz plaće te uplaćenog predujma poreza i prireza za svakog radnika i osobu koja ostvaruje plaću tijekom kalendarske godine kao poreznog razdoblja.


POREZI

5. ZAKLJUČAK

Svi poslodavci koji zapošljavaju radnike, obvez-ni su sastaviti godišnji obračun plaća za 2012. ne samo kada je tijekom poreznog razdoblja radnici-ma plaća neredovito isplaćivana, već i u svim osta-lim slučajevima kada je porezno opterećenje po pojedinim mjesecima bilo različito, što u pravilu dovodi do veće uplate poreza na dohodak i prireza, od utvrđene obveze na godišnjoj razini. Godišnji obračun sastavlja se i za radnike koji rade nepu-no radno vrijeme. Ako radnici žive na područjima posebne državne skrbi i brdsko planinskim područjima, poslodavci im u godišnjem obračunu ne mogu priznati pravo na uvećani osobni odbi-tak, već se navedeno pravo može ostvariti jedino podnošenjem godišnje porezne prijave. Godišnji obračun sastavlja se za svakog radnika posebno, uz

1 133 14.000,00 2.800,00 11.200,00 2.700,00 8.500,00 1.955,26 9.244,74 2 133 14.000,00 2.800,00 11.200,00 2.700,00 8.500,00 1.955,26 9.244,74 3 133 14.000,00 2.800,00 11.200,00 3.300,00 7.900,00 1.993,02 9.206,98 4 133 14.000,00 2.800,00 11.200,00 3.300,00 7.900,00 1.993,02 9.206,98 5 133 6 133 7 133 14.000,00 2.800,00 11.200,00 3.300,00 7.900,00 1.993,02 9.206,98 8 133 14.000,00 2.800,00 11.200,00 3.300,00 7.900,00 1.993,02 9.206,98 9 133 14.000,00 2.800,00 11.200,00 3.300,00 7.900,00 1.993,02 9.206,98

10 133 42.000,00 8.400,00 33.600,00 3.300,00 30.300,00 12.406,52 21.193,48 11 133 14.000,00 2.800,00 11.200,00 3.300,00 7.900,00 1.993,02 9.206,98 12 133 14.000,00 2.800,00 11.200,00 9.900,00 1.300,00 -4.435,11 15.635,11

168.000,00 33.600,00 134.400,00 38.400,00 96.000,00 23.840,05 110.559,95

„SIRIUS“ d.o.o. Strma ulica 2, Samobor 22222222223

Laura LibriZagreb, D:Cesari a 5 06129600771

2011 1

31.01.2012.

primjenu svih 12 osobnih odbitaka na koje radnik ima pravo.

Poslodavac može izvršiti godišnji obračun pore-za na dohodak iz plaće samo u mjesecu prosincu, budući trebaju biti zadovoljeni uvjeti da radnik kod poslodavca mora biti zaposlen tijekom cijelog porez-nog razdoblja, a obračun se sastavlja za radnike koji nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak.

Ako poslodavac više plaćeni porez na dohodak i prirez ne može vratiti iz obračunanog poreza na dohodak od nesamostalnog rada svih radnika koji ostvaruju plaću kod tog poslodavca s područja iste općine ili grada, tada može pisanim putem podnijeti zahtjev Poreznoj upravi za povrat više plaćenog iz-nosa poreza i prireza.

31.12.2012


POREZI I DOPRINOSI

Od 1. siječnja 2013. u Republici Hrvatskoj će se pri-likom izdavanja računa za promet ostvaren u go-tovini provoditi postupak iskalizacije. S obzirom da proračunski korisnici i nepro itne organizacije imaju dio poslovanja koji je vezan uz naplatu u go-tovini često je pitanje jesu li i oni obveznici iskali-zacije. Autorica u ovom tekstu pojašnjava obuhvat zakona i obveznike primjene.

1. Uvod

Fiskalizacija je skup mjera kojima se obavlja nadzor nad evidentiranjem ostvarenog prometa u gotovini. Prijedlog Zakona o iskalizaciji u prometu gotovi-nom prihvaćen je u prvom čitanju, a u ovom trenu-tku već je pripremljen Konačni prijedlog Zakona o iskalizaciji koji je upućen u proceduru donošenja te

se očekuje njegovo usvajanje još tijekom ovog mjese-ca. Stoga, postaje sasvim izvjesno da će se iskaliza-cija početi primjenjivati u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2013. Očito da je već sada potrebno obaviti dobru pripremu kako bi odredbe Zakona zaživjele u praksi državnih inancija.

2. Obveznici iskalizacije

Prema Prijedlogu Zakona de inirane su osobe koje su dužne provoditi postupak iskalizacije u eviden-tiranju ostvarenog prometa u gotovini. Obveznik iskalizacije prema članku 3. Prijedloga Zakona je:

1. izička osoba obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti iz članka 18. Zako-na o porezu na dohodak, te

2. pravna i izička osoba koja se smatra obveznikom poreza na dobit prema članku 2. Zakona o porezu na dobit, a koji su prema odredbama posebnih

* Mr. sc. Marijana Vuraić Kudeljan, pomoćnica ravnateljice Po-rezne uprave, Porezna uprava, Ministarstvo inancija Republi-ke Hrvatske

propisa obveznici izdavanja računa za isporuku dobra ili obavljene usluge.

Dakle, isklizacijom su obuhvaćeni obveznici koji ostvaruju samostalne djelatnosti. Međutim, cilj iskalizacije je uspostaviti nadzor nad ostvarivanjem

te evidentiranjem ostvarenog prometa u gotovini. Stoga se obveze iskalizacije oslobađaju neke od dje-latnosti čiji se ostvareni prometi mogu učinkovito pratiti nekim drugim mjerljivim veličinama (kao primjerice mjerenje potrošnje). Kod takvih djelat-nosti nije potrebno uvođenje obveze iskalizacije te se ,odredbama Prijedloga Zakona, pojedinačno nabrajaju djelatnosti za koje se ne propisuje obve-za iskalizacije, bez obzira na obvezu izdavanja računa prema posebnom propisu. Djelatnosti koje se isključuju od obveze iskalizacije utvrđene su člankom 5. Prijedloga Zakona. To su djelatnosti:

1. prodaja karata ili žetona u putničkom prometu, 2. naplata cestarine, 3. punjenje naftnim derivatima aviona na avioser-

visima, 4. prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na

tržnicama i otvorenim prostorima, 5. prodaja proizvoda i/ili usluga u poštanskom

prometu, 6. zaprimanje uplata za sudjelovanje u igrama na

sreću i zabavnim igrama, 7. prodaja robe ili usluga putem prodajnih automa-

ta, 8. pružanje bankovnih usluga i usluga osiguranja, 9. vođenja središnjeg depozitorija nematerijalizi-

ranih vrijednosnih papira i središnjeg registra inancijskih instrumenata,

10. ostvareni prometi evidentirani preko mjernih instrumenata (električna energija, plin, voda, javne komunikacijske usluge i slično), od ener-getskih, komunalnih, elektroničkih komunika-cija i drugih pravnih osoba te

11. provođenja zdravstvene zaštite (sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite do pune cijene zdravstvene usluge, kod izabranog doktora pri-

UDK 336.2Marijana Vuraić Kudeljan*

Primjena Zakona o iskalizaciji kod proračunskih korisnika i nepro itnih ustanova


POREZI I DOPRINOSI

marne zdravstvene zaštite i izdavanja lijekova na recept).

Zbog nemogućnosti predviđanja djelatnosti koje treba uključiti ili osloboditi od iskalizacije, zako-nodavac je člankom 6. Prijedloga Zakona propi-sao mogućnost da Vlada Republike Hrvatske može na prijedlog ministra inancija donijeti odluku o oslobađanju određene djelatnosti od propisane obveze iskalizacije u prometu gotovinom. Ukoliko se za određenu djelatnost naknadno utvrdi da se nadzor nad ostvarenim prometom u gotovini može obaviti i bez provedbe iskalizacije, tada Vlada Re-publike Hrvatske, na prijedlog ministra inancija, može donijeti odluku o oslobođenju te djelatnosti od obveze iskalizacije. Prema Prijedlogu, Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2013. i vrijedi za sve obveznike iskalizacije. Kako bi se svim obveznicima ostavilo

vrijeme za prilagodbu člankom 37. Prijedloga Zako-na propisuje se postupno uvođenje iskalizacije po skupinama obveznika. Puna primjena iskalizacije za sve (uključujući i male) obveznike nastupila bi 1. srpnja 2013. godine.

Od 1. siječnja 2013. godine obveza iskalizacije propi-suje se za velike i srednje poduzetnike prema odred-bama Zakona o računovodstvu, bez obzira na djelat-nost koju obavljaju i za obveznike koji kao jednu od djelatnosti obavljaju Pružanje smještaja, pripreme i usluživanja hrane (Oznaka I područja NKD 2007.).

Od 1. travnja 2013. godine obveza iskalizacije pro-pisuje se za obveznike koji kao jednu od djelatnosti obavljaju djelatnost trgovine na veliko i na malo, popravaka motornih vozila i motocikla (Oznaka G područja NKD 2007.) te obveznike koji obavljaju dje-

latnost slobodnih zanimanja iz članka 18. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak.

Od 1. srpnja 2013. godine obveza iskalizacije propi-suje se za sve obveznike iskalizacije.

3. Proračunski korisnici i nepro itne organizacije – obveznici iskalizacije?

Za proračunske korisnike i nepro itne ustanove kojima je dio poslovanja vezan uz naplatu gotovine, kao npr.:

• škole koje prikupljaju gotovinu za kuhinju ili boravak,

• uplate za bolničke usluge,• članarine i zakasnine u knjižnicama, • kopiranja na sudovima, • održavanje i popravak protupožarnih aparata, • uplate članarina nepro itnim organizacijama, • kotizacije na seminarima, • kuhinje i ka ići za potrebe zaposlenika i ko-

risnika usluga (u domovima umirovljenika, kazalištima, domovima kulture, pučkim otvo-renim učilištima i slično).

Nužno je naglasiti da, ako nisu obveznici poreza na dobit, nisu niti obveznici iskalizacije. Iz navede-nog se može zaključiti, da ako su nepro itne organi-zacije obveznici poreza na dobit za neku od djelat-nosti, na tu djelatnost se može primjenjivati Zakon o iskalizaciji. Proračunski korisnici, koji u pravilu, nisu obveznici poreza na dobit nisu niti obveznici iskalizacije.

Posjetite našu internet stranicu

www.tim4pin.hr


JAVNA NABAVA

Sustavno uređenje planiranja javne nabave ima cilj istaknuti ekonomičnost i ekonomske komponente koje će polučiti inancijsku korist za sve sudionike navedenog sustava. E ikasna javna nabava je pre-dmet uspješnog planiranja i upravljanja rizicima u procesu nabave. Rješenje uspješnosti sustava javne nabave je u osmišljenom planiranju, upravljanju po-stupcima javne nabave i kvalitetnom praćenju rea-lizacije ugovorenih nabava. Planiranje javne nabave obvezujuće je i zakonom te mu se posvećuje poseb-na pažnja. U članku se detaljnije obrazlaže značaj i postupak planiranja javne nabave te se primjerima planova i odgovorima na neka pitanja nastoji otklo-niti moguće dileme u praksi.

1. Planiranje u sustavu javne nabave

Pravci reforme sustava javne nabave vode ka tržišnoj orijentaciji, te u uvjetima kada su javne potrebe sve veće a resursi ograničeni, ekonomično i racional-no ponašanje, te postizanje „najbolje vrijedno-sti za uloženi novac“ nameće se kao imperativ. Naručitelji moraju primjenjivati odredbe Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11) (dalje u tekstu: Zakon) na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu.

Proces planiranja treba obuhvatiti buduće vre-mensko razdoblje kako bi sadašnja odluka imala bolji učinak u budućnosti. Svrha svakog planiranja

* Glorija Raguž, dipl. oec, Hrvatska pošta d.d., Zagreb

i plana je pridonijeti postizanju ciljeva poslovanja i uspješnoj implementaciji strategije razvoja sustava naručitelja.

Strategija razvoja sustava naručitelja mora biti de inirana i usvojena. Ciljevi moraju biti jasni, dostižni i provjerljivi. Prilikom izrade plana potreb-no je uzeti u obzir e ikasnost i leksibilnost plana u budućnosti. E ikasnost plana se mjeri njegovim doprinosom postavljenoj strategiji i ciljevima. Za planove moglo bi se reći da su e ikasni ako se nji-ma implementira strategija i zadani ciljevi, koji se ostvaruju uz razumne troškove, a koji se mogu mje-riti: vremenom, novcem te stupnjem individualnog i grupnog zadovoljstva. Fleksibilnost planova je po-trebna da bi se umanjila opasnost od neočekivanih događaja. Obzirom da je tržište podložno svakod-nevnim promjenama, svako poduzeće mora vlastito poslovanje prilagoditi tržištu i planove periodički provjeravati i mijenjati ukoliko situacija na tržištu to zahtijeva, a sve kako bi se došlo do željenog cilja.

U konačnici planiranje kao proces i plan kao sred-stvo moraju biti praktični s mjerljivim elementima i učincima, a ne deklaracija na papiru bez mogućnosti realizacije.

2. Aktivnosti koje su neophodne da bi se zadovoljile potrebe naručitelja

Za planiranje javne nabave može se reći da predstav-lja sustavno pronalaženje najpovoljnijeg rješenja i postupka nabave, a sve u cilju zadovoljavanja po-

UDK 657.2Glorija Raguž*

Planiranje javne nabave za 2013. godinu

U ovoj rubrici objavljivat ćemo stručne članke, informacije, obavijesti i druge sadržaje koji će obveznicima primjene Zakona o javnoj nabavi pomoći u riješavanju složenijih i speci ičnih pitanja pravodobnog i zakonitog postupanja. Uz pojašnjenja tematike od strane eminentnih stručnjaka iz redova praktičara i zakonodavaca, rubrika će sadržavati i upozorenja na izmjene i dopune propisa, službena stajališta nadležnih državnih tijela te odgovore na vaša pitanja postavljena uredništvu časopisa. Nastojat ćemo također uključiti i sadržaje koji su korisni i zanimljivi ponu-diteljima u postupku javne nabave. Također ćemo vas obavještavati i o našim savjetodavnim i izdavačkim aktivnostima koji se odnose na ovo zahtjevno područje.

ukratko o rubrici JAVNA NABAVA


JAVNA NABAVA

treba naručitelja. Postupak planiranja započinje određivanjem potreba sukladno postavljenim cilje-vima za određeno razdoblje. Planiranje ukupnih po-treba temelji se na procjeni potrebnih količina roba, radova i usluga. Potrebe se vrijednosno iskazuju kroz cijenu, a količine i kvaliteta nabave su u izrav-noj vezi s troškovima nabave, odabirom vrste postu-paka javne nabave i rokovima provedbe postupka javne nabave, ugovaranjem, rokovima isporuke i izvršenja ugovora.

Aktivnosti koje su neophodne da bi se zadovoljile potrebe naručitelja, uz točno i zakonito provođenje postupaka javne nabave, su između ostalog:

• Priprema planiranju nabave

Preporučljivo je izraditi popis nabava za proračunsku odnosno poslovnu godinu uključujući sve nabave (ne samo javne nabave) planirane za zadanu godinu, te popis svih ugovora i okvirnih sporazuma potpi-sanih u prethodnoj godini ili čak ranije po kojima se plaća u zadanoj godini. Na taj način objedinjene in-formacije mogu se koristiti u planiranju proračuna odnosno inancijskog plana, kao i Plana nabave za sljedeću godinu.

• Izrada plana nabave

Osigurati da je Plan nabave usklađen sa strateškim prioritetima i stvarnim potrebama naručitelja, te proračunom odnosno inancijskim planom kojim se osiguravaju sredstva za realizaciju nabave. Kao dio planiranja naručitelj treba osigurati jasne i razum-ne vremenske rokove za svaku fazu procesa naba-ve kako bi se osiguralo da se postavljeni vremenski rokovi dosljedno primjenjuju obzirom na vrijednost predmeta nabave, složenost provođenja postupaka javne nabave te podložnost promjenama obzirom na dinamičnost tržišta.

• Provođenje postupaka javne nabave

Naručitelji trebaju osigurati ne samo inancijske nego i sve druge stručne podloge za objavu i prove-dbu postupaka javne nabave. To znači da na strani naručitelja trebaju postojati osobe koje poznaju pla-niranje, zakonodavni okvir javne nabave, te imaju dovoljna znanja o predmetu pojedinog postupka javne nabave uzimajući u obzir i tehničke aspekte nabave. Posjedovanje takvih znanja je važno za pla-

niranje postupka, kako za njegovu pripremu tako i za odabir, ugovaranje i realizaciju.

Kod imenovanja odgovornih osoba moraju se poštivati propisi i pravila u vezi sprječavanja sukoba interesa. Niti jedna osoba ili organizacija ne može sudjelovati u bilo kojoj fazi postupka naba-ve (priprema, provođenje, odabir, ugovaranje itd.) ako ima privatni ekonomski interes u vezi predmet-ne nabave. Vidjeti članak 13. Zakona, sprječavanje sukoba interesa. U slučaju da naručitelj sklopi ugo-vor o javnoj nabavi suprotno navedenom članku, bit će kažnjen za prekršaj (Vidjeti članak 182. Zakona). Priprema postupka javne nabave također uključuje razradu pravila postupka koja pokrivaju cijeli pro-ces: faze pripreme dokumentacije za nadmetanje, provedbe postupka, ugovaranja, kao i obveze i odgo-vornosti uključenih osoba.

Pripremu i provedbu postupka javne nabave obavljaju ovlašteni predstavnici naručitelja. Naj-manje jedan ovlašteni predstavnik naručitelja mora posjedovati važeći certi ikat u području javne nabave. Stoga je tijekom planiranja nužno osi-gurati sredstva za redovitu edukaciju ovlaštenih pre-dstavnika naručitelja. Obzirom da sukladno Zakonu ovlašteni predstavnici naručitelja koji pripremaju i provode postupak javne nabave ne moraju biti za-poslenici naručitelja, potrebno je navedeno pre-dvidjeti prilikom procesa planiranja. Naime, svako angažiranje vanjskih stručnjaka za sobom povlači i niz pripremnih radnji kao npr. potrebno je znati za pripremu i provodu kojih postupak javne nabave (najčešće izradu opisa predmeta nabave i tehničkih speci ikacija, te analizu i ocjenu tehničkog dijela po-nuda) će biti angažirani vanjski stručnjaci. Stoga je neophodno predvidjeti i izdvojiti određena sredstva, de inirati predmete nabave u Planu nabave, provesti odgovarajući postupak te ugovoriti nabavu usluga njihovog angažmana kao ovlaštenih predstavnika.

Ukoliko naručitelj nema opća interna pravila ve-zana za provođenje postupka javne nabave, bilo bi dobro da ih izradi, i to s jasno de iniranim obveza-ma i odgovornostima u svim fazama procesa nabave od planiranja do realizacije ugovora za sve sudionike nabave, odnosno svoje organizacijske jedinice.

• Realizacija ugovora

Naručitelj treba voditi Registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma, a sve u cilju posti-


JAVNA NABAVA

zanja visokog stupnja upravljivosti nabavom. U cilju učinkovitog provođenja postupaka javne nabave, ugovaranja i zadovoljavanja svojih potreba naručitelj bi trebao internim propisom odrediti minimalne rokove koji su potrebni za pripremu dokumenta-cije za nadmetanje, pokretanje i provođenje po-stupaka javne nabave i to prije isteka prethodnog ugovora odnosno prije potrebe za sklapanjem novog ugovora. Npr. prilikom planiranja za 2013. godinu potrebno je uzeti u obzir podatke iz prethod-nih godina vezanih za: datum sklapanja i rok na koji je sklopljen ugovor o javnoj nabavi ili okvirni spo-razum, uključujući i ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma, konačni datum isporuke robe, pružanja usluge ili izvođenja radova, konačni iznos koji je naručitelj isplatio na temelju ugovora o javnoj nabavi, te na temelju navedenih podataka odrediti krajnji rok za pokretanje novog postupka javne naba-ve za sve nabave koje se ponavljaju kroz godine. Za nabave koje se pojavljuju prvi put, također je potreb-no predvidjeti realne rokove za pripremu, provođenje postupka te ugovaranje.

3. Plan nabave za 2013. godinu sukladno Zakonu o javnoj nabavi

Zakon o javnoj nabavi je uveo plan Plan naba-ve kao sredstvo komunikacije naručitelja i ja-vnosti, kojim se potkrepljuje transparentnost postupanja naručitelja u sustavu javne nabave. Plan nabave je svojevrsna „najava“ javnosti što, kada i koliko će naručitelj nabavljati tijekom sljedeće go-dine. Plan nabave sukladno Zakonu nije uvjet i obve-za za provođenje postupaka javne nabave, nego je popis svih nabava odnosno potreba naručitelja koje je potrebno zadovoljiti tijekom godine. Plan naba-ve se ne koristi za slučaj skraćivanja rokova u postupku javne nabave, nego se za navedeno pri-mjenjuju odredbe prethodne informacijske ili in-dikativne obavijesti.

3.1. Objava plana javne nabave

Javni naručitelj obvezan je plan nabave objaviti na internetskim stranicama u roku 60 dana od dana donošenja proračuna, odnosno inancijskog pla-na. Sektorski naručitelji nemaju obvezu objavljivanja Plana nabave na internetskim stranicama. Ako je

potrebno, naručitelj može izmijeniti i dopuniti plan nabave, a sve izmjene i dopune moraju biti vidljivo naznačene u odnosu na osnovni plan. Preporuka je za naručitelje da internim propisima de iniraju način, vrijeme te osnovne odrednice koje se moraju poštivati prilikom izmjene i dopune plana nabave (npr. izmjene i dopune plana nabave dozvoljene su mjesečno ili jednom u 3 mjeseca, propisati interne obrasce koji će služiti kao podloga svake izmjene i dopune, a kako bi se olakšalo učinkovitije praćenje promjena te kako bi sve izmjene i dopune bile vi-dljive u odnosu na osnovni plan, propisati tko (koja organizacijska jedinica) može predložiti izmjene i dopune plana nabave, tko predloženo odobrava itd.). Sve izmjene i dopune plana nabave javni naručitelj odmah objavljuje na internetskim stranicama. Sve izmjene i dopune moraju biti vidljivo naznačene u odnosu na osnovni plan.

Objavljeni plan nabave i sve njegove izmjene i dopu-ne moraju na internetskim stranicama biti dostup-ne najmanje do 30. lipnja sljedeće godine. Znači Plan nabave za 2012. godinu mora biti dostupan na in-ternetskim stranicama najmanje do 30. lipnja 2013. godine, a Plan nabave za 2013. godinu mora biti do-stupan najmanje do 30. lipnja 2014. godine.

Javni naručitelj dužan je središnjem tijelu dr-žavne uprave nadležnom za sustav javne nabave odmah dostaviti podatke o internetskim strani-cama na kojima je objavljen plan nabave te mu dostaviti svaku kasniju izmjenu tih podataka. Središnje tijelo državne uprave nadležno za sustav javne nabave objedinjuje na svojim internetskim stranicama popis poveznica internetskih stranica na kojima su dostupni planovi nabave svih javnih naručitelja (vidjeti: www.javnanabava.hr).

Ukoliko javni naručitelj nema mogućnost objave na internetskim stranicama, dostavit će u elek tro-ničkom obliku svoj plan nabave te sve njegove kasnije izmjene i dopune središnjem tijelu državne uprave nadležnom za sustav javne nabave koje će ih objaviti na svojim internetskim stranicama, pri čemu je za točnost podataka odgovoran javni naručitelj.

Ako naručitelj ne dostavi odmah nakon objave središnjem tijelu državne uprave nadležnom za su-stav javne nabave podatke o internetskim strani-cama na kojima je objavljen plan nabave te svaku kasniju izmjenu tih podataka ili mu ne dostavi u elektroničkom obliku svoj plan nabave te sve njegove


JAVNA NABAVA

kasnije izmjene i dopune, sukladno Zakonu će biti kažnjen za prekršaj (Vidjeti članak 182. Zakona).

3.2. Sadržaj plana javne nabave

Sukladno Zakonu naručitelj donosi Plan nabave za proračunsku ili poslovnu godinu koji sadrži naj-manje sljedeće podatke:

1. predmet nabave,2. evidencijski broj nabave,3. procijenjena vrijednost nabave ako je poznata,4. vrsta postupka javne nabave, uključujući i postu-

pak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Do-datka II.B Zakona,

5. sklapa li se ugovor o javnoj nabavi ili okvirni spo-razum,

6. planirani početak postupka,7. planirano trajanje ugovora o javnoj nabavi ili

okvirnog sporazuma.

Predmet nabave sukladno Zakonu određuje naru-čitelj i to na način da predstavlja tehničku, teh-nološku, oblikovnu, funkcionalnu i/ili drugu cjeli-nu. Predmet nabave može biti podijeljen na grupe na temelju objektivnih kriterija, primjerice prema vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu i/ili vremenu ispunjenja.

Ako je naručitelj podijelio predmet nabave na grupe, kasnije u postupku javne nabave, sve grupe predme-ta nabave, osim u slučaju odvojene nabave pojedine grupe, moraju biti naznačene u pozivu na nadme-tanje i dokumentaciji za nadmetanje. U tom slučaju ponuditelju se mora omogućiti podnošenje ponuda za jednu, više ili sve grupe predmeta nabave. Ako je naručitelj dopustio podnošenje ponuda po grupama, ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklapa se posebno za svaku grupu predmeta nabave. Ako je ponuda istog ponuditelja odabrana u više grupa, naručitelj može s tim ponuditeljem sklopiti jedan ugovor ili okvirni sporazum za sve te grupe.

Obzirom da Zakon propisuje obvezu navođenja pre-dmeta nabave u Planu nabave, sukladno prethodno navedenim odredbama naručitelj bi trebao na-vesti i grupe predmeta nabave u Planu nabave, kako bi lakše pratio realizaciju ugovora, te nakon provedenog postupka javne nabave podatke o sklo-pljenim ugovorima i okvirnim sporazumima naveo i

objavio u Registru ugovora o javnoj nabavi i okvir-nih sporazuma. Naručitelj također treba predvidje-ti i tehničko rješavanje problema u slučaju povezi-vanja Plana nabave, dokumentacije za nadmetanje, poziva na nadmetanje i Registra ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sprazuma kada je predmet nabave podijeljen na grupe i to kada je ponuda istog ponudi-telja odabrana u više grupa i naručitelj s tim ponudi-teljem sklapa jedan ugovor ili okvirni sporazum za sve te grupe. Radi lakšeg praćenja realizacije nabave bilo bi potrebno u Planu nabave, dokumentaciji za nadmetanje, pozivu na nadmetanje, te Registru ugo-vora o javoj nabavi i okvirnih sporazuma navesti o kojoj je grupi predmeta nabave riječ.

Evidencijski broj nabave do sada se u praksi najčešće koristio u objavama i dokumentaciji za nadmetanje, odnosno koristio se kao oznaka pre-poznavanja tek u pokrenutom postupku javne na-bave. Sukladno Zakonu navođenje evidencijskog broja nabave zahtjeva se već u fazi planiranja i to kao obvezan podatak u Planu nabave. Zakon ne de-inira što je to evidencijski broj nabave niti kako se

određuje. Obzirom da riječ „evidentan“ u hrvatskom jeziku ima značenje: „koji je jasan po sebi; očevidan, očigledan, očit“, iz navedenog proizlazi da naručitelj slobodno određuje evidencijski broj nabave i o naručiteljevoj odluci ovisi za što će taj broj dalje upotrebljavati. Naručitelj može evidencijski broj nabave odrediti kao obični niz brojeva 1, 2, 3, itd. kao podatak deklaratorne naravi iz kojeg se može izčitati samo ukupan broj nabava.

Međutim, evidencijski broj nabave naručitelj može odrediti na način (kombinacija brojeva i slova) da se iz njega može izčitati redni broj nabave, ukupan broj nabava na razini godine, da li je predmet naba-ve roba, usluge ili radovi, da li je u pitanju nabava male, velike ili bagatelne vrijednosti, da li su u pi-tanju troškovi ili investicije obzirom na stavke iz proračuna/ inancijskog plana itd., a sve ovisno od potreba naručitelja i svrhe koju postavi za eviden-cijski broj. Naručitelj može koristiti u ovom slučaju evidencijski broj nabave za npr. izrađivanje izvješća tijekom godine tj. za e ikasnije praćenja realizacije Plana nabave (pokrenuto, poništeno, ugovoreno, re-zervirano) obzirom na vrijeme, rokove provođenja postupaka, stupnjeve inancijskog zaduženja, te kasnije praćenja realizacije ugovora i postotka iskorištenosti ugovora.


JAVNA NABAVA

Npr. Primjeri određivanja evidencijskog broja na-bave

- Oznaka MTR/1 (M- nabava male vrijednosti; T – trošak; R – roba; 1 – prva nabava tijekom godine),

- Oznaka MTU/1 (M-nabava male vrijednosti; T – trošak; U – usluga; 1 – prva nabava tijekom go-dine),

- Oznaka MTRad/1 (M-nabava male vrijednosti; T – trošak; Rad – izvođenje radova; 1 – prva naba-va tijekom godine),

- Oznaka VIR/1 (V- na-bava velike vrijedno-sti, I – investicija; R – roba, 1 – prva na-bava tijekom godine),

- Oznaka VIU/1 (V- na-bava velike vrijedno-sti, I – investicija; U – usluga, 1 – prva na-bava tijekom godine),

- Oznaka VIRad/1 (V- nabava velike vrijed-nosti, I – investicija; Rad – izvođenje rado-va, 1 – prva nabava tijekom godine).

De iniranje evidencijskog broja nabave ostaje za slo bodno odlučivanje na-ručitelja ovisno o svrsi za koju ga je sam naručitelj namijenio; samo za zado-voljavanje forme ili kao jedan od alata za učin-kovito praćenje realiza-cije nabave.

Procijenjena vrijednost nabave također je podatak koji naručitelj navodi u Planu nabave, naravno ako je poznat. Zakon uvodi nove vrijednosne pragove vezano za određivanje procijenjene vrijednosti nabave i to:

1. Nabava velike vrijednosti je nabava čija je pro-cijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijedno-sti europskih pragova.

2. Nabava male vrijednosti je nabava čija je pro-cijenjena vrijednost manja od europskih pragova.

3. Nabave manje od 70.000 kuna. Zakon o javnoj nabavi ne treba se primjenjivati za nabavu čija

je procijenjena vrijednost manja od 70.000,00 kuna.

Uredbom o objavama javne nabave (NN, br. 10/12) člankom 2. propisuju se vrijednosti europskih pra-gova.

Sukladno Zakonu izračun procijenjene vrijednosti nabave temelji se na ukupnom iznosu, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV-a). Pri izračunu pro-

cijenjene vrijednosti nabave naručitelj mora uzeti u ob-zir ukupnu vrijednost naba-ve, koja uključuje sve opcije i moguća obnavljanja ugovora. Ako naručitelj predviđa na-grade ili isplate za natjeca-telje ili ponuditelje (npr. kod natječaja), mora ih uzeti u obzir prilikom izračuna pro-cijenjene vrijednosti nabave. (vidjeti čl. 18. i 19. Zakona)

Ako je predmet nabave po-dijeljen na više grupa, kao pro-cijenjena vrijednost nabave uzi ma se ukupna procijenjena vrijednost svih tih grupa pre-dmeta nabave. Na odvojenu na-bavu pojedine grupe predmeta nabave primjenjuju se ona pra-vila koja vrijede za ukupnu pro-cijenjenu vrijednost nabave.

Ako je predmet nabave velike vrijednosti podijeljen na više grupa, na odvojenu nabavu pojedine grupe ili grupa pred-meta nabave mogu se primije-niti pravila koja vrijede za na-

bavu male vrijednosti pod uvjetom da:

− je vrijednost pojedine grupe ili grupa za robu ili usluge manja od 80.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti odnosno za radove manja od 1 milijun EUR u kunskoj protuvrijednosti i

− ukupna zbrojena vrijednost tih grupa ne pre-lazi 20% ukupne procijenjene vrijednosti svih grupa predmeta nabave.

Sukladno Zakonu procijenjena vrijednost nabave navodi se u Planu nabave ako je poznata, znači nije

Planiranja nabave malih vrijednosti (tzv. bagatelna nabava)

Zakon propisuje da se za predmete naba-ve čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kuna, a manja od 70.000,00 kuna, u Plan nabave unose po-daci o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave. Obzirom da je i nave-dena nabava u stvari nabava male vrijedno-sti, za naručitelja je preporučljivo u svrhu učinkovitog provođenja postupaka javne nabave i praćenja realizacije nabave, te i-nancijskog opterećenja proračuna/ inan-cijskog plana pored uvrštavanja podatka u Plan nabave propisati i internu proceduru provođenja nabava procijenjene vrijedno-sti manje od 70.000,00 kuna. Naime, deset nabava pojedinačne procijenjene vrijedno-sti nabave 69.000,00 kuna u konačnici znači 690.000,00 kuna, što nije zanemariva vrije-dnost, već vrijednost koja se kao okrupnjena može iskoristiti za implementaciju kvalitet-nog projekta od koga naručitelj može imati dugoročnu inancijsku korist.


JAVNA NABAVA

obveza. Međutim, sukladno Zakonu procijenjena vrijednost nabave mora biti valjano određena u tre-nutku u kojem naručitelj šalje poziv na nadmetanje, a u postupcima u kojima se poziv na nadmetanje ne objavljuje, u trenutku u kojem naručitelj započinje postupak javne nabave. Sukladno Zakonu pose-ban naglasak i obveza za naručitelja je da u obja-vi javne nabave mora navesti procijenjenu vrije-dnost nabave, te se procijenjena vrijednost na-bave koristi za određivanje rokova u postupku nabave npr. rokovi za dostavu ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, rokova mirovanja itd.

Način preračunavanja eura u kune za europske pragove - Do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji europski pragovi navedeni u Ured-bi o objavama javne nabave (NN, br. 10/12) koji su izraženi u eurima naručitelj preračunava u kunsku protuvrijednost. Preračunavanje se provodi na te-melju srednjeg tečaja u kunama za eure Hrvatske narodne banke, važećeg na dan u kojem naručitelj šalje poziv na nadmetanje, a u postupcima u kojima se poziv na nadmetanje ne objavljuje, na dan u kojem naručitelj započinje postupak javne nabave. (Vidjeti Uredbu o objavama javne nabave, članak 3.)

Obzirom da Zakon ne propisuje način postupanja naručitelja za slučaj da nije odmah prilikom izrade Plana nabave odredio procjenjenu vrijednost naba-ve, preporuka je da prije pokretanja postupka javne nabave izradi izmjenu i dopunu Plana nabave i nave-deno objavi na internetskim stranicama, te istu pro-cijenjenu vrijednost nabave navede i u dokumenta-ciji za nadmetanje postupka kojeg pokreće.

Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji na naručitelje se primjenjuju vrijednosti europ-skih pragova preračunati u njihove odgovarajuće vrijednosti u kunama koje objavljuje Europska ko-misija u Službenom listu Europske unije.

Vrsta postupka javne nabave, uključujući i po-stupak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II.B Zakona - Kao obvezni podatak u Pla-nu nabave naručitelj treba navesti vrste postupaka javne nabave. Iz navedene odredbe Zakona jasno se izčitava obveza povećanja stupnja profesionalizacije djelatnika koji pripremaju i provode postupke jav-ne nabave. Potrebno je naglasiti da Zakon de inira koje postupke i načine javne nabave naručitelj može provesti slobodno ili uz odgovarajuća ograničenja i to: otvoreni postupak, ograničeni postupak, prego-

varački postupak (s ili bez objave), natječaj, natjeca-teljski dijalog, dinamički sustav nabave, okvirni spo-razum, usluge iz dodatka II B, elektroničku dražbu i sustav kvali ikacije.

Obzirom da odabir postupka javne nabave naručitelj temelji na opisu predmeta nabave, tehničkim spe-ci ikacijama i općem stanju na tržištu navođenje odabranog postupka nabave zahtjeva povećan trud i znanje prilikom planiranja. Obzirom da se plani-ranje nabave i de iniranje Plana nabave provodi da-leko prije pokretanja postupaka iz navedene odred-be Zakona proizlazi da već prilikom izrade Plana na-bave naručitelj treba izraditi opis predmeta nabave i tehničke speci ikacije (ili veći dio) kako bi mogao odabrati adekvatan postupak javne nabave koji će kasnije primijeniti. Iz svega rečenog za naručitelja proizlazi obveza povećanja stupnja profesionaliza-cije osoba koje pripremaju planove nabave, provode postupke nabave i prate realizaciju ugovora i okvir-nih sporazuma.

U Planu nabave navođenje podataka o postupku sk-lapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II.B Zakona je obvezno. Obzirom da novi Zakon razlikuje različite postupke sklapanja ugovora o javnim uslu-gama iz Dodatka II A i Dodatka II B, za naručitelja je preporučljivo prilikom izrade Plana nabave uvrstiti i CPV oznaku za predmet nabave, jer u konačnici ta će mu oznaka biti jedan od argumenata za odabir određenog načina postupanja tijekom godine.

Nadalje, CPV oznaka se koristi kod objavljivanja i to npr. u slučaju da naručitelj želi objavljivati prethod-nu (informacijsku) obavijest i na taj način skraćivati rokove za dostavu ponuda. Obzirom da se u navede-nom slučaju u Zakonu koristi pojam grupe proizvo-da određene vrijednosti navedene u članku 58. Zakona (utvrđene sukladno brojčanim oznakama Jedinstvenog rječnika javne nabave (CPV)), stoga bi za naručitelja bilo dobro da iskoristi mogućnost skraćivanja rokova provođenja postupaka javne nabave i već u Planu nabave navede i grupira gru-pe proizvoda sukladno članku 58., objavi početkom godine prethodnu informacijsku obavijest i skrati rokove za provođenje nabave.

Navod o tome da li se sklapa ugovor o javnoj na-bavi ili okvirni sporazum također je obvezan po-datak u Planu nabave. Naručitelj navedeno određuje sukladno opisu predmeta nabave, tehničkim speci-ikacijama i odabranom postupku nabave.


JAVNA NABAVA

Planirani početak postupka je obvezan podatak u Planu nabave

U cilju primjene odredaba Zakona i podzakonskih propisa te učinkovitog provođenja postupaka jav-ne nabave naručitelj bi trebao donijeti interni pro-pis kojim će biti de inirani minimalni rokovi za po-kretanje postupaka javne nabave a sve prije isteka prethodnog ugovora odnosno prije potrebe za sk-lapanjem ugovora, inače će imati problem odnosno vremenski jaz između isticanja starog i sklapanja novog ugovora kod nabava koje se ponavljaju kroz godine. Iako Zakon ne propisuje kao obvezu, praksa pokazuje da je preporučljivo za naručitelja izraditi popis nabava za tekuću godinu, te popis svih sklo-pljenih ugovora i okvirnih sporazuma u prethod-noj godini ili čak ranije po kojima se plaća u zada-noj godini uz posebno isticanje datuma njihovog završetka. Na ovaj način objedinjene informacije mogu se koristiti u planiranju proračuna/ inan-cijskog plana i procjenjivanju potrebnih nabava, rokova provođenja postupaka nabave i izvršenja za sve sljedeće nabave.

Planirano trajanje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma

Nastavno na prethodno navedene obvezne poda-tke u Planu nabave: vrsta postupka javne nabave, uključujući i postupak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II.B Zakona, navod o tome sklapa li se ugovor o javnoj nabavi ili okvirni spo-razum, planirani početak postupka, potrebno je u Planu nabave navesti i planirano trajanje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma. Iz navede-ne odredbe Zakona za naručitelja također proizlazi obveza povećanja stupnja profesionalizacije osoba koje pripremaju planove nabave, provode postupke nabave i prate realizaciju ugovora.

Zakon propisuje, kako je prethodno navedeno, da naručitelj u Planu nabave navodi najmanje sljedeće podatke: predmet nabave, evidencijski broj nabave, procijenjena vrijednost nabave ako je poznata, vr-sta postupka javne nabave, uključujući i postupak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II.B Zakona, sklapa li se ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum, planirani početak postupka, pla-nirano trajanje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma.

Iako Zakon ne navodi kao obvezan podatak u Planu nabave inancijsku poziciju na kojoj je naručitelj osigu-rao sredstva za predmetnu nabavu, nego se navodi da sredstva trebaju biti osigurana u trenutku donošenja odluke o odabiru, preporuka je za naručitelja da ipak Plan nabave poveže s proračunom/ inancijskim pla-nom i to inancijskom pozicijom, jer u konačnici koji je smisao provođenja postupka javne nabave, utroška vremena i rada ako se ugovor neće zaključiti i potre-ba naručitelja zadovoljiti. Ako je potrebno, naručitelj može izmijeniti i dopuniti Plan nabave, te napraviti korekcije u slučaju izmjene inancijske pozicije i visi-ne osiguranih sredstva.

Slijedom rečenog, a sve u cilju povećanja e ikasnosti nabave, određivanja jasnih stupnjeva obveza i odgo-vornosti sudionika u procesu nabave i povezivanja u logičnu podatkovnu cjelinu Plana nabave, doku-mentacije za nadmetanje, poziva na dostavu ponu-da, objava i Registra ugovora i okvirnih sporazuma, proračuna odnosno inancijskog plana naručitelj bi mogao u Plan nabave uvrstiti i podatke: datum isteka prethodnog ugovora (ako ga je bilo), CPV oz-naku predmeta nabave, organizacijsku jedinicu koja je odgovorna za npr. izradu tehničkih speci ikacija i daljnje praćenje realizacije ugovora, inancijsku oz-naku na kojoj su osigurana sredstva za realizaciju nabave itd.


JAVNA NABAVA

4. Primjeri plana javne nabave

Oblik i sadržaj složenijeg plana javne nabave mogao bi izgledati ovako:

Red.br.

Predmet nabave

CPV oznaka

Evidencijski broj nabave

Procijenjena vrijednost

nabave

Osigurana sredstva

Vrsta postupka

javne nabave

Izvor inancijskih sredstava (oznaka pozicije

inancijskog plana)

Ugovor o javnoj

nabavi ili okvirni

sporazum

Planirani početak

postupka

Planirano trajanje ugovora o javnoj

nabavi ili okvirnog

sporazuma

Organizacijska jedinica koja

je iskazala potrebu

Datum isteka

prethodnog ugovora ili okvirnog

sporazuma

0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

1. Predmet nabave

Predmet nabave

Predmet nabave

Predmet nabave

Predmet nabave

Predmet nabave

Predmet nabave

Predmet nabave

Predmet nabave

Predmet nabave

Predmet nabave

Predmet nabave

2. Predmet nabave/Grupa 1.

Predmet nabave/Grupa 1.











3. Predmet nabave/Grupa 2.












4. Predmet nabave/Grupa n.

Predmet nabave/Grupa n.











4. Procijenjena vrijednost nabave (navodi se ako je poznata) - Mora biti valjano određena u trenutku u kojem naručitelj šalje poziv na na-dmetanje, a u postupcima u kojima se poziv na nadmetanje ne objavljuje, u trenutku u kojem naručitelj započinje postupak javne nabave.

5. Osigurana sredstva (nije obavezan podatak) - moraju biti određena u trenutku donošenja odluke o odabiru.

6. Izvor inancijskih sredstava (oznaka pozicije inancijskog plana) (nije obavezan podatak)

– preporuka je povezati Plan nabave s izvorom inancijskih sredstava, iako nije zakonska obve-

za. Sve u cilju ekonomičnog trošenja sredstava.

7. Vrsta postupka javne nabave, uključujući i postupak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B Zakona (obavezan podatak) - koja vrsta postupka će biti primijenjena.

8. Ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum (obavezan podatak) - Navod o tome da li se skla-pa ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum.

9. Planirani početak postupka (obavezan po-datak) - dovoljno je navesti mjesec pokretanja postupka.

10. Planirano trajanje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma (obavezan podatak) - koliko dugo će sklopljeni ugovor ili okvirni sporazum trajati.

Obrazloženje kolona (1-12):

1. Predmet nabave (obavezan podatak) - Odre-đuje naručitelj i to na način da predstavlja teh ničku, tehnološku, oblikovnu, funkcional-nu i/ili drugu cjelinu. Predmet nabave može biti podijeljen na grupe na temelju objektivnih kriterija, primjerice prema vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu i/ili vremenu ispunjenja. Vidje-ti članak 79. Zakona, te ne zaboraviti odredbe članka 17. Zakona.

2. CPV oznaka (nije obavezan podatak) - U Pla-nu nabave navođenje podataka o postupku skla panja ugovora o javnim uslugama iz Doda-tka II.B Zakona je obvezno. Obzirom da Zakon razlikuje različite postupke sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II A i Dodatka II B, za naručitelja je preporučljivo prilikom izrade Plana nabave uvrstiti i CPV oznaku za predmet nabave, jer u konačnici ta će mu oznaka biti je-dan od argumenata za odabir određenog načina postupanja tijekom godine. Ili npr. kod de ini-ranja i razgraničavanja vrste ugovora o javnoj nabavi kod složenih nabava (ugovor o javnoj na-bavi robe, ugovor o javnim uslugama, ugovor o izvođenju radova)

3. Evidencijski broj nabave (obavezan poda-tak) - Naručitelj slobodno određuje evidencijski broj nabave i o naručiteljevoj odluci ovisi za što će taj broj dalje upotrebljavati.


JAVNA NABAVA

11. Organizacijska jedinica koja je iskazala po-trebu za predmetom nabave (nije obavezan podatak) - preporuka je znati koja je organiza-cijska jedinica iskazala i planirala potrebe, te koja će organizacijska jedinica kasnije biti i od-govorna za praćenje realizacije ugovora o javnoj nabavi.

12. Datum isteka prethodnog ugovora ili okvir-nog sporazuma (nije obavezan podatak)

- ovo polje nije obvezan podatak u Planu naba-vu, ali može koristiti kod prve iteracije (izrade prvog nacrta Plana nabave) npr. za de iniranje planiranog početka postupka nabave, vrste po-stupaka, itd., a kasnije se može izbrisati, prije usvajanja Plana nabave.

Plan javne nabave kod najvećeg broja malih javnih naručitelja često se izrađuje u formi koja je prikaza-na primjeru u nastavku.

PLAN JAVNE NABAVE ZA 2013. GODINU

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

RED. BR.

EVID. BR.NABAVE

PREDMET NABAVE

Proc. vrijednost

(bez PDV-a)u kn

Vrsta postupka

Ugovor/ okvirni sporazum

Planirani početak

javne nabave

Planirano trajanje Ugovora

ili Okvirnog sporazuma

NAPOMENA

1.- Ličilački radovi u zgradi 1

60.000 -Ugovor

Početak godine

Mjesec danaBagatelna - bez

objave

2. - Didaktički i potrošni materijal40.000

- - - -Bagatelna - bez

objave

3. -Edukacija i stručno

usavršavanje djelatnika 45.000- - - -

Bagatelna - bez objave

4. -Posuđe za potrebe centralne

kuhinje 55.000- - - -


5. -Zdravstveni pregled-sanitarne

knjižice 30.000- - - -


6. - Analiza hrane40.000


objave

7. MN-1/13Građevinsko- obrtnički radovi

u zgradi 1 280.000Otvoreni

- NMVUgovor lipanj do 01.09. Otvoreni - NMV

8. -Zaštita na radu, protupožarna

zaštita 30.000- - - -


9. - Osiguranje djelatnika49.000


objave

10. - Lož ulje i naftni derivati69.000

-Ugovor za cijelu

godinu- Cijela 2013. god.


11. - Telekomunikacijske usluge60.000


objave

12. -Uredski materijal i potrošni

materijal 40.000- - - -


13. - Program smrznutog mesa58.000

-Ugovor za cijelu

godinu- Cijela 2013. god.


14. MN-2/13Prehrambeni proizvodi za centralnu kuhinju za 2013. 162.600

Otvoreni - NMV

ugovor siječanj Cijela 2013. god. -

15. MN-3/13Kruh i krušni proizvodi

Za 2013. 110.000Otvoreni

- NMVugovor siječanj Cijela 2013. god. -

16. MN-4/13Mlijeko i mliječni proizvodi

za 2013. 120.000Otvoreni

- NMVugovor siječanj Cijela 2013. god. -

17. MN-5/13Svježe meso i suhomesnati

proizvodi za 2013. 240.000Otvoreni

- NMVugovor siječanj Cijela 2013.god. -

18. MN-6/13 Svježe voće i povrće za 2013.190.000

Otvoreni - NMV

ugovor siječanj Cijela 2013. god. -

19. MN-7/13Sredstva za čišćenje i dezinfekciju za 2013. 90.000

Otvoreni - NMV

ugovor ožujak Cijela 2013.god. -

20. -ELEKTRIČNA energija

opskrba1.000.000

Okvirni sporazum

Od 2010-2014

Ugovor od2010.-2014.

-Od 2010-2014.

Svake godine do 200.000,00

-


JAVNA NABAVA

5. Odgovori na pitanja

Kroz odgovore na neka pitanja dodatno se pojašnjava primjena pojedinih odredbi Zakona o javnoj nabavi i ukazuje na što je posebno važno obratiti pažnju pri-likom pripreme planova nabave te dokumentacije za provođenje postupka javne nabave.

Pitanje: Nabava svježeg mesa – određivanje pre-dmeta nabave

U 2012. godini prilikom izrade Plana nabave odnosno ponudbenih listova nabavka svježeg mesa riješeno je kako slijedi:

- 15112210-1 – piletina isječena na komade, vrijed-nost ponudbenog lista manja je od 70.000.00 i nismo imali obvezu objave,

- 15111100-0 – govedina, vrijednost ponudbenog lista manja je od 70.000,00 kuna i nismo imali obvezu objave,

- 15131130-5 – kobasice, vrijednost ponudbenog lista manja je od 70.000,00 kuna i nismo imali obvezu objave.

Kako smo počeli izradu planova nabave molimo da nam odgovorite na slijedeća pitanja:

1. Je li podjela nabavke gore navedena u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi?

2. Jesmo li obvezni nabavku provesti tako da sve gore navedeno stavimo na jedan Ponudbeni list CPV 15100000-9 Proizvodi životinjskog podrijetla, meso i mesni proizvodi. Ukupni zbroj podliježi obvezi objave u Oglasniku javne nabave ?

3. Ako prilikom objave i dostave ponude po grupama na pojedinu grupu se ne javi niti jedan ponuditelj, na koji način da postupimo?

4. Korištenjem jedinstvenog rječnika javne nabave kod izrade ponudbenih listova npr.

- 15500000-3 – Mliječni proizvodi, stavljaju li se na taj ponudbeni list sve grupe mlijeko, sirevi, sladoled ili je dopuštena izrada poseb-nih ponudbenih listova za svaku grupu? Razlika je u tome što kod izrade poseb-nih ponudbenih listova ne postoji obve-za objave u Oglasniku javne nabave.

Odgovor:

Naručitelj donosi plan nabave za proračunsku ili po-slovnu godinu koji između ostalog sadrži podatak o predmetu nabave. Sukladno članku 79. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11) (dalje u tekstu: Zakon) naručitelj određuje predmet nabave na način da predstavlja njegovu tehničku, tehnološku, oblikov-nu, funkcionalnu i/ili drugu cjelinu. Predmet nabave može biti podijeljen na grupe na temelju objektivnih kriterija, primjerice prema vrsti, svojstvima, namje-ni, mjestu i/ili vremenu ispunjenja.

Naručitelj ima slobodu de iniranja predmeta nabave s tim da ne smije dijeliti vrijednosti određene količine robe s namjerom izbjegavanja primjene Zakona ili pravila koja vrijede prema procijenjenoj vrijednosti nabave. Odabir načina izračuna procijenjene vrijed-nosti nabave ne smije se koristiti s namjerom izbjega-vanja primjene Zakona ili pravila koja vrijede prema procijenjenoj vrijednosti nabave.

U navedenom slučaju naručitelj može de inirati pre-dmet nabave kao: proizvodi životinjskog podrijetla, meso i mesni proizvodi. Predmet nabave može po-dijeliti na više grupa npr. Grupa 1. – perad (pileće meso); Grupa 2. – govedina; Grupa 3. Kobasice. Ako je predmet nabave podijeljen na više grupa, kao pro-cijenjena vrijednost nabave uzima se ukupna pro-cijenjena vrijednost svih tih grupa predmeta nabave (u zbroju). U objavi javne nabave naručitelj navodi brojčanu oznaku glavnog rječnika koja najbolje od-govara njegovom predmetu nabave npr.: 15100000-9 (Proizvodi životinjskog podrijetla, meso i mesni proizvodi). Naručitelj u opisu predmeta nabave navodi sve okolnosti koje su značajne za izvršenje ugovora.

Ako je predmet nabave podijeljen na grupe, onda sve grupe predmeta nabave moraju biti naznačene u pozivu na nadmetanje i dokumentaciji za nadme-tanje. U tom se slučaju ponuditelju mora omogućiti podnošenje ponuda za jednu, više ili sve gru-pe predmeta nabave. Ako je naručitelj dopustio podnošenje ponuda po grupama, ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklapa se posebno za svaku grupu predmeta nabave. Ako je ponuda istog ponuditelja odabrana u više grupa, naručitelj može s tim ponuditeljem sklopiti jedan ugovor ili okvir-ni sporazum za sve te grupe. Na odvojenu nabavu pojedine grupe predmeta nabave primjenjuju se


JAVNA NABAVA

ona pravila koja vrijede za ukupnu procijenjenu vrijednost nabave.

Kada nije dostavljena nijedna ponuda ili nijedna prik-ladna ponuda u provedenom otvorenom postupku, ugovor o javnoj nabavi robe smije se sklapati u pregovaračkom postupku javne nabave bez pretho-dne objave sukladno članku 27. stavak 2. točka 1. Zakona, pod uvjetom da se početni uvjeti ugovora bitno ne mijenjaju. Navedeno se odnosi i na nabavu pojedine grupe predmeta nabave. Naglašavamo da naručitelji moraju primjenjivati odredbe Zakona na način koji omogućava poštivanje načela javne naba-ve, učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu.

Ako naručitelj u navedenom slučaju odredi posebne predmete nabave npr. piletina, govedina, kobasice tada u Planu nabave unosi podatke o predmetu na-bave i procijenjenoj vrijednosti nabave ako je pro-cijenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kuna, a manja od 70.000,00 kuna. Sukladno odre-dbama članka 18. stavka 3. Zakon se ne treba pri-mjenjivati za nabavu čija je procijenjena vrijednost manja od 70.000,00 kuna. Međutim, za naručitelja je preporučljivo u svrhu učinkovitog provođenja postupaka javne nabave i praćenja realizacije na-bave, te inancijskog opterećenja proračuna pored uvrštavanja podatka u Plan nabave propisati i in-ternu proceduru provođenja nabava procijenjene vrijednosti manje od 70.000,00 kuna. U navedenom slučaju to bi značilo da se poziv na dostavu ponuda pošalje na više adresa gospodarskih subjekata, te se u opisu predmeta nabave navode sve okolnosti koje su značajne za izvršenje ugovora.

Na isti način naručitelj može de inirati predmet nabave mlijeka i mliječnih proizvoda. Napominje-mo, da se za de iniranje predmeta nabave ne kori-ste oznake iz Jedinstvenog rječnika javne nabave (CPV) kao što je to bila obveza sukladno Zakonu o javnoj nabavi iz 2008. godine (NN, br. 117/07). Nai-me, sukladno članku 57. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11) naručitelj je obvezan u objavi javne na-bave kod opisa predmeta nabave koristiti brojčane oznake iz Jedinstvenog rječnika javne nabave (CPV). Naručitelj u objavi javne nabave navodi brojčanu oznaku glavnog rječnika koja najbolje odgovara nje-govom predmetu nabave, sukladno članku 4. Pravi-lnika o primjeni Jedinstvenog rječnika javne nabave (CPV) (NN, br. 06/12).

Pitanje: Nabava lož ulja s ciljem sklapanja okvir-nog sporazuma, objedinjena nabava.

U svezi postupka javne nabave lož ulja s ciljem skla-panja okvirnog sporazuma, proveli bi objedinjenu nabavu i za naše proračunske korisnike, pa nas za-nima moramo li podijeliti nabavu u grupe ili samo u dokumentaciji podijeliti količine lož ulja po korisni-cima i navesti da će se sa svakim korisnikom sklopi-ti pojedinačni ugovor. Ukoliko možemo na taj način provesti javnu nabavu, prilikom sklapanja okvirnog sporazuma koga navodimo kao Naručitelja, Grad koji i provodi postupak ili moramo navesti sve proračunske korisnike za koje provodimo postupak?

Odgovor:

Sukladno odredbama članka 8. stavak 4. i 5. Zako-na o javnoj nabavi (NN, br. 90/12) (dalje u tekstu: Zakon) naručitelj može ovlastiti drugog naručitelja za provedbu postupka javne nabave. Odnosno radi provedbe zajedničke nabave, više naručitelja mogu ovlastiti jednog od njih ili trećeg naručitelja za provedbu postupka javne nabave.

U navedenom slučaju ovlašteni naručitelj koji pro-vodi određeni postupak javne nabave smatra se središnjim tijelom za javnu nabavu. Sukladno članku 8. stavku 2. Zakona središnje tijelo za javnu nabavu je naručitelj koji:

1. za naručitelje stječe određenu robu i/ili usluge, ili

2. za naručitelje sklapa ugovore ili okvirne sporazu-me za robu, radove ili usluge.

Zakon o javnoj nabavi ne de inira način i određeni pravni oblik ovlaštenja za provedbu javne nabave. Međutim, u cilju provođenja postupka javne nabave sukladno Zakonu te poštivanja načela javne naba-ve, posebnim dokumentom (npr. odlukom) se daje ovlaštenje za provođenje zajedničke nabave. U okvi-ru navedene odluke se navode bitne pretpostavke za provođenje postupka javne nabave i ugovaranje (npr. tko provodi postupak javne nabave – tko je naručitelj; za koga provodi postupak javne nabave – tko su korisnici sklopljenog okvirnog sporazuma; kada se provodi postupak – u kojem vremenskom pe-riodu itd.). Slijedom navedenog, u odluci /ovlaštenju se navode obveze i odgovornosti središnjeg tijela za javnu nabavu.


JAVNA NABAVA

U navedenom slučaju Grad je središnje tijelo za ja-vnu nabavu odnosno ovlašteni naručitelj koji provodi postupak javne nabave. U dokumenta-ciji za nadmetanje može se navesti da je naručitelj Grad, a korisnici okvirnog sporazuma su Grad i proračunski korisnici. U opisu predmeta nabave navodi sve okolnosti koje su značajne za izvršenje okvirnog sporazuma i ugovora o javnoj nabavi. Sto-ga, u dokumentaciji za nadmetanje mogu se navesti sve količine lož ulja po korisnicima te napomena da će se sa svakim korisnikom sklopiti pojedinačni ugovor, a sve sukladno provedenom postupku javne nabave i uvjetima sklopljenog okvirnog sporazuma. Predmet nabave ne mora se dijeliti na grupe.

Pitanje: Usluge prijevoza autobusom

Potreban mi je savjet vezano uz uslugu autobusnog prijevoza na koncerte u zemlji. Riječ je o prijevozu 50-tak zaposlenika, plesača-pjevača i glazbenika, tehnike i voditelja prodaje na nastupe u razne gradove na te-ritoriju Republike Hrvatske. Godišnje se za tu namjenu potroši cca 100.000 kn, bez PDV-a. Tretira li se svaka destinacija kao poseban predmet nabave ili sve ulazi u jedan predmet nabave koji prelazi granicu bagatelne nabave pa stoga podliježe postupku javne nabave? Nai-me, trebaju nam posebni tehnički uvjeti autobusa koji su potrebni za prijevoz i mijenjali smo prijevoznike dok nismo bili zadovoljni s pruženim uvjetima/uslugom.

Odgovor:

Naručitelj donosi plan nabave za proračunsku ili po-slovnu godinu koji između ostalog sadrži podatak o predmetu nabave. Sukladno članku 79. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11) naručitelj određuje predmet nabave na način da predstavlja njegovu tehničku, tehnološku, oblikovnu, funkcionalnu i/ili drugu cjelinu. Predmet nabave može biti podijeljen na grupe na temelju objektivnih kriterija, primjerice prema vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu i/ili vre-menu ispunjenja.

Naručitelj ima slobodu de iniranja predmeta nabave s tim da ne smije dijeliti vrijednosti određene količine

robe s namjerom izbjegavanja primjene Zakona ili pravila koja vrijede prema procijenjenoj vrijednosti nabave. Odabir načina izračuna procijenjene vrijed-nosti nabave ne smije se koristiti s namjerom izbjega-vanja primjene Zakona ili pravila koja vrijede prema procijenjenoj vrijednosti nabave.

Predmet nabave mora se opisati na jasan, nedvoj-ben, potpun i neutralan način koji osigurava uspo-redivost ponuda u pogledu uvjeta i zahtjeva koje je naručitelj postavio. Opis predmeta nabave ne smije pogodovati određenom gospodarskom subjektu. U opisu predmeta nabave navode se sve okolnosti koje su značajne za izvršenje ugovora, a time i za izradu ponude (kao što su mjesto izvršenja, roko-vi izvršenja ili posebni zahtjevi u pogledu načina izvršavanja predmeta nabave, itd.). U navedenom slučaju naručitelj može provesti otvoreni postupak javne nabave sukladno članku 31. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11).

Naglašavamo da naručitelji moraju primjenjivati odredbe Zakona na način koji omogućava poštivanje načela javne nabave, učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu.

Ako naručitelj u navedenom slučaju odredi poseb-ne predmete nabave npr. posebne destinacije tada u Planu nabave unosi podatke o predmetu naba-ve i procijenjenoj vrijednosti nabave ako je pro-cijenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kuna, a manja od 70.000,00 kuna. Sukladno odre-dbama članka 18. stavka 3. Zakon se ne treba pri-mjenjivati za nabavu čija je procijenjena vrijednost manja od 70.000,00 kuna. Međutim, za naručitelja je preporučljivo u svrhu učinkovitog provođenja postupaka javne nabave i praćenja realizacije na-bave, te inancijskog opterećenja proračuna pored uvrštavanja podatka u Plan nabave propisati i in-ternu proceduru provođenja nabava procijenjene vrijednosti manje od 70.000,00 kuna. U navedenom slučaju to bi značilo da se poziv na dostavu ponuda pošalje na više adresa gospodarskih subjekata, te se u opisu predmeta nabave navode sve okolnosti koje su značajne za izvršenje ugovora.



Republika Hrvatska će od 1. srpnja 2013. postati članica Europske unije, a EU proračun će biti važan dio naše svakodnevnice. Kao zemlja članica imat ćemo obvezu uplate sredstava tzv. vlastitih prihoda u EU proračun, a s druge strane ćemo moći sudjelo-vati u zajedničkim europskim politikama te ostvari-vati značajnu inancijsku pomoć. Tijekom predpri-stupnog razdoblja pregovarala su se 33 poglavlja te se u tom procesu Republika Hrvatska pripremala za aktivno sudjelovanje u zajedničkim europskim po-litikama. U poglavlju 33. Financijske i proračunske odredbe dogovorena je inancijska omotnica za Re-publiku Hrvatsku u prvoj polovini godine članstva, ali i osnovni pokazatelji za prve dvije godine nove inancijske perspektive 2014. - 2020. U ovom tekstu

autorice nastoje približiti čitateljima značajke EU proračuna i njegovu važnost za proračun Republike Hrvatske.

1. Uvod

Proračun Europske unije inancijski je okvir kojim se određuje djelovanje Europske unije te se u njemu iskazuju sve stavke prihoda i rashoda. Proračun Europske unije je kombinacija rigoroznih, ali am-

* Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro-itnog sektora, tijekom pregovora Republike Hrvatske s Europ-

skom unijom vodila je poglavlje 22 Regionalna politika i koor-dinacija strukturnih instrumenata te je bila zamjenica glavnog pregovarača, [email protected] ** Maja Petričko, mag.oec, savjetnica u Centru za razvoj javnog i nepro itnog sektora, [email protected]

bicioznih aktivnosti koje se planiraju za više od 500 milijuna Europljana. EU proračun se donosi za jed-nu godinu, ali u okviru sedmogodišnje inancijske perspektive koja predstavlja dugoročni strateški okvir. Glavni cilj aktivnosti koje se inanciraju iz EU proračuna 2012. je pružanje potpore gospodarstvu Europe te njenim građanima u tekućim kriznim vre-menima uz istodobno pružanje pomoći ka bržem pokretanju ekonomija. U isto vrijeme, u proračunu mora biti prostora za inanciranje programa koji su počeli u prethodnom razdoblju, a ne mogu biti završeni bez doprinosa od Europske unije.

2. Načela i provedba EU proračuna

EU proračun temelji se na nekoliko načela:

• Jedinstvo - svi prihodi i rashodi zajednički se iskazuju u jedinstvenom dokumentu.

• Univerzalnost - temelji se na:

1. pravilu nenamjenskih prihoda koji nisu una-prijed određeni za pojedine vrste izdataka i

2. pravilu bruto proračuna prema kojem se evi-dentiraju puni iznosi svih prihoda i rashoda, bez međusobnih prebijanja.

• Godišnje razdoblje - proračunski iznosi odno-se se na proračunsku godinu u trajanju od 1. siječnja do 31. prosinca. Budući da se sve veći dio rashoda odnosi na višegodišnje projekte, stav ke proračuna usporedno se iskazuju na dva načina. Rashodi prema obračunskom načelu

UDK 332.1-336.2Ivana Maletić*

Maja Petričko**

Proračun Europske unije

U ovoj rubrici obrađivat će se zanimljivosti i aktualnosti primjene europske regulative u praksi te tematiku važnu za aktivno sudjelovanje Republike Hrvatske u zajedničkim europskim politikama. Pratit ćemo trendove na razini Europske unije i davati zanimljive primjere dobre prakse zemalja članica. Poseban dio u ovoj rubrici uvijek će biti posvećen praktičnim aspektima pripreme i pro-vedbe projekata su inanciranih iz europskih sredstava. Tako ćemo već u prvom broju časopisa obraditi faze pripreme projekta i dokumentaciju koju je potrebno pripremiti da bi projekt bio spreman za inanciranje.

ukratko o rubrici EUROPSKA UNIJA I FONDOVI



(commitment appropriations) predstavljaju troš kove koji proizlaze iz aktivnosti izvedenih (obračunatih, fakturiranih) tijekom inancijske godine. Rashodi prema gotovinskom načelu (payment appropriations) obuhvaćaju iznose plaćanja za aktivnosti izvedene iste godine, ali uključuju i plaćanja po osnovi obveza iz pretho-dnih razdoblja, a ne uključuju iznose koji se odnose na istu godinu i na naplatu dospijevaju kasnije.

• Ravnoteža - planirani rashodi (prema goto-vinskom načelu) trebaju biti jednaki prihodi-ma koji se planiraju prikupiti te godine. Nije dopušteno pozajmljivati sredstva za pokri-vanje de icita, a proračunski su icit prenosi se u iduće razdoblje.

• Speci ikacija - za rashode se mora navesti točna svrha kako bi se izbjegle nedoumice pri njihovu odobravanju ili izvršenju.

• Monetarna jedinica - od 1. siječnja 1999. iznosi se izražavaju u eurima.

2.1. Provedba EU proračuna

Provedba proračuna u djelokrugu je Komisije Eu-ropske unije, Vijeća ministara i Parlamenta. U svakoj instituciji postoji služba zadužena za stalan interni nadzor i nadzor trošenja sredstava, dok cjelovitu vanjsku reviziju provodi Revizorski sud, koji o tome podnosi godišnje izvješće.

2.2. Izvori sredstava za EU proračun

U početku je europski proračun ovisio o inancijskim doprinosima država članica. Nakon odluke od 1970. inancijski doprinosi država članica zamijenjeni su

vlastitim izvorima, a od 1978. stupa na snagu neza-visnost proračuna. Dakle, sredstva u proračun EU pritječu iz tzv. vlastitih izvora (own resources), u iznosu od 99%, a čine ih:

• uvozne carine koje se ubiru pri uvozu iz zemalja koje nisu članice EU;

• poljoprivredne pristojbe (carine na uvoz poljo-privrednih proizvoda i davanja za šećer), a od kojih se ubire 15 posto proračunskih prihoda Europske unije;

• 1,4 posto od prihoda od PDV-a prikupljenog u svim državama članicama. Ovaj prihod čini

11 posto od proračunskih prihoda Europske unije;

• doprinos država članica razmjeran njihovu bru-to nacionalnom dohotku (BNP-u). Ovaj izvor je postao najveći izvor proračunskih prihoda i donosi 73% od proračunskih prihoda Europske unije.

Proračun ima i druge izvore kao što su porezi na dohodak službenika u institucijama Europske unije ili doprinosi koje zemlje koje nisu članice Europ-ske unije plaćaju kako bi sudjelovale u određenim europskim programima, kazne za kršenje odredbi tržišnog natjecanja i drugo. Ova sredstva su vrlo mala i čine 1 posto cjelokupnih prihoda proračuna Europske unije.

Gra ikon 1: Izvori sredstava Europskog prora-čuna

Izvor: Europska komisija (http://ec.europa.eu/budget/li-brary/biblio/publications/2012/budget_folder/budget_2012_en.pdf)

Ukupna potrošnja ograničena je i višegodišnjim ugovorima između država članica, Europskog par-lamenta, Vijeća ministara i Komisije. Takvi ugovori sadrže višegodišnji inancijski okvir, a na snazi je i-nancijska perspektiva za razdoblje 2007. - 2013.

3. Republika Hrvatska u kontekstu EU proračuna

U poglavlju 33. Financijske i proračunske odredbe dogovorena je inancijska omotnica za Republiku Hrvatsku u prvoj polovini godine članstva te se prikaz daje u tablici u nastavku.



Tablica 1. Odobrena sredstva za Republiku Hrvatsku po glavama u EU proračunu, procjena mogućih isplata te procjena neto pozicije Republike Hrvatske

FINANCIJSKI OKVIR ZA PRISTUPANJE HRVATSKE EU, prema datumu pristupanja 1. srpnja 2013.

(u mil. €, u tekućim cijenama)

ODOBRENA SREDSTVA(commitment appropriations)

PROCJENJENE MOGUĆE ISPLATE

(payment appropriations)

2013. (1.7.-31.12.) 2014. 2013. (1.7.-31.12.)

1. ODRŽIVI RAST 496.8 167.41a - Konkurentnost za rast i zapošljavanje (uključuje

sudjelovanje u programima Unije - Sedmi okvirni program za istraživanja, Cjeloživotno obrazovanje, Eresmus Mundus,

Trans-europska mreža za energiju i transport *

47.4 17.6

1b - Kohezija za rast i zapošljavanje (Kohezijski fond, Europski fond za regionalni razvoj, Europski

socijalni fond)

449.4(od toga KF – 149.8, EFRR i ESF – 299.6

149.8(od toga KF – 59.9, EFRR i ESF – 89.9)

2. OČUVANJE I UPRAVLJANJE PRIRODNIM RESURSIMA 20.4 12.1

tržišne mjere 9 9program potpore sektoru vina (implementacija od 2014.) 0 (3.2) 0

izravna plaćanja (implementacija od 2014.) 0 (93.2) 0tzv. omotnica za razminiranje (implementacija od 2014.) 0 (2.4) 0

ruralni razvoj (u 2013. ostaje IPARD čitavu godinu – 27.7, a zato ćemo u 2014 dobiti 100 posto alokacije – 330.0)

- 0

Europski fond za ribarstvo 8.7 2.2ostale zajedničke potpore ribarstvenoj politici, Life+* 2.7

(od toga ostale… - 1.45, Life + - 1.25)

0.9

3. GRAĐANSTVO, SLOBODA, SIGURNOST I PRAVDA 73.3 42.23a – Sloboda, sigurnost i pravda* 2.1 1.1

instrument za jačanje novih vanjskih granica (Schengen Facility)

40 80 40

3b – Građanstvo* 2.2 1.1instrument za jačanje institucija (Transition Facility) 29 0

4. EU KAO GLOBALNI PARTNER 0 (13.85 – IPARD – pola alokacije)

77.6 (očekivani iznos povlačenja

IPA sredstava)5. ADMINISTRACIJA (trošak u Briselu – prevođenje i ostalo)

22 22

6. KOMPENZACIJE - instrument za jačanje novčanog toka (Cash- low Facility)

75 28.6 75

UKUPNO alocirano po glavama za 2013. 687.5 396.3Ukupno bez glave 5 665.5 374.3

UKUPNO (sa sredstvima odobrenima za 2013, ali koja EK ne „bilježi“ u 2013.)

800.16

Ukupno bez glave 5 778.16

HRVATSKE UPLATE U PRORAČUN EU (vlastita sredstva) 267.7

NETO PRORAČUNSKA POZICIJA (u drugoj polovici 2013.) 106.6 (374.3 – 267.7)



Očekuje se da će Republika Hrvatska u 2013. dobi-ti više novčanih sredstava nego što će biti obvezna uplatiti u EU proračun odnosno da će biti zemlja pri-mateljica, a ne uplatiteljica u Europski proračun. Eu-ropska komisija je za države nove članice osmislila mehanizam zaštite kako ne bi u prve dvije godine članstva postale neto uplatiteljice u EU proračun. To su kompenzacije (redak 6. u tablici) odnosno di-rektne novčane pomoći – uplate u proračun države, nove članice. Za Republiku Hrvatsku osigurano je u 2013. 75 milijuna eura. Očekuje se da će Republike Hrvatska tijekom 2013. dobiti i pozitivno mišljenje Europske komisije za rad s EU fondovima temeljem čega bi u državni proračun bio uplaćen predujam od 30 posto alociranih sredstava za prvu polovinu godi-ne članstva, a to je 149,8 milijuna eura (u tablici pod 1b, zadnji stupac). Uplata ovog predujma je ključna za državni proračun te ako institucije ne budu admi-nistrativno spremne u 2013. za rad s EU fondovima Republika Hrvatska bi unatoč mehanizmu kompen-zacija već u prvoj polovini godine članstva postala

neto uplatiteljica u EU proračun. Ovo je samo jedan od primjera koliko je važno dobro se pripremiti za sudjelovanje u Kohezijskoj politici Europske unije odnosno za korištenje Europskih fondova.

U sljedećim brojevima časopisa pisat ćemo detalj-nije o:

• iznosima koji Republiku Hrvatsku očekuju u novoj inancijskoj perspektivi 2014. – 2020. te tko su sve potencijalni krajnji korisnici tih sreds tava,

• koji i kakvi projekti se mogu inancirati, • što EU fondovi znače za jedinice lokalne i po -

dručne (regionalne) samouprave, što za pro ra-čunske i izvanproračunske korisnike, za trgo-vačka društva u vlasništvu države i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, za nepro itne organizacije.

• kako se pripremiti i kako osigurati su inanci-ranje, imamo li dovoljan iskalni i administrativ-ni kapacitet za korištenje EU fondova?

U pripremi! Izlazi iz tiska u siječnju 2013.:

PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO I PRIMJENA RAČUNSKOG PLANA S PRIMJERIMA IZ PRAKSE

Autori: Vesna Vašiček, Davor Vašiček, Ivana Maletić, Ivana Jakir-Bajo, Mladenka Karačić, Andreja Milić, Nada Zrinušić, Ivana Galić

Sustav proračunskog računovodstva speci ičan je i primjenjuje se isključivo u sektoru općeg proračuna. Upravo zbog svoje speci ičnosti ima puno posebnosti i propisanih detalja koje je važno dobro propisati. U ovom izdanju autori po prvi put uz opise svih poslovnih događaja i transakcija po računima iz Račun-skog plana, opisuju i način tijeka dokumenata i računovodstvenog sustava kod korisnika i proračuna koji funkcioniraju u sustavu riznice te ukazuju na speci ičnosti za sve koji nisu uspostavili sustav riznice. Pose-ban dio ovog izdanja posvećen je evidentiranju i praćenju EU projekata kojih je u praksi proračuna i proračunskih korisnika sve više.





Republici Hrvatskoj će nakon ulaska u Europsku uniju biti na raspolaganju sredstva iz Fonda za ruralni razvoj koji je nastavak IPARD programa iz predpristupnog razdoblja. Godišnji iznosi sredsta-va iz ovog Fonda bit će znatno veći od iznosa do-dijeljenih u IPARD-u. Godišnja alokacija za IPARD je oko 25 milijuna eura dok će iz Fonda za ruralni razvoj godišnje za Republiku Hrvatsku biti izdvoje-no oko 330 milijuna eura. U kontaktima s manjim općinama i gradovima često se postavlja pitanje koje su mogućnosti inanciranja projekata iz europskih sredstava. Nedovoljna informiranost i nizak iskalni kapacitet česte su prepreke pripremi projekata, a europska sredstva mogu se dobiti samo za gotove i spremne projekte. Autorica u ovom tekstu obrađuje mogućnosti inanciranja iz mjere ruralni razvoj u sklopu IPARD programa te se daje i pregled važnih odrednica provedbe projekata.

1. Uvod

Razlika između ruralnih i urbanih područja u Re-publici Hrvatskoj temelji se na teritorijalnoj podjeli gdje se manje administrativne jedinice, općine, sma-traju ruralnim, dok se gradovi smatraju urbanim područjima. U Strategiji ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2008.-2013. (dalje u tekstu: Strategija ru-ralnog razvoja), navodi se da je u svrhu provedbe po-litike ruralnog razvoja, kao najčešći međunarodno priznat i korišten kriterij za razlikovanje rural-nih i urbanih područja koristi de inicija OECD -a1 - gustoća naseljenosti stanovništva.

Na lokalnoj razini (općine/gradovi) područja se kla si iciraju kao ruralna ili urbana temeljem praga od 150 stanovnika na km2. Na regionalnoj razini (županije), OECD de inira tri skupine područja, ovi-

* Ivana Juras Anić, Ministarstvo inancija** Nada Zrinušić, načelnica u Ministarstvu inancija Republike Hrvatske, Nacionalni fond1 Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj područja (engl. Organization for Economic Cooperation and Development)

sno o udjelu stanovništva u regiji koje živi u rural-nim lokalnim područjima: pretežito ruralne regije (više od 50% stanovništva regije živi u lokalnim ruralnim područjima), značajno ruralne regije (15 – 50% stanovništva regije živi u lokalnim ruralnim područjima) i pretežito urbane regije (manje od 15% stanovništva regije živi u lokalnim ruralnim područjima).

2. Politika ruralnog razvoja Europske unije

S ruralnim područjima koja od 2007. obuhvaćaju više od 90% ukupnog teritorija 27 zemalja članica i 56% stanovnika, jačanje politike ruralnog razvoja dobi-va na važnosti i uvrštava se među razvojne priori-tete EU-a. U pedesetak godina provedbe Zajedničke poljoprivredne politike , razvoj ruralnih prostora tradicionalno se oslanjao na poljoprivrednu proizvo-dnju. Međutim, Zajednička poljoprivredna politika se od politike okrenute poljoprivrednoj proizvodnji usmjerava ka povećanju kvalitete proizvoda, izazo-vima tržišta, korištenju novih razvojnih mogućnosti i očuvanju okoliša. Taj zaokret slijedi i bitna promje-na politike ruralnog razvoja koja se u razdoblju 2007. – 2013. usmjerava na tri glavna cilja:

1. povećanje konkurentnosti poljoprivrede i šumar-stva,

2. poboljšanje stanja okoliša i krajolika te3. poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima

i podupiranje diversi ikacije ruralnog gospodar-stva.

Danas Europska unija zastupa mišljenje da se uspješ-na politika ruralnog razvoja ne veže isključivo uz poljoprivrednu djelatnost već, osim poljoprivrede, obuhvaća i šumarstvo, okoliš, diversi ikaciju rural-nog gospodarstva, kvalitetu ruralnog života, inova-cije u poljoprivredi, nove načine upotrebe poljopri-vrednih proizvoda, zaštitu okoliša u seoskim sredi-nama i stvaranje novih radnih mjesta.

UDK 332.1Ivana Juras Anić*

Nada Zrinušić**

Ruralni razvoj i sredstva Europske unije



3. Mogućnosti za Republiku Hrvatsku

Kada općina/grad postavlja pitanje što one mogu iskoristiti iz fondova Europske unije, onda mi kao odgovor nudimo sljedeću rečenicu: „Sve ono što može poboljšati kvalitetu života stanovnicima općine/grada“. To znači da osim poticanja poljopri-vrede/gospodarstva i očuvanja okoliša, stanovnici-ma ruralnih područja treba prvenstveno osigurati kvalitetnu infrastrukturu, obrazovanje, promet i veze s većim gradovima, razvoj turizma, zdrav-stvenu i socijalnu skrb i dr. Naime, neosporna je činjenica da u ruralnim područjima imamo znatno slabije razvijenu komunalnu infrastrukturu nego u urbanim područjima, te da je veća depopulacija iz ruralnih područja, a to onda rezultira nepovoljnom demografskom strukturom stanovništva.

U samoj Strategiji ruralnog razvoja jedan od cilje-va je i „Poboljšanje kvalitete života u ruralnim po-dručjima i proširenje gospodarskog programa ru-ralnog gospodarstva“, a prioriteti su: 1. Proširenje proizvodnog programa ruralnog gospodarstva (Pro širenje na nepoljoprivredne djelatnosti; Potpora razvoju malog poduzetništva; Razvoj seoskog turizma; Ulaganja u obnovljive izvore energije) i 2. Poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima (Poboljšanje temeljne ruralne infrastrukture, Poboljšanje i razvi-tak društvene, socijalne i kulturne infrastrukture, Po-ticanje gradnje obiteljskih kuća u seoskom prostoru, Jačanje ljudskog potencijala - projekt cjeloživotnog obrazovanja, obuka i informiranje)

S obzirom na prepoznate probleme ruralnih po-dručja u Republici Hrvatskoj, a slijedeći politiku ru-ralnog razvoja Europske unije, Republika Hrvatska u razdoblju do kraja 2013. koristi sredstva iz pret-pristupnog programa IPARD. IPARD je peta kompo-nenta Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), a predstavlja odgovor na utvrđene nedostatke u ru-ralnim područjima Hrvatske, prepoznatim u analizi poljoprivrednog i ruralnog sektora2.

Za općine i gradove koji imaju manje od 10.000 sta-novnika bila su dostupna sredstva u Prioritetu 3. IPARD programa (Razvoj ruralnog gospodarstva)

2 Dokument hrvatskog IPARD programa “IPARD PROGRAM 2007. - 2013. PLAN ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ” nalazi se na službenoj stranici MP-a (www.mps.hr) i službenoj stranici APPRRR-e (www.apprrr.hr).

koji ima za cilj pomoći razvoju i poboljšanju osnovne infrastrukture kako bi se potaknula gospodarska i socijalna aktivnost za uravnotežen rast, poboljšali životni i radni uvjeti u ruralnom području, te općenito, spriječila daljnja depopulacija.

U okviru Prioriteta 3, ključna je Mjera 301 – Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture. Na za-dnjem natječaju za tu Mjeru prijavljen je veliki broj projekata te će sva raspoloživa sredstva biti ugo-vorena zbog čega nema planiranih natječaja za ovu Mjeru u 2013. Međutim u 2014. sredstva će, i to u znatno većem opsegu, biti ponovno dostupna iz Eu-ropskog fonda za ruralni razvoj.

4. Speci ičnosti provedbe projekata inanciranih iz Mjere 301. Poboljšanje

i razvoj ruralne infrastrukture

Postupak provedbe projekta koji se inancira iz IPARD mjere 301 nije nimalo jednostavan, te je po-trebno obratiti pozornost na nekoliko činjenica:

1. Bitna odrednica koja razlikuje cijeli IPARD, pa tako i Mjeru 301, od ostalih IPA komponenti jest da korisnik mora osigurati vlastita sredstva za prove-dbu cijelog projekta, bilo postojećim proračunskim sredstvima ili zajmom, a tek po uspješno završenom projektu uložena sredstva će biti refundirana do stopostotnog iznosa prihvatljivih i nakon provede-nih kontrola odobrenih troškova ulaganja. Zako-nom o proračunu de inirano je (članak 88. stavak 5.) da se odredbe o ograničenju razine zaduživanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve ne odnose na projekte koji se su inanciraju iz predpristupnih programa i fondova Europske unije u kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sudjeluju. Iz navedenog proizlazi da nije niti potrebno imati suglasnost Vlade Republike Hrvatske za takva zaduživanja, ali je u redovita iz-viješća o zaduživanju koja se šalju Ministarstvo i-nancija potrebno uključiti informacije i o otplatama tih zajmova.

2. Općina/grad pri planiranju sredstava za proved-bu projekta svakako treba uzeti u obzir činjenicu da planirana sredstva ne trebaju sadržavati Porez na dodanu vrijednost (PDV), jer je temeljem članka 102. stavka 6. Pravilnika o PDV-u moguće oslobođenje od plaćanja PDV-a. Općina/grad će stranicu ugovora



sklopljenog s Agencijom za plaćanja u poljoprivre-di, ribarstvu i ruralnom razvoju, ovjerenu od stra-ne Ministarstva poljoprivrede, koje potvrđuje da je riječ o projektu inanciranom iz IPARD-a, dostaviti isporučitelju dobara, radova i usluga kako bi izdao račun bez obračunatog PDV-a, naznačivši na računu temelj oslobođenja. Općina/grad obvezno vodi evi-denciju o ostvarenim oslobođenjima pri nabavi robe, radova i usluga po isporučiteljima dobara, ra-dova i usluga koja mora sadržavati podatke o nazivu projekta, broju ugovora, podacima o isporučitelju, broju računa i iznosu naknade za isporučena dobra i obavljene radove i usluge.

3. Jedan od većih problema javlja se u postupku javne nabave za izvođenje radova koji ne provo-di Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ru ralnom razvoju, nego korisnik (općina/grad). Ja-vna nabava mora se provesti po pravilima PRAG-a (Vodič Europske unije za postupak javne nabave u zemljama korisnicima EU pomoći). Međutim, nakon pristupanja Europskoj uniji (1. srpnja 2013.), javna nabava će se za sve nezapočete postupke provoditi po hrvatskom Zakonu o javnoj nabavi, što bi trebalo olakšati prijavu većem broju općina/gradova.

4. Kada općina/grad po raspisanom natječaju prija-vi svoj projekt Agenciji za plaćanja u poljopriv redi, ribarstvu i ruralnom razvoju, najprije započinje detaljna provjera projektnog prijedloga i njegove prihvatljivosti za inanciranje iz IPARD programa. Nakon toga slijedi kontrola na terenu koja treba potvrditi kako projekt već nije započeo, te potpisi-vanje Memoranduma između općine/grada i Agen-cije za plaćanja. Idući korak je dugotrajni postupak javne nabave koji provodi općina/grad. Agencija za plaćanja nadzire provedbu javne nabave, te se po nje-zinom uspješnom završetku sklapa ugovor između Agencije za plaćanja i općine/grada, te općine/grada i odabranog ponuditelja. Tek u tom trenutku kreće prava provedba projekta, pa prilikom planiranja di-namike provedbe svakako treba uzeti u obzir dugo-trajnost opisanih koraka i vrijeme u koje bi izvođenje projekta trebalo započeti s obzirom da npr. rekon-strukcija lokalne ceste ovisi između ostalog i o vre-menskim prilikama.

U sljedećim brojevima časopisa obrađivat će se pro-blematika provedbe ovih projekata kako bi svi kori-snici osigurali potrebnu dokumentaciju i dokaze jer u protivnom mogu ostati bez IPARD sredstava.

Izlazi iz tiska u siječnju 2013.:

PRIMJENA ZAKONA O PRORAČUNU (s uključenim najnovijim izmjenama po objavi u Narodnim novinama)

Autori: Ivana Maletić, Ivana Jakir-Bajo, Bernardica Rubčić i Davor Vašiček

Zakon o proračunu osnovnije akt javnih inancija. Zakonom se detaljno uređuje primjena prora-čunskih procesa u praksi proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Ovo izdanje s detaljnim komentarima i objašnjenjima primjene svakog članka literatura je koju svatko tko radi u javnom sektoru treba imati uz sebe.





Sve je veći broj institucija i pojedinaca u Republici Hr-vatskoj čiji se projekti inanciraju iz programa cjelo-životnog učenja. U programu se može sudjelovati pred-laganjem projekata koji su rezultat suradnje obra zovnih institucija, trgovačkih društava i udruga iz Republike Hrvatske s onima u inozemstvu. Institucije iz Hrvatske se prijavljuju svojim projektnim prijedlozima na raspi-sani natječaj, a pojedinci preko svoje institucije.

Autorica u ovom tekstu daje pregled mogućnosti prijavljivanja projekata vezanih uz cjeloživotno uče-nje te ukazuje na važnost dobre provedbe kako bi se troškovi zaista opravdali i EU sredstva iskoristila.

1. Uvod

Suvremeni način života i svakodnevne promjene ve-zane ne samo uz sve brži tehnološki razvitak nego i uz promjene u načinu razmišljanja i rada, današnje zaposlenike bilo privatnih ili javnih tvrtki potiče na stalno nadograđivanje stečenih znanja. Pojam cjeloživotnog učenja iz teorije se odavno prese-lio u praksu, pa gotovo da nema područja u kojem

* Nada Zrinušić, načelnica u Ministarstvu inancija Republike Hrvatske, u Nacionalni fond

zaposlenici ne trebaju tijekom svog radnog vijeka usvajati nova znanja i dobru praksu srodnih insti-tucija iz svoje ili drugih država. Važnost stalnog usavršavanja prepoznala je i Europska komisija koja kroz razne programe potiče i inancira aktivnosti u području formalnog i neformalnog učenja.

Jedan od važnijih programa svakako je Program za cjeloživotno učenje (Lifelong Learning Programme), za koji je Europska unija u inancijskoj perspektivi 2007.-2013. osigurala gotovo 7 milijardi eura. U Hr-vatskoj ovaj program provodi Agencija za mobilnost i programe EU. Glavna zadaća Agencije, kada je riječ o ovom programu, ali i drugim EU programima koji su u njenoj nadležnosti, jest raspisivanje natječaja te pružanje mogućnosti što širem krugu pojedinaca, ustanova i trgovačkih društava da kroz međunarodnu suradnju steknu nova potrebna znanja, te također prezentiraju vlastito iskustvo i dostignuća drugima.

Program za cjeloživotno učenje obuhvaća široko područje svih stupnjeva obrazovanja i stručnog usavršavanja, od predškolskog i školskog obrazo-vanja, visokoškolskog obrazovanja, strukovnog obra-zovanja i osposobljavanja do obrazovanja odraslih.

UDK 339.1Nada Zrinušić*

Program za cjeloživotno učenje – velike mogućnosti za male korisnike

Tablica 1. Program za cjeloživotno učenje

PROGRAM ZA CJELOŽIVOTNO UČENJECOMENIUS(predškolsko i školsko obrazovanje)

KORISNICI:

- vrtići- škole- učenici- nastavno i nenastavno osoblje

ERASMUS(visokoškolsko obrazovanje)

KORISNICI:

- studenti- nastavno i nenastavno osoblje visokih učilišta

LEONARDO DE VINCI (strukovno obrazovanje i osposobljavanje)

KORISNICI:

- ustanove uključene u strukovno obrazovanje- ustanove aktivne na tržištu rada- učenici strukovnih škola- nastavno i nenastavno osoblje- osobe na tržištu rada

GRUNDTVIG(obrazovanje odraslih)

KORISNICI:

- ustanove za obrazovanje odraslih- djelatnici u području obrazovanja odraslih- buduće nastavno i nenastavno osoblje u području obrazovanja odraslih- nezaposleni nastavnici i oni koji se ponovno zapošljavaju u području obrazovanja odraslih

TRANSVERZALNI PROGRAM(suradnja i inovacija u cjeloživotnom učenju, učenje jezika, razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije,

širenje rezultata Programa za cjeloživotno učenje)

JEAN MONNET PROGRAM(potpora ustanovama i aktivnostima na području europskih integracija)



Natječaji za sudjelovanje u Programu cjeloživotnog učenja objavljuju se na godišnjoj razini. Trenutno su na web stranicama Agencije za mobilnost i pro-grame EU objavljeni natječaji za 2013. godinu pa je pravi trenutak za sve zainteresirane da pažljivo prouče sve dokumente, nađu partnere, pripreme vlastite aplikacije i uđu u svijet cjeloživotnog učenja i usavršavanja (http://www.mobilnost.hr/index.php?id=634).

2. Provedba ugovorenih projekta

U Hrvatskoj je sve više škola i ostalih obrazovnih i strukovnih institucija koje su u prošlim godinama već iskoristile mogućnost prijave vlastitih projeka-ta te su nakon potpisivanja ugovora s hrvatskom Agencijom za mobilnost i programe EU, kad se radi o decentraliziranim projektima, ili s briselskom Izvršnom Agencijom za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA), kad se radi o centralizi-ranim projektima (multilateralni projekti, tematske mreže i prateće mjere, Transverzalni program i Jean Monnet program), krenuli s provedbom zacrtanih aktivnosti.

Provođenje projektnih aktivnosti nikada nije jedno-stavan posao, pa bez obzira na veliki broj priručnika i vodiča koji bi trebali predvidjeti moguće probleme i njihova rješenja, korisnici često tek po završetku projekta shvate da su propustili osigurati jasan re-vizorski trag, te da neke provedene aktivnosti i na-

stali troškovi nisu priznati, ne zato što su neprihv-atljivi nego zato što iz raspoložive dokumentacije nije bilo moguće utvrditi slijed i vezu s aktivnostima koje su naznačene u ugovoru o dodijeli bespovrat-nih sredstava. Problemi se češće pojavljuju kod mul-tilateralnih projekata u koje je uključeno više part-nerskih institucija, iz jedne ili više zemalja, ali ni korisnici uobičajenih individualnih projekata nisu izuzetak. Stoga je potrebno prije početka proved-be projekta jasno de inirati uloge svih sudionika, potpisati međusobne sporazume kojima se uređuju međusobna prava i obveze, te de iniraju načini izvješćivanja i čuvanja dokumentacije kojima se do-kazuje provedba aktivnosti i nastali troškovi.

Administracija projekta sastavni je dio upravljanja projektom neovisno o vrsti projekta. Dobro inan-cijsko upravljanje, nadzor i izvješćivanje čine osno-vu za praćenje provedbe projekta i postignutih ci-ljeva te osiguravanje potrebnih informacija koje se moraju prezentirati davatelju bespovratne pomoći.

Administriranje projekata obuhvaća pet glavnih područja predočenih u tablici 2.

Kada je riječ o multilateralnim projektima iz Pro-grama za cjeloživotno učenje (projekti u kojima su-djeluje više partnera), uz potpisani ugovor o bespo-vratnoj pomoći korisnik dobiva i službeni projek-tni priručnik, tzv. Vodič za administrativno i i-nancijsko upravljanje projektom i izvješćivanje, s precizno de iniranim pravilima koja se moraju poštovati tijekom implementacije projekta. Ova su

Tablica 2. Pet glavnih područja administriranja projekata

Financijsko upravljanje

Projektna dokumentacija

Upravljanje ugovorima Nadzor Izvješćivanje

Dodijeljena sredstva – proračun projekta

Priručnik za upravljanje projektom

Ugovor o bespovratnoj pomoći

Napredak u odnosu na postavljene ciljeve

Između partnera

Centralizirano ili decentralizirano upravljanje proračunom

Propisani standardni obrasci

Međupartnerski ugovori –sporazumi

Troškovi Od glavnog partnera prema ugovornom tijelu

Dokumentiranje troškova

Ugovori o autorskim pravima

Raspored aktivnosti

PodugovoriUgovori o su inanciranju



dva dokumenta ključna za osiguravanje revizorskog traga.

U projektima koji se inanciraju EU sredstvima dvije su vrste dokumenata od izuzetne važnosti: dokazi o provedenim aktivnostima i dokumenti vezani uz upravljanje projektom.

Projekt je pravilno proveden i njegovi su ciljevi po-stignuti isključivo ako postoji pisani trag o prove-denim aktivnostima. Projekt je onoliko dobro pro-veden koliko je dobro evidentirana svaka pojedina aktivnost i postignuti rezultat. Ovo je često slaba točka mnogih projekata jer iz različitih razloga izo-stane jasan revizorski trag, te je procjenitelju posti-gnutih ciljeva gotovo nemoguće povezati provedene aktivnosti i dokaze troškova vezane uz njihovu pro-vedbu.

Potpisane liste prisutnosti, slike, bilješke sa sasta-naka, evidentirana komunikacija e-mailom, progra-mi konferencija olakšat će procjeniteljima projekta odluku je li cilj projekta postignut ili nije.

Najčešće greške utvrđene tijekom procjene us-pješ nosti projekata u Programu za cjeloživotno učenje:

- nedostatak evidencija projektnih troškova u ra-čunovodstvenom sustavu korisnika,

- nekompletna dokumentacija,- nejasan sustav odgovornosti za inancijsko

upravljanje, - pretjerana odstupanja od planiranih troškova,- nedovoljna povezanost nastalih troškova i

provedenih aktivnosti, - nejasno razdvojeni troškovi zaposlenika na

projektu i podugovaratelja,- neopravdana kupnja kompjuterske opreme bez

izravne povezanosti s projektnim aktivnostima, - nepravilno obračunate dnevnice (npr. čitava

dnevnica u slučaju kad nema noćenja),- neodobrena putovanja u zemlje koje nisu

partneri u projektu, - primjena pogrešnog tečaja pri preračunavanju

troškova u eure.

Kako bi se izbjegao scenarij nepriznavanja nasta-lih troškova, svaki korisnik projekta trebao bi una-

prijed propisati na koji će način njegova institucija provoditi projekte koji se inanciraju bilo iz europ-skih ili nekih drugih sredstava.

Financijsko upravljanje multilateralnim projekti-ma složenije je samim time što u projektu sudje-luje više partnera, od kojih je samo jedan glavni partner (koordinator). Glavni partner na svoj račun dobiva predujam za realizaciju projekta od ugovornog tijela, a isto tako je dužan osigurati do-kaze o provedenim aktivnostima te poslati propi-sana izvješća. U njegovoj su nadležnosti praćenje proračuna projekta, prosljeđivanje sredstava part-nerima, osiguranje poštivanja financijskih pra-vila kod svih partnera, efikasan međupartnerski sustav financijskog izvješćivanja, nadzor nad prihvatljivošću troškova i njihova usklađenost s planom proračuna projekta te izvješćivanje pre-ma ugovornom tijelu.

Prijenos sredstava drugim partnerima moguć je na tri različita načina:

- glavni partner prenosi cijeli pripadajući dio sredstava na drugog partnera na početku im-plementacije i prima inancijske izvještaje na kraju implementacije;

- glavni partner upravlja sredstvima centralizi-rano: drugi partneri pred inanciraju sve svoje aktivnosti, a glavni partner nakon provjere re-fundira potrošeno;

- glavni partner dijeli sredstva u nekoliko rata, prvu ratu dostavlja odmah po primanju pre-dujma od ugovornog tijela, zatim u određenim intervalima prosljeđuje ostale rate nakon prikupljanja međuizvještaja od ostalih part-nera.

Prvi način prijenosa sredstava samo je teoretski, teško je očekivati da glavni partner preuzme rizik i potpuno vjeruje kako će ostali partneri u potpuno-sti poštivati preuzete zadatke i istovremeno postu-pati u skladu s propisanim inancijskim pravilima za provedbu projekta. Centralizirani pristup štiti glavnog partnera, ali ostale partnere dovodi u situa-ciju da u početku moraju osigurati sredstva iz dru-gih izvora. Treći način je najuobičajeniji, jer su rizici i odgovornost ravnomjerno raspodijeljeni između partnera. Međutim, važno je da sustav izvješćivanja između partnera, kao i prijenosi sredstava, budu usklađeni s obvezama glavnog partnera prema ugo-



vornom tijelu (Agenciji s kojom je potpisan ugovor o inanciranju projekta).

2.1. Dokumentiranje troškova

Zadaća je glavnog partnera osigurati dokumenti-ranje nastalih troškova u svim partnerskim organi-zacijama.

Troškovi projekta moraju biti vidljivi u računo-vod stvenim evidencijama partnera, pa tako pri-mjerice mora postojati računovodstvena kartica projekta na kojoj su vidljivi svi primici i izdaci koji su isključivo vezani uz projekt. Svaki od partnera mora osigurati dokaze za nastale troškove (npr. primljene račune, putne karte), kao i dokaze da su troškovi stvarno plaćeni (npr. bankovni izvodi, priznanice).

Mnoge partnerske institucije žele zadržati origi-nalne dokaze o troškovima u svojim inancijskim odjelima. Kad je to slučaj, glavnom partneru do-stavljaju se ovjerene kopije, a originali moraju biti dostupni do pet godina nakon završetka projek-ta. U tom razdoblju moguće su provjere od stra-ne ugovornog tijela i partneri su dužni čuvati svu pripadajuću dokumentaciju. Kako bi se izbjeglo duplo inanciranje, tj. korištenje istih računa za pravdanje troškova kroz različite projekte, neke su agencije uvele pečate kojima se na originalima računa označava izvor inanciranja, te se računi vraćaju korisniku.

Kad se radi o troškovima vezanim uz rad ljudi na projektu, za svakog člana projektnog tima mora biti osigurana evidencija vremena provedenog na projektu po propisanoj metodologiji, kao i dokaz da mu je plaća isplaćena. Ukoliko su troškovi bru-to plaće prihvatljivi, korisnik mora prikazati način izračuna i priložiti ga uz isplatnu listu.

3. Zaključak

Uspješna provedba projekta može se uvelike olakšati primjenjujući nekoliko jednostavnih pravila imajući u vidu da je projekt onoliko dobar koliko je dobra dokumentacija iz koje su vidljivi njegovi rezultati:

- izrada priručnika za upravljanje projektom s obvezujućim obrascima

- vođenje bilješki tijekom redovnih mjesečnih sastanaka svih sudionika u projektu

- vođenje bilješki tijekom ad hoc sastanaka u slučaju nepredviđenih problema

- osiguravanje jasnog revizorskog traga – siste-matično arhiviranje sve dokumentacije u pisa-nom i elektronskom obliku

- vidljiva povezanost između nastalih troškova i provedenih aktivnosti

- računovodstvena evidencija svih prihoda i troškova projekta na kartici projekta

- arhiviranje svih javno objavljenih dokumenata - poštivanje pravila vidljivosti i transparentnosti- čuvanje sve dokumentacije u propisanim roko-

vima- osiguravanje održivosti projekta i nakon njego-

va završetka.

U časopisu ćemo detaljno pisati o načinima praćenja projekata, evidentiranja i dokumentiranja poslovnih događaja i transakcija, o osiguravanju revizorskih tragova i pravilnim obračunima.

Literatura:

Agencija za mobilnost i programe EU-međunarodna dimenzija učenja, brošura AMPEU

Survival kit, Managing Multulateral Projects in the Lifelong Learning Programme

Svi dokumenti dostupni na www.mobilnost.hr

Vodič kroz Program za cjeloživotno učenje za 2013.

Najavljujemo!

ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE

U Zagrebu 10. i 11. prosinca 2012.

Program vidjeti na kraju časopisa


EKONOMIKA

Podizanje razine energetske učinkovitosti globalni je trend u kojemu sve intenzivnije participira i Repu-blika Hrvatska. Povezano s Vladinim nastojanjima pokretanja investicijskog ciklusa, programi poticanja energetske učinkovitosti i tržište energetskih usluga dobivaju svoj inancijski i institucionalni zamašnjak. Stručna javnost, međutim još uvijek nije šire upozna-ta s ekonomsko – inancijskom suštinom i mogućim modalitetima pružanja i korištenja energetskih uslu-ga. Cilj je ovoga članka pojasniti osnovne postavke poznati modela pružanja energetskih usluga, dok će se postojeće regulativa i praksa detaljno pratiti i obrađivati u sljedećim brojevima časopisa.

1. Energetske usluge i modeli njihova pružanja

Energetske usluge odnose se na široki raspon aktiv-nosti kao što su:

- energetske analize i pregledi,- energetsko upravljanje,- dizajn i provedba projekata,- održavanje i operativne aktivnosti,- nadzor i procjena ušteda,- upravljanje objektima,- nabava energetskih usluga (opreme),- pružanje usluga (grijanje, hlađenje, rasvjeta).

* Doc. dr. sc Saša Drezgić, docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci

U okviru pružanja energetskih usluga postoje dva osnovna modaliteta funkcioniranja poduzeća koje pružaju takve usluge. Riječ je o:

- Energy Service Provider Companies (ESPC) odnosno model poduzeća pružatelja ener-getske usluge te

- Energy Service Company (ESCO) ili model po-du zeća osiguratelja energetske usluge.

ESPC model poslovanja funkcionira na temelju naplate iksne naknade za energetske usluge ili do-danu vrijednost koju je korisnik ostvario na temelju nabavljene opreme ili energenata. ESPC poduzeća mogu imati poticaje za povećanje energetske e ika-snosti, ali ne tako izražene kao ESCO modeli jer se isti temelje na naporima za konkurentnost na tržištu, a nisu uklopljeni u inancijski model kao u slučaju ESCO modela. Najčešće je puni trošak ener-getske usluge uračunat u naknadu tako da poduzeće, pružatelj energetske usluge nema nikakav rizik u slučaju odstupanja od de iniranih parametara ener-getske e ikasnosti. Takvi modeli poslovanja uglav-nom se koriste u slučaju parcijalnih projekata ener-getske e ikasnosti gdje svi parametri energetske e ikasnosti nisu pod kontrolom i pod odgovornosti poduzeća koje pruža nabavu roba ili usluga.

ESCO model poslovanja, iako nudi istovjetne uslu ge, značajno se razlikuje od ESPC modela te se razlikuje u sljedećim elementima:

• ESCO model garantira energetske usluge i (ili) ponudu iste razine energetskih usluga s nižim

UDK 658.1Doc. dr. sc. Saša Drezgić*

Osvrt na ESCO model pružanja energetskih usluga

Ekonomski principi i ekonomičnost, uz inancijsku i iskalnu disciplinu, okosnice su procesa refor-me javnog sektora. Logična je to posljedica usporednih fenomena – sve više ograničenih resursa s jedne, te sve većih javnih potreba s druge strane. U javni sektor se sve intenzivnije uvode principi i načela ekonomičnosti, e ikasnosti i efektivnosti. To naravno podrazumijeva prije svega štednju, odnosno reduciranje javnih rashoda, ali i veću učinkovitost u okviru postojeće razine potrošnje. Čitav je spektar mogućnosti, modela i aktivnosti koji imaju zajednički cilj – ekonomičniji i e ika-sniji javni sektor. U ovoj rubrici objavljivat će se upravo te teme, novine i aktualnosti.

ukratko o rubrici EKONOMIKA


EKONOMIKA

troškovima na temelju projekta energetske e ikasnosti. Modaliteti garancije energetskih ušteda temelje se na ostvarenom tijeku ener-getskih ušteda iz projekta. Energetske uštede moraju biti dovoljne za otplatu mjesečnih troškova projekta promocije energetske e ika-snosti ili je riječ o smanjenom trošku jednake razina energetske uštede.

• Naknada ESCO projekta izravno je vezana za ostvarenu energetsku uštedu.

• ESCO model poslovanja obično inancira ili pomaže u osiguranju inancijskih izvora za provedbu energetskih usluga za koje pružaju garanciju uštede.

• U ESCO modelu poslovanja, poduzeće koje osigu-rava energetsku uslugu mjeri i veri icira uštede u vremenu trajanja energetskog odnosa.

Ključno je istaknuti da osiguratelj energetskih uslu-ga prihvaća određeni stupanj rizika za postizanje unaprjeđenja energetskih usluga na objektima u vlasništvu naručitelja te prima naknadu na temelju usluga koje pruža (djelomično ili u cijelosti).

Uz ESCO model poslovanja usko je vezan Ugovor o energetskoj uštedi (Energy Performance Contrac-ting, EPC) koji omogućava inanciranje projekata energetske e ikasnosti na temelju uštede troškova. Ovaj pristup vezan je za transfer tehničkih rizika od korisnika prema klijentu koji se temelji na garanciji energetskih ušteda koje daje poduzeće osiguratelj energetskih ušteda. U okviru navedenog ugovora, plaćanje naknade vezano je za ostvarene uštede – mjera ostvarenih ušteda je razina potrošnje ener-genata (ili ušteda troškova) ili razina energetske uštede. Ugovor o energetskoj uštedi je sredstvo osiguranja infrastrukturnog unapređenja objeka-ta kojima nedostaju potrebna inženjerska znanja u području energetike, upravljanja, kapitalnog i-nanciranja, razumijevanja rizika te nepoznavanja suvremenih tehnologija. Stoga su korisnici koji ne-maju mogućnost inanciranja takvih projekata, ali imaju dovoljnu razinu boniteta idealni za primjenu ovakvog modela.

Zaključno, u okviru ugovora o energetskoj uštedi de inira se da poduzeće osiguratelj energetskih usluga (ESCO) razvija, implementira te inanci-ra ili osigurava inanciranje projekata energetske e ikasnosti ili projekta izgradnje obnovljivog izvo-ra energije putem iskorištenja novčanog toka iz

troškovnih ušteda, ili proizvedene energije u pokri-vanju troškova projekta (uključujući troškove inve-sticije). Poduzeće osiguratelj energetske usluge neće nikad pokriti sve svoje troškove osim ako projekt ne ostvaruje jamčene energetske usluge. Stoga su u ovom modelu poslovanja sadržane sve pretpostavke da poduzeće osiguratelj energetske uštede te kori-snik ostvare obostrane koristi od projekta.

Nekoliko je varijanti inanciranja ESCO modela poslovanja:

- ESCO inanciranje gdje poduzeće osiguratelj energetske usluge koristi vlastita sredstva ili se inancira zajmom ili lizingom,

- korisničko inanciranje gdje korisnik inancira projekt na temelju jamstva energetske uštede koju pruža poduzeće osiguratelj energetske usluge (ukoliko korisnik inancijskoj institu-ciji koja kreditira projekt daje kolateral tada je ovakav model u stvari zaduživanje,

- projektno inanciranje – inanciranje koje pruža inancijska institucija (naplaćuje se izravno iz

energetske uštede ili putem kamatne stope.

Upravo osiguranje inanciranja od strane poduzeća osiguratelja energetske usluge nudi najveće pred-nosti za sudionike tržišta energetske e ikasnosti. Naime, na taj način klijent (korisnik) je zaštićen od inancijskih rizika koji su vezani za tehničke pa-

rametre uspješnosti projekta budući da jamstvo energetske uštede proizlazi iz kvalitete projekta te je stoga u potpunosti u okviru bilance poduzeća. Dakle, za privatne ili javne subjekte ovakav način inanciranja je izvanproračunski (izvan-bilančni) te

se plaćanja tretiraju kao operativni (tekući) rashod, a ne kapitalni. Stoga ovakav način inanciranja ne remeti bonitet (kreditni rejting) subjekata te čak i povećava dužnički kapacitet u slučaju prepuštanja dijela ušteda korisnicima.

2. Europska iskustva

Iako ESCO model poslovanja postoji u Europi već preko 100 godina, do prije nešto više od desetljeća bio je prisutniji u SAD-u i Kanadi te se tek u no-vije vrijeme snažno promovira u okviru EU uslijed napora prema ostvarenju ciljeva održivosti ener-getskog sektora te kontinuiranim rastom cijena energenata.


EKONOMIKA

Iako ESCO model poslovanja u zemljama članicama Europske unije ima snažnu podršku i od strane Eu-ropske komisije kao i u okviru aktivnosti pojedinih zemalja članica, još uvijek se ne može reći da se pri-mjenjuje u punoj snazi te da su tržišne aktivnosti na maksimalnom kapacitetu. Takvo stanje iznenađuje s obzirom na višegodišnje napore, ali i recesijsko stanje u kojem su projekti energetske e ikasnosti u kontek-stu iskorištenja inanciranja iz energetskih ušteda izuzetno atraktivni za brojna poduzeća s privremeno neiskorištenim ekonomskim potencijalima.

Dodatno treba istaknuti da su među zemljama članicama prisutne značajne razlike u razvoju nacio-nalnih ESCO tržišta kao i u tipovima ESCO projekata (sektori, veličina, itd.) te njihove primjene (ugovorni uvjeti, inanciranje, itd.). Navedene razlike proizlaze iz brojnih čimbenika kao što su različita institucionalna struktura, lokalne tržišne strukture i pravila, razlike u de inicijama, ulozi te aktivnostima takvih poduzeća.

Što se tiče detalja vezanih za ESCO projekte na području zemalja EU može se ustvrditi da je tržište još uvijek u razvoju te da nema dovoljno podataka kako bi se moglo ocijeniti koji modeli poboljšanja energetske učinkovitosti dominiraju.

Što se tiče sektorskih ulaganja na gra ikonu 1 može se uočiti da se najviše ulaganja odnose na indu-strijski sektor. Takav podatak nije iznenađujući jer je industrija najveći potrošač energenata pa je u ovom sektoru moguće ostvariti i najveće uštede.

Gra ikon 1: Struktura sektorskih ulaganja

Izvor: Bertoldi, P., Rezessy, S. (2005)

Što se tiče tehničko-tehnoloških karakteristika ESCO ulaganja, gra ikon 2 pokazuje da se najveći

broj ulaganja odnosi na kombinirana ulaganja na sustavu grijanja i hlađenja koji uključuju komplet-na rješenja (sustavi grijanja, izolacija, itd.) gdje se postižu najveće uštede kao i na unutarnju i javnu ra-svjetu koje su zbog manje razine tehničke složenosti jednostavnije za provedbu.

Gra ikon 2: Struktura ulaganja po tehničkim karakteristikama projekta


Također je zanimljivo (vidjeti gra ikon 3) da projekti poboljšanja energetske učinkovitosti veću prednost daju inancijski izdašnijim projektima gdje se postižu veće uštede u apsolutnom smislu, ali i u relativnom jer opada dio iksnih troškova prisutnih u svim ESCO projektima (priprema projektne dokumentacije).

Gra ikon 3: Iznos godišnje potrošnje energenata


Na kraju, na gra ikonu 4 može se uočiti da je najveći broj ugovora o energetskoj uštedi u okviru ESCO


EKONOMIKA

projekata potpisan za vrijeme trajanja od pet do pet-naest godina. Takav rok, naravno, ovisi i o tehničkim i drugim speci ičnim parametrima pojedinog pro-jekta. Obično su kraći rokovi trajanja ugovora u području ugradnje unutarnje i vanjske javne rasvje-te, a duži rokovi u zahvatima energetskih ušteda u sustavima grijanja (cjelovitim rješenjima).

Gra ikon 4: Rok trajanja ugovora o energetskoj uštedi


3. ESCO modeli u Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj, na žalost, na tržištu usluga energetske učinkovitosti, dijelom zbog nerazumije-vanja inancijskog i tehničkog modela osiguranja energetskih ušteda, a dijelom i zbog neusklađenosti i

nepostojanja primjerene zakonodavne regulative još uvijek nema primjene ESCO modela u većem obimu (pogotovo u javnom sektoru). Projekti ostvarenja energetske učinkovitosti koji se izvršavaju te pla-niraju u okviru javnog sektora većinom se temelje na ESPC modelu poslovanja gdje ne postoji obveza pružanja jamstva za ostvarenje energetskih ušteda. Stoga se takvi projekti mogu inancirati ili donacija-ma (EU fondovi, Fond za energetsku učinkovitost) ili zaduživanjem. Naime, ukoliko se projekt ener-getske učinkovitosti inancira od strane javnog subjekta ili projekt inancira privatni subjekt, ali ne daje garanciju za ostvarenje energetskih ušteda u roku trajanja ugovora o energetskim uštedama – tada takvi projekti ne predstavljaju izvanproračunsko inanciranje te se mogu svrsta-ti u klasično dužničko inanciranje. Orijentacija na dužničko inanciranje značajno ograničava inan-cijske potencijale javnog sektora (kao i privatnog) te ograničava brzi rast tržišta te investicija koji je moguć samo ukoliko se omogući primjena pravog ESCO modela poslovanja.

Literatura

Bertoldi, P., Boza-Kiss, B., Rezessy, S.: Latest Development of Energy Service Companies across Europe - A European ESCO Update, Joint Research Centre, European Comission, 2007.

Bertoldi, P., Rezessy, S.: Energy service companies in Europe, Status Report 2005, Joint Research Centre, European Comis-sion, 2005.

Izlazi iz tiska 10. prosinca 2012:


Urednici: Teja Kolar, Ante Loboja i Ivan Žilić

Priznati stručnjaci, praktičari i kreatori propisa u području javne nabave u ovom izdanju obrazlažu postup-ke i procedure javne nabave sukladno zakonskim odredbama te praktičnim primjerima daju smjernice za postupanje u praksi.




JAVNA UPRAVA

Uz značajnu pomoć Europske unije, Hrvatska je tijekom zadnjeg desetljeća uložila značajni napor u usvajanje europskih standarda u javnoj upravi. Premda kasni u pridruživanju Uniji u usporedbi s većinom tranzicijskih zemalja, Hrvatska je ipak predvodnik među zemljama jugoistočne Europe. Pristup europeizaciji je pretežno legalistički, s usva-janjem velikog broja zakona i drugih propisa koji-ma svoj pravni sustav usklađuje s europskom pra-vnom stečevinom i drugim pravnim standardima. Pored toga, značajni su naporu uloženi u izgradnju novih institucija, predviđenih tom stečevinom i s njom usklađenim domaćim propisima. Praksa i stav dobrog dijela službenika i građana je, međutim, u najmanju ruku indiferentan prema politički indu-ciranom projektu europeizacije. Tijekom faze eu-ropeizacije hrvatska je javna uprava ipak prošla značajan put modernizacije.

Ključne riječi: javna uprava – Hrvatska, europeiza-cija, pravni i upravni standardi, europski upravni prostor

1. Uvod

Hrvatska je relativno kasno započela proces eu-ropeizacije javne uprave, u odnosu na druge post-

* Prof. dr. sc. Ivan Koprić, redoviti profesor, predstojnik Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Instituta za javnu upravu i glavni urednik časopisa Hrvatska i komparativna javna uprava

socijalističke tranzicijske zemlje. Slično je to situaciji u drugim tranzicijskim zemljama jugoistočne Euro-pe, koje kasne u tom procesu. Ipak, osim Bugarske i Rumunjske koje su postale članice Europske unije od 2007., samo je još Hrvatska primljena u članstvo te će se pridružiti EU kao dvadesetosma članica 1. srpnja 2013. o čemu je u siječnju 2012. proveden i referendum hrvatskih građana na kojem je donese-na pozitivna odluka.

Pretpostavke za početak pridruživanja za zemlje jugoistočne Europe stvorene su formuliranjem in-stitucije sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, na bazi kondicionalnosti, u razdoblju 1997.-1999. Takve su sporazume potpisale gotovo sve zemlje jugoistočne Europe (osim Kosova, koje je još uvijek pod protektoratom UN), s tim da su prve bile Hrva-tska i Makedonija 2001. godine. Slijedile su Albanija 2006., Crna Gora 2007., Srbija te Bosna i Hercegovina 2008. godine. Sve zemlje, osim Bosne i Hercegovine te Kosova, podnijele su službenu prijavu za članstvo u EU. Status zemalja kandidatkinja dobile su Make-donija (2005.), Crna Gora (2010.) i Srbija (2012.). Pregovore o ulasku u članstvo započela je samo Crna Gora (2012.) (šire u Vesnic-Alujevic, 2012.).

U odnosu na grupu od deset tranzicijskih zemalja srednje i istočne Europe (uključujući Sloveniju) koja je ušla u Uniju 1. svibnja 2004., a pripreme za pridruživanje započela odmah početkom 1990-ih, Hrvatska kasni desetak godina. Nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2001., do-bila je status kandidatkinje u lipnju 2004., a prego-

UDK 354.2Prof. dr. sc. Ivan Koprić*

Europeizacija javne uprave u Hrvatskoj

U ovoj rubrici časopis će obrađivati brojne teme sukladno multidisciplinarnoj prirodi javne upra-ve. Javna uprava uključuje široki spektar aktivnosti na svim razinama vlasti, te izvodi širok ra-spon zadaća. Članci eminentnih autora će se primarno fokusirati na aktualna pitanja i događanja u području upravnog zakonodavstva, prezentiranju i pojašnjavanju mjera provođenja Strate-gije razvoja javne uprave, prilagodbama hrvatskih administrativnih kapaciteta i načina rada u budućem europskom kontekstu, provođenju administrativnih mjera i aktualnoj reformi za po-stizanje višeg stupnja e ikasnosti i racionalnosti. U ovom broju objavljujemo članak prof. dr. sc. Ivana Koprića jednog od vodećih hrvatskih znanstvenika i stručnjaka na području javne uprave i upravnog prava.

ukratko o rubrici JAVNA UPRAVA


JAVNA UPRAVA

vore o ulasku u članstvo započela u listopadu 2005. Pregovore je vodio pregovarački tim Vlade, uz koji su formirane radne skupine za 35 poglavlja o koji-ma se pregovaralo, a proces je politički nadzirao Na-cionalni odbor za praćenje pregovaračkog procesa kao radno tijelo Hrvatskog sabora (v. i Musa, 2012.). Premda se na početku predviđalo da će Hrvatska biti spremna za članstvo 2007., pregovori su završili tek četiri godine kasnije, u ljeto 2011., dok je ugovor o pristupanju EU potpisan 9. prosinca 2011.

Europeizacija dakle obuhvaća razdoblje od početka 2000-ih te traje nešto dulje od deset godina. Svaki od navedenih formalnih koraka u procesu pridruživanja EU tražio je od Hrvatske da ispuni određene uvjete te provede određene promjene, uključujući i one u javnoj upravi. U svakom slučaju, tijekom čitavog pe-rioda pred javnu su upravu bili stavljani određeni zadaci koji su ili formalno ili via facti donosili manje ili veće, skokovite ili postupne upravne promjene, od onih u načinu prikupljanja i prezentacije podataka potrebnih za pregovarački tim i promjene obrazov-ne strukture službenika, preko potrebnih zakonskih promjena1 i promjena u vidokrugu službenika (koji imaju sve više kontakata s kolegama u zemljama članicama i službenicima EU), do promjena u upra-vnim zadacima i upravnoj kulturi. Te promjene još nisu i ne mogu biti istražene, ali se u čitavom proce-su vide određene ključne promjene.

Tim su promjenama pridonijeli i određeni zahtjevi i preporuke dobiveni tijekom formalnog procesa europeizacije. Vrijedi istači da je samo Sigma, kao zajednička inicijativa Europske komisije i OECD-a,2 pripremila i podnijela te na svojim internetskim stranicama objavila četrdesetak izvještaja o stanju i napretku u različitim upravnim područjima i pitanji-ma, i to ne računajući brojna mišljenja na konkret-ne reformske poteze (tijekom pripreme određenih zakona i upravnih promjena Sigma je davala svoja stručna mišljenja na traženje hrvatskih tijela). Od objavljenih izvještaja valja spomenuti izvještaje o: temeljnim pitanjima javne uprave (public servi-ce and the administrative framework; 2005, 2006, 2007, 2008, 2009, 2010); javnoj nabavi (public pro-curements; 2004, 2006, 2007, 2008, 2009, 2010);

1 U razdoblju 2000.-2011. od ukupno donijetih 2005 zakona, njih 523 (26%) bilo je donijeto radi usklađivanja s europskom pravnom stečevinom (acquis communautaire). – Musa, 2012.2 Više o ulozi Sigme u Koprić et al., 2012: 147-150.

reviziji (external audit; 2004, 2006, 2007, 2009); unutarnjem inancijskom nadzoru (public internal inancial control; 2006, 2007, 2008, 2009); etici (pu-

blic integrity; 2005, 2006, 2008); oblikovanju javnih politika i koordinaciji u centru vlade (policy-making and coordination; 2005, 2006, 2008, 2010); poreznoj upravi (tax administration; 2002); kapacitetima za upravne reforme (administrative reform capacity; 2004); javnom upravljanju i javnoj upravi (gover-nance and public administration; 2004); demokra-ciji i vladavini prava (democracy and the rule of law; 2009, 2010); sustavu upravljanja javnim troškovima (public expenditure management system; 2008, 2009, 2010); općoj ocjeni hrvatske uprave (general assess-ment; 2010); itd.

Osim pomoći putem stručnih mišljenja, ocjena i pre-poruka, Hrvatska je tijekom procesa europeizacije primila značajnu pomoć u okviru brojnih projekata inanciranih od EU i pojedinih zemalja članica u sklo-

pu bilateralne pomoći (v. pregled nekih bilateralnih projekata u: Musa, 2012). Od EU je godišnje, u razdo-blju 2007.-2011., primala između 140 i 156,5 miliju-na eura, u okviru programa CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD i IPA. Primila je tehničku pomoć (technical assistance) i od drugih donatora. Usprkos općoj ocje-ni u svim tranzicijskim zemljama, pa i u Hrvatskoj, o brojnim nedostacima i problemima s takvom vrstom pomoći i ekstremno skupih projekata u kojima glav-nu ulogu imaju strani, nerijetko nedovoljno upućeni i nedovoljno stručni eksperti,3 u svojoj su ukupnosti i ti projekti dali određeni doprinos europeizaciji hr-vatske javne uprave kojeg nije moguće zanemariti.

2. Upravne reforme u fazi europeizacije

Među važnim upravnim reformama koje su provede-ne u sklopu europeizacijskih napora valja spomenu-ti oblikovanje sustava regionalnog razvoja, promje-ne u sustavu javnih službenika, reforma upravnog sudovanja i postupanja, usvajanje novog koncepta službi od općeg interesa, organizacijske promjene u upravnom sustavu na središnjoj državnoj razini, puna rati ikacija Europske povelje o lokalnoj samou-pravi i prilagodba njezinim standardima, inovacije u sustavu oblikovanja javnih politika, uvođenje e ika-

3 Za vrlo detaljnu i svestranu analizu v. Sobis i de Vries, 2009.


JAVNA UPRAVA

sne kontrole inancijskog poslovanja javnopravnih tijela, i druge.

Oblikovanje sustava regionalnog razvoja započelo je uvođenjem statističkih regija u dogovoru s Eu-rostatom, a nastavilo se pripremom, donošenjem i provedbom Zakona o regionalnom razvoju i Stra-tegije regionalnog razvoja. Uspostava regija dio je procesa regionalizacije. Hrvatska je kod Eurosta-ta dosad uspješno prijavila tri varijante podjele na statističke regije (NUTS II jedinice).4 Temeljno pravilo za te jedinice jest da trebaju imati između 800.000 i 3.000.000 stanovnika, premda u Euro-pi postoje iznimke u oba smjera.5 U prvoj verziji iz 2005.6 Hrvatska je prijavila četiri statističke regije, Središnju Hrvatsku, Zagrebačku regiju, Jadransku Hrvatsku te Istočnu Hrvatsku. Godine 2007. uspo-stavljene su tri statističke regije, Sjeverozapadna Hrvatska, Središnja i istočna (Panonska) Hrvatska, te Jadranska Hrvatska. Od 1. siječnja 2013. Sjevero-zapadna i Panonska regija spajaju se u Kontinental-nu, dok Jadranska i dalje opstaje (Nacionalna klasi-ikacija prostornih jedinica za statistiku iz 2012.).

Zakon o regionalnom razvoju donesen je potkraj 2009. Njime predviđena partnerska vijeća, koja se osnivaju na razini svake statističke regije, osnova-na su Uredbom Vlade u ožujku 2010. Predsjednik partnerskih vijeća sve tri statističke regije bio je ministar regionalnog razvoja, dok je administrati-vne i stručne poslove za njih obavljala Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske. Strategija re-gionalnog razvoja je donesena nakon Zakona, a od-nosi se na (pre)kratko razdoblje, od 2011. do 2013. Najveći sadašnji zadatak nije međutim (suboptimal-na) produkcija strateških planova, nego uspostava

4 Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku uvedena je 1980. od strane Europskog ureda za statistiku (Eurostat). U 27 zemalja članica EU takvih je NUTS II regija sada ukupno 271.5 Bremen u Njemačkoj ima manje od donje granice, a regija Île-de-France daleko više od gornje granice. Neka vojvodstva u Polj-skoj također prelaze gornju granicu, dok Bratislava ima manje od donje granice. No, EU je odlučna u eliminiranju svih tih iznim-ki, pa novim kandidatima uopće ne dopušta prijavu varijanti s iznimkama.6 Jedna od verzija, s podjelom na pet regija, prijavljena je i od-bijena još 2003. od strane Eurostata, jer dvije od pet prijavljenih regija nisu udovoljile kriteriju od 800.000 stanovnika. Eurostat je odbio još jedan hrvatski prijedlog, onaj koji je 2005. predvidio tri regije, od čega Zagreb kao samostalnu regiju, opet zato što u tom trenutku prema rezultatima zadnjeg općeg popisa stanov-ništva Zagreb nije imao 800.000 stanovnika.

primjerenog apsorpcijskog, posebno upravnog ka-paciteta za korištenje relativno velikih sredstava koja će Hrvatskoj biti na raspolaganju nakon ulaska u članstvo EU (Đulabić, 2012).

Promjene u sustavu javnih službenika započele su još donošenjem Zakona o državnim službenicima i namještenicima te Zakona o plaćama u javnim službama 2001. Nastavljene su Zakonom o državnim službenicima iz 2005. te Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi iz 2008. Na temelju tih zakona započele su promjene koje se odnose na uvođenje nešto modernijih oblika upravljanja ljudskim po-tencijalima u javnoj upravi, insistiranja na etičkim standardima u državnoj službi, uvođenja bolje prav-ne zaštite položaja službenika te njihovog stručnog usavršavanja. Odbor za državnu službu utemeljen je Zakonom o državnim službenicima radi pružanja pravne zaštite protiv odluka upravnih rukovoditelja u službeničkim pitanjima. Etičko povjerenstvo ute-meljeno je 2009., a djeluje na razini čitave države primjenjujući Etički kodeks (2006., novela 2008., novi Etički kodeks državnih službenika usvojen je 2011.). Neke mjere, poput tzv. depolitizacije na ra-zini rukovoditelja upravnih organizacija u sastavu ministarstava i drugih visokih upravnih službenika bile su provedene samo formalno i nisu se uspjele održati u prvoj narednoj političkoj promjeni po-slije izbora za Hrvatski sabor u studenome 2011. Također, neuspjeh je doživio i pokušaj stvaranja platnog sustava koji bi poticao zalaganje i rezultate rada. Ni u osiguravanju ravnomjerne zastupljenosti


JAVNA UPRAVA

pripadnika nacionalnih manjina u javnoj upravi nije postignut pravno postavljeni standard.

Reforma upravnog sudovanja i postupanja trebala je biti usmjerena k jednostavnijem upravnom po-stupanju i boljoj sudskoj zaštiti od upravnog po-stupanja. U pogledu upravnog postupanja ciljevi su bili pojednostavljivanje zakona o općem upravnom postupku, smanjenje broja posebnih upravnih pro-cedura, ubrzavanje postupaka i njihovo što veće pojednostavnjivanje te povećanje e ikasnosti rada uprave. Upravno sudovanje bilo je usmjereno k široj sudskoj zaštiti i uvođenju upravnog spora pune ju-risdikcije. Novi Zakon o općem upravnom postupku iz 2009. je kraći i jednostavniji od prethodnog, a, uz klasičnu opću upravnu proceduru, regulira i upravni ugovor, postupanje pružatelja javnih uslu-ga te svako drugo postupanje javnopravnih tijela iz područja upravnog prava, i jamči pravnu zaštitu od svih tih oblika upravnog djelovanja. Time pre-dstavlja korak naprijed u pravnoj zaštiti građana i drugih subjekata, a osigurava i nešto e ikasniji rad uprave (šire u Koprić, 2011a). Uz njega je vezana i Uredba o uredskom postupanju iz 2009. te Zakon o upravnoj inspekciji iz 2008. Europeizaciji uprav-nog postupanja treba doprinijeti i transparentnije postupanje državnih i drugih javnih tijela. Zakon o pravu na pristup informacijama javnog sektora do-nijet je 2003., a izmijenjen 2010. Pravo na pristup informacijama javnog sektora postalo je ustavno pravo zahvaljujući promjenama Ustava 2010. U pri-premi je veća novela Zakona. Ipak, u regulaciji upra-vnog postupanja ostaje dosta prostora za usvajanje europskih standarda, dok je posebni, veliki problem ostvarenje njegovih načela i intencija, kao i nekih važnih novih instituta koji zasad, zbog neaktivnosti resornog ministarstva, nisu našli primjenu u praksi ili je ona tek rudimentarna (tako posebno upravni ugovori, jedinstveno upravno mjesto, garantni upra-vni akt, i sl.). Također, velik će zadatak biti regulacija i ostvarenje prava na dobru upravu, s kojim će se Hr-vatska suočiti odmah po pristupanju EU (Koprić et al., 2011).

Reforma upravnog sudovanja dovela je do stvaranja dvije razine upravnih sudova, pri čemu su osnovana četiri prvostupanjska upravna suda, a Upravni sud je preoblikovan u Visoki upravni sud Republike Hr-vatske. Novi upravni sudovi započeli su s radom 1. siječnja 2012. Novi Zakon o upravnim sporovima iz 2010. osigurao je institucionalna i pravna rješenja

komplementarna novom Zakonu o općem upravnom postupku iz 2009., šireći mogućnosti pokretanja upravnog spora, uvodeći spor pune jurisdikcije s kontradiktornom usmenom javnom raspravom i pravom na žalbu protiv presuda prvostupanjskih upravnih sudova.

Usvajanje novog koncepta službi od općeg interesa odvija se sporo i s dosta nerazumijevanja. Najbolji su rezultati postignuti u pojedinim od tih službi, odnosno u pojedinim sektorima, posebno u pro i-tabilnim službama od općeg ekonomskog intere-sa, kao što su telekomunikacije, poštanska služba, zračni prijevoz, opskrba plinom, i slični. U sektori-ma koji ne nude izglede na pro it ili su oni skopčani sa značajnim poteškoćama ili su pak politički ili na drugi način osjetljivi, kao što su željeznički prijevoz, opskrba vodom i električnom energijom, i slični, promjene u skladu s europskim standardima su znatno sporije. Određene neekonomske službe kao što su ljekarništvo, zdravstvo ili obrazovanje pod velikim su pritiskom za manje ili više prikrivenom privatizacijom i izbjegavanjem obveza javne službe. Nedostaje opće opredjeljenje, tj. strategija razvoja tih službi, kao i njihova opća pravna regulacija ili bar regulacija nekih od pitanja koja su s njima u vezi. Zakon o plaćama u javnim službama i još neki propi-si reguliraju samo platni sustav za službenike koji se plaćaju iz državnog proračuna ili proračuna velikih ustanova u području socijalne zaštite (HZZO, HZMO, HZZ), ali ne i sve službe od općeg interesa. U sektori-ma službi od općeg ekonomskog interesa osnovana su i djeluju manje-više nezavisna regulacijska tijela (šire u Koprić et al., 2012: 175-187).

Organizacijske promjene u upravnom sustavu koje su nastale pod utjecajem europeizacije su vezane uz širenje agencijskog modela te uz osnivanje upra-vnih organizacija i njihovih organizacijskih jedinica za suradnju s europskim tijelima. Agencijski model nije jedinstven, jer ne postoji samo jedna vrsta agen-cija, nego više njih: nezavisne regulacijske agencije, ekspertske agencije, izvršne agencije, itd. Europei-zacijski impuls je naročito prisutan kod osnivanja nezavisnih regulacijskih agencija, kao i ekspertskih agencija, ali su čak i neke izvršne agencije nasta-le tijekom procesa europeizacije (npr. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, Središnja agencija za inan-ciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, Agencija za mobilnost i programe Europske unije, i sl.). Trenutno je šezdesetak takvih agencija.


JAVNA UPRAVA

Kao posebnu kategoriju agencija valja spomenuti osnivanje Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske, agencija za regionalni razvoj na razini županija pa i nekih jedinica lokalne samouprave (uključujući one koje su osnovane od nekoliko lo-kalnih jedinica) (šire u Koprić, 2009: 35-44; Musa i Koprić, 2011; Koprić i Musa, 2012). U klasičnoj državnoj upravi osnivaju se određena tijela sa zada-tkom europeizacije, s klasičnim primjerima kao što su ministarstva europskih integracija i regionalnog razvoja te središnji državni ured za koordinaciju fondova EU. Također, praktično nema tijela državne uprave, lokalnih jedinica i županija, pa i drugih jav-nopravnih tijela u kojima nisu osnovani odjeli, upra-ve ili druge organizacijske jedinice za suradnju s tijelima EU.

U lokalnoj samoupravi, koja je puno više pod utje-cajem Vijeća Europe nego li Europske unije, valja spo-menuti punu rati ikaciju Europske povelje o lokalnoj samoupravi i prilagodbu njezinim standardima kao jedan od temeljnih europeizacijskih procesa. Mini-malni krug odredbi Europske povelje o lokalnoj sa-moupravi rati iciran je 1997. tako da je Povelja počela obvezivati Hrvatsku od 1. veljače 1998. Povelja je u potpunosti rati icirana tek 2008. U međuvremenu je 2003. rati icirana i Europska okvirna konvencija o prekograničnoj suradnji lokalnih zajednica ili vlasti. Formirano je nekoliko euroregija u kojima participi-raju i hrvatske županije (Dunav-Drava-Sava, 1998., Mura-Drava 2005., itd.). Za jačanje položaja lokalne samouprave važno je načelo supsidijarnosti, prema kojem se javne ovlasti trebaju povjeriti onoj najnižoj razini javne vlasti, od lokalne preko regionalne i na-cionalne do europske, koja je kadra te ovlasti kvali-tetno obavljati. To načelo snažno podupire ne samo Vijeće Europe, nego i Europska unija.7

Inovacije utemeljene na usvajanju europskih stan-darda mogu se pratiti u sustavu oblikovanja javnih politika, ali i u sadržaju tih politika. Kapacitet hr-vatske državne uprave da vodi stručno utemeljene javne politike nije posebno izražen. One se vode pod prevelikim utjecajem trenutačnih političkih vlastodržaca, a uz premalo sudjelovanje demo-kratske javnosti, građana, službenika i stručnjaka izvan državne uprave. Radi poboljšanja tog stanja Vlada je u studenome 2009. donijela Kodeks savje-

7 Detaljnije o utjecaju dokumenata Vijeća Europe na hrvatski sustav lokalne samouprave u Koprić, 2012.

tovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, no riječ je o neobvezujućem aktu. Budući da javne politike često traže usvajanje novih ili promjenu postojećih propisa, dulje se vrijeme pokušavalo uobličiti su-stav procjene učinaka propisa koji se donose, da bi sredinom 2011. bio donesen Zakon o procjeni učinaka propisa. Što se tiče sadržaja javnih politika, smatra se da su među najvažnijim politikama koje se prilagođavaju politikama EU regionalna i kohe-zijska politika, poljoprivredna politika, politika razvoja službi od općeg interesa, i druge. Premda je sadržaj javnih politika nesumnjivo od prvorazredne važnosti za čitavo društvo, s gledišta europeizacije uprave najvažnije je pitanje upravnog kapaciteta za vođenje kvalitetnih i zajednici orijentiranih javnih politika.

U pogledu uvođenja sustava kontrole inancijskog po-slovanja javnopravnih tijela važni su koraci poduzeti uvođenjem i jačanjem kapaciteta državne revizije (Državni ured za reviziju je osnovan 1993. a započeo s radom 1994.), uvođenjem sustava unutarnjih i-nancijskih kontrola u javnom sektoru, uvođenjem i stalnom dogradnjom pravila i institucija sustava javne nabave te čvrstim nadzorom nad javnim na-bavama s osloncem na Državnu komisiju za kontrolu postupaka javne nabave, itd.

3. Zaključak

Usprkos značajnim naporima oko europeizacije hr-vatske javne uprave, mnoga su pitanja otvorena, a prostor za jačanje europskih upravnih standarda je još uvijek velik (usp. i Koprić, 2011). Hrvatski odgovor na europeizacijski pritisak je obilježen donošenjem mnogih novih propisa te uspostavom novih institucija, dok je izostala sustavna briga oko unapređenja upravnih kapaciteta i unaprjeđenja praksi (usp. Musa, 2011: 6, 15).

Hrvatsko pridruživanje EU je politički projekt koji se provodi u top-down stilu. Već iz podatka o slabom izlasku na referendum o pristupanju (tek 43,5% birača) vidi se relativno slaba zainteresira-nost građana za europeizacijski projekt. Slično je, čini se, i s javnim službenicima, pa i (bar) dijelom akademske zajednice. O tome se može zaključivati na primjeru propisa koji se pripremaju uz izvjesni pritisak EU i stranih eksperata, ali se njima uvede-


JAVNA UPRAVA

ni instituti teško probijaju do svakodnevne upravne prakse.

Ipak, i takvi, ograničeni učinci donose novu kli-mu u hrvatsku javnu upravu. U svakom slučaju, usprkos tome što je europska politika upravnih re-formi manje-više harmonizirana, ona se u različitim zemljama odražava na različite načine. Zato je za utvrđivanje trajnih promjena u upravnim kapa-citetima nužno provesti obuhvatne znanstveno-istraživačke projekte.

Literatura

Đulabić, Vedran (2012) Apsorpcijski kapacitet i korištenje sre-dstava EU fondova. Izlaganje na drugom forumu za javnu upravu Zaklade Friedrich Ebert i Instituta za javnu upravu, Zagreb, 24. listopada 2012.

Koprić, Ivan (2009) Od javnih službi do službi od općeg inte-resa: nova europska regulacija i njezin odraz u modernim upravnim sustavima. U: Zbornik radova drugog skopsko-zagrebačkog pravnog kolokvija, Skopje: Pravni fakultet Ju-stinijan Prvi Sveučilišta Sv. Kiril i Metohij iz Skopja

Koprić, Ivan (2011) Contemporary Croatian Public Admini-stration on the Reform Waves. Godišnjak Akademije prav-nih znanosti Hrvatske 2(1): 1-39

Koprić, Ivan (2011a) Zakon o općem upravnom postupku i tehnološko unaprjeđenje uprave. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Nišu, vol. LVII, 43-75

Koprić, Ivan (2012) Croatia and European Standards. Izlaganje na konferenciji Resolving Con licts between Central, Regio-nal and Local Government: Questions of Local Government Discretion, Autonomy and Accountability, Leicester, 18th June 2012

Koprić, Ivan, Anamarija Musa, Goranka Lalić Novak (2011) Good Administration as a Ticket to the European Admini-strative Space. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 61(5): 1515-1560

Koprić, Ivan, Anamarija Musa (2012) Croatia. U: Koen Verhoest, Sandra Van Thiel, Geert Bouckaert, Per Laegreid (eds.) Go-vernment Agencies: Practices and Lessons from 30 Coun-tries. Basingstoke: Palgrave Macmillan

Koprić, Ivan, Anamarija Musa, Goranka Lalić Novak (2012) Eu-ropski upravni prostor. Zagreb: Institut za javnu upravu

Musa, Anamarija (2011) Croatian Public Administration on the Road to the European Union:What to Expect while Expec-ting? Études Européennes, December 2011.

Musa, Anamarija (2012) The Impact of the EU Accession Pro-cess on the Public Administration Reform in Croatia: Op-portunities and Obstacles. Prezentacija na konferenciji EU and Icelandic Public Administration: The Impact of the EEA and EU Accession Process on the PAR in Iceland, Reykjavik, 18th October 2012

Musa, Anamarija, Ivan Koprić (2011) What Kind of Agenci ica-tion in Croatia? Trends and Future Directions. Transylvanian Review of Administrative Sciences, special issue, 33-53

Sobis, Iwona, Michiel S. de Vries (2009) The Story Behind We-stern Advice to Central Europe during its Transition Period. Bratislava: NISPAcee Press

Vesnic-Alujevic, Lucia (2012) European Integration of Western Balkans: From Reconciliation to European Future. Brussels: Centre for European Studies

PropisiUstav Republike Hrvatske, Narodne novine 85/10 – pročišćeni

tekst

Europska povelja o lokalnoj samoupravi, Narodne novine – međunarodni ugovori 14/97, 4/08

Zakonom o državnim službenicima, Narodne novine 92/05, 107/07, 27/08, 49/11, 150/11

Zakon o općem upravnom postupku, Narodne novine 47/09

Zakon o pravu na pristup informacijama javnog sektora, Naro-dne novine 172/03, 144/10, 77/11

Zakon o procjeni učinaka propisa, Narodne novine 90/11

Zakon o regionalnom razvoju, Narodne novine 153/09

Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Narodne novine 86/08, 61/11

Zakon o upravnim sporovima, Narodne novine 20/10

Zakon o upravnoj inspekciji, Narodne novine 63/08

Uredba o osnivanju partnerskih vijeća statističkih regija, Na-rodne novine 38/10

Uredba o uredskom postupanju, Narodne novine 7/09

Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupci-ma donošenja zakona, drugih propisa i akata, Narodne no-vine 140/09

Etički kodeks državnih službenika, Narodne novine 40/11

Nacionalna klasi ikacija prostornih jedinica za statistiku, Na-rodne novine 96/12

NOVO IZDANJE U PRIPREMI! Izlazi iz tiska 30. studenoga

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE ZA ČELNIKE NA SVIM RAZINAMA

narudžbe: [email protected] ; (fax) 01/553 1755


SOCIJALNA SKRB

U Akcijskom planu razvoja sustava unutarnjih inan-cijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrva-tske za razdoblje 2012.-2013. koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila 2. kolovoza 2012.g.1, jedna od pla-niranih aktivnosti je i provođenje analize sustava i-nancijskog upravljanja i kontrola u odabranim pilot institucijama. Među izabranim pilot institucijama je i Ministarstvo socijalne politike i mladih te će analiza inancijskog upravljanja i kontrola poseban naglasak

staviti i na odnose i načine suradnje između resor-nog ministarstva i ustanova socijalne skrbi. U ovom članku autorica obrađuje tematiku speci ičnosti or-ganiziranja i inanciranja ustanova socijalne skrbi, dok će u idućim brojevima biti više riječi o organi-ziranju i razvijanju cjelokupnog sustava inancijskog upravljanja i kontrola u sustavu socijalne skrbi.

* Danijela Stepić, načelnica Sektora za harmonizaciju unutar-nje revizije i inancijske kontrole u Ministarstvu inancija1 http://www.m in.hr/adminmax/docs/Akcijski%20plan%20razvoja%20PIFCa%20za%202012-2013.pdf

1. Institucionalne odrednice sustava socijalne skrbi

Veliki je broj različitih ustanova čija se djelatnost kla-si icira u funkciju socijalne skrbi: centri za socijalnu skrb, domovi za djecu i omladinu, ustanove za reha-bilitaciju, ustanove za resocijalizaciju, ustanove za odrasle (domovi umirovljenika, zavodi za socijalno zdravstvenu zaštitu, domovi za društvenu zaštitu…).

Ustanove u socijalnoj skrbi koje su proračunski ko-risnici državnog proračuna, upisani su u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika ispod Ministarstva socijalne politike i mladih budući da su proračunski korisnici iz njihove nadležnosti, a to su: centri za rehabilitaciju, domovi za psihički bolesne odrasle, centri za odgoj i obrazovanje, zavodi i centri za socijalnu skrb, domovi za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, domovi za djecu i mlađe punoljet-ne osobe, domovi za djecu, domovi za odgoj djece i mladeži i obiteljski centri.

UDK 336.2-338.64Danijela Stepić*

Speci ičnost organiziranja i inanciranja ustanova u socijalnoj skrbi

Heterogenost javnog sektora, odnosno vrlo veliki broj različitih djelatnosti i institucija, iziskuje od uredništva da struktura časopisa uz stalne rubrike s općim, univerzalno zanimljivim tema-tskim područjima (računovodstvo, inancije, revizija, kontrola, porezi, plaće i naknade, radno pravo, europski fondovi…) u svakom broju sadrži i teme koje obrađuju speci ična pitanja, aktual-nosti, dobra iskustva i novine u pojedinim djelatnostima.

Nastojat ćemo osigurati da u ovom dijelu časopisa bude zastupljeno što više aktualnosti pojedi-nih djelatnosti javnog sektora i nepro itnih organizacija.

U tome segmentu očekujemo i vašu pomoć. Sugestijama, prijedlozima i konkretnim pisanim pri-lozima značajno ćete unaprijediti kvalitetu ovoga dijela časopisa te vas pozivamo na aktivnu suradnju.

U ovom broju, u okviru speci ičnih tema, donosimo vam članke iz područja komunalnog gospo-darstva, znanosti i visokog obrazovanja, zdravstva...

SPECIFIČNOSTI PO DJELATNOSTIMA

SOCIJALNA SKRB


SOCIJALNA SKRB

Ostale ustanove u socijalnoj skrbi iskazane su u Re-gistru proračunskih i izvanproračunskih korisnika, ali ispod lokalne jedinice u čijoj su nadležnosti.

Proces decentralizacije u Hrvatskoj počeo je sredi-nom 2001. godine. Sa središnje razine na jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave prenosi se inanciranje:

- materijalnih i inancijskih rashoda te rashoda za nabavu ne inancijske imovine osnovnih i srednjih škola,

- investicijskog održavanja bolnica,- materijalnih i inancijskih rashoda centara za

socijalnu skrb te pomoći za ogrjev.

Od 1. siječnja 2002. godine započela je decentra-lizacija i domova za starije i nemoćne osobe. Na županije i Grad Zagreb preneseno je inanciranje svih rashoda koji se ne mogu is inancirati iz vlasti-tih odnosno namjenskih prihoda doma.

Istovremeno s prenošenjem rashoda lokalnim jedi-nicama se prenose i sredstva iz kojih će ih inanci-rati. Lokalne jedinice na koje se prenose decentra-lizirane funkcije ostvaruju pravo na dodatni udio u porezu na dohodak i to za:

- osnovno školstvo 3.1%- srednje školstvo 2.2%- socijalnu skrb o centri za socijalnu skrb 0.5% o domovi za starije i nemoćne osobe 1.7% o zdravstvene ustanove u vlasništvu županija 3.2%

Korisnici pomoći izravnanja ostvaruju pravo na sre-dstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, Razdjela 025 Ministarstvo inancija, Glave 02506 Ministarstvo inancija – ostali izdaci države, 2204 Financiranje decentraliziranih funkcija, A539150 Dodatna sredstva izravnanja za decentra-lizirane funkcije, s računa 363 Pomoći unutar općeg proračuna, ako iz dodatnog udjela poreza na dohodak ne ostvare sredstva do iznosa bilančnih prava za i-nanciranje decentraliziranih funkcija za 2012. godinu.

2. Speci ičnosti inanciranja sustava socijalne skrbi

Vlada Republike Hrvatske svake godine donosi Ure-dbu o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave (Uredba za 2012. godinu objavljena je u Narodnim novinama br. 52/12, dalje u tekstu: Uredba) i odluke o minimalnim inan-cijskim standardima za inanciranje proračunskih korisnika u sklopu funkcija koje se decentraliziraju.

Centri za socijalnu skrb

Bilančna prava županija i Grada Zagreba za inanciranje centara za socijalnu skrb za 2012. godinu utvrđena su Odlukom o minimalnim inancijskim standardima materijalnih i inancijskih rashoda centara za socijalnu skrb i pomoći za stanovanje korisnicima koji se griju na drva u 2012. godini (NN, br. 52/12).

Županija, odnosno Grad Zagreb za centre za socijal-nu skrb koji imaju sjedište na njegovu području, osi-gurava sredstva za materijalne i inancijske rashode centara za socijalnu skrb. Materijalni rashodi centa-ra za socijalnu skrb su:

– naknade troškova zaposlenima (službena pu-tovanja, naknade za rad na terenu, naknade za odvojeni život, stručno usavršavanje zaposle-nika),

– rashodi za materijal i energiju (uredski mate-rijal i ostali materijalni rashodi, materijal i si-rovine, energija, materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje i sitni inventar),

– rashodi za usluge (telefona, pošte i prijevoza, tekućeg i investicijskog održavanja, komunalne usluge, zakupnine i najamnine izuzev najma vo-zila, zdravstvene usluge, intelektualne i osobne usluge, računalne usluge i ostale usluge),

– ostali nespomenuti rashodi poslovanja (nak-nade za rad povjerenstava i slično, premije osiguranja, reprezentaciju, članarine, pristoj-be i naknade i ostali nespomenuti rashodi po-slovanja).

Financijski rashodi su:

– ostali inancijski rashodi (bankarske usluge i usluge platnog prometa, negativne tečajne razlike i valutne klauzule, zatezne kamate i ostali nespomenuti inancijski rashodi). Kri-terij za materijalne i inancijske rashode je broj radnika zaposlenih u centru. Mjerilo je prosječni mjesečni iznos po radniku. Minimalni inancijski standard materijalnih i inancijskih

rashoda centara za socijalnu skrb za 2012. de-


SOCIJALNA SKRB

iniran je odlukom po županijama odnosno za Grad Zagreb.

Županija, odnosno Grad Zagreb, osigurava sredstva za pomoć za stanovanje korisnicima koji se griju na drva. Kriterij za izdatke pomoći za stanovanje kori-snicima koji se griju na drva je broj korisnika plani-ran u 2011. godini. Mjerilo je iznos od 950,00 kuna po korisniku pomoći za stanovanje korisnicima koji se griju na drva. Minimalni inancijski standard izdataka pomoći za stanovanje korisnicima koji se griju na drva za 2012. godinu utvrđen je odlukom za svaku županiju odnosno Grad Zagreb.

Županije, odnosno Grad Zagreb dužni su Ministar-stvu socijalne politike i mladih izvještaje za razdo-blje od 1. siječnja do 30. lipnja 2012. godine dostaviti u roku od 20 dana po isteku izvještajnog razdoblja, a izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine dužni su dostaviti do 31. ožujka 2013. godine, na obrascima S-1 – Izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima centara za socijalnu skrb i S-3 – Izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Domovi za starije i nemoćne

Bilančna prava županija i Grada Zagreba za inan-ciranje domova za starije i nemoćne osobe za 2012. godinu utvrđena su Odlukom o minimalnim inan-cijskim standardima za decentralizirano inanci-ranje domova za starije i nemoćne osobe u 2012. godini (NN, br. 52/12).

Županija, odnosno Grad Zagreb za domove za sta-rije i nemoćne osobe koji imaju sjedište na njihovu području, a na koje su prenijeta osnivačka prava, osiguravaju sredstva za obavljanje djelatnosti doma u visini razlike između ukupnih rashoda i prihoda za posebne namjene doma.

Ukupni rashodi doma su: rashodi za zaposlene, ma-terijalni rashodi, inancijski rashodi, hitne inter-vencije (investicijsko održavanje, oprema i nabava ne inancijske imovine), rashodi za nabavu ne inan-cijske imovine (materijalna i nematerijalna imovina, građevinski objekti, postrojenja i oprema, prijevozna sredstva isključivo za obavljanje osnovne djelatnosti, nematerijalna proizvedena imovina informatizacija, dodatna ulaganja u ne inancijsku imovinu i dr.).

Prihod za posebne namjene doma je prihod koji dom za starije i nemoćne osobe ostvari naplatom cijene skrbi izvan vlastite obitelji, temeljem ugovora o skr-bi izvan vlastite obitelji između doma i korisnika, od-nosno obveznika plaćanja cijene skrbi izvan vlastite obitelji ili rješenja centra za socijalnu skrb, ostalih usluga ili na drugi način.

Županije, odnosno Grad Zagreb dužni su Ministarstvu socijalne politike i mladih dostaviti izvještaje za razdo-blje od 1. siječnja do 30. lipnja 2012. godine u roku od 20 dana po isteku izvještajnog razdoblja, a izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godi-ne dužni su dostaviti do 31. ožujka 2013. godine na obrascima S-2 – Izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima domova za starije i nemoćne osobe i S-3 – Izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

NAJAVLJUJEMO!

SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA USTANOVE U SOCIJALNOJ SKRBI

Zagreb, 17. siječnja 2013.

TEMA RADIONICE JE:


Detaljan program radionice bit će objavljen na internet stranici www.tim4pin.hr


ZDRAVSTVO

Radi sanacije gubitaka u javnim ustanovama Vlada Republike Hrvatske (u nastavku: Vlada) uputila je Hrvatskom saboru u proceduru donošenja Zakon o sanaciji javnih ustanova (u nastavku: Zakon o sa-naciji), kojim će se urediti postupak sanacije javnih ustanova osnovanih od strane RH, jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave te drugih osnivača sukladno posebnom propisu. Javnim se ustanovama podrazumijevaju javne ustanove za koje iz posebnih propisa proizlazi da su nepro itne organizacije ili proračunski korisnici. Postupak sa-nacije provodit će se kod javnih ustanova kod kojih osnivač ne može pokriti nastale gubitke ili ispunja-vati novčane obveze u zakonom utvrđenim rokovi-ma. Sanaciju javnih ustanova potrebno je prove-sti radi postizanja njihove inancijske stabilnosti i jačanja odgovornosti u njihovom upravljanju, kao i radi povećanja kvalitete i e ikasnosti u pružanju ja-vnih usluga. U najvećoj mjeri ovaj će se Zakon odno-siti na javne ustanove u zdravstvu, ali i ostale javne ustanove koje ispunjavaju predviđene uvjete.

1. Uvod

U širem kontekstu stabiliziranja javnih inancija, pred usvajanjem je zakon koji ima cilj inancijski i upravljački konsolidirati javne ustanove koje se na-laze u/ili pred stanjem nelikvidnosti i insolventno-sti. Stabilnost javnih inancija, a u okviru toga i sta-bilnosti javnih ustanova, temelj je makroekonomske stabilnosti, veličina državnog sektora, njegova sna-ga i uspješnost te transparentnost i učinkovitost upravljanja javnim inancijama određuju dinamiku gospodarskog rasta.

Makroekonomska i gospodarska stabilnost ostvarit će se učinkovitim upravljanjem javnim inancijama kroz daljnje unaprjeđenje proračunskih procesa, iskalnu konsolidaciju i učinkovito upravljanje jav-

* Ljubica Đukanović, mag.iur., pomoćnica ministra, Uprava za pravne i inancijske poslove, Ministarstvo zdravlja RH

nim dugom, jačanje sustava unutarnjih inancijskih kontrola i unutarnje revizije te razvojem makroeko-nomske statistike. Jedan od značajnih čimbenika koji isto tako značajno utječe na ukupne gospodarske ak-tivnosti je provođenja strukturnih reformi, kojima je zadaća da doprinesu poboljšanjem poslovne klime i pozitivno utječu na jačanje privatnog sektora.

Fiskalna pravila i pravila za jačanje iskalne discipline koja određuju pravila odgovornog iskalnog ponašanja na svim razinama propisana su Zakonom o iskalnoj odgovornosti, a Zakonom o proračunu i Zakonom o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru odgovornost čelnika za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje proračunskih sredstava.

Zakon o ustanovama1 (u nastavku: Zakon) propisa-no je da se javna ustanova osniva za obavljanje dje-latnosti ili dijela djelatnosti ako se sukladno zakonu ona obavlja kao javna služba ili ako se one obavljaju na način i pod uvjetima koji su propisani za javnu službu. Zakonom je propisano da ustanova odgovara za obveze cijelom svojom imovinom, a osnivač usta-nove solidarno i neograničeno za njene obaveze.

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti2 propisano je da je zdravstvena djelatnost, djelatnost od interesa za Re-publiku Hrvatsku (u nastavku: RH) koja se obavlja kao javna služba i koju obavljaju zdravstveni radni-ci, a čl. 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene usta-nove nastane gubitak, taj gubitak pokriva osnivač sukladno Zakonu o ustanovama.

2. Intencija Zakona i pokretanje sanacije javnih ustanova

Radi sanacije gubitaka u javnim ustanovama Vlada Republike Hrvatske (u nastavku: Vlada) uputila je

1 Zakon o ustanovama, NN, br. 76/93., 29/97., 47/99. i 35/082 Zakon o zdravstvenoj zaštiti, NN, br. 150/08., 71/10., 139/10., 22/11., 84/11., 12/12., 35/12. i 70/12

UDK 347.7Ljubica Đukanović, mag. iur.*

Novine u zakonskom reguliranju sanacije javnih ustanova


ZDRAVSTVO

Hrvatskom saboru u proceduru donošenja Zakon o sanaciji javnih ustanova (u nastavku: Zakon o sa-naciji), kojim će se urediti postupak sanacije javnih ustanova osnovanih od strane RH, jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave te drugih osnivača sukladno posebnom propisu. Pod javnim ustanovama, prema prijedlogu Zakon o sanaciji, po-drazumijevaju se javne ustanove za koje iz posebnih propisa proizlazi da su nepro itne organizacije ili proračunski korisnici.

Prema prijedlogu Zakona o sanaciji, postupak sanacije provodi se kod javnih ustanova kod kojih osnivač ne može pokriti nastale gubi-tke ili ispunjavati novčane obveze u zakonom utvrđenim rokovima. Sanaciju javnih ustanova potrebno je provesti radi postizanja inancijske stabilnosti javnih ustanova i jačanja odgovorno-sti u njihovom upravljanju, kao i radi povećanja kvalitete i e ikasnosti u pružanju javnih usluga koje se pružaju u tim javnim ustanovama.

Prijedlogom Zakona o sanaciji predlaže se da po-stupak sanacije pokreće osnivač javne ustanove odlukom kojom poziva Vladu na provođenje sana-cije kada je javna ustanova osnovana od strane je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugih osnivača. Osnivač će pokrenuti postupak sanacije ako ne može pokriti nastale gubitke ili ispunjavati novčane obveze u zakonom utvrđenim rokovima.

Prijedlogom Zakona o sanaciji je predloženo da odluka osnivača kojom poziva Vladu na provođenje sanacije obvezno sadrži:

• popis vjerovnika sa stanjem nepodmirenih obveza, na posljednji dan u mjesecu koji pretho-di mjesecu u kojem se donosi odluka,

• razloge zbog kojeg osnivač ne može pokriti na-stale gubitke ili ispunjavati novčane obveze u zakonom utvrđenim rokovima,

• zahtjev kojim se poziva Vlada da donese odluku o sanaciji te

• izjavu osnivača kojom se osnivač odriče svih osnivačkih prava tijekom provedbe sanacije i dvije godine nakon dana stupanja na snagu odluke o završetku sanacije.

Prema prijedlogu Zakona o sanaciji odluku osnivača kojom poziva Vladu na provođenje sanacije donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (re-

gionalne) samouprave koja je osnivač javne ustanove odnosno tijelo upravljanja osnivača za ustanove dru-gih osnivača, koja se dostavlja se ministarstvu u čijem je djelokrugu djelatnost javne ustanove čija se sana-cija predlaže (u nastavku: nadležno ministarstvo).

Nadležno ministarstvo u čijoj je nadležnosti javna ustanova čija se sanacija predlaže, Vladi predlaže donošenje odluke o sanaciji, javne ustanove kojoj je osnivač Republika Hrvatska. Isto tako prema prijedlogu Zakona o sanaciji nadležno ministarstvo kojem je prethodno dostavljena odluka osnivača kojom se poziva Vlada na provođenje sanacije, uko-liko je poziv na sanaciju opravdan, predlaže Vladi donošenje odluke o sanaciji javne ustanove kojoj je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave te drugi osnivači.

Odluku o sanaciji javne ustanove kojoj je osnivač RH odnosno odluku o sanaciji javne ustanove kojoj je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave te drugi osnivači, koju donosi Vlada pre-ma prijedlogu Zakona o sanaciji obavezno sadrži:

• način provođenja sanacije, • odredbu kojom se utvrđuje da stupanjem na

snagu odluke o sanaciji i dvije godine nakon dana stupanja na snagu odluke o završetku sa-nacije prestaju ovlasti tijela upravljanja javnom ustanovom i miruju sva prava osnivača javne ustanove i

• imenovanje sanacijskog upravitelja i sanacijskog vijeća, njihova prava, obveze i ovlaštenja sukla-dno posebnom propisu i Zakonu o sanaciji.

Uz odluku koju donosi Vlada obvezno je u prilogu i odluka osnivača kada je osnivač javne ustanove je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugi osnivači. Odluka koju donosi Vlada stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama i ista se dostavlja predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, nadležnom mi-nistarstvu i tijelu upravljanja osnivača za ustanove drugih osnivača.

Prema prijedlogu Zakona o sanaciji ako je nadležno ministarstvo, u čijem je djelokrugu djelatnost javne ustanove čija se sanacija predlaže i kojem je pretho-dno dostavljena odluka osnivača kojom se poziva Vlada na provođenje sanacije, mišljenja da poziv na sanaciju nije opravdan, predlaže Vladi donošenje zaključka kojim se odbija predložena sanaciji javne


ZDRAVSTVO

ustanove kojoj je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugi osnivači. Prema prijedlogu Vlada donosi zaključak kojim se odbija predložena sanacija javne ustanove kojoj je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugi osnivači uz obrazloženje razloga odbijanja provođenja predložene sanacije javne ustanove.

3. Financiranje i provođenje sanacije

Prijedlogom Zakona o sanaciju propisano je da se sredstva potrebna za provođenje odluka Vlade za provođenje sanacije, uključujući i sredstva potreb-na za inanciranje sanacijskog vijeća, osiguravaju u državnom proračunu, a sredstva potrebna za i-nanciranje sanacijskog upravitelja osigurava javna ustanova čiji se postupak sanacije provodi. Sana-cijsko vijeće javne ustanove donosi prijedlog pro-grama sanacije javne ustanove u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu odluke Vlade o provođenju postupka sanacije, a prijedlog programa sanacije se izrađuje na temelju naputka o metodologiji izrade i provođenju programa sanacije.

Ministar u čijoj je nadležnosti javna ustanova od-nosno u čijem je djelokrugu djelatnost javne usta-nove za koju je Vlada donijela odluku o provođenju postupka sanacije obvezan je u roku od deset dana od dana stupanja na snagu odluke iz njegove nadležnosti odnosno djelokruga donijeti naputak na provođenje sanacije. Isto tako ministarstvo u čijoj je nadležnosti javna ustanova kojoj je osnivač RH od-nosno u čijem je djelokrugu djelatnost javne ustano-ve osnovane od strane jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugih osnivača obvez-no je radi ostvarenja ciljeva sanacije, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu odluke Vlade o provođenju postupka sanacije na temelju prijedloga programa sanacije donijeti program sanacije javne ustanove.

Programom sanacije utvrđuju se mjere reorganiza-cije i racionalizacije poslovanja javne ustanove radi osiguranja obavljanja djelatnosti javne ustanove i inancijskog poslovanja sukladno zakonskim i dru-

gim propisima, te se predlažu nužne izmjene zako-na i drugih propisa. Sanacijski upravitelj, sanacijsko vijeće i nadležno ministarstvo, sukladno svojim nadležnostima, provode program sanacije u roku od 12 mjeseci od dana donošenja programa sana-cije. Prijedlog Zakona o sanaciji propisuje da odluku o završetku sanacije javne ustanove donosi Vlada na prijedlog ministarstva u čijoj je nadležnosti jav-na ustanova kojoj je osnivač RH odnosno u čijem je djelokrugu djelatnost javne ustanove osnovane od strane jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave te drugih osnivača.

Odluka o završetku sanacije stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama koja se dostavlja i predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ministarstvu u čijoj je nadležnosti javna ustanova odnosno u čijem je dje-lokrugu djelatnost javne ustanove i tijelu upravljanja osnivača za ustanove drugih osnivača. Sanacijski upravitelj i sanacijsko vijeće nastavlja upravljati ja-vnom ustanovom dvije godine nakon dana stupanja na snagu odluke Vlade o završetku sanacije javne ustanove. Isto tako predlaže se da je osnivač obvezan imenovati članove tijela upravljanja javnom ustano-vom u skladu s posebnim propisom najkasnije 60 dana prije isteka roka u kojem javnom ustanovom upravlja sanacijsko vijeće.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave te drugi osnivač koji ne može pokriti nastale gubitke javne ustanove u zdravstvu ili ispunjavati novčane obveze javne ustanove u zdravstvu u zako-nom utvrđenim rokovima, poziva Vladu, najkasnije u roku 30 dana od stupanja na snagu Zakona o sana-ciji, na provođenje sanacije kojom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugi osnivač poziva Vladu na provođenje sanacije javne ustanove u zdravstvu sadrži, uz prethodno navedene uvjete sadrži i popis vjerovnika sa stanjem nepodmirenih obveza na dan 31.12.2012.godine. U prijelaznim i završnim odredbama predviđeno je da danom stu-panja na snagu ovoga Zakona o sanaciji prestaje važiti Zakon o sanaciji studentskih centara (NN, br. 117/01.). Predloženi zakon trebao bi stupiti na sna-gu 1.1.2013. godine.


ŠKOLSTVO

Iz speci ičnosti u inanciranju i funkcioniranju susta-va osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja proizlazi potrebu praćenja potrošnje i izvještavanja prema dva glavna izvora inanciranja: nadležni lo-kalni proračun i nadležno ministarstvo – državni proračun. Kako bi se mogla dobiti cjelovita slika o po-slovanju osnovnih i srednjih škola, poslovni događaji i transakcije trebaju biti evidentirani u skladu s pravilima postavljenim u proračunskom sustavu kroz pravilnike o proračunskom računovodstvu i inancijskom izvještavanju. Autorica u tekstu opi-

suje načine evidentiranja poslovnih događaja i transakcija speci ičnih za osnovne i srednje škole te učeničke domove.

1. Uvod

Osnovne i srednje škole te učenički domovi proračunski su korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. S obzirom da su škole korisnici u sklopu funkcije koja se de-centralizira, dio prihoda se osigurava u državnom proračunu (za plaće), a ostali iz sredstava dodatnog udjela u porezu na dohodak i potpora izravnanja preko nadležnih lokalnih proračuna za materijalne i inancijske rashode te rashode za ne inancijsku imo-

vinu.

Uz inanciranje iz proračuna, za učeničke domove su značajna sredstva su inanciranja roditelja koji par-ticipiraju u cijeni usluge. Cijena koju plaćaju roditelji znatno je niža od tržišne cijene usluge učeničkog doma što je važna informacija zbog određivanja vr-ste prihoda na kojima se evidentiraju ova sredstva. Dakle, način inanciranja utječe i na vrste knjigovo-dstvenih evidencija koje imaju škole i učenički do-movi, a o njima više u nastavku teksta.

* Vesna Orlandini, dipl.oec, pomoćnica ministra, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske

2. Evidentiranje prihoda

Prihodi iz proračuna

Prihode iz državnog proračuna škole evidentiraju na odgovarajućem računu skupine 67 Prihodi iz proračuna za inanciranje redovne djelatnosti ko-risnika proračuna. Kao ustanove u procesu decen-tralizacije dobivaju i prihode iz nadležnog lokalnog proračuna koje također evidentiraju na računima iste podskupine s tim da se analitički, odvojeno pra-te državni od lokalnih izvora.

Sredstva od jedinica lokalne i regionalne samoupra-ve, koje nisu nadležne za ustanovu, i od subjekata unutar općeg proračuna, škole i učenički domovi ne bi smjeli dobivati direktno kao uplate na račun usta-nove, nego preko nadležnog ministarstva odnosno preko nadležne lokalne jedinice, što se onda eviden-tira na računima podskupine 671.

Prihode koje škole i učenički domovi dobiju iz mi-nistarstva odnosno nadležnog lokalnog proračuna trebaju evidentirati na računu 67111 - Prihodi za inanciranje rashoda poslovanja ili 67121 - Prihodi za inanciranje rashoda za nabavu ne-inancijske imovine. U računovodstvenim eviden-

cijama ovi korisnici ne koriste račun 67131 - Prihodi na temelju ugovornih obveza.

Nadležna lokalna jedinica može centralizirano naba-viti opremu za škole i domove pa je zatim proslijediti školama i domovima. U tom slučaju nadležna lokal-na jedinica planira rashode za nabavu ne inancijske imovine za nabavu opreme. Škole i domovi će dobi-venu opremu evidentirati na ne inancijskoj imovini, ali preko promjena u obujmu imovine kako je prika-zano u nastavku:

UDK 657.2Vesna Orlandini*

Speci ične knjigovodstvene evidencije škola i učeničkih domova


ŠKOLSTVO

Knjiženje u JLP(R)S:

Red.br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1 2 3 4 51. Nabava opreme 100.000 42273 24227

1a. Evidentiranje imovine za preraspodjelu drugima

100.000 02273 91111

2. Prijenos imovine proračunskim korisnicima

100.000 91512 02273

3. Smanjenje izvora vlasništva za prenesenu imovinu na kraju izvještajnog razdoblja

100.000 91111 91512

Knjiženje kod škole i doma koji je dobio opremu:

Red.br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1 2 3 4 51. Dobivena oprema 100.000 02273 915122. Evidentiranje

vlastitih izvora na kraju izvještajnog razdoblja

100.000 91512 91111

Sredstva dobivena od nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave škole i domovi evidentiraju na računima podskupine 671 - Priho-di iz proračuna za inanciranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika.

Uplate roditelja

Česte nedoumice u klasi iciranju prihoda škola i do-mova bile su vezane uz sredstva koja uplaćuju rodi-telji: jesu li to vlastiti prihodi ostvareni od pružanja usluga (podskupina 661) ili prihodi po posebnim propisima, odnosno od su inanciranja cijene usluge (račun 65264)?

Kako je osnovna karakteristika vlastite djelatnosti poslovanje na tržištu i ne inanciranje iz proračuna, što znači da je proračunski korisnik sam orga-

nizirao posao i za njegovo obavljanje ne koristi proračunska sredstva, uplate roditelja ne mogu se klasi icirati kao vlastiti prihodi. Veliki dio rashoda koji škole i domovi imaju pri pružanju usluga odgoja i obrazovanja, smještaja inancira se iz proračuna te roditelji plaćaju samo jedan dio stvarne cijene, odnosno oni participiraju u ukupnim troškovima. Uplate roditelja evidentiraju se stoga na računu 65264 – Su inanciranje cijene usluge, participa-cije i slično.

Vlastiti i ostali prihodi

Prema odredbama Zakona o proračunu vlastiti prihodi su oni koje proračunski korisnici, dakle i škole, ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima. Ostvareni vlastiti prihodi do sada su se evidentirali u okviru podskupine 661 Priho-di koje proračuni i proračunski korisnici ostvare obavljanjem poslova na tržištu (vlastiti prihodi) na sljedećim osnovnim računima:

− 66111 Prihodi od obavljanja osnovnih poslova vlastite djelatnosti i

− 66121 Prihodi od obavljanja ostalih poslova vla-stite djelatnosti.

Od 1. siječnja 2011. godine škole više ne klasi iciraju prihode ostvarene na tržištu ovisno o tome jesu li ostvareni od obavljanja osnovnih poslova vlastite djelatnosti - 66111 Prihodi od obavljanja osnovnih poslova vlastite djelatnosti ili ostalih poslova vlasti-te djelatnosti - 66121 Prihodi od obavljanja ostalih poslova vlastite djelatnosti, ovisno je li na tržištu prihod ostvaren od prodaje proizvoda i robe ili od pruženih usluga. U skladu s tim, vlastiti prihodi se od početka druge godine knjiže na:

− 6614 Prihodi od prodaje proizvoda i robe,o 66141 Prihodi od prodaje proizvoda,o 66142 Prihodi od prodaje robe,

− 66151 Prihodi od pruženih usluga,o 66151 Prihodi od pruženih usluga.

I nadalje se ovi odjeljci i osnovni računi vode u okvi-ru podskupine 661 koja je promijenila naziv iz Priho-da koje proračuni i proračunski korisnici ostvare obavljanjem poslova na tržištu (vlastiti prihodi) u Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga.


ŠKOLSTVO

U okviru ove podskupine računa škole najčešće ostvaruju prihode od:

− najma (zakupa) dvorane – evidentiraju se na 66151 Prihodi od pruženih usluga i

− najma (zakupa) prostora i opreme – evidentiraju se na 66151 Prihodi od pruženih usluga.

Uz prihode od najma i zakupa koje ostvaruje značajan broj osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova, strukovne škole ostvaruju na tržištu i:

− prihode od prodaje proizvoda koji se izrađuju na učeničkim radionicama ili tijekom izvođenja praktične nastave – evidentiraju se na 66141 Prihodi od prodaje proizvoda.

Ako se praktična nastava izvodi u redovnom obra-zovnom procesu temeljem nastavnog plana veri i-ciranog od strane Ministarstva znanosti, obrazo-vanja i sporta, prodaja proizvoda izrađenih tijekom izvođenja praktične nastave oslobođena je plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Plaćanja poreza na dodanu vrijednost oslobođene su usluge osnovnog i srednjeg obrazovanja, stručnog obrazovanja ili prekvali ikacije odraslih te učeničkog i studentskog standarda, uključujući s njima povezane isporuke dobara i usluga, pod uvjetom da se obavljaju prema programima veri iciranim od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Međutim, ako škole izrađuje proizvode po narudžbi kao primjerice cvjetne aranžmane, kalendare i slično riječ je o oporezivim uslugama.

Srednje škole u praksi ostvaruju:

− prihode od školske kantine zatvorenog tipa (na-mijenjenog učenicima i nastavnicima) ili resto-rana otvorenog tipa – evidentiraju se na 66151 Prihodi od pruženih usluga.

Isporuke restorana otvorenog tipa su oporezive, a Ministarstvo inancija očitovalo se i oko uslu-ga školske kantine srednje škole zatvorenog tipa čije usluge koriste isključivo učenici i nastavnici. Obzirom da prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi prehrana učenika nije uključena u djelatnost srednjoškolskog obrazovanja isporuke dobara i usluga koje se oba-vljaju u kantini srednje škole ne mogu se smatrati isporukama dobara koje su usko vezane uz usluge obrazovanja i koje su oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost, dakle ove usluge su oporezive.

Što se tiče prehrane učenika u okviru srednjoškolskog obrazovanja, plaćanja poreza na dodanu vrijednost oslobođena je prehrana učenika u učeničkim domo-vima.

Evidentiranje uplate vlastitih prihoda u proračun nadležne lokalne jedinice

Zakonom o proračunu iz 2009. godine vlastiti priho-di izdvojeni su iz namjenskih prihoda i de inirani kao prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od oba-vljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne inanciraju iz proračuna. Navedeni prihodi uplaćuju se u nadležni proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i ne mogu se prenositi u sljedeću godinu. Jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave mogu odlukama o izvršavanju proračuna propisati izuzeće od obveze uplate tih prihoda (u cijelosti ili dijelom) u lokalni proračun. Ako jedinice nisu za škole i ostale korisnike propisale na-vedeno izuzeće, to znači da su korisnici obvezni ostva-rene vlastite prihode u cijelosti uplaćivati u proračun.

Do sada su učestalo lokalne jedinice svojim odluka-ma propisivale način korištenja i uplaćivanja dijela vlastitih prihoda škola u lokalni proračun. Pri tome bio obvezivale škole da izvrše uplatu u proračun određenog postotaka od ostvarenih prihoda od oba-vljanja osnovnih poslova vlastite djelatnosti i priho-da od obavljanja ostalih poslova vlastite djelatnosti. Takvim nadležnim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave treba skrenuti pažnju kako je navedene odluke potrebno mijenjati budući da se vlastiti prihodi više ne prate na isti način.

Uplate ostvarenih vlastitih prihoda u lokalni proračun evidentirale su se na dugovnoj strani računa 66131 Prihodi od vlastite djelatnosti uplaćeni u proračun.

Račun 66131 u novom Računskom planu brisao se, a od 1. siječnja 2011. godine uplate vlastitih prihoda u proračun evidentiraju se preko osnovnog računa 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun. Ako proračunski korisnici ne ostvaruju vlastite prihode na svome računu, već izrav-no uplaćuju iste u lokalni proračun, zadužuje se osnov-ni račun 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun i odobrava odgovarajući osnovni račun u podskupini 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga.


ŠKOLSTVO

Primjer: Osnovna škola xy daje u najam športsku dvo-ranu u mjesečnom iznosu od 5.000 kuna. Za plaćanje ugovornog iznosa Škola kao najmodavac obvezuje se svaki mjesec izdati najmoprimcu račun za usluge upo-rabe športske dvorane.

Škola nije u sustavu PDV-a:

Red.br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Izlazni račun

športskom klubu- evidencija potraživanja

5.000 16615 96615

2. Naplata potraživanja 5.000 11121 16615

3. Iskazivanje prihoda 5.000 96615 66151

Škola uplaćuje dio prihoda u nadležni proračun:

Red.br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 54. Uplata

ostvarenih prihoda u lokalni proračun

2.000 16721 11121

Do sada se za uplatu vlastitih prihoda u nadležni proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave koristio dugovni osnovni račun prihoda 66131 Prihodi od vlastite djelatnosti uplaćeni u proračun, dok se od početka godine sve uplate evidentiraju preko no-vog osnovnog računa 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun.

Škola je u sustavu PDV-a:

Red.br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

Izlazni račun športskom klubu:

1. Vrijednost isporukePDV 23%Ukupno

5.0001.1506.150 16615

9661523921

2. Naplata potraživanja

6.500 11121 16615


Po naplati računa prihod se ne priznaje u visini ukupno naplaćenog potraživanja, već potraživanja umanjenog za obvezu za PDV. Prihod se evidenti-ra na novom osnovnom računu 66151 Prihodi od pruženih usluga umjesto dosadašnjeg 66121 Priho-di od obavljanja ostalih poslova vlastite djelatnosti.

3. Evidentiranje rashoda

Kuhinja

Najčešća pitanja škola povezana su uz klasi iciranje prihoda i rashoda vezanih uz poslovanje školskih kuhinja. Školske kuhinje su primjer posla koji bi se mogao klasi icirati u poslove vlastite djelatnosti da se cijena usluge (obroka) koju plaćaju roditelji utvrđuje na razini pokrića rashoda posla. Međutim, kako u praksi škole ne kalkuliraju cijenu obroka uzimajući u obzir sve rashode (plaću kuharice, električnu energiju, potrošnju vode, nabavu hrane itd.), rodi-telji plaćaju samo jedan dio troškova, a ostali se pod-miruju iz nadležnog lokalnog proračuna. To je razlog zbog čega se uplate roditelja ne mogu klasi icirati u vlastite prihode, niti se posao školske kuhinje može smatrati poslom vlastite djelatnosti.

Uplate roditelja i djelatnika za školsku kuhinju evidentiraju se na računu 65264 Su inanciranje cijene usluge, participacije i slično.

Nabava hrane za užinu u školama i učeničkim domovima evidentira se na osnovnim računima 32224 Namirnice.

U skladu sa člankom 21. stavkom 2. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu rashodi za utrošak kratkotrajne ne inancijske imo-vine priznaju se u trenutku nabave i u visini njene nabavne vrijednosti. To znači da se rashodi za na-mirnice priznaju već u trenutku nastanka obveze - isporuke hrane, a ne po samom utrošku hrane. Istovremeno treba istaknuti da rad školske kuhinje nema karakteristiku trgovačke, niti proizvođačke djelatnosti i time se na nju ne primjenjuju niti odred-be Pravilnika prema kojem se iznimno, u obavljanju vlastite trgovačke i proizvođačke djelatnosti, rasho-di za kratkotrajnu ne inancijsku imovinu iskazuju u trenutku stvarnog utroška, odnosno prodaje. Dakle, rashodi za namirnice iskazuju se već u trenutku na-stanka obveze, a na kraju godine nepotrošne zalihe namirnica ostaju iskazane na računu rashoda.


ŠKOLSTVO

Kod ugostiteljskih škola nabava namirnica ima drugačiji značaj. Namirnice se u takvim školama ko-riste kao nastavni materijal za satove kuhanja. Time je određena i vrsta rashoda, pa se rashodi nabave namirnica u te svrhe, kod ugostiteljskih škola, evi-dentiraju na osnovnom računu 32219 Ostali mate-rijali za potrebe redovnog poslovanja.

Primjer:

Za potrebe školske kuhinje primljena je isporuka namirnica i to: 50 kg brašna, 50 litara ulja, 5 kg soli, 5 kg šećera. Račun dobavljača glasi na 800,00 kuna.

Red.br.

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Račun dobavljača

za namirnice800 32224 23222

2 Podmirena obveza prema dobavljaču

800 23222 11121

Nabava časopisa za učenika

Nastavnici i učenici preko škole mogu nabaviti knji-ge koje nude različiti nakladnici. Škola prikupi no-vac od onih koji su knjige naručili i plati nakladniku, odnosno prodavaču. Kako u ovom slučaju škole ne nabavljaju knjige koje ostaju kao njihova imovi-na, nego u ime i za račun naručitelja (nastavnika i

učenika), prikupljena sredstva se evidentiraju kao obveza (11311/23954), a plaćanje prodavaču kao zatvaranje obveze (23954/11121).

Primjer:

Red.br.

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Prikupljanje

sredstva od učenika

1.000 11311 239541

2. Evidentiranje računa izdavača časopisa

1.000 12921 239542

3. Plaćanje računa izdavaču 1.000 239542 11121

4.Zatvaranje obveze prema učenicima

1.000 239541 12921

Stipendije učenicima

U skupini računa 37 Naknade građanima i kućan-stvima na temelju osiguranja i druge naknade evi-dentiraju se prema članku 55. stavku 3. Pravilnika stipendije i školarine koje proračun i proračunski korisnici daju vlastitim zaposlenicima.

U okviru iste skupine, na računu 37215 Stipen-dije i školarine evidentiraju se i stipendije koje škola plaća učenicima, bez obzira na izvore sre-dstava.

NAJAVLJUJEMO!

SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA ŠKOLE I UČENIČKE DOMOVE


TEMA RADIONICE JE:




PREDŠKOLSKI ODGOJ

Djelatnost i inanciranje dječjih vrtića je speci ično jer uz prihode iz proračuna prevladavaju i priho-di od su inanciranja cijene usluge koju roditelji vrtićke djece plaćaju. S obzirom da se visina sred-stava koju vrtići dobivaju utvrđuje po djetetu, pre-ma međunarodnim klasi ikacijama sredstva koja se izdvajaju za vrtiće mogla bi se klasi icirati kao naknade građanima i kućanstvima što bi potpuno promijenilo institucionalni položaj vrtića u susta-vu općeg proračuna. U nastavku autorica obrađuje speci ične poslovne događaje i transakcije kod dječjih vrtića – proračunskih korisnika te daje pre-gled računovodstvenih rješenja.

1. Uvod

Dječji vrtići proračunski su korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima se iz lokalnog proračuna trebaju inancirati, a na taj način i planirati, prema konkretnim vrsta-ma rashoda: plaće, materijalni troškovi, rashodi za nabavu ne inancijske imovine, a u skladu s usvoje-nim proračunom. Ovakav način planiranja po-drazumijeva da rashodi vrtića koji su proračunski korisnici u proračunu lokalne jedinice ne mogu biti iskazani na računima podskupine 372 - Osta-le naknade građanima i kućanstvima iz proračuna ili 381 – tekuće donacije. Na ovakav pristup plani-ranju često ih navode kriteriji (trošak po djetetu) po kojima utvrđuju ukupna sredstva osigurana u proračunu. Bez obzira na način izračuna potreba za inanciranjem proračunskih korisnika, oni u pra-vilu trebaju biti praćeni i iskazani u proračunu po konkretnim vrstama rashoda.

Uz inanciranje iz proračuna, vrtiće su inanciraju i roditelji vrtičke djece. Cijena koju plaćaju roditelji znatno je niža od tržišne cijene usluge čuvanja djece u vrtićima što je važna informacija zbog određivanja

* Mladenka Karačić, dipl.oec, Ministarstvo inancija Republike Hrvatske

vrste prihoda na kojima se evidentiraju ova sred-stva. Dakle, način inanciranja utječe i na vrste knji-govodstvenih evidencija koje imaju dječji vrtići, a o njima više u nastavku teksta.



Dječji vrtići se najvećim dijelom inanciraju iz pro-računa jedinica lokalne i regionalne samouprave, a u inanciranju pojedinih programa predškolskog obrazovanja ili izgradnje vrtića sudjeluje i državni proračun.

U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu na pozi-cijama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta predviđena su sredstva u iznosu od 19,2 milijuna kn za program predškolskog odgoja. Unutar navedenog programa iz državnog proračuna predviđeno je i-nanciranje nekoliko aktivnosti i kapitalni projekt, kako je prikazano u nastavku:

3702 PREDŠKOLSKI ODGOJ 19.180.000 16.013.800 16.513.800

A578003 ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA 1.445.500 1.445.500 1.445.500

36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 1.445.500 1.445.500 1.445.500

363 Pomoći unutar općeg proračuna 1.445.500

A578004 ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU (SUFINANCIRANJE) 9.954.000 10.500.000 11.000.000


UDK 657.2Mladenka Karačić*

Speci ične knjigovodstvene evidencije dječjih vrtića


PREDŠKOLSKI ODGOJ


A578008 ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE U PROGRAMIMA PREDŠKOLE 2.712.200 3.000.000 3.000.000



A578009 ODGOJ I OBRAZOVANJE DAROVITE DJECE PREDŠKOLSKE DOBI U DJEČJIM VRTIĆIMA 1.068.300 1.068.300 1.068.300



K578010 IZGRADNJA DJEČJEG CENTRA VOŠTARNICA 4.000.000

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 4.000.000

421Građevinski objekti

4.000.000

Iz navedenog isječka vidljivo je da je Ministarstvo planiralo tekuće pomoći unutar općeg proračuna na podskupini računa 363. Ministarstvo će sred-stva uplatiti nadležnim lokalnim jedinicama koje evidentiraju dobivene pomoći na računu 63311 - Tekuće pomoći iz državnog proračuna. Dobive-na sredstva lokalne jedinice prosljeđuju dječjim vrtićima prema konkretnim vrstama rashoda koji se inanciraju. Uz sredstva pomoći Ministarstvo je planiralo i rashode za izgradnju dječjeg cen-tra i rashode u Ministarstvu na području razvoja predškolskog obrazovanja koji su rashodi samog Ministarstva.

Nadležna lokalna jedinica može nabaviti npr. didaktičku opremu za vrtiće pa je zatim proslijedi-ti vrtićima. U tom slučaju nadležna lokalna jedinica planira rashode za nabavu ne inancijske imovine za nabavu didaktičkih sredstava. Vrtići će dobivena didaktička sredstva evidentirati na ne inancijskoj imovini, ali preko promjena u obujmu imovine kako je prikazano u nastavku:

Knjiženje u JLP(R)S:

Red. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1 2 3 4 51. Nabava didaktičkih

sredstava 100.000 42273 242271a. Evidentiranje

imovine za preraspodjelu drugima 100.000 02273 91111

2. Prijenos imovine proračunskim korisnicima 100.000 91512 02273

3. Smanjenje izvora vlasništva za prenesenu imovinu na kraju izvještajnog razdoblja 100.000 91111 91512

Knjiženje kod dječjeg vrtića koji je dobio didaktičku opremu:

Red.br.

Opis Iznos RačunDuguje Potražuje

1 2 3 4 51. Dobivena

didaktička oprema 100.000 02273 915122. Evidentiranje

vlastitih izvora na kraju izvještajnog razdoblja 100.000 91512 91111

Sredstva dobivena od nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave vrtići evi-dentiraju na računima podskupine 671 - Prihodi iz proračuna za inanciranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika.

Sredstva od ostalih jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave (koje nisu nadležne za dječji vrtić) odnosno od subjekata unutar općeg proračuna dječji vrtići ne bi smjeli dobivati direktno kao uplate na račun vrtića, nego preko nadležne lokalne jedinice. Upravo zato jer je dobiveno iz nadležnog proračuna, evidentiraju se isto na računima podskupine 671.

U praksi se još uvijek javljaju slučajevi da neka lokalna jedinica proslijedi sredstva direktno vrtiću, a ne njegovom nadležnom proračunu. Npr., vrtić je proračunski korisnik Grada G. Županija na žiro-račun vrtića svaki mjesec uplaćuje sredstva


PREDŠKOLSKI ODGOJ

kojima se su inancira plaća za dvoje djelatnika. Pi-tanje koje je u ovom slučaju važno riješiti je sljedeće: Kako će vrtić evidentirati sredstva dobivena od Županije koja mu nije nadležni proračun?

U čl. 54. st. 3. Pravilnika o proračunskom raču no-vodstvu i Računskom planu propisano je da se sred-stva namijenjena proračunskim korisnicima drugih proračuna klasi iciraju kao pomoći proračunu čiji su proračunski korisnici kojima su sredstva namijenje-na. U skladu s navedenim direktno inanciranje vrtića treba prekinuti i od Županije tražiti da novac uplaćuje u proračun Grada G koji će inancirati po-slovanje vrtića. Sredstva dobivena od Županije vrtić može vratiti Županiji, ali da bi se to izbjeglo, moguće je provesti sljedeće evidencije:

− vrtić sredstva dobivena iz županijskog prora-čuna evidentira na računu 63312 Tekuće pomoći iz županijskog proračuna;

− nakon te evidencije evidentira obvezu povra-ta tih sredstava u proračun Grada i stornira prihod ostvarene na 63312;

− Grad evidentira potraživanje od vrtića i prihod na računu 63312 Tekuće pomoći iz županijskog proračuna;

− kada Grad u sljedećem mjesecu doznači iznos za inanciranje rashoda umanjen za sredstva dobivena od Županije vrtić će zatvoriti obvezu, a Grad potraživanje od vrtića.

U nastavku se daje pregled navedenih knjiženja:

Knjiženje u dječjem vrtiću “ABC”:

Red.br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1 2 3 4 51. Dobivena sredstva od

Županije5.000 11121 63312

2. Obveza uplate dobivenih prihoda u proračun Grada

5.000 6331223954

3. Evidentiranje rashoda za koje se traže sredstva iz gradskog proračuna

10.0001.6002.4003.0005.8004.0006.900

30.0002.500

322113221232214322313223332311323123232132341

232212322123221232232322323231232312323223234

4. Dobiveni prihodi iz gradskog proračuna (ali umanjeni za sredstva dobivena iz županijskog proračuna - umjesto 66.200 dobiveno je 61.200)

61.200 11121 67111

4a. Zatvaranje obveze prema gradskom proračunu i evidentiranje prihoda - temeljnicom

5.000 23954 67111

Knjiženje kod Grada G:

Red.br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1 2 3 4 51. Potraživanje za

prihode koje je vrtić dobio od županije

5.000 12921 63312

2. Prijenos sredstava dječjem vrtiću na temelju zahtjeva za plaćanje rashoda i zatvaranje potraživanja (temeljnicom) jer su vrtiću doznačena sredstva umanjena za obvezu uplate sredstava dobivenih iz županijskog proračuna

61.2005.000

10.0001.6002.4003.0005.8004.0006.900

30.0002.500

322113221232214322313223332311323123232132341

1112112921

Napomena: ovakvo rješenje moguće je i ako Grad nije planirao rashode vrtića koje inancira Županija jer je prema članku 50. Zakona o proračunu moguće uplaćene, a neplanirane ili manje planirane pomoći, izvršavati iznad iznosa plana, a do visine uplaćenih sredstava.

Uplate roditelja

Česte nedoumice u klasi iciranju prihoda dječjeg vrtića bile su vezane uz sredstva koja uplaćuju rodi-telji: jesu li to vlastiti prihodi ostvareni od pružanja usluga (podskupina 661) ili prihodi po posebnim propisima, odnosno od su inanciranja cijene usluge (račun 65264)?


PREDŠKOLSKI ODGOJ

Kako je osnovna karakteristika vlastite djelatnosti poslovanje na tržištu i ne inanciranje iz proračuna, što znači da je proračunski korisnik sam organizirao posao i za njegovo obavljanje ne koristi proračunska sredstva, uplate roditelja ne mogu se klasi icirati kao vlastiti prihodi. Veliki dio rashoda koji vrtići imaju pri pružanju usluga predškolskog odgoja inancira se iz proračuna te roditelji plaćaju samo jedan dio stvarne cijene, odnosno oni participiraju u ukupnim troškovima. Uplate roditelja evidentiraju se stoga na računu 65264 – Su inanciranje cijene usluge, participacije i slično.


Neki vrtići organiziraju u sklopu svog programa predškolskog odgoja školu stranih jezika, ritmiku, sportsku igraonicu… Uz redovne uplate roditelji (koji su dijete upisali u dodatne programe) plaćaju mjesečno i naknade za dodatne programe. Ove uplate roditelja klasi iciraju se kao prihodi od pružanja usluga i evidentiraju na računu 66151 - Prihodi od pruženih usluga.

Drugi slučaj organizacije dodatnih odgojno-obra-zovnih programa je kada privatna škola održava, najčešće dva sata tjedno, program. Roditelji tada novac uplaćuju školi koja program provodi u vrtiću, a dječji vrtići najčešće ostvaruju prihode od iz-najmljivanja prostora koje isto evidentiraju na računu 66151 - Prihodi od pruženih usluga.

Vrtići često organiziraju i gostovanje kazališnih pre-dstava ili odlazak u školu klizanja, rolanja… I ove ak-tivnosti se uglavnom inanciraju uplatama roditelja, s tim da u ovom slučaju dječji vrtić samo priku-plja sredstva i plaća krajnjem pružatelju usluge (kazalištu, školama rolanja i klizanja…). Stoga vrtići ne trebaju evidentirati prihode i rashode za navedene transakcije, već sve knjiže preko blagajne i računa obveza.

Dječji vrtić iznajmljuje športsku dvoranu plesnom klu-bu, a subotom prostore za igru privatnoj igraonici za organiziranje rođendana. Ove prihode također eviden-tira na računu 66151 - Prihodi od pruženih usluga.

Donacije

Dječji vrtići mogu primiti uplate od pravnih ili izičkih osoba za uređenje prostora, kupnju didak-

tičkih igračaka, materijala ili opreme, a čest je slučaj da dobiju materijal za rad s djecom (kolaž papir, lje-pilo, bojice, škare, plastelin i slično). Primljene upla-te evidentiraju kao donacije, a ako je donacija dana u potrošnom materijalu prihode od donacija evidenti-raju u visini vrijednosti dobivenog (potrošnog) ma-terijala.

Roditelji u vrtić često donose slikovnice i igračke. Budući da se radi o igračkama s kojima su se dje-ca već igrala, nabavna vrijednost nije velika te je i uobičajeni vijek trajanja 1 godina i nema potrebe za procjenjivanjem vrijednosti prikupljenih igračaka i evidentiranjem dobivene donacije.

Primjer:

U sklopu akcije Večernjeg lista dječji vrtić “Ciciban” je dobio na poklon 10 dječjih bicikala pojedinačne vrije-dnosti 500 kn.

Knjiženje u dječjem vrtiću:

Red.

br.Opis Iznos

Račun

Duguje Potražuje

1 2 3 4 51. Dobiveni bicikli 5.000 32251 66313

Napomena: Kako je vrijednost dječjih bicikala niža od 3.500 kuna klasi iciraju se kao sitni inventar, a ne na računu 02318 - Bicikli.


Kuhinja

Nabava hrane za obroke u vrtićima evidentira se na osnovnim računima 32224 - Namirnice. U skladu s člankom 21. stavkom 2. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu rashodi za utrošak kratkotrajne ne inancijske imovine priz-naju se u trenutku nabave i u visini njene nabavne vrijednosti. To znači da se rashodi za namirnice priznaju već u trenutku nastanka obveze, a ne po samom utrošku hrane. Istovremeno treba istak-nuti da rad vrtičke kuhinje nema karakteristiku trgovačke, niti proizvođačke djelatnosti i time se na nju ne primjenjuju niti odredbe Pravilnika prema kojem se iznimno, u obavljanju vlastite trgovačke i proizvođačke djelatnosti rashodi za kratkotrajnu ne inancijsku imovinu iskazuju u trenutku stvar-


PREDŠKOLSKI ODGOJ

nog utroška, odnosno prodaje. Dakle, rashodi za namirnice iskazuju se već u trenutku nastanka obveze, no u pomoćnoj evidenciji potrebno je osigu-rati dokaze o opravdanosti utrošaka za isporučene obroke.

Primjer:

Za potrebe kuhinje u vrtiću primljena je isporuka na-mirnica, i to: 50 kg brašna, 50 litara ulja, 5 kg soli, 5 kg šećera. Račun dobavljača glasi na 800 kuna.

Knjiženje:

Red.

br.Opis Iznos

Račun

Duguje Potražuje

1 2 3 4 51. Račun dobavljača

za namirnice800 32224 23222

2. Podmirena obveza prema dobavljaču

800 23222 11121

Edukacija zaposlenika

Vrtići ulažu u dodatnu edukaciju i osposobljavanje odgajatelja te se rashodi za njihova sudjelovanja na seminarima ili radionicama evidentiraju na odgovarajućim računima odjeljka 3213 Stručno usavršavanje zaposlenika. Međutim, kada odgaja-telj uz potporu dječjeg vrtića upiše poslijediplomski studij ili dječji vrtić inancira usavršavanje primjeri-ce engleskog jezika, odgajatelju koji će se uključiti u rad s djecom na engleskom jeziku rashodi se eviden-tiraju na računu 37215 - Stipendije i školarine.

Rashodi programa

Budući da dječji vrtići neka sredstva dobivaju isključivo za inanciranje određenih programa (mala škola - predškola, rad s djecom s posebnim potreba-ma,…) potrebno je osigurati praćenje i izvještavanje o njihovom namjenskom korištenju. Uz obvezu koja proizlazi iz odredbi Zakona o proračunu i Pravilnika

o proračunskim klasi ikacijama (NN, br. 26/10) i ovakvi zahtjevi ukazuju na potrebu uvođenja pro-gramske klasi ikacije, praćenje troškova unutar svakog programa i uspostavljenu vezu s izvorom inanciranja.

Odredbe Pravilnika o proračunskim klasi ika-cijama propisuju obvezu primjene proračunskih klasi ikacija ne samo u procesima planiranja, već i izvršavanja, računovodstvenog evidentiranja i izvještavanja. Svaki prihod vezan je uz pojedini izvor inanciranja (opći prihodi i primici, vlastiti prihodi,

prihodi za posebne namjene, donacije, prihodi od ne-inancijske imovine i nadoknade štete s osnova osi-

guranja te namjenski primici), a rashodi se trebaju evidentirati na način koji omogućava praćenje akti-vnosti i projekata koji se provode i izvora iz kojih će se inancirati navedena obveza. To ne znači posebno računovodstvo, već analitičko praćenje rashoda na šestoj, sedmoj i ostalim potrebnim analitičkim razi-nama ekonomske klasi ikacije.

Potreba za ovakvim evidencijama posebice dolazi do izražaja u sustavu lokalnih riznica u kojima su procedure izvršavanja uvjetovane i izvorom inan-ciranja iz kojeg se rashod određenog programa/aktivnosti izvršava. Tako je člankom 50. Zakona o proračunu propisano da se uplaćene i prenesene, a manje planirane pomoći, donacije i prihodi za poseb-ne namjene mogu izvršavati iznad iznosa utvrđenih u proračunu, a do visine uplaćenih odnosno prenese-nih sredstava. Nadalje, uplaćeni i preneseni, a manje planirani namjenski primici od zaduživanja mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u proračunu, a do visine uplaćenih odnosno prenesenih sredstava, uz prethodnu suglasnost upravnog tijela za inan-cije. Uplaćene i prenesene, a neplanirane pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene i namjenski primici od zaduživanja mogu se koristiti prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u proračunu uz prethodnu suglasnost upravnog tije-la za inancije. Uspostavljenim računovodstvenim evidencijama koje omogućuju praćenje korištenja sredstva po izvorima inanciranja i programima (projektima/aktivnostima) osigurava se namjensko i zakonito korištenje sredstava.


PRAVOSUĐE

Županijski, općinski, upravni, prekršajni sudo-vi, županijska i općinska državna odvjetništva proračunski su korisnici državnog proračuna. U Registru proračunskih i izvanproračunskih kori-snika, izlistani su kao obveznici primjene Zakona o proračunu (NN, br. 87/08.), Zakona o iskalnoj od-govornosti (NN, br. 139/10.) i drugih propisa, rele-vantnih za proračunske korisnike. Autorica u kon-tekstu primjene tih propisa u ovom tekstu ukazuje na obveze sudova i državnih odvjetništava vezano uz praćenje potraživanja, predujmova i povrata.

1. Praćenje naplate potraživanja iz nadležnosti korisnika

Člankom 47. Zakona o proračunu propisano je da su proračunski korisnici odgovorni za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti, za njihovu uplatu u državni proračun i za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s namje-nama. Ministarstvo inancija više je puta ukazivalo na potrebu praćenja prihoda državnoga proračuna u nadležnosti sudova, posebice sudskih pristojbi.

Zakonom o sudskim pristojbama (NN, br. 74/95., 57/96., 137/02., 26/03., 125/11. i 112/12.) propisano je da sud vodi popis neplaćenih sudskih pristojbi. Sud donosi rješenje o pristojbi kojim poziva stranku da u roku od osam dana od dostave rješenja plati dužnu pristojbu. Sud je obvezan pratiti naplatu sudskih pri-stojbi, a u tome su mu ključni izvještaji Financijske agencije o uplaćenim sudskim pristojbama.

Treba istaknuti da su pojedini sudovi započeli s praćenjem naplate sudskih pristojbi, ali bez imple-mentacije integriranog informacijskog sustava što je iznimno teško. Može se reći da je sustav praćenja

* Ivana Jakir-Bajo, mag.oec, načelnica u Ministarstvu inancija Republike Hrvatske

i naplate proveden u cijelosti kada u inancijskim izvještajima suda budu iskazana potraživanja za su-dske pristojbe na računima 16511- Državne upravne i sudske pristojbe s protustavkom na računu 96511 – Obračunati prihodi od državnih upravnih i sudskih pristojbi. Naplatom potraživanja ne evidentira se prihod, budući da njega iskazuje državni proračun, već se zadužuje račun obračunatih prihoda, a odo-brava račun potraživanja. Uz sudske pristojbe, sudovi su obvezni pratiti naplatu i drugih prihoda državnog proračuna za koje iz zakona proizlaze da su u njihovoj nadležnosti.

2. Evidencije primljenih predujmova

U poslovanju sudova i državna odvjetništava se pojav-ljuju i poslovni događaji koji nemaju izravni učinak na inancijski rezultat obračunskog razdoblja i na vrijednost imovine i obveza u trenutku bilanciranja. Nerijetko takvi poslovni događaji, u određenim okol-nostima i/ili s vremenskim pomakom, imaju vrlo značajan utjecaj na uspješnost poslovanja i vrijed-nost neto imovine. Dakle, takve poslovne događaje također treba knjigovodstveno pratiti i vrijednosno prikazati kao izvanbilančne pozicije.

Izvanbilančni zapisi sadrže vrijednosne izraze poslovnih događaja koji u trenutku nastanka nemaju izravan utjecaj niti na jednu poziciju temeljnih inancijskih izvještaja. Važnost iska-zivanja tih poslovnih događaja je u činjenici da se time korisnike informacija prezentiranih u inan-cijskim izvještajima upozorava i upoznaje s rele-vantnim činjenicama, pravima i obvezama pove-zanim s poslovanjem o kojemu se izvještava. Ove informacije upućuju i na prisutnu mogućnost da se u budućnosti, pod određenim okolnostima i uslijed drugih poslovnih događaja, vrijednosti prikazane u izvanbilančnim zapisima mogu izravno odraziti na pozicije temeljnih inancijskih izvještaja.

UDK 657.2Ivana Jakir-Bajo*

Praćenje naplate potraživanja, evidencija primljenih predujmova i način povrata sredstava kod sudova i državnih odvjetništava


PRAVOSUĐE

Izvanbilančni zapisi koju sudovi i državna odvjet-ništva mogu imati obuhvaćaju vrijednosne iskaze:

- tuđe imovine na korištenju,- instrumenata osiguranja plaćanja i naplate

(zadužnice, mjenice, čekovi, …) koji se ne mogu iskazati u bilanci jer je njihova uporaba uvje-tovana prethodnim nastupom nekih okolnosti (najčešće je riječ o primljenim instrumentima za slučaj da se ugovorna obveza ne izvrši, dak-le nije im funkcija samog plaćanja, nego osigu-ranja),

- otpisanih potraživanja za koje još postoje izvje-sni izgledi za naplatu.

Međutim, u inancijskim izvještajima sudova primi-jećeno je da isti u okviru izvanbilančnih zapisa vode i predujmljena sredstva stranaka koja se kod sud-ova nalaze na posebnim računima depozita. Nave-dene evidencije nisu ispravne. Sredstva predujm-ljena od stranaka potrebno je iskazati na bilančnim računima primljenih predujmova. Kada se sredstva vraćaju stranci, uz evidenciju odljeva po računu, evi-dentira se zatvaranje obveze po primljenim preduj-movima.

Knjiženje:

Red.br.

OpisRačun

Duguje Potražuje 1 2 3 4

1. Predujmljena sredstva stranke

11121 23951

2. Vraćanje sredstava predujma stranci

23951 11121

3. Povrati sredstava

U slučaju pogrešno ili više uplaćenih sredstava na račun državnog proračuna, zahtjev za povrat sred-

stava i dokumentacija kojom se dokazuje da su sred-stva pogrešno ili više uplaćena podnosi se Ministar-stvu inancija. U slučaju da su u nadležnosti suda ili državnog odvjetništva pogrešno ili više uplaćena sredstva, isti je obvezan na zahtjev uplatitelja ili Mini-starstva inancija dostaviti dokumentaciju kojom se dokazuje da su sredstva pogrešno ili više uplaćena.

Tako primjerice stranka koja je platila sudsku pri-stojbu, a nije je trebala platiti ili ju je trebala platiti u manjem iznosu, zahtjevu za povrat prilaže potvr-du nadležne institucije koja je dala nalog za plaćanje (primjerice općinskog suda), kojom dokazuje svoju tvrdnju. Stranka navedeno očitovanje podnosi Mi-nistarstvu inancija uz zahtjev za povrat sredstava. Procedura vraćanja pristojbe propisana je člancima 43.-45. Zakona o sudskim pristojbama.

Ministarstvo inancija provjerava vjerodostojnost dokumentacije i donosi rješenje o povratu sred-stava iz državnog proračuna. Protiv rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Pogrešno ili više uplaćena sredstva vraćaju se uplatiteljima s računa državnog proračuna na teret pogrešno ili više uplaćenih prihoda.

S druge strane, ako se naknadno utvrdi je li isplata sredstava iz državnog proračuna izvršena nezako-nito i/ili neopravdano, sud ili državno odvjetništvo koje je dalo nalog za plaćanje dužno je odmah zatražiti povrat sredstava u državni proračun. Sre-dstva se vraćaju u državni proračun u korist rasho-da/izdatka koji je terećen u trenutku isplate, ako je povrat ostvaren u godini u kojoj je izvršena isplata. Ako se sredstva odnose na rashode/izdatke izvršene prethodnih godina, sredstva se vraćaju u državni proračun u korist ostalih nespomenutih prihoda. Sud ili državno odvjetništvo, koje je dalo nalog za plaćanje, daje uputu o povratu sredstava u državni proračun. Evidencije o povratu sredstava u državni proračun vodi sud ili državno odvjetništvo koje je dalo nalog za plaćanje i uputu o povratu sredstava u državni proračun.

NAJAVLJUJEMO!

SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA SUDOVE I ODVJETNIŠTVA




KULTURA

Veliki je broj različitih ustanova čija se djelatnost klasi icira u funkciju kulture: centri za kulturu i obrazovanje, knjižnice i čitaonice, muzeji, kazališta, umjetničke galerije, izložbeni prostori, koncertne dvorane i drugi. Razlika između ustanova u kulturi koje jesu proračunski korisnici, bilo državnog, bilo lokalnog proračuna, od onih koji to nisu jest što proračunski korisnici obveznici primjene Zakona o proračunu, Zakona o iskalnoj odgovornosti i dru-gih propisa relevantnih za proračunske korisnike. Autorice u nastavku daju prikaz speci ičnosti kod evidencija prihoda i rashoda u ustanovama u kultu-ri koje su proračunski korisnici.

1. Uvod

Ustanove u kulturi koje je osnovala država – proračunski korisnici državnog proračuna, iskaza-ne su u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika ispod Ministarstva kulture budući da su proračunski korisnici iz njihove nadležnosti. Usta-nove u kulturi koje je osnovala jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave također su iska-zane u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika, ali ispod lokalne jedinice u čijoj su nadležnosti.

Da bi poslovanje ustanova u kulturi koje su proračunski korisnici bilo pravilno i kvalitetno obuhvaćeno kroz konsolidaciju države one moraju sastavljati i predavati inancijske izvještaje propi-sane za proračunski računovodstveni sustav. Uz to, u planu proračuna njihovi su rashodi za zaposlene, materijalni, inancijski rashodi i rashodi za nabavu ne inancijske imovine koji se inanciraju iz sredsta-va proračuna iskazani prema konkretnim rashodi-

* Ivana Jakir Bajo, mag.oec, Ministarstvo inancija Republike Hrvatske** Sabina Rebrović, mag.oec, savjetnica u Centru za razvoj jav-nog i nepro itnog sektora

ma klasi iciranim ekonomski, a ne u jednoj stavci (kroz donacije).



Ustanove u kulturi inanciraju se primarno iz dr-žav nog proračuna ili iz proračuna jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, ovisno o osnivaču. Neke od ustanova koje su proračunski ko risnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave inanciraju se i iz državnog proračuna. Takvi programi planirani su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2012. godinu i projekcijama za 2013. i 2014. na tekućim pomoćima unutar opće države.

K565018

Izgradnja, održavanje i opremanje ustanova kulture

32.000.000 49.000.000 60.000.000

36

Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna

8.000.000 10.000.000 11.000.000

363Pomoći unutar općeg proračuna

8.000.000

38 Ostali rashodi 24.000.000 39.000.000 49.000.000

382Kapitalne donacije

24.000.000

Sredstva od jedinica lokalne i regionalne samoupra-ve, koje nisu nadležne za ustanovu, i od subjekata unutar općeg proračuna, ustanove u kulturi ne bi smjele dobivati direktno kao uplate na račun usta-nove, nego preko nadležne lokalne jedinice, što se onda evidentira na računima podskupine 671.

UDK 657.2Ivana Jakir Bajo*

Sabina Rebrović**

Speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija kod ustanova u kulturi


KULTURA

Prihode koje ustanove u kulturi dobiju iz nadležnog proračuna za inanciranje posebnih programa iz djelatnosti kulture trebaju evidentirati:

− kao i prihode ostvarene prema inancijskom planu sastavljenom za inanciranje rashoda re-dovne djelatnosti i

− na računu 67111 - Prihodi za inanciranje rashoda poslovanja ili 67121 - Prihodi za i-nanciranje rashoda za nabavu ne inancijske imovine.

Ustanove u kulturi u računovodstvenim evidencija-ma ne koriste račun 67131 - Prihodi na temelju ugo-vornih obveza.

05540 Muzeji i galerije 81.840.228 82.840.228 82.840.228

39KULTURA, RELIGIJA I SPORT

81.840.228 82.840.228 82.840.228

3903MUZEJSKO-GALERIJSKA DJELATNOST

81.840.228 82.840.228 82.840.228

A780000ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE

67.340.228 67.840.228 67.840.228

31 Rashodi za zaposlene 46.340.778 46.340.778 46.340.778311 Plaće (Bruto) 39.553.817312 Ostali rashodi za zaposlene 735.228313 Doprinosi na plaće 6.051.73332 Materijalni rashodi 20.900.450 21.400.450 21.400.450

321Naknade troškova zaposlenima

2.829.400

322Rashodi za materijal i energiju

6.633.200

323 Rashodi za usluge 10.492.700

329Ostali nespomenuti rashodi poslovanja

945.150

34 Financijski rashodi 99.000 99.000 99.000343 Ostali inancijski rashodi 99.000

A780001PROGRAMI MUZEJSKO GALERIJSKE DJELATNOSTI

14.500.000 15.000.000 15.000.000

32 Materijalni rashodi 8.500.000 9.000.000 9.000.000

321Naknade troškova zaposlenima

860.000

322Rashodi za materijal i energiju

1.200.000

323 Rashodi za usluge 6.440.000

42Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine

1.000.000 1.000.000 1.000.000

422 Postrojenja i oprema 1.000.000

45Rashodi za dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini

5.000.000 5.000.000 5.000.000

451Dodatna ulaganja na građevinskim objektima

5.000.000

Prihodi od su inanciranja građana

Građani na različite načine, ovisno o kojoj je usta-novi u kulturi riječ, inanciraju jednim dijelom rad te ustanove. Osnovni “proizvodi”, npr. kazališta jesu predstave i građani kupnjom ulaznice inan-ciraju kazalište. Na isti način se, prodajom ulaz-nica, inanciraju muzeji i galerije. Knjižnice umje-sto prodaje ulaznica kao izvor inanciranja imaju članarine.

Česte nedoumice u klasi iciranju prihoda ustanova u kulturi bile su vezane uz sredstva koja se ostva-re prodajom ulaznica i članarina: jesu li to vlastiti prihodi ostvareni od prodaje proizvoda i pružanja usluga (podskupina 661) ili prihodi po posebnim propisima odnosno od su inanciranja cijene usluge (račun 65264)?

Kako je osnovna karakteristika vlastite djelatnosti poslovanje na tržištu i ne inanciranje iz proračuna, što znači da je proračunski korisnik sam organizirao posao i za njegovo obavljanje ne koristi proračunska sredstva, prihodi ostvareni prodajom ulaznica i naplatom članarina ne se mogu klasi icirati kao vlastiti prihodi. Veliki dio rashoda koje usta-nove u kulturi imaju pri pružanju usluga inancira se iz proračuna te građani plaćaju samo jedan mali dio stvarne cijene, odnosno oni su inanciraju cijenu usluge (participiraju u troškovima).

Prihodi od prodaje ulaznica, članarina

Evidentiraju se na računu 65264 - Su inanciranje cijene usluge, participacije i slično.

Temeljem članka 21. stavka 2. Pravilnika o pro-računskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11) prihodi se priznaju u izvještajnom razdoblju u kojemu su postali raspoloživi i pod uvjetom da se mogu izmjeriti. Uzimajući u obzir na-vedeno te da ne postoji neizvjesnost ispunjenja ugo-vorene usluge, a u slučaju neiskorištenih ulaznica (u cijelosti ili djelomično) ne postoji mogućnost povra-ta uplaćenih sredstava, radi e ikasnosti provođenja računovodstvenih evidencija prilikom prodaje ulaznica treba evidentirati prihod od ulaznica, neovisno o iskorištenosti ulaznice.

Iako se usluga koju pruža kazalište može pružati tijekom 2 kalendarske godine (kazališna sezona)


KULTURA

nije racionalno pratiti iskorištenost kupljene ulazni-ce, a preostali dio iskazivati preko pasivnih vremen-skih razgraničenja (unaprijed plaćeni prihodi).

Prema čl. 11. Pravilnika o proračunskom raču-novodstvu i Računskom planu knjiženje i eviden-tiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama temelji se na knjigovodstvenim ispravama, koje su pisani ili memorirani elektronički dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni. U skladu s navedenim potrebno je prilikom prodaje ulaznica na magnetskoj kartici izdavati račune.

Posebna evidencija o količini iskorištenih ulaznica, ukoliko se svi prihodi prilikom prodaje ulaznice evi-dentiraju kao prihodi od prodaje ulaznice, nije po-trebna.


Neke ustanove u kulturi iznajmljuju prostor i opre-mu. Prihode koje ostvare od ovih poslova trebaju klasi icirati i evidentirati kao prihode od pružanja usluga na računu 66151.

Česta su i sklapanja ugovora sa sponzorima. Priho-di od sponzorstava klasi iciraju se i evidentiraju na računima podskupine 663 Donacije od prav-nih i izičkih osoba izvan općeg proračuna ako nema obvezne protučinidbe, u protivnom je riječ o prihodima od pruženih usluga koji se evidenti-raju na računu 66151.

Za prihode od kamata u računskom planu za proračunsko računovodstvo predviđeni su računi u podskupini 641 - Prihodi od inancijske imovine.

Kazališta često drugim pravnim osobama omo gu-ćuju da za svoje potrebe (svečane proslave, pred-stave, koncerti, priredbe, sastanci i drugo) iznajme dvoranu kazališta s gledalištem, pozornicom, svom pratećom opremom i stručnim osobljem po povolj-nim uvjetima.

U najam dvorane moguće je uključiti:

− stručno osoblje za rad s publikom/gostima (čuvari, biljeteri, garderobijeri za publiku, i sl.);

− stručno i umjetničko osoblje za rad s izvođačima (portiri, garderobijeri za izvođače, glazbenici i sl.);

− stručno tehničko osoblje (operateri rasvjete i zvuka, scenski radnici);

− najam popratnih prostorija (garderobe, poku-sna dvorana, i sl.);

− najam tehničke opreme (korištenje rasvjete, zvučne i scenske tehnike);

− korištenje kazališnih bifea; − korištenje kazališnih radionica (krojačka, sto-

larska, bravarska); − korištenje opreme iz skladišta kazališta (kosti-

mi, scenogra ija, i sl.); − organizaciju zabavnog programa na pozornici

(npr. u sklopu neke svečane proslave moguće je organizirati nekoliko desetaka minuta recitala, koncerta, isječaka iz naših dramskih/glazbenih predstava ili čak prikazati cijelu manju pred-stavu);

− organizaciju zabavnog programa u predvorju (npr. svirku manjeg ansambla za vrijeme stanke);

− organizaciju domjenka ili kakvog drugog oblika konzumacije jela i/ili pića (svečana večera, i sl.).

Primjer: Kazalište iznajmljuje dvoranu izičkoj osobi za promociju knjige

Red.br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1 2 3 4 51. Ispostavljanje

računa izičkoj osobi-evidencija potraživanja

15.000 16615 96615

2. Naplata potraživanja 15.000 11121 16615


Ako nadležna jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave donese odluku o obveznoj upla-ti dijela vlastitih prihoda u proračun, uplate se od 2011. godine ne evidentiraju na dugovnoj stra-ni računa 66131 - Prihodi od vlastite djelatnosti uplaćeni u proračun jer je taj račun ukinut, već se kada se prihodi naplate evidentira obveza uplate u proračuna (23954) i po izvršenoj uplati obveza se zatvara.


KULTURA

Donacije

Ustanove u kulturi mogu primiti uplate od pravnih ili izičkih osoba za uređenje prostora, kupnju ma-terijala i opreme, a čest je slučaj da dobiju materijal za izradu kostima i scenogra ije. Primljene uplate evidentiraju kao donacije, a u vrijednosti dobive-nog (potrošnog) materijala također evidentiraju donacije na odgovarajućem računu podskupine 663 - Donacije od pravnih i izičkih osoba izvan opće proračuna.


Rashodi upravnih vijeća

Sve ustanove u kulturi imaju troškove svojih uprav-nih vijeća. Navedeni rashodi evidentiraju se u okvi-ru:

329 - Ostalih nespomenutih rashoda;

3291 - Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i slično;

Ustanove u kulturi evidentiraju naknade za rad u upravnim vijećima na osnovnom računu 32911 - Naknade članova predstavničkih i izvršnih tije-la i upravnih vijeća.

Nemoguće je sastaviti računski plan koji bi u potpu-nosti zadovoljio posebnosti pojedinih djelatnosti na način da obuhvati osnovni račun za sve speci ične vrste rashoda. Zbog toga proračunski korisnici otva-raju analitičke evidencije ili evidentiraju transakcije na računima ostalih rashoda. To je slučaj i s nakna-dama za javno izvođenje koje Zagrebačka ilharmo-

nija isplaćuje ZAMP-u, a on iz navedenih sredstava isplaćuje tantijeme izvođačima. Zagrebačka ilhar-monija sredstva koja doznačuje ZAMP-u evidenti-ra u sklopu rashoda za ostale usluge na osnovnom računu 32399 - Ostali nespomenuti rashodi.

Tantijemi autorima

Ustanove u kulturi, naročito kazališta, imaju velike rashode po osnovi davanja tantijema autorima. Navedeni rashodi knjiže se na:

3237 - Intelektualne i osobne usluge;

32371 - Autorski honorari.

Zakupnine i najamnine

Sve vrste najma evidentiraju se u okviru odjeljka 3235 - Zakupnine i najamnine. To može uključivati od najma prostora (dvorane) 32352 - Najamnine za građevinske objekte, do najma opreme 32353 - Najamnine za opremu ili korištenja licenci 32354 - Licence. Ostale moguće vrste najma evidentiraju se na računu 32359 - Ostale najamnine i zakupnine.

Stipendije i školarine

U skupini računa 37 Naknade građanima i kućan-stvima na temelju osiguranja i druge naknade evi-dentiraju se prema članku 55. stavku 3. Pravilnika stipendije i školarine koje proračun i proračunski korisnici daju vlastitim zaposlenicima (primjerice stipendije članovima kazališnih ansambala).

NAJAVLJUJEMO!

SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA USTANOVE U KULTURI


TEMA RADIONICE JE:




VATROGASTVO

Djelatnost vatrogastva vrlo je speci ično organi-zirana s kombinacijom proračunskih korisnika i nepro itnih organizacija koje zajedno imaju važnu ulogu u obavljanju ove djelatnosti. Ova djelatnost inancira se iz različitih izvora, autorice se u ovom

tekstu osvrću na speci ičnosti praćenja i evidenti-ranja prihoda kod javnih vatrogasnih postrojbi.

1. Uvod

Javne vatrogasne postrojbe proračunski su korisni-ci jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave kojima Grad Zagreb, gradovi i općine koji su osnivači i suosnivači osiguravaju sredstva rashoda za zaposlene, te sredstva za materijalne i inancijske rashode. Osnivači i suosnivači na takav način trebaju i planirati sredstva namijenjena javnim vatrogasnim postrojbama, prema konkretnim vrstama rasho-da: plaće, ostali rashodi za zaposlene, doprinosi na plaće, naknade troškova zaposlenima, rashodi za ma-terijal i energiju, rashodi za usluge (usluge telefona, pošte i prijevoza, tekućeg i investicijskog održavanja, promidžbe i informiranja, komunalne usluge, zakup-nine i najamnine), ostali nespomenuti rashodi – pre-mije osiguranja, ostali inancijski rashodi – bankarske usluge i usluge platnog prometa te zatezne kamate.

Razlika između javnih vatrogasnih postrojbi i osta-lih organizacija koje obavljaju vatrogasnu djelatnost, vatrogasnih zajednica i dobrovoljnih vatrogasnih društava jest između ostaloga što su javne vatro-gasne postrojbe proračunski korisnici i kao takvi obveznici primjene Zakona o proračunu, Zakona o iskalnoj odgovornosti i drugih propisa relevantnih

za proračunske korisnike. U nastavku se daje pre-

* Ivana Maletić, mag.oec, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora, [email protected]** Sabina Rebrović, mag.oec, savjetnica u Centru za razvoj javnog i nepro itnog sektora, [email protected]

gled izvora inanciranja javnih vatrogasnih postrojbi i načina njihova evidentiranja.

2. Prihodi ostvareni od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave - iz sredstava decentralizacije

Grad Zagreb, gradovi i općine koji su osnivači i suosnivači te inanciraju javnu vatrogasnu postroj-bu, osiguravaju sredstva rashoda za zaposlene, te sredstva za materijalne i inancijske rashode i to iz dodatnog udjela u porezu na dohodak (1,3%) te po-zicije u državnom proračunu za pomoći izravnanja za decentraliziranje funkcije. Ostvarena sredstva iz dodatnog udjela u porezu na dohodak osnivači i suosnivači javnih vatrogasnih postrojbi eviden-tiraju na osnovnim računima u okviru podskupine 611 - Porez i prirez na dohodak.

Suosnivači javnih vatrogasnih postrojbi ne mogu izravno inancirati postrojbu, već isključivo preko osnivača. Stoga lokalne jedinice, suosnivači jav-nih vatrogasnih postrojbi evidentiraju dane pomoći na odjeljku 3631 - Tekuće pomoći unutar općeg proračuna.

Jedinica lokalne samouprave u čijoj je nadležnosti javna vatrogasna postrojba po primitku sred-stava od drugih jedinica lokalne samouprave, suosnivača javne vatrogasne postrojbe, evidenti-ra prihode od tekućih pomoći iz gradskog (osnov-ni račun 63313) ili općinskog proračuna (osnovni račun 63314) i doznačuje ih vatrogasnoj postrojbi evidentirajući rashode u skupini računa 31 - Rashodi za zaposlene, skupini računa 32 - Materijalni rashodi ili skupini računa 34 - Financijski rashodi.

Ako se iz dodatnog udjela u porezu na dohodak ne ostvare sredstva do visine bilančnih prava za inan-ciranje minimalnih inancijskih standarda, razliku

UDK 657.2Ivana Maletić*

Sabina Rebrović**

Evidentiranje prihoda javnih vatrogasnih postrojbi


VATROGASTVO

sredstava utvrđenih Odlukom o minimalnim inan-cijskim standardima za decentralizirano inanciranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi u 2012. godini lokalne jedinice ostvaruju iz pozicije pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.

Lokalne jedinice koje ostvaruju dodatna sredstva izravnanja za decentraliziranu funkciju vatroga-stva ta sredstva evidentiraju na podskupini 635 - Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.

Pomoći izravnanja doznačuju se, sukladno Odluci o minimalnim inancijskim standardima, jedinici lo-kalne samouprave s najvećim osnivačkim udjelom odnosno jedinici u čijoj se nadležnosti nalazi javna vatrogasna postrojba.

Iako nadležna lokalna jedinica prima i sred-stva izravnanja drugih jedinica lokalne samou-prave, suosnivača, na podskupini 635 - Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije eviden-tira samo svoj dio prihoda, a za preostali iznos iskazuje obvezu prema lokalnim jedinicama, suosnivačima, na osnovnom računu 23955 – Obveze za naplaćene tuđe prihode.

Sredstva pomoći izravnanja ne doznačuju se lokalnim jedinicama, suosnivačima budući da one ne mogu izravno inancirati vatrogasnu postrojbu. Stoga na temelju obavijesti lokalne jedinice koja je zaprimila pomoći izravnanja za sve jedinice, lokalne jedinice suosnivači evidentiraju svoj dio prihoda na podsku-pini 635 - Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije uz istovremeno evidentiranje na odjeljku 3631 - Tekuće pomoći unutar općeg proračuna.

Jedinica osnivač, nakon što obavijesti suosnivače za-tvara osnovni račun 23955 – Obveze za naplaćene tuđe prihode uz istodobno evidentiranje na po-dskupini 633 – Pomoći iz proračuna. Ukupno pri-mljena dodatna sredstva izravnanja za decentrali-ziranu funkciju vatrogastva iz državnog proračuna jedinica osnivač doznačuje vatrogasnoj postrojbi evidentirajući rashode u skupini računa 31 - Rashodi za zaposlene, skupini računa 32 - Materijalni rashodi ili skupini računa 34 - Financijski rashodi.

3. Prihodi iz državnog proračuna

Javne vatrogasne postrojbe se najvećim dijelom i-nanciraju iz proračuna jedinica lokalne i regional-

ne samouprave, ali u inanciranju nabave vatroga-sne tehnike i opreme sudjeluje i državni proračun, odnosno Hrvatska vatrogasna zajednica koja je proračunski korisnik državnog proračuna.

Javne vatrogasne postrojbe ostvaruju sredstva od Hrvatske vatrogasne zajednice temeljem članka 46. stavka 3. Zakona o vatrogastvu. Društva za osigu-ranje izdvajaju sredstva u visini 5% od premije osi-guranja od požara koja se uplaćuju u iznosu od 30% na račun Hrvatske vatrogasne zajednice, u iznosu od 30% na račun vatrogasnih zajednica županija i Va-trogasne zajednice Grada Zagreba na području kojih se nalazi osigurana imovina te 40% na račun vatro-gasnih zajednica jedinica lokalne samouprave, odno-sno područne vatrogasne zajednice na području na kojem se nalazi osigurana imovina. Sredstva se mogu koristiti za nabavu tehnike, opreme i sredstava na-mijenjenih za vatrogasne intervencije, osposoblja-vanje i usavršavanje vatrogasaca te pomaganje va-trogastva na područjima od posebne državne skrbi, a prema mjerilima koje donosi Hrvatska vatrogasna zajednica.

Mjerila o korištenju sredstava premije osiguranja za 2012. godinu utvrđeno je da se za nabavu vatrogasne opreme i sredstava za gašenje te opreme za tehnicke intervencije i intervencije s opasnim tvarima izdvaja 40% sredstava uplaćenih na račun Hrvatske vatro-gasne zajednice. Dobrovoljna vatrogasna društva, javne vatrogasne postrojbe, te vatrogasne zajednice općina/gradova dostavljaju Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici zahtjev za su inanciranje ili inanciranje nabavke opreme na posebnom obrascu.

Dakle, javne vatrogasne postrojbe ostvaruju sredstva iz državnog proračuna preko Hrvat-s ke vatrogasne zajednice izravno na svoje raču-ne, a za inanciranje ili su inanciranje nabave opreme. Čl. 54. st. 3. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu propisano da se sredstva namijenjena proračunskim korisnici-ma drugih proračuna (a javne vatrogasne postrojbe nisu proračunski korisnici državnog proračuna, već jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave) klasi iciraju kao pomoći proračunu čiji su proračunski korisnici kojima su sredstva namijenje-na. To konkretno znači da Hrvatska vatrogasna zajednica treba ova namjenska sredstva od premije osiguranja od požara doznačiti nadležnoj lokalnoj jedinici, a ova ih proslijediti javnoj vatrogasnoj po-


VATROGASTVO

strojbi prema konkretnim vrstama rashoda koji se inanciraju iz tih sredstava jedinice što, upravo zato

jer je dobiveno iz nadležnog proračuna, javne vatro-gasne postrojbe evidentiraju na računima podsku-pine 671. U konačnici, ako su sredstva i doznačena izravno na račun javne vatrogasne postrojbe, prethodno navedeno može se osigurati knjigovod-stvenim evidencijama.

4. Vlastiti prihodi

Vlastiti prihodi jesu prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne inanciraju iz proračuna. Javne vatrogasne postrojbe ostvaruju vlastite prihode najčešće od održavanje vozila, prijevoza i ispum-pavanja vode, pranja prometnica, usluga autolje-stava, servisiranja vatrogasnih aparata i sl.

Ovi prihodi klasi iciraju se kao prihodi od pružanja usluga i evidentiraju na računu 66151 - Prihodi od pruženih usluga

Primjer:

Javna vatrogasna postrojba servisirala je u siječnju 10 vatrogasnih aparata trgovačkom društvu u vlasništvu Grada osnivača. Ispostavila je račun u iznosu od 550,00 kn. Uslugu je naplatila u ožujku.

Red. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje 1 2 3 4 5

1.

Ispostavljanje računa za servisiranje - evidencija potraživanja 550 16615 96615

2. Naplata potraživanja 550 11121 166153. Iskazivanje prihoda 550 99615 66151

Javne vatrogasne postrojbe mogu ostvarivati vlastite prihode ako se time ne ugrožava obavljanje vatroga-sne djelatnosti i ako se one obavljaju u manjem opse-gu. Sredstva koja javne vatrogasne postrojbe ostvare vlastitom djelatnošću, sukladno čl. 48. st. 1. Zakona o vatrogastvu, mogu koristiti samo za materijalne troškove, investicijsku izgradnju i nabavu opreme te za vatrogasnu intervenciju.

5. Prihodi od donacija

Javne vatrogasne postrojbe mogu primiti novčane donacije od pravnih ili izičkih osoba za kupnju va-trogasnih vozila, vatrogasne opreme, sredstva za gašenje ili zamjenskih dijelova. Ove prihode eviden-tiraju u okviru podskupine računa 663 Donacije od pravnih i izičkih osoba izvan općeg proračuna na osnovnim računima ovisno o tome tko daje donaciju i za koju svrhu.

Javne vatrogasne postrojbe mogu primiti i natu-ralne donacije npr. u vatrogasnim vozilima ili opre mi. Prema članku 21. stavku 2. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu za donacije ne inancijske imovine iskazuju se prihodi i rashodi prema procijenjenoj vrijednosti.

Članak 57. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu propisuje evidencije vezane uz donacije imovine između korisnika u sustavu proračuna i izvan njega. Osnovno pravilo je da se za donacije ne inancijske imovine iskazuju prihodi i rashodi, izuzev kod donacija između proračuna i proračunskih korisnika koje se evidentiraju preko promjena u obujmu imovine.

Dobivena dugotrajna ne inancijska imovina evi-dentira se odobravanjem odgovarajućeg računa prihoda poslovanja i zaduživanjem odgovarajućeg računa rashoda za nabavu dugotrajne ne inan-cijske imovine. Istovremeno se za primljenu imo-vinu zadužuje odgovarajući račun ne inancijske imovine u razredu 0, a odobrava odgovarajući račun vlastitih izvora u razredu 9.

Primjer:

Javna vatrogasna postrojba je od poduzeća ABC do-bila donaciju vatrogasne opreme u vrijednosti od 100.000,00 kn.

Red. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje 1 2 3 4 51. Primljena donacija

opreme 100.000 42233 663232. Evidentiranje

imovine i izvora 100.000 02233 91121

Sukladno članku 57. stavku 3. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom pla-


VATROGASTVO

nu svi prijenosi dugotrajne i kratkotrajne ne inan-cijske imovine između dva proračuna, proračuna i proračunskog korisnika ili dva proračunska kori-snika evidentiraju se preko računa 91512 - Promjene u obujmu imovine. To primjerice znači da ako javna vatrogasna postrojba dobije donaciju vatrogasnog vozila od Hrvatske vatrogasne zajednice ili lokalne jedinice, za istu ne evidentira prihode i rashode, već bilančno evidentira novodobivenu imovine preko promjena u obujmu imovine.

Red. br.

OpisRačun

Duguje Potražuje1 2 3 41. Primljena donacija

vatrogasnog vozila od grada/općine/županije/državog proračuna

0231691512

9151291121

6. Refundacije štete

Troškovi koji nastaju, a pokriveni su policama osi-guranja za koje su plaćene premije, evidentiraju se na odgovarajućim računima rashoda. Refundacije osiguravajućih kuća, ostvarene u istoj iskalnoj

godini, knjiže se kao povrati na stavke rashoda odnosno storno rashoda, a refundacije ostvare-ne u sljedećoj iskalnoj godini na 65267 - Prihodi s naslova osiguranja, refundacije štete i totalne štete.

Primjeri:

U prometnoj nezgodi oštećen je službeni automo-bil AB. Primljen je račun od ovlaštenog servisera za popravak u iznosu od 3.500,00 kn. Račun je plaćen. Osiguravajuća kuća priznala je u cijelosti račun za po-pravak.

Red. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1 2 3 4 5

1. Primljen je račun servisera 3.500 32323 23232

2. Potraživanje od osiguravajućeg društva 3.500 16526 96526

3. Račun je plaćen 3.500 23232 111214. Refundacija

osiguravajućeg društva

3.500 11121 16526

3.500 96526 65267

NAJAVLJUJEMO!

SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA JAVNE VATROGASNE POSTROJBE


TEMA RADIONICE JE:





Iako Uredbom o računovodstvu nepro itnih organi-zacija nije utvrđena obveza donošenja inancijskih planova/proračuna, svaka nepro itna organizacija mora imati plan. Plan je rezultat procesa plani-ranja kojim se projiciraju i prezentiraju informacije o budućoj inancijskoj situaciji i budućim poslov-nim aktivnostima i rezultatima. Obvezu izrade i donošenja inancijskog plana/proračuna nepro it-ne organizacije najčešće uređuju statutom i drugim propisima kojima se uređuje i njihov ustroj te djelo-vanje. Autorica u ovom tekstu daju pregled aktual-nosti vezano uz sastavljanje inancijskih planova nepro itnih organizacija.

1. Uvod

Financijskim planom/proračunom utvrđuju se priho-di i rashodi koji se tijekom godine planiraju ostvariti odnosno izvršiti. Međutim, nepro itne organizacije svjesne su promjena koje je donijela nova Uredba i potrebe uključivanja rezultata poslovanja (viška/manjka) u inancijski plan/proračun, ali najčešće ne znaju kako to tehnički izvesti. Upravo zato je ta pro-blematika obrađena u nastavku teksta.

Treba naglasiti da planiranje prihoda i rashoda u inancijskim planovima/proračunima tre-ba pratiti način iskazivanja prihoda i rashoda u računovodstvenim evidencijama koje su temelj za praćenje izvršenja inancijskog plana/proračuna. To će kod nepro itnih organizacija dovesti do potrebe izrade još jednog plana - plana novčanih tijekova

* Prof. dr. sc. Vesna Vašiček, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

za praćenja primitaka i izdataka odnosno likvid-nosti nepro itne organizacije. Najjednostavniji i-nancijski plan od čije izrade treba krenuti svaka nepro itna organizacija je plan prihoda i rashoda po računima računskog plana (takozvanoj eko-nomskoj klasi ikaciji). Takav plan ukazuje na što se sredstva tijekom godine planiraju utrošiti i te-meljem čega se namjeravaju prikupiti.

Ipak, niti jedan plan nije sam sebi svrha. On mora pridonositi postizanju ciljeva nepro itne organiza-cije, a oni su vidljivi kroz programe koji se provo-de. Stoga je važno kroz inancijski plan prezentirati i čime će se organizacija baviti tijekom godine. Ako nepro itna organizacija ima više organizacijskih dijelova (podružnica), planom treba pokazati koji će se programi provoditi u kojim organizacijskim dijelovima (relevantno za veće nepro itne organiza-cije), koliko se sredstava namjerava uložiti u svaki od programa te koji su im izvori inanciranja. Dakle, složeni inancijski plan je onaj u kojem se koristi više klasi ikacija od kojih posebno ističemo organi-zacijsku, programsku i ekonomsku klasi ikaciju.

Ovisno o složenosti inancijskih planova, proces praćenja izvršenja je manje ili više složen.

Za praćenje izvršenja i izvještavanje o izvršenju i-nancijskog plana sastavljenog isključivo po računima računskog plana (ekonomskoj klasi ikaciji) dovolj-na je primjena inancijskog računovodstva i sasta-vljanje Uredbom propisanih inancijskih izvještaja. Za praćenje izvršenja i izvještavanje o izvršenju inancijskog plana/proračuna sastavljenog primje-

nom organizacijske, programske i ekonomske kla-si ikacije neophodno je uvođenje analitičkog raču-novodstva i praćenje potrošnje po svakom od pro-grama i organizacijskih dijelova.

UDK 657.2Vesna Vašiček*

Izrada inancijskih planova/proračuna nepro itnih organizacija za 2013. godinu i uloga rezultata poslovanja u planiranju i izvještavanju



2. Prijedlog izgleda i sadržaja inancijskog plana/proračuna

Financijski plan/proračun se u pravilu sastavlja za razdoblje od jedne godine, ali može biti sastavljen i za više godina (pogledati primjer) kako bi se pokazao dugoročniji pogled u planiranju budućih aktivnosti.

U načelu inancijski plan/proračun sastoji se od:

- procjene prihoda za sljedeću godinu,- plana rashoda za sljedeću godinu po mogućnosti

iskazanih po programima i za veće nepro itne organizacije po organizacijskim dijelovima,

- obrazloženja prijedloga inancijskog plana/proračuna.

Uz navedeno nepro itna organizacija može izdvojiti iz inancijskog plana posebno plan nabave dugotraj-ne imovine i plan radnih mjesta radi lakšeg praćenja i upravljanja ovim vrstama rashoda odnosno ula-ganja u imovinu.

2.1. Procjena prihoda

Nepro itna organizacija procjenjuje koliko će priho-da po pojedinim vrstama, iskazanih na način propi-san računskim planom, ostvariti sljedeće godine.

Tablica 1. Prikaz plana prihoda nepro itne orga-nizacije

3 PRIHODI 34.700.000,00 kn31 PRIHODI OD PRODAJE ROBA I

PRUŽANJA USLUGA600.000,00 kn

32 PRIHODI OD ČLANARINA I ČLANSKIH DOPRINOSA

27.800.000,00 kn

33 PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA

750.000,00 kn

34 PRIHODI OD IMOVINE 5.500.000,00 kn36 OSTALI PRIHODI 50.000,00 kn

O razini na kojoj će se planirati prihodi odlučuje nepro itna organizacija. Fleksibilnost plano-va je potrebna da bi se umanjila opasnost od neočekivanih događaja. Viša razina daje veću leksibilnost u izvršavanju, ali zato manje infor-

macija. Budući da je plan podložan promjenama, što znači da tijekom godine tijelo koje usvaja inancijski plan/proračun može uvijek prihvatiti i izmjene i do-

pune plana, preporuča se detaljnija razrada od dru-ge razine prikazane gore u primjeru.

Prihodi se mogu grupirati i po izvorima inanciranja npr. 1. Vlastiti prihodi (članarine i članski doprinosi), 2. Prihodi iz proračuna, 3. Ostale donacije, 4. Priho-di na tržištu (prihodi od prodaje roba i pružanja usluga,… U nastavku se daje prijedlog izgleda plana prihoda u inancijskom planu ne inancijske organi-zacije na Obrascu: FP-prihodi.

Tablica 2. Plan prihoda u inancijskom planu ne-inancijske organizacije na Obrascu:

FP-prihodi

2.2. Plan rashoda

Najjednostavniji plan rashoda je u inancijskom pla-nu iskazan po računima računskog plana.

Kao i kod prihoda, o razini detalja odlučuje nepro it-na organizacija. Naravno da je jednostavnije planira-ti na što manjoj razini detalja, ali je plan tada i manje jasan. Potrebno je naći mjeru između podataka koji se u planu žele vidjeti i složenosti plana. Detalj-no planiranje dovodi do potrebe čestog mijenjanja plana tijekom godine jer ga je teško izvršavati bez većih odstupanje za koje je potrebno odobrenje upravljačkih tijela nepro itne organizacije.

Tablica 3. Prikaz plana rashoda nepro itne or-ganizacije

4 RASHODI 34.700.000,00 kn41 RASHODI ZA ZAPOSLENE 9.070.000,00 kn42 MATERIJALNI RASHODI 12.250.000,00 kn43 RASHODI AMORTIZACIJE 370.000,00 kn44 FINANCIJSKI RASHODI 30.000,00 kn45 DONACIJE 5.580.000,00 kn 46 OSTALI RASHODI 7.400.000,00 kn

Izvor

prihoda

3111 800.000

3112

3211

3311 75.000

3511 500.000

3531 1.200.000

Ukupno prihodi

Prihodi iz prora una

0

Oznaka ra .iz ra unskog plana

DonacijeVlastiti prihodiPrihodi po posebnim propisima

Ostali prihodi

Ukupno (po izvorima) 800.000 500.000 1.200.000 75.000

2.575.000



Preporuka je plan rashoda u inancijskom planu iskaza-

ti po programima po kojima upravljači i članovi ne inan-cijske organizacije žele pratiti njeno poslovanje. Pri tom, po-novo naglašavamo, nepro itne organizacije same određuju razinu detalja ekonomske kla-si ikacije na kojoj se planiraju rashodi – na razini skupine, podskupine, odjeljka ili još detaljnije.

2.3. Višegodišnje planiranje

Planiranje mora obuhvatiti buduće vremensko razdo-blje. Nepro itne organizacije su do sada izrađivale kratkoročne inancijske planove/proračune (isklju-čivo za jednu godinu). Ipak, višegodišnji okvir pla-niranja (srednjoročni ili dugoročni) omogućio bi ne-pro itnim organizacijama učinkovitiju alokaciju sre-dstava i bolji pogled na održivost pojedinih odluka.

Višegodišnji plan daje veću kontrolu nad stvaranjem ugovornih obveza koje se protežu na nekoliko go-dina i time značajniju dozu transparentnosti jer osvjetljava utjecaj pojedinih odluka na inancijske planove/proračune narednih godina.

Rezultat procesa višegodišnjeg planiranje je više-godišnji plan, ali to je proces koji se godišnje ponavlja i koji je usmjeren smanjenju nejednakosti između onog što je dostupno i onog što članovi nepro itnih organizacija traže.

Iako će primjerice upravno tijelo neke nepro itne organizacije donijeti plan za 2013.-2015. godine, u 2014. godini će revidirati plan za tu i 2015. godinu. Kod revidiranja projekcija važno je da popratni do-kumenti obrazlažu, od godine do godine, kako su revidirane procjene prihoda i rashoda povezane s višegodišnjim procjenama iz prethodne godine.

Plan za sve duži niz godina ne mora biti razrađen na jednakoj razini. Jasno da duži pogled iziskuje i manju razinu detalja. Ono što je bitno je odrediti inancijski okvir programima/aktivnostima i projektima koje se misle provoditi u određenom srednjoročnom okviru te istaknuti srednjoročne prioritete.

3. Uloga rezultata poslovanja u izvještavanju i planiranju

Promjene u računovodstvu nepro itnih organizacija izazvane prelaskom s novčanog na načelo nastanka događaja utjecale su i na izradu inancijskih planova/proračuna. Financijski plan/proračun koji uključuje isključivo projekciju prihoda i plan rashoda bez rezul-tata poslovanja ne pruža cjelovit inancijski okvir za donošenje odluka o budućoj potrošnji i izvorima inan-ciranja. Evidentno je da izvori inanciranja poslovanja nisu isključivo prihodi tekuće godine, već i viškovi iz prethodnih godina. S druge strane, nepro itne orga-nizacije koje posluju s gubitkom trebaju kroz inan-cijski plan pokazati korekcije pogrešnih odluka iz prošlosti iz kojih su manjkovi proizašli i iznaći načine za njihovo pokriće. Manjkovi se mogu pokriti ili na te-ret novih izvora inanciranja, odnosno rasta prihoda ili smanjenjem ukupne rashodovne strane u visini na-stalih manjkova (kroz jednu ili više godina).

3.1. Aktualna pitanja i odgovori vezana uz iskazivanje rezultata poslovanja

Veliki broj pitanja nepro itnih organizacija vezan je za utvrđivanja rezultata poslovanja i njegovu ulogu u samom procesu planiranja i izrade inancijskog plana/proračuna. Na neka od njih ćemo se osvrnuti u nastavku.

1. Smiju li se troškovi tekućeg razdoblja direkt-no knjižiti na teret viška prihoda prethodnih godina?

Odgovor:

Troškovi tekućeg razdoblja ne smiju se direktno knjižiti na teret viška prihoda prethodnih godina.



Kod zaključivanja godine, na računu 5211 Obračun prihoda i rashoda sučeljavaju se prihodi i rashodi tekuće godine, a stanje se prenosi na račune podsku-pine 522 Višak/manjak prihoda na kojem se, u ovom slučaju, nalazi i preneseni saldo viška iz prethodnih godina kojim će se pokriti troškovi tekućeg razdoblja.

2. Kakva je veza salda na računu 522 Višak/manjak prihoda (nekadašnjeg salda fonda) s 31. prosincem 2011. godine i sredstava na žiro-računu i u blagajni?Može li saldo fonda biti različit od inancijske imovine, ako da zašto dolazi do razlika?

Odgovor:

Saldo na računu 522 Višak/manjak prihoda (neka-dašnji saldo fonda) može biti različit od inancijske imovine jer svaki prihod ne mora biti i primitak, kao što svaki primitak ne mora biti prihod odnosno svaki rashod ne mora biti izdatak i svaki izdatak ne mora biti rashod. Iz primjera u nastavku razvidno je kako je primjerice poslovna transakcija oročavanja rezultirala odljevom sredstva s računa – izdatkom, a da se pri tome nije evidentirao rashod. Sredstva na računu su se smanjila, a saldo fonda je ostao isti.

Primjer:

Nepro itna organizacija je trenutni višak prihoda od 200.000,00 kn poslovanja oročila na tri mjeseca uz ka-matnu stopu od 2%.

Red.br.

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Oročavanje

sredstava 200.000 1211 1111

2. Potraživanja za kamate na oročena sredstva

1.000 1641 3413

3.

Podizanje sredstava protekom tri mjeseca i naplata kamata

201.000200.000

1.0001111 1211

1641

3. Ako je višak prihoda iz 2011. godine prenesen u 2012. godinu na račun 51112 Vlastiti izvori od poslovanja, a na žiro računu 1.1.2013. ima-mo novčana sredstva iz 2012. godine, kako na-praviti plan za 2013. godinu.?

Odgovor:

Postavlja se pitanje zašto je višak iz 2011. godine preknjižen na račun 5111 Vlastiti izvori od osni-vača i od poslovanja. Raspoređivanje viška prihoda nepro itnih organizacija provodi se sukladno inter-nim statutarnim pravilima i nije uređeno posebnim propisima. Višak prihoda prvenstveno će se iskori-stiti za pokriće možebitnih manjkova iz prethodnih godina iskazanih u bilanci. Ako višku prihoda nije određena namjena, što je najčešći slučaj, on će se koristiti za pokriće ( inanciranje) rashoda tekuće godine. U pravilu, o načinu korištenja viška priho-da iskazanog na računu 5221 odnosno namirenju manjka iskazanog na računu 5222 na kraju poslo-vne godine odlučuje osnivač u sklopu prihvaćanja inancijskih izvještaja. U slučaju da se dio ostvare-

nog viška prihoda odnosi na već izvršena ili namje-ravana investiranja u dugotrajnu imovinu koja se ne amortizira (zemljišta, baština, umjetnička djela, muzejska i arhivska građa trajne vrijednosti) pri-mjereno ga je rasporediti u vlastite izvore (podsku-pina 511) jer je prema karakteru ulaganja iskazani višak trajno “uložen” pa ga treba tako i bilančno pratiti. Ako to nije razlog zbog kojeg se višak iz 2011. godine prenio na vlastite izvore, a njime se u budućnosti namjerava služiti za pokriće rashoda obavljanja djelatnosti potrebno ga je sa vlastitih izvora preknjižiti na 522 Višak/manjak prihoda odnosno 5221 Višak prihoda i onda ga planirati kako je pokazano u nastavku teksta.

4. Iskazivanje rezultata poslovanja u inancijskom planu/proračunu

Nepro itne organizacije svjesne su potrebe uključivanja rezultata u financijski plan/proračun, ali najčešće ne znaju na koji način tehnički to pro-vesti. Radi bolje ilustracije u nastavku prikazuje-mo moguće načine uključivanja rezultata (viška ili manjka) u financijski plan/proračun neprofit-ne organizacije. Rezultat o kojem govorimo je u računovodstvenim evidencijama iskazan na po-dskupini računa 522 Višak/manjak prihoda. Višak i manjak se u financijskom planu ne iskazuje na računima razreda 3 i 4, već se u sam finan-cijski plan/proračun uključuje bilančna pozi-cija 5221 Višak prihoda i 5222 Manjak priho-da.



I. Financijski plan/proračun nepro itne organizacije u slučaju kada će se cjelokupni preneseni višak iz 2012. godine koristiti u 2013. godini:




27.800.000,00 kn


750.000,00 kn


KORIŠTENJE PRENESENOG VIŠKA PRIHODA

3.000.000,00 kn

4 RASHODI 37.700.000,00 kn41 RASHODI ZA ZAPOSLENE 9.520.000,00 kn42 MATERIJALNI RASHODI 13.700.000,00 kn43 RASHODI AMORTIZACIJA 370.000,00 kn44 FINANCIJSKI RASHODI 60.000,00 kn45 DONACIJE 6.110.000,00 kn 46 OSTALI RASHODI 7.940.000,00 kn

Obrazloženje:

Financijski plan/proračun izrađen je na pretposta-vci da će nepro itna organizacija u 2013. godinu ući s viškom prihoda od 3.000.000,00 kn što predsta-vlja rezultat poslovanja tekuće godine i prenesenih viškova ili manjkova iz prethodnim godina. Nepro it-na organizacija je odlučila cjelokupan višak uključiti u inancijski plan kao izvor inanciranja obavljanja djelatnosti u 2013. godini i rashoda koji će pri tome nastati. Dakle, planirani rashodi od 37,7 milijuna kuna inancirat će se u 2013. godini na teret prihoda tekuće

2013. godine i viškova iz prethodne/ih godina.

II. Financijski plan/proračun nepro itne organiza-cije u slučaju kada se cjelokupni preneseni višak iz 2012. godine neće koristiti u 2013. godini za podmirivanje rashoda 2013. godine:




27.800.000,00 kn


750.000,00 kn



UKUPNO PRENESENI VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNIH GODINA (koji se neće koristiti u 2012.)

3.000.000,00 kn

Obrazloženje:

Nepro itna organizacija odlučila je ne koristiti višak prihoda iz prethodnih godina kao dodatni izvor i-nanciranja u 2013. godini jer primjerice u budućem razdoblju planira nabavu poslovnog objekta. Iako višak prihoda nije direktno uključen u inancijski plan/proračun, preporuka je da se on iskaže kao njegov sastavni dio na gore prikazan način.

Nadalje, sukladno Uredbi o računovodstvu ne-pro itnih organizacija, nepro itne organizacije su udruge i njihovi savezi, zaklade, fondacije, ustano-ve, političke stranke, komore, sindikate, vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti/pro ita. To znači da nepro itne organizacije ne mogu kao cilj postaviti povećanje viškova priho-da iz godine u godinu jer bi se svaki višak iz pretho-dne godine trebao odraziti u tekućoj godini kroz povećanje ulaganja u osnovnu djelatnost, uvođenje novih ili unapređivanje kvalitete postojećih ak-tivnosti, nove projekte i slično. Jasno, izuzeci su mogući u slučajevima kada nepro itna organizacija kroz nekoliko godina pokušava prikupiti sredstva za provođenje veće investicije i poradi toga prene-sene viškove sredstava ne koristi za pokriće tekućih rashoda već ih rezervira za namjensko korištenje u budućnosti.



III. Financijski plan/proračun nepro itne organiza-cije u slučaju kada će se dio prenesenog viška iz 2012. godine koristiti u 2013. godini za podmi-rivanje rashoda djelatnosti u 2013. godini, a dio rezervirati i prenijeti u 2014. godinu:




27.800.000,00 kn


750.000,00 kn


KORIŠTENJE PRENESENOG VIŠKA PRIHODA

1.000.000,00 kn


UKUPNO PRENESENI VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNIH GODINA

3.000.000,00 kn

1. Korišteni višak prihoda u 2012. godini

1.000.000,00 kn

2. Ostatak viška prihoda iz prethodnih godina

2.000.000,00 kn

Obrazloženje:

Nepro itna organizacija ne mora ukupno raspoloživ višak iz prethodne godine potrošiti u jednoj godini jer se primjerice može dogoditi da tek u 2014. godi-ni planira realizirati novi program koji ima inicijal-ne troškove i u 2013. godini. Stoga je organizacija u 2013. godini odlučila samo dio (1 milijun kuna) od ukupno raspoloživog viška od 3 milijuna kuna uključiti kao dodatni izvor inanciranja s time da je sastavni dio inancijskog plana treba biti informa-cija o viškovima kojima raspolaže nepro itna orga-nizacija.

IV. Financijski plan/proračun nepro itne organi-zacije u slučaju kada će se preneseni manjak iz prethodne godine u cijelosti podmiriti prihodi-ma 2013. godine:




29.850.000,00 kn


750.000,00 kn


4 RASHODI 34.700.000,00 kn41 RASHODI ZA ZAPOSLENE 9.070.000,00 kn42 MATERIJALNI RASHODI 12.250.000,00 kn43 RASHODI AMORTIZACIJE 370.000,00 kn44 FINANCIJSKI RASHODI 30.000,00 kn45 DONACIJE 5.580.000,00 kn 46 OSTALI RASHODI 7.400.000,00 kn

POKRIĆE MANJKA PRENESENOG IZ PRETHODNIH GODINA

3.000.000,00 kn

Obrazloženje:

Nepro itna organizacija koja ima ostvareni manjak prihoda u prethodnoj godini u modelu inancijskog pla-na na kraju iskaza plana rashoda uključuje i kategoriju prenesenog manjka, jasno ako ga namjerava podmi-riti u toj godini. U danom primjeru preneseni manjak od 3 milijuna kuna inancirat će se iz prihoda tekuće godine. Manjak se u inancijskom planu ne iskazuje na računima razreda 4, već se u inancijski plan uključuje bilančna pozicija 5222 Manjak prihoda.

V. Financijski plan/proračun u slučaju kada nepro it-na organizacija ima preneseni manjak iz 2012. go-dine koji će dijelom biti pokriven u 2013. godini:




28.450.000,00 kn


750.000,00 kn





POKRIĆE DIJELA MANJKA PRENESENOG IZ PRETHODNIH GODINA

1.000.000,00 kn

UKUPNO PRENESENI MANJAK IZ PRETHODNIH GODINA

3.000.000,00 kn

1. Za pokriće u 2013. godini 1.000.000,00 kn2. Ostatak manjka za pokriće u narednim godinama

2.000.000,00 kn

5. Plan novčanih tijekova

Uz plan prihoda i rashoda (prihodi i rashodi priz-naju se uz primjenu računovodstvenog načela na-stanka događaja), za potrebe donošenja odluka o novčanim tijekovima i analize poslovanja nužna je i izrada plana novčanih tijekova. Kroz primjere dane u nastavku nastojat će se ilustrirati potreba izrade navedenog plana.

• Trošak nabave dugotrajne imovine ne evidentira se u cijelosti na rashodima u trenutku stjecanja (kao u ranijem sustavu na računu 472 Redovi-ti izdaci nematerijalne i materijalne imovine), već se iskazuje na rashodima tijekom korisnog vijeka uporabe imovine. Dakle, u inancijskom planu će nabava ne inancijske imovine biti iska-zana u visini troška amortizacije za tu godinu u okviru skupine računa 43 Amortizacija. Ipak, za planiranje likvidnosti i donošenja odluke o nabavi dugotrajne imovine potrebna nam je in-formacija, ne o visina troška amortizacije, već ukupnih odljeva – izdataka proizašlih iz same nabave.

• U inancijskom planu se ne iskazuje prihod za primljeni kredit/zajam, niti rashod u visini otplata ili danih zajmova, a podaci o primici-ma i izdacima po osnovi zaduživanja važan su

element za planiranja likvidnosti i donošenje strateških odluka.

Iz navedenih primjera razvidno je da nam inan-cijski plan/proračun ne osigurava praćenje ukupnih novčanih priljeva i odljeva na razini organizacije i stoga je preporuka nepro itnim organizacijama da, uz inancijski plan/proračun, izrađuju i plan novčanih tijekova čiji se izgled daje u nastavku.

PLAN NOVČANIH TIJEKOVA ZA 2013. GODINU

POSLOVNE AKTIVNOSTI U 2013.

Novčani primici (od prodaje roba i usluga, kama-ta, primljenih donacija, doprinosa, članarina, po-vrata poreza itd.)

Novčani izdaci (plaće, naknade, nabava materija-la, sirovina, robe, energije, usluga, dane donacije, članarine, kamate itd.)

A. NOVČANI TOK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI U 2013.

Novčani primici (od prodaje dugotrajne imovine i vrijednosnih papira itd.)

Novčani izdaci (nabava/ulaganje u dugotrajnu imovinu, vrijednosne papire, plasmani itd.)

B. NOVČANI TOK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

FINANCIJSKE AKTIVNOSTI U 2013.

Novčani primici (primljeni krediti, zajmovi itd.)

Novčani izdaci (povrat kredita, zajmova itd.)

C. NOVČANI TOK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

(A+B+C) ČISTI NOVČANI TIJEK



Pred nama su još jedne izmjene Zakona u komunal-nom sektoru koje je nužno promatrati u kontekstu analize stanja i perspektivama koje se u tim djelat-nostima očekuju uslijed pristupanja Republike Hr-vatske EU, sa naročitom pažnjom glede predstojećih obveza izgradnje komunalne infrastrukture u cilju zaštite okoliša. U izradu novog Zakona kojim bi se uredilo ovo značajno pravno područje moraju biti uključeni stručnjaci raznih pro ila iz područja go-spodarstva, zaštite okoliša, poreznog sustava, pri čemu valja uzeti u obzir odredbe međunarodnih izvora prava i praksu europskih zemalja

1. Uvod

Komunalno gospodarstvo jedan je od najznačajnijih poslova iz lokalnog djelokruga jedinica lokalne sa-mouprave (u daljnjem tekstu: JLS), kojima se nepo-sredno ostvaruju potrebe građana.1 Komunalne dje-latnosti podrazumijevaju naročito pru žanje komu-nalnih usluga od interesa za izičke i pravne osobe, te inanciranje građenja i održavanje objekata i uređaja

komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području općina, gradova i Grada Zagreba.2

* Desanka Sarvan, dipl.iur, Županija Istarska, Pula, [email protected] Osim komunalnih djelatnosti, JLS obavljaju poslove uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, tehnič-ku kulturu, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu (stavak 1. članka 135. Ustava Republike Hrvatske - NN, br. 56/90, 135/97, 8/98 – pro-čišćeni tekst, 113/2000, 124/2000 – pročišćeni tekst, 28/2001, 41/2001 –pročišćeni tekst, 55/2001 – ispravak, 76/2010 i 85/09 – pročišćeni tekst)2 Stavak 2.članak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 109/95 – Uredba, 21/96 – Uredba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00 59/01, 26/03 – proč. tekst, 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 84/11- v. članak 141. Zakona o cestama i 90/11 – v. članak 118. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji).

Komunalne djelatnosti su: opskrba pitkom vodom i odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda (vodne uslu-ge)3, prijevoz putnika u javnom prometu, održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada,održavanje javnih površina,održavanje nerazvrstanih cesta, tržnice na malo,održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika, obavljanje dimnjačarskih po-slova i javna rasvjeta. Osiguranje obavljanja ovih usluga iziskuje značajne troškove proračuna JLS i ustroj odgovarajućih upravnih tijela i službi, te je od naročitog značaja konzistentan pravni okvir za oba-vljanje tih djelatnosti.

Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95 - stupio na snagu 8. lipnja 1995. godine, a primjenjuje se od 8. kolovoza 1995. godine) noveliran je čak 16 puta. Novele tog Zakona objavljene su u NN, br. 36/95, 109/95 – Uredba, 21/96 – Uredba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00 59/01, 26/03 – proč. tekst, 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 84/11- v. članak 141. Zakona o cestama, 90/11 – v. članak 118. Zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (u daljnjem tekstu ZKG), što samo po sebi ukazuje da se radi o izrazito dinamičnom sektoru djelokruga JLS u Republici Hrvatskoj.

2. Najavljena Novela ZKG

Na 58. sjednici Vlade Republike Hrvatske, održanoj 25. listopada 2012. godine, razmatran je Nacrt prijedloga Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu, koji je sačinilo Mini-starstvo graditeljstva i prostornog uređenja Repub-like Hrvatske.

Nacrtom prijedloga Zakona o izmjeni i dopuna-ma Zakona o komunalnom gospodarstvu mijenja se nadležnost tijela uprave koje rješava o žalbama izjavljenim protiv rješenja koja u provedbi ZKG, do-

3 Glava XIII. Javna vodoopskrba i javna odvodnja, članci 126-222. Zakona o vodama (NN, br. 153/09, 63/11, 130/11).

UDK 347.7Desanka Sarvan*

Najavljena je Novela Zakona o komunalnom gospodarstvu



nose tijela uprave su čijem je djelokrugu komunal-no gospodarstvo velikih gradova, na način da je za rješavanje tih upravnih stvari određena nadležnost tijela uprave županija, a ne više nadležnost Ministar-stva graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske.

Prema navedenom Nacrtu prijedloga Zakona o izmje-ni i dopunama ZKG, središnje tijelo državne uprave nadležno za komunalno gospodarstvo će upravnim tijelima županija nadležnim za poslove komunalnog gospodarstva u drugom stupnju u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu toga Zakona predati spi-se i arhivu predmeta u kojim se odlučuje o žalbama protiv rješenja iz toga toga Zakona. Do isteka toga roka poslove donošenja rješenja iz toga Zakona na-staviti će obavijati središnje tijelo državne uprave nadležno za komunalno gospodarstvo.

3. Razlozi za Novelu ZKG

Zakonom o izmjenama Zakona o komunalnom gospo-darstvu (NN, br. 49/11 - stupio na snagu 5. svibnja 2011. godine), brisane su odredbe stavka 2. članka 6, stavka 2. članka 18., stavka 6. članka 23. i stavka 6. članka 32. Zakonu o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09 i 153/09), u kojim odredbama je bilo navedeno da se protiv rješenja koja donose tijela uprave JLS u čijem je djelokrugu komunalno go-spodarstvo žalba podnosi upravnom tijelu županije, a protiv istih rješenja koje donosi tijelo uprave Gra-da Zagreba u čijem je djelokrugu komunalno gospo-darstvo žalba podnosi ministarstvu.

Brisanjem tih odredbi ZKG kao posebnog zakona, stvorili su se uvjeti za izravnu primjenu odredbe stavka 3. članka 76. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01- vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09 i 150/11)4, kojom je određeno da se protiv pojedinačnih akata koje donose općinska i gradska upravna tijela, može izjaviti žalba nadležnom upra-vnom tijelu županije, a protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela županije i velikih gradova, može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano5.

Stoga, jer ZKG, kao posebnim zakonom više nije drukčije propisano, uslijed navedenih izmjena ZKG, uprav-na tijela županija nadležna za rješavanje o žalbama izjavljenim protiv upravnih akata koje donose tijela uprave općina i gradova, ustupila su nakon stupanja na snagu tj. nakon 5. svibnja 2011. godine tadašnjem Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i gradnje Republika Hrvatske sve zaprimljene spise upravnih predmeta drugostupanjskog postupka iz djelokruga komunalnog gospodarstva u kojima je bila izjavljena žalba protiv rješenja upravnih tijela u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo ve-likih gradova. Tako je primjerice, Upravni odjel za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Istar-ske županije ostao nadležan za rješavanje o žalbama izjavljenim protiv rješenja upravnih tijela u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo gradova i općina u Istarskoj županiji, osim za Grad Pulu (kao veliki grad).

Analiza rezultata provođenja spomenutih izmjena ZKG od strane Ministarstva graditeljstva i prostor-noga uređenja6 ukazala je na potrebu decentrali-zacije nadležnosti po pitanju rješavanja o žalbama izjavljenim na prvostupanjska rješenja iz upravnog područja komunalnog gospodarstva. U obrazloženju Nacrta Prijedloga, nadležno ministarstvo navo-di: „ Prenošenjem nadležnosti sa središnjeg tijela državne uprave nadležnog za komunalno gospodar-

4 Članak 21. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br, 129/05).5 Prema članku 2. Zakona o gradu Zagrebu (NN, br. 62/01, 125/08, 36/09), Grad Zagreb ima položaj županije (prije Zakon o Gradu Zagrebu - NN, br. 90/92, 76/93, 69/95, 14/97 i 36/98).6 Iz obrazloženja uz Nacrt prijedloga Zakona o izmjeni i dopuna-ma Zakona o komunalnom gospodarstvu, www.vlada.hr.



stvo na upravna tijela županija, odnosno Grad Zagreb nadležnima za poslove komunalnog gospodarstva rezultiralo bi većom učinkovitošću i uspješnosti u oba-vijanju komunalnih usluga. Upravna tijela županija, odnosno Grada Zagreba u poziciji su ostvarenja brže i bliže komunikacije s građanima prilikom ostvari-vanja njihovih prava, te bolje poznavanje situacije u pojedinačnim slučajevima na području svoga rada.“

Slijedom izloženog, Ministarstvo graditeljstva i pro-stornog uređenja Republike Hrvatske je predložilo je izmjene i dopune ZKG, kojima se: a) nadležnost za rješavanje žalbi izjavljenih protiv rješenja koja u prvom stupnju donose tijela uprave u čijem je dje-lokrugu komunalno gospodarstvo JLS (uključujući općine, gradove i velike gradove) prenosi na uprav-na tijela županije, b) nadležnost za rješavanje žalbi izjavljenih protiv rješenja koja donosi upravno tijelo Grada Zagreba ostaje pri središnjem tijelu državne uprave nadležnom za komunalno gospodarstvo.7

Slijedom navedenog, predstojeća novela ZKG pred-stavlja samo jedan mali (ali pozitivan) zahvat u pra-vno uređenje sustava komunalnog gospodarstva.

4. Komunalne djelatnosti - de lege ferenda

Međutim, sustav pravnih normi koje uređuju lokal-nu samoupravu u Republici Hrvatskoj u dijelu oba-vljanja komunalnih djelatnosti potrebno je temeljito preispitati i detaljnije pravno urediti. Najmanje što se može učiniti za osiguranje korektne primjene ZKG u praksi je izrada pročišćenog teksta tog zakona.

7 Ujedno, Zakon o komunalnom gospodarstvu usklađuje se s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o usklađivanju prekršajnog zakonodavstva Republike Hrvatske s Kaznenim zakonom, objav-ljenom u NN, br. 79/12 od 16. srpnja 2012. godine, a kojom Od-lukom je propisana obveza stručnih nositelja izrade propisa da u pripremi nacrta prijedloga propisa koji sadrže prekršajne odred-be iste usklade s Kaznenim zakonom na način da se izbjegne pre-klapanje zakonskih opisa prekršaja i kaznenih djela.

Prvo (i najvažnije), smatra da je potrebno za trgovačka društva - isporučitelje komunalnih uslu-ga odrediti obvezu isključivog obavljanja komunal-nih usluga. Naime, ustaljena je praksa u JLS u Repu-blici Hrvatskoj da trgovačka društva u vlasništvu JLS, koja obavljaju komunalne usluge istovremeno obavljaju i druge komercijalne djelatnosti, te u tim slučajevima poduzetnički rizik na tržištu kojeg tada ova trgovačka društva preuzimaju u pravnom pro-metu obavljanjem komercijalnih djelatnosti, može (ponekad/u pravilu?) biti na štetu komunalnih uslu-ga koje ta trgovačka društva obavljaju kao primarnu funkciju. Drugo (i ne manje važno), potrebno je odre-diti politiku Republike Hrvatske prema mogućoj pri-vatizaciji komunalnih djelatnosti i upravljanju prav-nim osobama koje obavljaju komunalne djelatnosti, jer pojedini slučajevi stečaja komunalnih trgovačkih društava u nekim JLS ukazuju na potrebu izgradnje sustava odgovornijeg upravljanja tim pravnim oso-bama.

Izmjene zakona u komunalnom sektoru potrebno je temeljiti na analizi stanja i perspektivama koje se u tim djelatnostima očekuju uslijed pristupanja Re-publike Hrvatske EU, sa naročitom pažnjom glede predstojećih obveza izgradnje komunalne infra-strukture u cilju zaštite okoliša. U izradu novog zakona kojim bi se uredilo ovo značajno pravno područje moraju biti uključeni stručnjaci raznih pro ila iz područja gospodarstva, zaštite okoliša, poreznog sustava, pri čemu valja uzeti u obzir odre-dne međunarodnih izvora prava i praksu europskih zemalja. Kao kvalitetan predložak mogu poslužiti odredbe ZV/09 kojima su uređene vodne usluge (Glava XIII. Javna vodoopskrba i javna odvodnja, članci 126-222).

No, pitanje nove pravne regulative komunalnog sektora u Republici Hrvatskoj ne može se izdvojiti iz iskazane potrebe za sustavnim rede iniranjem položaja lokalnih i regionalnih jedinica u odnosu na iskalne prihode, tj. iskalnom decentraliza-cijom.


TIM4PIN INFO

1. Iznosi naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza

Pravilnikom o porezu na dohodak (NN, br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09. - ispravak, 146/09., 123/10., 137/11. i 61/12.) u čl. 7., 13., 16. i 45. određeni su neoporezivi iznosi kao primici koji se ne smatraju plaćom samo ako se isplaćuju zapo-slenicima, odnosno stipendije redovnim studentima i učenicima.

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa nakna-da, potpora i nagrada

Br. Vrsta isplateDopuštena isplata

(u kunama)

I. NAKNADE1. Prijevozni troškovi na službenom

putovanjuu visini stvarnih izdataka

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla

u visini stvarnih izdataka prema cijeni javnog prijevoza

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

1. Dnevnice u zemlji (do 8 sati se ne isplaćuje, 8–12 sati 1/2 dnevnice, preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km)

170,00 dnevno

2. Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora biti udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta društva i boravišta zaposlenika)

170,00 dnevno

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 dnevno

4. Pomorski dodatak 250,00 dnevno5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 mjesečno6. Dnevnice u inozemstvu Prema Odluci Vlade RH

(NN, br. 8/06., primjena od 18. siječnja 2006.

III. OTPREMNINE I DAROVI1. Otpremnina (pri odlasku u

mirovinu)8.000,00 kn

2. Dar djetetu do 15 godina života 600,00 kn godišnje

3. Dar posloprimcu samo u naravi (do 400,00 kn godišnje s PDV-om)

4. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.)

sveukupno 2.500,00 kn godišnje

5. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1

3.326,00 kn

IV. POTPORE1. Zbog invalidnosti zaposlenika 2.500,00 kn godišnje

2. U slučaju smrti zaposlenika 7.500,00 kn3. U slučaju smrti člana uže obitelji

zaposlenika3.000,00 kn

4. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana

2.500,00 kn godišnje

5. Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda2

6. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata3

7. Darovanje za zdravstvene potrebe4

8. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja5

V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA1. Za navršenih:

– 10 godina radnog staža– 15 godina radnog staža– 20 godina radnog staža– 25 godina radnog staža– 30 godina radnog staža– 35 godina radnog staža– 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

VI. STIPENDIJE I NAGRADE ZA PRAKTIČNI RAD1. Stipendije (kao potpora)6 1.600,00 kn mjesečno2. Sportske stipendije i naknade za

sport, usavršavanje1.600,00 kn mjesečno

3. Stipendije studentima za izvrsna postignuća u znanju

4.000,00 kn mjesečno

4. Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada

1.600,00 kn mjesečno (može u gotovini)

5. Naknade za rad posredstvom učeničkih i studentskih udruga

do 50.000,00 kn godišnje

1 Sukladno čl. 19. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu ( NN, br. 24/12).2 Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08. i 80/10.) bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamostalnog rada (čl. 6. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).3 Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak samo na temelju posebnih propisa.4 Sukladno čl. 9. st. 1. t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima.5 Sukladno čl. 9. t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neopore-zivo do 500,00 kuna mjesečno.6 Sukladno čl. 10. st. 1. t. 12. Zakona o porezu na dohodak.


TIM4PIN INFO

NAPOMENE:

• Ako isplatitelj isplaćuje na ime naknada, potpora i na-grada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak).

• Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema čl. 44. st. 16. Pra-vilnika o porezu na dohodak.

• IZNIMKA SU NEPROFITNE ORGANIZACIJE I PRORAČUNSKI KORISNICI koji osobama koje nisu u radnom odnosu mogu neoporezivo isplaćivati:- Naknade troškova službenog putovanja (troškovi

prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe tih organizacija i ako ne ostva-ruju naknadu za rad (dohodak po osnovi nesamo-stalnog rada ili drugi dohodak, prema čl. 10. t. 11. Zakona o porezu na dohodak i čl. 5. st. 5. Pravilnika o porezu na dohodak).

- Troškove noćenja i prijevoza na službenom pu-tovanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glase na ne-pro itnu organizaciju ili proračunskog korisnika

2. Izmjenjene odredbe Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike

U Narodnim novinama br. 89/12, objavljen je novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike uz Dodatak I. navedenom Kolektiv-nom ugovoru.

U nastavku navodimo neke odredbe novog Kolektiv-nog ugovora koje se odnose na materijalna prava:

• prijevoz:- službenik/namještenik koji ima manje od 2 km

od adrese stanovanja do adrese rada nema pra-vo na naknadu troškova prijevoza

- ako nije organiziran međumjesni prijevoz/ako je organiziran ali dolazi na posao osobnim auto-mobilom, poslodavac može, ako mu je to povolj-nije, isplatiti naknadu od 75 lp/km; ako je mje-

sto stanovanja udaljeno od mjesta rada više od 100 km î naknada troškova se utvrđuje u visini 65 lp/km, posebnom odlukom nadležnog mini-stra - u oba slučaja službenik/namještenik pre-daje ispunjeni i potpisani formular sa stvarnim dolaskom na posao automobilom i prijeđenim km za dolazak i povratak s posla u prošlom mjesecu, do 3. dana u mjesecu

- udaljenost između adrese stanovanja i adrese rada utvrđuje se prema stvarnom planeru pu-tovanja HAK-a. Pri utvrđivanju 2 km - najkraća ruta uz korekciju za uređene pješačke natho-dnike i pothodnike, a u ostalim slučajevima (kada nije organiziran međumjesni prijevoz i za više od 100 km) - najkraća ruta bez naplate sa suvremenim asfaltom

- naknada se ne isplaćuje za vrijeme godišnjeg odmora, rodiljnog dopusta, privremene sprije-čenosti za rad i druge dana kada služ benik/namještenik nije obvezan dolaziti na posao

- ako se koristi prijevoz poslodavca - nema pravo na troškove prijevoza, osim za nepokriveni dio relacije

- u slučaju promjene maloprodajne cijene MB Eu-rosuper BS 95, prema podacima Ministarstva gospodarstva, za više od 20% od dana stupanja na snagu ovog KU, korigirat će se visina nakna-de u roku od 30 dana

- naknada se isplaćuje do 15. u mjesecu za pretho-dni mjesec.

Dodatkom I. donesene su promjene po pitanju božićnica, regresa te jubilarnih naknada.

U 2012. godini ne primjenjuju se odredbe Kolek-tivnog ugovora o isplati božićnica, dok se u 2013. godini ne primjenjuju odredbe o isplati božićnica i regresa.

Po pitanju jubilarnih nagrada, one će se i dalje isplaćivati, ali uz izmijenjene uvijete. Pravo na jubi-larnu nagradu u 2013. godini neće se primjenjivati za službenike koji navrše 5, 15, 25 i 35 godina ne-prekidne službe, a osnovica za isplatu jubilarnih nagrada u 2013. godini iznosi 900,00 kuna, za razliku od dotadašnjih 1.800,00 kn.


TIM4PIN INFO

Tablica 2. Iznosi jubilarnih nagrada za državne službenike i namještenike

Godine neprekidne službe/rada u

državnim tijelima i jedinicama lokalne i

područne (regionalne) samouprave

Ugovoreno pravo



5 1 osnovica 1.800,00 -10 1,25

osnovice2.250,00 1.125,00

15 1,5 osnovice

2.700,00 -

20 1,75 osnovice

3.150,00 1.575,00

25 2 osnovice 3.600,00 -30 2,5

osnovice4.500,00 2.250,00

35 3 osnovice 5.400,00 -40 4 osnovice 7.200,00 3.600,0045 5 osnovica 9.000,00 4.500,00

U 2012. i 2013. godini dnevnice i terenski doda-ci su umanjeni Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike i Dodatkom I. na 150,00 kn, a navedeno se primjenjuje od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora i Dodatka, 2. kolovoza 2012.

NAPOMENA:

Vlada je donijela Odluku o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorom, (NN, br. 117/12 od 24. 10. 2012.). Navedenom Odlukom utvrđen je iznos dnevnice za službena putovanja i terenski dodatak za dužnosnike suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovo-rom, u iznosu od 150,00 kn.

3. Plaće

Tablica 3. Doprinosi iz plaće

Doprinosi iz plaće- za mirovinsko osiguranje 20%- I. stup 15%- II. stup 5%

Tablica 4. Doprinosi na plaću

Doprinosi na plaću- za zdravstveno osiguranje 13%- za zaštitu zdravlja na radu 0,5%- za zapošljavanje i doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom

1,7%(ili 1,6 + 0,1%)*

(ili 1,6 + 0,2%)*

* čl. 10 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Poslodavci koji zapošljavaju do 19 radnika plaćaju doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7%, dok oni koji zapošljavaju 20 i više radnika imaju obvezu plaćanja posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom pa doprinos za zapošljavanje obračunavaju po stopi 1,6%, a pritom primjenjuju stopu od 0,1% za izračun doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Po-slodavac koji podliježe obvezi zapošljavanja invali-da, a nije zaposlio odgovarajući broj osoba s invali-ditetom poseban doprinos za zapošljavanje invalida plaća po stopi 0,2%.

Poslodavac je obvezan uplatiti povećani doprinos (pored mirovinskog doprinosa 20%) za mirovinsko osiguranje na osnovicu na plaće radnika kojima se staž računa s povećanim trajanjem prema stopa-ma prikazanim u tablici 5.

Tablica 5. Staž osiguranja s povećanim trajanjem

Za 12 mj. staža

priznaje se

Ukupna stopa

doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II. stupu

14 mjeseci 4,86% 3,61% 1,25%15 mjeseci 7,84% 5,83% 2,01%16 mjeseci 11,28% 8,39% 2,89%18 mjeseci 17,58% 13,07% 4,51%


TIM4PIN INFO

Tablica 6. Osobni odbici

Osobni odbitakFaktor

osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka

Mjesečno od 1.3.

Osnovni osobni odbitak 1,00 2.200Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi)

0,50 1.100

Prvo dijete 0,50 1.100Drugo dijete 0,70 1.540Treće dijete 1,0 2.200Četvrto dijete 1,40 3.080Peto dijete 1,90 4.180Šesto dijete 2,50 5.500Sedmo dijete 3,20 7.040

Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8, 0,9 itd.Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

0,30 660

Za 100% invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

1,00 2.200

Umirovljenici područja posebne državne skrbi

- Visina mirovine, a najviše 3.400

(najmanja 2.200)

Područje posebne državne skrbi

I. skupina 3.840II. skupina 3.200

III. skupina

2.400

Brdsko-planinska područja 2.400

Tablica 7. Stope poreza na dohodak

Stope poreza na dohodak

Mjesečna porezna osnovica

12% do 2.200,00 kn

25% iznad 2.200,00 kn do 8.800,00 kn (tj. daljnjih 6.600,00 kn)

40% iznad 8.800,00 knGodišnja porezna osnovica za 2012. g. Stopa

do 26.400,00 kuna 12%od 26.400,00 do 43.200,00 kn, tj. na razliku od 16.800,00 kn 22,83%

od 43.200,00 do 105.600,00 kn, tj. na razliku od 62.400,00 kn 25%

od 105.600,00 do 129.600,00 tj. na razliku od 24.000,00 kn 37,5%

iznad 129.600,00 kn 40%

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu određena Zakonom o mi-nimalnom plaći (NN, br. 67/08.).

Od 1. lipnja 2012. do 31. svibnja 2013., prema objavi Državnog zavoda za statistiku minimalna plaća iz-nosi 2.814,00 kn (NN, br. 60/12.), a primjenjuje se od 1. srpnja 2012.

4. Stope zateznih kamata i eskontna stopa HNB

Tablica 8. Stope zateznih kamata i eskontna stopa HNB

KAMATE I RAZDOBLJE PRIMJENE

STOPA OBJAVA

ESKONTNA STOPAod 11.04.2000. do 22.10.2002. 5,9% NN, br. 39/00od 23.10.2002. do 30.12.2007. 4,5% NN, br. 12/02od 31.12.2007. do 22.06.2011. 9,0% NN, br. 132/07,

75/08, 01/09, 76/09, 01/10, 82/10 i 01/11

od 23.06.2011. 7,0% NN, br. 66/11, 01/12, 73/12

ZATEZNA KAMATAod 01.07.2002. do 02.11.2004. 15% NN, br. 72/020d 03.11.2004. do 31.12.2007. 15% NN, br.153/04Zatezna kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i na odnose iz ugovora između trgovaca i osoba javnog prava*

čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08)

od 01.01.2008. do 30.06.2011. 17%od 01.07.2011. 15%Zatezne kamate u ostalim odnosima

čl. 29. Zakona o obveznim odnosima

od 01.01.2008. do 30.06.2011. 14%od 01.07.2011. 12%

*Prema čl. 26. st. 6. Zakona o obveznim odnosima, osobama javnog prava smatraju se osobe koje su obvezne postupati po propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih društava.

www.tim4pin.hr


TIM4PIN INFO

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora

ORGANIZIRA SEMINAR

ZA TRGOVAČKA DRUŠTVA U VLASNIŠTVU JEDINICA LOKALNE I/ILI PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I/ILI DRŽAVE

O TEMI

Obveze trgovačkih društava u svezi uspostave sustava inancijskog upravljanja te praktični aspekti upravljanja likvidnošću i dugom

Zagreb, 23. studenoga 2012. g., hotel International (10:00 do 15:30)

Dobar sustav inancijskog upravljanja temelj je uređenog i kvalitetnog poslovanja, ujedno i glavna pretpostavka za korištenje Europskih fondova. Članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji trgovačkim društvima u jav-nom sektoru otvaraju se mogućnosti korištenja EU fondova. Ključna prepreka uspješnom korištenju sredstava EU fondova pored nepripremljenih projekata najčešće je slabo uspostavljen sustav inancijskog upravljanja te korištenje instrumenata zaduživanja. Seminar je podijeljen u dva dijela. U sklopu prvog dijela seminara pružit će se odgovori oko primjene aktualnih propisa iz područja javnih inancija na trgovačka društva u vlasništvu države i lokalnih jedinica, obuhvata inancijskog upravljanja, načina samostalnog ocjenjivanja vlastitog sustava, navesti i objasniti najčešće nepravilnosti i nedostaci sustava inancijskog upravljanja u trgovačkim društvima. U drugom dijelu seminara usmjerit će se na dobru praksu u inancijskom poslovanju, instrumente zaduživanja, te upravljanja likvidnošću i dugom. Tu su naročito aktualne teme oko primjene novog Zakona o inancijskom poslo-vanju i predstečajnoj nagodbi te o primjeni Zakona o proračunu i Zakona o iskalnoj odgovornosti u trgovačkim društvima. Sve navedene teme kroz praktična predavanja i rasprave bit će obrađenu u sklopu seminara.

Program 1. Primjena Zakona o proračunu i Zakona o iskalnoj odgovornosti na trgovačka društva u javnom sektoru 2. Izrada proračuna za 2013. (+n godina): primjeri dobre prakse, koje klasi ikacije koristiti, što uključiti u

opisni dio – obrazloženje proračuna, jesu li i zašto neophodne izmjene proračuna tekuće godine 3. Osnovni elementi inancijskog upravljanja, procedure bez kojih se ne može s primjerima kako ih sastaviti 4. Najčešći nedostaci sustava inancijskog upravljanja kod trgovačkih društava u javnom sektoru 5. Kako samostalno provjeriti sustav inancijskog upravljanja i prepoznati nedostatke prije vanjskih kon-

trola i revizija? STANKA (12:00 – 12:30)

6. Financijsko poslovanje trgovačkih društava i upravljanje likvidnošću i dugom 7. Primjena Zakona o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi 8. Financijski i porezni aspekti kapitalnih ulaganja trgovačkih društava su/ inanciranih iz lokalnih

proračuna 9. Odgovori na pitanja i konzultacije

Predavači: prof.dr. Davor Vašiček, prof.dr. Anto Bajo, mag.oec. Ivana Maletić sa suradnicima iz nadležnih ministarstava i drugih institucija Materijal: CD sa svim tekstovima i prezentacijama predavača te pisani materijalNaknada za sudjelovanje na seminaru iznosi: 800,00 kn. Ako iz istog trgovačkog društva dolaze dva i više predstavnika, cijena za drugog i ostale sudionike (bez materijala) iznosi 400,00 kn.Prijave se mogu obaviti na telefone Centra: 01/5531755 (fax), 01/5531335 te na e-mail: [email protected]. Prijaviti se možete do srijede 21. studenoga (prijava je važna kako bi se osigurao potreban broj mate-rijala). Na radionicu možete doći i bez prethodne prijave, a u tom slučaju se može dogoditi da materijale dobijete naknadno. Prijaviti se možete i on-line na našoj internet stranici www.tim4pin.hr.

Pozdravna rije predsjednika Repu-blike Hrvatske, g. Ive Josipovi a (tbc)1. 10.15-10.30Paul Vandoren, šef Delegacije Europ-ske unije u Republici Hrvatskoj: „Uloga javnog sektora u aktivnom sudjelovanju Republike Hrvatske u zajedni kim poli-tikama Europske unije“2. 10.30-10.45Branko Gr i , podpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, ministar region-alnog razvoja i fondova Europske unije: „Utjecaj Kohezijske politike EU te novosti u regionalnoj politici RH.

I. Sekcija: Važnost strateškog planiranja, specijalizacije regija i stvaranja modernih klasteraModerator: Ivana Jakir-Bajo, Min. nancija

I. Sekcija: Otvorenost prora una i prora unskih korisnika javnosti te naj eš e nepravilnosti u raduModerator:Davor Vaši ek, Ekonomski fakultet u Rijeci

1. Strateško planiranje na lokalnoj/regionalnoj razini, povezivanje na NUTS II razini, te povezivanje s na-cionalnim i EU strategijama – MatijaDerk, pomo nik Ministra regional-nog razvoja i fondova Europske unije

2. Važnost strateškog promišljanja na razini elnika prora unskih i izvanprora unskih korisnika te veza s obrazloženjima nancijskog plana - Marijana Sumpor, Ekonomski institut

3. Specijalizacija regija, dosadašnji re-zultati i planovi rada klastera. Primjeri uspješnih regija u EU, što su i kako osmislili - Darko Lorenzin, pomo nikministra gospodarstva

1. Ocjena otvorenosti lokalnih prora una– glavni kriteriji i potrebne promjene – Mihaela Broni , Institut za javne nan-cije

2. Dostupnost prora unskih informacija u Republici Sloveniji – primjeri koji evas šokirati – Matej Kova i , Komisija za borbu

3. Naj eš e nepravilnosti u radu prora-unskih korisnika i jedinica lokalne i

podru ne (regionalne) samouprave uo ene prora unskim nadzorima – Sla-vica Malenica, Ministarstvo nancija

Mogu nosti nanciranja pripreme i su- nanciranja provedbe EU projekata iz državnog prora una“3. 10.45-11.00Slavko Lini , ministar nancija: „Predu-vjeti za postizanje dobrog nancijskog poslovanja te prilagodbe u prora unuza lanstvo u EU“4. 11.00 -11.15Boris Vuj i , guverner Hrvatske nar-odne banke: „Izazovi strukturnih re-formi i monetarne stabilnosti Republike Hrvatske na pragu ulaska u Europsku uniju“

II. Sekcija: Priprema i nanciranjeprojekata u Republici HrvatskojModerator: Ivana Maleti , Centar za razvoj jav-nog i nepro tnog sektora

II. Sekcija: Lokalni ekonomski razvojModerator:Saša Drezgi , Ekonomski fakultet u Rijeci

1. Proces odabira projekata u kon-tekstu povezivanja lokalnih/regional-nih i nacionalnih politika te ispunjava-nja strateških ciljeva – Jakša Puljiz,zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije

2. Fiskalni kapacitet lokalnih i regional-nih jedinica, prora unskih i izvanprora-unskih korisnika i trgova kih društava

u javnom sektoru za pripremu i su nan-ciranje provedbe projekata – DanijelaStepi , Ministarstvo nancija - SHJ

3. Uloga me unarodnih nancijskih institucija u nanciranju EU projekata – Dubravka Flinta, Ministarstvo nan-cija – Nacionalni fond

1. Novosti u zakonskom okviru uprav-ljanja prora unom i nov anim sred-stvima, mogu nosti iskazivanja i -nanciranja de cita nancijskog plana/prora una – Ivana Jakir-Bajo, Minis-tarstvo nancija

2. Financijsko poslovanje lokalnih jedi-nica, trgova kih društava, prora unskihi izvanprora unskih korisnika u Repub-lici Hrvatskoj – Anto Bajo, Ekonomski fakultet u Zagrebu

3. Upravljanje prora unom u praksi, instrumenti nanciranja, utvr ivanjeprioriteta Snježana Sikiri , pro elnicaupravnog odjela za prora un i nancije grada Crikvenice

5. 11.15-11.30Sanja Ma arevi Šujster, glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvat-sku: „Uloga lokalnih jedinica i javnog sektora u cjelini u stvaranju povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva i gospodarski razvoj“6. 11.30-11.45Davor Vaši ek, profesor na Ekonom-skom fakultetu u Rijeci: „Fiskalna odgovornost elnika kao temelj reforme hrvatskog javnog sektora“11.45-12.00Diskusija

III. Sekcija: Primjeri uspješnih pro-jekata u Republici Hrvatskoj i u državama lanicama EUModerator: Paulina Stanoeva, Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj

III. Sekcija: Važnost sustava -nancijskog upravljanja i koncepta skalne odgovornosti

Moderator: Danijela Stepi , Ministarstvo nancija Republike Hrvatske

1. Projekti društvene infrastrukture i razvoja ljudskih kapaciteta (škole, bolnice, sudovi, knjižnice, muzeji i svi ostali prora unski korisnici) – Kata-rina Ivankovi -Kneževi , Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

2. Projekti jedinica lokalne i podru ne(regionalne) samouprave – MarijaTufek i , Plavi partner d.o.o.

3. Projekti trgova kih društava u javnom sektoru u podru ju zaštite okoliša, en-ergetske u inkovitosti, turisti ke infra-strukture – Danijela Bogdan, Exsto d.o.o.

1. Dobar sustav nancijskog upravljan-ja – važna atikorupcijska mjera i predu-vjet za korištenje EU fondova - IvanaMaleti , Centar za razvoj javnog i ne-pro tnog sektora

2. Financijsko upravljanje u praksi jav-nog sektora - poteško e i preporuke upravlja ima za unapre enja - DavorKozina, Ministarstvo nancija Repub-like Hrvatske

3. Nepravilnosti u pripremi i provedbi projekata EU, nerazvijen sustav nan-cijskog upravljanja - opasnost gubitka sredstava - Neven Šprlje,ravnateljAgencije za reviziju programa EU

Plenarni dio

Rad u sekcijama

Rad u sekcijama - nastavak





Uspostaviti dobar sustav financijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnosti žele doći do više financijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav financijskog upravljanja. Za sustav financijskog upravljanja važno je razumjeti proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora je kroz ovu školu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava financijskog upravljanja te Vam omogućiti da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva financija.

PROGRAM ŠKOLE:

I. DAN

1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nadležnih proračuna/ministarstava i proračun-skih korisnika, pravila upravljanja proračunskim sredstvima (od 10h do 11.15h)

2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12h)

Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h)3. Specifični poslovni događaji (klasifikacija i evi-

dencije): a. prihodi i rashodi (od 12.30h do 13.15h) b. imovina i obveze (od 13.15h do 14.00h)4. Utvrđivanje rezultata, financijski izvještaji (od

14.00h do 14.30h)5. Odgovori na pitanja i konzultacije

II. DAN

1. Što je sustav financijskog upravljanja i kako po-tvrditi njegovo učinkovito i djelotvorno funkcio-niranje (od 10.00h do 10.30h)

2. Sastavljanje Izjave o fiskalnoj odgovornosti: kako pripremiti predmet, na koji način testirati pojedi-na pitanja i posložiti svu dokumentaciju uz Upitnik o fiskalnoj odgovornosti (od 10.30h do 11.00h)

3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitni-ka: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Raču-novodstvo, Izvještavanje (od 11.00h do 12.00h)

Pauza za ručak (od 12.00h-13.00h)4. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz

upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Ra-čunovodstvo, Izvještavanje (od 12.00h do 14.00h)

5. Obveza pregleda i kontrole Izjava o fiskalnoj od-govornosti proračunskih korisnika (od 14.00h do 14.30h)

6. Upravljanje nepravilnostima, tko nepravilnosti uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepra-vilnostima

7. Odgovori na pitanja i konzultacije

Predavači: Ivana Maletić sa suradnicima Cijena škole je 1.400,00 kuna (prvi dan 700,00 kuna, drugi dan 700,00 kuna). Cijena uključuje ručak, sve ma-terijale spremljene na CD-u (prezentacije, obrasci testiranja, Upitnik, Izjava, podloge za procedure i primjeri, Zakon o fiskalnoj odgovornosti, Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, pisane materijale), pisani materijal, radni pribor.Prijaviti se možete na jedan ili na oba dana. Molimo da popunite prijave u privitku za pohađanje škole.

Uplate se izvršavaju na žiro-račun Centra broj: 2340009-1110516194 ili gotovinom prije početka.

Prijave se mogu izvršiti i na telefone Centra: 01/5531755 (fax i tel), 01/5531335 (tel), 099/3037677, 099/3037678 te na e-mail: [email protected]

Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.

FINANCIJSKO UPRAVLJANJE I PRAKTIČNI ASPEKTI

PRISTUPANJA EU

TIM4PIN

Prijave za konferenciju:Centar TIM4PINtel: 01-5531755, 01-5531335,099/3037677, 099/3037678e-mail: [email protected] putem naše internet stranice:www.tim4pin.hr (aktualne radionice)

Naknada po sudioniku iznosi 800 kuna i uklju uje CD s prezentacijama, radni pribor, ru ak i osvježavaju i napitak u stanci konferencije.Uplate po prijavi izvršiti na žiro-ra unCentra 2340009-1110516194 ili gotovi-nom prije po etka konferencije.

Pred Republikom Hrvatskom su brojni veliki izazovi. Postati lanicom Europske unije za Hrvatsku zna i dobiti priliku da uz potporu raz-vijenih lanica i korištenjem europskih fondova pokrene rast i razvoj. lanstvo u Europskoj uniji ujedno je i veliki izazov za usvajanje i primjenu demokratskih na ela i pravila Unije u pravni i gospodarski sustav Hrvatske.Veliku ulogu u procesu priprema, aktivnog sudjelovanja u zajedni kim europskim poli-tikama i uspješnom korištenju europskih fon-dova ima javni sektor – lokalne i regionalne jedinice, prora unski i izvanprora unski koris-nici, trgova ka društva u vlasništvu države i/ili lokalnih i regionalnih jedinica.Promjene i pripreme kre u od elnika i ostalih upravlja a, a vi ste ti koji e napraviti razliku i

u initi vašu op inu, grad, županiju, školu, boln-icu, centar za socijalnu skrb, vrti , fakultet, insti-tut, sveu ilište sud… trgova ko društvo, razli itimi uspješnijim od drugih. Važno je vidjeti unaprijed i razumjeti zahtjeve koji se ve sada postavljaju pred sve nas. U tom procesu otvaraju se brojna pitanja: zašto je važna skalna odgovornost i potpisivanje Izjave; koja je uloga prora una, prora unskih korisnika i javnih trgova kih društava u korištenju europskih fondova; koje izazove pred javni sektor stavlja lanstvo u Europskoj uniji. To su samo neka od

pitanja na koja emo pokušati odgovoriti tijekom ove konferencije i tako pomo i donositeljima od-luka i upravlja ima u rješavanju svakodnevnih dvojbi i pitanja koja se pred njih postavljaju.

30. studenoga 2012. od 10.00h do 16.00hKongresni centar Hypo Expo XXI,

Slavonska avenija 6, Zagreb

organiziraKONFERENCIJU ZA ČELNIKE U JAVNOM SEKTORU

(župane, gradonačelnike, načelnike, ravnatelje, pročelnike, voditelje…)

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

PR

OM

O B

RO

J •

2012.

tim4pintim4pin.hr/wordpress_9/wp-content/uploads/2015/05/... · gospodarski sustav hrvatske. veliku...

Documents