Vedrana Spajic-Vrkas 1

REZULTATI EKSPERIMENTALNE PROVEDBE KURIKULUMA GOO-a (u 6 škola pod pokroviteljstvom MMH-a,

CMS-a i GONG-a)

Prof. dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Konferencija „Znam, razmišljam, sudjelujem“ Vukovar, 13. siječnja 2014.

Tijek izrade i provedbe kurikuluma GOO-a

izrada nacrta KGOO-a

određenje konceptualnog

okvira za izradu KGOO-a

javna rasprava o nacrtu KGOO-a

dorada nacrta KGOO-a

Odluka ministra znanosti, obrazovanja i sporta o eksperimentalnoj provedbi KGOO-a i odgovornima za praćenje i vrednovanje provedbe

izbor škola za eksperimentalnu

provedbu KGOO-a

izobrazba nastavnika za

provedbu KGOO-a

određenje metodologije praćenja

i vrednovanja provedbe KGOO-a

Dvogodišnji proces praćenja i vrednovanja (1. i 2. faza)

obrada i interpretacija

podataka 1. faze

dorada KGOO-a

izrada sustava osiguranja kvalitete

GOO-a

Uvođenje GOO-a u škole

stručno usavršavanje

nastavnika

priprema udžbenika i referentnog materijala

osiguranje institucionalne

potpore

Određenje konceptualnog okvira: Razvoj građanske kompetencije odgojem i obrazovanjem

usmjerenost na ishode koji predstavljaju postignuća učenika naglasak na znanjima, vještinama, vrijednostima, stavovima i

ponašanju koji odgovaraju standardima učinkovitog građanskog djelovanja

ishodi kao kriteriji za određivanje sadržaja predmeta, načine rada i vrednovanje rezultata poučavanja i učenja u školi

funkcionalno objedinjavanje odgoja, obrazovanja, izobrazbe, usavršavanja i samoučenja prema potrebama pojedinca, društvene zajednice i gospodarstva

Koncept KGOO-a Kurikulum usmjeren na učenika/cu-građanina kao nositelja prava i

odgovornosti u različitim zajednicama: – školskoj i lokalnoj zajednici (1. ciklus) – demokratski građanin/ka školske i

lokalne zajednice – nacionalnoj zajednici (2. i 3. ciklus) – demokratski građanin/ka nacionalne

zajednice – europske i međunarodne zajednice (4. ciklus) – demokratski građanin/ka

europske i globalne zajednice Kurikulum usmjeren na razvoj sveobuhvatne građanske kompetencije

koja objedinjuje dvije središnje skupine dimenzija: – funkcionalnu – struktualnu

Kurikulum usmjeren na sve aspekte života i rada škole (tekst i kontekst učenja i poučavanja) – ciljevi, zadaci, sadržaj, metode učenja i poučavanja; praćenje, ocjenjivanje i

vrednovanje – demokratsko upravljanje školom(participacija učenika, roditelja i

predstavnika lokalne zajednice) – demokratska školska kultura

Komponente KGOO-a

STRUKTURALNA DIMENZIJA

ljudskopravna politička

društvena (inter)kulturna gospodarska

ekološka

školska i lokalna zajednica

nacionalna zajednica

europska zajednica globalna zajednica

FUNKCIONALNA DIMENZIJA

znanje i razumijevanje vještine

vrijednosti i stavovi

Nacrt kurikuluma GOO-a: Učenik/ca kao građanin/ka

učenik/ca građanin/ka

lokalna zajednica

nacionalna zajednica

europska i međunarodna zajednica

školska zajednica

građanska samosvijest

Praćenje i vrednovanje eksperimentalne provedbe kurikuluma GOO-a

Svrha praćenja i vrednovanja eksperimentalne provedbe kurikuluma GOO-a

PRAĆENJE I VREDNOVANJE KAO SASTAVNI DIO IZRADE KURIKULUMA GOO-a: Provjera konceptualnih, funkcionalnih i strukturalnih polazišta

kurikuluma GOO-a Provjera relevantnosti, efikasnosti, efektivnosti i održivosti

kurikuluma GOO-a Identifikacija jakih i slabih strana provedbe kurikuluma GOO-a

na razini razreda i škole te u odnosu na učenike, nastavnike i ravnatelje

Izmjena i dopuna kurikuluma GOO-a Izrada ipokazatelja kvalitete provedbe kao temelja za izgradnju

sustava osiguranja kvalitete Utvrđivanje odgovarajuće metodologije praćenja i vrednovanja

provedbe novih predmeta i nastave

Nositelji aktivnosti praćenja i vrednovanja eksperimentalne provedbe kurikuluma GOO-a

Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO) Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje

obrazovanja (NCVVO) Mreža mladih Hrvatske (MMH) s partnerima

(Centar za mirovne studije, GONG, Centar za ljudska prava

Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Eksperimentalna provedba GOO-a: uzorak škola

IPA projekt – MMH i partneri:

osnovne škole 1. OŠ Ivan Goran Kovačić (Petrinja) 2. OŠ Ivan Goran Kovačić (Duga

Resa) 3. OŠ Siniše Glavaševića (Vukovar) 4. OŠ Ivan Goran Kovačić (Velika) srednje škole 1. Ekonomska i turistička škola

(Daruvar) 2. Srednja škola Obrovac (Obrovac)

MZOS i AOiO: osnovne škole 1. OŠ Đuro Ester (Koprivnica) 2. III.OŠ Čakovec (Čakovec) 3. OŠ Pavleka Miškine (Zagreb) 4. OŠ Matija Gubec (Zagreb) srednje škole 1. Gimnazija Fran Galović

(Koprivnica) 2. Srednja škola Dugo Selo (Dugo

Selo)

Metodologija praćenja i vrednovanja eksperimentalne provedbe kurikuluma GOO-a

Kvantitativne metode Kvalitativne metode

“objektivna” i “subjektivna” slika stanja

Metodologija praćenja i vrednovanja eksperimentalne provedbe kurikuluma GOO-a

Početno stanje IN

Završno stanje FIN

Provedba

Upitnici: - učenici: OŠ (4.,7. i 8. raz) SŠ (1. i 2. raz.) - nastavnici: svi

Grupni intervjui: učenici

nastavnici

Grupni intervjui: učenici

nastavnici Upitnici: - učenici: OŠ (4.,7. i 8. raz) SŠ (1. i 2. raz.) - nastavnici: svi

Pojedinačni intervjui: ravnatelji

Pojedinačni intervjui: ravnatelji

15 instrumenata: 9 upitnika

6 predložaka s pitanjima

1. polugodište 2. polugodište

Učenici: aspekti praćenja i vrednovanja

ZNANJE: znanje i razumijevanje pojmova, načela, procesa, institucija i aktera u području ljudskih prava, demokracije i građanstva

GOO: mišljenja, stavovi i (samo)procjene o prethodnom učenju u GOO-u i o provedbi i učincima provedbe kurikuluma GOO-a, uključujući motiviranost i zadovoljstvo nastavom GOO-a, te poseban instrument za mjerenje demokratske školske kulture

KULTURA: stavovi o obilježjima dobrog građanina, osjećaj pripadništva različitim zajednicama, participacija u odlučivanju i građanski angažman te društveno i političko povjerenje.

Nastavnici: aspekti praćenja i vrednovanja Poznavanje kurikulumskog pristupa učenju i poučavanju Poznavanje kurikuluma GOO-a i razumijevanje njegovih

središnjih dimenzija Zadovoljstvo središnjim odrednicama kurikuluma GOO-a Procjene, stavovi i mišljenja o provedbi kurikuluma GOO-a Samoprocjena kompetentnosti za provedbu kurikuluma GOO-a

i potrebe za stručnim usavršavanjem Identifikacija jakih i slabih strana provedbe kurikuluma GOO-a Prijedlozi za unaprjeđenje kurikuluma GOO-a

Rezultati praćenja i vrednovanja eksperimentalne provedbe kurikuluma GOO-a u 6 škola (pod pokroviteljstvom MMH-a, CMS-a i GONGA-a)

Izvještaji o rezultatima eksperimentalne provedbe KGOO-a

4 izvještaja: – deskriptivna (univarijatna) analiza za 6 škola (MMH, CMS i

GONG) – – statistička (univarijatna, bivarijatna i multivarijatna)

analiza za 12 škola (AZOO + MMH/CMS/GONG) – analiza podataka dobivenih u grupnim intervjuima s

učenicima i nastavnicima te pojedinačnim intervjuima s ravnateljima/icama za 12 škola

– analiza građanske i političke kulture učenika i demokratske školske kulture za 12 škola (AZOO + MMH/CMS/GONG)

Sadržaj izvještaja (za 6 škola) 1. UVOD: „STVARANJE“ GRAĐANA ODGOJEM I OBRAZOVANJEM 1.1. Europski kontekst 1.1.1. Normativni okvir 1.1.2. Odgojno-obrazovna praksa i učinci 1.2. Hrvatski kontekst 1.2.1. Normativni okvir 1.2.2. Što kažu istraživanja prakse? 2. KURIKULUM GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA (GOO) 2.1. Obilježja i komponente kurikuluma GOO-a 2.2. Praćenje i vrednovanje eksperimentalne provedbe kurikuluma GOO-a 3. METODOLOGIJA PRAĆENJA I VREDNOVANJA KURIKULUMA GOO-a 3.1. Svrha, cilj i zadaci praćenja i vrednovanja 3.2. Uzorak 3.2.1. Izbor škola 3.2.2. Izbor učenika, učitelja i nastavnika te ravnatelja 3.3. Instrumenti za praćenje i vrednovanje 3.3.1. Instrumenti za praćenje i vrednovanje postignuća učenika 3.3.1.1. Anketni upitnici za učenike 3.3.1.2. Predlošci s pitanjima za grupne intervjue s učenicima 3.3.2. Instrumenti za praćenje i vrednovanje pripreme i rada učitelja i nastavnika 3.3.2.1. Anketni upitnici za učitelje i nastavnike 3.3.2.1. Predlošci s pitanjima za grupne intervjue s učiteljima i nastavnicima 3.3.3. Instrumenti za praćenje i vrednovanje uloge ravnatelja 3.4. Provedba istraživanja 3.5. Obrada podataka

4. REZULTATI 4.1. Učenici 4.1.1. Demografska obilježja 4.1.2. Prethodna iskustva u području GOO-a 4.1.3. Zanimanje za GOO, očekivanja i samoprocjena postignuća 4.1.4. Znanje i razumijevanje u GOO-u 4.1.5. Osvrt na provedbu GOO-a 4.1.5.1. Metode i izvori za učenje u nastavi GOO-a 4.1.5.2. Usmjerenost nastave GOO-a na učenika 4.1.6. Promjene pod utjecajem GOO-a na institucionalnoj i osobnoj razini 4.1.7. Prijedlozi za unapređenje nastave GOO-a 4.1.8. Osvrt na rezultate

4.2. Učitelji i nastavnici 4.2.1. Demografska obilježja 4.2.2. Prethodno nastavno iskustvo u GOO-u i srodnim područjima 4.2.3. Poznavanje kurikulumskog pristupa nastavi 4.2.4. Poznavanje i razumijevanje glavnih odrednica kurikuluma GOO-a 4.2.5. Mišljenja i stavovi o GOO-u i kurikulumu GOO-a 4.2.5.1. Opravdanost uvođenja GOO-a u škole 4.2.5.2. Pedagoška primjerenost kurikuluma GOO-a 4.2.5.3. Inkluzivnost kurikuluma GOO-a 4.2.5.4. Potencijal kurikuluma GOO-a za poticanje promjena na individualnoj i institucionalnoj razini 4.2.5.5. Primjerenost kurikuluma GOO-a za razvoj učenika kao građanina 4.2.5.6. Ocjena kurikuluma GOO-a prema pet kriterija evaluacije 4.2.6. Zadovoljstvo kurikulumom GOO-a i prihvaćanje njegovih polazišta i ciljeva 4.2.7. Kompetentnost za provedbu kurikuluma GOO-a 4.2.7.1. Komponente nastavničke kompetencije koje su preduvjet za uspješan rad u GOO-u 4.2.7.2. Samoprocjena opće kompetentnosti za provedbu kurikuluma GOO-a 4.2.7.3. Samoprocjena kompetentnosti za ostvarivanje šest komponenti strukturalne dimenzije kurikuluma GOO-a 4.2.7.4. Samoprocjena posjedovanja specifičnih znanja, vještina i osobina važnih za provedbu kurikuluma GOO-a 4.2.8. Potreba za stručnim usavršavanjem i učinci pripremnih seminara za provedbu kurikuluma GOO-a 4.2.9. Interes za uključivanjem u eksperimentalnu provedbu kurikuluma GOO-a 4.2.9.1. Interes za uključivanjem u provedbu kurikuluma GOO-a i čimbenici interesa

4.2.9.2. Interes drugih dionika odgoja i obrazovanja za provedbu kurikuluma GOO-a 4.2.9.3. Promjene interesa za GOO tijekom školske godine 4.2.10. Izrada izvedbenog plana i programa GOO-a 4.2.11. Provedba izvedbenog plana i programa GOO-a 4.2.11.1. Ostvareni ishodi prema strukturalnoj dimenziji kurikuluma GOO-a 4.2.11.2. Ostvareni ishodi prema funkcionalnoj dimenziji kurikuluma GOO-a 4.2.11.3. Nastavne metode i izvori za učenje u GOO-u 4.2.11.4. Usmjerenost nastave GOO-a na učenika 4.2.11.5. Praćenje i vrednovanje postignuća učenika u GOO-u 4.2.12. Promjene pod utjecajem GOO-a na institucionalnoj razini 4.2.13. Prepreke uvođenju kurikuluma GOO-a u škole 4.2.14. Prijedlozi za unapređenje kurikuluma i nastave GOO-a 4.2.15. Osvrt na rezultate

Rezultati

Neujednačenost ranijeg iskustva u GOO-u i srodnim područjima

Neujednačenost interesa za uključivanje u provedbu kurikuluma GOO-a

Neujednačenost učinaka provedbe kurikuluma GOO-a

Uzroci: Neujednačenost obrazovanja i usavršavanja učitelja

i nastavnika za GOO i srodna područja Složenost kurikuluma GOO-a

Prethodno iskustvo u GOO-u: učenici

Koliko su učenici 4. i 7./8. raz. OŠ te 2. raz. SŠ učili o demokraciji, građanstvu i ljudskim pravima prije uvođenja

kurikuluma GOO-a u njihove škole? (%)

26,9

31,5

37,7

22,1

39

48,1

51

29,5

14,2

4. raz. OŠ

7. i 8. raz. OŠ

2. raz. SŠ

malo i nimalo

osrednje

mnogo i vrlomnogo

Godine nastavnog iskustva u GOO-u i srodnim područjima prije eksperimentalne provedbe kurikuluma GOO-a (%)

16,6

7,4

5,1

5,1

4

22,3

39,4

0 10 20 30 40

1-2 godine

3-4 godine

5-6 godina

7-8 godina

9-10 godina

više od 10

nemam takvog iskustva

Prethodno iskustvo u GOO-u i srodnim područjima: nastavnici

Područja koja su učitelji i nastavnici obrađivali u nastavi prije eksperimentalne provedbe kurikuluma GOO-a (%)

16,9

4,5

38,8

18,5

20,8

1,1

0 10 20 30 40 50

odgoj i obrazovanje za ljudska prava

građanski odgoj i obrazovanje

odgoj i obrazovanje za mir

interkulturalni odgoj i obrazovanje

odgoj i obrazovanje za zaštitu okoliša

drugo područje

Prethodno iskustvo u GOO-u i srodnim područjima : nastavnici

Prethodno obrazovanje/usavršavanje u GOO-u i srodnim područjima: nastavnici

11% steklo znanja i vještine za rad u GOO-u i srodnim područjima tijekom studija

34% se stručno usavršavalo samoobrazovanjem 37% ih se stručno usavršavalo u organizaciji AZOO-a te

županijskih i dr. vijeća 12% ih je prošlo treninge za stručno usavršavanje civilnih

organizacija 6% ih je sudjelovalo u nekom drugom obliku organiziranog

stručnog usavršavanja.

Usavršavanje je, bez obzira na to kako se osiguravalo, bilo nerazmjerno često okrenuto odgoju i obrazovanju za mir, nenasilje i/ili mirno rješavanje sukoba na račun drugih odgojno-obrazovnih područja, osobito GOO-a.

Interes za sudjelovanje u eksperimentalnoj provedbi KGOO-a: učenici

“Mnogo” i “vrlo mnogo”: 4. raz. OŠ = 61% (porast interesa do kraja

godine - 45%) 7. i 8. raz. OŠ = 40% (porast interesa do

kraja godine - 31%) 2. raz. SŠ = = 24% (porast interesa do

kraja godine - 25%)

Interes za sudjelovanje u eksperimentalnoj provedbi KGOO-a: nastavnici

Koliko su učitelji i nastavnici zainteresirani za sudjelovanje u eksperimentalnoj provedbi kurikuluma GOO-a? (%)

7,116,7

39,3

23,8

13,1nimalo

malo

osrednje

mnogo

vrlo mnogo

„Kurikulum GOO-a nije ništa novo.“ “To mi sve već odavno provodimo u školi.” “To je interes ravnatelja/ice.” “Moj predmet nema nikakve veze s GOO-om.” “Učenici su ionako preoterećeni da bi im se nametnuo još i taj GOO.”

Čimbenici zainteresiranosti: nastavnici

Čimbenici zainteresiranosti učitelja i nastavnika za sudjelovanje u eksperimentalnoj provedbi kurikuluma GOO-a (%)

14,4

12

4,9

3,6

1,2

1,2

17,9

36,1

34,9

47,6

75,9

84,5

83,3

51,2

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

interes koji za GOO pokazuju učenici

interes koji za GOO pokazuju MZOS iAZOO

interes koji za GOO postoji u svijetu

osobna odgovornost za demokratski razvojHrvatske

osobna odgovornost za razvoj učenika kaoaktivnog građanina

obogaćivanje svojih nastavničkihkompetencija

iskustvo diskriminacije u privatnom i/iliprofesionalnom životu

malo i nimalo

mnogo i vrlomnogo

Interes drugih dionika OiO za GOO: procjene nastavnika

Je li interes za GOO na kraju školske godine opao ili porastao među glavnim dionicima odgoja i obrazovanja na lokalnoj razini? (%)

9,2

21,5

15,4

6,7

4,4

19

18,7

29,1

40

28,7

43,3

51,1

21,2

22,3

0 20 40 60 80

sam ispitanik/ca

učenici

kolege nastavnici

ravnatelj/ica

stručne službe

roditelji

lokalne vlasti

interes je potpuno opao iinteres je opao

interes j porastao i interesje izrazito porastao

Razumljivost komponenti KGOO-a: nastavnici

Koliko su učiteljima i nastavnicima razumljive pojedine komponente kurikuluma GOO-a na kraju školske godine? (%)

9,1

4,3

19,1

19,1

25,2

14

23,8

45,2

52,5

37,6

39,7

35,7

48,3

27,3

0 10 20 30 40 50 60 70

polazišta

opći ciljevi

postignuća prema 3 komponentefunkcionalne dimenzije

postignuća prema 6 komponentistrukturalne dimenzije

postignuća prema ciklusima

modeli provedbe

načini vrednovanja

nimalo i malo

mnogo i vrlo mnogo

Koliko su učitelji i nastavnici zadovoljni odabranim komponentama kurikuluma GOO-a? (%)

5,6

6,3

4,3

8,7

45,7

56,3

52,9

43,5

0 20 40 60 80

polazišta

sadržaj

nastavne metode

izvori za učenje i poučavanje

uopće nisamzadovoljan/a inezadovoljan/na sam

zadovoljan/a sam ivrlo samzadovoljan/a

Zadovoljstvo odabranim komponentama KGOO-a: nastavnici

Samoprocjena opće kompetentnosti nastavnika za provedbu KGOO-a

Koliko se učitelji i nastavnici osjećaju općenito kompetentnima za provedbu kurikuluma GOO-a? (%)

10,2

22,2

47,9

19,2 0,6nimalo

malo

osrednje

mnogo

vrlo mnogo

Samoprocjena kompetentnosti nastavnika za ostvarenje ishoda strukturalne dimenzije KGOO-a

U kojoj mjeri učitelji i nastavnici posjeduju znanja i vještine potrebne za ostvarivanje pojedinih komponenti strukturalne dimenzije

kurikuluma GOO-a? (%)

13

32,4

18,3

19,9

30,4

16,9

31,7

18,9

37,4

39,8

25

40,6

0 20 40 60 80

ljudsko-pravna

politička

društvena

(inter)kulturna

gospodarska

ekološka

nimalo i malomnogo i vrlo mnogo

TVRDNJE O POSJEDOVANJU SPECIFIČNIH ZNANJA, VJEŠTINA I SOBINA: (skraćeno)

nimalo se ne

slažem i ne slažem

se

slažem se i u potpuno

sti se slažem

poznajem značenja ljudskih prava, demokracije i građanstva 1,2 82,8 razumijem funkcioniranje demokracije 0,6 78,7 razumijem važnost participacije građana za stabilnost i razvoj demokracije

2,9 75,4

razumijem odnos između ljudskih prava, demokracije i građanstva

1,2 77,4

osjećam se sigurnim/om s učenicima obrađivati teme iz GOO-a 10,0 48,0 za svaku temu znam odrediti postignuća učenika i prema njima planiram proces učenja kako bih dobio/la očekivane rezultate

13,2 53,5

kroz GOO nastojim osposobiti učenike za kritički pristup stvarnosti

9,8 65,6

često s učenicima raspravljam o spornim društvenim temama

16,5 47,0

uvijek imam jasne kriterije kad ocjenjujem učenika u GOO-u

16,1 39,5

prilagođavam nastavu kulturno različitim učenicima 5,9 73,1 koristim se nenasilnim tehnikama rješavanja sukoba s učenicima i među njima

2,3 90,7

Samoprocjena ostvarenosti ishoda u struturalnoj i funkcionalnoj dimenziji KGOO-a

U kojoj su mjeri učitelji i nastavnici ostvarili predviđene ishode iz kurikuluma GOO-a u šest komponenti strukturalne dimenzije? (%)

7,4

37,5

10,5

9,5

26,9

12

53,7

24,1

66,2

50,5

31,7

63

0 20 40 60 80 100

ljudskopravna

politička

društvena

(inter)kulturna

gospodarska

ekološka

nimalo i malo

mnogo i vrlo mnogo

Koliko su učenici 4. raz. OŠ u nastavi GOO-a naučili o demokraciji, građanstvu i ljudskim pravima? (%)

15,5

20,464,1

nimalo i maloosrednjemnogo i vrlo mnogo

Koliko su učenici 7. i 8. raz. OŠ u nastavi GOO-a naučili o demokraciji, građanstvu i ljudskim pravima? (%)

34,5

28,7

36,8 nimalo i malo

osrednje

mnogo i vrlo mnogoKoliko su učenici 2. raz. SŠ naučili o demokraciji, građanstvu i ljudskim pravima u nastavi GOO-a? (%)

36,9

40,5

22,5nimalo i malo

osrednje

mnogo i vrlo mnogo

Koliko je učenicima 4. raz. OŠ nastava GOO-a pomogla da nauče …? (%)

20

35,4

7,1

9,8

7,3

9,8

7,9

8,7

11,9

12

56

47,5

81,6

72,5

86,5

83,4

74,2

86,4

80,2

76

0 20 40 60 80 100

što je građanin

što je demokracija

koja prava i odgovornosti imaju u školi

koja prava i odgovornosti imaju u svom mjestu

kako nastaju školska pravila

zašto je važno poštivati pravila

kako sudjelovati u odlučivanju u razredu i školi

kako nenasilno riješiti sukob

razumijeti učenike druge kulture ili vjerekako zajednički učiniti školu ugodnim mjestom za

učenje

nimalo imalomnogo i vrlomnogo

Koliko je nastava GOO-a učenicima 7. i 8. raz. OŠ pomogla da ...? (%)

36,4

33,3

29,7

15,2

16,4

16,7

17,1

17,8

21

35

23,2

25,7

23,4

16,4

15,1

21,2

23

20

23,9

23,7

23,5

41,4

37,6

39,1

69,6

54,5

63

58,6

63,7

56,5

32,1

55

57,3

50,4

62,1

62,6

68,6

58,5

60

50,8

51,8

57,4

0 20 40 60 80 100

razumiju ulogu građanina u demokracijirazumiju način na koji funkcionira demokratska

vlastrazumiju povezanost prava i odgovornosti

pojedincamisle svojom glavom neovisno o drugimarazviju vještine iznošenja i argumentiranja

stavovarazviju vještinu slušanja drugoga

razviju vještinu sudjelovanja u odlučivanju

spremnije preuzmu odgovornost za svoje odluke

bolje uoče i razumiju društvene probleme

kritički pristupe informacijamapostanu otvoreniji prema osobama iz drugih

kulturapostanu otvoreniji prema drugim religijama

bolje razumiju zašto postoje različita kulturnamotrišta

bolje razumiju značenje pravednog postupka

više sudjeluju u rješavanju zajedničkih problema

razviju vještine timskog rada

razviju vještine nenasilnog rješavanja sukoba

znaju s drugima rješavati društvene problemerazumiju važnost solidarnosti za pojedinca i

zajednicurazumiju važnost angažiranosti za društvenu

promjenurazumiju problem društvene isključenosti

nimalo i malo

mnogo i vrlomnogo

Koliko je nastava GOO učenicima 2. raz. SŠ pomogla da ...? (%)

35,2

36,7

28,2

16,7

24,4

21,8

19,4

19,6

21,2

25,1

19,7

16,4

25,2

19,6

20,8

19,7

27,7

21,1

21,9

24,5

28,8

39,6

31,1

35,9

62,9

51,9

60,9

56,1

56,3

52

38

50

51,3

47,8

53

50,6

52,7

53,6

55,3

48,4

43,8

44,3

0 20 40 60 80 100

razumiju ulogu građanina u demokracijirazumiju način na koji funkcionira demokratska

vlastrazumiju povezanost prava i odgovornosti

pojedincamisle svojom glavom neovisno o drugimarazviju vještine iznošenja i argumentiranja

stavovarazviju vještinu slušanja drugoga

razviju vještinu sudjelovanja u odlučivanju

spremnije preuzmu odgovornost za svoje odluke

bolje uoče i razumiju društvene probleme

kritički pristupe informacijamapostanu otvoreniji prema osobama iz drugih

kulturapostanu otvoreniji prema drugim religijama

bolje razumiju zašto postoje različita kulturnamotrišta

bolje razumiju značenje pravednog postupka

više sudjeluju u rješavanju zajedničkih problema

razviju vještine timskog rada

razviju vještine nenasilnog rješavanja sukoba

znaju s drugima rješavati društvene problemerazumiju važnost solidarnosti za pojedinca i

zajednicurazumiju važnost angažiranosti za društvenu

promjenurazumiju problem društvene isključenosti

nimalo i malo

mnogo i vrlomnogo

Rezultati ispitivanja znanja

U finalnom su ispitivanju znanja Učenci 4. raz. OŠ - od moguća 4 boda u prosjeku

ostvarili 1,48, što je razina od 37% točnosti. Učenici 7. i 8. razreda - od 10 mogućih bodova

prosječno ostvarili 4,33, što je razina od 43,3% točnosti.

Učenici 2. razreda - od ukupno 24 boda prosječno osvojili 8,84, što je razina od 36,83% točnosti.

Najslabiji rezultati – „Što je građanin?“ – “Kako funkcionira demokratska vlast?”

Koliko često su učitelji i nastavnici u nastavi GOO-a tijekom godine koristili pojedine nastavne metode? (%)

6

10,2

20

27,7

54

26,5

10,3

19,8

33,3

50,9

33,9

25,6

48,3

36,2

43,5

5,1

11,9

12,2

18,8

22,1

16,2

3,4

10,3

20,2

12,1

12,7

12,8

22,4

12,1

13

47,9

53,4

47,8

42

22,1

41

51,7

39,7

32,5

31

38,1

42,7

25

44,8

33,9

41

24,5

20

11,6

1,8

16,2

34,5

30,2

14,1

6

15,3

18,8

4,3

6,9

9,6

0 0 0 1 1 1

rasprava među učenicima

predavanje (izlaganje) nastavnika

izlaganje jednog ili više učenika

istraživačko-projektna nastava

izvanučionička (terenska) nastava

igranje uloga ili simulacija

pitanja i odgovori

rasprava o društveno spornoj temi

debata (grupe "za" i "protiv")

pisanje sastava (eseja)

likovno izražavanje

analiza teksta

analiza pravnih akata

analiza slikovnog materijala

društveno korisno učenje

nikada

jednom

nekoliko puta

većinu puta i svaki put

Koliko su se često učitelji i nastavnici u nastavi GOO-a tijekom godine koristili pojedinim nastavnim izvorima? (%)

45,9

38,9

34,2

32,5

42,5

50

41,2

35,4

59,8

58,6

17,5

44,6

4,6

18,6

20,7

14,9

21,2

18,8

23,7

26,5

18,8

14,4

14,9

15,2

31

39,8

41,4

38,6

30,1

29,5

29,8

33,6

20,5

22,5

32,5

33

18,3

2,7

3,6

14,1

6,2

1,8

5,3

4,4

0,9

4,5

35,1

7,1

0 20 40 60 80 100

priručnik

članak iz časopisa za mlade

novinski članak ili intervju

književno djelo

likovno ili glazbeno djelo

karikatura ili polemičan plakat

igrani film

dokumentarni film

polemička TV ili radijska emisija

studija npr. o stanju ljudskih prava

pretraživanje sadržaja na internetu

statistički pokazatelji

nikada

jednom

nekoliko puta

većinu puta + svaki put

Suradnja s drugim dionicima OiO u nastavi GOO-a

Koliko je učitelja i nastavnika tijekom provedbe kurikuluma GOO-a ostvarilo suradnju s važnim dionicima obrazovanja? (%)

60,7

46,7

18,9

14,8

5,7

10,7

1,6

13,9

4,1

0 10 20 30 40 50 60 70

kolege/ice nastavnici/e

stručna služba

roditelji

učenici viših razreda

predstavni udruga mladih i za mlade

predstavnici lokalnih civilnih organizacija

predstavnici lokalnih vjerskih institucija

predstavnici lokalnih vlasti

drugi

Usmjerenost nastave GOO-a na učenika

Koliko su učitelji i nastavnici svoju nastavu GOO-a usmjerili na učenika? (%)

44,4

10,9

7,6

7,5

10,8

16,1

22

10,2

6,7

8,5

21,4

66,4

75,6

81,6

60

66,9

44

76,3

88,4

73,5

0 20 40 60 80 100

s učenicima dogovarali teme i obradu

teme povezivali sa svakodnevnim životomučenika

poticali učenike na izražavanje svogmišljenja

učenicima davali do znanja da poštujetenjihovo mišljenje

prilagođavali nastavu mogućnostimasvakog učenika

učenicima redovito davali informacije onjihovu radu

s učenicima dogovarali kako vrednovatipostignuća

redovito pohvaljivali svakog učenika zauspjeh

redovito poticali povučene učenike nauključivanje u raspravu

po potrebi svakom učeniku pružali dodatneinformacije

nimalo i malo

mnogo i vrlomnogo

Uključenost učeničkih izbora u nastavu GOO-a

Je li priprema učenika za izbor predsjednika/ce razreda i predstavnika/ce u vijeće učenika bila uključena kao dio nastave

GOO-a? (% )

16,2

83,8

NE

DA

Vrednovanje postignuća učenika u nastavi GOO-a

Jesu li učitelji i nastavnici pratili i vrednovali postignuća učenika u GOO-u? (%)

50,4

37,2

1,7

10,7

0 10 20 30 40 50 60

nisu vrednovana

nisu vrednovana, ali je napredak praćen

vrednovana su ocjenama

praćena su i vrednovana na drugi način

Izrada izvedbenog plana i programa za GOO: inicijalni i finalno

Imaju li škole izvedbeni plan i program za GOO? (%)

27,5

98,5

72,5

1,5

0 20 40 60 80 100

Inicijalno

Finalno

DA

NE

Sudjelovanje u pripremnim seminarima

Sudjelovanje učitelja i nastavnika u pripremnim seminarima MMH-a za eksperimentalnu provedbu GOO-a (% )

14,7

85,3

DA

NE

Poželjna područja usavršavanja U čemu se učitelji i nastavnici žele usavršavati kako bi ostvarili ishode

predviđene kurikulumom GOO-a? (% )

38,9

25,9

10,2

7,4

7,4

4,6

2,8

5,6

0 10 20 30 40

usavršavanje za ostvarivanje ishodadruštvene komponente

usavršavanje za ostvarivanje ishodapolitičke komponente

usavršavanje za ostvarivanje ishoda(inter)kulturne komponente

usavršavanje za ostvarivanje ishoda gospodarske komponente

usavršavanje za ostvarivanje ishodaljudskopravne komponente

usavršavanje za ostvarivanje svihkomponenti kurikuluma GOO-a

usavršavanje u svrhu motiviranosti

ostalo

Poželjni načini (modeli) usavršavanja

Preferirani oblici stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika u GOO-u (%)

36,1

26,4

21,5

6,9

5,6

2,8

0,7

0 10 20 30 40

tematske radionice s teorijskom ipraktičnom dimenzijom

tematski seminari

tematska predavanja stručnjaka

učenje na daljinu

razmjena iskustava među školamapromatranje rada nastavnika s više

iskustva

nastavni rad uz nadgledanje mentora/ice

Mišljenja, stavovi i ocjene kurikuluma GOO-a: učitelji i nastavnici

Uvođenje GOO-a u škole ima opravdanje Kurikulum GOO-a zadovoljava pedagoške standarde Kurikulum GOO-a je inkluzivan Kurikulum GOO-a je dobar instrument za pripremu

učenika kao aktivnog građanina i razvoj škole kao inkluzivne demokratske zajednice

Kurikulum GOO-a zadovoljava i međunarodno prihvaćene kriterije evaluacije

Pedagoška i didaktička primjerenost KGOO-a

Koliko se učitelji i nastavnici slažu o nekim pedagoškim odrednicama kurikuluma GOO-a? (%)

9,2

7,8

3,5

3,5

4,9

4,2

2,8

3,5

2,1

3,5

48,6

57,5

65,2

74

72,6

77

77

70,4

73,9

74,1

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

ima jasnu strukturupostignuća po ciklusima primjerena su dobi

učenikapodjednako unapređuje znanja i vještine

traži kritičko razumijevanje

potiče na analizu problema s različitih motrišta

potiče na zauzimanje argumentiranog stavajača svijest o potrebi poštivanja načela

ravnopravnostirazvija participacijske vještine

potiče interes za politička zbivanja u društvu

razvija svijest o globalnoj međuovisnosti

uopće se neslažem i neslažem se

slažem se i upotpunostise slažem

U kojoj su mjeri u kurikulum GOO-a uključeni sadržaji iz odabranih područja? (%)

4,6

4,6

4,7

3,8

13,2

9,2

11,1

17,2

8,7

5,3

3,9

3,1

11,7

12,7

2,3

8,6

68,4

66,2

52,7

63,9

50,4

51,6

42

39,9

57,1

64,1

65,6

65,4

51,6

48,4

71,1

49,2

0 10 20 30 40 50 60 70 80

oio za ljudska pravaoio za mir i nenasilno rješavanje

sukobainterkulturni oio

oio za aktivno i odgovornograđanstvo

oio za nacionalni identitet

oio za europsku dimenziju

globalni ili međunarodni oio

pravna pismenost

oio za društvenu pravdu

oio za spolnu i rodnu ravnopravnost

oio za solidarnostosvještavanje i uklanjanje stereotipa

i predrasudaoio za prava radnika

oio za zaštitu prava potrošača

oio za zaštitu okoliša i održivi razvojoio za društveno odgovornu

ekonomiju

nimalo i malo

mnogo i vrlomnogo

Opravdanost uvođenja KGOO-a u škole U/N imaju različite poglede na GOO i, u skladu s tim su više ili manje skloni podržati uvođenje kurikuluma GOO-a u škole:

– 50% - u GOO-u se prenaglašavaju prava i slobode učenika, umjesto odgovornosti

– 30% - GOO je dodatno opterećenje učenika u ionako pretrpanoj satnici

– 25% - ishodi GOO-a se već ostvaruju u školi – 23% - previše usmjeren na znanja, a premalo na vještine i

vrijednosti – 20% - GOO je još jedna novina kojom se oduzima satnica

ozbiljnim predmetima – 19% - učenici nisu dovoljno zreli da ih se opterećuje

pravnim i političkim temama – 13% - GOO je prvenstveno stvar obiteljskog odgoja – 10% GOO je manipulcija učenicima, jer budu lažnu nadu

da se poznavanjem prava može nešto promijeniti u Hrvatskoj

U kojoj je mjeri kurikulum GOO-a primjeren instrument za sljedeće:

nimalo i malo

mnogo i vrlo

mnogo

unapređenje građanskog znanja i razumijevanja kod učenika 5,4 63,9

razvoj građanskih vještina i sposobnosti kod učenika 5,4 64,6

usvajanje građanskih vrijednosti i stavova kod učenika 3,9 64,3

razvoj neovisnosti kod učenika 4,7 61,3

poticanje participacije učenika u odlučivanju u razredu i školi 4,7 65,9

promicanje odgovornog odlučivanja i ponašanja učenika 4,6 70,0

promicanje osjetljivosti učenika na društvenu nepravdu 5,4 68,2

iniciranje i provođenje akcija za dobrobit drugih od strane učenika

3,1 70,9

promicanje ozračja solidarnosti u školi i razvoj škole kao demokratske zajednice

4,7 75,0

unapređenje suradnje škole i roditelja 9,4 57,0

unapređenje suradnje škole i civilnog društva 7,0 60,5

promicanje osobne odgovornosti svih za demokratski razvoj Hrvatske

3,9 60,5

Primjerenost KGOO-a za razvoj učenika kao građanina različitih zajednica

U kojoj mjeri kurikulum GO O potiče razvoj učenika/ce kao građanina/ke određene zajednice?

(odgovori "mnogo" i "vrlo mnogo": %)

67,9

66,9

51,5

47,7

0 20 40 60 80

građanin/ka razreda, škole ilokalne zajednice

građanin/ka Republike Hrvatske

građanin/ka Europe

građanin/ka svijeta

Ocjena KGOO-a prema 5 kriterija evaluacije

Koliko kurikulum GOO-a zadovoljava neke važne kriterije evaluacije? (%)

3

6,1

8,3

5,3

8,3

56,4

44,7

52,7

53,4

43,2

0 10 20 30 40 50 60

relevantnost ili svrsishodnost

učinkovitost ili efektivnost

djelotvornost ili efikasnost

ostvarivost

održivost

nimalo imalomnogo ivrlo mnogo

demokratskih promjena? (%)

7,4

14,7

11,1

40,7

12,7

18

13,5

12,6

14,2

12,7

13,4

16,4

18,2

20,1

12,1

6,8

11,2

11,2

11,1

58

39,7

40,8

14,1

38,8

37,6

48,1

46,6

48,5

50,7

56,7

49,3

34,9

30,6

34,8

31,8

52,2

54,4

40

0 10 20 30 40 50 60 70 80

učenici ozbiljnije shvaćaju svoja prava iodgovornosti

nastavnici i učenici se odnose s više poštovanja

poboljšali su se odnosi među učenicima

roditelji češće dolaze i sudjeluju u radu škole

porastao je interes učenika za sudjelovanjem uodlučivanju

povećao se utjecaj učenika na odlučivanje uškoli

učenici s više odgovornosti biraju svojepredstavnike

poboljšali su se odnosi između učenika i učenica

smanjilo se nasilje među učenicima

učenici više pomažu vršnjacima s posebnimpotrebama

u školi se više uči o drugim kulturama

učenici se bolje odnose prema siromašnijimučenicima

učenici se više informiraju o zbivanjima uzajednici

porastao je interes učenika za akcije civilnogdruštva

poboljšali su se odnosi među učenicima izrazličitih kultura

poboljšali su se odnosi među učenicima različitevjeroispovijesti

učenici nastoje svađe riješiti na miran način

u raspravama se više koriste dokazi nego sila

porasla je odgovornost svih za uspjeh svakogučenika

nimalo se neslažem i slažemseslažem se i upotpunosti seslažem

Ključni problem – “stvaranje” poslušnih ili osnaženih građana? Voditelj/ica: Jeste li vi mogli birati neke teme koje

ste radili? Učenik/ca: Ne. Drugi/a učenik/ca: Ne, ali sudjelovali smo, davali

svoja mišljenja. Voditelj/ica: A je l’ vas interesirala neka tema? Jeste

li nešto predložili vašoj nastavnici? Treći/a učenik/ca: Nismo ništa predložili. Samo smo

dobili na jednom papiru popis tema koje ćemo obrađivat’.

Prijedlozi za unaprjeđenje KGOO-a i nastave GOO-a: nastavnici

osiguranje materijalne potpore školama i učiteljima i/ili nastavnicima: osigurati školi odgovarajuća sredstva za provedbu GOO-a (81%); dodatno honorirati rad učitelja i nastavnika koji provode GOO (76%),

uvođenje odgovarajućeg/ih programa u sustav fakultetskog obrazovanja i osiguranje stalnog stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika (po 61%),

izmjene kurikuluma: pojednostavniti sadržaj GOO-a (48%), osiguranje uvjeta za kvalitetnu provedbu kurikuluma:

pripremiti odgovarajuće nastavne materijale (69%); osigurati odgovarajuću satnicu za provedbu GOO-a (61%), omogućiti razmjenu iskustava među učiteljima, odnosno nastavnicima koji provode GOO (68%); uspostaviti bolju suradnju s roditeljima (65%) i organizacijama civilnog društva (64%); ugraditi vrijednosti koje promiče GOO u sve predmete i rad škole u cjelini (60%); kontinuirano pratiti, istraživati i vrednovati postignuća učenika u nastavi GOO-a (49%); osnovati poseban centar za promicanje GOO-a (48%),

osiguranje uvjeta za veću aktivnost učenika u odlučivanju o školskim pitanjima (72%).

Koliko, prema mišljenju učitelja i nastavnika, pojedini čimbenici priječe uvođenje GOO u škole? (%)

25

16,7

11,3

11,9

9,8

11,3

22,1

21,2

14,3

12,8

21,1

28,1

48,5

63,1

59,4

60,6

50,9

33,6

40,9

53,3

52,6

44,5

0 10 20 30 40 50 60 70 80

nedostatak tradicije GOO u našim školama

nerazvijena društvena svijest o potrebipripreme za građanstvo

nesustavna priprema i provedba reformiodgoja i obrazovanja

nedostatak političke volje da se GOO uvede uškole

prenatrpana školska satnica

preopterećenost nastavnika motiviranih zaGOO drugim obvezama

podcijenjenost GOO u odnosu na drugepredmete

nezainteresiranost većine dionika oio za GOO

odsustvo pripreme za GOO na nastavničkimfakultetima

nedostatak priručnika, udžbenika i sl.

nepostojanje strukovne potpore za GOO

nimalo i malo

mnogo i vrlomnogo

Što učenici 7. i 8. raz. OŠ predlažu za poboljšanje nastave GOO-a? (%)

48,9

58

56,

25,6

12,1

36,2

2,7

0,8

0 20 40 60

više se dogovarati s učenicima u GOOGOO više povezati sa svakodnevnim životom

učenikaviše koristiti aktivne, istraživačke i sl. metode

učenja

uvesti ocjene u GOO

više uključiti roditelje u GOOomogućiti da se u GOO više čuju aktivisti i

stručnjaciukinuti (ne uvoditi) GOO

nešto drugo

Što učenici 4. raz OŠ predlažu za poboljšanje nastave GOO-a? (%)

64,7

31,4

67,6

14,7

25,5

0 20 40 60 80

više se dogovarati s učenicima

nastavu više povezati sa životomučenika

u nastavi više raditi u grupama i naprojektima

uvesti ocjene za GOO

više uključiti roditelje u nastavu

Što učenici 2. raz. SŠ predlažu za poboljšanje nastave GOO-a? (%)

43,4

47,8

49,6

11,5

8

28,3

3,4

4,2

0 20 40 60

više se dogovarati s učenicima u GOOGOO više povezati sa svakodnevnim životom

učenikaviše koristiti aktivne, istraživačke i sl. metode

učenjauvesti ocjene u GOO

više uključiti roditelje u GOOomogućiti da se u GOO više čuju aktivisti i

stručnjaciukinuti (ne uvoditi) GOO

nešto drugo

Prijedlozi za unaprjeđenje KGOO-a i nastave GOO-a:

učenici

Vedrana Spajic-Vrkas 62

Ključ uspjeha: koordinirano djelovanje

Kurikulum GOO-a

politika ustanove

kurikulum (program)

upravljanje i vođenje

nastavni proces

izvori za učenje

suradnja s roditeljima

izobrazba zaposlenika

suradnja sa zajednicom