rsv skripta

7/22/2019 RSV Skripta

1/50

RSV Jarak, skripta

SADRAJ

1. Kada poinje i kad zavrava predromanika?

KARAMAN

2. Karaman o bizantskom utjecaju na predrom. skulpt.?3. Karamanove teze o predromanikoj arhitekturi u knjizi Iz kolijevke Hrvatske

prolosti?4. Karakteristike Karamanovih crkvica slobodnih oblika?

5. Karamanova interpretacija crkve sv. Donata?

6. Razvoj predromanike pleterne plastike u Dalmaciji po Karamanu?

7. to je Karaman napisao o regionalnim tipovima benediktinskih ranoromanikihbazilika u Dalmaciji?

8. Karamanova interpretacija ciborija iz Vallpolicele?

9. Karaman o franakim utjecajima na Dalm. predrom. karolinki elementi?10. Posvete Kapitula i uplje crkve, karakteristike i datacija, te kojim redovnicima

pridadaju, Karaman?11. Podjela RSV sarkofaga po Karamanu?12. Karamanove i Rapanieve teze o porijeklu predromanikih zabata i znaenje

zabata iz Cortone?13. to Karaman misli o lokalitetu u Bijaima?

14. Karamanove teorijske pretpostavke o starohrv. grobljima?15. Kako se zove Karamanova knjiga?

RAPANI

1. Rapani o predrom. arhit. grad-zalee?2. Rapani o starokr. skulpturi u predrom. Dalmaciji?

3. Rapani o Ivanu Ravenjaninu i razvoju predrom. skulp.?

4. Sarkofag priora Petra?

5. Rapanieva interpretacija nadgrobnog spomenika kraljice Jelene?

CRKVA KRALJICE JELENE

6. Nadbiskupi Martin i Lovre (njihovi epitafi)?7. Natpis na sarkofagu Petra Crnog?8. Koji se svetac spominje na natpisu prokonzula Grgura?

9. Proconsul Gregorius - znaenje titule i jo neto?

1


2/50

10. Ciborij i natpis prokonzula Grgura, tekst na ciboriju prokonzula Grgura injegovo znaenje za tumaenje skulpture.

RANOSREDNJOVIJEKOVNI SARKOFAZI U SPLITU11. Rapanievo miljenje o dalmatinskim zabatima?

12. Karakteristike predromanikih zabata u Dalmaciji?13. Rapanievo miljenje o vremenu afirmacije predromanike u Dalmaciji.

14. Kako se zove Rapanieva knjiga?15. Miljenje Rapania o genezi i glavnim karakteristikama predromanike u

Dalmaciji?

PROBLEMATIKA GENEZE RSV ARHITEKTURE I SKULPTURE

TOMA ARHIAKON

HISTORIA SALONITANA 13. st. TOMA ARHIAKON

1. Majstori klesari?2. Koja se germanska imena pojavljuju kao majstori?3. Tezu o pasivnoj negaciji antike u srednjem vijeku postavio je

4. Vrijeme pada Salone?

5. Originalne crkve ostale iz predromanike?crkve s antikim stupovima6. Crkve sa zvonikom?

7. Koja crkva nema zvonik:8. Trobrodni jednoapsidalni tip?9. Oblikovanje troapsidnih crkava na temelju starokr. crkava, to su:10. Poredajte kronoloki, prema dataciji sljedee crkve:11. estolisne crkve, veina se datira u d.p. 9. st.?12. Karakteristike i datacije crkava s oblim kontraforima?13. Adaptacija crkava?

14. Problematika crkava s westwerkom?15. Trobrodne crkve s kupolom?16. Tlocrt sv. Lovre u Zadru?

17. Bizantski tip crkve s upisanim kriem?18. Podjela predromanikih i ranoromanikih natpisa prema sadraju?

19. Natpisi hrvatskih knezova 9. st.?20. Iz 9. st. potjeu darovnice knezova?21. Imena kneeva sa natpisa iz 9. st.?

22. Sadraj Trpimirove darovnice?

23.Drislavova titula s Kapitula kod Knina?

24. Gdje je pet natpisa kneza Branimira?

25. Gdje se spominju Teodebertus i Gumpertus?26. Gdje se nalaze imena majstora Iohannesa i Garibertusa?

2


3/50

27. Vladari uz crkve?28. Vladari uz crkve: Riinice, Sv. Stjepan (Solin), Sv. Petar i Mojsije, crkva sv. Mihajlou Stonu?29. Natpisi vladara na crkvenom namjetaju?30. Rano srednjovjekovni natpisi hrvatskih upana?

31. Posvetni natpisi crkvenih osoba?32. Oblici bizantske vlasti u RSV u Dalmaciji?33. Podruja pod bizantskom vlau u RSV u Dalmaciji?34. Izvori o temi Dalmaciji?35. Pregled sklavinija na ist. Jadranskoj obali?36. Gradovi i otoci u BIZANTSKOJ Dalmaciji su:37. Mogorjelo i Ston pripadaju kojoj sklaviniji _______ (Zahumlje)

38. to ini crkveni namjetaj, a to arhitektonsku plastiku?

39. Karakteristike splitske i zadarske RSV klesarske radionice?

40. Rustina skulptura?41. Karakteristike junodalmatinske predrom. plastike?42. Lokalitet Crkvina na Galovcu?43. Radionice ranoromanike skulpture u Dalmaciji?44. Sv. Spas na Vrelu Cetine?45. Kranske adaptacije unutar Dioklecijanove palae?46. Ranosrednjovjekovne crkve izvan Diokl. palae u Splitu Marasovi?47. Trogirska ranosrednjovjekovna crkvena arhitektura?48. Predromanika arhitektura u Zadru?49. Crkve s podruja Zadra i kvarnerskih otoka?

50. Ranosrednjovjekovna arhitektura u Istri?

51. Jednobrodne crkve u Istri?

52. Dvobrodne crkve u Istri?53. Trobrodne crkve u Istri?54. Starokr. trobrodne, troapsidne (utjecaj Istoka)?55. Novi utvreni gradovi kasnoant. razdoblja?56. Tko je iz temelja u 6. st. obnovio porecku katedralu?57. Tri lokaliteta u Istri s ostacima ranosrednjovjekovne arhitekture kraja 8. i po. 9.st.?

58. Gdje se nalazi centar franake vlasti?59. Gdje se nalaze imena majstora Iohannesa i Garibetusa?60. Koja crkva u istri nije poruena navalom Barbara?61. Koji su povijesni i arheoloki dokazi o dva vala naseljavanja Istre od straneSlavena?62. Meurjeje Drave i Save je potpadalo pod upravu: furlanskog markgrofa.63. Pulska katedrala?64. Crkva sv. Marte u Bijaima i skulpturna plastika?65. Solin?

66. Napii karakteristike i dataciju crkve u Gradini.

67. Sv. Stjepan na otoku kraj Solina?

3


4/50

68. Nabroji lokalitete starohrvatskih crkava na podruju Solina.69. Pet lokaliteta u Biskupiji.CRKVENI NAMJETAJ IZ CRKVE SV. MARIJE NA CRKVINI U BISKUPIJI70. Kapitul kod Knina?71. Uzdolj kod Knina?

72. Koljani Gornji, Biskupja?73. Poloaj Nina u RSV?crkve u Ninu74. Relikvijar iz Nina?75. Vieslavova krstionica?76. Baanska ploa?77. Arheoloki nalazi na Putalju?78. Crkva sv. Juraja na Putalju okolica Katela?

79. Luk iz Katel Suurca?80. Crkveni nalazi Putalj?

81. Regionalni tip predrom. arhitekture na Brau?82. Regionalni junodalmatinski kupolni tip?83. Ranosrednjovjekovne crkve u Dubrovniku?84. Kronologija Bjelobrdske kulture?85. Arheoloki materijal Bjelobrdske kulture?86. Vanija groblja Bjelobrdske kulture?87. Benediktinski samostani 9. st. na ist. obali Jadrana?88. Tipoloke karakteristike i datacija benediktinskog samostana Sv. Marije u Zadru iSv. Petra u Supetarskoj Dragi?

89. Vrijeme procvata benediktinskih samostana u Dalmaciji i njihova podjela nagradske i kraljevske.90. Kraljevski samostani sa dravnim skriptorijem?91. Benediktinci u sjevernoj Hrvatskoj?92. Arhitektura i skulptura 10. st. u Dalmaciji.

93. Karakteristike i datacija grobalja u Mravincima, Majdanu i Gajinama.94. Rano karolinki nalazi u Hrv. kao pokazatelji karolinkog utjecaja uKristijanizaciji?95. Karolinki liturgijski natpisi?96. Karolinki elementi u predromanikoj arhitekturi Dalmacije?

97. Franaka uloga u pokrtavanju Hrvata?

germanska imena

98. Karolinki maevi i ostruge u Hrv.?99. Karolinki grobovi u sjev. Hrvatskoj?

100. Karolinki grobovi u Dalmaciji?

101. Ratniki grobovi s karolinkom opremom u S Hrvatskoj.102. Meurjeje Drave i Save pod upravom?103. Brodski Drenovac?

104. Otok kod Vinkovaca?

4


5/50

105. Vinkovci Duga ulica?

106. Zagreb Podsused?

107. Medvedika?

108. Poeki Brestovac?

109. Prelog Cirkovljan, Varadin?

110. Blatnica?

111. Slika jeziaca iz Velike Horvatske, Vrebca i Brodskog Drenovca (Hrvati i Karolinzi,slika na 153. str.), pitanje je kojim stilom su izraeni jezici? Stil Blatnica-Mikulcice.

112. Lokaliteti slavenskih paljevinskih grobalja?

113. Kosturni ukopi Slavena?

114. Dubravica kod Skradina?

115. Horizont poganskih grobova?

116. Groblje Strance-Gorica?

JARAK RSV - skripta

1. Kada poinje i kad zavrava predromanika? 9.-11. st.

LJ. KARAMAN

2. Karaman o bizantskom utjecaju na predrom. skulpt.?Karaman se ne priklanja ni langobardskoj ni bizantskoj tezi ve tvrdi da su pleterne skulpture

proizvod italskog tla koji je nastao u 8. st. u srednjoj i sjevernoj Italiji s regionalnimdiferencijacijama opih uvjeta i prilika. Hrvatski velikai zovu strane majstore ili se aljudomai majstori na kolovanje u Italiju, i na taj nain se odvijao prijenos italske pleterne

plastike u Dalmaciju.Razlikuje LANGOBARDSKI PLETER(ivotinjski stil), BIZANTSKI (ei vegetabilni

motivi nego na italskim i SH pleterima, pleter je podreen i uvijek dvoprut), ITALSKIPLETER(uporaba veinom RK motiva, a novost je tendencija ka podvrgavanju tih istih

5


6/50

motiva geometrijsko-linearnoj formi, ljudska figura nestaje tj. ve u 7./8. st. postajekarikaturna, ivotinje koje se prikazuju su odvojene od pletera i ispunjavaju okvire, pleter jetroprut, horror vacui). Hrvati oko 800. g. dolaze u sklop franake kranske drave i od tadase javljaju crkvene graevine i pleterne skulpture u njima. Kod nas je najraniji primjer pleteraVIESLAVOVA KRSTIONICA ~ 800. g. koja jo uvijek pokazuje neke oznake prelaznog

perioda pleternog ornamenta (klasini astragal i kuglice u pletenici, te profil vijenca).Karaman ipak spominje da motivi pletera ustvari dolaze sa kasnoantikih mozaika (raznidekorativni prepleti), a da kuke proizlaze iz antikog obrubnog motiva spirale. Na skulpturise javljaju motivi poput lozice, krieva, stiliziranih palmeta, rozete, ljiljani, grozdovi, zvijezdei ueta, lukovi i kuke, a nadasve oblici od obinog uzla i pletenice do itavih mreaisprepletenih trolanih prutia. Pleterni ukras je ponekad bio bojan, a nalazimo ga nacrkvenom namjetaju (arkade ciborija, cijele oltarne pregrade, ograde, oltari, menza, arbon

propovjedaonica, dovratnici i nadvratnici.

3. Karamanove teze o predromanikoj arhitekturi u knjizi Iz kolijevke Hrvatske

prolosti?Karaman crkvenu arhitekturu dijeli na MALE CRKVICE SLOBODNIH OBLIKA kojemogu imati raznovrsne slobodne tlocrte, sasvim su presvoene, malih su dimenzija i graene

primitivnom zidarskom tehnikom od sitnog i nepravilnog kamenja spojenog bukom i MONUMENTALNE GRAEVINE koje su po njegovom nastale po uzoru na Z Europu(trobrodne bazilike). Tlocrti crkvica mogu biti LONGITUDINALNI (jednobrodne zidoviim mogu biti ravni ili ralanjeni lezenama, u unutranjosti mogu biti dekorativne lezene ilizidni pilastri; Sv. Luka, Uzdolje , Sv. Petar, Riinice; trobrodne bazilikalni tip, brodovedijele zidani piloni, a ne stupovi kao u Italiji Sv. Marta, Bijai, Sv. Marija od Otoka kodSolina.MJEOVITI (jednobrodne s kupolom tendencija ka centralnoj shemi),

CENTRALNI (trolisne Sv. Krevan, Glavotok, Krk, etverolisne Sv. Nikola, Nin, zapravosu romanike jer imaju krino-rebrasti svod Sv. Kri , Nin; esterolisne Sv. Trojica, Split,Sv. Marija, Trogir). Postoji vie teorija o porijeklu SH crkvica: dokaz prodiranja bizantskeumjetnosti, dolazak italskih putujuih zidarskih majstora, domae oponaanje rimskihspomenika, sjeverno porijeklo (Strzygowski) smatra da su oblici crkvica preneseni u kameniz drvenih graevina koje su Hrvati upotrebljavali u Zakarpatju, ali od njih ne postoje nikakviostaci ni pisani dokumenti. Karaman smatra da su crkvice nastale zbog pomanjkanja jakihutjecaja izvana pa da su lokalni majstori smiljali razne tlocrte oponaajui u jednostavnomobliku graditeljske tipove velikih sredita, crkvice su bile male i zato ih je bilo lako presvoditi.Meu monumentalne graevine pripadaju crkva Sv. Donata u Zadru.

4. Karakteristike Karamanovih crkvica slobodnih oblika?

Tu se radi o crkvicama iz vremena hrv. narodnih vladara. One veinom imaju slobodantlorisni oblik i sasvim su presvoene raznim svodovima i kupolicama kad u Europi

prevladavaju uzdune bazilike na 3 broda sa presvoenim drvenim stropom. Graene suprimitivnom zidarskom tehnikom od sitnog i nepravilnog kra sa obilnom bukom. Uglavnomimaju jedan brod, a apsida im moe biti obla ili pravokutna. esto se javlja tendencija kcentralnoj shemi. Primjeri ovih crkvica mjeanog karaktera su: sv. Barbara u Trogiru, Sv.Petar u Zadru, sv. Luka na Uzdolju, sv. Petar u Riinicama, sv. Luka i sv. Marija u Kotoru...

CRKVICE SLOBODNIH OBLIKA PO KARAMANU

6


7/50

Karaman crkvenu arh. dijeli na male crkvice slob. oblika i one monumentalne. Crkvice moguimati razne slobodne tlocrte, sasvim su presvoene, malih dimenzija, graene primitivnomzidarskom tehnikom od sitnog nepravilnog kamenja spojenog bukom. Tlocrtom mogu biti:

1) longitudinalne (jednobrodne sv. Petar- Riinice, sv. Luka- Uzdolje, trobrodne sv.

Marta- Bijai, Marija od Otoka- Solin),2) mjeovite - jednobrodne s kupolom - tendencija ka centralnoj shemi,

3) centralne - trolisne- Sv. Krevan,Krk, etverolisne- Sv. Nikola Nin, esterolisne- sv.Trojica- Split, sv. Marija- Trogir.

5. Karamanova interpretacija crkve sv. Donata?

Ova je crkva ranije bila posveena sv. Trojstvu u Zadru. Ime je dobila od zadarskog biskupaDonata koji ju je dao podignuti oko 805. g. To je kruna graevina, iji je sredinji dio bio

presvoen kupolom, a okrugli svodovi su presvoeni polucilindrinim svodom. Kupolu jenosilo 6 masivnih zidanih pilona i dva monolitna stupa kroz koje se je pristupalo k svetitu stri oble apside. Ova crkva pripada karolinkim rotundama. Biskup Donat je naime boravio nadvoru cara Karla Velikog. Poto su je gradili manje vjeti domai majstori, vidljiva jeneugledna zidarska tehnika, nepravilnost i netonost mjera i linija te pomanjkanje ukrasa.Upotrebljavane su male ugaone trompice, a lukovi apsida i arkada preli su u oblik konjske

potkove. U temelje crkve su ubaeni komadi rimskog stupovlja. Crkva sv. Donata je graenapo uzoru na Achensku kapelu.Svi stupovi antiki.

6. Razvoj predromanike pleterne plastike u Dalmaciji po Karamanu?

Pleterna skulptura je dola iz sjeverne i srednje Italije u 8. st. Krajem 8./po. 9. st. nestajeljudska figura, opada reljef i stilizira se ornament. to se tie bizantskog pletera, ranije je biosporedan motiv, a tek od 9./10. st. vie je u upotrebi. Langobardski pleter sa ivotinjskimmotivima je konfuzan. Hrvatsko-italski pleter je uredan i jasan, lako se prati i nema izraenhorror vacui. Tradicionalni ranokr. motivi se prerauju u trostruki pleter. Najstarijispomenik talijanske pleterne dekoracije je ciborij u San Giorgio di Valpolicella iz 712. g.Kuke su na gornjem rubu. Rani stil 8. st. motivi astragal, pletenica s kuglicama, kosi kriod ljiljana, SS;

zreli stil 8./9. st. otrobridni tropruti pleter;

9.-11. st. osobnosti hrv. pleterne plastike trokutasti zabat s antitetiki postavljenimivotinjama;

11. st. uvoenje romanike plastino izvedeni ranoromaniki kapiteli (poprsje sv. Lovre,orao iz Biograda, ptice u pleternom gnijezdu iz Raba), vraa se ljudski lik (sv. NediljicaZadar, lik hrv. vladar iz Splitske krstionice);

12. st. kraj pleterne skulpture.

Rana romanika je u Dalmaciju dola sredinom 11. st. Donijeli su je benediktinski monasi iprenijeli je naim majstorima koji su do tada radili u okviru tzv. umjetnosti seobe naroda.Karaman se ne priklanja ni langobardskoj bi bizantskoj tezi ve tvrdi da su pleterne skulpture

proizvod italskog tla koji je nastao u 8. st. u srednjoj i sjevernoj Italiji s regionalnomdiferencijacijom opih uvjeta i prilika. On to smatra jer su pleterne skulpture starohrv. crkvica

7


8/50

u Dalmaciji oko 800.-te god. identine u stilu i tehnici te izboru i rasporedu motiva onima uItaliji. Pleteri nam se sastoje od tri paralelna, jednako udaljena prutka. Ta trostrukost je onoto dijeli nau i italsku umjetnost od antikne i bizantske dekoracije. Imamo i stalne motive. Tosu lozice, rozete, palmete, krievi, ptice, zvijeri, zvijezde i ljiljani. Iz svega ovoga Karamanzakljuuje da starohrv. Dalmacija spada u krug italske pleterne plastike s obzirom da s njom

ima najvie podudarnosti u 9. i 10. st. Najstariji poznati spomenik pleterne dekoracije u Italijije ulomak ciborija u San Giorgio di Valpolicella iz 712. g., dakle itavo stoljee prije naih,pa je vidljivo da je Italija utjecala na Dalmaciju, a ne obratno. A i u Italiji moemo pratitirazvoj troprutastih pletera korak po korak. U Dalmaciji je poznato vie trokutnih zabata negou Italiji.

7. to je Karaman napisao o regionalnim tipovima benediktinskih ranoromanikihbazilika u Dalmaciji?

Karaman je o benediktinskim ranoromanikim bazilikama u Dalmaciji rekao da imajuujednaene tri apside, stupove, te je zvonik odvojen ili ga nema, za razliku od hrvatskih

trobrodnih bazilika koje u tlocrtu imaju jednu ili tri apside, zidane pilone, zvonik na proelju,narteks i dekorativne lezene.

Ranoromaniku trobrodnu baziliku Dalmacija je upoznala zahvaljujui benediktincima izjune Italije. Geslo ovog reda je Ora et labora. Oni su upoznali dalmatinske majstore saboljom tehnikom gradnje - pravilno klesano kamenje. Npr. crkva sv. Petra u SupetarskojDrazi na Rabu je trobrodna bazilika s drvenim stropom, najstarija sauvana, to je tipstarokranske bazilike (benediktinske). Odlika benediktinskih samostana je drveni strop. Tuspadaju i enski samostani sv. Ivan Evanelist, Biograd te sv. Marija, Zadar.

Tipovi crkve koji su varijante benediktinskih trobrodnih bazilika (krini piloni, etverokutnizvonik, narteks) iz 11. st. su sv. Marija, Crkvina (Biskupija); avi, Bribir; Biogradskakatedrala i sv. Petar u Selu. Jo jedna varijanta jednobrodne bazilike s narteksom i zvonikomna proelju je crkva sv. Spasa na Cetini i sv. Arkaneo, rt Planka.

8. Karamanova interpretacija ciborija iz Vallpolicele?

U crkvi sv. Jurija 712. g., ima razvijene ukrase, vinova loza, nema troprutu pleternudekoraciju. Ciborij je inicijalno bio vaan za Karamanovu tezu kako je pleterna skulpturadola iz Italije jer se na tom ciboriju vidi kontinuitet razvoja troprutastog pletera i sluio jekao uzor u Dalmaciji, datira se u 712. g. tj. 100 godina prije pojavljivanja takvih ukrasa uHrvatskoj, ali je ciborij pogreno proglaen najranijim spomenikom pleterne plastike, zapravo

uope ne sadri pleterne dekoracije (one su bile dio oltarne pregrade). Po Karamanu po. 8.st., kasnije se dokazuje da je krajem 8. st. ciborij uzor naima. Skulpt. kao proizvod togavremena, po njemu doslovno prenesena iz S Italije zajedno sa Kranstvom.

9. Karaman o franakim utjecajima na Dalm. predrom. karolinki elementi?Sv. Donat!!!

10. Posvete Kapitula i uplje crkve, karakteristike i datacija, te kojim redovnicimapridadaju, Karaman?

Kapitul - Knin, na kompleksu rimskog vojniko-veteranskog naselja, u 9. st. vladarski

benediktinski samostan sv. Bartolomeja, pa u 13. st. romanika katedrala sv. Bartola- to jetrobrodna bazilika sa sakristijom i kapelom koja je ranije bila samostalna crkva (jer je imala

8


9/50

vlastiti ulaz). Tri stilske faze crkvenog namjetaja: 9.-11. st. natpisne ploe s imenimaknezova Svetoslava i Drislava, 10. st.- Drislavovim imenom ''magnum dux''. Gunjaa

povezuje s prvotnim mjestom pokopa kralja Zvonimira.Lokacija uplja Crkva - Solin crkva Sv. Petar i Mojsije - trobrodna, troapsidalna

bazilika, ima tri oltara, te je najvea starohrvatska bazilika na podruju Solina - na ostacima

ranokr. cemeterijalne bazilike, krunidbena crkva kralja Zvonimira 1075. g. sred. 11. st.Pravokutni tlocrt s prezbiterijom, boni zidovi ralanjeni lezenama- rana romanika, alikameni namjetaj predromaniki. Na proelju ima zvonik spojen s crkvom. Ui pravokutni

prostor predbroda upuuje na westwerk, zabat je ukraen sa 2 ptice i kriem, zabat je vaanjer je na njemu natpis Presveti Petre primi dar asnog Mojsije slugu tvog!.Dijelovi ciborija slini Grgurovom. Fragmenti pluteja s prikazima ljudskog lika- Krist saureolom i bradati mukarac i jo dva djelomina lika. Dyggve- bradonja je Zvonimir, drugivele da nije iz ove crkve, samo iz iste radionice. Po svom tlocrtu je slina crkvi Sv. Nedjeljiceu Zadru, osim zabata naeni su i fragmenti drugih dijelova oltarne pregrade, dijelovi stupia,dijelovi ciborija sa kukama i motivom ahovnice.Crkva je spoj starohrvatske arhitekture i novih graevinskih oblika koje ire benediktinci od

sredine 11. st.

11. Podjela RSV sarkofaga po Karamanu?1) novostvoreni,2) sarkofazi kasnoantike provenijencije gdje se uz stare kr. simbole dodaju novi (primjersarkofaga Priora Petra),3) originalno neukraeni do RSV kad im je uklesan suvremeni ukras (primjer- IvanaRavenjanina i nadbiskupa Ivana sina Tordakatovog),4) sarkofag sa tekstovima koji ispunjavaju cijelu prednju plohu i zbog toga nema ornamenata isigurno se datira u kraj 10.- po. 11. st. (primjer sarkofaga Petra Crnog, primjer NadbiskupaMartina i Lovre) (Rapani: u 10. st. prestanak ukraavanja i umjesto toga podui natpisi).

12. Karamanove i Rapanieve teze o porijeklu predromanikih zabata i znaenjezabata iz Cortone?

Zabat, 800. g., na njemu je ime Carolus=pretpostavlja se Karlo Veliki. Zabat iz Cortone sesmatrao prototipom. Karaman na temelju tog uzora izvodi sloenu konstrukciju kako bi

pokazao da taj dio interijera proizlazi ba sa podruja Italije.Karaman je uvijek traio izvor predromanike skulpture u Italiji, a to je uinio i kada je traio

porijeklo zabatima prema tome koji je najstariji, tonije porijeklo oblika, iako je u Italijinaeno samo par komada/ulomaka dok je u Dalmaciji naeno ak 70, to ulomaka, tofragmenata.

Rapani smatra da su trokutni zabati posebnost dalmatinskih strana te da je doputenoiskljuiti pomisao da su kao dovren i gotov oblik doneeni iz Italije.

13. to Karaman misli o lokalitetu u Bijaima?

Karaman dokazuje da Bijai nisu bili samo jedno od kraljevskih imanja ve da su hrvatskivladari, barem u doba knezova, tamo privremeno boravili. Dokaze za to nalazi u Trpimirovojdarovnici iz 852. g. i povelji kneza Mutimira iz 892. g., koje su izdane u Bijaima.

Dvor se sastoji od skupine zgrada koje su namjenjene obitavanju i potrebama gospodarstva.

Istraivanja su vrena u Stombratama kod Bijaa kad je otkrivena crkva sv. Marte iz 9. st. Toje trobrodna crkva izgraena na ruevinama rimske ville rustice i ranokr. crkve. Ima jednu

9


10/50

etvrtastu apsidu + dvije bone. Uz novu apsidu je sarkofag sa naunicama minjskog tipa- 9.st. Naen je i ranokr. baptisterij. Na sredini proelja je zvonik. Kameni namjestaji datiraju u6.-9. st. (plutej, dva zabata, dva arhitrava, nadvratnici) + etverostrani ciborij sa piramidalnimkrovom na etiri stupa s kapitelima, - po. 9. st. Po zabatima i ciborijima se vidi da je crkva

podignuta u ast asne Marte. U samoj zgradi pronaeno je est nadvratnika koji se datiraju u9. st. (prema slovima). Na njima se spominju imena franakih sveenika Gumpertusa (akon,

pa prezbiter) i Gracijana/Graciosusa- upravitelj imanja. Njih dvojica daju naloge za izgradnjuzgrada. Profani objekti su graeni od kamena. U 9. st. kraljevska imanja su pod upravomklera.

14. Karamanove teorijske pretpostavke o starohrv. grobljima?Slaveni po dolasku (7. st.) nisu donijeli nikakav materijal. ivjeli su stalno na istom mjestu,

prisvojili su tue predmete. Plitko su zakopavali svoje mrtve (incinerirane) zato im nematraga kroz dva stoljea 6.-8. st. Hrvati u 7. st. nemaju nikakvih grobova, samo nalazi izaavice u posavskoj Hrvatskoj i matrice za tijetenje iz Biskupije. Ogrlica sa upljim zrnima

i zvjezdolike naunice tipine su za 6.-8. st. i odaju utjecaj Bizanta.d.p. 8. st. nekoliko grobova u Biskupiji, enski grob u Trilju, nekoliko grobova u KoljanimaOko 800. g. 5 grobova u Velikoj Gorici noevi, sjekire, strelice, keramika, drvene posude,

pojasne kope.Karaman grobove u prostoj raci datira u 8. st. tj. u nepokrteni period, a one sa oblonicama u

pokrteno 9. st. i smatra da to vrijedi samo za dalmatinsku Hrvatsku jer se u panonskojHrvatskoj jo u 11. st. pokapaju u prostoj raci.Presvoena grobnica/sarkofag dva u Crkvini, Jelenin na Gospinom otoku u Solinu, 11. st.,Petar Crni u Sv. Petru u Selu itd.Karaman kae da ve od 9 st. Hrvati u grobove ne stavljaju priloge, ali ima iznimaka. U timgrobovima 9. i 10. st. nalazimo nakit proizvod domaih zlatara osim trojagodne naunice izErduta import.U 11. st. naputaju se groblja na redove, ukopi uz crkve osim u Bijelom Brdu obina raka,orue, novac, posude... Zbog pokapanja u blizini crkve naputa se stroga orijentacija Z I,orijentacija prema zidu crkve: avi kod Bribira, Sv. Mojsije u Solinu, Katedrala uBiogradu.Etani grobovi: sv. Juraj na Putalju, avi.11. st. nepravilna kamena paetvorina, nema vie naunica nema zlatarstva, poneki

bjelobrdski oblik.Bukorovia Podvornica:- 1 sloj 9. st. obina raka

- 2 sloj oko 1000. i 11. st. ovalni grobovi- 3 sloj 12. st. pravilni etvrtasti bez nalaza

15. Kako se zove Karamanova knjiga?

Iz kolijevke hrvatske prolosti, Zagreb 1930.

RAPANI

16. Rapani o predrom. arhit. grad-zalee?

Rapani govori da kad su bili smireni odnosi izmeu gradova i zalea (d. p. 9. st.), tada ima

samo regionalnih posebnosti. Predromanika putuje kao likovni fenomen, ali i kao kulturno ivjersko djelovanje. Da je u zaleu ruralni ivot, te da su tamo este investicije u crkvene

10


11/50

objekte to je odraz mogunosti da knez daruje i uklee natpis, te tako iskae privanost crkvi.U gradovima malo zahvata, tek u 10. st. Nema razlike u tipologiji i kronologiji, te je

podjednaka kvaliteta. Razlike se javljaju kad je rije o motivu da se gradi crkva/kleeskulptura tj. o poticaju investitora.

*grad ve postojee radionice iz 2.pol.6.st. autonomno razvijaju iz vana donesene sheme rade za ire trite 6.-9.st. = ''produkt tog doba''*zaledje sveenici grade po narudbi ve razvijene tipove nema autonomnog razvitka

17. Rapani o starokr. skulpturi u predrom. Dalmaciji?

Rapani sagledava predrom. iz svih kuteva, 7. i 8. st. je prijelazno razdoblje i vrijeme stila narazmeu ranokr. i predrom. skulpture, te on smatra da predrom. obuhvaa stoljea u kojimase priprema nastajanje novog stila, ali i razdoblje pune afirmacije stila (10. st.). Po njemutreba slavenski i biz. prostor promatrati kao jednu cjelinu zbog meusobnih kult. ispreplitanjautjecaja Franaka, Bizanta i Rima pri emu se odvija proces Kristijanizacije. Slae se s

prijedlogom da antika tradicija ima odluujuu ulogu u formiranju predrom. u Dalmaciji i

smatra da se Dalm. predrom. gradi na dva temelja: ranokr. naslijee i karolinki utjecaj.

Predromanika skulptura po Rapaniu se moe podijeliti u dvije grupe:

1) DALMATINSKA utjecaji ranog kranstva + zapada,

2) JUNOJADRANSKO PRIMORJE (od Stona do Kotora) utjecaj Bizanta.

Razlike izmeu ove dvije grupe su u nainu klesanja i izboru motiva. Prvo dolaze misionari(pokrtavanje), a za njima putujui majstori Komasci koji rjeavaju potrebu gradnje crkve.Vano je porijeklo misionara (franaki/bizantski), jer uz njih idu majstori.

Skulptura predromanike:

-PLUTEJI in situ jedino sv. Martin u Splitu

A) ranokr. simbolika 10. st. umnoavanje pleternih elemenata

B) ranokr. porijeklo - geometrijski i biljni motivi kri u krunici, ukrteni ljiljani,d.p. 10. st.

-ZABATI

A) trokutaski zabat u malim crkvicama, dalmatinska posebnostB) luk (obli zabat) u esterolisnim crkvama

-CIBORIJ samo u bazilikama

-SARKOFAZI rijetki nain ukopa, ima ih samo 16 u RSV (5 Zadar, 5 Split, 3 Biskupija,

ostalo- Solin, Poljice, Biljane Gornje)

11


12/50

A) antiki/ranokr. sarkofazi bez prerade, npr. Biskupija ili dalmatinski gradovi okocrkve

B) ranokr. preraeni sarkofazi preklesan ukras, npr. sarkofag Priora Petra

C) ranokr. preraeni sarkofazi dodan ukras na neobraeni sarkofag (zadarska i

splitska radionica sarkofag Ivana Ravenjanina 8./9. st. ljiljani, 10. st. krievi uarkadama)

D) rani srednji vijek sarkofazi s natpisom, bez ukrasa 10./11. st. (sarkofag kraljiceJelene, nadbiskupa Martina i Lovre)

18. Rapani o Ivanu Ravenjaninu i razvoju predrom. skulp.?

Sarkofag Ivana Ravenjanina pripada splitskoj radionici. Uoava se precizan nain klesanja.Gornji dio sanduka ima natpis koji se po formulaciji moe datirati u kraj 8. st., Rapani smatrada je natpis na nepogodnom mjestu smatra da je natpis urezan kasnije od ornamenta,

ornament se ponavlja - motiv kosnog kria ljiljana (4 ljiljana)-kraj 8./po. 9. st., ljiljani nisugeom. do kraja koncipirani, a u 10. st. su dodani krievi u arkadama. Prema stilskimkarakteristikama datiran je u kraj 8.st., ali postoji problem sarkofaga: 1. vrijeme izrade samogsarkofaga, 2. vrijeme izrade ukrasa i natpisa, 3. vrijeme ukopa, to ini dataciju

problematinom.

Izloen je u Jupiterovom hramu; u njemu je nadbiskup Ivan (Johannes harhibiskopus?), da lije to Ravenjanin, ne zna se. Ravenjanin u natpisu negativno govori o sebi. Ivan Ravenjanin jebio obnovitelj splitsko-solinske metropole i reorganizator crkvenog ivota u Dalmaciji.

19. Sarkofag priora Petra?

Slian sarkofagu Ivana Ravenjanina. U natpisu stoji titula koja sugerira da je nastao kasnije -''PRIOR''-naziv poznat tek u 10. st., ali je iz p.p. 9. st. (naziva se sinom priora Kuzme, titula

postojala od prije, vana funkcija u dalmatinskim gradovima) u splitskoj katedrali.

U sredini je kri reljefno istaknut-starokr., a boni ornamenti dodani u predromanici, motivljiljana (stepke izbrazdane). Natpis na poklopcu i rubnom djelu (preuzima formulacije sa

sarkofaga Ivana Ravenjanina). U srednjem vijeku su povrinu kaseta izdubili naknadno-tadaje uklesan i natpis (3. element). U natpisu nema romboidnog O, to ga stavlja u kasnijevrijeme- p.p. 9.st. Spominje se roenje i ivot u Splitu.

20. Rapanieva interpretacija nadgrobnog spomenika kraljice Jelene?

Sarkofag pronaao don Frane Buli 1898. g. Ovaj natpis na sarkofagu od velikog je znaaja zahrvatsku povijest. Epitaf kraljice Jelene potvrdio je tonost drugog povijesnog pisanog izvora(Tome Arhiakona iz 13. st.).

Naen je u kraljevskom mauzoleju sv. Stjepana na Otoku kod Solina dala ga podii kraljicaJelena u 10. st. Mauzolej se sastoji se od kapelice i 2 zvonika.

12


13/50

Epitaf Jelene je svjedok prenoenja nekih elemenata bizantskog i rimskog prava u RSV obaveza vladara da se brine za udovice i siroad. U ovom grobu poiva slavna Jelena, enakralju Mihajlu i mati Stjepana kralja, koja je bila vladarica...kad je umrla i da je 976. g.sahranjena, te da je mater pupillis. Osim toga, otkrivena su tri kraljevska imena (Jelena,Mihajlo Kreimir i Stjepan Drislav), ime su rijeena neka nepotpuna mjesta u rodoslovlju

hrvatske dinastije TrpimiroviaCRKVA KRALJICE JELENEJedan od najznaajnijih starohrvatskih lokaliteta, nalazi se na Otoku kod Solina.U 10. st. podignuta je crkva posveena sv. Stjepanu. Karaman smatra da su tamo bile dvijecrkve po Tomi Arhiakonu, sv. Stjepan i sv. Marija, Dyggve smatra da je to bila dvojnacrkva da je sv. Stjepan mauzolej hrvatskih vladara, naknadno spojen sa sv. Marijom, a ona

je na mjestu dananje upne crkve. Obje su crkve bile spojene malom kupolom, krunaapsida. Revizija, Rapani i Jelovina, pokazala je da je bila samo jedna crkva (sv. Stjepan), acrkva ispod dananje upne crkve mlaa je od 12. st. poslije narodnih vladara.Sv. Stjepan trobrodna je bazilika s predvorjem, pravokutna apsida i kupola. Boni zidovi

ralanjeni su lezenama. U narteksu crkve don Frane Buli pronaao je ulomke sa sarkofagakraljice Jelene. Svi stupovi antiki.

21. Nadbiskupi Martin i Lovre (njihovi epitafi)?

Martin splitski nadbiskup, njegov sarkofag sa epitafom se datira u sam kraj 10. st.Po karakteristikama teksta slian je epitafu kraljice Jelene jer nije napisan u stihovima niti u1.licu, a Martin se oslovljava kao PATER PUPILLIS (Jelena je MATER PUPILLIS = majkazatitnica siromanih). Osim epitafa, sarkofag nema nikakav ukras.Lovre osorski nadbiskup d.p. 11. st. za vrijeme Petra Kreimira IV, najgorljiviji je pobornikreformi Grgura VII (1060. sabor u Splitu protive se slavenskom bogosluju), i najistaknutija

linost reformnog pokreta u Hrvatskoj i Dalmaciji. Takoer je i utemeljitelj prvog samostanabenediktinki u Splitu. Epitaf na njegovom sarkofagu se nalazi unutar okvira, pisan je u stihu iu 1. licu.

22. Natpis na sarkofagu Petra Crnog?Natpis na sarkofagu Petra Gumajeva (Crnog), splitskog patricija 11. st. i utemeljiteljabenediktinskog samostana sv. Petra u Selu, jedan je od primjera u srednjem vijeku raireneepitafske poezije (Dobrini stihovi).Predrom. epitafska poezija sa metaforama o prolaznosti ivota sa originalnim Petrovim

stihovima i stereotipnim izriajima, prvi dio je natpisao sam Petar kritiki osvrt o sebi +svom ponaanju + prezir ovozemaljskog ivota, a drugi dio njemu kao pohvalu za njegovevrline i to je izgradio crkvu je sastavio sveenik Dabrus (Dobre), te je to metriki epitaf.Epitaf je uklesan na prednjoj strani starokr. sarkofaga koji je izvorno imao motiv kria ureljefu na sredini ploe. Epitaf je pripadao benediktinskoj opatiji Sv. Petra u Selu i datira se ukraj 11. st.

8. Koji se svetac spominje na natpisu prokonzula Grgura? Sv. Petar

9. Ciborij i natpis prokonzula Grgura, tekst na ciboriju prokonzula Grgura injegovo znaenje za tumaenje skulpture.

13


14/50

Smatra se kako je prokonzul Grgur, donator ciborija, pripadao zadarskoj patricijskoj obiteljiMadijevaca koja je bila u srodstvu s vladajuom dinastijom hrvatske drave. Bio je bratVekenege, majke opatice ike, koja je osnovala benediktinski samostan sv. Marije u Zadru.Izjavljuje da sv. Petru daje darak, a zauzvrat trai mnogo darova karakter ovog natpisa jedrugaiji od skromnih tekstova koji se pojavljuju na poetku starokr. doba. Ciborij se

sastojao od etiri pravokutne stranice koje su nosila etiri stupa s kapitelima, a iznad je bilaviestrana piramida s akroterijem na vrhu. U donjem pojasu koji prati luk prednje stranenalazi se sloeni preplet troprute vrpce s petljama. Ima motiv ahovnice prvi put pojava togmotiva, natpis je sroen u stihovima: "Petre, prvae prvaka, kljuonoo nebeskog dvora, primidanak moje odanosti koji sam zavjetovao". Prikazani su vukovi ili psi, ptica, moda labud, lavi grifon koji davi janje. Trokutne povrine ispunjaju dva pauna, po jedan na svakoj strani. Uluku desne bone strane je pojas dvoprutih vrpca koje se prepliu u pravokutne ornamente. Nadesnoj strani je prikaz dva pauna koji piju iz kalea. Na ciboriju se nalaze ostaci polikromije.Datira se prokonzulom Grgurom u 1033.-1036. g. - Zadar stolnica. Bitan jer je osnova zadatiranje drugih spomenika.

Proconsul Gregorius - zadarski ugledni i moni Bizantinac. Grgur je bio rim. prokonzul-funkcionar kojemu je dunost bila upravljanje provincijom, najvii carski dunosnik uDalmaciji, titula strateg prisutna ponekad kao namjesnika Dalmacije npr. Grgur je

prokonzul i strateg. Ne zna se kome je Dalmacija bila podvrgnuta, neki smatraju da je to bioegzakt u Ravenni, ostale mogunosti su- direktno Konstantinopolu ili u Solunu.

10. Ranosrednjovjekovni sarkofazi u Splitu.Sarkofag Ivana Ravenjanina - 8. st.Sarkofag priora Petra pol. 10. st.Sarkofag Ivana, sina Tvrdakova pol. 10. st.Sarkofag kraljice Jelene 10. st. EPITAFSarkofag nadbiskupa Martina kraj 10. st. - EPITAFSarkofag nadbiskupa Lovre 11. st. - EPITAFSarkofag Petra Crnog kraj 11. st. EPITAF

Krajem 10.st. prestaje moda ukraavanja sarkofaga i likovni ukras se zamjenjuje pjesnikikoncipiranim tekstom koji velia pokojnikaRazvoj natpisa 8./9. st. natpis na gornjem rubu, p.p. 10. st. natpis na sredini, d.p. 10. st. natpis posvuda, nema ukrasa (kao kod sarkofaga kraljice Jelene), 11. st. natpis bez ukrasa.

11. Rapanievo miljenje o dalmatinskim zabatima?Rapani smatra da su trokutni zabati posebnost dalmatinskih strana te da je doputeno

iskljuiti pomisao da su kao dovren i gotov oblik doneeni iz Italije.Po Rapaniu postoje dvije vrste dalmatinskih zabata1) Trokutaski zabat u malim crkvicama, DALMATINSKA POSEBNOST, trokutasti,

arhitrav i luk zabata redovito imaju natpise, trokutasta povrsina najee ispunjenakriem obraenim poput ukrtene pletenice, a sa strana kri flankiran pticama (dvijesimetrine stilizirane ptice). Zabat gore ima rupu za kri i kuku za svjetiljku. prRiinice, Uzdolje, sv. Petar i Mojsije.

2) Luk (obli zabat) u esterolisnim crkvama

12. Karakteristike predromanikih zabata u Dalmaciji?

To su trokutasti zabati, a arhitrav i luk zabata redovito imaju natpis. Trokutasta povrina jenajee ispunjena kriem obraenim poput ukrtene pletenice, a sa strana su 2 simetrine

14


15/50

stilizirane ptice kri flankiran pticama. Zabat gore ima rupu za kri, a na kuku se objesisvjetiljka.

1) Riinice, Uzdolje, Biskupija, Sv. Petar i Mojsije2) zabat iz Sustipana prikazuje glorifikaciju Krista3) zabati sa svetakim likovima u Dalmaciji...zabat s bogorodicom, sv. Marija na

crkvini, 11. st.

13. Rapanievo miljenje o vremenu afirmacije predromanike u Dalmaciji.

Zadar je glavni grad bizantske Dalmacije, u Trogiru, Splitu obnovljena je nadbiskupija, Splitcrkveno sjedite. RSV umjetnost nije dekadencija RKR, nije samo odraz periferije nego jeevolucijski prijelaz; nema ''priprostih majstora'' i sluajnosti i improvizacije, uzrok diktiraformu.Utjecaji: Bizanta, Franaka, Rima (papa). Krajem 10.st. potpuna afirmacija

predromanike i graditeljski bum nakon osamostaljenja drave. Kasnije romanika, ljudska

figura i gradska bazilika, zanemarivana tzv. skulptura prijelaznog razdoblja7./8.st. tadanema karakteristine arhitekture ne grade se crkve nego se koriste i prenamjenjuju one RKRiz 6.st. ali! arhitektonska dekoracija i sarkofazi se jo uvijek rade.

NE MOE SE datirati pleterna skulptura prema 3 spomenika (sarkofag ''Ivana Ravenjanina'',luk iz Katel-Suurca i Vieslavova krstionica).Autonomni razvitak:1. faza RKR skulptura 6. st.2. faza skulptura prijelaznog razdoblja 7./8. st.3. faza predromanika d.p. 9. st.-predromanika od 10. st. gradi se posvuda regionalne posebnosti: Karamanove male crkve

posebnih oblika + trokutasti zabati povezanost grada i zalena

14. Kako se zove Rapanieva knjiga? Predromaniko doba u Dalmaciji, Split 1987.

15. Miljenje Rapania o genezi i glavnim karakteristikama predromanike uDalmaciji?

PROBLEMATIKA GENEZE RSV ARHITEKTURE I SKULPTURE1. kontinuirano koritenje nekih RKR crkava u i izvan dalmatinskih gradovaU gradovima se sve crkve koriste i dalje, npr. zadarska RKR ckrva sv. Petra postaje u 9. st. sv.Stoija. U splitskoj Palai nema mjesta a nove crkve, prve RSV crkve grade se uz palau (sv.Mihovil na obali), ali veina je ve od 6. st. nastala prenamjenjivanjem dijelova palae (sv.

Duje ex mauzolej, od 8. st. katedrala). Malo sauvanog namjetaja iz 6.st. Klesarskaradionica u Splitu, tek od kraja 8. st.2. groblja ali postoje nova avaroslavenska, fale groblja kasnoantikog stanonvnitva udalmatinskim gradovima iz 7.-10. st.Fokus je arhitektura i skulptura dalmatinskih gradova.U Hrv. dravi groblja i crkve (RKR adaptirane npr. Pridraga kod Novigrada i Galovac kodZadra obnovljene su u 8. st. i koriste se do danas), naputene RKR crkve koje su adaptirane(npr. Bijai).Crkvena skulptura ne ovisi samo o majstoru nego i o sveeniku, a crkve dijeli na:1) adaptacije i pregradnje RK crkava (7. sr. 9. st.)2) tzv. klasine PR graevine (Karamanovi slobodni oblici esterolisne, jednostavni

jednobrodi, sloene 10. st.

15


16/50

3) jednobrodne sa kupolom (Marasoviev J dalmatinski kupolni tip koji Rapani datira u11.st., a vee uzdjelovanje dubrovake biskupije)4) crkvice na Brau 10. i 11. st.

TOMA ARHIAKONSplitski pisac 13. st., napisao "Historia Salonitana Toma Arhiakon

HISTORIA SALONITANA 13. st. TOMA ARHIAKON pie o splitskoj crkvenojpovijesti 7.-13. st. ali nepouzdan kao izvor za RSV doba-nije spomenuo crkvene st925+928 sabore, ne datira dobro Ravenjanina, pie o smrti Zvonimira, pobjedi Ladislavanad Hrvatima, Kolomanovom dolasku u Split i Zadar o papi Alexu III, dolasku kriara uSplit, oslobaanju Zadra od Mletako-Kriarske vlasti i o provali Tatara, o svom susretu sFranjom Asikim, vladavini Dioklecijana, propasti Salone...

1. Majstori klesari?-rimska collegia lapidariorum specijalizacija, serijska proizvodnja - nastavljaju raditi doRSV?-Italija organizirane RSV radionice magistri commacini tzv. Komasci nastavljajukasnoantiku tradiciju i ire kamenoklesarstvo do Siska biljee se u RKR i RSV izvorima,ali fale za 7./8.st. putuju za poslom, nije im bitno u koju dravuSARKOFAG IZ GALIANE KOD PULE magistri Iohannes i GaribertusSPLIT- PETRUS I DOMINICIUSRAB-MUNDUS I BADAVITUS-BAZILIKA SV.IVANA KRSTITELJA-UZIDANAIMENA13.ST.BRAC Radonja, STON Skoronja

-imena: germanska, romanska, slavenska2. Koja se germanska imena pojavljuju kao majstori?

Imena germanskih obiljeja otkrivena su na podruju sj. jadrana i uzdu obale pa se mogupovezati s franakom prisutnou u tim krajevima. Uglavnom se radi o klesarima. U Rabuiznad zapadnih vrata bazilike sv. Ivana Krstitelja natpis s 2 artifeksa: Mundus i Badavitus. Nasarkofagu iz Goleane kod Pule uklesana su imeja Iohanes i Garibertus

3. Tezu o pasivnoj negaciji antike u srednjem vijeku postavio je

DVIJE TEZE O RSV UMJETNOSTIa) DYGGVE 1951. ADRIOBIZANTINIZAM kompleks uvjeta velikih centara u 6.st.

(tipa Salona) djeluju kratko i u RSV kontinuitet ivota i Crkve u Dalmaciji traju iarhitektonske ideje misionariiz dalm. gradova dolaze u zalene sinkretizam RKRosnove i bizantskih orijentalnih motiva

b) PRELOG 1954. PASIVNA NEGACIJA ANTIKE kroz itav RSV ostaje antika uzorkoji se oponaa vie ili manje uspjeno pasivna negacija (=osiromaenje i deformacija) alikontinuitet antike Rapani: slae se + u zalene se predromanika importira s kranstvomdok u gradovima postoji kontinuitet razvoja RKRRSV

DVIJE TEZE O SREDNJOVJEKOVNOJ UMJETNOSTI U DALMACIJI

ADRIOBIZANTIZAM Dyggve pod tim nazivom vidi poseban kompleks uvjeta koji sukarakteristini za velike jadranske centre 6. st. u koje spada, uz ostale, i Salona. Smatra,nadalje, da su oni djelovali i u kasnije vrijeme, u RSV. No, Dyggve je jo prije negoli je

16


17/50

napisao povijest salonitanskog kranstva, upozoravao na kontinuitet ivota, pa prema tome ikranstva, tonije crkvene organizacije u Dalmaciji, a u skladu s time i na trajanjegraditeljskih koncepcija i poslije poetka 7. st. Prihvaajui miljenja o dalmatinskom izvorumisionarske djelatnosti u hrv. zaleu, Dyggve potpuno tono pretpostavlja i kontinuiranuupotrebu nekih crkava, istie zatim oigledno i uporno potivanje kultnih pozicija, oponaanje

nekih oblika i graditeljskih elemenata, s ime se treba u potpunosti sloiti. Druga je stvar sDyggveovim dokazivanjem porijekla predrom. graditeljstva i s primjerima koje iznosi. Nasve se to osvrnuo jo i Karaman, dok je iscrpnu analizu obaju stanovita dao M. Prelog, koji jeu citiranom radu istodobno komentirao i Karamanove glose Dyggveovu djelu. Tom sekomentaru danas nita bitno nema dodati.

PASIVNA NEGACIJA ANTIKE Na drugaiji je nain razvitak ranosrednjovjekovneumjetnosti u Dalmaciji protumaio M. Prelog. U spomenutom i nevelikom, ali vrlo znaajnomtekstu, koji u naoj historiografiji vezanoj uz umjetnost ranog srednjeg vijeka ima istaknutomjesto, Prelog je raspravljajui o predrom. arhitekturi najprije naglasio da Karamanov stavznai...negaciju kontinuiteta antike graevinske batine preko kronoloke granice 7. st., a

zatim rezimirao onaj Dyggveov, zapravo suprotan, koji se oslanja na pretpostavljenikontinuitet crkvene organizacije u dalmatinskim gradovima. Odreujui pojam srednjegvijeka s obzirom na umjetnost, Prelog u konfrontaciji spomenutih miljenja postavlja svojutezu i dolazi do zakljuka da kroz itavo to razdoblje antikna tradicija ostaje uzor, koji se

pokuava opetovati s vie ili manje uspjeha, kroz itavo to vrijeme postoji neprekidnikontinuitet antike, ili tonije reeno odvija se pasivna negacija antike. Ona se, kae Prelog,odvija u sve slabijem shvaanju starih uzora, te u osiromaenju i definiciji prvotnihkoncepcija. Iako se Prelog bavi uglavnom graditeljstvom, mnogi zakljuci mogu se jednakodobro primijeniti i na skulpturu. S njegovom koncepcijom, to je osobito vano, ne trebatraiti dva rijeenja: jednim koje bi objasnilo graditeljstvo i drugim koje bi objasnilo skulpturuto se, kako je dobro poznato, dogaa s Karamanovom tezom.Potonjemu je, naime, skulptura pod iskljuivim djelovanjem sjeverne Italije, dok jegraditeljstvo djelo domaih majstora, koji su, to Karaman takoer istie, ponekad i klesari! Nataj nain, tumaei graditeljstvo, Karaman se zalae za kidanje s antikom, dok u skulpturidoputa takvu vezu!Kod Preloga nema potrebe za takvom konstrukcijom, jer on ne pretpostavlja drastian prekidkontinuiteta izmeu antike i srednjeg vijeka. Zato mu nije ni potrebno da u predromanikomgraditeljstvu vidi originalne tvorevine ili slobodne oblike za to se zalae Karaman.Prelogovu tezu valja stoga prihvatiti, no moe se ona dopuniti na onom mjestu koje se odnosina disperziju predromanike. S obzirom da u dalmatinskom zaleu nije bilo tako izrazitogkontinuiteta kakav se ogleda u primorskim gradovima, pa i u njihovim asterejama, smjelo bi

se, moda, rei da se u to zalee predromanika importira kao konaan graditeljski i likovnifenomen, kao stilski novum koji svoje porijeklo ima u tradiciji sauvanoj u gradovima,dakako ne iskljuivo u onim dalmatinskim, primorskim, nego i u irokom kompleksu antikegraditeljske, tehnike i zanatske batine Mediterana. S Prelogom se svakako valja sloiti kadkae da se dalmatinska predromanika ne moe jednostavno uklopiti u shemu europskeumjetnosti, te da je njezin razvitak ostvario i neke oblike koji nisu karakteristini ni zaeuropski zapad, no koji se isto tako ne mogu smatrati ni proizvodom istonih, bizantskihutjecaja. Posebni drutveno-gospodarski i politiko-vjerski uvjeti djelovali su rekli bismo na oblikovanje te regionalne posebnosti. Tako bi se, moda, smjelo parafrazirati i pomalodopuniti Prelogovu misao s 11. st. str. njegova citiranog rada.

4. Vrijeme pada Salone?PAD SALONE

17


18/50

-bizantski gradovi su uglavnom potedjneni razaranja, pa se nekad mislilo da su samonaputeni malo primjera seljenja stanovnitva, inae gradovi ostaju na istom mjestu osimako su razoreni 6/7.st. avaroslavenski napadi(?)- navodi se mnogo raznih godina od 614. g. (Buli, natpisi s Manastirina opatica Ivana izSirmija, dola u Salonu nakon njegovog pada 582. g.), pa nadalje

-1979. g. nadjena je ostava bakrenog novca unutar zidova Salone objavio Marovi (Ogodini razorenja Salone, Vijesnik za arh. i pov. dalmatinsku 99) Cu novac uglavnomHeraklije, pa prekovan 630tih/640tih g.-631./641. g. dolazi od pape Ivana IV poslan opat Martin po relikvije salonitanskih i istarskihmuenika jedna od najranijih translacija relikvija teka situacija pritisak Avara iSlavena,-malo nalaza 7-8. st., drijac-Nin preko 330 grobova sred. 9.st. najkasnije, moda od7./8.st. keramika, noii

5. Originalne crkve ostale iz predromanike?

sv.Trojica, Split i sv. Mihajlo, Ston- sveenici ''restauriraju'' RKR crkve adaptacije: p.p. 9.st. = pokrtavanje kraj 9.st. (Branimirovo vrijeme) = dobri odnosi s bizantskim gradovima + sklonost papeIvana VIII 10./11. st. = disperzija predromanikecrkve sa antikim stupovima

-sv. Barbara (sv. Martin), Trogir, svi stupovi osim jednog antiki

-sv. Donat, Zadar - antiki stupovi (sa foruma ili neke zgrade, te upotrebljeni za gradnju)

-sv. Stjepan, Otok kod Solina - antiki stupovi

6. Crkve sa zvonikom?-sv. Marija (Stomorica) Zadar peterolisna sa zvonikom? nanen kapitel bifore-sv. Mihael Ston esterolisna-sv. Marta Bijai dogradjen-rotunda Oalj, Krk-crkva avi, Bribir-Crkvine, Biskupija-Biogradska katedrala-sv. Cecilija Stupovi Biskupija

-sv. Vid Dobrinje Krk (podigao upan Dragoslav 1100. g.)-sv. Arkanneo na rtu Planka-sv. Spas na Cetini, Vrlika-zvonik GOSPE OD ZVOVNIKA 11. st., iznad porta ferrea Split

7. Koja crkva nema zvonik:

1) sv. Spas na vrelu Cetine, 2) sv. Vid kod Dobrinja, Krk, 3) sv. Izidor u Splitu- 3) Izidor.

23. Trobrodni jednoapsidalni tip?

Trobrodne jednoapsidalne crkve su ranije od troapsidalnih, a sagraene su na starokranskojtradiciji.

18


19/50

-sv. Stjepan na Sustipanu, Split brodovi su odijeljeni sa 2x5 stupova i natkriveniotvorenim drvenim krovitem sa povienim srednjim brodom bazilikalni tip, na Z strani jenartex, a na I polukruna apsida.-Crkva u aviu ima polukrunu apsidu na I, i nartex i zvonik na Z strani. Odnedavno seupozorava na starokransko porijeklo te crkve, vjerojatno s karolinkom pregradnjom Z

korpusa.-sv. Marta u Bijaima to je varijanta trobrodne crkve sa uglatom apsidom na I strani,podignuta je na mjestu RK.TROBRODNI TROAPSIDALNI TIPTrobrodne troapsidalne crkve su mlae od trobrodnih jednoapsidalnih, veih su dimenzija iimaju upisane ili istaknute apside.-Bazilka u Crkvini, Biskupija ima upisani prezbiterij sa 3 izduene pravokutne apside, naZ su 2 izduena pravokutna prostora sa tragovima zvonika i westwerka. Piloni odjeljujuunutranjost na 3 broda.-sv. Cecilija na Stupovima vea PR bazilika sa zvonikom i westwerkom na Z strani.Unutranjost dijele krini piloni spojeni lukovima. Vanjski zid joj je ralanjen oblim

kontraforima. Bila je presvoena.-Katedrala u Biogradu brodovi su joj razdijeljeni sa 3 zidana pilona i 6 stupova, aunutranji boni zidovi ralanjeni sa po 3 lezene. Crkva nema predbrod, ali ima kontraforekoji oznauju da je bila presvoena.-sv. Marija u Ninu ova crkva nema vanjskih potporanja, ni zvonika ni westwerka. Zidovisu joj tanki imala je drveni strop. Za ovu crkvu je karakteristina poligonalna glavna apsidato je karakteristino za Justinijanovo doba tj. adriobizantsku arhitekturu.-sv. Petar i Mojsije u Solinu ova crkva se nalazi na lokalitetu uplja crkva i smatra sekrunidbenom bazilikom kralja Zvonimira. Ima 3 upisane apside, boni zidovi su jojralanjeni lezenama s kojima se u potpunosti podudaraju lezene na vanjskim zidovima to jekarakteristika RANE ROMANIKE, no kameni namjetaj je jo iz PR. Na Z strani crkve senalazi neto manji pravokutni prostor koji upuuje na Z europski westwerk, ali sada ve uotonskoj fazi svog razvitka.

24. Oblikovanje troapsidnih crkava na temelju starokr. crkava, to su:-Bilice, Sutivan, Pridraga (sauvana) iz nje reljef sv. Martina- smatraju se prototipima za starohrvatske crkve, jednobrodne s troapsidnim prezbiterijem-Kod starohrv. crkvi sve tri apside ine svetie (u svakoj oltar)-Kod starokr. crkvi svetite ograeno pregradom u obliku slova U (crkvice imaju samo

jedan oltar, a bone apside slue kao pastofoniji), oblikovanje svetita kod crkve sv. Spasa:polovica svetita iz esterostrane, tj. esterolisne apside

25. Poredajte kronoloki, prema dataciji sljedee crkve:Sv. Donat u Zadru (805. g), benediktinska crkva u Riinicama (852. g), sv. Spas na vreluCetine (9. st.), sv. Stjepan na otoku u Solinu (10. st.).

26. estolisne crkve, veina se datira u d.p. 9. st.?-sv. Trojica, Split

-crkva sv. Mihovil u Brnazama, lokalitet Mijoljaa, Sinj -kraj 8./9. st. - najranija

-sv. Marija u Trogiru,

-sv. Mihovil u Pridrazi,

19


20/50

-sv. Trojstvo, Kasi, lokalitet Mastirine (potpuno sauvana)

-sv. Krevan, Kolovarima

-sv. Marija Zadar, Stomorica

-crkva u kabrnji

27. Karakteristike i datacije crkava s oblim kontraforima?Po Petricioliju ovi kontrafori bi originalno bili SH, a karolinki utjecaj vidimo u pridodanom

predvorju westwerku. Mogu biti jednobrodne (Lopuka Glavica, Bukorovia Podvornica,Sv. Spas na vrelu Cetine) i trobrodne (Katedrala u Biogradu, Sv. Cecilija na Stupovima)

Sv. Spas na vrelu Cetine zbog kontrafora, Karaman ju je proglasiokasnosrednjovjekovnom, ali je pronaen ukras oltarne ograde sa imenom upana Gastike kojiima identine ukrase kao i oni s Branimirovim imenom tako da se crkva ipak datira u 9. st.Crkva je jednobrodna s westwerkom i zvonikom sratenim s fasadom.Crkva na Lopukoj Glavici u Biskupiji kod Knina sauvala se neto vie od temelja iimala je neobino trolisno svetite koje umjesto jedne bone nie ima pravokutni prostor. Zadaticiju crkve je vaan ulomak oltarne ograde koji ima identian ornament kao i zabat snatpisom kneza Trpimira iz Riinica kojise datira u 9. st.Crkva Sv. Cecilije na Stupovima sauvani su joj temelji, a bila je trobrodna sa zvonikom i

predvorjem s galerijom. Brodovi su joj razdijeljeni krinim pilonima i po svojimkarakteristikama (monumentalna trobrodna) mogla bi biti iz 11. st., ali naeni ulomcicrkvenog namjetaja su bliski onima s imenom Branimira (Mu, Nin, Otres) i dat. se u 9. st.Katedrala u Biogradu trobrodna, troapside, razliiti stupovi dijele brodove (uglavnom

okrugli), ispred je imala zvonik, a tlocrt joj znamo od Jelia.

28. Adaptacija crkava?

Adaptacije se najee susreu u naseljima koja su nastala koritenjem antikih jezgri(Dioklecijanova palaa, Zadar), a uglavnom su se odnosile na postavljanje novog srkvenognamjetaja (stolna crkva sv. Stoije).Graevinski zahvati:Riinice kod Solina u 9. st. dodana je PR oltarna pregradaCrkvina kod Solina dodavanje lezena uz unutranje bone zidove, vjerojatno radi

podupiranja bavaste krovne konstrukcije koja je zamijenila drvenuOtok Majsan kraj Korule lezenama su ralanjeni unutarnji boni zidovi RK memorije,dodane su pojasnice koje su nosile malu kupoluCrkva Sv. Petra u Stonskom polju bona dvorana SK crkve je dobila lezene, pojasnice ikupoluCrkva na edru isto lezeneSK bazilika sv. Lovre u Stobreu izvorna polukruna apsida vee trobrodne bazilike,zatvaranjem Z zida pretvorena u ranosrednjovjekovnu crkvicu sa karakteristinom

pravokutnom apsidomCrkva u Gradini u Solinu iz 6. st. centralnoj graevini je u SH razdoblju dograeno

pravokutno predvorje

20


21/50

29. Problematika crkava s westwerkom?Westwerkje posebni dvoetani prostor ispred glavnog broda na Z strani uz koji se nalazizvonik, a njegova pojava na naim crkvama predstavlja karolinki utjecaj. Sama funkcijawestwerka jo nije sasvim jasna. C. Heitz govori o dvokatnoj funkciji westwerka. On smatra

da se na gornjem katu nalazio Spasiteljev oltar, a dolje da je bila kripta. Drugi autori takoersmatraju da je prvi kat bio mjesto odakle je velikodostojnik (upan, car) pratio misu koja seodvijala nasuprot njega.U crkvi Sv. Spasa koja se datira u d.p. 9.st. je westwerk ostao sauvan u dva kata. Dolje sutragovi trodijelnog svoda, a u gornjem su katu tri otvora prema glavnom brodu (srednji velikii po jedan manji boni). Iako dolje nisu pronaeni ostaci grobova, vjerojatno su se tu nalaziligrobovi upana Gastike i njegove majke Nemire i sinova koji se spominju u pronaenomnatpisu. upan Gastika je vjerojatno ulazio na prvi kat westwerka preko vanjskih stuba(postoje vrata na prvom katu zvonika). S druge strane posveta crkve sv. Spasu (tradicijaimena) i pronaen natpis oltarne pregrade govorili bi o tezi Heitza.Sv. Lovro u Zadru trobrodna sa kupolom quincunx.

Moda i Sv. Petar i Mojsije, crkva na Lopukoj Glavici i Sv. Cecilija, Sv. Stjepan na Otokukod Solina, te Olje na Zahumlju.

30. Trobrodne crkve s kupolom?Kod ovog tipa crkve prevladava longitudinalno rjeenje dok je kupola podreeni element.Sredinja apsida je uvijek pravokutna izvana (bone apside su malene).Sv. Stjepan, Otok kod Solina bila je i mauzolej hrvatskih kraljeva u 10. st.U westwerku je pronaen JELENIN SARKOFAG, a na proelju je bio 1 ili 2 zvonika. Apsida

je izvana pravokutna, a iznutra polukruna.Sv. Martin u Trogiru unutranjost crkve dva reda stupova dijele na tri broda presvoenakrinim svodovima i podijeljena pojasnicama u svodna polja. Drugo polje (do apside) nemakrova pa se smatra da je tu najvjerojatnije bila kupola.Sv. Nedjeljica u Zadru Marasovi ju je vezao sa ovom skupinom zbog rasporedaunutranjih stupa u pravokutnoj osnovi kupola? No s crtea nam je poznat izvorni izgledcrkve i tamo se kupola ne vidi.Inae je tip protoromanike bazilke (~Sv. Petar i Mojsije uSolinu) no unutarnje i vanjsko ralanjenje se ne podudara ( a to je osnovna razlika izmeuPR i romanike).Sv. Lovro u Zadru to je mala trobrodna bazilika sa upisanom pravokutnom apsidom dok sumale bone nie, koje takoer moemo smatrati zaecima apsida, znatno uvuene pa se iozanjih nalaze male pravokutne prostorije kojima se prilazilo iz glavne apside. 4 stupa dijeleunutranjost na na tri broda, 1. i 3. polje imaju krine svodove dok se nad sredinjim dizala

kupola na etiri stupa tzv. QUINCUNCX koja se nije sauvala. Vanjski zid je ralanjenlezenama koje se podudaraju sa stupovima u unutranjosti RANA ROMANIKA! Lezene sugore spojene trostrukim lukom. Na Z strani je dvokatno predvorje, a iznad njega su ostalidijelovi zvonika.

31. Tlocrt sv. Lovre u Zadru? Gore!!!

32. Bizantski tip crkve s upisanim kriem?Pod terminom QUINCUNX podrazumijevamo konstrukciju koju ini devet svodovnih poljameu kojima je najvee etvrtasto srednje polje oslonjeno na etiri stupa i zasvoenosredinjom kupolom. etiri manja kutna polja su etvrtasta ili pravokutna i nadsvoena. A

preostala 4 polja su pravokutna, presvoena bavastim svodom i oblikuju konstrukciju

21


22/50

upisanog kria. U Dalmaciji se javlja utjecaj bizantskog tipa u predromanikim graevinama :Sv. Nikola u Splitu, Sv. Lovre u Zadru, Sv. Petar u Dubrovniku.

33. Podjela predromanikih i ranoromanikih natpisa prema sadraju?

Epigrafiki materijal se kronoloki dijeli na PREDROMANIKE NATPISE (sred. 9. d.p.11. st.) i u tri osnovne kategorije :

1) posvetni (dedikacijski) natpisi su najbrojniji u PR, znatno su manje zastupljeni u ranojromanici2) natpisi ope liturgijskog ili sakralnog sadraja uglavno baziranog na preraenimliturgijskim tekstovima kao izvacima iz biblijske literature,3. Nadgrobni natpisi (epitafi) su najrjei i pripadaju uglavno kasnoj PR3) nadgrobni natpisi su najrjei i pripadaju uglavno kasnoj PR ili ranoj romanici.Obuhvaaju 2 cjelovita epitafa: sa sarkofaga kraljice Jelene iz Solina i Petra Crnog iz opatije uSumpetru, fragmentirani epitaf na ornamentiranoj ploi groba iz narteksa SH bazilike sv.Marije u Biskupiji i dio pretpostavljenog epitafa sa Pribimirovim imenom iz opatije sv.Bartolomeja na Kapitulu.

34. Natpisi hrvatskih knezova 9. st.?9. st.-*TRPIMIR natpis iz Riinica S od Solina sred. 9.st. - PRO DUCE TREPIME(RO)... zavojvodu Trpimira ulomak zabata*BRANIMIR ima najvie natpisa,1. Mu kod crkve Sv. Petra za Branimira, godina je kristovih, otkad je od svete Djevice

primio tijelo, 888. i indikacija 6 dio arhitrava

2. opot kod Benkovca knez Branimir, vojvoda Hrvata - arhitrav i zabat oltarne pregrade3. Nin 1) Branimir knez Slavena 2) Opat Teudebert ulomci 2 arhitrava4. Otres u ime Gospodnje! U vrijeme Gospodina Branimira, kneza . . . . - zabat i arhitrav5. drapanj Branimir i upan Pritina arhitrav oltarne ograde*MUNCIMIR natpis iz Uzdolja 895 ovo djelo je dao izraditi knez Muncimir - arhitrav izabat oltarnepregrade*VIESLAV krstionica iz Nina oko 800.g. VUICISSLAVO DUCI . . . .Bartolomeja na Kapitulu.10.st. -*Drislav, samostan sv. Bartolomeja u Kapitulu kod Knina

*Jelena- Gospin Otok, Solin 975. g.

11. st.

*kralj Zvonimir- crkva sv. Petra i Mojsija, tzv. uplja crkva 1075. g. - okrunjen, darujezemlju u svoje vrijeme sv. Luciji na Krku, i njegov jo samostan sv. Grgura u Vrani iz1076.g., a od Kreimira sv. Ivan Evanelista u Biogradu.

12. st.-

* sv. Lucija, Baka- Baanska ploa, Drija i Dobrovit.

35. Iz 9. st. potjeu darovnice knezova? Trpimira, Mutimira, Mislav.

22


23/50

36. Imena kneeva sa natpisa iz 9. st.?

Trpimir, Mislav, Branimir, Muncimir/Mutimir

37. Sadraj Trpimirove darovnice?

Najstarijom sauvanom poveljom iz 852. g. knez Trpimir dariva zemlju splitskomnadbiskupu kao zahvalu za posueno srebro kojim je trebalo opremiti crkvu samostana za

prve monahe.

38. Drislavova titula s Kapitula kod Knina?

Sv. Bartolomej, nesauvani ostaci (samo skulpture) vee predromanike bazilike; dionamjetaja, najbitniji - natpisne ploe s imenima knezova Svetoslava i Drislava iz 10. st. -

pie dux croatorum.

39. Gdje je pet natpisa kneza Branimira?1) Mu Gornji - datiran u 888. g. prvi datirani natpis u slavenskom svijetu2) opot kod Benkovaca najstariji(?), zabiljeeno ime HRVAT DUX CROATORUM3) Nin sv. Mihovil, benedik. samostan, imenom opata Teudeberta4) Otres kod Bribira - Lukaua - bitan za izuavanja kulta svetaca u Hrv.5) drapanj kod Skradina sv. Bartul

40. Gdje se spominju Teodebertus i Gumpertus?TEUDEBERTse spominje na natpisu kneza branimira iz nina (sv mihovil) - nadstojnik ben. samostana sv.Ambroza, germanskog porijekla, sudjelovao u gradnji sv. Mihovila, prvi poznati samostanski

predstojnik u Hrv.

GUMPERTUS SA NATPISA SV. MARTEfranaki misionar, akon i prezbiter, 830-840. g., zasluan za izgradnju sv. Marte u Bijaima.

41. Gdje se nalaze imena majstora Iohannesa i Garibertusa?Galiane kod Pule

27. Vladari uz crkve?-RIINICE benediktinski samostan s pregranenom RKR crkvicom, podigao je knezTrpimir oko 852. godine benediktinski samostan, u povelji iz 852. g. koja nam govori kako jeknez opskrbio samostan svim potrebnim, prvi put su u povijesti spominje ime Hrvataproduce Trepim... natpis na zabatu-sv. MARTA BIJAE spominje ju darovnica kneza Muncimira iz 892. g.-sarkofag kraljice Jelene + Toma Arhinakon-SV. MARIJA I SV. STJEPAN Gospin Otok, Solin-sv. Petra na Gradini (Klis), Solin krunidbena bazilika kralja Zvonimira (1076. g. papinskilegat Gebizon) UPLJA CRKVA-sv. LUKA UZDOLJE knez Muncimir se spominje na natpisu 895. g.-MU I OPOT KOD BENKOVCA arhitravi crkve knez Branimir

23


24/50

-sv. KRI NIN dao ju cca. 800. g. izgraditi upan Godeslav-sv. PETAR PRIKO (Omi) tamo kralj Slavac presunuje 1074./5. g. spor oko zemlje

28.Vladari uz crkve: Riinice, Sv. Stjepan (Solin), Sv. Petar i Mojsije, crkva sv.Mihajlo u Stonu?

-Riince: podigao je knez Trpimir oko 852. godine benediktinski samostan. U povelji iz 852.g. koja nam govori kako je knez opskrbio samostan svim potrebnim, prvi put su u povijestispominje ime Hrvata.

-sv. Stjepan, Solin: epitaf kraljice Jelene, umrla 976.g, spominje se mu Mihajlo Kreimir isin Stjepan Drislav

-sv. Petar i Mojsije: 1075. g. okrunjen kralj Zvonimir

-sv. Mihajlo u Stonu zavjetna crkva dukljanskog kralja 1077./1150. g.

29. Natpisi vladara na crkvenom namjetaju?-Vieslavova krstionica - Nin-upan Godeslav sv. Kri Nin - nadvratnik-upan Pritina drapanj, Bribir-Trpimir zabat Riinice-Branimir, arhitravi: sv. Petar Gornji Mu (888. g.), opot kraj Benkovca, sv. Mihovil u Ninu

-Muncimir sv. Luka Uzdolje 895.

-sarkofag kraljice Jelene 975. g. sv. Stjepan, Otok Solin

30. Rano srednjovjekovni natpisi hrvatskih upana?

GASTIKA arhitrav oltarne ograde u crkvi Sv. Spasa (880. 900. g.) na vrelu Cetine zavjetni natpis donatora upana Gastike, njegove djece i majke Nemire identini ukrasi kaooni na natpisima sa Branimirovim imenomGODEAJ nadvratnik iz Sv. Kria u Ninu zbog ukrasa na prednjoj strani nadvratnikadatira se u 9.st., ali zbog oblika slova u 11.st.PRITINA bribirski zupan,arhitrav oltarne ograde iz crkve sv.Bartul, drapnja kodSkradina, obiteljski zavjet u Branimirovo doba 9.st.

31. Posvetni natpisi crkvenih osoba?*SveenikIVAN (Iohannes) iz Nina na Vieslavovoj krstionici oko 800. g.*SveenikGRACIJAN (Gratiosus, Gratianus) nadvratnik iz Bijaa Sv. Marta 9.-10.st.*Predstojnik opatije Sv. Petra i Mojsija MOJSIJE (URSO) zabat oltarne pregrade p.p.11.st.*FUSKO (Fuscus), sv. Mihovil u Pridrazi arhitrav 9. st. (vjerojatno ugledni benediktinskisamostanski duhovnik)*Opat STJEPKO (Stepcus) sv. Bartolomej, Kapitul kod Knina 9. 11. st.*Sv. Marta u Bijaima - GUMPERTUS akon i GUMPERTUS sveenik prezbiter*Opat TEUDEBERT prvi imenom poznati opat u Hrvatskoj Sv. Mihovil u Ninu sa

Branimirovog natpisa.

24


25/50

32. Oblici bizantske vlasti u RSV u Dalmaciji?Arhontija sve do cara Bazilija I (9.st.) on arhontiju Dalmaciju uzdie na rang zasebne TEME,

potom egzarhatdo pada gl. grada Ravene (neki znanstvenici smatraju da je Dalmacijapodvrgnuta Ravenskom egzarhatu, ali to nije sigurno), a zatim TEMAsa glavnim gradomZadrom (jedini nije pao) zna se jedino iz de administrando imperio. Na elu teme strateg

koji je imao i civilnu i vojnu vlast u svojim rukama. Tema- oblik vlasti uspostavljen zavrijeme Heraklija (7. st.), ali samo za Malu Aziju.

33. Podruja pod bizantskom vlau u RSV u Dalmaciji?Temat Dalmacija prostire se od Boke Kotorske do Zadra, sa otocima Krkom, Rabom,Cresom i Loinjem, otoci oko Dubrovnika, gradovi Zadar, Split, Trogir, Dubrovnik, Kotor.

34. Izvori o temi Dalmaciji?Direktni izvori:-DAI/ de administrando imperio/od Konstantina VII Porfirogeneta-u doba cara Bazilija I. Dalmacija je bila tema (K. Porfirogenet spominje u De administrando

imperio), vrijeme kneza Branimira i neto ranije, tad postoji strateg

-utemeljena u prvom djelu Bazilijeve vladavine, kad postavlja Zdeslava kao tienika

-temu ine nepovezani gradovi i otoci, te teritorijalni i kopneni dio Hrvatske

-glavni grad teme je Zadar (pogodnost i veliki ager), ali bio i na sredini Jadranske obale,dobro razvijena luka

-u crkvenom smislu Split je bio sredite

-dux Pavle (805. g.) u franakim analima, a iz Zadra vjerojatno franaki namjesnik do 806. g.

vrijeme kada su Zadar i jo neki gradovi (kao Venecija) priznavali Franke dolaskombizantske flote okreu se biz. vlasti

35. Pregled sklavinija na ist. Jadranskoj obali?

Prvi izvor koji nas upoznaje s pojmom Sklavinija je bizantski pisac Teofilakt Simokata. Tajpojam (u jednini) obuhvaao je tada podruje koje se nalazilo s one strane Dunava tj. Vlaku.Bizantinci taj naziv upotrebljavaju za svako podruje koje je bilo naseljeno Slavenima.Ostale Sklavinije su se prostirale uzdu Jadranske obale, a prema KonstantinuPorfirogenetu obuhvaale su Duklju, Travuniju, Paganiju (ili podruje Neretljana), Hrvatsku iSrbiju. Dakle teritorij od Ljea, Ulcinja i Bara do unutranjosti Istre. Vrhovnu vlast nadHrvatskom, Srbima, Neretljanima, stanovnicima podruja Huma, Travunja, Konavle i Dukljakoje su se otcijepile od Bizanta za vrijeme Mihajla II., imali su upani starjeine.Kvarner i dio Istre.HRVATSKA od ua Rae i ua Cetine do Jadranskog mora, od Vrbasa i preko njega usrednjem i donjem toku prema Bosni i Drini.NERETLJANSKA OBLAST (PAGANIJA ) - izmeu Cetine i NeretveZAHUMLJE (HUM ) OD Neretve do DubrovnikaTRAVUNIJA ( TREBINJSKA OBLAST ) od Dubrovnika do KotoraDUKLJA od Kotora do Bojane i ua Drima (Panonija, Bosna, Karantanij i dr.)

36. Gradovi i otoci u BIZANTSKOJ Dalmaciji su:

25


26/50

-Kotor, Dubrovnik, Zadar, Vrgada, Krk, Cres, Loinj, Rab

-otoci ispred Dubrovnika i Zadra pripadaju gradovima (BIZANTSKA VLAST), daklePaman, Ugljan, Lopud, ipan i Koloep (Elef. otoci)

-Mogorjelo (Zahumlje) naena- pojasna garnitura

37. Mogorjelo i Ston pripadaju kojoj sklaviniji _______ (Zahumlje)

38. to ini crkveni namjetaj, a to arhitektonsku plastiku?Crkveni namjetaj ini sve ono to nije fixno oltar, oltarna menza, oltarna pregrada,krstionica, ciborij,ograda, ambon propovjedaonica, kropionica itd.Arhitektonsku plastiku ini sve ono to je fixno dovratnici, nadvratnici, grede, tranzene na

prozorima, lezene itd.

39. Karakteristike splitske i zadarske RSV klesarske radionice?SPLITSKA RADIONICA d.p. 8. st., karakteriziraju ju stilizirani ljiljaniu razliitimgeometrijskim kombinacijam , kvadratna polja s ukrtenim ljiljanimasu udubljena u plohu,natpisi na sarkofazima su uz gornji rub proelja- sarkofag Ivana Ravenjanina, sarkofag prioraPetra.ZADARSKA RADIONICA d.p. 8.st. , karakteriziraju ju motivi pod arkadama: kriflankiran stablima, rozete, ljiljanov cvijet, listovi, ptice, reducirani pleteni vorovi, spirale...-dva sarkofaga u Arh. muzeju, Zadar, jedan na zadarskom groblju.

40. Rustina skulptura?-plutej sv. Marta Bijae priueni klesar s po. 7. st. krivo sklapa tadanje RKR motivePluteji iz Gale kod Sinja /ista stvar/

-samo u Gali KONCENTRINE krunice uz kri - tzv. rustini pluteji lokaliteti izvandalmatinskih gradova, u 8. st., prije pojave sarkofaga Ivana Ravenjanina, lokalna obiljeja

-plutej iz Kljaka nevjet klesar ali ima pravu ''ablonu'' motiv je dobar-regionalno obiljeje(?)

41. Karakteristike junodalmatinske predrom. plastike?Obuhvaa podruje od Splita prema Dubrovniku. Znaajniji nalazi bi bili iz Dubrovnika,Kotora, Peljeca,Stona.Kotorska radionica djeluje u 9.st., a karakteristike njenih ukrasa suegzotini ukrasi i da je ukras uklesan uplitkom reljefu, bogati pleter, grifoni, ptice, vitice,

puno vegetabilnih motiva i lavovi prikazani na svim objektima. HORROR VACUI.

42. Lokalitet Crkvina na Galovcu?Na ovom lokalitetu kod Zadra su pronaeni ostaci RK memorije i crkve iz 6. st. koja jepreureena tokom 9. i 10. st. Naeni su ulomci iz antikog i starohrvatskog vremena predromaniki ulomci 2 ciborija i oltarna pregradakoji se datiraju u poetak 9. st. i smatrajuse produktom zadarske radionice. Isto tako su naeni ostaci SH groblja 9. 12. st. ikontinuitet pokapanja je 5. 19. st.

43. Radionice ranoromanike skulpture u Dalmaciji?

26


27/50

Smatra se da su postojale dvije radionice. Za datiranje jedne grupe skulptura slui nam ciborijprokonzula Grgura iz Zadra koji je tamo vladao 30-ih godina 11. st. Na tom ciborijuisklesani su motivi pletenica na nain koji se razlikuje od uobiajenog, a figuralnekompozicije (paunovi, lavovi, grifoni koji dave janjad) pokazuju specifinu modelaciju lavlje njuke su glatke, okrugle, stiliziranog ravnog nosa i oiju, kao da su ljudska lica, imaju

objeene brkove, a ui i griva su isklesani izvan okrugle njuke. Slinu fizionomiju istilizaciju nalazimo kod likova sa pluteja iz Sv. Nedjeljice u Zadru. Unutar arkada suprikazane kompozicije iz Kristovog djetinjstva i mladosti: Navjetenje, Vizitacija, Roenjes poklonstvom pastira (3 arkade), Poklonstvo mudraca (3 arkade), a na 2. pluteju: Pokolj djece(4 arkade), Bijeg iz Egipta (3) iIvan Krstitelj ( 1 arkada i tu je vjerojatno bilo i krtenje, ali diofali). Ciborij iz RK crkve Sv. Tome u Zadru i pluteji na krstionici u Splitu za koje Dyggvemisli da pripadaju crkvi Sv. Petra u Solinu 4 ploe sa pleternim motivima u obliku krunihili etvrtastih mrea, 1 plutej sa pentagramom i pticama i 1 sa likom kralja, podanika idostojanstvenika. Obrada ljudskih likova, posebno lica je slina likovima na zadarskim

plutejima samo to su ovi preciznije obraeni.Postoje indicije za jo jednu radionicu 11. st. kojoj bi pripadali plutej iz crkvice Sv. Lovre

u Zadru, na kojem je kompozicija rasporeena u 2 reda (1. Navjetenje, Vizitacija, Roenje,2. Posjet mudraca Herodu, 3 kralja). Iz Crkvine, Biskupija kod Knina gdje je u sreditu (urombu) lik Bogorodice s djetetom, a uokolo simboli evanelista. Na donjem dijelu su glavasveca prikaz ratnika opasanog karolinkim maem i u nonji starih Hrvata. Na portalu Sv.Lovre u Zadru je na arhitravu prikazan Krist na prijestolju izmeu dva anela, a nadovratnicima su jo dva lika vjerojatno Navjetenje. Dva ulomka iz Majdana kod Solina sutakoer srodni ovim reljefima.

44. Sv. Spas na Vrelu Cetine? Branimirovo doba d.p. 9. st. upan Gostiha-1000 RSV grobova nisu svi istraeni groblje malo kasnije od crkve nije to grobina crkva najstariji grobovi 10.st.-crkva s oblim kontraforima, ak predpostavljena kupola u sredini (raspored lezena)-otkrivene i drvene grede u zvoniku dendrokronologija + 14C = d.p. 9. st.- namjetaj je (Branimirovo doba)_ najstariji sauvani zvonik fali mu 4. kat i bifora navrhu (najbolje sauvan zvonik iz 11. st. splitska Gospaod Zvonika)-apsida izvana etvrtasta, no iznutra trikonkavna. oblikovanje svetita kod crkve sv. Spasa:

polovica svetita iz esterostrane, tj. esterolisne-Rapani crkva RKR osnove + zvonik + kontrafori NE! sve graneno u isto vrijeme-predvorje (narteks) i kat karolinki westwerk- stepenite i platforma ispred zvonika, na 1.

katu zvonika se ulazi u westwerk loa velikaa-investitora za promatranje liturgije-oltarna mensa (baza), kameni relikvijar, mali dijelovi oltarne pregrade upan Gostiha imajka mu Nemira posvetili sv. Spasu

45. Kranske adaptacije unutar Dioklecijanove palae?Dioklecijanov mauzolej u RSV preureen je u katedralu Sv. Marije (sv. Dujam ) -uklanja se sarkofag, otvaraju se J vrata, i gradi se oltarna pregrada naeni su samo tragovi,Kripta mauzolejaposveena je Sv. Luciji, ali nisu pronaeni tragovi adaptacije,Jupiterov hram - u prostoru antike cele krstionica Sv. Ivana u prostoru kripte crkvaSv. Tome, Prokulijan kanelir izvor o tome da je Kibelin hram adaptiran u predromanikucrkvicu,

Crkva Sv. Matije (mauzolej splitskih nadbiskupa) koriten je rub Periptera i J zidTemenosa. Dvije crkve u bedemima za koje su iskoriteni straarski prostori,

27


28/50

Sv. Martin iznad S vrata palae, u straarskom prostoru, pravilna orijentacija I-Z, oiginalneploe na stropu razbijene i napravljen bavasti svod. Naeni tragovi zvonika.Sv. Teodor (Gospa od Zvonika) iznad Z vrata palae, straarski hodnik ima orijentaciju S-J, tako da crkva nema pravilnu orijentaciju. Svod je krino kupolni atipian. U srednjem

polju zvonik nije presvoeno. Pronaeni ostaci oltarnih pregrada. Kasnije Veliki Sever

daruje prostor koji je okupirao (Dioklecijanove odaje) biskupu.Sv. Ivan pronaen krsni zdenac (lik hrvatskog vladara) za ije dijelove Dyggve tvrdi da suiz Sv. Petra i Mojsija.Sv. Mihovil na obali nije adaptacija nego SK crkva koja ivi i dalje.

46. Ranosrednjovjekovne crkve izvan Diokl. palae u Splitu Marasovi?-sv. Stjepan u Sustipanu-sv. Trojica esterolist-sv. Mihovil in ripa maris-sv. Matija-sv. Danijel iz Sudanela

-sv. Bazilije-sv. Toma-sv. Kasijan u sukoianu-sv. Mande na krapama-sv. Benedikt na Benama-sv. Juraj na punti Marjana-sv. Izidora na Suidru-sv. Martin iznad S vrata Dioklecijanove palae, jedina in situ sauvana pregrada oltarna(rana predrom., 11. st.)

47. Trogirska ranosrednjovjekovna crkvena arhitektura?-sv. Marija esterolisna (sauvan tlocrt)-sv. Barbara (Sv. Martin) trobrodna s kupolom(anticki stupovi osim jednog)-sv. Lovre SK nema PR dijela-sv. Stjepan samo se spominje

48. Predromanika arhitektura u Zadru?Sv. Vid slina Sv. Kriu iz Nina, etverolisno-krini tip, plitke nie na zidnim plohama i

plitke nie na kupoli.Sv. Marija (stomorica tj. ranije Sv. Ursula ) esterokonhnog oblika, zapravo peterolisnitlocrt na koji se nadovezuje pravokutni oblik, ispred njega kvadratina osnova zvonika. Nije

ralanjena izvana plitkim niama.Sv. DonatSv. Lovro zbog karakteristika skulpture i arhitekture datira se u 11. st., mala trobrodna

bazilika, osnovnog pravokutnika uklopljena je pravokutna apsida, kojoj su sa strane dvijebone prostorije nie. Boni prostori presvoeni su polukalotama, prvo i treepolje imaju krine svodove, dok se nad srednjim iznad etiri stupa (quincunx) dizala kupola.Vanjtina ralanjena lezenama koje se podudaraju sa unutranjim. Na zapadnoj stranidvokatno predvorje, osobina karolinkog korpusa crkve.Sv. Ivan (Sv. Nediljica) poznata samo iz crtea, raspoznaje pravokutna osnova zazvonik.Sv. Krevan na Kolovarama poznata po povijesnim izvorima (maketa grada), peterolisnitlocrt s pravokutnom prostorijom na zapadu (9.-11. st.)

28


29/50

Sv. Stoija datirana u 8. st. u predromanici dolo do adaptacije, sauvan dio SK apside,krstionice, katekumena i episkopija. Crkva sv. Petra u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku,te u 9. st. postaje crkva sv. Anastazije (sv. Stoije) Zadar

49. Crkve s podruja Zadra i kvarnerskih otoka?Po Petricioliu podruje od Krka do Zadra ima srodne stilske karakteristike te se u 11. st.osjea utjecaj Akvileje, a u 12. st. utjecaj Lombardije, pa ak i Francuske.Rab*Sv. Petar u Drazi, 11. st. sauvala se u izvornom obliku jednostavna trobrodna satri polukrune apside, za razliku od predromanikih crkava ima slabo ralanjene zidne plohei to samo male nazubljene konzolice pod strehom,*Sv. Andrija slina Sv. Petru, ima zvonik*Sv. Ivan Krstitelj, 11. st. trobrodna sa jednom apsidom RK, jedina imaDEAMBULATORIJ (nije sauvan), ima zvonik iz 12. st.

*Katedrala 11. st. prvotno je bila bazilika ravenatskog tipa sa jednom apsidom, u11. st. dodani stupovi i kapiteli.Nin*Sv. Marija originalno bazilika ravenatskog tipa sa jednom apsidom kojoj su nakanadnododane dvije polukrune bone apside. Kapiteli ciborija slini su onima iz 6. st., dok sukapiteli stupova slinionima iz 11. st. Slino nadogrivane crkve u romanici su i Sv. Marija uZadru i Katedrala u Rabu.*Sv. Nikola - trolisni tlocrt, krino rebrasti svod, romaniki portal, nazubljene konzolice podstrehom.*Sv. Ambroz jednobrodna, od romanike faze preostali su dijelovi fasade, romaniki portal srustinim agnus dei (mistino janje) u luneti.

Krk*Sv. Mihovil 11.st.*Sv. Krevan trolisni tlocrt, krino rebrasti svod, predromaniki ulaz.*Sv. Kvirin izrasla iz starokranskog katedralnog kompleksa. Stupovi su joj s kubinimkapitelima, svodovi su krino rebrasti, prizemni i povieni prostor.Biograd*Sv. Toma*Sv. Ivan guste lezene, kao predromanikaRANA ROMANIKAZadar*Sv. Marija , posveena 1091. g., a zvonik i dvorana kapitula graeni poetkom 12. st.ZRELA ROMANIKA-na prvom katu zvonika i dvorani kubini kapiteli, na prvom katu zvonika su u uglovimastupovi sa natpisom hrv. ugarskog kralja Kolomana koji nose ukrtene pojaseve svoda

jedan od najstarijih krino rebrastih svodova u Europi*Sv. Marija Velika poruena u 16. st., bila je trobrodna bazilika s tri apside, sagraena natemeljima RK crkve vjerojatno 1091. g.*Sv. Krevan trobrodna sa tri polukrune apside, jednostavne glatke plohe (osim dva

portala), gornja polovica fasade ralanjena je dvjema lezenama u 3 plohe,polikromija, JZ zid 12 slijepih arkadica koje se oslanjaju na tordirane polustupove, s vanjskestrane apsida je otvorena galerijica.

*Sv. Stoija , katedrala RK dijelovi zida, apsida, krstionica, PR prothesis idiakonikon,*Sv. Toma u doba romanike pregraena ugradnjom stupova s velikim kubinim

29


30/50

kapitelima.

50. Ranosrednjovjekovna arhitektura u Istri?BALE

Sv. Marija nalazi se ispod dananje upne crkve, jednobrodna sa tri istaknute apside (jedinatakva u Istri ) karolinka specifinostSv. Marija Mala kod Bala dvobrodna s dvije upisane apside. Neki smatraju da je

predromanika iz 8./9. st., a drugi da je romanika jer je u lijevoj apsidi bio romaniki oltarin situ i ostaci fresaka iz 14. st. (slina Sv. Petru Starom u Zadru)ROVINJSv. Toma kod Rovinja jednobrodna sa tri pravokutne apside, ima transept i kupolu(centralna graevina)Sv. Andrija na Crvenom otoku kraj Rovinja sauvan sredinji dio s kupolom, krina,centralnagraevina s freskama. Mogua datacija u 8./9. st.Novigradska katedrala Sv. Pelagija trobrodna je, ispod apside bila je kripta, naen ciborij

biskupa Mauricija (pronaen u baptisteriju), import je iz Italije s kraja 8. st., novi biskupskicentar RSV prije mali casturm oktogonalni baptisterij i dijelovi ciborija papa HadrijanI i biskup Mauricije 8. st. JEDINI CIBORIJ POUZDANO DATIRAN. Istra je tada diofurlandskog vojvodstva, dux franaka titula namjesnika u Istri, sjedite u Novigradu (kraj 8.i 9. st.)

kripta ispod baptisterija 8/9. st. identina Akvilejskoj JEDINA PREDROMANIKA,

relikvije sv. Pelagija

Katel Bale jednobrodna crkva s tri istaknute apside, datira se oko kraja 8. st. (datacija je po

namjetaju)Sv. Vincent u Sanvinentu najbolje sauvana samostanska crkva, romanika je,jednobrodna s tri upisane polukrune apside. S obzirom na freske datira se u 13. st.Sv. Sofija u Dvigradu ranoromanika iz 13. st. ista je kao i predromanika s poetka 8. st.(oko 800. g.), tri upisane apside i transept, u apsidama freske 8./9. st.NOVA CRKVA DVIGRAD KAROLINKA CRKVA S TRI UPISANE APSIDE,Dvigrad-slavenska groblja, 9.-10. st., oko crkve sv. Petra - zidani obiteljski grobovi saketlakim naunicamaSv. Katarina u Pulskom zaljevu nita nije sauvano, jednobodna je s transeptom ikupolom centralni tip.Sv. Trojica u Rovinju poligonalna.

-Vodnjan Sv. Kvirin 8./9. st. trobrodna troapsidalna-Burn bazilika slina sv. Mariji na Crkvini 8./9. st.-Valbandon oltarna pregrada d.p. 8.st-puno RKR graevina preraenih npr. Pulska katedrala-nakon bizantske okupacije 8. st. novi dio Eufrazijane + Maksimijanova bazilikaMarija Formoza Pula-sv. Lovro kod ijane, Pula (dvoranska troapsidalna)

51. Jednobrodne crkve u Istri?BALESv. Marijajednobrodna, tri apside (istaknute)

ROVINJSv. Toma kod Rovinja jednobrodna sa tri pravokutne apside

30


31/50

Katel Bale jednobrodna crkva s tri istaknute apsideSv. Vincent u Sanvinentu najbolje sauvana samostanska crkva, romanika je,

jednobrodna s tri upisane polukrune apsideSv. Katarina u Pulskom zaljevu

52. Dvobrodne crkve u Istri?Sv. Marija Mala kod Bala dvobrodna s dvije upisane apside. Neki smatraju da jepredromanika iz 8./9. st., a drugi da je romanika jer je u lijevoj apsidi bio romaniki oltarin situ i ostaci fresaka iz 14. st. (slina Sv. Petru Starom u Zadru).

53. Trobrodne crkve u Istri?Novigradska katedrala Sv. Pelagija trobrodna je, ispod apside bila je kripta, naen ciborij

biskupa Mauricija (pronaen u baptisteriju), import je iz Italije s kraja 8. st.-Mauricijev ciborij jedino precizno datiran predromaniki nalaz.

-CIBORIJ BISKUPA Mauricija

-esterostranian, jednorog i lav na jednoj strani sa natpisom, Hoc tigme-ovaj ciborij-natpistee preko svih 6 stranica, ali nije bilo dovoljno mjesta te je natpis malim slovima zavren na

prvoj strani

-potjee iz Sj. Italije i donesen u Novigrad, naruitelj Municij (jedno vrijeme prognan, zavrijeme Bizanta, vraa se za vrijeme Franaka), pismo Harijana I. Karlu Velikom spominjeistarskog biskupa Mauncija

-nisu u cijelosti sauvane sve stranice, motiv kosog kria od ljiljana, akantus, paunovi

-natpis tee na vijencu (spominje se biskup Mauricije, Ivan Krstitelj, te naziv za ciborij

TIGME)

54. Starokr. trobrodne, troapsidne (utjecaj Istoka)?Sv. Marija (Vela Gospa) - Bale, sv. Mihovil na Vrhu kod Pule (samo iznutra apside) i sv.Kvirin Vodnjan.

55. Novi utvreni gradovi kasnoant. razdoblja? Umag, Novigrad, Vrsar.

56. Tko je iz temelja u 6. st. obnovio porecku katedralu? Eufrazije.

POREKA KATEDRALA // EUFRAZIJE - je u 6. st obnovio poreku baziliku, zapravo je totrobrodna katedrala Uznesenja Marijina graena na temeljima ranije trobrodne crkve. Podnimozaici iz 5. st. -Krist, muenici(sv. Mauro-zatitnik Porea), bogorodica na prijestolju,najstariji fragment mozaika 3. st., rijetki prikaz trudne blaene djevice Marije u susretu sElizabetom, nema novog namjetaja, katedra biskupa i ulomak pluteja s virovitim rozetama(sjevernoitalski motiv).

57. Tri lokaliteta u Istri s ostacima ranosrednjovjekovne arhitekture kraja 8. ipo. 9. st.? Lokaliteti u Istri - Bale, Dvigrad, Novigrad, Rovinj.

31


32/50

58. Gdje se nalazi centar franake vlasti? Novigrad.

59. Gdje se nalaze imena majstora Iohannesa i Garibetusa?Galiane kod Pule, sarkofag.

60. Koja crkva u istri nije poruena navalom Barbara?Crkva sv. Marije u Vrsaru, crkva sv. Marije Velike u Balama.

61. Koji su povijesni i arheoloki dokazi o dva vala naseljavanja Istre od straneSlavena?

To potvruju arheoloka istraivanja i nastojanja pape Ivana IV. (640.642.) da otkupizarobljenike od Slavena u Istri i Dalmaciji i da pred slavenskom opasnou relikvije istarskihi dalmatinskih starokranskih muenika skloni u Rim.

62. Meurjeje Drave i Save je potpadalo pod upravu: furlanskog markgrofa.

63. Pulska katedrala?

Po karakteristikama je vjerojatno trobrodna troapsidalna bazilika. U drugoj polovici 5. st.transformirana je iz crkve sv. Franje u crkvenu trobrodnu baziliku s karakteristinimarhitektonskim rjeenjem za sjevernojadransko podruje: upisana apsida i ravno zaelje crkve.Istovremeno se pred bazilikom podie krstionica krinog tlocrta osobite izvedbe i biskupskidvor, srueni polovicom 19. st. nakon premjetanja sjedita biskupije u Pore 1828. g.Dananja je katedrala, dakle, nastala irenjem prethodnih zgrada u 5. st. Bila je bogatoukraena zidnim freskama i podnim mozaicima, od kojih je danas sauvan vrlo mali dio,odnosno mozaik s imenima branog para DAMIANUS ET LAVRENTIA koji su zavjetnodali crkvi sredstva za 200 stopa podnog mozaika.

64. Crkva sv. Marte u Bijaima i skulpturna plastika?

-Bijai jasno vidljivi ostaci graevine ranoromanikog razdoblja (kao nova zgrada unutarprostora starokr.)-u upotrebi i dalje starnokr. baptisterij -nadvratnici (5) pripadalizgradama, kneevim dvorima, crkvama, ime germanskog porijetla Gumpertus JaGumpert akon...

-na druga dva nadvratnika uz ime Gumpertus napisano prezbiter, dolazi iz franakogsvijeta,spominje ga se uz sveticu Martu, nadvratnici nisu ukraeni, imaju samo kri

-nadvratnici sa Graciosus imenom, prezbiter -crkveni nadvratnik ornamentalni ukras,nema natpis

-sarkofazi tipian salonitski sarkofag, tabula ansata, poklopac u obliku krova na 2 vode,ulomci proelnih strana sarkofaga, prikaz kria na proelnoj strani, tipino za sarkofage 6. st.u Dalmaciji

-kapitel stilizirano akantusovo lie - reetke na prozorima, ulomak stupia prozorske biforesa kriem, stranica ambona, predromaniki nadvratnik, vegetabilni ukrasi + sredinji kri

-ciborij sv. Marte - po ornament. ukrasu u treem ili etvrtom desetljeu 9. st., na dvije stranepleterni motivi, na tri lavovi, etiri paunovi, lukovi: na jednom djelu tee natpis, a na drugomornament, natpis fragmentalno sauvan (istie se dio sa natpisom o sv. Marti), etverostraniciborij -nalazi iznad oltara, bio iznad baptisterija (krstioniki ciborij), stranice se zovu arkade,te se kod etverostranog ciborija spajaju pod 90, na arkadama pokrov u oblikuosmerostranine piramide koje se spajaju sa arkadama i uglovima, donji dio ciborija ine

32


33/50

stupovi s kapitelima, tekst tee i na vanjskoj i na unutarnjoj strani arkade-ulomak arhitravnegrede, jedna sa dva pojasa, druga sa tri (u srednjem djelu natpis), s pletenicom, razliitoklesane kuke, pletenica se pretvara u troprutni pleter

-zabat, tri u Bijaima:

*1. kri sa dvjema pticama, samo pletenica, nema natpisa

*2. nema natpisa, zavrava stopama zabata gdje se spaja sa arhitravnim gredama, nemaklasinu sredinju konstrukciju kria ve rozete sa ustreptalim laticama (ulomak rozete)

*3. dvije ptice koje kljucaju grozd, kuke kao karakteristian motiv, nema natpisa

-Karaman smatra da svi pripadaju istoj oltarnoj pregradi

-Rapani djelovi ciborija koji nemaju pokrov

-Marasovi smatra da zabati pripadaju ciboriju

-lukovi - djelovi oltarnih pregrada umjesto zabata, viepruta pletenica sa trolisnimzavretkom, krunice + kri 9. st. -ulomak pilastra sa ukrasom na licu i naliju

-pluteji, viepruti kri, ulomak rozete, rani pluteji koja ukljuuje lukove i pilastre

Groblje-dva sloja 9.-13. st. 13 grobova, kasnoantiki period

-srednjovjekovni grobovi su napravljeni od nepravilnih kamenih ploa ili poluobraenogkamenja, ovalni, paetvorinasti i trapezoidni, kasnoantiki zidovi su utjecali na orijentacijukopja je veinom nepravilna-obine bronane kariice, jednojagodne, trojagodne, eljezni noi, prljen od peene gline karakteristini inventar SH doba i grobalja 9.-12. st.

65. Solin?

''KRUNIDBENA BAZILIKA'' ZVONIMIROVA SV. PETAR GRADINA KOD SOLINA

d.p. 11. st. ranoromanika crkva RKR tipa Lokacija uplja Crkva - Solin crkva Sv.

Petar i Mojsije - trobrodna, troapsidalna bazilika, ima tri oltara, te je najvea starohrvatskabazilika na podruju Solina - na ostacima ranokr. cemeterijalne bazilike, krunidbena crkvakralja Zvonimira 1075. g. sred. 11. st. Pravokutni tlocrt s prezbiterijom, boni zidoviralanjeni lezenama- rana romanika, ali kameni namjetaj predromaniki. Na proelju imazvonik spojen s crkvom. Ui pravokutni prostor predbroda upuuje na westwerk, zabat jeukraen sa 2 ptice i kriem, zabat je vaan jer je na njemu natpis Presveti Petre primi darasnog Mojsije slugu tvog!.

Fragmenti pluteja s prikazima ljudskog lika- Krist s aureolom i bradati mukarac i jo dvadjelomina lika. Dyggve- bradonja je Zvonimir, drugi vele da nije iz ove crkve, samo iz isteradionice. Po svom tlocrtu je slina crkvi Sv. Nedjeljice u Zadru. Osim zabata naeni su i

fragmenti drugih dijelova oltarne pregrade, dijelovi stupia, dijelovi ciborija sa kukama imotivom ahovnice.

33


34/50

Crkva je spoj starohrvatske arh

rsv skripta

Documents