regulatorni indeks srbije ris - izveštaj
TRANSCRIPT
REGULATORNI INDEKS
SRBIJE 2012/13
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
SADRŽAJ
3 IZVEŠTAJ O STANJU POSLOVNOG OKRUŽENJA
4 REGULATORNI INDEKS – RIS 6 Komponenta 1 – Rešavanje regulatornih problema 8 Komponenta 2 – Ažurnost sprovođenja zakona 10 Komponenta 3 – Kvalitet pripreme propisa 12 Komponenta 4 – Javnost u pripremi i donošenju propisa 15 Komponenta 5 – Regulatorno opterećenje 17 Komponenta 6 – Dostupnost informacija
19 ANKETA KVALITETA REGULATORNOG OKRUŽENJA 19 Kvalitet regulatornog okruženja 21 Faktori opterećenja u poslovanju 21 Izvori informacija o zakonskim obavezama 22 Vreme i novac potrošeni na administrativne radnje vezane za poštovanje propisa 23 Koliko vremena direktor troši na administartivna i regulatorna pitanja 24 Administrativna procedura koja najviše opterećuje poslovanje usled njenog trajanja 25 Administrativna procedura koja najviše opterećuje poslovanje usled učestalosti 25 Učestalost inspekcija 25 Učešće na javnim raspravama
26 POSLOVNO OKRUŽENJE U OČIMA SVETA 26 Svetska banka – Doing Business 26 Svetski ekonomski forum – Globalni indeks konkurentnosti (Javne institucije)
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org 3
IZVEŠTAJ O STANJU POSLOVNOG OKRUŽENJA
NALED-ov Izveštaj o stanju privrednog okruženja predstavlja viđenja poslovnog i regulatornog
okruženja iz tri ugla.
Prvi ugao predstavlja viđenje samog NALED-a dobijeno na osnovu većeg broja indikatora koji
opisuju različite aspekte regulatornog okruženja. Indikatori su formirani na osnovu prikupljanja
podataka i istraživanja sprovedenog od strane NALED-a. Neki od ovih indikatora, dobijeni su na
osnovu već dobro poznatih aktivnosti NALED-a poput Sive knjige i Barometra podzakonskih
propisa. Drugi indikatori su potpuno novi i obračunati su za potrebe ovog izveštaja. Svaki
indikator opisuje neki aspekt regulatornog okruženja. Indikatori koji opisuju specifičnu oblast
grupisani su tako da čine šest povezanih komponenti. Na osnovu obračunatih rezultata za svaku
od komponenti regulatornog okruženja formira se Regulatorni Indeks Srbije. Namera NALED-a
je da na osnovu obračunatog indeksa kontinuirano prati rad Vlade Republike Srbije i nadležnih
ministarstava u domenu pripreme, usvajanja i implementacije propisa koji bitno utiču na
poslovno okruženje.
Drugi ugao čini percepcija privrednika. Na reprezentativnom uzorku od 251 preduzeća i
preduzetnika tokom novembra 2012. godine sprovedena je Anketa o regulatornom okruženju.
Na osnovu rezultata ankete prikazane su ocene privrednih subjekata o regulatornim
aktivnostima i radu Vlade, ministarstava i regulatornih tela, administrativnom opterećenju
poslovanja koje nameću propisi, broju poseta inspekcija, kao i mišljenja anketiranih privrednih
subjekata o stepenu njihove uključenosti u javne rasprave, procedurama koje im oduzimaju
najviše vremena, itd. Pitanja su formulisana tako da omogućavaju poređenje sa Indeksom
kvaliteta regulatornog okruženja. Time možemo da analiziramo stvarne rezultate i percepciju
privatnog sektora o stanju regulatornog okruženja.
Treći ugao je viđenje međunarodnih finansijskih i nevladinih organizacija. I u ovom slučaju
dajemo sumarnu ocenu, tj. indeks koji opisuje „kako stranci vide“ poslovno (regulatorno)
okruženje u Srbiji. Pored toga, odlučili smo se da predstavimo preko 20 različitih indikatora.
Neki od indikatora zasnovani su na percepciji privrednika ili eksperata (npr. pojedini indikatora
Doing Business Svetske banke, Indeksa konkurentnosti Svetskog ekonomskog foruma, ili
Heritage fondacije), dok su drugi nastali na osnovu razvijenih metodologija merenja.
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org 4
REGULATORNI INDEKS – RIS
Kao i svaki sumarni pokazatelj i NALED-ov Regulatorni Indeks Srbije (RIS) počiva na određenoj
metodologiji. NALED je pri formiranju indeksa želeo da ostvari nekoliko ciljeva.
Prvi cilj je da indeks bude u što većoj meri sveobuhvatan, odnosno da obuhvati različite
aspekte i faze prilikom pripreme, donošenja i sprovođenja propisa.
Drugi cilj je da indeks bude formiran na jednostavan način. Sam indeks čini šest
komponenti kojima se pridaje ista važnost. Indeks može uzeti vrednost od 0 do 100 (što
više to bolje).
Treći, možda i najbitniji, cilj je formiranje indeksa koji nije zasnovan na percepcijama,
bilo privrednih subjekata, bilo eksperata, već je objektivan odraz stanja. Svi indikatori
korišćeni u formiranju komponenti su zasnovani na prikupljanju informacija i
proverljivim činjenicama.
Četvrti cilj je da indeks bude u što većoj meri uporediv. Uporedivost podrazumeva
mogućnost poređenja rezultata različitih ministarstava na osnovu dobijenih indikatora.
U ispunjenju ovog cilja smo samo delimično uspeli, jer za pojedina ministarstva nije bilo
moguće dati ocenu za svaki od posmatranih indikatora. Takođe, namera je da se
omogući i poređenje dobijenih indikatora sa rezultatima Ankete o regulatornom
okruženju, tj. percepcije privrednih subjekata. Pitanja u Anketi strukturirana su u velikoj
meri prema potrebama i metodologiji Indeksa kvaliteta regulatornog okruženja.
Konačno, želeli smo da uzmemo u obir i dosadašnje napore NALED-a, pre svega u
pogledu merenja sprovođenja reformi, ali smo morali da vodimo računa i o održivosti
ovog poduhvata, jer je reč o poslu koji zahteva stalno angažovanje značajnih resursa.
Prilikom formiranja indeksa susreli smo se sa nekoliko ograničenja. S obzirom da je reč o
godišnjoj oceni, nije moguće u potpunosti razgraničiti rad prethodne i nove vlade. Na primer,
ako je prethodna republička vlada donela zakon, nova vlada i dalje ima obavezu da donese
podzakonska akta u predviđenim rokovima. Pored ove očigledne poteškoće, javljali su se i drugi
problemi, pre svega jer je Izveštaj sačinjen početkom decembra, u trenutku kada mnoge
informacije nije moguće dobiti za drugu polovinu 2012. godine.
I pored navedenih ograničenja smatramo da dobijeni rezultati predstavljaju dobar putokaz
Vladi Republike Srbije. S jedne strane, u oblastima gde su rezultati dobri ili loši i prema NALED-
ovom indeksu regulatornog okruženja i prema percepciji privrede i oceni međunarodnih
organizacija, situacija je više nego jasna. S druge strane, u oblastima gde postoje
razmimoilaženja između stvarnog stanja stvari, percepcije domaćih privrednika i viđenja
međunarodnih finansijskih institucija i drugih organizacija, ovaj Izveštaj može pomoći u
nalaženju odgovora.
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org 5
Indeks čini šest komponenti formiranih na osnovu 15 indikatora. Svaku komponentu čine dva ili
tri indikatora. Svaka komponenta opisuje važan segment u pogledu regulatornog okruženja – od
iniciranja promena propisa, preko načina njihove pripreme i do kvaliteta primene propisa.
KOMPONENTA 1 - REŠAVANJE REGULATORNIH PROBLEMA
usvojene preporuke Sive knjige
usvojene preporuke SRP-a
KOMPONENTA 2 - AŽURNOST SPROVOĐENJA ZAKONA usvajanje podzakonskih akata (odnos usvojenih i zakonom predviđenih akata)
kašnjenje podzakonskih akata KOMPONENTA 3 - KVALITET I TEMELJNOST PRIPREME PROPISA
analiza efekata priložena uz propis ocena sadržaja analize efekata propisa prema Kancelariji za regulatornu reformu
kvantifikacija regulatornih efekata
KOMPONENTA 4 - JAVNOST PRIPREME PROPISA zastupljenost javnih rasprava i konsultacija
dostupnost nacrta zakona zastupljenost hitnog postupka
KOMPONENTA 5 - REGULATORNO OPTEREĆENJE
administrativni troškovi
učešće parafiskalnih nameta u ukupnim budžetskim prihodima KOMPONENTA 6 - DOSTUPNOST INFORMACIJA
brzina odgovora na upit privrednog subjekta dostupnost informacija od javnog značaja
sadržaj web prezentacija
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org 6
KOMPONENTA 1 – REŠAVANJE REGULATORNIH PROBLEMA
Indikator usvojenih preporuka „Sive knjige“ 20.4 Indikator usvojenih preporuka SRP-a 16.7
Prva komponenta Rešavanje regulatornih problema opisuje u kojoj meri država reaguje na
predloge privrede da se otklone administrativne prepreke, odnosno propisi koji stvaraju
nepotrebne troškove privatnom sektoru. Ovu komponentu čine dva indikatora. Prvi indikator
formiran je na osnovu NALED-ove Sive knjige IV i V, a drugi na osnovu rezultata Sveobuhvatne
reforme propisa („Giljotine“).
I NALED-ov projekat „Iz lavirinta“ i SRP pokušali su da uz aktivno učešće privatnog sektora
identifikuju administrativne prepreke i procedure koje nepotrebno opterećuju kako bi se
pronašla najjednostavnija rešenja za njihovo otklanjanje. U meri u kojoj je reakcija države brza i
efektivna, utoliko bolje.
Siva knjiga IV sadržala je ukupno 80 preporuka za otklanjanje
administrativnih prepreka poslovanju u Srbiji. Od tog broja na
kraju 2011. godine u potpunosti je bilo rešeno 18 preporuka,
kod 13 je preporuka bila delimično rešena ili je rešavanje bilo
u toku, dok kod 49 preporuka nije bila započeta bilo kakva
aktivnost. To znači da smo prvi indikator dobili jednostavnim
odnosom preporuka koje su rešene ili kod kojih su preduzete
neke aktivnosti i broja nerešenih preporuka s početka 2012.
godine. Prema rezultatima Sive knjige V u slučaju 11
preporuka došlo je do njihovog potpunog ili delimičnog
sprovođenja, odnosno došlo je do započinjanja aktivnosti u
pravcu njihovog rešavanja. Takođe je izvršeno i nekoliko
korekcija, neke od preporuka su odbačene, a neke ponovo
uključene, tako da je ukupan broj preporuka uzet u obzir na početku perioda iznosio 54.
Stavljanjem u odnos preporuka kod kojih je sprovedena neka aktivnosti i ukupnog broja
prepreka, dobija se vrednost indikatora sive knjige ISK= 20.4.
Na isti način je izvršen obračun drugog indikatora. Na osnovu broja preostalih preporuka iz
Sveobuhvatne reforme propisa krajem 2011. godine. Od ukupnog broja preporuka formiranih
na osnovu dobijenih predloga sprovedeno je 197, u postupku sprovođenja je još 35 preporuka,
dok realizacija 72 preporuke još uvek nije bila započeta.1 Prema poslednjim podacima
dobijenim od Kancelarije za regulatornu reformu, do početka 2012. godine još uvek nije bilo
sprovedeno 60 preporuka, tako da je dobijeni indikator SRP-a ISRP= 16.7 (jednostavno učešće
sprovedenih u ukupnom broju preporuka).
Pošto se i jednom i drugom indikatoru pridaje isti značaj (0.5), prosečna ocena za prvu
komponentu iznosi IRRP= 0.5х16.7+0.5x20.4=18.5.
1 S obzirom da neće biti novih preporuka SRP-a, u budućnosti ćemo indikator formirati samo na predlozima Sive knjige. Moguće korekcije odnosiće se i na brzinu u rešavanju regulatornih problema, tako da će se veći značaj dati novi preporukama koje su predložene u novoj Sivoj knjizi i koje su primenjene u potpunosti.
20.3
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org 7
Pored indikatora na nivou vlade, obračunali smo indikatore i za pojedinačna ministarstva.
Ocene prikazane u tabeli treba uzeti veoma oprezno, jer postoje ministarstva na koja se nisu
odnosile preporuke ili je njihov broj bio neznatan.
Indikator rešavanja regulatornih problema iz Sive knjige IV
Naziv institucije Broj rešenih ili preporuka kod kojih je započeta
aktivnost
Broj preporuka na početku perioda
Indikator
Ministarstvo finansija i privrede 6 31 19.4
Ministarstvo zdravlja 1 4 25.0
Ministarstvo građevinarstva i urbanizma
0 2 0.0
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike
2 3 66.7
Ministarstvo spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija
0 2 0.0
Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine
1 2 50.0
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org 8
Da bi se zakon mogao sprovoditi potrebno je doneti podzakonske opšte akte. U praksi se
podzakonski akti ne donose u propisanim rokovima, tako da se novi zakoni u praksi ne mogu
primeniti. S obzirom da istovremeno stari zakoni prestaju da važe, pravna nesigurnost koju
takva situacija stvara ima značajne ekonomske posledice.
Od 2011. godine NALED sprovodi projekat Barometar podzakonskih akata koji prati u kojoj
meri se sprovođenje zakona omogućava pravovremenim usvajanjem podzakonskih opštih
akata. Za potrebe Regulatornog Indeksa Srbije proširena je analiza sa 19 na 27 zakona donetih u
protekle tri godine koji predviđaju donošenje podzakonskih opštih akata. Uzeti su u obzir, pre
svega zakoni koji imaju najveći uticaj na poslovno okruženje.
Takođe, da bi bila obuhvaćena sva ministarstva
koja su predmet analize uključena su bar dva
propisa koja su u nadležnosti tih ministarstava.
Ovaj indikator može biti poboljšan većim
obuhvatom, odnosno povećanjem broja zakona
koji su predmet analize.2
Na osnovu detaljne analize zakonskih odredbi formirana je lista od 369 podzakonskih propisa
(uredbi, pravilnika, odluka) koje je bilo (ili je još uvek) neophodno doneti kako bi se obezbedilo
sprovođenje zakona, izbegla arbitrarnost u primeni i sprečila korupcije. Taj broj je smanjen za
sve propise koji su doneti do početka 2012. godine, tako da je preostalo 227 podzakonskih akata
koje je bilo moguće doneti tokom ove godine.
Komponentu ažurnosti sprovođenja zakona čine dva indikatora.
Prvi je jednostavan procenat dobijen kao odnos usvojenih i
predviđenih podzakonskih opštiha akata, a drugi je kašnjenje u
odnosu na predviđeni rok. Tokom 2012. godine samo 3 akta
doneta su pre roka, 33 su doneta posle roka, kod 163 akta rok je
prošao pre nego što su doneti, kod 18 akata rok još uvek nije
istekao, a za 10 akata nije bio preciziran rok za njihovo
donošenje (od čega su dva doneta). To znači da indikator
usvojenih podzakonskih akata (IUPA), dobijen kao odnos
usvojenih (38) i predviđenih podzakonskih opštih akata, bez
akata kojima rok još uvek nije istekao (209) iznosi IUPA=18.2.
2 Naravno, postoje i drugi problemi sa sprovođenjem zakona, posebno ukoliko se podzakonskim aktom menja suština zakona. Ipak, merenje koje bi pokušalo da odredi u kojoj meri dolazi do takvog odstupanja neizbežno bi bilo subjektivne prirode i bilo bi ga veoma teško sprovesti.
KOMPONENTA 2 – AŽURNOST SPROVOĐENJA ZAKONA Indikator usvojenih podzakonskih akata 18.2
Indikator kašnjenja podzakonskih akata 2.4
Prosečno kašnjenje usvojenih propisa iznosilo je 257 dana ili oko 9 meseci. Prosečno kašnjenje propisa kojima je istekao rok je 425 dana.
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org 9
Prilikom izračunavanja drugog indikatora - indikator kašnjenja podzakonskih akata morali smo
da vodimo računa o predviđenim rokovima. Naime, kašnjenje od 30 dana nije isto ako je zakon
predvideo rok od 3 meseca ili rok od jedne godine za donošenje podzakonskih akata. Ako bi se
indikator zasnivao samo na tome da li je propis donet u zakonom predviđenom roku, svi bi imali
podsticaj da koriste nerealno duge rokove kako bi uvek ispunili vremenski rok predviđen
zakonom. Za svaki propis donet u roku indikator iznosi 100. U slučaju kraćeg roka do 6 meseci,
čak i u slučaju kašnjenja obračunat je pozitivan indikator. Za svako kašnjenje u primerenom
roku takođe je dat izvestan broj poena, pri čemu je maksimalna vrednost indikatora iznosila 50
u slučaju roka od tri meseca i 30 u slučaju 6 meseci.
Rok od 3 meseca Kašnjenje do 3 meseca Kašnjenje preko 3 meseca
100 od 50 do1 0 Rok od 6 meseca Kašnjenje do 3 meseca Kašnjenje preko 3 meseca
100 od 30 do1 0
Na primer, ako je bio predviđen rok od 3 meseca, a propis bio donet sa zakašnjenjem od 30
dana, indikator je obračunat kao 2/3 od 50, tj. 33.3. Nažalost kašnjenja su bila tolika, da i ovo
„gledanje kroz prste“, odnosno davanje pozitivne vrednosti indikatorima u slučaju malog
kašnjenja nije moglo da uveća dobijeni rezultat.3 Odgovarajućim ponderisanjem za svaki od 209
propisa dobijeni indeks iznosi poraznih IKPA=2.4.
Pošto se i jednom i drugom indikatoru pridaje isti značaj, prosečna ocena za drugu komponentu
iznosi IPA= 10.3. S obzirom da je prosečno kašnjenje preko 200 dana, veoma niska vrednost
indikatora ne iznenađuje. Kašnjenje takođe ukazuje da je ono pre svega posledica rada
prethodne vlade, i da će jedan od najvećih izazova u radu nove vlade biti da značajno ubrza
tempo donošenja podzakonskih akata. U tabeli dajemo rezultate i za pojedina ministarstva
(presek je takođe kraj novembra). Rezultati ne sadrže podzakonske akte koje donose drugi
organi (npr. agencije). U pogledu procenta usvojenih podzakonskih akata najbolji rezultat ima
Ministarstvo pravde i državne uprave koje je donelo propise u vezi sa Zakonom o izvršenju i
obezbeđenju, dok su Ministarstvo finansija i privrede i Ministarstvo građevinarstva i urbanizma
usvojili trećinu predviđenih podzakonskih akata. U pogledu kašnjenja podzakonskih akata,
praktično je samo Ministarstvo finansija i privrede neke od predviđenih propisa donelo u roku.
Naziv institucije Indikator usvojenih podzakonskih akata
Indikator kašnjenja podzakonskih akata*
Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne
sredine
4.5 1.1
Ministarstvo finansija i privrede 33.3 9.9
Ministarstvo građevinarstva i urbanizma 35.3 0
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede
8.5 0
Ministarstvo pravde i državne uprave 71.4 0
Ministarstvo spoljne i unutrašnje trgovine i
telekomunikacija
0.0 0
*veća vrednost indeksa je bolja
3 Kako bi demotivisali davanje preterano dugačkih rokova, npr. u slučaju kada je rok iznosio preko jedne godine,
maksimalna vrednost indeksa čak i u slučaju da je propis usvojen u roku ne bi bila 100. Ipak, potrebe za ovakvim
vidom korekcije nije bilo, jer su svi akti predviđeni u navedenim rokovima kasnili.
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org 10
Analiza efekata propisa podrazumeva izradu propisa zasnovanu na jasnom definisanju
problema i ciljeva, razmatranju različitih regulatornih rešenja i njihovih potencijalnih efekata. U
okolnostima u kojima je to moguće, detaljna analiza efekata podrazumeva i kvantifikovanje
troškova i koristi. U meri u kojoj je analiza dosledno sprovedena i sam propis po pravilu je
kvalitetniji. Drugim rečima, kvalitet same analize efekata propisa predstavlja dobru
aproksimaciju kvaliteta i temeljnosti pripreme propisa.4
Komponenta kvaliteta pripreme propisa obuhvata tri indikatora.
Prvi indikator je procenat nacrta zakona čije obrazloženje
formalno sadrži deo koji se odnosi na analizu efekata.5 Drugi
indikator dobijen je na osnovu ocena Kancelarije za regulatornu
reformu u pogledu pojedinačne analize efekata. Ukoliko je
navedeno da ne sadrži analizu – takvom zakonu dodeljena je
vrednost 0. Ukoliko sadrži delimičnu analizu – dodeljena je
vrednost 0.3, i ako je navedeno da sadrži analizu – dodeljena je
vrednost 1.6 U velikom broju slučajeva, čak i kad formalno analiza
postoji, kvalitet te analize je upitan. NALED je na osnovu „analize
analiza“ utvrdio one kod kojih je izvršena kvantifikacija određenih veličina (troškova, koristi) i
na osnovu takvih podataka formiran je i indikator koji opisuje kvalitet analiza. NALED je na
osnovu analize zakona koji su usvojeni u skupštini i zakona u proceduri utvrdio da je od 55
zakona koji su imali direktan ili posredan uticaj na privredu ili su po drugom osnovu trebali da
budu predmet analize efekata 35 zakona ispunilo formalni zahtev, tj. dostavljen je izveštaj o
sprovedenoj analizi u okviru obrazloženja nacrta zakona.7 Dobijeni indikator analiza efekata
propisa iznosi IAEP=63.6.
Drugi indikator kvaliteta sadržaja analiza, NALED je dobio na osnovu podataka Kancelarije za
regulatornu reformu. Sa presekom na kraju novembra Kancelarija je dobila ukupno 67 nacrta
zakona.8 Od tog broja Kancelarija je ocenila da 24 nacrta sadrže analizu, 37 sadrži delimičnu
analizu,a da za 3 nacrta nije bilo potrebno dostaviti analizu. Prema oceni Kancelarije samo 3
nacrta nisu sadržali formalan izveštaj o sprovedenoj analizi.9
4 U praksi postoje i odstupanja, tako da vrlo kvalitetni propisi koji su temeljno pripremani nisu praćeni adekvatnim izveštajem o sprovedenoj analizi i obrnuto kvalitetna analiza često nije praćena adekvatnim rešenjima u zakonima. Ipak, reč je o izuzecima.
5 Nisu uzeti u obzir zakoni koji se odnose na potvrđivanje međunarodnih sporazuma čija obrazloženja ne treba da sadrže izveštaj o sprovedenoj analizi propisa.
6 U proteklih godinu dana došlo je do naglog povećanja izveštaja o sprovedenoj analizi koji su ocenjeni tako da delimično zadovoljavaju zahteve. U tom smislu ovaj indikator je značajno precenjen. Zbog toga smo umesto ocene 0.5 u slučaju kada postoji delimična analiza, dodelili manju vrednost, jer uobičajeno delimične analize često sadrže samo rudimentarnu ocenu efekata ili je ni ne sadrže. S obzirom da Kancelarija za regulatornu reformu treba da usvoji metodologiju kojom će se na znatno pouzdaniji način utvrđivati kvalitet podnete analize, u meri u kojoj novi sistem ocenjivanja bude zaživeo, biće moguće i znatno unaprediti način obračuna ove komponente. 7 Napominjemo da je reč o formalnom ispunjavanju obaveze. Na primer ako je reč o promeni samo jednog člana moguće je da nije bilo potrebe za analizom, ali je formalno bilo potrebno to i objasniti.
8 Pet nacrta dostavljena su dva puta, te je uzeta u obzir samo poslednja ocenjena verzija nacrta.
9 Nisu uzeti u obzir nacrti za koje je ocenjeno da nije potrebna analiza.
KOMPONENTA 3 – KVALITET PRIPREME PROPISA Indikator analiza efekata propisa 63.6
Indikator sadržaja analiza 52.4
Indikator kvantifikacije regulatornih efekata 12.9
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org 11
Za razliku od prethodnog indikatora, indikator sadržaja analiza obuhvata rad i prethodne i nove
vlade. Naime jedan broj zakona iako je usvojen na vladi nije stigao u skupštinu zbog izbora.
Obračunati indikator iznosi IKAE=52.4.
Treći indikator kvantifikacije regulatornih efekata dobijen je detaljnim uvidom u dostavljene
analize efekata. Razmatran je broj analiza koji sadrže kvantifikaciju ili ukoliko ona nije potrebna
navode razmatrane opcije. Rezultati su ovde znatno lošiji, što ukazuje da se trenutno poštuje
samo forma, dok se analize ne sprovode ili ako su i sprovedene, onda se njihovi rezultati ne
prikazuju na adekvatan način. Od 66 nacrta za koje je bilo potrebno pripremiti analizu samo 3
analize sadrže detaljne procene troškova i koristi, dok još 11 analiza sadrži kvantitativnu
analizu10, tako da je dobijeni Indikator kvantifikacije regulatornih efekata IQAE=12.9. I u ovom
slučaju svaki indikator ima jednak ponder (0.33) te je Indikator koji opisuje kvalitet pripreme
propisa IKPP=43.0.
U tabeli dajemo pregled indikatora kvaliteta pripreme propisa prema ministarstvima. U prvoj
koloni je procenat propisa koji je usvojen, a koji u obrazloženju sadrži i priključenu analizu. U
slučaju Ministarstva finansija i privrede od 27 propisa, formalno analiza je bila priključena u 19
slučajeva, što daje rezultat od 73.0. U drugoj koloni je dat indikator prema ocenama Kancelarije
za regulatornu reformu. Na primer, za zakone kod kojih je predlagač bilo Ministarstvo finansija i
privrede (i nadležna ministarstva iz prethodnog saziva) u toku 2012. godine od 29 zakona u
samo 5 slučajeva je ocenjeno da obrazloženje sadrži analizu, dok je čak u 22 slučaja ocenjeno da
sadrži samo delimičnu analizu, a u dva slučaja KRR je smatrala da analiza nije potrebna. Na
osnovu ovih podataka indikator iznosi (5x1 + 22x0.33)/27=45.4. Kod trećeg indikatora od 27
analiza, za samo jednu urađena je adekvatna kvantifikacija, dok je u pet slučajeva postojao neki
vid kvantifikacije, tako da se dobija sledeći rezultat (1x1+5x0.5)/27=13.0.
Indikatori kvaliteta pripreme propisa po ministarstvima
Naziv institucije Indikator analiza efekata propisa
Indikator kvaliteta
sadržaja analiza prema oceni KRR
Indikator kvantifikacije regulatornih
efekata
IKPP
Ministarstvo finansija i privrede 73.0 45.4 13.0 43.8
Ministarstvo saobraćaja 100.0 66.5 9.4 58.6
Ministarstvo građevinarstva i urbanizma
100.0 33.3 0.0 44.4
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike
0.0 66.5 0.0 22.2
Ministarstvo spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija
- 66.5 0.0 -
Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine
100.0 69.0 15.0 61.3
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
100.0 27.5 0.0 42.5
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja
0.0 85.7 23.7 36.5
10 U slučaju postojanja delimične kvantifikacije daje se vrednost 0.5. Tako da je obračunata vrednost jednaka (3+0.5*11)/66=12.9.
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org 12
KOMPONENTA 4 – JAVNOST U PRIPREMI I DONOŠENJU PROPISA
Indikator javnih rasprava i konsultacija 36.3 Indikator dostupnosti nacrta zakona -
Indikator hitnosti postupka 19.2
Na osnovu tabele, očigledno je da samo neka ministarstva u potpunosti poštuju i formalni
zahtev, dok druga ministarstva to poštuju samo delimično. Kvalitet analize je takođe upitan, a
kvantifikacija troškova i korist je više izuzetak nego pravilo. Na primer, Ministarstvo prosvete,
nauke i tehnološkog razvoja priprema kvalitetnije analize koje sadrže više kvantifikacija od
Ministarstva finansija, ali neke zakone koje je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog
razvoja slalo u skupštinsku proceduru je poslalo bez ikakve analize.
Jedan od ključnih elemenata kvalitetnog regulatornog okvira je i postojanje javnosti u toku
izrade propisa. Javnost u pripremi i izradi propisa ostvaruje se pravovremenim pružanjem
uvida u nacrt zakona, javnim diskusijama i drugim načinima koje omogućavaju da
zainteresovane strane uzmu aktivno učešće. Prema analizama „Transparentnosti Srbija“
zakonske odredbe o javnim raspravama su neodređene, odnosno ne postoji unapred definisan
oblik javne debate, niti sankcije u slučaju da neki javni organ propusti da to učini. 11Ispunjenje
ove zakonske obaveze se ne prati na odgovarajući način, dok je interesovanje građana slabo. U
Republici Srbiji propisima je utvrđeno da je javna rasprava u pripremi zakona obavezna ukoliko
se tim zakonom bitno menja pravni režim u jednoj oblasti ili ako se ureduju pitanja koja
posebno zanimaju javnost. Osim navedene obaveze pitanje javne rasprave nije bliže uređeno.
Ipak, u nekim slučajevima, iako zvanično nema javne rasprave, ona se suštinski odvija na drugi
način (okrugli stolovi, javni skupovi, prezentacije i sl.).
Prvi indikator koji se odnosi na javnost u pripremi i donošenju propisa je indikator javnih
rasprava i konsultacija. Prilikom obračuna ovog indikatora javilo se nekoliko problema. Naime,
u slučaju pojedinih zakona u prvoj polovini ove godine, odnosno krajem prošle godine održane
su javne rasprave. Međutim, zakoni su povučeni iz skupštinske procedure i pitanje je koji i u
kom periodu će neki od tih zakona ponovo proći kroz javnu
raspravu i nakon izmena biti upućeni u skupštinu. Drugi
problem je način tretiranja zakona kod kojih zvanično nije bilo
javne rasprave, ali je ona suštinski bila održana. Konačno, u
slučaju veoma malih zakonskih intervencija nije bilo potrebno
sprovesti javnu raspravu, tako da takve propise nismo uzeli u
obzir. I pored toga javlja se problem subjektivne procene
postojanja potrebe za održavanjem formalnih ili neformalnih
javnih rasprava. Ovu dilemu otklonili smo tako što smo
pretpostavili da su konsultacije (formalne javne rasprave ili
neformalne konsultacije) potrebne kod svih „novih zakona“, dok
je kod „izmena i dopuna“ zakona to bilo potrebno učiniti u
svakom drugom slučaju.
11 Transparentost – Srbija “Javne rasprave u Republici Srbiji – analiza pravnog okvira i prakse”, mart 2012.
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org 13
NALED je izvršio analizu nacrta koji su dostavljeni Kancelariji za regulatornu reformu, kao i
zakone koji su usvojeni ili su ušli u skupštinsku proceduru nakon održanih izbora. U prvom
slučaju od 66 zakona koje je pratila analiza efekata u 21 slučaju reč je o novom zakonu, dok je u
45 slučajeva reč o izmenama i dopunama. Od 21 novog zakona u 11 slučajeva sprovedna je
formalna ili neformalna javna rasprava. Od 45 izmena i dopuna zakona prema usvojenom
kriterijumu u polovini slučajeva trebalo je sprovesti javnu raspravu. To je učinjeno u 7 slučajeva.
Dobijeni indikator IJR= 0.5(11/21)+ 0.5(7/22.5)=41.7.
Od septembra 2012. godine NALED je počeo da vodi evidenciju o objavljivanju nacrta i predloga
zakona i vremenu od objavljivanja nacrta do usvajanja.12 Prikupljeni su podaci za 29 nacrta i
predloga zakona. Na osnovu ovih podataka namera NALED-a je da formira indeks dostupnosti
nacrta zakona. U 21 od 29 slučajeva nacrt je bio dostupan, dok je u još 7 slučajeva objavljen
predlog. Obeshrabrujuće je što su nacrti ili predlozi bili dostupni veoma kasno (u najboljem
slučaju mesec, a u najgorem samo nekoliko dana pre usvajanja). S obzirom na veoma kratak
vremenski period koji ne pokriv celu godinu, kao i relativno mali broj propisa, odlučili smo da za
2012. godinu ovaj indikator ne bude uključen u obračun indeksa javnosti. U prilog takvoj odluci
ide i činjenica da je dobra aproksimacija ovog indikatora indikator hitnosti postupka.
Javnost u pripremi i donošenju propisa bitno je narušena u slučaju hitnog postupka. Stoga drugi
indikator prikazuje učešće hitnog postupka u ukupnom broju usvojenih zakona i predloga koji
se nalaze u skupštinskoj proceduri. Od 55 zakona koji utiču na poslovno okruženje, čak u 45
slučajeva primenjen je hitan postupak. Indikator dobijamo tako što se od 100 oduzme procenat
korišćenja hitnog postupka (veće učešće hitnih postupaka smanjuje vrednost indeksa). Dobijeni
indikator korišćenja hitnog postupka IKHP=100-81.8=19.2.13
Na osnovu dva dobijena indikatora Indeks javnosti prilikom pripreme i donošenja propisa
iznosi 30.5. U tabeli dajemo pregled za ministarstva koji potvrđuje naše nalaze, a za koje je
mogao biti izvršen obračun. Skoro sva ministarstva su zakone koje su slali u skupštinsku
proceduru slali po hitnom postupku. Većina ministarstava sprovodi javne rasprave, međutim
pojedina ministarstva samo šalju drugim nadležnim organima, ne omogućavajući aktivno učešće
privatnog sektora, iako ti propisi imaju direktan uticaj na privredu. Čini se da je znatno veći
problem zloupotreba hitnog postupka, jer tek svaki četvrti zakon koji su slali ministarstva
nadležna za saobraćaj, zdravlje i finansije i privredu nije išao po hitnom postupku, dok je kod
drugih ministarstava korišćenje hitnog postupka pravilo bez izuzetka.
12Indikator javnosti moguće je poboljšati dodatnim prikupljanjem informacija o tome da li je: (1) postojala mogućnost učešća zainteresovanih strana; (2) mišljenje učesnika u procesu konsultacija učinjeno javnim; (3) učesnicima koji su podneli inicijativu, komentar, i sl. dat pisani odgovor; (4) izveštaj o analizi efekata u okviru obrazloženja sadržao izneta mišljenja učesnika. S obzirom na vremensko ograničenje prilikom pripreme Izveštaja, kao i ne postojanjem podataka nije bilo moguće rekonstruisati podatke za 2012. godinu. 13 Alternativa je da se pretpostavi da je za jedan broj zakona poželjno koristiti hitan postupak. Ako pretpostavimo da je to 20%, onda bi obračun ovog indikatora iznosio 1-69.8/80=22.8. S obzirom da se dobijeni indikator ne menja drastično, opredelili smo se za jednostavniji način obračuna.
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org 14
Indikatori kvaliteta pripreme propisa po ministarstvima
Naziv institucije Indeks javnih rasprava i konsultacija
Indikator hitnosti Zbirni Indeks javnosti
Ministarstvo finansija i privrede
37.2 23.1 30.2
Ministarstvo saobraćaja 90.0 25.0 57.5
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike
0.0 0.0 0.0
Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine
61.1 0.0 30.6
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja
83.3 0.0 41.7
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org 15
Jedan od najčešće navođenih ciljeva u poslednjih nekoliko
godina u Srbjiji je bilo i pojednostavljivanje svakodnevnog
poslovanja. To se pre svega odnosi na administrativne
troškove koji su nametnuti propisima. Ograničenje
navedenih indikatora, iako su merljivi, je što se treba usvojiti
interval kako za administrativne troškove, tako i za
parafiskalne namete. Takođe, nekoliko značajnih
parafiskalnih nameta je ukinuto, no trenutno nije moguće
dati tačnu procenu ušteda. Zbog nedostatka podataka nije
moguće obračunati ukupne efekte za 2012.godinu, tako da su
u oba slučaja dati obračuni za kraj 2011. godine prema
studiji NALED-a. Usled značajnog poboljšanja, pre svega u
domenu ukidanja parafiskalnih nameta očekujemo značajno
poboljšanje ove komponente u narednom izveštaju.
Prva mera zasniva se na sveobuhvatnom merenju adminstrativnih troškova u Republici Srbiji, odnosno studiji BEP-a. Na osnovu obračuna administrativnih troškova preko 200 najznačajnijih administrativnih procedura korišćenjem metoda standardnog troška, utvrđeno je da administrativni troškovi u Srbiji iznose između 3.8-4.2% BDP-a. Reč je o troškovima nastalim usled nametanja određenih obaveza, pri čemu ti troškovi nisu samo troškovi nastali angažovanjem trećih lica, već i troškovi gubitka vremena zaposlenih, i drugi troškovi nastali kako bi se odgovorilo na specifični adminstrativni zahtev. Na osnovu merenja u drugim zemljama uzimamo da se procenat administrativnih troškova kreće u intervalu od 2% do 5% BDP-a. Tako da je za 4% kao srednju vrednost pomenutog intervala procene indikator administrativnih troškova za Srbiju iznosi IAT= 33.3.14 U ukupnom učešću administrativnih troškova ubedljivo najveći deo stvaraju propisi za koje je nadležno Ministarstvo finansija i privrede, odnosno uprave tog ministarstva.
Lista tela koja stvaraju najveće administrativne troškove Procena adminstrativnog troška u milionima dinara
Poreska uprava (Ministarstvo finansija i privrede) 32,529
Ministarstvo finansija i privrede 12,746
Uprava carina (Ministarstvo finansija i privrede) 11,856
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 2,478
PIO/RZZO 2,198
Agencija za privredne registre 1,386
Uprava za javne nabavke (Ministarstvo finansija i privrede)
1,286
Centar za socijalni rad - Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike
667
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike – Uprava za bezbednost i zdravlje na radu
646
14 Maksimalna ocena je 100 u slučaju da je administrativni trošak na nivou od 2% i 0 ako je jednak 5 i više procenata. S obzirom da je procenat za Srbiju 4%, jednostavno je zaključiti da indikator iznosi 33.3.
KOMPONENTA 5 – REGULATORNO OPTEREĆENJE
Indikator učešća administrativnih troškova u BDP 33.3
Indikator učešća 20 najvećih parafiskalnih nameta u BDP 17.5
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org 16
Drugi indikator baziran je na NALED-ovom istraživanju parafiskalnih nameta. Indikator se formira na osnovu učešća 20 najvećih parafiskalnih obaveza u 2011. godini u odnosu na BDP. Prema NALED-ovoj studiji „Sistem neporeskih i parafiskalnih formi u Republici Srbiji“ ukupan iznos na osnovu 20 najvećih parafiskalnih obaveza iznosio je 68,3 milijardi dinara.15 U odnosu na BDP izražen u tekućim cenama za 2011. godinu, učešće iznosi 2.15%. U slučaju ovog indikatora postojao je problem uporedivosti, odnosno nekog repera na osnovu kog bi se ustanovilo primereno učešće parafiskalnih obaveza. Opredelili smo se za raspon od 0.5 do 2.5% BDP-a, tako da učešće do 0.5% BDP-a daje vrednost indikatoru od 100, a vrednost od 2.5% i više daje vrednost 0. Za učešće od 2.15% BDP-a Indikator parafiskalnog opterećenja iznosi IPF=17.5.
Na osnovu obračuna dva indikatora dobijena vrednost indeksa regulatornog opterećenja iznos IDI =25.4
15 Postoje značajna ograničenja ovako iskazanog indikatora, ali je time omogućena relativno laka provera na osnovu podataka Trezora. Sveobuhvatniji način merenja zahtevao bi da se svake godine radi veoma detaljna studija, što je zbog niza ograničenja isuviše ambiciozan poduhvat.
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org 17
Privrednim subjektima treba pružiti informacije u vezi primene
propisa kako bi mogli normalno da obavljaju privrednu aktivnost.
Dostupnost informacija analizirali smo pomoću tri indikatora. Prvi
indikator je indikator brzine odgovora na upit privrednog subjekta.
Ministarstvima i izabranim regulatornim telima poslali smo e-mail
u kom smo postavili pitanje u vezi osobe kojoj se može postaviti
upit u vezi javnih nabavki. Pitanje je postavljeno tako da svako od
tela može jednostavno da odgovori na njega. Reč je o uobičajenoj
tehnici poznatoj pod nazivom „mystery shopper“ koja se koristi od
strane kompanija koja se bave istraživanjem tržišta, ali i
organizacija koje kontrolišu rad javne uprave. Od 45 tela dobijen je
odgovor od samo 5, tako da je vrednost indikatora IBOU=11.1.
Istim telima obratili smo se sa sličnim zahtevom. Ovog puta poslat je zahtev za pristup
informacijama od javnog značaja za potrebe ocene indikatora rada Vlade Republike Srbije o
broju zaposlenih, odnosno učešću zaposlenih po Zakonu o radu i Zakonu o državnim
službenicima, kao i učešću javnih nabavki male vrednosti u ukupnim nabavkama. Od 43 tela
kojima je poslat zahtev dobijen je odgovor od 33, dok su odgovor, ali bez podataka dostavila još
4 tela. Zanimljivo je da su sva tela koja su poslala odgovor to učinila u potpunosti, tj. dati su
podaci i za zaposlene i za javne nabavke, tako da nije bilo potrebe za korekcijom vrednosti.
Obračunati indikator informacija od javnog značaja iznosi IIJZ=76.7.
Treći indikator formiran je na osnovu uvida u web prezentacije ministarstava i regulatornih
tela. Za svako telo NALED je kontrolisao da li prezentacija sadrži propise koji se mogu preuzeti,
da li je dat informator i da li je dat kontakt. Analizirane su web prezentacije 41 tela. Sva tela su
ispunila u potpunosti sva tri navedena
kriterijuma, tako da je indikator web
prezentacija Iwp=100. Ipak, treba naglasiti da
je preglednost nekih prezentacija moguće
znatno poboljšati. Pored toga, NALED je
proveravao i dostupnost mišljenja na web
prezentacijama ministarstava i regulatornih tela. Ukupno 7 tela daje mišljenja i objašnjenja u
pogledu primene propisa. Nekoliko ministarstava nije učinilo dostupnim mišljenja, već su
privredni subjekti i dalje prinuđeni da se dovijaju ili moraju da plaćaju usluge komercijalnih
baza propisa. Na osnovu obračuna tri indikatora dobijena vrednost indeksa dostupnosti
informacija iznosi IDI=62.2.
KOMPONENTA 6 – DOSTUPNOST INFORMACIJA
Indikator brzine odgovora na upit privrednog subjekta 11.1 Indikator dostupnosti informacija od javnog značaja 76.7
Indikator web prezentacija 100.0
Prema podacima dobijenim od 26 tela, 1003 lica imalo je ugovor o privremenom i povremenom vršenju poslova, ugovor o delu ili ugovor o dopunskom radu
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org 18
Indikatori dostupnosti informacija
Naziv institucije Indikator brzine odgovora na upit
Indikator dostupnosti
informacija od javnog značaja
Indikator web prezentacija
Zbrini indikator
Ministarstvo finansija i privrede
0 100.0 100.0 66.6
Ministarstvo saobraćaja 0 100.0 100.0 66.0
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike
0 0 100.0 33.3
Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine
0 0 100.0 33.3
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja
0 100.0 100.0 66.6
Ministarstvo pravde i državne uprave
0 100.0 100.0 66.6
Ministarstvo poljoprivrede,šumarstva i vodoprivrede
0 100.0 100.0 66.6
Ministarstvo prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja
0 0 100.0 33.3
Ministarstvo spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija
0 100.0 100.0 66.6
Ministarstvo građevinarstva i urbanizma
0 0 100.0 33.3
Tabela prikazuje obračun indikatora dostupnosti informacija za pojedina ministarstva.
Regulatorni Indeks Srbije dobijen kao prosečna vrednost obračunatih komponenti iznosi 31.7
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org 19
ANKETA KVALITETA REGULATORNOG OKRUŽENJA
Kako bi analizirao percepciju privrednih subjekata o kvalitetu regulatornog okvira NALED je
sproveo istraživanje preduzeća na teritoriji Srbije u periodu od 4. do 15. novembra 2012.
godine. Okvir uzorka činila je baza preduzeća evidentiranih u Agenciji za privredne registre u
Srbiji, koja su podnela godišnje završne račune za 2010. fiskalnu godinu. Reč je o tzv. kvotnom i
stratifikovanom tipu uzorka čija struktura odgovara strukturi domena preduzeća registrovanih
Kako bi analizirao percepciju privrednih subjekata o kvalitetu regulatornog okvira NALED je
sproveo istraživanje preduzeća na teritoriji Srbije u periodu od 4. do 15. novembra 2012.
godine. Okvir uzorka činila je baza preduzeća evidentiranih u Agenciji za privredne registre u
Srbiji, koja su podnela godišnje završne račune za 2010. fiskalnu godinu. Reč je o tzv. kvotnom i
stratifikovanom tipu uzorka čija struktura odgovara strukturi domena preduzeća registrovanih
u Srbiji, dok je stratifikacija izvršena na osnovu geografskih regiona, ekonomske aktivnosti i
veličine preduzeća. Istraživanje se sprovodilo telefonskom anketom (CATI) i trajalo je u proseku
oko 20 minuta po ispitaniku.
Kvalitet regulatornog okruženja
Na pitanje kako ocenjuju različite aspekte u vezi sa regulacijom, privrednici su se izjasnili na
sledeći način:
58
41
26
20
15
14
11
8
8
6
11
23
29
41
32
52
52
63
73
63
Dostupnost informacija o donetimpropisima na sajtu ministarstva i…
Informativnost web prezentacijadržavnih organa
Kvalitet novih propisa
Dostupnost nacrta i predloga propisa uperiodu pre njihovog usvajanja
Temeljnost pripreme novih propisa
Otvorenost za prihvatanje predloga sajavne rasprave
Donošenje podzakonskih akata u rokučime se omogućava sprovođenje…
Stepen uključenosti preduzeća i drugihzainteresovanih strana u javne rasprave
Administratvno opterećenje nametnutopropisima (papirologija)
Brzina reagovanja na predloge privredekako bi izmenama propisa poboljšala…
Povoljno (4+5) Nepovoljno (1+2)
Najpovoljnije ocenjena je dostupnost informacija o propisima na sajtovima državnih organa,
dok je najviše nepovoljnih ocena ima administrativno opterećenje nametnuto propisima. Kako
bi izvršili poređenje sa NALED-ovim indeksom kvaliteta regulatornog okruženja, agregirali smo
odgovore na sličan način kao prilikom formiranja Indeksa, a zatim smo NALED-ov Regulatorni
Indeks Srbije transformisali tako da bude potpuno uporediv sa prosečnom ocenom iz ankete.
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org 20
2,5
2,4
2,5
2,4
ocena
Možemo da uočimo veliko podudaranje percepcije privrednika i NALED-ovog Regulatornog
Indeksa Srbije, osim u pogledu ažurnosti sprovođenja zakona, odnosno donošenja
podzakonskih akata u roku. Koeficijent korelacije je 84.6.
Zanimljivo je da preduzetnici većinu aspekata procenjuju nešto pozitivnije u poređenju sa
preduzećima, dok je raspored prema visini ocene različitih aspekata gotovo identičan.
20
20
18
14
51
41
48
48
Umanjeno je administrativnoopterećenje koje nameću zakoni i
propisi
Povećala se mogućnost da privredaučestvuje u procesu izmene zakona
i propisa koji se odose na…
Umanjeno je finansijskoopterećenje koje nameću zakoni i
propisi
Povećala se transparentnost ividljivost poslovanja u Srbiji
Slaže se (4+5) Ne slaže se (1+2)
Predstavnici privrednih subjekata srednje veličine u proseku imaju negativnije procene, u poređenju sa predstavnicima malih, a posebno velikih privrednih subjekata.
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org 21
Faktori opterećenja u poslovanju
Na pitanje o činiocima koji predstavljaju opterećenje u poslovanju, privrednici su odgovorili da
su to porezi i obavezni neporeski nameti, ali i poslovanje konkurenata u sivoj zoni. Predstavnici
preduzeća u proseku izveštavaju da su u većoj meri opterećeni u poređenju sa preduzetnicima,
izuzev u slučaju povećanja akciza, gde je obrnut slučaj.
Izvori informacija o zakonskim obavezama
Na pitanje o glavnom izvoru informacija o
zakonskim obavezama/propisima koji se
odnose na poslovanje, ubedljivu prevagu odneli
su advokati i računovođe, dok su na drugom
mestu sajtovi ministarstva. Osnovna razlika
između preduzetnika i preduzeća je što se
preduzetnici dominantno informišu preko
advokata i računovođa, dok preduzeća češće
kao izvore informacija koriste i sajtove
ministarstava i “Službeni glasnik”.
68
62
58
46
42
42
41
34
34
31
29
29
21
17
22
16
30
32
29
31
40
36
43
41
38
37
Porezi i doprinosi na zarade
Poslovanje konkurenata u sivoj zoni
Drugi obavezni neporeski nameti (razne takse i naknade)
Sudski postupci
Porez na dodatu vrednost
Administriranje plaćanja poreza
Dobijanje građevinskih dozvola
Povećanje akciza
Propis i procedure u vezi sa zapošljavanjem radnika
Povećanje PDV-a
Inspekcijski nadzor
Dobijanje dozvola za rad
Carine i procedure u vezi sa spoljnom trgovinom
Opterećuje (4+5) Ne opterećuje (1+2)
35%
18%
16%
13%
10%
8%
1%
Advokati i računovođe
Sajtovi ministarstva
Službeni glasnik
Poslovne internetprezentacije
Štampa i televizija
Drugo
Ne zna
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org 22
Vreme i novac potrošeni na administrativne radnje vezane za poštovanje propisa
Prema odgovorima dobijenim na pitanje o odnosu vremena i novca potrošenjog na bavljenje
administrativnim procedurama i preduzeća i preduzetnici odgovorili su da im uglavnom treba
isto ili vise vremena nego pre. To znači da se neke koristi od pojednostavljivanja
administrativnih procedura i uklanjanja parafiskalnih nameta još uvek ne osećaju u praksi.
Koliko vremena direktor troši na administrativna i regulatorna pitanja
Oko polovine (46%) direktora provede
manje od 20 % obavljajući poslove koji su u
vezi sa administrativnim i regulatornim
pitanjima. Preko 20% provede između 30 i
50 procenata radnog vremena rešavajući
administrativne probleme, a u 12%
anketirani su odgovorili da čak polovinu ili
više svog radnog vremena umesto da se
bave vođenjem preduzeća, bave se
rešavanjem pitanja nametnutih propisima.
U proseku, direktor preduzeća potroši 30%
radnog vremena na bavljenje
administrativnim i regulatornim pitanjima.
26%
20%
18%
21%
12%
2%
Do 10%
11-20%
21-30
31-50%
51% i više
Ne zna
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org 23
Administrativna procedura koja najviše opterećuje poslovanje usled njenog trajanja
Procedure i potvrde u poreskoj upravi/upravi prihoda, regulisanje građevinskih dozvola i
legalizacija objekata spontano se najčešće navode kao procedure koje opterećuju poslovanje
usled dugotrajnosti, kako među preduzećima, tako među preduzetnicima Iako treba biti
oprezan, jer nijedna od procedura nije dominantna po pitanju administrativnog opterećenja,
rezultati ukazuju da reforma načina obračuna i plaćanja poreza i konačno uvođenje rešenja
baziranih na informacionim tehnologijama koja kasne već više od godinu dana mogu u velikoj
meri olakšati poslovanje bar nekim preduzećima i preduzetnicima u Srbiji. Takođe, očigledno je
da skorašnja polovična reforma prijave i odjave zaposlenih, kao i druge procedure u PIO i RZZO
treba dodatno pojednostaviti.
Redosled administrativnih procedura ostaje veoma sličan kada preduzetnici i preduzeća
odgovaraju na pitanje „Koje još administrativne procedure opterećuju zbog njihovog trajanja“.
Jedina razlika je što preduzetnici u većem broju odgovaraju da nijedna procedura ne pravi
problem zbog trajanja.
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org 24
Administrativna procedura koja najviše opterećuje poslovanje usled njene učestalosti
Rezultati ankete daju slične rezultate po pitanju opterećenosti usled učestalosti određenih
procedura. Najveća razlika je zamena redosleda poreskih procedura i administrativnih poslova
u PIO i RZZO.
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org 25
Učestalost inspekcija
Oko trećine privrednih subjekata izvestilo je da nije imalo
posetu inspekcije u 2012. godini. S druge strane, približno
svaki 6 privredni subjekat imao je 5 ili više poseta od strane
inspekcije. Zanimljivo je da čak 51% privrednih subjekata u
Beogradu tokom 2012. godine nije imao posetu inspekcije.
Privredne subjekte
najčešće su posećivale
inspekcija rada,
odnosno tržišna i
poreska inspekcija.
Učestalost pojedinih
vrsta inspekcija zavisi
od delatnosti privrednog subjekta. Proizvodne i uslužne
delatnosti najviše je posećivala inspekcija rada, dok je
tržišna inspekcija bila najučestalija u sektoru trgovine.
Učešće na javnim raspravama
Učešće preduzetnika i preduzeća koja su tokom 2012. godine učestvovale na jednoj ili više
javnih rasprava iznosi 11%. Kao razlog zašto ne učestvuju skoro dve trećine ispitanika navode
slabu obaveštenost, oko jedne trećine navodi da smatra da ne može da utiče na ishod
regulatornog rešenja, dok jedan broj nije učestvovao zbog toga što nije imao vremena.
30%
16%
11%
15%
8%
16%
4%
Nijednom
Jednom
Dva puta
Tri puta
Četiri puta
Pet i više puta
Ne zna
22%
19%
11%
Inspekcija rada
Tržišna inspekcija
Poreska inspekcija
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org 26
POSLOVNO OKRUŽENJE U OČIMA SVETA
U ovom delu dajemo pregled indeksa koji mere kvalitet regulatornog okruženja Srbije. Na
osnovu relativne pozicije Srbije formiramo indikatore za dva ključna pokazatelja. Što je pozicija
Srbije viša na listi, to je i vrednost indikatora veća. U suštini indikator se dobija kao razlika 100 i
percentilnog ranga Srbije. Konačna pozicija dobijena je na osnovu proseka dva obračunata
indikatora – Doing Business Svetske banke i komponenti indeksa konkurentnosti Svetskog
ekonomskog foruma.
Svetska Banka – Doing Business
Doing Business meri kvalitet poslovnog okruženja
koristeći standardizovane studije slučaja koji se odnose na
(malo ili srednje) preduzeće koji posluje u glavnom gradu
posmatrane države. Na osnovu prikupljenih podataka za
svaku od studija slučaja formiraju se kvantitativni
indikatori koji omogućavaju poređenje i rangiranje velikog
broja zemalja. Doing Business obuhvata 10 indikatora koji
mere lakoću obavljanja određenih administrativnih
procedura odnosno njihove troškove (pokretanje
poslovanja, registracija vlasništva, dobijanje građevinskih
dozvola, izvršenje ugovora, obračun i plaćanje poreza,
dobijanje priključka električne energije, obavljanje međunarodne trgovine, rešavanje
nesolventnosti, dobijanje kredita, zaštita investitora). Na osnovu deset indikatora Republika
Srbija je u 2012. godini zauzela 86 mesto od 185. zemalja.
Svetski ekonomski forum – Globalni indeks konkurentnosti (Javne institucije)
Za potrebe izveštaja ograničili smo se samo na prvu komponentu Globalnog indeksa konkurentnosti, i to na deo koji se odnosi na javne institucije, jer ova podkomponenta direktno meri regulatorno okruženje. Time smo izostavili ne samo komponente koje se odnose na makroekonomsku stabilnost, infrastrukturu, zdravstvo, primarno i više obrazovanje, veličinu tržišta, tehnološki kapacitet, inovacije i sofisticiranost privrednih subjekata, već i neke komponente koje sadrže neke mere koje se odnose na specifična tržišta (radne snage, finansijsko tržište, itd.) Srbija je od 144 zemlje rangirana na 126 mestu. Treba napomenuti da je dobijeni indikator rezultat anketiranja privrednika (Executvie Opinion survey), pa je u suštini reč o percepciji regulatornog okruženja, a ne nekom objektivnom merenju.
Poređenjem kvaliteta regulatornog okruženja u očima sveta i Regulatornog Indeksa Srbije vidi
se regulatorno okruženje u Srbiji. Ova dva indikatora predstavljaju treću komponentu prema
kojoj će se pratiti promena kvaliteta regulatornog okruženja u Srbiji.
REGULATORNI INDEKS SRBIJE
www.naled-serbia.org 27
Pored navedena dva indikatora koji se ujedno i najčešće koriste, dajemo prikaz još pet
pokazatelja formiranih od strane drugih međunarodnih organizacija.
Od sedam indeksa koji prate poslovno okruženje u širem smislu, Republika srbija se samo u tri
slučaja nalazi u prvoj polovini rangiranih zemalja. Najbolji rang Srbija ima u slučaju Bertelsman
Economic Transformation indeksa, ali je reč o indeksu koji ne obuhvata razvijene zemlje, već je
fokusiran na zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji. Iako je reč o indeksima koji su objavljeni za
2012. godinu, treba biti oprezan u njihovom korišćenju i citiranju jer neki od njih (npr. indeks
ekonomskih sloboda instituta Fraser, baziraju rezultat na podacima starim nekoliko godina).
Takođe, neki su plod percepcije, malog broja anketiranih ili u velikoj meri koriste rezultate
drugih indeksa, dodajući samo nekoliko novih indikatora. U takvim slučajevima ne treba
očekviati veliku razliku u dobijenim rezultatima.