s tručni skup nastavnika/ca sociologije zagreb,11. siječnja 2008
DESCRIPTION
Individualizacija identiteta i životni stilovi mladih u Hrvatskoj. S tručni skup nastavnika/ca sociologije Zagreb,11. siječnja 2008. Inga Tomić-Koludrović Odjel za sociologiju Sveučilište u Zadru. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Stručni skup nastavnika/ca sociologijeZagreb,11. siječnja 2008.
Individualizacija identiteta i životni stilovi mladih u Hrvatskoj
Inga Tomić-KoludrovićOdjel za sociologijuSveučilište u Zadru
ciljevi predavanja------------------------------------------------------
1) ukazati na složenost razdoblja mladosti u svijetu globalizacije i sve bržih promjena
2) usporediti mlade u Hrvatskoj s mladima u EU
važno mladi anticipiraju što će se događati s
društvom
mladi danas ------------------------------------------------------biti mlad u suvremenom društvu znači:
a) biti uključen u potrošnju (ne i u rad)
b) imati otvorene opcije u odnosu na budućnost
istodobno brojni rizici, nesigurnosti oko izbora opcija...
mladi danas 2------------------------------------------------------
A. Giddens prva smo generacija
koja živi u društvu radikalnih promjena
“odbjegli svijet" društvo prepuno tjeskobe
odgovor na nesigurnosti, fragmentiranosti, globalizaciju i sve dominantniju etičku prazninu
individualizacija identiteta i životnih stilova mladih
mladi danas 3------------------------------------------------------
zašto individualizacija?problem suvremene individue nije više prilagodba
pravilima i nužnost prihvaćanja vanjskih prisila
nego : sposobnost da se unutar niza fragmentiranih iskustava izabere najbolja
mogućnost
norme se privatiziraju, moral se individualizira važan je samo izbor vlastitog identiteta i životnog
stila
identitet------------------------------------------------------
prema sociološkoj tradiciji (G. H. Meada i C. H. Cooleya)
nastaje u interakciji između sebe i društva
IDENTITET / SELF (vlastitost) = I + ME
I – osobni identitet, JAME – socijalni identitet, MENE
SELF = IDENTITET------------------------------------------------------
• dijalog između I i ME nije fiksiran
• način na koji se vidimo ~ kako nas drugi vide
povezuje
subjekte i strukturu individualno ili kolektivno
individualni odluke : tijekom života
kolektivni pripadnost : etnički, nacionalni ...
Bauman (2000) važnost ideje identiteta raste kada opada važnost tradicionalnih zajednica
naslijeđene društvene pripadnosti (kolektivni identiteti) sve manje važni
Beck (1986) u 1. (jednostavnoj) modernosti individue temeljile identitet na kolektivnim izvorima
klasi, naciji ili rodu
u 2. (refleksivnoj) modernosti slabe tradicionalni, kolektivni identiteti
posljedica ------------------------------------------------------ koncept životnih stilova postaje važan
može odgovoriti na pitanje: ”što se događa s mladima?” u suvremenim
društvima
u odnosu na prošlost mladi danas pokazuju drukčiju ranjivost,
ali i drukčiju kompetentnost
mladi nova važnost nakon II svj. rata
------------------------------------------------------1950-te suprostavljenje odraslima
1960-te kolektivni protesti
1970-te konzumerizam produžena mladost industrija zabave okrenula se prema mladima
1980-te gubitak generacijskih specifičnosti prvi pokušaji preispitivanja koncepta mladosti kao
generacijske kategorije
uzroci zamjene geracijskog identiteta novim pripadnostima
------------------------------------------------------
1. nestajanje generacijskih pokreta 2. kriza školskih institucija
(usmjerene na obrazovne, ne odgojne funkcije)3. multiplikacijski efekti medijskih slika o mladima
kao potrošačima 4. gubitak vizije jedinstva svijeta
5. novi odnosi s roditeljima i društvom
1990-te redefiniranje koncepta mladosti preko životnih stilova
------------------------------------------------------
današnji novi mladi
govore
jezikom tijela, japanskih stripova, obojanom kosom, tetovažom, piercingom, sms
porukama, glasnom glazbom
novi mladi
------------------------------------------------------ u djetinjstvu satima sami boravili u kući
uz računalo, Playstation i satelitske programe
u društvima u kojima svi nastoje što duže ostati mladi,
oni koji su biološki mladi sve teže pronalaze odrasle osobe koje im mogu ponuditi jasne upute
o načinima preuzimanja identiteta odraslosti
ranjivost nove mladosti
------------------------------------------------------ vidljiva u sve ranijem iniciranju u svijet
alkohola, droge, seksa...
diferencijacije se iskazuju krozizbor predmeta nose značenje i poruku
izgled kriterij socijalnog odabira
nove tržišne niše za mlade potrošače (“ekonomije identiteta“)
slabosti i snage nove mladosti
slabi identiteti• slabo socijalno druženje, slab
osjećaj pripadnosti
• slabljenje želje za napretkom
• dugi moratoriji (produžena mladost) , življenje u sadašnjosti, izostanak planiranja
• konzumerizam
• slabi, fluidni, fragmentirani identiteti
životni stilovi• povećana empatija i
međugeneracijski dijalog
• bogatstvo mogućnosti i mjesta za stjecanje iskustava
• težnja samorefleksivnost i autentičnosti
• mogućnost više stilova života
• široki prostori diskrecije i izgradnje sebe
tranzicijska postsocijalistička društva
također izložena globalnim trendovima ----------------------------------
strah od globalizacije- val novih nacionalizama
u post-socijalističkim zemljama (Beck,1994.)
kolektivističke vrijednosti atraktivnije nego vrijednosti
"Europe pojedinaca/ki“
postsocijalističke zemlje
---------------------------------------- ovisne o
kolektivističkim, etno-nacionalnim konceptima
u susretu s globalizacijskim procesima
očuvanje “naše autentičnosti“
važno nisu sve socijalističke zemlje imale isto iskustvo
u Hrvatskoj, tranzicija ekonomskog sustava
= manje neočekivana nego u drugim bivšim socijalističkim zemljama
------------------------------------------------- - tijekom socijalizma
Hrvatska bila dio Jugoslavije
njena ekonomija imala elementetržišne ekonomije od sredine 1960-ih
- Jugoslavija je bila otvorena za uvoz proizvoda kulturnih industrija Zapada od početka 1950-ih
- osim toga, razvila se i živa lokalna scena - pop kultura zapadnog stila bila u usponu
posebice kasnih 1970-ih i 1980-ih
sociološko istraživanje 1980-ih pokazalo da jepopulacija mladih u SZ dijelovima Jugoslavije (Slovenija i
Hrvatska) prihvatila postmaterijalističke vrijednosti i postmodernu kulturu
1990-ih : promjena paradigme
-------------------------------------------
- homogenizacija i retraditionalizacija kulture kao posljedica rata na početku 1990-ih
- osiromašenje, djelomična izolacija /intelektualna/
u cijelom društvu promjena vrijednosti
-----------------------------------------------
materijalističke vrijednosti
retradicionalizacija
kolektivističke vrijednosti
homogenizacija------------------------------------------------
zaustavljen proces “promjene tipa mladih” (Ule,1989)
vrijednosti i životni stilovi mladih? -----------------------------------------------
1980-te : individualističke & postmaterijalističke1990s-te : ratna generacija
2000-te :
koncept životnog stila uključuje:
----------------------------------------------- ponašanje
(potrošnja & slobodno vrijeme)
orijentaciju (vrijednosti & identitet)
resurse
(ekonomske / status)
vrijednosti i životni stilovi mladih 1990-ih -----------------------------------------------
roditelji = jedini izvor prihoda i prostora za život
Zapad : mammoni, sindrom Petra Pana /ekonomski isplativo, ali imaju vlastiti prostor/
Hrvatska : tradicionalne vrijednosti u kući /prihvaćanje roditeljskih vrijednosti i modela/
životni stilovi-----------------------------------------------
sličnost Hrvatska / EU = samo djelomična
hipotetski model /kompiliran na temelju prethodnih empirijskih istraživanja životnih stilova i individualnih pokazatelja primijećenih u
ponašanjima mladih/
vs.
hrvatska realnost empirijsko istraživanje
hipotetski model životnih stilova - europska istraživanja -
-----------------------------------------------
1. usmjereni na obitelj2. muški identificirani
3. konvencionalni4. hedonisti
5. usmjereni na temu / predmet6. donekle skeptični (“da, ali…”)
7. ovisni8. u otporu, odbijaju.
hipotetski model životnih stilova 2 -----------------------------------------------
1. usmjereni na obitelj :slažu se s roditeljima, posao + sigurnost,
naglašavaju “normalnost”, pokušavaju iskoristiti to što su mladi
2. muški identificirani:uzbuđenja, “klike”, završe školu zarada +
sigurni posaomladost kao vrhunac biografije
♀ => važna obitelj, ♂ => skrbe za obitelj
hipotetski model životnih stilova 3-----------------------------------------------
3. konvencionalni:obrazovanje+fakultet+zanimanje, siguran posao u
kojem se može napredovati, mladost kao priprema za odraslost
4. hedonisti:zabava, ističu se u gomili, važnost vanjskog izgleda, komunikativni, “tamo gdje je akcija”,
posao => užitak, obostrano poštovanje s roditeljima
.
hipotetski model životnih stilova 4-----------------------------------------------
5. usmjereni na temu / predmet:jedinstveni, kreativni; traže ljude koji slično misle; roditelji=odraslost=>materijalizam & konformnost; sadržajan posao; kritiziraju obrazovanje, ali im je
važno; razvijaju alternativna ponašanja
6. donekle skeptični (“da, ali…”):skepticizam.+ nesigurnost + strah zbog životnih
prilika; važno = obrazovanje+fakultet+ zanimanje; drže svoje opcije otvorenima; usmjereni na “sada”;
trenutne potrebe; “biti urban”
hipotetski model životnih stilova 5-----------------------------------------------
7. ovisni:otvoreni za prijedloge; + obaveze, - kompeticija;
ugodni zaposlenici; ciljevi srednjeg dometa; roditelji donose odluke; razmišljaju o ciljevima i
prilikama koje nisu iskoristili
8. u otporu, odbijaju : distancirani; bez plana za budućnost, samo
svakodnevica; subkulturni milje; izvanjsko=obrazovanje+fakultet+posao; čekaju da
se nešto dogodi
empirijski potvrđeni model životnih stilova Tomić-Koludrović / Leburić (2001.)
--------------------------
oslanja se na hipotetski model / 8 tipova /
provedeno istraživanje
upitnik
kvalitativni intervjui promatranje
strukturirani intervjuifokusne grupe
a) izvorisociodemografski podaci, zanimanje roditelja
b) slobodno vrijeme
mjesta okupljanja, omiljena osoba s kojom provodi slobodno vrijeme,
dužina vremena provedenog zajedno
c) identitet ponašanje, izgled, karakteristike interakcije,
simbolički aspekti
rezultati-------------------------------------------------empirijski rezultati hrvatskog istraživanja
=/=
hipotetski tipovi/Europski/
- sličnosti/provođenje slobodnog vremena, fizički izgled/
- ali i razlike /identitet, vrijednosti/
6 životnih stilova mladih
/temeljeno na varijabli identiteta i provođenja slobodnog vremena/
strelica dolje
hibridni identiteti-------------------------------------------------
/pomiješani elementi idealnih tipova/
1. Hedonisti-intelektualci
- samouvjereni
- brinu o vizualnom stilu
- znaju što im se sviđa
- rade ono za što misle da treba
raditi
- zdravlje, paze na prehranu
slobodno vrijeme
- orijentacija na visoku kulturu
- idu u kazalište, galerije, muzeje
- čitaju zahtjevne knjige
- idu u dućane, ali i provode vrijeme
kod kuće obavljajući kućanske poslove
2. Dominantno-pomodni
- uvijek imaju pravi odgovor
- dobro se nose s teškim situacijama
- imaju kvalitete vođe
- brzo donose odluke
- napreduju u životu
slobodno vrijeme
- sport
- čitaju auto-moto časopise
- sauna, fitnes , jogging, aerobik
- računala, igraju na karte
- otmjeni restorani
3. Površno društveni
- puno prijatelja
- pozivaju ih na zabave
- lako sklapaju nova prijateljstva
slobodno vrijeme
- usmjereni na akciju
- idu u kafiće i diskoteke
- telefoniraju s prijateljima
- “lutanje” & shopping
- igraju na karte
- žele “život na visokoj nozi”
4. Tradicionalno obiteljski
- radije slušaju druge kako
pričaju, nego da sami govore
- ne vole govoriti pred grupom ljudi
- iznose svoje mišljenje, jedino ako se inzistira
slobodno vrijeme
- slušaju popularnu i
narodnu glazbu
- ostaju kod kuće
- ručni radovi, pletenje
- pomažu drugima
(starijima, djeci)
5. Društveno angažirani
- imaju osobine na kojima im drugi zavide
- uvijek su korak ispred drugih
- misle da mogu utjecati na živote
drugih
- jaki socijalni osjećaji za prilike
drugih ljudi
slobodno vrijeme
- usmjereni na komunikaciju
- razgovaraju s prijateljima, susjedima
- brinu o drugima, usmjereni na
obitelj
- pomažu djeci i starijima
- moraju biti angažirani bez obzira što rade
6. Usmjereni na dokolicu i pomodni
- moraj biti prvi i najbolji u svemu
- najekskluzivnije marke odjeće
- posebna pozornost na zdravi život,
pogotovo prehranu
slobodno vrijeme
- ne rade ništa
- puno vremena provode u
krevetu
- zapravo ih nije briga što rade
- slušaju narodnu glazbu
sličnosti (Zapad)
slobodno vrijeme
hedonistička orijentacija
fizički izgled - moda---------------------------------------------
razlike (Zapad)
tradicionalni tip oslanjanja na obitelj
manje individualni & manje neovisni
zaključak ------------------------------------------------------------
identitet i životni stilovi sve dinamičniji
manje predvidljivi, brzo promjenjivi i kontradiktorni
formiraju se i transformiraju u odnosu na načine na koji su reprezentirani
u kulturnom sustavu koji ih okružuje
zaključak 2 ------------------------------------------------------------
identiteti i životni stilovi mladih hibridni
zašto? istovremeno “prvi” i “drugi” modernizacijski proces
elementi kolektivnosti i individuaizacije
Hrvatska = “miješano društvo”
posljedica npr. ambivalencija prema EU
Stručni skup nastavnika/ca sociologije Zagreb,11. siječnja 2008.
Individualizacija identiteta i životi stilovi mladih u Hrvatskoj
Inga Tomić-KoludrovićOdjel za sociologijuSveučilište u Zadru