8/12/2019 Sandzak 176

1/32

8/12/2019 Sandzak 176

2/32

8/12/2019 Sandzak 176

3/32

RIJE UREDNIKA

SalahudinFETI

3

revijaSANDAK|1.

februar

2014.

|br.176|RevijaSANDZAK.com

SANDAK PIESVOJU HISTORIJU

Potovani itaoci revije Sandak!Neka Vam je mubarek olsun 82.obljetnica Nacionalne revije za po-litiku i kulturu Sandak, prvog

javnog medija u Sandaku.

Na dananji dan, 1. februara 1932. godine,iziao je prvi broj lista Sandak. Inicija-tivu za pokretanje lista dala je multietnika

grupa naprednih sandakih intelektualaca,meu kojima su bili Sreten Vukosavljevi,Rifat Burdovi, Milivoje ugi, Toma i-i, Mirko Tomi i Murat-ef. eeragi.

Do tada na sandakom tlu nije postojao nitijedan medij. Bila je to prva medijska bakljakoja iz Prijepolja poe bacati zrake svjetlostina do tada sandaki medijski mrani pro-stor, ime Prijepolje postade kolijevka san-

dakog novinarstva.Obzirom da je taj datum historijski omeio

poetak medijske publicistike i urnalisti-ke u irem kontekstu razvoja stvaralatva uSandaku, Udruenje novinara Sandaka je1992. godine 1. februar proglasilo Danomnovinara Sandaka.

Od svog osnutka, pa do dan danas revija

Sandak je prolazila kroz buran period.Znajui znaaj novoosnovanog medija uproteklom osamdesetdvogodinjem periodu,revija Sandak je bila i ostala trn u okutadanjim i svim kasnijim beogradskim re-imima. Prof. dr. efket Krci u svom raduGlas istine i pobune podijelio je historijatrada revije Sandak na pet etapa, i to:

1. Od 1932. do 1938. godine u Kraljevini Ju-

goslaviji;2. Od 1945. do 1946. godine pod neto iz-

mijenjenim nazivom Glas Sandaka, kaoglasilo AVNO Sandaka (ratne narodneskuptine egzistirajue Autonomne pokraji-ne Sandak).

3. Poetkom 1991. godine u Sarajevu gdje jeizilo svega par brojeva;

4. Od 1992. do 2004. godine pod izdavakim

pokroviteljstvom Matice Bonjaka Sandakai urednikim perom prof. dr. efketa Krcia;

5. Od 2011. godine (1. februara), pa do dandanas, kada je pod pokroviteljstvom Bonja-ke kulturne zajednice, uz pisanu suglasnost

prethodnog izdavaa Matice Bonjaka San-daka i glavnog i odgovornog urednika dr.efketa Krcia, revija Sandak predata na

emanet novoizabranom uredniku Jahji Fe-

hratoviu, koji ju je ureivao od 1. februara2011. do maja 2012. godine, potom HazbijaKala od juna 2012. godine do oktobra 2013.

godine, od kada meni predata u amanet revi-ja Sandak izlazi u novom, elektronskomruhu.

Revija Sandak je, uz brojne prekide, svje-

doila historiju Sandaka posljednjih osamdecenija i time bila i ostala jedan od pisacasandake historije.

Kada govorimo o poecima novinarstva uSandaku, nezaobilazno je ime Mehmeda a-kira Kurtehajia (18441870), koji je roenu Bijelom Polju, ivio i novinarstvom se ba-vio u Sarajevu, gdje je svojevremeno pokre-

nuo asopis Sarajevski cvjetnik, to namgovori da su novinarski korijeni u Sandakudublji i od 1932. godine.

8/12/2019 Sandzak 176

4/32

4

NOVE PUBLIKACIJE NAJSTARIJEG SANDAKOG MEDIJA

PROMOCIJA

REVIJESANDAK

U subotu 1. februara 2014. godine, na 82 obljetnicu po-stojanja Revije Sandak, u prostorijama Bonjake kul-turne zajednice, odrana je promocija novih izdanjaovoga lista. Na vrlo posjeenoj promociji obratili su seHazbija Kala, dr. efket Krci, Rejhan Kurtovi i Sala-hudin Feti. Iako je bilo najavljeno i obraanje dr. JahjeFehratovia, zbog iskrslih drutvenih obaveza on nijebio u prilici uestvovati na promociji, ali je auditorijuuputio pismo u kojem se izvinjava zbog nedolaska.

Promociju je otvorio Salahudin Feti, glavni i odgovorniurednik Revije Sandak. On je na poetku pozvao pri-sutne da se uenjem Fatihe svi prisjete rahmetli AlijeDogovia, koji je bio dugogodinji saradnik Revije San-dak, a potom poselamio goste, izrazio dobrodolicu

predstavnicima Islamske zajednice, predstavnicima ne-vladinih organizacija, lanovima redakcije, novinarimadrugih medija, te svim prisutnim autorima, potovao-cima i itaocima Revije Sandak. U par reenica pre-zentirao je novu formu publiciranja Revije Sandak nainternet portalu www.revjasandzak.com.

Potom je Rejhan Kurtovi auditoriju proitao pismo dr.Jahje Fehratovia u kojem upuuje estitke urednitvuu povodu 82. obljetnice lista, te iznio svoje utiske u vezisa radom i djelovanjem Revije Sandak. On je kazao daje nedopustivo da medij koji ima osamdesetdvogodinjikontinuitet nema nikakve subvencije od dravnih orga-na, iako im je vie puta podnoen zahtjev za sunansi-ranje.

Zatim se obratio Hazbija Kala, koji je kao jedan od biv-ih urednika Revije Sandak, govorio o periodu svog

ureivanja ovog najstarijeg medija u Sandaku, istiuida to jedna od najasnijih pozicija koje je u svom ivotuobnaao. Naravno, razlozi za povlaenje sa ove pozicijebili su zbog drutvenih obaveza, ali je posebno istakaoda e uvijek biti na raspolaganju i pruiti podrku no-vom urednitvu lista.

Takoer, dr. efket Krci, viegodinji urednik RevijeSandak od 1992. godine, kazao je da je Revija Sandakbila i ostala Glas istine i pobune. On je svjedoio broj-nim primjerima presije nad urednitvom, redakcijom isaradnikom mreom Revije od strane tadanjih reimaiz Beograda i Podgorice, koji su rezultirali brojnim sud-skim procesima, od kojih su neki okonani tek proteklihnekoliko dana, o emu pie Revija Sandak u svom fe-

bruarskom broju.Nakon obraanja promotora, obratili su se potpredsjed-nik Meihata Read ef. Plojovi i Hajro ef. Tuti. Efen-dija Plojovi je estitao urednitvu jubilej te uputio parsavjeta u daljem djelovanju i radu i istakao injenicu dasu Glas islama i Revija Sandak dva stuba sandakog ibonjakog novinarstva.

Hajro-ef. Tuti, kojeg je dr. Krci spomenuo u svom obra-anju kao jednog od prvih lanova redakcije tokom deve-destih, usporedio je Reviju Sandak iz devdesetih i danas,kazao da je njen znaaj nemjerljiv, kako tada tako i danas,te uputio savjet uredniku Fetiu da Revija Sandak ostanenezavisna, jer je to bila i ostala najznaajnija karakteristi-

ka kada je u pitanju nacionalna revija za politiku i kulturuSandak.

HRONIKA

revijaSANDAK|1.

februar

2014.

|br.176|RevijaSANDZAK.com

8/12/2019 Sandzak 176

5/32

5

revijaSANDAK|1.

februar

2014.

|br.176|RevijaSANDZAK.com

HRONIKA

SELEKTIVNA PRIMJENA ZAKONA - SKRIVENI MEHANIZAMSPRJEAVANJA RAZVOJA NACIONALNIH POSEBNOSTI BONJAKA UCRNOJ GORI

DRUGA FAZAPROJEKTA

Ovim povodom u prostorijama Bonjake kulturne za-jednice u Roajama odrana je konferencija za tampuna kojoj su govorili: haz Abdurrahman-ef. Kujevi -

ispred Organizacionog odbora, mr. Rejhan Kurtovi -lan komisije za realizaciju druge i tree faze projekta,kao i Salahudin Feti generalni sekretar BKZ-a.

Oni su govorili o znaaju ovog projekta kojeg Bonja-ka kulturna zajednica realizuje uz nansijsku podrkuFonda za manjine Crne Gore, ciljevima projekta, kao idaljim koracima u realizaciji pomenutog projekta.

Kako je izneeno na konferenciji, cilj projekta je da sekroz nauno-istraivaki rad sagleda i istrai selektiv-na primjena zakona kao skriveni mehanizam asimilacijemanjina od strane veine, da se ne osnovu rezultata do-bijenih u istraivakom poduhvatu ponudi novi zakon-ski prijedlog u vidu potpuno novog, ili u vidu prijedlo-ga izmjena i dopuna ve postojeih zakonskih rjeenja.U konanom smislu, svrha ovog projekta je da se stvo-

re normativne pretpostavke za eliminaciju mnogih de-struktivnih pojava izazvanih selektivnom primjenomzakona i time da doprinos unapreivanju, ouvanju irazvoju nacionalne posebnosti Bonjaka u Crnoj Gori.

Nakon odranog naunog skupa na temu SELEKTIV-NA PRIMJENA ZAKONA - SKRIVENI MEHANIZAMSPRJEAVANJA RAZVOJA NACIONALNIH POSEB-NOSTI BONJAKA U CRNOJ GORI, kome su prisu-stvovali eminentni strunjaci iz Crne Gore, Srbije, Bosnei Hercegovine, okonana je prva faza projekta. Drugafaza projekta kojeg sprovodi Bonjaka kulturna zajed-nica u Crnoj Gori podrazumijeva obavljanje istraivanjakonkretnih sluajeva selektivne primjene zakona i spro-voenje ankete sa direktnim akterima u svim gradovi-ma Crne Gore.

Nakon realizacije druge faze, najavljena je i trea koja

podrazumijeva: analizu rezultata, njihovo publikovanjei prezentiranje iroj javnosti, kao i izradu prijedloga no-vih propisa.

8/12/2019 Sandzak 176

6/32

6

BKZ IZABRALA NOVO RUKOVODSTV

IZBORNA SKUPTINA BONJNa Izbornoj skuptini, koja je odrana 23.01.2014. go-dine, u sjeditu Bonjake kulturne zajednice u NovomPazaru, Bonjaka kulturna zajednica je izabrala novorukovodstvo. Za predsjednika BKZ izabran je dr. AdmirMuratovi.Nakon odrane Izborne, upriliena je Promotivna skup-tina u Velikoj sali Meihata, kojoj su prisustvovalibrojni ugledni gosti: osniva BKZ, muftija Muamer-ef.Zukorli, prvi predsjednik BKZ dr. Mevlud-ef. Dudi predsjednik Meihata IZ-e u Srbiji, dosadanji predsjed-nik BKZ dr. Jahja Fehratovi predsjednik Bonjakedemokratske zajednice, predsjednik BDZ u Crnoj GoriHazbija Kala, akademik BANU Fatmir Bai, prorek-torica IUNP dr. Amela Luka-Zorani, dekan FIS-a dr.Enver Gici, h. Hajro-ef. Tuti, pomonik Muftije san-dakog za juni Sandak i davu hfz. Abdurrahman-ef.Kujevi, potpredsjednik Sabora IZ-e u Srbiji dr SmajoSerhatli, predsjednik Izvrnog vijea Sandaka Seadairovi, predsjednik BNV Samir Tandir, predstavnikBNF za Njemaku Nihad Beirovi, predsjednik San-dak EU regije Zejto Rastoder, potpredsjednik BKZu Makedoniji Devad Hot, predstavnici BKZ u CrnojGori, imami sandakih medlisa, profesori Medrese,Fakulteta i Univerziteta, te brojni drugi.Na Promotivnoj skuptini predstavljeno je novo ruko-vodstvo BKZ, nakon ega su uslijedila obraanja.

Prvi se obratio novoizabrani predsjednik BKZ dr. Ad-mir Muratovi.

Jako sam uzbuen i izuzetno poastvovan da ovajemanet preuzimam od osnivaa Bonjake kulturnezajednice, lidera bonjake kulturne revolucije, nosiocapobjednike Liste BKZ, ovjeka koji je svima pokazaoda nijedna rtva, pa ni ona lina, nije znaajna u mjeri ukojoj je znaajna institucija, u kojoj je znaajan cilj radikoga jesmo tu gdje jesmo, muftije Muamer-ef. Zukor-lia.Muftija, znam da su pojedinci pogazili ovu zakletvu, alije mnogo vie onih koji nisu, zato i ovaj tim koji stojipred Vama veeras poruuje da nee iznevjeriti povjere-ni emanet kazao je novoizabrani predsjednik u svomobraanju koje emo objaviti u cijelosti.Ideja Bonjake kulturne zajednice nastala je u trenut-ku kada je bilo najpotrebnije. Kada su mnogi smatrali dasu Bonjaci Sandaka otpisani. Kada se je vjerovalo daim je skoro presueno, posebno nakon brutalne agresijena Islamsku zajednicu.Pokazalo se, kao nebrojeno puta do tada, da narod kojije duboko ukorijenjen u historiju ovih prostora, narodkoji ima snanu tradiciju, bogatu kulturnu batinu, nemoe biti na koljenima kazao je dr. Muratovi.Bonjaci su svoji na svome! Imaju svoje ime, svoju teri-toriju, svoju historiju, svoju kulturu, poznato im je pori-jeklo, imaju svoje steke.

Miroslav Krlea je zapisao: Neka oprosti gospoa Eu-ropa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Ame-

Izbornoj skuptini je prisustvovalo 74 delegata iz svih gradova Sjevernog Sandaka. Izbornu skuptinu je otvorio dr. Jahja Fehratovi, tadanji pred-sjednik BKZ, te sproveo glasanje za novog predsjednika BKZ. Na njegov prijedlog, a jednoglasno prihvatanje i glasanje prisutnih delegata, za novogpredsjednika izabran je dr. Admir Muratovi. Nakon izglasavanja, dr. Muratovi je preuzeo voenje Skuptine te je uslijedilo glasanje za ostale organepredsjednitva BKZ, kao i predsjednike i lanove resornih odbora.PREDSJEDNITVO: Dr. Admir Muratovi - predsjednik , Omer Hodi - potpredsjednik, Alma olovi-Meedovi - potpredsjednica, Hfz. Irfan Mali -predsjednik Nadzornog odbora, Salahudin Feti - generalni sekretar; ODBOR ZA KULTURNO NASLIJEE: Dr. hfz. Haris Hadi - za kulturno nasljee- predsjednik, Sabahudin Gojak - za kulturno-historijske spomenike - lan, Muradija Noki - za primijenjenu umjetnost i domau radinost - lan; ODBORZA ETNOLOGIJU I HISTORIJU: Sulejman Alikovi - za etnologiju i historiju - predsjednik, Edin Turkovi - muzej - lan, Asim Curi - arhivska graa- lan; ODBOR ZA LIJEPU UMJETNOST: Asmir Husovi - za lijepu umjetnost - predsjednik, Admir Drndi - lan, Nedma Zukorli - graka - lan, Ara-bela Muratovi - dizajn - lan, Hazim Zukorli - slikarstvo - lan; ODBOR ZA OBRAZOVANJE: Enes Curi - predsjednik, Dr. hfz. Almir Pramenkovi- lan, Dr. Enver Gici - lan, Dr. Muzafer Saraevi - lan, Elvira Meki - lan, Amela Muratovi - lan, Sadik Halilovi - lan, Senad Saraevi - lan, SafetSmailovi - lan, Sadika Dankovi - lan, Fikret Zukorli - lan, Sibela Hamidovi lan, Mesud Ramievi lan; ODBOR ZA JEZIK I KNJIEVNOST:Kemal Demi - predsjednik, Binasa Spahovi - lan, Mahmut Suljovi - lan, Haris Ibrahimovi - lan, Ilma Kujovi - lan, Selveta Kardovi - lan, De -mila Dudi - lan, Mirsada Eminovi - lan; ODBOR ZA MUZIKU KULTURU I FOLKLOR: Hajran eki - predsjednik, Besim Habibovi - lan, FuadPruljanin - lan, Haris Beirovi - lan, Nihad Ali - lan, Anes Rovanin - lan, Mensur Hamidovi - lan, Hamza krijelj - lan, Dina Kukuljac - lan, Ke -mal Jusufovi - lan; ODBOR ZA KULTURU ISHRANE I ZDRAVLJA: Dr Sead Liina - predsjednik, Sejja Muminovi - lan, Safet Hajradinovi - lan,

HRONIKA

revijaSANDAK|1.

februar

2014.

|br.176|RevijaSANDZAK.com

8/12/2019 Sandzak 176

7/32

7

revijaSANDAK|1.

februar

2014.

|br.176|RevijaSANDZAK.com

HRONIKA

JEDNIK DR. ADMIR MURATOVI

KE KULTURNE ZAJEDNICErici ima spomenike, Egipat ima prave spomenike kul-ture. Neka oprosti gospoa Europa, samo Bosna imaspomenike.Steke. ta je steak? Olienje gortaka Bonjaka! taradi Bonjak na steku? Stoji uspravno! Digao glavu, di-gao ruku! Ali nigdje, nikad, niko nije pronaao steakna kome Bonjak klei ili moli. Na kome je prikazan kaosuanj... zakljuio je predsjednik dr. Muratovi.

Potom se obratio dosadanji predsjednik BKZ dr. JahjaFehratovi, koji je u vrlo emotivnom govoru kazao taznai emanet Bonjake kulturne zajednice.

elim iskazati emocije koje me danas cijeli dan obuzi-maju, emocije koje su u jednom trenutku bile sjetne, alisu veeras eksplodirale radou. Sjetne su bile jer samznao da sam emanet BKZ preuzeo od nekoga ko je posi-jao to sjeme slobode i kulturnog uzdizanja Bonjaka, odnekoga ko je nama duhovni lider, voa i uitelj. Znaosam da moram taj emanet iznijeti onako kako e sa njimprvo biti zadovoljan Gospodar, a onda i cijeli na narod,pogotovu onaj od koga je preuzet emanet.Sretan sam jer taj nukleus kojeg smo preuzeli od Muftijeivi i dan-danas i oituje se veeras na ovom skupu kazao je dr. Fehratovi i zahvalio se Muftiji na povjere-nom emanetu.

Na kraju se obratio muftija sandaki Muamer-ef. Zu-korli, iji je izlazak na binu propraen vieminutnimaplauzom. Muftija je govorio o pojmu kultura, znaenju

i poimanju, te iskrivljenoj interpretaciji pojma kulture.Desetljeima se sijao osjeaj da je bonjaki narod ne-kulturan zato to ne pije viski, ne zna valcer, ne razumi-je sve pozorine poruke, mnoge umjetnike slike raznihideja, ekspresionizma i sl. To je moglo izgledati kao nekicivilizacijski i historijski raskorak, ali nije, vjerujte. Toje bio program asimilacije, eliminacije, diskreditacije iuzurpacije jedne kulture, a prije toga prava i opstankajednoga naroda.

Tada su se mnogi zaudili, neki iz neznanja i nenamjer-no, a neki svakako zlonamjerno, otkud sad kultura da

potekne iz ove zgrade, iz damije, ispod ahmedije. Sdruge strane, nije udilo to se u manastirima, samo-stanima, crkvama i raznim drugim organizacijama iustanovama drugih religijskih zajednica batini i opa ielitna kultura drugih naroda. To se velialo, a u naemsluaju se htjelo uditi, iako nema nita udno.ta je to kulturan ovjek? Iz same rijei vidimo da toznai ureen. Kultivisati, tj. urediti. Kulturan ovjek jeonaj ovjek koji ima sreenu i ureenu linost, smirenuduu, edukovan razum i oprano isto i uredno tijelo kazao je Muftija, izmeu ostalog, u svom obraanju.Obzirom da BKZ ve etiri godine zaredom realizujeprojekat Nacionalnog kalendara Bonjaka, te veeri, naPromotivnoj skuptini BKZ, ekskluzivno je organizo-

vana podjela Nacionalnog kalendara za 2014. godinu,ime je okonan skup.

Azra Drekovi - lan, Enes Jerebianin - lan, Azraid Zukovi - lan; ODBOR ZA ZATITU IVOTNE SREDINE: Esad Beirovi - predsjednik; ODBORZA KULTURU STANOVANJA I ARHITEKTURU: Edin Zeirovi - predsjednik, Edis Mehmedovi - lan, Hankija Gani - lan, Hako Dankovi - lan;ODBOR ZA SPORTSKU KULTURU: Husnija Klimenta - predsjednik, Jonuz Dankovi - lan, Edin Dolovac - lan, Sead Jerebianin - lan; ODBOR ZAODGOJ MLADIH, Ismail Hamidovi - predsjednik, Mumin Halilovi - lan, Jasmin Mahmutovi - lan, Emir Rahi - lan, Amel Tatarevi - lan, MirzetFakovi - lan, Enis alakovi - lan, Zikreta Muratovi - lan, Fatima Isovi - lan, Edisa Duljevi - lan, Mensura ai - lan, Mejra aboti - lan, ZilhaRizvanovi - lan, Enisa Muri - lan, Selma Hasi - lan, Mejrema Tahirovi - lan, Aldin Zilki - lan, Samir Mavri - lan, Haris Sinanovi - lan, AidZilki - lan, Osman alji - lan, Mahir Beirovi - lan, Ismir Rasti - lan, Emin Halilovi - lan, Faruk Fejzovi - lan, Benjamin Mahmutovi - lan, Sa -mer Numanovi lan, Kemal Toti - lan; ODBOR ZA OUVANJE DUHOVNE TRADICIJE: Asmir Crnovranin - predsjednik, Remka Demi - lan,Admir Talovi - lan, Zuhdija Zukorli - lan, Fikret Cami - lan, Ismet Bihorac - lan, Enes Ibrovi - lan, Harun Demirovi - lan, Mirfat Sadovi - lan,Enver Omerovi - lan, Elmedin auevi - lan, emsa Plojovi - lan, Dengis Kuevi - lan, Vahjudin osovi - lan, Omer ondi - lan, HarunEminovi - lan, Selma Demi - lan, Izudin Eminovi - lan; ODBOR ZA MEDIJE I INFORMISANJE: Mirsad Fijuljanin - predsjednik, Armin aboti- lan, Nermina Rebronja - lan, Selma Adilovi - lan, Ifet Alikovi - lan, Belkisa Crnovranin - lan, erif ai - lan, Elmasa eovi - lan, Maidaehovi - lan, Alen Omerovi - lan, Edin Zeirovi lan, Amela Salkovi lan; ODBOR ZA IZDAVATVO I BIBLIOTEKARSTVO: Malik Nurovi -predsjednik, Senad Redepovi - lan, Aznaida Nicevi - lan, Edis Paariz - lan, Jusuf Lakota - lan; ODBOR ZA PORODICU I DEMOGRAFIJU: MelihaPreljevi - predsjednik, Misala Pramenkovi - lan, Amela Saraevi - lan, Hurija Feti - lan, Selma Hadi lan.

8/12/2019 Sandzak 176

8/32

8

FORMIRAN ODBOR BDZ ZA GRAD BEOGRAD ZA PREDSJEDNIKA IZABRAN DR. SMAJO SERHATLI

BDZ I U BEOGRADU

Na Izbornoj skuptini koja je odrana u Beogradu30.01.2014. osnovan je Gradski odbor Bonjake demo-kratske zajednice Beograd i izabrano njegovo rukovod-stvo. Za predsjednika GO BDZ Beograd izabran je dr.Smajo Serhatli.

Nakon Izborne skuptine upriliena je Promotivnaskuptina kojoj je prisustvovalo Predsjednitvo stranke:predsjednik dr. Jahja Fehratovi, zamjenik predsjednikaSamir Tandir, potpredsjednik Sead airovi, generalnisekretar Amela Luka-Zorani, predsjednik Izvrnogodbora Sead Redovi; gosti iz Beograda i ireg okru-enja: predstavnik Bonjake nacionalne fondacije Ni-had Beirovi, prvi profesionalni sportista iz SandakaMali Numanovi, predsjednik Meunarodnog centraza razvoj i unapreenje ugostiteljstva i turizma SACENInternational Dragan Gligorijevi i dr.

Prisutnima se na poetku obratio novoizabrani pred-sjednik Gradskog odbora Beograd dr. Smajo Serhatli,koji je poruio da je napravljen tek prvi korak na politi-kom tlu Beograda, tj. osnovan odbor i opremljena pro-storija Gradskog odbora BDZ Beograd, a da tek predsto-ji realizacija brojnih projekata. Dr. Serhatli je poruioda su vrata Gradskog odbora otvorena svim ljudimakoji ele dobro Beogradu.

Potom se obratila potpredsjednica GO BDZ BeogradMilica Mladenovi, koja je kazala da joj je ast to se na-lazi u Odboru te pozvala sve koji imaju volje i anitetada se bave politikom da se prikljue Gradskom odboruBDZ Beograd.

Skupu se u ime gostiju obratio Dragan Gligorijevi,predsjednik SACEN International. On je kazao da je bilokrajnje vrijeme da se BDZ pojavi i na tlu Beograda, kakoje kazao: ...istinski predstavnici Sandaka i Bonjaka,za razliku od onih koji su Sandak i Bonjake do sadapredstavljali u loem svjetlu, te poelio uspjeh i sreuu radu.

Skupu se obratila i dr. Amela Luka-Zorani - generalnisekretar stranke.

Neka svaka nacija zna da emo se zalagati za ono to

je ispravno, da emo se oslanjati na nae kulturno na-slijee, da emo ouvati svoju tradiciju, kao i da emouvijek ispotovati tuu tradiciju i kulturu. elim daodavde veeras krene tafeta suivota, koja e kliziti izruke u ruku, zasnovana na miru, toleranciji, demokrati-ji i ljudskim pravima, koja toliko elim za sebe, ali i zaonog drugog, meni stranog i nepoznatog kazala je dr.Luka.

Na kraju, prisutnima se obratio predsjednik BDZ dr.Jahja Fehratovi, koji je izrazio radost da je sandakibrend Bonjake demokratske zajednice zagazio i na be-ogradsko tlo.

Nismo eljeli da nae ideale uvamo ljubomorno samoza sebe, ve smo rijeili da tu energiju, snagu slobode iideale koji e donijeti samo dobro svima, proirimo nasvim teritorijima gdje ima dobrih ljudi. A mi veerasovdje svjedoimo da je Beograd pun dobrih ljudi, kojisu mrakom ideologija devedesetih sklonjeni u stranu.Dolo je vrijeme da dobri ljudi preuzmu inicijativu kakonam se vie nikada ne bi dogodile devedesete i kakovie nikada ne bi imali pregrade jedni od drugih. Vanonam je da ivimo jedni sa drugima i da se upoznajemokako bi obezbijedili bolje sutra za sviju nas kazao jepredsjednik dr. Fehratovi.

RUKOVODSTVO GRADSKOG ODBORA BDZ BEOGRAD

Predsjednitvo:

Dr. Smajo Serhatli predsjednik

Ismet Kari potpredsjednik

Milica Mladenovi potpredsjednik

Muhamed Zlati sekretar

lanovi: Danijela Ili, Fadil Kari, Milorad Opai, Ra-dovan Arsi, Danijel Zigmind, Saa Mihajlovi, SlavenBasi, Vesna Kolarev, Muradin Rebronja, Azra Dreko-vi, Sabina Zlati, Semir Smailagi, Hasan Ljaji, Iso Gli-i.

HRONIKA

revijaSANDAK|1.

februar

2014.

|br.176|RevijaSANDZAK.com

8/12/2019 Sandzak 176

9/32

9

revijaSANDAK|1.

februar

2014.

|br.176|RevijaSANDZAK.com

HRONIKA

Dana 23. janaura 2014. godine, Vii

sud u Novom Pazaru, oko 14 sati,uruio je Rjeenje br. Kv. br. 347/13- lozofu, knjievniku i publicistiprof. dr. efketu Krciu o zakonskojrehabilitaciji po presudi Okrunogsuda u Novom Pazaru K. br. 26/96od 25.06.1998. god. zbog krivinogdjela razdora, netrpeljivosti i kri-tike aktuelnih reima u Srbiji i Cr-noj Gori po l. 134 KZJ. Zakonskurehabilitaciju su sproveli sudije Vi-eg suda u sastavu: Rifat Kurtovi- predsjednik Vijea, Izet Suljevii Adil Bibi - lanovi Vijea, uz su-

djelovanje zapisniara Aide Avdo-vi, zbog osude kojom je imenovaniosuen u uslovnu kaznu na godinudana. Ovo rjeenje je pravosnano.

Nakon dobijanja rjeenja, prof. dr.

efket Krci, inae redovni profesor

Internacionalnog univerziteta u No-vom Pazaru i aktualni predsjednikMatice Bonjaka Drutva za kultu-ru, zananost i umjetnost Sandaka inekadanji glavni i odgovorni ured-nik Nezavisne revije Sandak,odrao je krau konferenciju za me-dije. Ova informacija je sa velikimolakanjem primljena u sandakojjavnosti, a posebno meu intelektu-alcima, novinarima, piscima i kul-turnim poslenicima.

Prof. dr. efket Krci je sa urednici-

ma odrao konferenciju za tampuu prostorijama Matice Bonjaka itom prilikom odgovarao na pitanjaprisutnih kako je dolo do zakon-ske rehabilitacije u ovom postupku.On se zahvalio svojoj odbrani i ka-

zao da ova rehabilitacija ima smisla

ako je prihvate i oni koji su ga zbognepravedne presude udaljili sa Uni-verziteta u Podgorici.

U tom smislu, ovo dobijeno rjee-nje o mojoj politikoj rehabilitacijiposebno bi imalo znaaja ako bi toshvatili u Crnoj Gori, gdje sam ne-kada bez ikakvog razloga udaljensa Univerziteta, gdje mi je ostala svalina dokumentacija. U Novom Pa-zaru to nije nita novo, jer je to mje-sto mog izbora, gdje slobodno ivimi radim na Internacionalnom uni-

verzitetu i gdje se osjeam sasvimslobodno. Gdje god poem van No-vog Pazara ja sam doista zarobljen.To je kao da idete u Enver HodinuAlbaniju 70-ih i 80-ih godina pro-log stoljea. - kazao je dr. Krci.

U subotu, 25.01.2014. godine, potpredsjednik Bonja-ke demokratske zajednice u Crnoj Gori Demir Hodiprisustvovao je sastanku 17 bonjakih organizacija izIstanbula, Ankare, Izmira, Burse, Adane i ostalih dijelo-va Turske koji se odrao u Istanbulu.

Na sastanku se moglo uti da je jedna od glavnih temanjihovih razgovora pomo Bonjacima u Bosni i San-daku. Po tome se moe zakljuiti da Bonjaci u Tur-skoj nisu zaboravili odakle su doli i da dobar dio njihkonstantno radi na raznim projektima koji su od opegznaaja za Bonjake i na vatan.

Potpredsjednik BDZ Hodi obratio se na poetku sa-stanka i poruio da su zajedniki nastup, sinergija ijedinstvo bonjakih organizacija u Turskoj vani prisvakoj akciji koja za cilj ima pomo Bonjacima Sanda-ka, jer se svaka nesloga i nejedinstvo meu BonjacimaTurske reektuje i na Sandak.

Iako ste lanovi razliitih organizacija, to ne smije uti-cati na vae jedinstvo. Naprotiv, trebate te razliitostikoristiti i usmjeriti ka armaciji, poboljanju i jaanjupoloaja Bonjaka u Turskoj, jer to ste vi jai i to boljekoordinirate vaim aktivnostima, to bolje i vie moetepomoi Bonjacima u Bosni, Sandaku, Bonjacima i-rom svijeta. Ovo to trenutno govorim vama je ujednoi poruka nama u Sandaku i svim Bonjacima svijeta.Bonjaku dijasporu u Turskoj ini oko pet miliona lju-

di, a tih pet miliona uspjelo je da do dan-danas ouvatradiciju i kulturu Bonjaka, zahvaljujui Allahu, velikojnostalgiji za domovinom, zahvaljujui dravi Turskoj,

drugoj domovini Bonjake dijaspore. Takav trend setreba i dalje nastaviti i ne dozvoliti mlaim generacija-

ma da zaborave bosanski jezik, ne dozvoliti da zabora-ve svoju vjeru, kulturu i tradiciju. Svi zajedno moramoraditi na aktivnijoj ulozi u smislu ukljuivanja Bonjakau savremene drutvene tokove u naoj domovini i usvijetu kazao je Hodi.

Na sastanku je iskazana spremnost za ulaganje u San-dak, kako sjeverni tako i juni, ali tek onda kada sestvore uslovi za to, tj. kada osjete da imaju tamo ljudekoji e se istinski zalagati za prava Bonjaka i koji e uraznim dravnim institucijama bez kompleksa nie vri-jednosti ve slobodno i ponosno predstavljati bonjakinarod.

To znai da oni za svoje projekte trae stabilnu poli-tiku klimu u Sandaku, a kao to znamo, stabilne po-litike klime nema bez dostojnih, pouzdanih i moralnihpolitiara zakljuio je Hodi.

REHABILITOVANDR .EFKET KRCI

HODI NA SASTANKUBONJAKIH NVO U ISTANBULU

8/12/2019 Sandzak 176

10/32

U ovom komentaru u se mimo pravila pisanja ova-kvih osvrta dotaknuti nekoliko tema koje samo naprvi pogled nemaju nita zajedniko, a tiu se sva-kog Bonjaka, ma gdje da se on trenutno nalazi.Sigurno ste svi pod dojmom upanja iz kamena istineo genocidu nad Bonjacima u viegradskom mezar-ju, uz nevieno jaku asistenciju snaga sigurnosti, naijem elu je Dodikov najministar Fahrudin Radon-i. Kad se uporedi ova demonstracija sile na privat-nom posjedu Islamske zajednice Bonjaka sa oitomnamjerom da se sa privatnog posjeda najhrabrije Bo-njakinje ne ukloni crkva, usprkos sudskim presuda-ma i jasnim injenicama, onda se vidi da su Bonjaciu nezavidnom poloaju i u svojoj matinoj domovini,a dok god je tako ni oni izvan nje se ne mogu nadatiniemu dobrom.

U takvom su poloaju, prije svega, zbog organizira-nog progona od strane susjednih zemalja ije nauneustanove vjekovima prave planove za nestanak Bo-njaka, ali i zbog svoje nesloge koja daje neprijateljimajo vei elan i snagu. Nepostojanje donje crte kojunijedan Bonjak ne bi smio prei kad je u pitanju za-jedniki interes, sile zla koriste za svoje ciljeve kojevie i ne skrivaju od oiju javnosti.

Zato je osnivanje bonjakih institucija i nailo na ta-kav otpor kod neprijatelja, jer znaju da samo te insti-

tucije mogu napraviti nacionalnu strategiju i povuitu crtu, a znaju da postoji i dovoljan broj svjesnih Bo-njaka koji e strategiju prihvatiti i sprovoditi u djelo.

Srbi imaju zloglasnu SANU i akademiju svoje repu-blike umske. Hrvati imaju HAZU u naoj i njihovojdomovini i HNS (Hrvatski narodni sabor) i samimtime oba naroda imaju jasno denirane ciljeve u od-nosu na druge, pa i kad se meusobno gloe stav pre-ma nama im je svima jednak. Nije rijedak sluaj da seesto dogovore da i zajedniki protiv nas nastupe, kaoto su radili Tuman i Miloevi, iako se ni meusob-no previe ne podnose. Slino je i sa Crnom Gorom.

Mislim da velikom broju Bonjaka nije jasno ta seto deava u vezi presude Sejdi-Finci i emu toli-ka halabuka oko naizgled bezazlene stavke u iz-bornom zakonu, po kojoj bi i ostali imali pravokandidovanja za najvie funkcije, pa u u ovomkomentaru najvie prostora posvetiti tom pitanju.Nakon to je u Sarajevu odran jo jedan neuspje-an sastanak evropskog komesara za proirenje te-fana Filea sa liderima sedam najuticajnijih stranaka,na kojem je glavna tema bila pronalaenje naina zaprimjenu presude Evropskog suda za ljudska pravau predmetu Sejdi i Finci, veina uesnika bila je mi-ljenja da je Dragan ovi, predsjednik HDZ-a, imaomegalomanske zahtjeve i onemoguio svaki dogovor.

Posebno je bilo zanimljivo vidjeti kako se po prvi putu potpunosti slau Bakir Izetbegovi, Zlatko Lagum-dija i Fahrudin Radoni, a slau se upravo u tome

da je ovi stalno izmiljao nove zahtjeve i podizaoljestvicu, kako rekoe.

Odavno mnogi znaju da je presuda Sejdi-Finci,ustvari, rjeavanje pitanja takozvanog treeg entiteta,zata se sve glasnije zalae ovi, a da se radi upravoo tome rekao je njegov partner Milorad Dodik, kodkojeg je ovi odmah nakon izbora otiao na dogovor.Djeli dogovora Dodik je nesmotreno otkrio u emisijiNedeljom u 2 kod poznatog voditelja AleksandraStankovia, a glasi otprilike: Imat ete podrku zatrei entitet ako ne budete dirali u RS, a ako budetedirali - neete imati.

Pao je dogovor i od tada je Dodik postao veliki za-titinik Hrvata, kojima bi dao itavu FBiH, pa ak idijelove Albanije, dakle sve ono to im ne moe dati,samo da Hrvati ne povlae pitanje Posavine i drugihdijelova RS-a odakle su prognani Hrvati.

Kasnije je, kao to znate, slijedom tih dogaaja poelakriza vlasti u FBiH, prije nego to je i formirana, a posvoj prilici zavrit e kako je i poelo. ovi je doslov-no natjerao SDP da formira vlast sa drugim manjimstrankama, pa je krenula pria o ugroenosti Hrvata(zata je od Dodika imao recepata koliko hoe) i nele-gitimitetu onih koji su u vlasti, a predstavljaju Hrvate,od eljka Komia, pa nanie!

Pamtimo i nezgrapni pokuaj Visokog predstavnikada neto uini kako bi se vlast uope formirala, to jebio vjerovatno posljednji pokuaj Valentina Incka dase umijea u svoj posao, ne raunamo li sugestiju iv-ku Budumiru da razmisli kada je razrijeio dunostiministra Krajinu.

Samo oni koji znaju ta se deava u Evropskom parla-

CRNI OBLACI NAD BOSNOMI HERCEGOVINOM

Muha

medM

ahmut

ovi

10

revijaSANDAK|1.

februar

2014.

|br.176|RevijaSANDZAK.com

TABIRENJA

8/12/2019 Sandzak 176

11/32

mentu i ne znaju cijelu priu o Draganu oviu, moguse zauditi njegovim megalomanskim zahtjevima i dr-skosti da svima postavlja nemogue uslove. Oni kojiprate ta se u EU parlamentu deava zaudit e se tonije jo zahtjevniji, obzirom na to da nema nijedan bh.politiar takvu podrku u toj instituciji, pa kad tome do-damo Dodika i razilaenja bonjakih politiara, meukojima uvijek ima nekoga vrsto na svojoj strani.

Ulaskom Hrvatske u EU Dragan ovi je dobio vrstuzaleinu u zastupnicima poput Davor Ivo Stiera. OvajHDZ-ov jastreb je diplomirani politolog Katolikogsveuilita u Buenos Airesu. On ne krije da se zalae za

podjelu BiH i trei entitet za Hrvate. Pored njega je joetvoro predstavnika HDZ (ta stranka je dio politikeskupine Kranski demokrati, iako kod nas svaka uazamjera muftiji Zukorliu mijeanje u politiku, kod njihje to skroz normalno), a na podrku moe raunati i odRue Tomai, koja spada u konzervativce.

Ako se uzme u obzir miljenje da se EU umorila od pro-palog amerikog projekta dejtonske BiH i da su Hrvatiuvijek imali jak lobi u EU, onda je i sasvim mogue po-vjerovati u to da bi prema nekim informacijama, a kojeiznosi i Zekirijah Smaji, poznati analiar sa boravkomu Briselu, ve 30% EU parlamentaraca podralo raspadBiH. Kaem podralo, ali samo miran raspad, iako ima-ju dva kljuna pitanja na koja nijedan kojeg sam pitaonema adekvatan odgovor, a to su: kako obezbijediti dase to desi mirno i ta bi sa muslimanskom dravicomkoja bi u tom sluaju nastala na teritoriji EU?

Ni ovia sad za sad ne zanima odgovor na ova dvapitanja. On je uz pomo Dodika, zajednikim pritiskomna sudstvo, uspio zaustaviti protiv sebe sudski proces,ima podrku o kojoj govorim i sve to mu se poklopilo saizbornom kampanjom.

Zao duh kojeg nosi njegovo ime teko e uhvatiti i vra-titi u au trojka koju spomenuh na poetku teksta, akoja se oito uplaila ovia i po prvi put je jedinstvenau nekom stavu!

Kada se uzme u obzir to da je izborna godina i da emeubonjaka borba za vlast dodatno ojaati neprija-telje BiH i Bonjaka, moram mimo svog obiaja biti jakozabrinut za budunost nae domovine, nad kojom su sezaista nadvili tmurni oblaci, te pozvati na jedinstvo kojenam je sad potrebnije nego ikad.

Svako treba u krugu svoje porodice i prijatelja djelovatikako bi onemoguili likove poput jadonia da se do-epa faktike vlasti jer je, hvala Bogu, na vrijeme poka-zao pravo lice, a nae institucije BANU, SBK, BKZ i osta-le treba podrati svim sredstvima. Primjer kako se moerijeiti svakakva kriza, ako to eli veina jednog naroda,vidimo na nevjerovatnom primjeru Islanda, kojeg samobradio za renomiranu Al Deziru na ovom linku...

http://balkans.aljazeera.net/blog/kako-je-island-uma-

kao-mmf-u-i-svjetskoj-banci

11

revijaSANDAK|1.

februar

2014.

|br.176|RevijaSANDZAK.com

TABIRENJA

SJEDITE SVJETSKOG BONJAKOG KONGRESA U SARAJEVU

8/12/2019 Sandzak 176

12/32

Od nebrojanih Allahovihblagodati podarenihopenito ljudskom roduula su jedna od najve-

ih. Pet poznatih ula imaju svojuulogu, pa se pomou njih moeosjetiti ono to mu je karakteristi-no: oko moe vidjeti, uho uti itd.Putujui svijetom, zasada ovimzapadnim, zapazio sam da odsvih evropskih naroda Bonjaciposjeduju neto to ostali, ini mise, nemaju, a to je esto ulo! To

ulo je proizilo i nastalo iz njiho-ve vjere i kulture. Kao to svakoulo ima svoje karakteristike, takoi ovo ima svoje plodove i djelova-nja koja su samo njemu specina.

Svako ulo, pored ugoaja i be-skrajnih perceptivnih moguno-sti, ima i svoja ogranienja, tre-nutke koji ine da se u odreenimmomentima osjeti neugodnost.Kroz historiju Bonjaka njihovomestom ulu najugodnije je bilokada su se sami pitali i odreivali

ta je dobro za njih, njihovu vjeru,tradiciju i kulturu. Meutim, u 20.stoljeu poinje da ih zahvata jed-no oboljenje poznato kao ekstre-mno, to je, pokazalo se, posebnonanosilo tetu upravo tom bo-njakom estom ulu. Ta ekstre-mna i teka boletina je ustvarikomunizam. Zbog svoje tvrdoe,virusoidne inciranosti prosta-klukom, sadistikom umiljeno-u i nerazumijevanju da Bonja-ci nisu kao ostali narodi na ovimprostorima, ve se radi o narodu

sa posebnim ulom - kontaktomsa smislom i ljepotom, kontaktomsa motivom i uzrokom, nainom irazlogom, trajanjem i nestajanjem,roenjem i preseljenjem, i sve douzroka unazad, ali i do polaganjarauna u budunost, ta boleti-na je bacila pogled pun mrnjeneznalice, zavidluka i pohlepeprostaka i tako neoprano prosta,ta drugo ve nastojala sve to ne-girati, a zatim hijenski preoteti,ukrasti, nesvjesna da se to suptil-

no ulo posebnosti ne uzima bezabdesta, te konano, suoena sanepoznatim, ve nemona, poelagovoriti kako su svi ljudi isti i da

je nemogue da jedan narod moebiti vrjedniji od drugog. U tojagresivno-haotinoj situaciji kojaih je ve obuzdala, Bonjaci su biliprinueni iznalaziti razne nainekako bi se sauvali, branei sepoput graevinskog radnika kojiu nesnoljivoj buci pokriva svojsluni aparat specijalnim sluali-cama pokuavajui time sauvatisvoje ulo sluha.

Obzirom da su Bonjaci preivje-li estok komunjaro-genocidniudar, neminovno je dolo i do iz-vjesnog oteenja tog bonjakogarobnog estog ula. Meutim, utoj nemilosrdnoj borbi, i ne znaju-i, Bonjaci su za to posebno ulorazvili imuni sistem koji inae nijekarakteristian za ostala ula. Ka-rakteristika je ta to ostala ulakada se otete nemogue ih jepopraviti, dok ovo esto, i poredmnogih oteenja, razvilo je spo-sobnost regeneracije, pa ak i nekaalergijska svojstva. Alergijske

reakcije, u ovom smislu, javljajuse kada im se pokua nametnutineto od tue kulture koja se kosisa njihovom vjerom i tradicijom.Konkretan primjer imamo u na-em vremenu kada se u bonja-ki suptilni ulni prostor nastojiubrizgati supstrat ve izdahlogkomunizma, nazvan Njegoevski

put balkanskih naroda. Branei seod ovog napada, Bonjaci se, izne-nadno poneeni prirodnom reak-cijom imunolokog sistema, skorospontano organizuju kroz svojeinstitucije i sve vie prestrojavajuuz prave i autentine voe kako bise zatitili i sauvali od neeljenihalergijskih reakcija i ponovo kodsvakog svog pojedinca regeneri-sali i vratili ono ve odranije ko-munizmom oteeno esto ulo.

Situacija u dananjem vaktu zahti-jeva i razvijanje antibiotika, jer suneki pojedinci iz bonjakog na-roda zbog dubine tame i negacijenjihove razliitosti u proteklom

vaktu naalost mutirali. Mutira-li su u neprirodnu pojavu koja jezadrala ime Bonjak, a gotovo upotpunosti izgubila esto ulo, pa

se postavlja pitanje da li ovjekbez estog ula uope moe bitiBonjak? Da stvar bude gora, nekiod tih mutiranih Bonjaka uspjelisu da dobiju mogunost poziva-nja svog naroda u asimilaciju i gu-bitak tog Bojeg dara - ula kojeMilostivi daruje pravovjernim.Slatkorjeivost poziva mutiranihBonjaka iz raznih pokreta dovela

je do toga da se svakom pokretuodazove odreeni broj Bonjaka.Meutim, naizgled, sladak plod

je pri prvom ugrizu pokazao svugorinu koja je samo u izgledusadrala slatke darove i obeanjeda e im ba ti bonjaki mutantipovratiti ponos i dostojanstvo vri-

jedno ovjeka sa est ula. Iz danau dan bonjaki narod uvia i pre-poznaje te anomalije i distancirase od ideje da Bonjaci imaju jedi-nu razliku u imenu, a sve ostaloim je isto kao i drugim narodimana ovim prostorima.

S druge strane, pojavila se grupa

ljudi koja je rijeila da ukae nasve propuste koje posjeduje bo-njako tkivo. Ne samo da je rije-ila da ukae na propuste, ve jeiznala rjeenja da popravi i sa-nira tkivo pronalaskom pravih i

jedinih moguih rjeenja. Ukazi-vanjem na propuste i nedostatkebonjakog tkiva i ukazivanjemgdje se mora i moe bolje, te uzi-manjem stvari u svoje ruke, neekajui vie da drugi rijee bo-njake probleme, ta iskrena i, prijesvega, Milostivom pokorna grupa

ljudi na prvi pogled izgleda kaoda Bonjacima nudi gorak plod.Meutim, svako ko je prvo opa-ao svojim estim ulom, a ne u-lom mas-medija, uvidio je da nepostoji slai plod i ukusniji darod onog koji im je ponudila pra-va bonjaka elita. Ko je okusiotaj plod, koji je ujedno i lijek to upotpunosti vraa u funkciju duui tijelo, ne eli nikada vie okusitibilo ta to mu se servira od muti-ranih Bonjaka. Mutirani i namet-

nuti lideri, zbog panike koja ihhvata povodom ovog istinskogbonjakog pokreta, i dalje koristekomunistike metode zastraiva-

ESTO ULO BONJAKOArbe

nJa

kup

i

12

revijaSANDAK|1.

februar

2014.

|br.176|RevijaSANDZAK.com

TABIRENJA

8/12/2019 Sandzak 176

13/32

nja i ubjeivanja kako je lijek, va-kuf i poklon, kojeg im nudi ekipakoja se organizovala oko pravihbonjakih institucija na elu sakrovnom institucijom Svjetskimbonjakim kongresom, ustvaribolest. Ubjeivanje ide do te mjereda ne biraju sredstva kako odvra-

titi narod od lijeka. Tako su zbogzavisti i svoje ogranienosti nasvojih pet ula poeli na sva zvonaudarati na istinske bonjake voei lidere, ne prezajui od potvorai lai, a sve ne bi li ouvali svojemjesto koje su stekli prihvatanjemigre u kojoj najvie gubi naizglednjihov narod. Pri toj borbi u odvra-anju od pravih vrijednosti zabo-ravljaju da opominju svoj narod naone koji ih svakodnevno asimilira-

ju i raseljavaju, zaboravljaju da je-

dan dio svog gotovo asimiliranognaroda povuku iz tame iz koje ebiti nemogu oporavak i povratak,pa su oni kao takvi mnogo veaopasnost estom ulu od vanjskogneprijatelja jer su oni ljudi koji suse pripisali bonjakom narodu, austvari i ne znajui ili ciljano samorade protiv njega!

Kao to ovjek koji nema sluhaza ari stiha ne uje nita do po-reane rijei, tako i na onoga kojinema ulo koje se rodilo iz vjere i

kulture ne utie poziv svih Bojihposlanika, ni govor opominjaa,ni mudrost uenjaka. Ne koristi nirijeenost retoriara, ni iskrenostiskrenih - sve je to poput povika udolini i puhanja u pepeo:

Ti ne moe mrtve oivjeti, niti gluhedozvati kada se leima okrenu.(En-Naml, 80)

Da kojim sluajem ne bi doli udubinu tame iz koje je nemogue

dozvati svoj narod savjet je svimBonjacima koji trae oporavaki dostojanstvo da se ujedine podsvojim asnim bajrakom, ujedinje-nje pred svojim iskrenim lideri-ma, koji znaju i umiju, koji mogui hoe, koji imaju i nude lijek, pa

je samo do nas koliko emo brzoprepoznati, doi i uzeti taj arob-ni eliksir ponovne snage i moibonjake nacije. Vodite se svojimulom jer je ba vas Gospodar oda-brao da vam podari blagodat kojumnogima nije. Ta blagodat e vambiti ili spas ili kazna na Sudnjemdanu u zavisnosti kako ste sa njomraspolagali.

ISTINA ArdinKu

13

revijaSANDAK|1.

februar

2014.

|br.176|RevijaSANDZAK.com

TABIRENJA

Jo od prologa s neba ovjekova zadaa se kristalizira u dvanaela: naelo istine i naelo promjene. ovjek je baen u pro-mjenu, u ovosvjetski ivot koji e predstavljati tenju pronalae-nja i promoviranja istine. Prema tome, po prirodi stvari, proces

promjena jeste neminovan, uslovljava odrivost istine. Ustajalost o-vjeka, njegovo nekretanje osuuje duu, kao osnovni nukleus ljudskezbilje, na okovanost i prekid korelacije sa ostalim elementima ovje-ka. Iz takve perspektive vidimo veliinu ovjeka. Unato materijal-nog uzdignua, koje istie segregaciju ovjekovog sastava, stavljajuiga na razinu iskljuivosti i hajvanskog instinkta, dua trai svojufunkciju. Onoliko koliko ovjek napravi raskorak izmeu materijal-nog i duhovnog, toliko ove ovjeje komponente bivaju neuhranjene.Za posljedicu toga vidimo nesreu u materijalnoj srei. Ovo jeste

reeksija zapadnog kursa, Zapada koji je duhovno kulturoloki e-dan. Na prostoru gdje je pravno zagarantirano kulturno batinjenjeimamo stanje represivne realnosti.

Bonjaci, kao autentino nacionalno-kulturno bivstvo, suoavaju sesa istinom preko svoje rtve. Samim tim to su Bonjaci ujedno i mu-slimani, onda ta rtva ima analogno uporite u religijskom uenju.Funkcija duha naroda biva osvjeena iskuenjem koje bi trebalo re-zultirati PROMJENOM metazikog stanja. Ali ta se promjena po-sljednjih decenija deavala na degradiranom tlu. Promjena svijesti jepomuena nuenjem hiper-realnosti, relativiziranja oitih istinitihinjenica koje su po svom sustavu vjene. Ovo relativiziranje koje jekratkorono, s jedne, i vjeno, s druge strane, predstavlja La i Isti-

nu. Bonjaci su na osnovu ovoga stanja sebe doveli u pitanje, pa setaj proces promjena ne trasira prema sebi svojstvenim vrijednosti-ma, ve se upravlja prema aktualnim povijesnim poturanjima. Ondasebi postavljamo pitanje: Koji je od ovih povijesnih redova ISTINIT?Dobro znamo da istina nema kompromisa i kao takva ona mora po-drazumijevati vjenu tanost, neto to se ne moe opovrgnuti. Naosnovu ovakve pretpostavke dolazimo do zakljuka da su bonjakastradanja sadravala dualistiku poruku. Poruku da su Bonjaci odBoga odabrani da rtvovanjem prenose istu i Tanu Istinu, a istinate poruke se ogledala u genocidima i agresorskim metodama kojetraju. Ova poruka je upuena nama na oigled, da smo mi ti koji tre-bamo istrajati u dosljednosti Istini.

Druga dimenzija poruke jeste opomena. Ova poruka se ogleda o

nunosti Bonjaka da naprave rez u svom oboljelom nacionalnomtkivu. Sve ono to se prikailo i egzistira po modelu parazita i izazivatromost i tetu svima, treba se odstraniti. Ovaj kooperativizam dvasuivotnika se moe primijeniti u ideolokom, politikom i svakomdrugom pogledu ivota. Zbog neshvatanja gore predoene istine,nai politiari, predstavnici nai, ne znaju da imaju odgovornost.Ako se Bonjak bavi politikom onda on mora izvriti korekciju de-nicije politike. On kao politiar ne smije biti ukljuen u materijalno-interesnu krajnost. Ne smije izgubiti jaku boju cilja asimiliranjem iizbljeivanjem svog identiteta. Svako ko ne nae u sebi ovaj vid po-kretake snage koji omoguava raskid s loim i omoguava promje-nu, ma koliko god ona bila u datom trenutku materijalno gubitnika,nee moi ostaviti peat istine u ovom vrtlogu hipokrizije.

Kao to rekoh, Istina ne poznaje kompromis.

Autor ovog teksta je student I godine prava, Podgorica.

8/12/2019 Sandzak 176

14/32

Borei se protiv mnogobrojnih diskriminacija odstrane vlasti, diskriminacija u sistemu obrazo-vanja, zapoljavanja, izgradnji infrastrukture isvih vrsta diskriminacija kojima se ugroavajubonjaka prava i slobode, prije svega pravo na identi-tet, Bonjaci Sandaka izrodili su omladinu koja se po-kazala sposobnom da ponese emanet svojih cijenjenihuzora. Puna poleta, entuzijazma i svjesna svoje snage,sandaka bonjaka omladina budno prati drutvenetokove i aktivno uestvuje u pozitivnim drutvenimpromjenama. Smisao tih promjena je, prije svega, do-stojanstvo i sloboda bonjakog naroda.

MISIJSKA ULOGA MLADIH SNAGA SANDAKA

Kao primjere neumorne mlade snage Sandaka moglibismo istai djelovanje Omladine Bonjake kulturnezajednice, Omladine Bonjake demokratske zajedni-ce Sandaka, Omladine Bonjake demokratske za-jednice u Crnoj Gori, Muslimanski omladinski klub idr. Sandaka omladina je zajedniki denisala svoje

ciljeve i zadatke, izgradila konstruktivne meusobneodnose i odnose sa drugim udruenjima i organizaci-jama koje imaju za cilj odbranu i ouvanje bonjakogidentiteta.

Mlade snage Sandaka su nale hrabrosti, mudrosti isnage da se nametnu upravljakoj strukturi drutvai budu njegov vaan faktor. Mnogo je primjera gdjemladi Bonjaci sjevernog i junog Sandaka kroz svo-je politike, naune, kulturne i druge angamane dajuogroman doprinos ouvanju bonjakog dostojanstvai slobode. Od stotine takvih primjera u ovom emoprilogu navesti desetak.

MLADI STRUNJACI IMAJU MISIJU I VIZIJUProle godine, na primjer, na okruglom stolu koji jeorganizirala Bonjaka kulturna zajednica u CrnojGori, na kojem se govorilo o selektivnoj primjeni za-kona kao skrivenom mehanizmu sprjeavanja razvojanacionalnih posebnosti Bonjaka u Crnoj Gori, mladiuesnik mr. Rejhan Kurtovi je kroz svoj referat iznioniz bitnih injenica koje se odnose na krenje Zakonao manjinskim pravima i slobodama u Crnoj Gori. Kur-tovi je skup podsjetio na vanost zakona o lokalnojsamoupravi, zabrani diskriminacije i asimilacije, kao ina vanost armativnih akcija pripadnika manjinskihnaroda.

Naveo je da drava kroz medije, obrazovni i drugesisteme namee bonjakom narodu tuu kulturu.Tihoj asimilaciji Bonjaka dodatno su doprinosili pri-

padnici bonjakog naroda koji su se libili vlastite kul-ture i tradicije te bili lo primjer omladini. Kurtovije navodio konkretne podatke krenja prava, kao naprimjer u sluaju raspodjele fonda za nacionalne pro-grame manjinskih naroda, gdje se prema revizorskimizvjetajima za 2010. godinu 850.000 eura iz tog fon-da podijelilo na nain da je samo srpskoj nacionalnojmanjini u Crnoj Gori dodijeljeno 530.000 eura, a pre-ostalih 320.000 eura ostalim pet manjiskih zajednicaukupno.

Doktorant Rejhan Kurtovi je inae angaovan na De-partmanu za pravne nauke Internacionalnog univer-ziteta u Novom Pazaru kao asistent. Iz oblasti ustav-nog i javnog prava objavio je dvadesetak naunihradova i uestvovao na vie naunih konferencija. Je-dan je od vanih bonjakih aktivista koji ine mladesnage Sandaka.

Mladi aktivista Salahudin Feti, koji je nakon zavre-ne medrese diplomirao na Fakultetu za informatikui informacione tehnologije Internacionalnog univer-

ziteta u Novom Pazaru, predstavlja, takorei, motorsandakog omladinskog aktivizma. Stiui iskustvokroz angaman u Izdavakoj kui El-Kelimeh, listuGlas islama i objavljujui svoje novinarske lanke,Feti je postao glavni i odgovorni urednik nacionalnerevije za politiku i kulturu - revije Sandak.

Politiki je veoma aktivan i svoje djelovanje ostvario jekroz angaman u Izbornom tabu Bonjake kulturnezajednice na izborima za Nacionalni savjet Bonjaka,zatim kroz rad u Odboru za informisanje Bonjakognacionalnog vijea, Glavnom odboru Bonjake de-mokratske zajednice u Crnoj Gori i druge angama-ne. Feti je urednik web-portala Islamske zajednice i

asistent na Fakultetu za islamske studije na predmetuinformatika.

Nedavno osnovana Bonjaka demokratska zajedni-ca u Crnoj Gori dobila je tri mlada potpredsjednikastranke. Arhitekta Adnan Ademovi, osim to je jedanod potpredsjednika stranke, izglasan je i za predsjed-nika Opinskog odbora Bonjake demokratske zajed-nice u Roajama. Autor je i koautor velikog broja pro-jekata iz oblasti projektovanja stambenih i privrednihzgrada te projekata iz urbanizma i enterijera. Njegoventuzijazam, predanost, ekasnost u radu, iskrenost iaurnost daju nadu nacionalno osvijetenim Bonjaci-ma na podruju junog Sandaka da e ovakve mlade

snage dati sve od sebe da doprinesu njihovoj prospe-ritetnijoj budunosti.

Drugi potpredsjednik stranke, politikolog Demir

Drutveno-politike okolnosti u kojima sazrijeva naa omladina zahtijeva da se ona aktivno ukljui u sve procese koji doprinoseizgradnji prosperitetnog drutva. Mladi mogu dati neizmjerno koristan doprinos naoj drutvenoj zajednici. Snaga bonjake

omladine je danas udarna snaga u ouvanju najveih vrijednosti koje batini bonjaki narod.

POVIJESNA ULOGA MLADIHSNAGA SANDAKA

Mersa

daNu

ruddi

na

Agovi

14

revijaSANDAK|1.

februar

2014.

|br.176|RevijaSANDZAK.com

TABIRENJA

8/12/2019 Sandzak 176

15/32

Hodi, osniva je i predsjednik udruenja Novi po-gled, volonter u NVO Djeca prije svega, predsjednikStudentske unije CG. Zbog svojih graanskih duno-sti, koje su podrazumijevale ukazivanje i borbu protivkorupcije, kriminala i autokratije, u nekoliko navrata jeproganjan od strane aktuelnog crnogorskog reima. Nazavrnoj je godini postdiplomskih studija na engleskomjeziku u Izmiru.

Trei potpredsjednik stranke, Damir Softi, diplomiraoje na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigur-nosne studije na Univerzitetu u Sarajevu. Magistar jekriminologije, pie nauno-istraivake radove, pratidrutvene tokove naeg podneblja i uestvuje u njima.lan je nekoliko udruenja, meu kojima je Udruenjekriminalista, kriminologa i menadera sigurnosti BiH iKluba dematlija Taslida.

Sandaki bonjaki aktivista Abdulkadir Hodi, radiljubavi prema prirodnim naukama i humanosti medi-cinskog poziva, upisao je Medicinski fakultet u Tuzli nakojem je apsolvent. Aktivan je lan Udruenja studenataDemus i Sahwa koja vrijedno rade na armaciji bo-njakih vjerskih i nacionalnih vrijednosti. Aktivni je ue-snik u mnogim socijalnim i humanitarnim akcijama kojeorganiziraju udruenja Unija studenata Univerziteta uTuzli, Modus, Oaza Tuzla, Selsebil ivinice, OKCGradaac i drugi, a ima saradnju i sa lanovima Svjetskeasocijacije muslimanske omladine Nedwe.

Mlade sandake snage ine i mlade Bonjakinje kojebezrezervno podravaju bonjaku borbu za odbranu iouvanje bonjakog identiteta. U ovom emo prilogunavesti primjer mlade Bonjakinje Aide krijelj-Zoronji,studentice stranih jezika koja pie i prevodi tekstove ra-

zliite tematike. Aida je predsjednica Odbora Bonjakedemokratske zajednice u Podgorici.

Ljekar iz Sjenice, Edis Rasti, bonjaki je aktivista kojibezrezervno pomae buenju svijesti svoga naroda or-ganiziranjem tribina na kojima se raspravlja o aktuelnimproblemima u drutvu, genocidu nad Bonjacima i nji-hovim pravima i slobodama, u velikoj mjeri u saradnjisa spomenutim udruenjima u Tuzlanskom kantonu.

Mladi sekretar Opinskog odbora Bonjake demokrat-ske zajednice u Bijelom Polju, diplomirani inenjer in-formatike Internacionalnog univerziteta, Semir Hodi,na postdiplomskim studijama u Podgorici, pomno prati

deavanja u zemlji i reaguje na svaku povredu zakona idiskriminaciju prema bonjakom narodu. Ovaj hrabri ipredani sandaki aktivista uzor je bonjakoj omladiniu Sandaku.

STUDENTI NA BRANIKU BONJAIH PRAVA I SLOBODA

Mlade snage Sandaka ine i studenti kao marljivi bo-njaki aktivisti. Sandaki aktivista Usame Zukorlistudira na dva fakulteta: Departmanu za pravne naukeInternacionalnog univerziteta i Fakultetu za islamskestudije u Novom Pazaru, smjer erijatsko pravo. Radioje na Sandak televiziji kao urednik informativnog pro-

grama i vodio Omladinu Bonjake kulturne zajednice.Pie tekstove za nacionalnu reviju za politiku i kulturuSandak. Njegov politiki angaman je djelovanje ustranci Bonjaka demokratska zajednica Sandaka gdjeje trenutno zamjenik generalnog sekretara stranke.

Svrenik Gazi Isa-beg medrese kao uenik generacije istudent informatike na Departmanu za prirodno-tehni-ke nauke Internacionalnog univerziteta u Novom Paza-ru, Hamza krijelj, svestrani je bonjaki aktivista koji je,izmeu ostalog, izvoa ilahija i solista hora Sandak.Urednik je i spiker Refref radija, voditelj studentskogTV dnevnika i ramazanski imam u dematima dijaspo-re. Aktivan je u organima Bonjake kulturne zajednice,

Studentskog parlamenta i Omladine Bonjake demo-kratske zajednice Sandaka.

Vrijedna sandaka aktivistica Meliha Preljevi studen-tica je Fakulteta za islamske studije u Novom Pazaru.Angairana je u koli Kurana asnog u odjeljenju Ri-barie. Aktivna je lanica Muslimanskog omladinskogkluba (MOK) gdje sa ostalim lanicama kluba organizi-ra tribine o opim aktuelnim temama, ali i onima kojese posebno odnose na vjernicu Bonjakinju koja ivi popropisima islama. lanice ovog kluba osim predavanjaorganiziraju i mnotvo socijalnih i humanitarnih akcija.

Kao to moemo zakljuiti, mlade snage Sandaka uve-

liko rade na ouvanju vjerskih, nacionalnih i kulturnihvrijednosti bonjakog naroda. Aktivisti raznih struka iprola ujedinili su se u jednoj misiji - misiji odbrane iouvanja identiteta svoga naroda i njihovih prava i slo-boda.

Ovakva bonjaka mlada snaga (a od stotine slinih slu-ajeva spomenuli smo samo desetak) sa svojim preda-nim radom i jasno denisanim ciljevima garant su na-oj (srednjovjenoj) generaciji aktivista da imamo komepotpuno predati emanet kada za to doe vrijeme. Dotada, borit emo se i dalje rame uz rame protiv agresijena bonjaki narod koja ne mora da bude samo oruanada bi se tako zvala. Dananja agresija se ini i drugim

metodama, a na nama je da se, kako znamo i umijemo,borimo protiv agresora svih vrsta i domaih izdajnika.

15

revijaSANDAK|1.

februar

2014.

|br.176|RevijaSANDZAK.com

HRONIKA

8/12/2019 Sandzak 176

16/32

Gostujui u emisiji iva istina, 21. septembra 2012.godine, predsjednik Bonjake stranke Rafet Husovisaopio je nekoliko, kasnije e se ispostaviti, prilinokompromitujuih stavova i poruka.

Na samom poetku, Husovi sugerie kako nije dobropodsjeati mlade generacije na ratna deavanja 90-ihgodina. Ovim rijeima evidentno nas je elio napome-nuti da nikako ne zaboravimo nau, naalost, dugo-godinju tradiciju zaboravljanja, a kako mnogi kazae,narodi koji ne poznaju svoju historiju, trasiraju put dase ona ponovi. Iz ovoga se da zakljuiti da Husovipreuzima ulogu, svjesno ili nesvjesno, trasanta za po-navljanje historije.

Na pitanje novinara: Kako Bonjaci vide Crnu Goru:kao svoju matinu dravu ili kao svoju dravu (u kojojive), Husovi odgovara: Kao svoju dravu, izo-stavljajui rije matina. Da dodam da je prethodnonovinar govorio da naziv Bonjak asocira na privre-nost susjednoj dravi te je u kontekstu ove teme traioodgovor na postavljeno pitanje. Dakle, odgovor Hu-sovia bio je vie nego jasan - Crna Gora je drava ukojoj ivimo, a Bosna nam je matina drava.

Nedugo zatim potpredsjednik Bonjake stranke Su-ljo Musta, gostujui u emisiji Naisto, na televi-ziji Vijesti, iznosi suprotnu tezu da je Bonjacima

Crna Gora matina drava i da su oni (valjda zbogtoga) njeni lojalni graani. Napominjem da je izjavaHusovia bila prije parlamentarnih izbora odranihu oktobru 2012. godine, a Mustaeva nakon izbora.Postavlja se pitanje da li se radi o istopartijcima ili sunjihovi potpuno razliiti stavovi i politike poruke re-zultat nehata, pa ovo pitanje tretiraju kako kad stignu,ili ovim ele zavaravati bonjaki narod? U razgovorusa ostalim poslanicima Bonjake stranke u dravnomparlamentu potvrdili su mi tezu da oni, takoer, videCrnu Goru kao matinu dravu, to samo po sebi vedaje sliku o politici njihovog predsjednika Husovia,kojom on oigledno ima namjeru zavaravati graa-ne, drati tako kurs kretanja sa vie jedara podeenih

za razliite vjetrove, ili to je jo gore, ovom partijomupravlja neko drugi koga javnost jo nije imala prilikuupoznati. Za razliku od ovako smuenog viesmjer-nog politikog stava, Bonjaka akademija nauka iumjetnosti na elu sa akademikom Feridom Muhi-em, kao i Svjetski bonjaki kongres, stava su da jesvim Bonjacima, ma gdje oni ivjeli, matina dravaBosna i Hercegovina. Stie se utisak da u ovoj strancijo uvijek nisu uli za ove nacionalne institucije Bo-njaka.

U istoj ve pomenutoj televizijskoj emisiji predsjednikBonjake stranke Rafet Husovi porui: Bonjaci tre-ba to vie da se okrenu Podgorici. Ovaj stav potvr-

uje i rad na terenu, gdje se mladi, obrazovani ljudiod strane Bonjake stranke odvode u Podgoricu datamo obave pripravniki sta, a onda dobijaju posaona odreeno vrijeme koje se stalno produava, a koji

se uvijek moe izgubiti ako kojim sluajem prestanuda budu posluni. Naravno, kadrovi se odvode izSandaka stvarajui tako privid da se ostvaruje pro-gramski zadatak srazmjerne zastupljenosti u institu-cijama sistema, kao da te institucije stanuju samo uPodgorici, a istovremeno se Sandak planski raseljavaod bonjakog stanovnitva. Ovakva politika je de-nitivno u suprotnosti sa priom o razvoju Sandaka,jer su osnov razvoja i prosperiteta mladi i obrazovani,a oni ih nepovratno odvode. Kada se ovakvoj politicipridoda dravna politika planskog siromaenja san-dakog podruja, jasno je zbog ega se ljudi svakogdana sve vie opredjeljuju da bjee iz Sandaka trbu-hom za kruhom.

Postavlja se dalje pitanje ta je Rafet Husovi uradioza ovaj region u prethodne etiri godine ministrovanjai ve dvije godine kao potpredsjednik Vlade? Znamoda je puno zaokupljen i da mnogo brine o Podgorici iNikiu, da je preokupiran junim i sredinjim regi-onom i njihovim problemima, kako i sam potvrdi utelevizijskom intervjuu gostujui nedavno u pomenu-toj emisiji iva istina, a glasove i izborni legitimitetstie u Sandaku.

I kada smo kod ive istine, na pitanje novinara okatastrofalnom ekonomskom stanju u Sandaku, pot-predsjednik Vlade se brani skretanjem sa teme govo-

rei da ipak mi imamo jedinstvo za razliku od nekihdrugih, u stranim dravama. O kakvom jedinstvu seradi u uslovima kada takvo jedinstvo obezbjeuje sko-ro masovno raseljavanje Sandaka, iz kojeg, kako ne-davno osvanu jedan novinski naslov: Sela se prazne,a francuski atori pune. I da postoji jedinstvo naroda,kojeg evidentno nema ni na kojem polju, ako je zasno-

IVA ISTINA O BONJACIMAU CRNOJ GORI

Fikret

Zoronji

16

revijaSANDAK|1.

februar

2014.

|br.176|RevijaSANDZAK.com

TABIRENJA

8/12/2019 Sandzak 176

17/32

vano na siromatvu, bijedi, potlaenosti i podanitvu,samo zato to nosi jednu njegovu karakteristiku kojase opisuje ovim pojmom, nije primarna osobenost ko-jom se mogu pokrivati sve njegove druge, koje se mje-re, da ima ko da ih izmjeri vanrednim stanjem.

Kamo sree da mi u Crnoj Gori imamo univerzitet,medrese, islamski fakultet, televiziju, kao to oni ustranim dravama tako razjedinjeni imaju. No, u

tom sluaju, bilo bi mnogo vie onih koji znaju ko sui ta su, ko su njihovi iskreni, a ko lani predstavnicii za koje i kakvo se Ue trebamo drati. Iz ovakvogstava vie je nego jasno da se ovakvi predstavni-ci Bonjaka u Crnoj Gori svaim mogu pohvaliti, alipartnerstvom sa vlau nikako. Oni su samo mamacobespravljenom narodu kako bi se sabirali glasovina jedan isti konto. Najgore od svega toga je tosu ovakav poloaj dobrovoljno prihvatili, a ako nisudobrovoljno onda je to dokaz o kakvom se jedinstvu,slozi i slobodi radi.

Ovdje konano moram konstatovati da je iva isti-na potvrdila svoje ime, ali naalost u otkrivanju nae

porobljenosti, kada pomenuti predstavnik Bonjaka uVladi Crne Gore (jer su ga samo Bonjaci glasali) uovoj televizijskoj emisiji prizna da bi Njego, da jeiv, pisao hvalospjeve o dananjim Bonjacima. inise da poslije ovog priznanja, kada je u pitanju po-loaj Bonjaka u Crnoj Gori, nita vie nije ostalo ne-poznato. Zato je iva istina, bar u naem sluaju,potvrdila svoje ime.

PROMJENAVLASTI

OSNOV OPSTANKA I

RAZVOJA SANDAKA

FeridBuli

17

revijaSANDAK|1.

februar

2014.

|br.176|RevijaSANDZAK.com

TABIRENJA

Proces globalizacije u Srbiji pokrenut ekonom-skim procesima, pripadajui konceptu kapi-talne orijentacije, nuno izaziva sutinske pro-mjene drutva. U konceptu rastueg razvoja

tehnologije, primjenom novih naunih znanja, veompokretljivou kapitala, nacionalne drave gube diosuvereniteta. U okviru modernih evropskih drutavastvara se novi koncept autonomnosti zajednica po-sredstvom slinih okolnosti koje proimaju geograf-ske, kulturne, privredne i multietnike razloge.

Evropska unija je u svom pravnom prostoru pokre-

nula irok proces decentralizacije i jaanja teritorijalneekonomije, gdje su nacionalne drave dostigle granicesvojih administrativnih i politikih kapaciteta. Srbijaje do sada pokuala do sprovede kozmetiku reformikoje nisu dostigle efekat jer nisu sutinske. Posebnakriza sistema jeste proizvod nesprovoenja reformi inepostojanje volje da se postigne autonomija svakoggraanina Srbije.

Graani Sandaka u stegama dravno-partijskihfunkcionera nalaze se u potlaenom poloaju jer tre-nutna vladajua oligarhija u svojim rukama, putemkriminala, dri monopol politike moi. Posredstvomvlasnitva nad odreenim preduzeima, putem sti-

canja bogatstva, vezivanja partijskih funkcionera zaline interese, javlja se korupcija u svim vidovima.Trenutna politika vlast u Sandaku obiljeava dra-mu socijalnog stanja, demografskog i civilizacijskogpada, kao i vladavinu sile umjesto prava i pravde. Utoku vladavine Rasima Ljajia u sandakim gradovi-ma uniteni su svi resursi koji su decenijama bili sto-er drutva, a sada su samo historijski pomen dobra.

Svakako da je odnos dravnih struktura doprinio po-djeli svih moguih resursa, a decentralizacija unitilasvaki koncept koji je imao preduslov razvoju drutvana irem prostoru. U cilju sticanja novog drutvenogambijenta u Srbiji, a naroito u Sandaku, neophod-ne su korjenite promjene cijelog drutva, a posebnopolitikih struktura vlasti te dolaska novih strunihkadrova sposobnih da obezbijede primjenu zakonai okolnosti neophodne za uspostavljanje socijalnepravde, zapoljavanja, suzbijanja korupcije i drugihbitnih faktora za formiranje zdravih ivotnih osnova.Budui da je ova vlast nelegitimna i da je ona proizvo-a tekog ekonomskog stanja, prevara, nasilja, nu-no je izvriti njihovu smjenu, to je osnov pravednostii drutvenog dobra.

Neposredna budunost se mora implementirati kapotpunoj slobodi graana te stoga i viem stepenuostvarivanja ljudskih prava. U cilju ireg razvoja, re-volucija drutva mora biti sveobuhvatna, koja podra-

zumijeva historijsku odluku naroda o promjeni aktu-alne vlasti koja e primarno garantovati napredak irazvoj Sandaka.

8/12/2019 Sandzak 176

18/32

Poetkom januara ove godine, pria nam prof. dr.

Sefer Meedovi, sa grupom profesora i intelektua-laca iz Pei imao je zadovoljsvo da sjedi i razgovarau ovom gradu sa knjievnikom akademikom AlijomDogoviem. Tom prilikom pisac ih je impresioniraosvojim svjeim dosjetkama, kao i manirima otmjenogintelektualaca, bez obzira to je sa godinama bio du-boko zaao u devetu deceniju. Svojim sugovornicimagovorio je o svojim projektima i putovanjima krozSandak i Bosnu, te o pripremi referata za predstoje-e skupove Bonjake akademije nauka i umjetnosti isusrete sandakih pisaca. Kada nam je u kasno po-podne 22. januara 2014. knjievnik Zaim Azemovisaopio da je preselio na dragi prijatelj i pisac Alija

Dogovi, taj haber sam primio sa dubokim bolom, jerdragog pisca znam jo iz rane mladosti i bio sam zanjega duboko vezan. Zato je u ovom trenutku tekopisati i govoriti o prijatelju i piscu Aliji Dogoviu.

Knjievnik akademik Alija Dogovi preselio je naAhiret u Pei na svjetski Dan zagrljaja, 21. januara2014. godine, kada njegova dua ide ka SvevinjemGospodaru svjetova. Ukopan je sutradan, nakon du-me namaza, u svom zaviaju. Na Ahiret su ga ispratilinajblii srodnici i prijatelji.

Pjesnik i znanstveni istraiva iz onomastike i dija-lektologije roen je 16.12.1929. godine u Laholu kodBijelog Polja u Sandaku. Osnovnu kolu zavrio je uZatonu, a gimnaziju u Pei. Studije jezika i knjiev-nosti zavrio je na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Bavio se istraivanjem iz oblasti onomastike. Prve sti-

hove objavio je 1950. godine. Autor je knjiga stihova:Cvijet i rana (Pritina, 1976.), Materida (MaticaBonjaka, Novi Pazar, 1993.), Aragonistiki nakit,Sarajevo Guernica, Iste oi, Bonjaci Vitomari-ce (Pe, 2001.). Autor je antologije Bijel behar (san-dakih i kosovskih pjesnika), Prizren 2002. Radio jekao profesor knjievnosti u srednjim kolama u Pei.Bavio se profesionalnim knjievnim i znanstvenim ra-dom. Bio je lan Udruenja pisaca Sandaka, MaticeBonjaka Sandaka i Drutva pisaca Kosova, a obav-ljao je i funkciju predsjednika Foruma Bonjaka Koso-va. Na Plavskim knjievnim susretima 2005. godine,jula mjeseca u Plavu, predstavljen mu je knjievni i

znanstveni portret. Bio je lan redakcije revije Selam(Prizren).

U Novom Pazaru, kada sam poetkom 1992. godinepoeo novi intelektualni angaman sa ureivanjemrevije Sandak, pozvao sam Aliju Dogovia dami bude jedan od bliskih suradnika u rubrici kulture.Ubrzo sam mu tampao zbirku pjesama Materida,koja je izuzetno bila lijepo primljena od kulturne jav-nosti Sandaka i ire, za koju je dobio knjievnu na-gradu Sabit Uianin.

Vjerujemo da e istraivai imati pune ruke posla is-pitujui obimno Dogovievo knjievno i znanstvenodjelo. Bez sumnje, bio je neumorni istraiva svoga za-viaja, kako Bijelog Polja, tako i Pei, posebno varoiceVitomirice (o kojoj je napisao monograju), te je dalje

PRESELIO NA AHIRET

KNJIEVNIK AKADEMIKALIJA DOGOVI

(LAHOLE, BIJELO POLJE 16.12.1929. 21.01.2014. PE)

Pie: dr. efket Krci

Njegova djela e uvijek podsjeati na njegovuoriginalnost, koja je nosila u sebi izuzetnu humanuljudsku poruku ljubavi i tolerancije meu ljudima.

Bez sumnje, bio je izuzetan kosmopolita iju duuje krasilo merhametsko dranje u svakom oblikuljudskog rada i ivljenja.

18

revijaSANDAK|1.

februar

2014.

|br.176|RevijaSANDZAK.com

NAI MERHUMI

8/12/2019 Sandzak 176

19/32

ispitivao toponimiju i onomastiku gotovo svih sanda-

kih krajeva, a posebno kapitalnu publikaciju objavio je oonamastici plavsko-gusinjskog kraja.

Rahmetli Alija Dogovi bio je ivo prisutan na osniva-nju Knjievnih susreta u Plavu, te Knjievnih susretaAvdo Meedovi, Knjievnih susreta Muhamed Ab-dagi u Sjenici, Tutinu i drugim sandakim krajevi-ma, gdje je ostavljao utisak prenjenog pisca i iskrenogsagovornika.

Bez sumnje, ivot i djelo akademika Alije Dogoviavjerujemo da e biti predmet intenzivnog izuavanjabonjakih institucija. Do sada su o njegovom djelu na-pisane brojne studije, ali ne toliko obimne koliko ovaj

stvaralac zasluuje. Posebno se druio sa rahmetli aka-demikom dr. Jaarom Redepagiem, lozofom akade-mikom dr. Feridom Muhiem i drugim bonjakim ve-likanima. Najzad, ostalo mi je u sjeanju jedno predivnoputovanje iz Sandaka za Tursku, kada smo sa grupomuniverzitetskih profesora, nakon pokretanja inicijativeu BNVS-u za osnivanje Univerziteta u Sandaku, ljeta1992. godine, septembra i oktobra iste godine posjetilivie univerziteta u Turskoj, na kojima su poeli studiratistudenti iz Sandaka, kojima je zbog agresije na Bosnu iHercegovinu bilo prekinuto kolovanje na Univerzitetuu Sarajevu i drugim fakultetima. Na tim putovanjima ijavnim istupanjima pred najveom univerzitetskom eli-

tom Turske, knjievnik Alija Dogovi je posebno zraiosvojom pristojnou i suptilnom estetskom i pjesnikompreciznou i ostavljao dojam vrhunskog stvaraoca i in-

telektualca.

U tom kontekstu, pozivam sjeanje u susret te iznosimmiljenje lozofa dr. Slobodana Tomovia, koji nam jejednom prilikom u Podgorici izrekao stav: Studiraosam na Univerzitetu u Beogradu i posebno sam zapam-tio dva knjievna stvaraoca, koji su bili moje kolege izgeneracije, a to su Alija Dogovi i arko urovi. Ni-kada neu zaboraviti njihova sjajna istupanja pred rado-znalom studentskom omladinom u Beogradu, a plijenilisu panju i interesovanja irih pasioniranih ljubitelja po-ezije...

Na kraju, opratajui se od ovog velikog knjievnog ve-likana i mog prijatelja rijei nisu dovoljne da iskau svu

moju bol. Njegov odlazak u vjeiti svijet ostavlja velikuprazninu u kulturnom i knjievnom ivotu Sandakai Kosova. Njegova djela e uvijek podsjeati na njego-vu originalnost, koja je nosila u sebi izuzetnu humanuljudsku poruku ljubavi i tolerancije meu ljudima. Bezsumnje, bio je izuzetan kosmopolita iju duu je krasilomerhametsko dranje u svakom obliku ljudskog rada iivljenja. Spisateljica Suada Dogovi, inae kerka pis-ca, prije nekoliko godina napisala je i objavila knjiguBibliograja i biograja Alije Dogovia. Na taj nainpruila osnovne podatke o ovom knjievniku. Jasno,piev stvaralaki rad, posebno na polju poezije i ono-mastike, zasluuje daleko iru valorizaciju.

Neka mu je vjeni rahmet i da mu dua poiva u dennet-skim baama.

19

revijaSANDAK|1.

februar

2014.

|br.176|RevijaSANDZAK.com

NAI MERHUMI

8/12/2019 Sandzak 176

20/32

III DIO

NASTAVAK REZOLUCIJE O OSNIVANJU ZEMALJSKOGANTIFAISTIKOG VIJEA NARODNOG OSLOBOENJA

ZAVNO SANDAKA KOJE JE OSNOVANO 20. I 21.NOVEMBRA 1943. GODINE U PLJEVLJIMA.

Narode Sandaka

Iz nadojeanske borbe i ogromnih rtava naih naro-da izrasla je slavna Narodno-oslobodilaka vojska Ju-goslavije koja se oduprla svim ofanzivama okupatorai domaih izdajnika i postala mona armija, koja da-nas u svim krajevima nae zemlje nanosi teke udar-ce okupatoru i oslobaa svakim danom mnoga sela igradove. Nai saveznici uvidjeli su da je borba kojusu poveli narodi Jugoslavije, na elu sa Komunikompartijom, jedina pravedna i dosljedna borba, koja eskinuti jaram okupatora i donijeti narodima Jugosla-vije ravnopravnost i demokratske slobode. Savezniciodaju najvee priznanje naoj vojsci potvrujui toslanjem svojih delegacija u Vrhovni tab Narodno-oslobodilake vojske. Otvorena izdajnika slubaDrae Mihajlovia i jugoslovenske izbjeglike vlade,kao i rijeenost saveznika da poslije rata sami narodiodluuju o svome dravnom ureenju, jasno pokazu-je da plodove nae slavne i krvave borbe nee nikadamoi ugrabiti izdajnici nae domovine.

Svjesno sadanje situacije i veliine dogaaja u koji-ma se nalazimo, osjeajui punu i veliku odgovornostkoje se prihvata, Antifaistiko vijee narodnog oslo-boenja Sandaka izjavljuje:

Na glavni zadatak jeste stvaranje borbenog jedinstvaSrba i muslimana i stavljanje svih ljudskih i materi-jalnih snaga naroda Sandaka u slubu frontu, za tobre izvojevanje pune narodne slobode.

Mi neemo izbjegliu vladu. Toj izdaniko-izbjegli-koj vladi, iji je aktivni ministar vojni Draa Mihajlo-vi sluio i danas slui faistikim okupatorima, nema

povartka u zemlju, jo manje povratka na vlast. Samnarod e slobodnom voljom odluiti o svojoj budu-nosti i dravnom ureenju.

Mi traimo da se svi krivci za rtve i stradanja naihnaroda, za izdaju narodno-oslobodilake borbe, izve-du pred narodni sud gdje e odgovarati za svoje zlo-ine i izdaju.

Mi neemo stari dravni aparat koji je ranije stajao uslubi svih narodnih reima, a poslije kapitualcije po-stao posluno orue u rukama faistikih okupatora.Mi smatramo narodno-oslobodilake odbore organi-ma prave i istinske narodne vlasti, koji najbolje odgo-varaju potrebama i interesima naroda i narodno-oslo-

bodilake borbe.Mi smatramo da samo demokratska i federativna Ju-

goslavija moe zadovoljiti interese i nacionalna pravanaih naroda i ostvariti sretnu i snanu zajednicu ju-goslovenskih naroda, u kojoj e biti i Sandak.

Izraavamo svoju duboku zahvalnost i prizanje Vr-hovnom tabu narodno-oslobodilake vojske i parti-zanskih odreda Jugoslavije za mudro i pobjednosnovoenje narodno-oslobodilake borbe i svoje nepoko-lebljivo povjerenje politikom rukovodstvu narodno-oslobodilake borbe i jedinom predstavniku narodaJugoslavije - Antifaistikom vijeu narodnog oslobo-enja Jugoslavije.

Brao Srbi

Vaa puka je meu prvima koje su ispalile metak naokupatora. Julska puka zapalila je plamen ustankaprotiv tuina, ona je pronijela ime Sandaka iromnae domovine. Narodni ustanak, borba protiv oku-patora - to su najsvjetlije stranice historije naeg San-daka. Nastavite jo odlunije borbu protiv okupato-ra i njegovih sluga: Kalaita, Rovanina, Lukaevia,Zvizdia i ostalih naroda, koji i danas u zajednici savapskim krvnicima pale nae sela i vode borbu pro-tiv nae narodno-oslodilae vojske. Kujte bratstvo ijedinstvo sa braom muslimanima u ovoj svetoj oslo-bodilakoj borbi, jer je ona najbolja garancija slobode iljepe budunosti Sandaka.

Brao Muslimani

Narodno-oslobidlaka borba vodi se za slobodu i rav-nopravnost i Srba, i Muslimana, i Hrvata i svih narodaJugoslavije.

Vi ne smijete vie biti roba za koju e se pogaati veli-kosrpski pljakai i ustaki izrodi. Vi ne smijete danasbiti slijepo orue u rukama gestapoveskih pijuna,koji hoe da vas uvuku u nove zloine.

Va put je put narodno-oslobodilake borbe. Vaemjesto je u junakoj Narodno-oslobodilakoj vojsci unjenim proslavljenim brigadama.

Vaa budunost i vaa sloboda lei u zajednikoj bor-bi sa braom Srbima protiv hitlerovskih okupatora injihovih plaenih najamnika, srpskih i muslimanskihizroda.

Sandaklije

as konanog osloboenja se pribliava. Veliki za-mah ofanzive Crvene armije, njeno brzo i nezaustav-ljivo napredovanje na zapad, pobjede saveznika u Ita-liji, estoko i sistematsko bombardovanje Njemake,sve vri savez izmeu Engleske, Sovjetske Rusije iAmerike - sve su to dokazi brzog i neminovnog slomaHitlerove Njemake. U naoj zemlji okupator i nje-

gove sluge trpe svakog dana sve vee poraze. Velikidio nae otadbine nalazi se u rukama nae Narod-no-oslobodilake vojske. Ali borba jo nije zavrena,

OKRUGLI STO 70 GODINA ZAVO SANDAKA, PLJEVLJA, 20.11.2013.

ODLUKE BERLINSKOGKONGRESA I ZAVNOS-adr.efke

tKRCI

20

revijaSANDAK|1.

februar

2014.

|br.176|RevijaSANDZAK.com

NACIJA

8/12/2019 Sandzak 176

21/32

21

revijaSANDAK|1.

februar

2014.

|br.176|RevijaSANDZAK.com

sve do potpunog istjerivanja okupatora iz nae zemljei potpunog unitenja svih njegovih sluga i pomagaa.Zato zbijte se jo vre oko nae slavne Narodno-oslo-bodilake vojske, popunjavajte njene junake redove!Stvarajte i uvrujte borbeno jedinstvo i bratstvo Srba iMuslimana kroz redove Narodno-oslobodilake vojske!Mobiliite sve snage za istjerivanje vapskih okupatoraiz nae domovine i istrjebljenje njihovih krvavih poma-gaa.

ivjelo borbeno jedinstvo i bratstvo Srba i MuslimanaSandaka u borbi protiv okupatora i izdajnika naeg na-roda!ivjela naa junaka Narodno-oslobodilaka vojska ipartizanski odredi Jugoslavije!ivio Vrhovni tab Narodno-oslobodilake vojske i par-tizanskih odreda Jugoslavije i na proslavljeni vojskovo-a drug Tito!ivjelo Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Ju-goslavije!ivjela slobodna, narodna, demokratska, federativnaJugoslavija!

ivjelo Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog oslobo-enja Sandaka!ivjeli nai saveznici Sovjetski Savez, Engleska i Ame-rika!Smrt njemakim okupatorima i njegovim pomagaima!

SMRT FAIZMU, SLOBODA NARODU!

Pljevlja Skuptina Antifaistikog vijea20. novembra 1943. narodnog osloboenja Sandaka

IZVRNI ODBOR: PREDSJEDNITVO

Predsjednik - Sreten Vukosavljevi, dravni podse-

kretar u penziji, bivi senator i honorarni profesorBeogradskog univerziteta.

I potpredsjednik Murat/ef. eeragi, vrhovni e-rijatski sudija iz Prijepolja.

II potpredsjednik - Duan Ivovi, ulitelj, lan Glav-nog odbora biv[e Zemljoradnike stranke iz Pljeva-lja.

III potrpredsjednik - Mirko Jukovi, novinar iz Ra-dojinje.

LANOVI

Za upravni odsjek - Jaka Bogdanovi, advokat izPriboja.

Za privredno-nansijski odsjek - Mirko Jukovi, no-vinar iz Radojinje.

Za prosvjetni odsjek - Miloje Dobrainovi, profesoriz Bijelog Polja.

Za propagandni odsjek - Mio Pavievi, pravnik izPljevalja.

Za socijali odsjek - Predrag Vlasonji, sudija iz Bi-strice.

Za zdravstveni odsjek - Jevstatije Karamatijevi,prota iz Nove Varoi.

LANOVI VIJEA

Andrija Laptoevi, zemljoradnik iz Banje; Ahmo Baj-rovi, student iz Pljevalja; Boo Vrvovi, zemljoradniikiz Vranea; Branko Obradovi, pukovnik iz Pljevalja;Velimir Jaki, pukovnik, komandant G1avnog taba zaSandak; Vukoav Bokovi, zemljoradnik iz Mojkovca;Goja Tomaevi, uiteljica Radnike kole iz Prijepolja;Dervi Hadi-Adali, imam iz Buvice; Dobrija Kljajevi,

uitelj iz Pavinog Polja; Dragica Milievi, uiteljica izPljevalja; Duan Rakovi, kova iz Priboja; orije Pe-runii, porunik bive Jugoslovenske vojske; ivkoii, advokat pripravnik iz Nedokusa; Zako Zejako-vi, zemljoradnik iz Stranjana; Zorka Aleti, domaicaiz Kosanice; Jefto Dreli, zemljoradnik iz Draevia;Jovan Stameni, bravar iz Pljevalja; Joko Kneevi, stu-dent iz Mataruga; Lazo Mladenovi, zemljoradnik iz Bi-strice; Leko Risti, trgovac iz Priboja; Lenka Jurievi,domaica iz Bijelog Polja; Ljuba Ranovi, domaica izNove Varoi; Marinko Golubovi, zemljoradnik iz Ma-oa, komandant Pljevljaskog partizanskog odreda; Mi-lan Radii, zemljoradnik iz Boatia; Milan Cincovi,ekonom iz Priboja; Milija Lui, zemljoradnik iz Velike

upe; Milojica Kljaji, zemljoradnik iz ehovia; Milo-rad Markovi, zemljoradnik iz Meljaka; Milo Petri,zemljoradnik iz Sreza novovarokog; Milutin Divac,uitelj iz Ivanja; Milutin Popovi, student prava iz Pa-raoka; Milko Starevi, zemljoradnik iz Meljaka; MioDragutinovi, zemljoradnik iz Rea; Momir Bokovi,pekar; Nikola Gujani, zemljoradnik iz Vilova; Niko-la Kneevi, pukovnik iz Pavinog Polja, lan Glavnogtaba za Sandak; Nedeljko Mojievi, zemljoradnik izDobrilovia; Obrad Vukovi, zemljoradnik iz Pljenice;Osman Koldi, imam iz Priboja; Radojica Divac, bividjelovoa opine iz Ivanja; Rado Ilini, zemljoradnikiz Potpea; Rako Rakovi, zemljoradnik iz Barica; RakoPenti, zemljoradnik iz Sedobra; Salko Dolmagi, trgo-

vac iz Nove Varoi; Sveto Tuzovi, zemljoradnik; SelimHaimbegovi, pravnik iz Prijepolja, politiki komesarGlavnog taba za Sandak; Smajo Hadibegovi, stu-dent medicine iz Bistrice; Tomo Smolo, zemljoradnik izProenja; Trifun alipur, zemljoradnik iz Golea; Halilahman, zemljoradnik iz Lozne; efko Franca, studentiz Resova; ukrija Hadimuratovi, trgovac iz Priboja.

DELEGATI

Avdo Alagi, zemljoradnik iz Kalafata; Aleksa Peruni-i, zemljoradnik iz Maoa; Alija Franca, zemljoradnikiz Rasova; Andrija Kojadinovi, zemljoradnik iz Do-brilovia; Andrija Gluevi, zemljoradnik iz Kamene

Gore; Asim Meedovi, trgovac iz Bijelog Polja; BogiRadulovi, zemljoradnik iz Zatona; Bogosav Drobnjako-vi, zemljoradnik iz Brajkovca, Boidar Neevi, radnikiz Bijelog Polja; Borislav Kolainac, zemljoradnik iz Bi-strice; Branko Nikoevi, zemljoradnik iz Bistrice; VasoMiovi, zemljoradnik; Vasilija Divac, domaica iz Iva-nja; Vasilije Zeevi, zemljoradnik iz Meljaka; VasilijePuonji, zemljoradnik iz Ivanja; Velimir Boti, zemljo-radnik iz Vinova; Vlade Bokovi, zemljoradnik iz So-ica; Vlade Damjanovi, student iz Kosanice; VladimirBorisavljevi, posjednik iz Nove Varoi; Vladislav Boti,zemljoradnik iz Vikova; Vladislav Tomaevi, zemljo-radnik iz Velike upe; Vlado Markovi, zemljoradnikiz Krupica; Vlado Mirkovi, student tehnike iz Pljevlja;

Vlajko Vukovi, zemljoradnik iz Bobova; Voja Lekovi,privatni namjetenik iz Radojinje; Vojin epi, zemljo-radnik iz Hoevine; Vojko Stoji, zemljoradnik iz Bistri-

TEMA BROJA

8/12/2019 Sandzak 176

22/32

22

revijaSANDAK|1.

februar

2014.

|br.176|RevijaSANDZAK.com

ce; Vujo Vojinovi, zemljoradnik iz Stanina; VukomanPucarevi, zemljoradnik iz Drmanovia; Vuko Duve-rovi, stolar iz Bijelog Polja; Vukosav Kojanovi, uiteljiz Ivanja; Gavrilo Deli, zemljoradnik iz Mojkovca; Gra-na Golubovi, domaica iz Kotlajia; Grujo Lukovi, ze-mljoradnik iz Rasova; Danilo Vojinovi, zemljoradnik izPali; Dervo Baovi, zemljoradnik iz Rta; Desanka Rake-ti, uiteljica iz Prijepolja; Diko Mosurovi, zemljorad-nik iz Vrbova; Dile eki, zemljoradnik iz Zatona; Do-

brilo Simovi, zemljoradnik iz Glibaa; Dobro Ratkovi,zemljoradnik iz Kuina; Dobrisav Gujani, zemljorad-nik iz Komarana; Drago Boti, zemljoradnik iz Vikova;Drago Despotovi, zemljoradnik iz Obardi; Drago Raji,zemljoradnik iz Bistrice; Dragoljub Jevevi, trgovac izPriboja; Dragomir Triovi, zemljoradnik iz Rae; Du-an Blagojevi, zemljoradnik iz Radojinje; Duan Dujo-vi, zemljoradnik iz Gotovue; Duan Karlii, kafedijaiz Bijelog Polja; Duan Nini, zemljoradnik iz Sedobra;Duan Pucarevi, zemljoradnik iz Draanovia; Duanradievi, uitelj iz Pljevalja; Duan Stiki, zemljoradnikiz trbaca; Duanka Jelovac, domaica iz Meljaka, or-ije Stojanovi, zemljoradnik iz Nedakusa; Edhem Diz-dar, zemljoradnik iz Meljaka; ivko Konti, penzioner

iz Hoevine; Zafa Haimbegovi, radnica iz Prijepolja;Zora Mirkovi, domaica; Ivan Dobrainovi, uiteljskipripravnik iz Rasova; Ilija Bulatovi, privatni namje-tenik iz Ravne Rijeke; Ilija okovi, kolski nadzornikiz Prijepolja; Ilija Lopuina, profesor iz Pljevalja; Jagoerkovi, zemljoradnik iz Bukovice; Jago Roen, ze-mljoradnik iz Kosanice; Jevrem Tanjevi, zemljoradnikiz Bobova; Jelena ugi, seljanka iz Lever Tare; JelicaRaji, seljanka iz Bistrice; Jovan Vasiljevi, zemljoradnikiz Kamua; Jovan Dragutinovi, zemljoradnik iz Tola-ca; Jovan urovi, zemljoradnik; Jovan Janjuevi, ze-mljoradnik iz Mataruga; Jovan Penezi, zemljoradnik izCrnuga; Jovan Taba, zemljoradnik iz Zekavica; Jovaneki, vlaar iz Bijelog Polja; Joco epi, zemljoradnik

iz Hoevine; Kata ukovi, seljanka iz Radojine; Kataaponji, domaica iz Nove Varoi; Kamnen Cerovi,student prava iz Pljevalja, lan Glavnog taba za San-dak; Lazar Veruovi, zemljoradnik iz Izvinja; LjuboPerovi, zemljoradnik iz Rasova; Ljubo Radosavljevi,sudski pripravnik iz Jabuina; Ljuboje Pejovi, zemljo-radnik iz Mataruga; Marko Buevac, zemljoradnik iz Bi-strice; Mahmud Hasanagi, trgovac iz Priboja; MehmedZeki, vrhovni erijatski sudija iz Pljevalja; Mijo Ljuji,zemljoradnik iz Bistrice; Milan Golubovi, zemljorad-nik iz Korlajia; Milan Ljuji, zemljoradnik iz Bistrice;Milan Marui, zemljoradnik iz Ivanja, Milanko Gogi,diplomirani pravnik iz idovia; Mile Joksimovi, bivioblasni poslanik iz Pavinog Polja; Mile Perunii, biv-

i narodni poslanik iz Maoa; Mileva ugi, student izPljevalja; Milena Obradovi, domaica iz Pribria; Mile-na Tanovi, domaica iz Nove Varoi; Milenko Stevovi,sudski pripravnik iz Nove Varoi; Milenko Davidovi,zemljoradnik iz Vranea; Milija Srdanovi, zemljorad-nik iz Potpea; Milika Obradovi, student iz Ivanja; Mili-sav Rabrenovi, zemljoradnik iz ajnia; Milka Pejovi,seljanka iz Vilova; Milica uri, seljanka iz Mojkovca;Milovan Boovi, zemljoradnik iz Bobova; Milovan Ra-dovi, student prava iz Meljaka; Milan Slovovi, trgovaciz Mojkovca; Miloje Radakovi, zemljoradnik iz Dreno-ve; Milojko Drulovi, uenik Uiteljske kole iz Vrane-a; Miloje Radakovi, zemljoradnik iz Drenove; MilojkoDrulovi, uenik Uiteljske kole iz Vranea; Milorad

Popovi, zemljoradnik iz Stranjana; Milosav Bokovi,zemljoradnik iz Radojinje; Milosav Rakonjac, zemljo-radnik iz Nedakusa; Milan ivkovi, zemljoradnik iz

Bistrice; Milo Kaljevi, zemljoradnik iz Seljana; MiloKarovi, zemljoradnik iz Kovaa; Milan Pleski, zemljo-radnik iz Babina; Miljko Starevi, zemljoradnik iz Me-ljaka; Mirko Gvozdenovi, zemljoradnik iz Granareva;Mirko Toni, zemljoradnik iz Kakmua; Mitar Radovi,zemljoradnik iz Meljaka; Mitar ljuki, zemljoradnik izJabuke; Mihailo Despotovi, zemljoradnik iz Mataruga;Mihailo ugi, uitelj iz Potpea; Mihailo Sredojevi, ze-mljoradnik iz Velike upe; Mio Zori, bivi inovnik

iz Pljevalja; Mio Maksimovi, zemljoradnik iz Maoa;Miko urovi, zemljoradnik iz Granareva; MomirStarevi, zemljoradnik iz Meljaka; Momilo Carevi,zemljoradnik iz Klina Brda; Muhamed Hadismajilovi,direktor banke iz Pljevalja; Nada Bogdanovi, uiteljicaiz Prijepolja; Nadeda Popovi, domaica iz Bijelog Po-lja; Nedeljko Bajilovi, zemljoradnik iz Bobova; NikolaTomaevi, zemljoradnik iz Kamene Gore; Obrad o-vi, zemljoradnik iz Pavinog Polja; Petar Toni, zemljo-radnik; Ragib Ajanovi, zemljoradnik iz Potpea; RadeDrobnjak, zemljoradnik iz Seljanice; Radisav Bjelovi,stolar iz Priboja; Radisav evulji, zemljoradnik; Rado-van Savi, zemljoradnik; Radoje Markovi, zemljorad-nik iz ahovia; Radojica Roljevi, trgovac iz Priboja;

Radomir Kneevi, zemljoradnik iz Bistrice; Rajko Raja-novi, stolar iz Nove Varoi, Radivoje konjevi, sudi-ja iz Priboja; Rafajlo Pejatovi, zemljoradnik iz Bistrice;Rao Kljajevi, zemljoradnik iz Blikova; Sabit Tahirbe-govi, imam iz Bukovice; Samo Borovi, zemljoradnik izBoljania; Savo estovi, zemljoradnik iz Stoera; SalkoHadovi, uenik iz Boljania; Sara Grbovi, seljanka izVilova; Svetozar Novosel, zemljoradnik iz Brodareva;Seud Musi, kova iz Nove Varoi; Simeun Grbi, ze-mljoradnik iz abina; Simo Ostoji, zemljoradnik iz Ko-sanice; Simo Kijanovi, zemljoradnik iz Otilovia; Slo-bodan Bijeli, student iz Bilova; Smaila Musi, domaicaiz Nove Varoi; Smail Idrizovi, student iz Bijelog Polja;Smajo Vlahovljak, tehniar iz Priboja; Spasoje Mirosavi,

zemljoradnik iz Bistrice; Sreten Lekovi, zemljoradnik izRadojinje; Sretko Potpara, zemljoradnik iz Gotovue; Sr-dan Starevi, zemljoradnik iz Bobova; Stana Cerovi,domaica iz Pljevalja; Stanimirka Pejatovi, seljanka izDrenove; Stania Divac, zemljoradnik iz Bjelobaba; Sta-nojka ovi, domaica iz Pavinog Polja; Stevan Petro-vi, prota iz Pljevalja; Stevan ukovi, zemljoradnik izRadojinje; Stevan Gujanica, zemljoradnik iz Komarana;Stjepan Krstonijevi, zemljoradnik iz Meljaka; SulejmanMehovi, student iz Bijelog Polja; Suljo engi, posjed-nik iz Odaka; amil Haimbegovi, posjednik iz Prije-polja; Filiman Puri, uitelj iz Prijepolja; Flotije Kljaji,uenik iz ahovia; Hajro Bajrovi, zemljoradnik iz Kru-eva; Hamza Hajdarevi, trgovac iz Priboja; Hado Di-

novi, zemljoradnik iz Seljanice; Hilmija Hasanagi,student medicine iz Priboja; Husein Hasanagi, trgovaciz Priboja; Demail Selmanovi, radnik iz Pljevalja; aleurovi, zemljoradnik iz urevia Tare; ukrija Had-imuratovi, trgovac iz Priboja; uro Muzurovi, biviopinski blagajnik iz Pljevalja.

ZAVNO Sandaka je rasputen na sjednici 29. marta1945. godine u Novom Pazaru. Predsjednik ovog antifa-istikog vijea Sreten Vukosavljevi nikada nije potpi-sao tu odluku o rasputanju. U toj zgradi od septembra2004. godine, nalazi se sjedite Bonjakog nacionalnogvijea Srbije i Crne Gore.

(Nastavit e se)

NACIJA

8/12/2019 Sandzak 176

23/32

dr.AdmirM

uratovi

revijaSANDAK|1.

februar

2014.

|br.176|RevijaSANDZAK.com

NACIJA

SANDAK U DRUGOM SVJETSKOM RATUU vrijeme Drugog svjetskog rata Bonjaci Sanda-ka nisu bili posve jedinstveni u odnosu na situacijukoju je sa sobom donio ratni vihor. Jedni su bili opre-dijeljeni za Muslimansku miliciju, voeni brigom zasvoj napaeni i s pravom preplaeni narod, dok su sedrugi aktivno ukljuili u partizanski pokret, vidjeviu tome ansu da dugorono rijee pitanje svog iden-titeta i ivotnog prostora. Pripadnici bonjakog na-roda, osvjedoeni aktivisti radnikih i studenskih po-kreta, poetkom rata sele se na teritoriju Sandaka iorganizuju logistiku komunistikog pokreta. Glavninosioci ovog pokreta u Sandaku su Rifat Burdovi

Tro, Hakija Zejnelovi, Muhamed Abdagi i dr. Onijo tokom boravka na studijama u Beogradu rade narazvijanju svijesti o posebnosti regije Sandak. Odbi-jaju da se udruuju u zaviajna udruenja studenataiz Crne Gore i Srbije i formiraju posebno udruenjestudenata Sandaka, koje je nosilo naziv Zlatar. Uproljee 1939. godine obraaju se narodima Sandaka,posebno spominjui Bonjake u njemu, smatrajui ihposebnim subjektom u Sandaku, to je osporavanove vie od 27 godina, rearmiui na taj nain San-dak kao posebnu drutveno-politiku zajednicu.Istupanje Rifata Burdovia na marksistikim kruo-cima u Beogradu, na kojima je pokretao pitanje naci-onalnog subjektiviteta Bonjaka, bilo je takoer prilog

rearmaciji bonjako-muslimanskog nacionalnogidentiteta i autonomnosti Sandaka. Jedan od eleme-nata armacije sandake autonomije proizilazi i izorganizovanja 15-dnevnog lista pod naslovom GlasSandaka, koje je izlazio i nakon to je zabranjen.

OSNIVANJE ZAVNOS-A

Na osnovu platforme o posebnosti regije Sandak imjesta koje ovaj prostor ima