Čs. revija sandzak 165

PRETPLATA: EU 40 + PTT; Sandak i zemlje regiona 12 + PTT; Novi Pazar - besplatna dostava na kunu adresu.

RUKOPISI I FOTOGRAFIJE SE

NE VRAAJU

22 - Majke Srebrenice u Sandaku

24 - Srebrenica i danas place za svojom djecom

26 - PORTRET: Majka Munira

32 - AKADEMIK FILIPOVIC: Mi smo prvo Bosanci i Bonjaci, pa tek onda sve drugo

34 - INTERVJU: Read-ef. Plojovic

38 - Izbor Reisu-l-uleme

40 - Opcina Petnjica na cekanju do posljednjeg Bihorca

41 - Tomislav Nikolic - Demaskirana ikona Srbije

NACIONALNA REVIJA ZA POLITIKU I KULTURU SANDAK

IZDAVA: BONJAKA KULTURNA ZAJEDNICA BKZGRADSKA 1, 36 300 NOVI PAZAR

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK HAZBIJA KALA ([email protected])

SEKRETARSALAHUDIN FETI ([email protected])

TEHNIKI UREDNIKSENAD REDEPOVI ([email protected])

LEKTORSAMIR KRIJELJ ([email protected])

REDAKCIJA JAHJA FEHRATOVI ([email protected])

ADMIR MURATOVI ([email protected])SUAD BEIROVI ([email protected])

HAJRUDIN BALI ([email protected])ZAIM REDEPOVI ([email protected])

ADNAN AUEVI ([email protected])EDIN TURKOVI ([email protected])

ALEN DURAKOVI ([email protected]) ZEHNIJA BULI ([email protected])

FERID BULI ([email protected])

SARADNICIHAKO DULJEVI, EFKET KRCI, HARUN HODI, MARIO HEINAL, BISERA

SULJI-BOKAILO, SULEJMAN ALIKOVI, FERKO ANTI, MIHAIL SPEVAK, ADNAN HASANOVI, ATIFA ALJI, ALISA KURTOVI, SANELA HALKOVI,

REJHAN R. KURTOVI, JAKUB DURGUT, EDIN GRIEVI, USAME ZUKORLI, DENITA NICEVI, BELKISA CRNOVRANIN

DIZAJNIFET ALIKOVI

TAMPAGRAFIAR, UICE

ADRESAGRADSKA 1, 36 300 NOVI PAZARTEL: 020/ 322-181, FAx: 322-181

E-MAIL: [email protected]

DISTRIBUTERI:SANDAK: Admir Dudi (+381648891908)

BIH: Liga za Sandak (www.ligazasandzak.org)

Devedesete godine dvadesetog vijeka nikako da pro-u. Kalendar se okree, otkucava sate, dane i godine i ve je zagazio u drugo desetljee novog milenijuma, ali stvarno, vrijeme se, kao iva maglutina zla iz de-vedesetih, jo vrti oko naih glava. Zakoraili smo jednom nogom u Evropu, ali nam druga zapinje u stupice neizmirenih rauna i nesvrenih projekata. I delat i rtva su okrenuti Evropi, teei svako svome ostvarenju: delat da pokae kako rtva i nije rtva ve opasnost po Evropu, a rtva da se skloni i preivi, nadajui se da to zvono stradanja konano skine sa vrata.

Kada junake ove prie predenemo na vlastita imena, susreemo se obavezno sa jednom Akademijom i nje-nom dravnom mainerijom. Na drugoj strani, rtava je vie, ali se meu njima najvie uoava jedan mali narod kojemu se, od strane delata, i ime osporava. Svi ve znaju da se ta Akademija zove SANU, a taj mali narod Bonjaci. Devedesete godine su godine Memorandumske Akademije iji se plan nije ostva-rio, zato jo uvijek traju. Otac srpske nacije u svom Bosanskom ratu hvali tu memorandumsku srpsku pamet, istiui kako je Republika Srpska prva srp-ska drava preko Drine, to bi otprilike znailo da je to tek prvi konkretni rezultat po zlu uvenog Me-moranduma. Otac je, poznajemo ga dobro, Dobrica osi, ovjek koji je la proglasio srpskim dravnim interesom i sljedstveno toj matrici bezumlja zanijekao genocid nad Bonjacima. Ali i novi, tek izabrani pred-sjednik Srbije, Tomislav Nikoli, odasla predsjedniku poruku: U Srebrenici nije bilo genocida. Ovo je val-jda za vjeki-vjekova, kao i mit o Kosovu. Kao da je ne-vano ta se stvarno dogodilo, istina je samo ono to je Otac rekao, ak i kada velia lai i hvali se sopstvenom vjetinom laganja.

Srebrenica se, naalost, dogodila, ali se po namjera-ma egzekutora nije zavrila. Srbi i dalje otre sablje na Kosovo, a merkaju preko Drine, jer nepriznavanje genocida nad Bonjacima u Srebrenici teko da moe znaiti neto drugo do namjeru da se nastavi zapoeto djelo iz devedesetih!

Na duoj historijskoj krivulji uoavamo da je Srebre-nica nekako postala ime bonjake trpnje i ime gladi kod delata, jer se uporno ponavlja, i to, prema bo-njakim historiarima, ne manje od jedanaest puta. Na Boi 1943. godine, u dolini Lima, etnici su, prema njihovim izvjetajima, za samo nekoliko dana pokla-li preko devet hiljada skoro nezatienog naroda. O ovom zloinu se u iroj javnosti malo znalo jer su po-

bijena itava sela, zatrte porodice, pa svjedoka skoro da nije ostalo. U srebrenikom zloinu ostali su svje-doci, majke i ene, koje svjedoe o nemjerljivom zlu, svirepim ubistvima, torturama, silovanjima Zloin-ci su ovog puta ostavili majke, da sa tugom za djecom i muevima skapavaju, ali da i drugim majkama mu-slimankama pokau kako je ovdje opasno biti majka, imati djecu

Ako to moe biti bar djeli zadovoljenja i znak ovo-svjetske pravde, delat je proglaen zloincem, njegov zloin genocidom i to breme srama pred licem cijelog svijeta morat e dugo da nosi. S druge strane, sre-brenike majke nisu poklekle i nisu se predale kako je delat oekivao. One su svojim majinstvom izvo-jevale veliku bitku za svoje ehide, izborivi se da se njihovi ostaci pokopaju u Potoarima, u svojoj Sre-brenici. Tamo gdje je te 1995. poinjen genocid danas stoje bijeli niani i kamen na kome su urezana imena srebrenikih rtava genocida, ali i dova da se Srebre-nica nikome nikada ne dogodi. Potoarsko mezarje ve pria svoju priu, sve ono to je zloinac namje-ravao sakriti, kako je radio u svim zloinima do sada. Srebrenica je potekla u svijet poput vode sa izvora koji se vie ne moe zatvoriti. Ona vri i ubori glasom koji se na malo mjesta na Zemlji moe uti i osjetiti, a razumjeti ga mogu samo majke, sestre iz ijeg su naruja oteti njihovi sinovi, braa, oevi i povedeni na klanje. Ovo mjesto ve sada ima neko svoje jutarnje sunce koje i nije sunce, svoju rosu, poput rastopljenog olova, podne koje vri vrelinom u tiini bez glasa, ak-ame gdje mrak ne moe pasti a dan se ve gubi, svoje posebne zakone fizike i hemije, svoju drugaiju biolo-giju; sve je ovdje nekako drugaije.

Mi Bonjaci, nakon svih genocida koje nosimo u pam-enju, danas jasno razumijemo da je Srebrenica hi-storijska taka na kojoj se srpska vjekovna mrnja u svom osvetnikom nagonu susrela s osmanlijskom dravom iz ve davne prolosti. Razumijemo je kao junaku osvetu silnom turskom vojevau, beso-munim klanjem i najsvirepijem ubijanjem golorukog, nezatienog i posve nedunog naroda. Ona je taka susreta mita o viekovjekovnom ropstvu srpstva i Njegoevog amaneta osvete Turcima, a Turci su Bo-njaci.

Nauili smo i razumjeli, ali da nam se vie ne bi po-novljala, Srebrenica nam sada dri as!

Hazbija Kala

RIJE UREDNIKA

3

revi

ja S

AND

AK |

10.

juli

2012

. | b

r. 16

5 |

Sand

zakP

RESS

.net

Srebrenica nam sada dri as

4revi

ja S

AND

AK |

10.

juli

2012

. | b

r. 16

5 |

Sand

zakP

RESS

.net

HRONIKA

Meihat Islamske zajednice u Srbiji na redovnoj sjednici odranoj 03.07.2012. godine u Novom Pa-zaru jednoglasno je estitao reisulemi dr. Mustafi ef. Ceriu i glavnom muftiji Muamer ef. Zukorliu na lanstvu u Vrhovnom vijeu Islamske svjetske lige Rabite. Tom prilikom lanovi Meihata su istakli da je ovo najvie priznanje dvojici poglavara Islamske zajednice na Balkanu od strane najreprezentativni-jeg islamskog tijela u svijetu.

Meihat je usvojio Odluku o raspisivanju izbo-ra za sva predstavnika tijela u Islamskoj zajed-nici koji e se odrati 2. septembra.

Takoer, Meihat je imenovao Centralnu izbor-nu komisiju koja e koordinirati pripreme i or-ganizaciju izbornog postupka.

Na sjednici Meihata usvojen je Plan ramazan-skih aktivnosti i utvrena visina ovogodinjeg sadekatul-fitra.

Nakon to su potvreni izuzetno pozitivni efekti prologodinje ramazanske manifestacije Festival islama, Meihat je donio odluku da i ove godine organizuje ovu manifestaciju u san-dakim i drugim gradovima.

30% vie Studenata na fiS-u

Na Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru odran prijemni ispit za prijem studenata u novu studijsku godinu.

Za prijemni ispit na FIS-e ove godine se pri-javilo 39 kandidata iz Novog Pazara i drugih okolnih gradova. Dekan FIS-a dr. hfz. Almir Pramenkovi zadovoljan je brojem kandidata upisanih u ovom roku. U poreenju sa prethod-nom godinom oekuje se 30% vie studenata, a na to ukazuje broj zainteresiranih u ovom roku. Kandidati su polagali pisani dio ispita, a nakon toga usmeni dio pred strunom komisijom.

Dr. Pramenkovi je kandidatima poelio puno uspjeha u studiranju i poruio onima koji raz-miljaju da upiu ovaj fakultet da u septembru dostave dokumenta i budu studenti ove viso-koobrazovne ustanove.

U subotu, 30.06.2012., u Banjoj Luci je odrana nauna konfe-rencija Poloaj Bonjaka u BiH i zemljama regiona u kontek-stu evropskih i evroatlantskih integracija. Konferenciji su se obratili: dr. Ferid Muhi, pred-sjednik Bonjake akademije nauka i umjetnosti, muftija sandaki Muamer-ef. Zukor-li, Sejfudin Toki, predsjednik Bonjakog pokreta, doc. dr. Rasim Muratovi, Muharem Murselovi, prof. Emir Musli i Smail Ibrahimpai. Na prijed-log predsjednika Bonjakog pokreta, uesnici konferencije su usvojili Banjaluku deklara-ciju slijedeeg sadraja:Podsjeajui da trenutno unu-tranje ureenje Bosne i Her-cegovine dijelom poiva na rezultatima politike etnikog ienja i zloina genocida;Pozivajui se na presudu Me-unarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju o genoci-du i drugim zloinima u Bosni i Hercegovini kao i na rezolu-cije i druge dokumente Ujedi-njenih nacija, Vijea Evrope i Evropskog parlamenta.Istiui da postojei ustav-no-pravni sistem Bosne i Hercegovine nije u skladu sa meunarodnim aktima o ljudskim pravima, a posebno sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama;Opredijeljeni za europske i euroatlantske integracije Bo-sne i Hercegovine;Insistirajui na jedinstvu svih patriotski orijentisanih gra-ana Bosne i Hercegovine u odreivanju budueg uree-nja drave;Uesnici naune konferencije pozivaju sve dravne organe, institucije, nevladine organi-zacije i pojedince da se anga-iraju za:

1. Osiguranje naela ope pravne jednakosti svih gra-ana Bosne i Hercegovine na nain da niti jedan graanin ne moe biti diskriminiran na bilo kojem dijelu teritorija Bosne i Hercegovine;2. Uspostavu funkcionalne drave u kojoj e u procesu donoenja odluka, a u skladu sa rezolucijom Parlamentar-ne skuptine Vijea Evrope i Evropskog parlamenta, biti otklonjeni elementi etnoteri-torijalnih blokada, posebno u vidu entitetskog glasanja u Parlamentarnoj skuptini Bo-sne i Hercegovine;3. Izmjenu izbornog siste-ma na nain koji e osigurati pravo svih graana Bosne i Hercegovine da neposredno biraju i budu birani u Pred-sjednitvo Bosne i Hercegovi-ne i Parlamentarnu skuptinu Bosne i Hercegovine sa cijele teritorije Bosne i Hercegovine kao izborne jedinice;4. Osiguravanje nadlenosti drave Bosni i Hercegovini koje su neophodne za ostva-rivanje punopravnog lanstva u Evropskoj uniji i NATO sa-vezu;5. Donoenje ustava Bosne i Hercegovine u skladu sa prin-cipima demokracije i tran-sparentnosti, uz sudjelovanje svih segmenata bosanskoher-cegovakog drutva i meuna-rodne zajednice, te uz mogu-nost konanog odluivanja o ovom pitanju svih graana Bosne i Hercegovine putem referenduma. 6. Za punu podrku i soli-darnost sa Bonjacima izvan granica BiH u ostvarivanju njihovih individualnih i naci-onalnih prava u skladu sa me-unarodnim konvencijama o ljudskim pravima i sloboda-ma.

SJEDNICA MEIHATA

izbori u iSlamSkoj zajednici

NAUNA KONFERENCIJA U BANJOJ LUCI

banjaluka deklaracija

5revi

ja S

AND

AK |

10.

juli

2012

. | b

r. 16

5 |

Sand

zakP

RESS

.net

HRONIKA

U okviru nedjeljne anali-tike emisije emitovane na prvom kanalu ruske dr-avne televizije, Jevgenije Baranov iz Makedonije vodio je reportau o ire-nju i aktiviranju islama na Balkanu. Muftija Muamer Zukorli je u ovoj reporta-i oznaen kao nesumnjivi lider u Sandaku ili, kako se autor ove emisije izrazio

Rakoj oblasti Srbije, koja se granii sa Bosnom i Kosovom, a koju lokalno, preteno muslimansko stanovnitvo, vie voli da na turski nain naziva Sandakom.

U reportai se istie da, kada se na prolim majskim izborima kan-didirao za predsjednika Srbije, muftija Zukorli je svima prode-monstrirao ta je to politiki islam u akciji. Zukorli u pomenutoj televizijskoj reportai insistira na tome da je aktiviranje radikalnih islamista u regionu posljedica nepametnog odnosa prema islamu, posebno onih koji sa islamom nemaju ama ba nikakve veze, ista-kao je Baranov.

Muamer Zukorli, muftija Islamske zajednice u Srbiji, kazao je da-lje, da aktiviranje Turske, ije se prisustvo osjea ovdje na Balka-nu, nije potpuno samostalno, ve je posljedica elje da se ponovo podijele karte u svjetskoj igri. Dakle, posljedica zainteresiranosti globalnih igraa da Turskoj predaju kontrolu islamskog faktora u ovom regionu.

Svi i globalni i lokalni igrai treba da se pomire sa tim da su prola vremena kada su mogli da kontroliraju islam preko lidera koje su sami napravili. Gotovo je sa tim! Islam je mona energija koja se oslobodila i kojom ne mogu da se igraju, pogotovo oni koji ne poznaju njena svojstva, istie glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji, Muamer-ef.Zukorli, u pomenutoj emisiji ruske televizije.

Knjievnik Jahja Fe-hratovi odbranio je magistarsku tezu Poetika i politika usmene i pisane re-volucionarne poezi-je na Internacionla-nom univerzitetu u Novom Pazaru.

Fehratovi je u izja-vi za TV Jedinstvo rekao da je taj dogaaj svojevrsni iskorak u njegovoj karijeri.

Fehratovi je naglasio da je ovo stepenica naprijed u njegovom naunom radu. Komi-siju su inili mentor prof. dr. Sanjin Kodri, predsjednik komisije prof. dr. Enes Durako-vi i lan komisije doc. dr. Amela Luka-Zo-rani.

On je takoe najavio skoranju doktorsku disertaciju koja e se baviti sintezom san-dake i bosanske knjievnosti.

Podrku prisustvom pruili su mnogobroj-ni gosti, meu kojima i muftija Muamer-ef. Zukorli, generalani menader IUNP, kole-ge knjievnici i mnogobrojni gosti.

IUNP

Fehratovi magiStrirao

PRVI KANAL RUSKE DRAVNE TELEVIZIJE

neSumnjivi lider muSlimana

U Sarajevu je odrana sjednica Predsjednitva Bonjaj-ke akademije nauka i umjetnosti na kojoj su razmatrane dosadanje aktivnosti organa BANU-a. Predsjednitvo Akademije je razmatrajui strategiju nacionalnog i kul-turnog razvoja Bonjaka usvojilo preporouke Senata BANU iz decembra 2011. godine.

Predsjednitvo BANU je donijelo odluku o organizaciji meunarodnog naunog skupa u povodu 100. godinjice Balkanskih ratova (1912-2012) u septembru, 2012. godi-ne. Takoer, na sjednici Predsjednitva odlueno je da se meunarodni nauni skup o bosanskom jeziku odri u novembru 2012. godine u Sarajevu.

SJEDNICA PREDSJEDNITVA BANU U SARAJEVU

uSvojena Strategija

6revi

ja S

AND

AK |

10.

juli

2012

. | b

r. 16

5 |

Sand

zakP

RESS

.net

HRONIKA

Premijeru Republike Turske Recepu Tayyipu Erdoganu uruen je Cvijet Srebrenice.

Asocijacija mladih Bonjaka u Tur-skoj nastavlja dijeliti simbol genoci-da u Srebrenici, koji se desio 11. jula 1995. godine, uz podrku gradona-elnika Burse Recepa Altepe.

Asocijacija mladih Bonjaka je Cvi-jet Srebrenice podijelila u turskom parlamentu, poslanicima i Erdo-ganovoj kerki Sumeyyi Erdogan. Ovaj put su Cvijet Srebrenice i pi-smo uruili premijeru Erdoganu.

Turski premijer je Cvijet Srebreni-ce odmah stavio na rever.

U pismu predatom Erdoganu na-vedeno je da je spomenik koji se sastoji od 8.372 para cipela, koliko je slubeni broj rtava u Srebrenici, napravljen prole godine povodom obiljeavanja godinjice genocida, izloen na Taksimu u Istanbulu uz njegovu nesebinu podrku.

U sklopu ovogodinjih aktivnosti, Asocijacija mladih Bonjaka je nave-la da e 8.372 para cipela pretvoriti u spomenik u Ankari, u parku Alija Izetbegovi, te da su Bosanci vrlo zahvalni zbog podrke i suosjeanja turskog premijera.

Navedeno je da su 8.372 Cvijeta Srebrenice, koje su majke Srebre-

nice napravile vlastitim rukama, do-nesena u Tursku uz podrku grado-naelnika Burse Recepa Altepea.

lanovi Asocijacije mladih Bonjaka su u izjavi za agenciju Anadolija kazali da su vrlo sretni zbog toga to je Erdogan primio pismo i stavio Cvijet Srebrenice na rever svog odijela.

cvijet Srebrenice ujedinjuje Svijet

Glavni muftija Muamer ef. Zukorli prijavio je boravak u Srebrenici kako bi u njoj mogao da glasa na lokalnim izborima.

Prijavu boravka u Srebrenici najavili su i Mustafa ef. Ceri i Aziz Hasa-novi, koji su traili da Srebrenica mora da bude izvuena iz ustavnog poretka Srpske, piu Novosti.

Zukorli je obrazloio da je to za nje-ga human in, kako bi glasao u toj opini na predstojeim lokalnim iz-borima.

Muftija Zukorli je objavio da ima dravljanstvo BiH ve petnaest go-dina.

Srebrenica je obaveza svih Bonja-ka, obaveza svih muslimana u Bosni i Hercegovini. Ona je simbol nae-ga opstanka. Zato, nije pravi vjernik onaj koji kae da Srebrenica nije nje-gova obaveza. Svako ko danas okre-ne glavu od Srebrebice, upitna je nje-gova vjera, upitan je njegov namaz i had. - kazao je Glavni muftija.

muFtija srebrenianin

Vrhovno vijee Rabite usvojilo je deklaraciju u kojoj se, pored ostalog, izraava zabrinutost za stanje ljudskih prava u Sandaku.

Na dvodnevnom 41. skupu Vrhovnog vijea Rabite u Meki prisustvovali su reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri i glavni muftija u Srbiji Muamer Zukorli.

Organizacija za islamsku saradnju pozvala je da se obra-ti panja na Sandak.

Od Vlade Srbije je zatraeno da prestane sa izolacijom muslimana Bonjaka u Sandaku, objavljeno je na sajtu Meihata Islamske zajednice u Srbiji.

Vrhovno vijee Radite, kako je navedeno, poziva Orga-nizaciju za islamsku saradnju da obrati panju na situa-ciju u Sandaku obzirom na injenicu da su srpske vla-sti odgovorne za genocid nad muslimanima Bonjacima u Bosni i Hercegovini krajem dvadesetog stoljea, to su, kako se tvrdi, potvrdili relevantni meunarodni su-dovi pravde.

Od vlasti u Srbiji je zatraeno i da zaustave permanen-tnu opstrukciju jedinstva Islamske zajednice u Srbiji, ugroavanje vakufske imovine, kao i da omogue ne-smetan rad odgojno-obrazovnih ustanova islamske za-jednice.

Takoer, Vrhovno vijee je u zavrnoj deklaraciji izra-zilo zabrinutost za stanje u Palestini, Siriji, Libanu, Je-menu, Iraku, Avganistanu, Somaliji, Filipinima, Kipru i Mijanmaru.

Vrhovno vijee Rabite je najvie zakonodavno i pred-stavniko tijelo ove svjetske muslimanske organizacije i broji 60 lanova.

rabitina deklaracija o sandaku

7revi

ja S

AND

AK |

10.

juli

2012

. | b

r. 16

5 |

Sand

zakP

RESS

.net

HRONIKA

BDZ I BKZ OSUDILE PRIVOENJE SEADA AIROVIA

montirani proceSNajotrije osuujemo pokretanje montiranog politikog procesa i podizanje krivine prijave protiv Seada airovia - predsjedni-ka Izvrnog odbora Bonjake demokratske zajednice, te njegovo pozivanje na informativni razgovor u Policijsku upravu u Novom Pazaru dana 19.06.2012. godine radi davanja iskaza o deavanjima na Hadetu 4. septembra 2010. godine.

U saopenju za javnost se navodi da je prilikom sasluanja Seada airovia od strane policije prekreno nekoliko Ustavom zagaran-tiranih prava, meu kojima i ostvarivanje prava na upotrebu ma-ternjeg jezika, u ovom sluaju bosanskoga jezika i pisma.

Policijski slubenici su u prisustvu airovievog odvjetnika, gos-podina Sabahudina Hajdarevia, u vremenskom periodu preko sahat i po tumaili Ustav i osporavali pravo pripadniku bonjake nacionalne zajednice da d iskaz na svom maternjem bosanskom jeziku. Pored toga nisu dozvoljavali da ta primjedba uope ue u zapisnik. Nakon nekoliko uzastopnih izlazaka i telefonskih poziva radi konsultiranja, policijski slubenik je napokon pristao da za-htjev airovia o upotrebi bosanskoga jezika ue u policijski za-pisnik.

Postupak PU Novi Pazar prema Seadu airoviu saopenjem za javnost osudila je i Bonjaka kulturna zajednica, u kojem se navo-di:

U pozivu koji je airovi dobio stoji da se treba javiti PU Novi Pazar u svojstvu graanina, a dolaskom u policijsku stanicu in-spektori su ga upoznali da je u tuilatvu protiv njega podnijeta krivina prijava za izazivanje vjerske i nacionalne mrnje i podri-vanje ustavnog poretka Republike Srbije na Hadetu 4. 9. 2010. go-dine kada je stao u odbranu vakufskog dobra i naroda verbalno se usprotivivi andarmerijskoj torturi koja je okupirala taj dio Novog Pazara i irila osjeanje strah te podsjeala na genocid u Srebrenici i druge zloine protiv ovjenosti devedesetih godina. Umjesto da privode, sasluavaju i optuuju sve oni koji su u lancu odgovor-nosti proizveli ove incidente na ulicama Novoga Pazara, policija i tuilatvo pokuavaju slomiti simbol graanskog otpora diktaturi i oligarhiji koja je u tom trenutku vladala Sandakom i Srbijom.

BKZ takoer smatra neprimjerenim i najotrije osuuje krenje ele-mentarnih graanskih i nacionalnih prava Seada airovia da izja-vu da na svom maternjem bosanskom jeziku na ta po ustavu i za-konima Republike Srbije ima pravo. Policijski inspektori PU Novi Pazar su umjesto da mu omogue ostvarivanje tog prava preko dva sahata ubjeivali airovia da da izjavu na srpskom jeziku i trvdi-li da u PU Novi Pazar za izjave na bosanskom jeziku ne postoje obrasci niti adekvatan kadar koji bi takve podneske profesionalno obradio i proslijedio tuilatvu.

PROTESTNO PISMO SANDAKE DIJASPORE ZA PREDSJEDNIKA SRBIJE TOMISLAVA NIKOLIA

dijaSpora uz airovia

Gospodine Nikoliu,

Piemo Vam u ime 250.000 Bonjaka Zapadne Evrope u ije ime protestuje-mo u vezi planira-nog, montiranog politikog procesa i podizanja krivine prijave od strane beo-gradskog reima sa njihovim glavnim pro-tagonistima u Sandaku, Rasimom Ljajiem i Sulejmanom Ugljaninom, protiv Seada Sairovia, predsjednika Izvrnog odbora Bonjake demokratske zajednice i njegovo pozivanje na informativni razgovor u Poli-cijsku upravu u Novom Pazaru 19.06.2012. godine radi davanja iskaza o deavanjima na Hadetu 4. septembra 2010. godine.

Rasim Ljaji i Sulejman Ugljanin su prijetnja miru, stabilnosti i ekonomskom prosperite-tu Sandaka i drave Srbije. Njihovom stal-nom hukakom retorikom, progonom svo-jih politikih neistomiljenika u Sandaku, uhodanim metodama iskorumpiranog Tu-ilatva i Policije drave Srbije ele po svaku cijenu zadrati vlast.

Obzirom da ste u nedavnoj predsjednikoj kapmanji kazali da ete, kada budete iza-brani za predsjednika drave Srbije, sav svoj potencijal i svo svoje znanje i umijee stavi-ti na raspolaganje svakom graaninu Srbije bez obzira na nacionalnu i vjersku pripad-nost, od Vas zahtijevamo da stanete u zati-tu gospodina Seada Sairovia i pomognete Bonjacima Sandaka da se izbore za ravno-pravnost sa svim ostalim narodima u Srbiji tako to ete stati imenom i prezimenom i svojom funkcijom u zatitu ugroenom i na-paenom bonjakom narodu od kriminoge-ne, tajkunske i mafijake vlasti u Sandaku potpomognutu u velikoj mjeri vladajuim reimom iji je sastavni dio.

Nadamo se da ete uvaiti ovu nau ozbilj-nu zabrinutost i nadamo se da ete nai za shodno da nam se obratite i odgovorite na nae iskaze zabrinutosti. Ukoliko Vaa reak-cija izostane povodom ovog nemilog doga-aja po nas Bonjake u Sandaku, Bonjaka dijaspora e se obratiti nadlenim instituci-jama u Briselu, jer imamo sebi za obavezu stati u zatitu svakom graaninu Srbije bez obzira na njegovu etniku pripadnost.

S potovanjem,

Mirsad Kuburovi, Koordinator BDZ-a za Zapadnu Evropu

8revi

ja S

AND

AK |

10.

juli

2012

. | b

r. 16

5 |

Sand

zakP

RESS

.net

HRONIKA

Nova skuptinska veina u No-vom Pazaru, Lista za evropski Novi Pazar i Lista SDA San-daka, poela je sa sprovoe-njem koalicionog sporazuma. Naime, oni sa na drugoj sjednici novog saziva Skuptine izglasali nepovjrenje sedmorici direktora javnih preduzea, a na njihova mjesta, shodno prethodnom do-govoru, postavili nove ljude za koje su rekli da su najbolji izbor u ovom trenutku.

Sportski savez (FKNP): Enver Gusinac, SDPVodovod i kanalizacija: Hanefija Brnianin, SDPKulturni centar: Husein Memi, SDPDuga: Fatima Durovi, SDPUrbanizam: Rudija Serezli, SDAIzgradnja (putevi): Esad Suljevi, SDASportski centar: Mirsad Iki, SDABiblioteka: Avdija Salkovi, SDATurizam: Haris Gegi, SDA

O Regionalnoj TV jo nije donijeta odluka?

Iako je dnevnim redom bilo predvi-eno, o novim/starim direktorima Gradske istoe i Regionalne televizi-je nije bilo rijei, zbog, kako su nam objasnili, proceduralne greke.

Na pitanje novinara zato nisu ime-novani i vd direktori JKP Gradska i-stoa i Javnog preduzea za informi-sanje Novi Pazar, kao to je bilo ranije

najavljeno u dnevnom redu, Baevac je odgovorio da im je pravna sluba savjetovala da ne prave proceduralne greke.

U pitanju su proceduralne stvari, jer su neki direktori samo nastavili da obavljaju tu funkciju, a mi smo danas samo imenovali nekoliko vd direkto-ra - rekao je Baevac.

ef odbornikog kluba Stranke de-mokratske akcije Sandaka Fahrudin eki smatra da su novoimenovani direktori gradskih preduzea u ovom trenutku najbolja kadrovska rjeenja.

Pohvalio bih radni ambijent dana-nje sjednice, a smatram da su sva da-nanja predloena i usvojena rjeenja za imenovanje vd direktora u ovom trenutku najbolja rjeenja i da e na-ii i na zadovoljstvo javnosti i da e graani imati haira od njih - rekao je eki.

dai premijer Srbije?

Predsjednik Srbije To-mislav Nikoli povje-rio je mandat za sastav Vlade predsjedniku SPS Ivici Daiu.

Ubijedili su me da su okupili veinu i za-traili nastavak kon-

stitutivne sjednice. U Vladi e biti SNS, URS i vjerovatno i neki drugi predstavnici graana u Skuptini Srbije. Vlada Srbije treba da bude mala po broju, efikasna i odgovorna i da dogo-vorom odluuje o bitnim stvarima za graane rekao je Nikoli poslije sastanka sa Daiem.

Prihvatio sam odgovornost i stavio se u slu-bu Srbije, nema povratka u devedesete, ne in-teresuje me nebeska Srbija, nego sadanjost i budunost zemlje. Iako je danas Vidovdan koji ima toliko znaenje i simboliku, elio bih danas da Vidovdan ne bude vezan za nebesku Srbiju nego da uinimo sve da, ne mogavi da promi-jenimo prolost, uinimo da promijenimo sa-danjost poruio je Dai.

direktorijada

da li bdz podrava vladu

Predsjednik Bonjake demokratske zajednice (BDZ) i republiki posla-nik manjinske koalicije Sve zajed-no Emir Elfi ocijenio je da je dobro to je agonija oko formiranja Vlade okonana i da je njegova koalicija spremna da podri Vladu ako ona iz-mijeni odnos prema Bonjacima.

Elfi je za agenciju Beta rekao da se nada da e novonastala situacija imati pozitivne implikacije i da e nova Vlada na kraj-nje odgovoran nain voditi zemlju.

Vjerujem da e nova Vlada Srbije uspjeti da odgovori na sve izazove koji su pred njom. Ukoliko se pokae spremnost na promjenu dosadanje politike i odnosa prema Sandaku, ali i prema svim nacionalnim zajednicama u Srbiji, koji je do sada bio na izrazito niskom nivou, mi smo spremni da damo puni doprinos novoj Vladi, rekao je Elfi.

Manjinsku koaliciju Sve zajedno ine BDZ, Graanski savez Maara, Demokratska zajednica Hrvata, Demokratska zajed-nica vojvoanskih Maara i Slovaka stranka.

Mandat za sastav nove Vlade dobio je lider socijalista Ivica Da-i, a Vladu e vjerovatno initi SNS, koalicija oko SPS i URS.

BDZ: U Skuptini grada se kri pravo na bosanski jezik

Odbornika grupa Bonjake demokratske zajednice imala je primjedbu na zapisnik koji im se dostavlja i na slubenu upo-trebu jezika i pisma u Skuptini grada.

Novi lanovi Skuptine gradaSkuptina grada je po osnovu izbora u izvrnim organima grada konstatovala ostavke gradonaelnika Meha Mahmu-tovia te njegovog zamjenika Ahmedina krijelja i lanova Gradskog vijea, Reada Hod-ia i Edina Gudevia. Njiho-ve zamjene su: Binasa osovi, Nedad Plojovi, Suada ara i Fuad Golo. Odbornik nije ni Gradimir Nedeljkovi ispred Liste Pokrenimo Novi Pazar, kao i Nihad Hasanovi, efa-dil Spahi, Hanefija Brnianin i Hivzo krijelj. Skuptina je obrazovala i petolanu admini-strativno-mandatnu komisiju, kao i istog broja, Komisiju za statutarna, organizaciona i nor-mativna pitanja. Skuptina ima-la je 21 taku dnevnog reda.

Voljom odbornike veine do-nijeta je odluka o formiranju Administrativno-mandatne ko-misije i Komisije za statutarna, organizaciona i normativna pi-tanja Grada Novog Pazara.

9HRONIKA

pribojSka kontraverza

Predstavnici etiri politike grupacije, odnosno pet politikih stranaka potpisali su koalicioni sporazum o formiranju nove lokalne vlasti u optini Prijepolje.

Predstavnici opinskih odbora SDP, DS, SDA, DSS i SRS su tom prilikom saopili sljedee:

Koalicionim sporazumom koji smo jue pot-pisali uredili smo principe funkcioniranja koa-licije, meusobne odnose i postigli dogovor o nosiocima najodgovornijih i najvanijih funkci-ja u lokalnoj vlasti. Stekli su se uslovi za odra-vanje konstitutivne sjednice Skuptine Opine Prijepolje izjavio je Vukosav Tomaevi, predsjednik Opinskog odbora Demokratske stranke Srbije.

Konsultacije smo uz male prekide odravali i danas imamo rezultat formiranja budue vlasti. Razgovori su bili dugi, veoma ozbiljni. Svako od nas je svjestan vremena koje je pred nama i siguran sam da e svaka od ovih politikih grupacija dati svoj maksimum, kako bi opina Prijepolje i svi njeni graani imali dobru vlast, ozbiljnu vlast - saopio je Esad Hodi, pred-sjednik opinskog odbora Sandake demo-kratske partije.

Mogu otvoreno da kaem da smo zadovoljni pregovorima koji su trajali skoro dva mjeseca. Jesu bili iscrpni, ali ipak smo doli do zajedni-kog dogovora - kae Zoran Despotovi, pred-sjednik Opinskog odbora Srpske radikalne stranke.

Stranka demokratske akcije Sandaka je svo vrijeme ovih pregovora imala jasne ciljeve za koje se zalagala i koji su ovim koalicionim spo-razumom prihvaeni - izjavio je Ibro Fazli, predsjednik Opinskog odbora Stranke demo-kratske akcije.

Dogovorit emo se da to bre i kvalitetnije pokuamo rijeiti probleme graana, koji su zaista brojni - izjavio je u konferenciji Dobro Lazarevi, predsjednik Opinskog odbora De-mokratske stranke.

Ovim koalicionim sporazumom predvieno je da mjesto predsjednika Opine pripadne San-dakoj demokratskoj partiji, odnosno, Emiru Haimbegoviu. Mjesto zamjenika predsjedni-ka Opine Demokratskoj stranci, odnosno Do-bru Lazareviu. Predsjednik Skuptine Opine Prijepolje u narednom sazivu bit e Vukosav Tomaevi iz DSS, a njegov zamjenik Ibro Fa-zli iz SDA.

prijepolje dobilo vlaSt

Vladajuu veinu u Skuptini Opine Priboj ine Srpska na-predna stranka (SNS), Demo-kratska stranka (DS), koalicija SPS-PUPS, Nova Srbija (NS) i Srpski pokret obnove (SPO).

Od etiri odbornika DS dva nisu dola na sjednicu, a pre-

ostala dva su se pridruili naprednjacima i ostalim strankama koje ine vladajuu koaliciju u Priboju.

Odbornici su za predsjednika Opine izabrali Lazara Rvovi-a (SNS) kome je to drugi predsjedniki mandat. Predsjednik Skuptine Opine je Saa Vasili (DS), a funkciju zamjenika predsjednika Opine obavljat e Vesna Jugovi (SPS).

Vladajua koalicija je dobila podrku 21 od 41 odbornika, ko-liko ih ima u Skuptini opine Priboj.

Na majskim izborima u Priboju po sedam mandata su osvojili D, SNS i koalicija LDP-SDP, po pet DS-SPO i SPS-PUPS, po tri NS, SDA i Pokret za Priboj, a jedan mandat je pripao BDZ.

ELITE DA PUTUJETE SIGURNO, BRO I UDOBNO...

Putujte sa turistikom agencijom

telefoni:

srBija: 063/609-160 063/661-662turska: +90.535.893.3234

faX: 020/386-555

reDoVne linije noVi PaZar - istanBul - noVi PaZar

PolaZak neDjeljom u 9hPoVratak utorkom u 10h

10

revi

ja S

AND

AK |

10.

juli

2012

. | b

r. 16

5 |

Sand

zakP

RESS

.net

HRONIKA

Spaljivanje bonjaka

Prije 20 godina zarobljeno je, a potom u kui Mehe Alia na Bikavcu zapaljeno 70 bonjakih ena, djece i staraca.

U organizaciji udruenja ena rtva rata, u avliji sruene kue Mehe i Dervie Ali, u vi-egradskom naselju Bikavac, okupilo se neko-liko desetina lanova porodica poginulih i nji-hovih prijatelja kako bi obiljeili 20. godinjicu od stravinog zloina tadanje vojske i policije Republike Srpske potpomognute srbijanskim i crnogorskim jedinicama, koji su zarobili, a po-tom zapalili 70 djece, ena, starih i iznemoglih osoba samo zato to su bili Bonjaci.

Ovom prilikom je prezentirana kolekcija foto-grafija rtava ovog zloina, kao i slike zlikova-ca koji su napravili lomau, koju je haki sud okarakterizirao kao najstranije djelo i najve-u pojedinana povredu humanosti u ratu.

Nakon prouene Fatihe i polaganja cvijea na temelje sruene kue, predsjednica Udruenja Bakira Hasei je kazala da ovo mjesto zloina i genocida ne smije ostati zaboravljeno. Ona je, u ime rtava i u ime istine o ovoj lomai, pozvala potene viegradske Srbe koji znaju za istinu o kostima spaljenih Bonjaka u ovoj kui, da progovore.

Predsjedavajui Skuptine Opine Viegrad Bilal Memievi je napomenuo da je u ovoj lo-mai izgorjelo i nekoliko lanova njegove poro-dice i poslao poruku da se ovakva zlodjela ne smiju zaboravljati ukoliko se eli imati sigurna i duga budunost.

U kui je izgorjelo sedamdesetak ena, djece i ljudi. Kompletna porodica moje supruge - otac, mati, nena, tetke - izgorjeli su ovdje - kazao je Meho Ali za agenciju Anadolija, dodajui da kosti spaljenih Bonjaka nikada nisu prona-ene, niti su pronaeni elementi zidova kue koji su zajedno sa kostima odvezeni na nepo-znatu lokaciju.

Ni na obiljeavanju 20. godinjice lomae na Bikavcu nije bilo predstavnika vlasti i visokih funkcionera, no predsjedavajui Predsjedni-tva BiH Bakir Izetbegovi i premijer Federaci-je BiH Nermin Niki poslali su svoje izaslani-ke koji su porodicama rtava prenijeli poruku da se ovakvo neto vie nikada i nigdje ne ponovi.

DRUTVO ZA UGROENE NARODE:

genocid u viegraduPovodom obiljeavanja 20. godinjice od stravinog zloina koji se dogodio 27. juna 1992. u naselju Bikavac u Viegradu, kada su u kui Mehe Alia srpske snage zapalile 70-oro djece, ena i staraca, Drutvo za ugroene narode za BiH sa aljenjem kon-statira da presudom Meunarodnog suda za ratne zloine u Hagu ovaj zloin nije kvalificiran kao genocid.

Drutvo za ugroene narode podsjea da su presudom u Hagu za zloine u Viegradu osueni Milan Luki na kaznu doivot-nog zatvora i Sredoje Luki na kaznu od 30 godina zatvora.

Meutim, visina kazne nije donijela olakanje za porodice spa-ljenih rtava jer presuda ove zloine nije nazvala pravim ime-nom, a to je genocid - kae predsjednica Drutva za ugroene narode za BiH Fadila Memievi.

Jedina preivjela rtva ovog stravinog zloina Zehra Turjaa-nin kazala je da su ih etnici u kuu Mehe Alia te kobne noi uveli kroz balkonska vrata.

U kuu sam ula posljednja te sam po ulasku vidjela da su vra-ta i prozori dobro zaepljeni, na vrata su stavili ormare i namje-taj tako da se nije moglo izai. Nakon to su kuu kamenovali, ubacili su tri bombe koje su eksplodirale, a zatim su ubacili za-paljivi prah koji je guio, nakon ega se pojavio veliki plamen. Za vrijeme tog poara ula sam pisku i jauke i cviljenje to nika-kvim rijeima ne mogu opisati. Zadobila sam opekotine treeg stepena. Izgorjela mi je kosa, obje ruke do lakata, lice, ostale su mi samo oi opisala je Turjaanin.

U ivoj lomai nastradalo je 70 osoba, meu njima i majka te dvije sestre Zehre Turjaanin, dvoje djece njene sestre, Zehrina snaha i njeno dvoje djece.

11

revi

ja S

AND

AK |

10.

juli

2012

. | b

r. 16

5 |

Sand

zakP

RESS

.net

HRONIKA

miloeviu dokazan g e n o c i d

Sudsko vijee Hakog tribunala, kojim je predsjedavao korejski su-dija O-Gon Kwon, donijelo je me-upresudu u kojoj je ocijenilo da nema dovoljno dokaza da su srp-ske snage pod vodstvom ratnog zloinca Radovana Karadia izvr-ile genocid u opinama Bratunac, Foa, Klju, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik, iako je meu-presudom od 16. juna 2004. godine preminuli bivi predsjednik SR Ju-goslavije i Srbije Slobodan Miloe-vi proglaen krivim za genocid u sedam bh. opina.

Naime, Miloevi je u junu 2004. godine traio da se iz optunice za Bosnu i Hercegovinu briu take 1 i 2 kojima se on teretio za genocid i sauesnitvo u genocidu.

Pretresno vijee kojim je predsje-davao sudija Patrick Robinson od-bacilo je taj Miloeviev zahtjev, navodei kako je dokazano da je postojao udrueni zloinaki po-duhvat s ciljem da se poini geno-cid, kao i da su prema do tad prezentiranim dokazima uesnici tog poduhvata zaista poinili geno-cid u Brkom, Prijedoru, Sanskom Mostu, Srebrenici, Bijeljini, Kljuu i Bosanskom Novom!

Veinom glasova, Sudsko vijee je tada zakljuilo da je Miloevi bio uesnik u udruenom zloinakom poduhvatu, zajedno s tadanjim vostvom bosanskih Srba.

Zanimljivo je da je u Sudskom vije-u u sluaju Miloevi bio i korej-ski sudija O-Gon Kwon, koji je da-nas predsjedavajui Sudskog vijea u predmetu Karadi.

Meutim, on je i tada izdvojio svo-je miljenje, smatrajui kako nije izvan razumne sumnje dokazano da je optueni Miloevi djelovao s namjerom da se Bonjaci unite, u cjelini ili dijelom, kao etnika i vjer-ska grupa.

Tano osam godina kasnije O-Gon Kwon je u sluaju Karadi na-metnuo svoj stav da u sedam bh. opina nije poinjen genocid.

Na injenicu da je u sluaju Milo-evi donesena osuujua meu-presuda za genocid, upozorio je i prvi komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine, penzionira-ni general Sefer Halilovi, kojeg je

Haki tribunal oslobodio odgovor-nosti za ratne zloine u Bosni i Her-cegovini.

Za njega je iznenaujua odluka Sudskog vijea Hakog tribunala da nema dovoljno dokaza da su srpske snage izvrile genocid u opinama Bratunac, Foa, Klju, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.

Oekivao sam da e presuda u sluaju Miloevi biti dovoljna Sudskom vijeu da ostane pri sta-vu da je u vie bh. opina izvren genocid. Ne znam zato se Hako tuilatvo nije pozivalo na odlu-ku u sluaju Miloevi. Jer nije nedostajalo pravnih argumenata da se Radovan Karadi osudi za genocid nad vie gradova u Bosni i Hercegovini- kazao je general Halilovi.

Na pitanje da li ima utisak da, ipak, iza svega stoji politika, Sefer Hali-lovi odgovara:

Po meni, ovo je bilo za oekivati obzirom da je predsjedavajui Sud-skog vijea, korejski sudija O-Gon Kwon, od poetka pokazivao sim-patije prema Srbima. S druge stra-ne, bosanska diplomatija je zakaza-la. Morala je biti aktivnija. Jer svaki put kada smo mi neaktivni, to od-lino iskoristi diplomatija Srbije. A nema sumnje da je Srbija diplomat-ski djelovala kako bi bila donesena ovakva odluka. Ja sam bio svjedok kako je ranije radila srbijanska di-plomatija - tvrdi Halilovi.

Nadalje, on smatra da se neto sli-no ne bi smjelo dogoditi i u sluaju Ratka Mladia, te da bi u tom po-stupku morale biti ispravljene sve dosadanje greke. Apelira i na Mi-nistarstvo vanjskih poslova BiH da se aktivnije ukljui u ovaj sluaj.

Pretresno vijee Hakog tribuna-la djelomino je prihvatilo zahtjev Radovana Karadia po pravilu 98 bis i donijelo oslobaajuu presudu po taki 1. optunice, koja je biveg predsjednika Republike Srpske te-retila za genocid u sedam bosan-sko-hercegovakih opina. Drugi zahtjevi optuenog su odbijeni, tako da Karadiu ostaje da izvodi svoje dokaze po ostalih 10 taaka optunice, ukljuujui i onu koja ga tereti za genocid u Srebrenici.

hrtski steci dio SvjetSke

batineTakozvano Grko groblje u pri-jepoljskom selu Hrta ima velike anse da bude uvrteno na listu svjetske batine kroz projekat za-jednike nominacije srednjovjekov-nih nadgrobnih obiljeja steaka, reeno je na prezentaciji projekta.

Zajedniku nominaciju pokrenula je Bosna i Hercegovina, u saradnji s ministarstvima kulture Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Bosna i Hercego-vina je predloila 22 lokaliteta, Hr-vatska dva, a Crna Gora i Srbija po tri.

hrvatSka ne zaboravlja

bonjake sehide21. lipnja sveano je otvareno Spomen-obiljeje naim ehidima. Valja znati da je u Domovinskom ratu, branei Republiku Hrvatsku od velikosrpske agresije, sudjelovalo oko 25.000 musli-mana.

U temelje hrvatske slobode i sa-mostalnosti svoje je mlade ivote ugradilo vie od 1.100 muslimana. Na Buimkievu spomen-obiljeju upisana su imena 989 identificira-nih ehida. Vie od stotinu ehida jo nisu identificirani, a kad budu bili utvreni njihovi identiteti ime-na e im biti upisana na prazne plo-e koje ih ekaju. Inicijativa za Spo-men-obiljeje potekla je od naeg muftije evka-ef. Omerbaia. Naj-prije je osnovana Udruga Bonjaka branitelja u Domovinskom ratu u Republici Hrvatskoj. Prvi predsjed-nik Udruge bio je Sead Okanovi, heroj Domovinskoga rata, koji i da-nas u sebi nosi uspomenu na burne ratne dane vie od 200 gelera. Po-slije je predsjednik Udruge postao Hamdija Mali koji je zajedno s Organizacijskim odborom nastavio s radom na ostvarenju ovoga veleb-nog objekta.

12

revi

ja S

AND

AK |

10.

juli

2012

. | b

r. 16

5 |

Sand

zakP

RESS

.net

HRONIKA

Koliko jue sve je bilo jasno: prvi ovjek parlamenta Ramo Kolainac podnio je ostavku, a s obzirom da je kao nepartijac bio na odbornikoj listi Demokratske partije socijalista, po svim raunicama matematike logike i politike matematike, do tog trenutka temeljna lanica izgubila je elementarni - statistiki autoritet unutar inae funkcionalno krhke ko-alicije.

Veoma jasna poruka upuena je jav-nosti, ako ne tog trenutka, posljed-njeg dana maja, a ono makar 48 sati kasnije.

Sa osam odbornika Bonjake stranke lokalni lideri socijaldemokrata brzo su postigli dogovor, pa su sa svojih sedam, uz tri mandata Partije za Gu-sinje i jednim Demokratskog saveza, obezbijedili komotnu veinu, kojoj ni formalno-pravno, ni sutinski-funk-cionalno, ba niko i ba nita ne moe prigovoriti. Posljednji vikend, kao to je Pobjeda ve detaljno informirala, bio je radan za rukovodstva buduih koalicionih partnera, ali ni tada, pa ni gotovo nedjelju dana kasnije, nema odgovora na nekoliko elementarnih pitanja, pa ak ni na neizbjeno a ta im bi?

Komotna veinaLider lokalnog ogranka plavskih socijaldemokrata David abovi objasnio je atro, dodue kako su se u prethodne dvije godine za-jednike vlasti sa DPS najeli zelenih krastavih aba, pa im je vie svega dosta. U meuvremenu, u istoj infor-mativnoj emisiji dravne televizije, predsjednik Opinskog odbora DPS Husnija abovi, iako nije posezao za metaforma, nije bio nita precizniji.

Esdepeovci to rade samo zbog vlasti, kazao je on, i izrazio zabrinutost za sudbinu projekata u iju je realizaciju izvrna vlast na elu sa Skenderom arkinoviem ula zajedno sa crno-gorskom Vladom.

Znatno jasniji od obojice bio je pred-sjednik plavskog odbora Bonjake stranke Orhan ahmanovi, koji je u izjavi za na list precizirao da su pregovori sa DPS propali zato to su koncepcijske razlike nepremosti-ve, a ni prethodna iskustva saradnje nisu pozitivna. Podsjetio je kako ih se DPS odrekla prije neto vie od dvije godine, navodno bez ikakvih razloga. Zato su im socijaldemokrate poeljniji partneri i dogovor izmeu dva rukovodstva postignut je veoma brzo. Sporazumu o preuzimanju par-lamentarne i izvrne vlasti pridruili su se Partija za Gusinje i Demokrat-ski savez, tako da e nova koalicija sa ukupno 19 od 32 odbornika imati sasvim komotnu veinu.

Kraj naredne sedmice nagovijeten je kao krajnji rok za realizaciju poli-tikog dogovora etiri stranke i to je posebno interesantno, ne samo za ovdanju javnost, raspodjelu funkci-ja, prvenstveno u izvrnoj vlasti. Ve pomenuti Kolainac, iako je slovio kao jedini opeprihvatljivi kandidat za predsjednika opine, i dalje ener-gino odbija kandidaturu za tu funk-ciju, a prema nekim nezvaninim najavama ozbiljno razmilja da se u potpunosti povue iz javnog politi-kog ivota Plava. Zato se sada lop-tica prebacuje iz jednog u drugo stranako dvorite, pa Bonjaci pred-sjedniku fotelju nude socijaldemo-kratama, a oni bi je radije prepustili njima. Dobrovoljaca, dakle, nema, a na silu se ne moe

Nai vaeIpak, u petak je naem listu potvr-eno, predsjednik opine bit e iz Bonjake stranke, jer joj to pripada i zbog injenice da je sa osam mandata pojedinano najjaa politika grupa-cija u lokalnom parlamentu. Naelna saglasnost postignuta je i oko ostalih funkcija i mada konkretna imena za konkretne resore jo nesu poznata, potpuno je izvjesno da e svi dosa-danji funkcioneri koji su postavljeni voljom DPS morati da potrae nova radna mjesta. Predsjednik Opinskog odbora Husnija abovi objanjava:

Nai kadrovi birani su iskljuivo u skladu sa propisima, pa drugaije ne mogu biti ni smjenjivani. Konkursi i oglasi raspisivani su za sve dunosti, a jedino gdje smo od uslova odstupili upravo su bila petorica kadrova SDP koji nisu imali dovoljno radnog isku-stva, ali smo im zajedniki progledali kroz prste, jer raunali smo mladi su i vjerovatno perspektivni ljudi, pa neka stiu dodatna znanja kroz prak-su. Osim te injenice, nai ve biv-i koalicioni partneri veoma dobro znaju da kada smo bili na vlasti ba niko ni od takozvanih izbornih funk-cionera i starjeina nije ostajao bez posla. Poslije estomjesenog statusa nerasporeenih bivih rukovodio-ca, uz platu koju su primali i ranije, dobijali su radna mjesta u skladu sa kolskom spremom. Kako e se oni ponaati sada, njima na ast

S druge strane, njegov prezimenjak, David, predsjednik SDP za plavsku opinu, veoma naglaeno potenci-ra (formalno) nespornu injenicu da nikada nisu insistirali na zvunim funkcijama, pa su, s tim u skladu, na odgovorne dunosti u pojedinim opinskim organima forsirali ko-lovane, mlade ljude uz neskrivenu tendenciju da se partijski veterani odmore. Zato, veli on, ni u novoj koaliciji sa Bonjacima, Partijom za

CRNOGORSKA POBJEDA ANALIZIRA POLITIKI SITUACIJU U PLAVU

abogutai ne miriu

dpS-ov meni

13

revi

ja S

AND

AK |

10.

juli

2012

. | b

r. 16

5 |

Sand

zakP

RESS

.net

HRONIKA

Gusinje i Demokratskim savezom ne trae nita vie od onoga to su imali do sada. Buduim partnerima, dakle, preputaju funkcije prvog ovjeka iz-vrne vlasti i predsjednika parlamen-ta, kao i sva mjesta koja su do sada pokrivali kadrovi DPS.

abovii se ne saglaavaju ni oko razloga za rasturanje do sada vlada-jue koalicije. Podsjeanja radi, uoi izbora, prije dvije godine, SDP i DPS formirale su zajedniku izbornu listu i predstavili se graanima Plava, Gu-sinja i Murina kao prilino homogena politika grupacija, spremna i spo-sobna da uini decenijama iekivani korak vie ka revitalizaciji resursa koji su je nekada inili veoma prepo-znatljivom i razvojno perspektivnom sredinom. Naalost, od samog po-etka uoavale su se sitnice koje su ukazivale na obostrano gutanje zele-nih, valjda i krastavih aba, samo to se do posljednjeg dana maja nije ba precizno znalo kome e prvo, takav jelovnik dojaditi.

Vai naeSocijaldemokrate su uinile prvi ko-rak. Kontraverzno uvrtenu taku dnevnog reda na posljednjem zasje-danju nisu htjeli da prihvate odborni-ci DPS, a meukoalicionu konfuziju prilino neoekivano je u tom trenut-ku iskoristio predsjednik parlamenta podnoenjem neopozive ostavke. Ni gotovo mjesec dana kasnije niko od naih jueranjih sagovornika nije znao tano da objasni o emu je, za-pravo, trebalo da raspravljaju. Svi se kao prisjeaju bilo je neto oko nekog zemljita na granicama novoformira-nog Nacionalnog parka, gdje je pla-nirano neto da se gradi, ali ba niko, ukljuujui i predsjednike opinskih odbora DPS i SDP, nije mogao da

precizira oko ega su se ba tog dana i tim povodom razili. Paljivijim presliavanjem snimljenih razgo-vora mogla bi se, meutim, sa vrlo visokim stepenom vjerovatnoe de-tektovati za sada neobjanjivo dan-grizava zainteresiranost obje stranke za kadrovanje unutar NP Prokletije. Novinarska upornost da pronikne u elementarno razumljive razloge, nije pomogla.No, javna nadgornjavanja se nastav-ljaju: esdepeovska strana optuuje depesovsku za navodno enormnu zaduenost opine, naroito u po-sljednje dvije godine, ali ni prvi o-vjek opinske organizacije SDP Da-vid abovi nije tokom razgovora sa Pobjedinim izvjetaem precizirao o kojoj cifri se radi. Kazao je, manje je bitno jesu li dva, dva i po ili etiri miliona. Bitno je da se utvrdi zato su dugovi napravljeni i gdje su pare potroene. udno mu je, takoe, to neki vani ljudi iz izvrne vlasti po-sljednjih nekoliko sedmica rade i su-botom i viaju se na putu od zdanja opine do sjedita dvije ovdanje fili-jale poznatih banakaU pokuaju da saznamo koliko je plavska opina stvarno zaduena, dobili smo odgovor kao iz rukava: Taman onoliko koliko je dug iznosio kada je plavskom opinom vladala Socijaldemokratska partija sa nekima od najavljenih partnera u buduoj vlasti. Lider lokalne organizacije DPS Husnija abovi bio je precizan: od 2006. dugovanja iznose oko tri mili-ona eura, a sve dosadanje revizije su pokazale da manipulacija i mahinaci-ja sa javnim finansijama nije bilo. To znai da su predsjednik opine Sken-der arkinovi i njegovi saradnici, u veoma tekim uslovima, radili pote-no i striktno po zakonu.

Neodriva koalicijaIako nam je potpuno jasno da razlo-zi za izlazak SDP iz koalicije sa nama nisu nikakvi vii razvojni ciljevi niti interesi graana, nego klasina borba za vie nekontrolirane vlasti, odbor-nici DPS bit e konstruktivna opo-zicija - istie predsjednik Husnija abovi. Gdje god budemo mogli insistirat emo na nastavku realizaci-je vanih projekata iji su idejni tvor-ci i uesnici u konkretnim poslovima upravo nai kadrovi, a bezrezervnu podrku na svim nivoima imat e i podsticajne mjere crnogorske vlade iji su ciljevi stvaranje uslova za bri i kvalitetniji razvoj ovog kraja.Bojim se, meutim, da razvojni inte-resi nee dominirati politikom nove vlasti jer prethodna iskustva svjedoe da je koalicija SDP i Bonjake stran-ke dugorono funkcionalno neodri-va. Primjera radi, uoi prolih izbora, lino mi je bila veoma bliska ideja da ve dogovorenoj koaliciji prikljuimo i Bonjake, ali je predsjednik Opin-skog odbora SDP takvu mogunost energino odbio podsjea abovi. ak je postavio ultimatum ako pri-kljuujemo tu stranku, onda na SDP ne moemo raunati. Pored toga, obje partije usmjerene su ka lanstvu i birakom tijelu gotovo iste nacional-ne strukture bonjake, tako da je stalna borba za to vei uticaj prak-tino neizbjena, a to nikako ne ide u prilog harmoninom djelovanju partnera u izvrnoj i parlamentarnoj vlasti.Zato ponavljam nisam optimista i ne vjerujem da je nova etvorolana koalicija dugorono odriva, a naro-ito ne vjerujem u njene sposobnosti da radi u interesu svih graana.

PREUZETO: POBJEDA.ME

14

revi

ja S

AND

AK |

10.

juli

2012

. | b

r. 16

5 |

Sand

zakP

RESS

.net

HRONIKA

bS za crnu goru u evropSkoj uniji

dijaSpora u parlamentu crne gore

Odluka Evropskog savjeta za ope poslove da odobri otpoinjanje pristupnih pregovora sa Crnom Gorom za lanstvo u Evropskoj uniji jeste pozitivan impuls i pod-strek za reforme u Crnoj Gori, ali i dokaz da su odnosi izmeu Crne Gore i Evropske unije u stalnom usponu.

U daljem tekstu saopenja se navodi da Odluka Evropske unije o otvaranju pregovora o pristupanju s Crnom Gorom ima znaaj ne samo za Crnu Goru, nego i za druge drave Procesa stabilizacije i pridruivanja. Nakon zavretka pristupnih pregovora sa Hrvatskom, Crna Gora je prva drava Procesa stabilizacije i pridru-ivanja koja ulazi u sljedeu i najzahtjevniju fazu pri-stupanja EU.

Takoer, oekujemo da u pregovarakom procesu bude ukljuen vei broj eksperata iz bonjakog naro-da, jer elimo i moemo, i u institucijama koje se bave ovim poslom, dati znaajan doprinos istaknuto je u saopenju Bonjake stranke.

Poslanici Bonjake stranke Crne Gore, Suljo Mustafi i Amer Halilovi, posjetili su udruenja bonjake dijas-pore u Frankfurtu, Bremenu i Osnabriku i uestvovali na Osnivakoj skuptini Asocijacije bonjake dijaspore porijeklom iz Crne Gore za sjevernu Njemaku i uka-zali na potrebu bolje saradnje drave sa iseljenikim udruenjima.

Mustafi je kazao da BS stalno upuuje na potrebu ja-anja saradnje kroz unapreenje poslovnog ambijenta i otklanjanje administrativnih barijera za ulaganje u za-viaj.

Potrebno je omoguiti dijaspori da ima svog poslanika koji e u parlamentu govoriti u ime iseljenika o svim za njih vanim pitanjima naglasio je Mustafi dodajui da e nakon sljedeih izbora BS biti znaajno jaa i imati jo vei uticaj u izvrnoj vlasti.

Halilovi je kazao da je dijaspora uestvovala u broj-nim humanitarnim i donatorskim aktivnostima u Crnoj Gori i ukazao na potrebu institucionaliziranog usmjera-vanja ovih aktivnosti.

Naveo je da je formirano udruenje Merhamet u Crnoj Gori preko kojeg planiraju da pomau socijalno ugro-enom stanovnitvu.

Odbornici SO Roaje najvie vremena utroili na razmatranje zavrnog rauna budeta Opine za 2011. godinu.

Sekretar sekretarijata za finasije Mevluda Cikoti konsta-tovala je da je realizirano 96 odsto rebalansiranog bude-ta, koji je iznosio 3.982.000 eura: Troenje budetskih sredstava u protekloj godini bilo je transparentno i u skla-du sa zakonom, a izvrilac je uskladio prihode i rashode i to je konstatovano u revizorskom izvjetaju kazala je Cikoti.

Odbornik SDP-a Idriz Nurkovi uputio je zamjerke na nain troenja budetskih sredstava istiui kao primjer da je za podsticaj razvoju poljoprivrede bilo opredijeljeno 27.000 eura, a da ta sredstva nisu utroena namjenski, pa je zatraio objanjenje gdje je taj iznos utroen.

Predsjednik Opine Nusret Kala kazao je da su okolnosti nametnule da je dio sredstava preusmjeren za druge na-

mjene, odnosno da je iskoristio zakonsku mogunost da dio budetskih sredstava, koja su manja od 10 odsto, preusmje-ri za namjene koje su u odreenom trenutku bile prioritet: Planirana sredstva od koncesija u proloj godini iznosila su oko pola miliona eura, a ostvarena su u znatno manjem iznosu, i to krajem godine, to je poremetilo dinamiku pu-njenja budeta. Zna se da su sredstva od koncesija na umu, pored prihoda iz egalizacionog fonda, najvea prihodna stavka u opinskoj kasi rekao je Kala.

Prilikom analize stanja u Komunalnom preduzeu konsta-tovano je da se ono nalazi u veoma tekom stanju zbog i-njenice da su nenaplaena potraivanja premaila cifru od 900.000 eura, od ega su 400.000 eura dugovanja kompanije Gornji Ibar koji se nalazi u steaju, a da obaveze po osno-vu poreza i doprinosa iznose oko 470.000 eura. Predsjed-nik Opine Kala preporuio je poslovodstvu Komunalnog preduzea da potraivanja, od kojih je dobar dio zastario, pokua da svede na realno naplativa.

Odbornici su jednoglasno prihvatili Izvjetaj Centa za kul-turu, uz konstataciju da su programski sadraji realizirani u proloj godini i oni koji su planirani za ovu u znaajnoj mjeri podigli kvalitet rada u toj ustanovi.

Bez puno diskusije prihvaen je i izvjetaj preduzea Vo-dovod i kanalizacija uz napomenu prvog ovjeka tog pre-duzea Safeta Muria da je izvjestan poetak rekonstrukcije glavnog gradskog vodovoda u ovoj godini koji treba da se

SJEDNICA SO ROAJE:

usklaen budet

15

revi

ja S

AND

AK |

10.

juli

2012

. | b

r. 16

5 |

Sand

zakP

RESS

.net

HRONIKA

Organizacija Milli Goru, sa sjeditem u njemakom gradu Kelnu, u periodu od 26. do 28. juna ove godine, u saradnji sa Islamskom zajednicom u Crnoj Gori sprove-la je predramazansku humanitarnu akciju u opinama na sjeveru Crne Gore. Obzirom da je ovo prva akcija pomenute organizacije u Crnoj Gori, novitet je i to to po prvi put u prvim redovima humanitarnih aktivnosti uestvuju ene.

Akciju podjele predramazanskih paketa sa namirni-cama sprovele su aktivistkinje: Fatma imen - pred-sjednica enskog odjela, kao i predsjednice socijalnog i obrazovnog odjela Perihan Jilmaz i Nermin eker. Za koordinaciju i tehnike pripreme oko sprovoenja ak-cije bio je zaduen Enver Eminovi.

milli goru u junom sandaku

nagraeni najbolji bjelopoljski uenici

Predsjednik Opine Bijelo Polje, Aleksandar uri, i potpredsjednici Abaz Kujovi i Tufik Bojadi, uruili su 200 plaketa najboljim uenicima osnovnih i srednjih kola, dobitnicima diploma Lua i najuspjenijim ue-snicima meunarodnih i dravnih takmienja u kolskoj 2011/2012. godini.

Meu nama su danas najbolji aci generacija u svojim kolama, prvaci na dravnim takmienjima i olimpijada-ma znanja i luonoe koje su na briljantan nain savla-dale svoje dosadanje obrazovanje. Ja sam ponosan to sa ovog mjesta danas mogu takvim mladim ljudima da estitam na njihovim uspjesima i da u ime Opine Bijelo Polje uruim skromna priznanja i poklone, da poelim blistave puteve koje ubudue odaberete i da posebno po-elim da to prije uzmete uee u kreiranju nae zajed-nike budunosti- kazao je predsjednik Opine.

SAOPENJE

povratak opine petnjica

Samo od poetka ove godine (2012.) u Luksemburgu je meunarodnu zatitu zatrailo oko 150 graana Crne Gore, od kojih su ubjedljiva veina Bonjaci, dok ponov-no meu njima prednjae oni iz Petnjikog kraja.

Uzimajui u obzir tu injenicu, a u elji da se zaustavi ta-las iseljavanja Bonjaka iz tog kraja Sandaka, koji traje ve due od dvije decenije, Bonjaka kulturna zajednica u Luksemburgu BKZL, Bonjaka kulturna zajednica u Belgiji BKZB, Zajednica sandake dijaspore ZSD te Bonjaka kulturna zajednica Crne Gore pozivaju sve ra-seljene sunarodnjake porijeklom iz Petnjikog kraja, kao i one koji i dalje ive na tom prostoru, da se odazovu na referendum koji je zakazan za 4. avgust tekue godine te se pozitivno izjasne, tj. podre povratak statusa opine Petnjica.

Potpisnici saopenja smatraju da su potencijalni pozitivni efekti povratka statusa opine Petnjica mnogobrojni, od kojih su zasigurno znaajan privredni oporavak te zau-stavljanje procesa iseljavanja stanovnitva tog kraja.

BKZL Faruk LIINA, predsjednik

BKZB Nedad EMAN, predsjednik

ZSD Mithat Mujovi, predsjednik

BKZ CG Hazbija KALA, predsjednik

realizira sredstvima Svjetske banke. Usvojeni su i izvje-taji lokalne TO, Biznis centra i Zaviajnog muzeja Ga-nia kula.

Kao jednu od mjera podrke razvoju poljoprivredne pro-izvodnje, odbornici su usvojili Odluku o oslobaanju pla-anja poreza na poljoprivredno zemljite u 2012. godini. Usvojena je i odluka o finansiranju politikih partija, kao i odluka o odreivanju privremene lokacije za deponiju vrstog otpada.

Na sjednici je formiran iri za dodjelu najveeg opinskog priznanja, nagrade 30. septembar.

ITALIJANSKI PRIVREDNICI POSJETILI ROAJEGrupa italijanskih privrednika iz regije Fruli Venecija ulija, koju je predvodio predsjednik regije Sandro Pere-li, posjetila je roajsku opinu i obila nekoliko firmi koje se bave drvopreradom, zatim mesnu industriju Gradina company i mljekaru Ammi prom, kao i poljoprivred-ne proizvoae Emina Sinanovia iz Bieva i Fadila Hota iz Bukovice.

Prema rijeima Raida Mujevia, direktora Biznis centra i koordinatora projekta Planinske oblasti vrijednosti i saradnja u okviru kojeg se realizuje posjeta, njen cilj je da se italijanski privrednici upoznaju sa stanjem u ovoj op-ini, nakon ega bi trebala da uslijedi konkretna saradnja.

16

revi

ja S

AND

AK |

10.

juli

2012

. | b

r. 16

5 |

Sand

zakP

RESS

.net

HRONIKA

Trinaesta po redu kulturno-sport-sko-poljoprivredna manifestacija Dani borovnice, koju organizira JU Centar za kulturu Plav pod po-kroviteljstvom Ministarstva poljo-privrede i ruralnog razvoja, odrat e se od 13. do 22. jula, a sveano otvaranje manifestacije uveliat e koncert sarajevske grupe Hari Mata Hari, kazao je za Pobjedu umjetniki direktor manifestacije Emil Redematovi.

13. jula u popodnevnim satima na-stupit e defile beraica borovnica kroz centar grada i gradske muzike Kotora. Po programu manifestaci-je drugi dan je predvien za berbu borovnica, dip-safari i planinski ruak na planinama NP Prokletije. Narednih dana bit e organizirana izloba i prezentacija etno zbirke

Plava Plavska sofra i Bokeka kui-na, gdje e se prezentirati i degusti-rati domai specijaliteti iz ove opi-ne i pomenutih krajeva sa juga Crne Gore - kazao je Redematovi.

Svi oni koji nee moi da dou na koncert u Plav uivo e moi da pra-te koncert sarajevske grupe putem malih TV ekrana.

Poetkom narednog mjeseca kao i prethodne etiri godine najava ove turistike manifestacije, koja se ogle-da u defileu beraica, krenut e iz Pritine i tako najaviti sveano otva-ranje 13. manifestacije Dani borovni-ce kae Redematovi.

Redematovi je dodao da e po-red brojnih pozorinih predstava, likovnih izlobi i okruglih stolova sa temama vezanim za borovnice, biti organizirano jedrenje Plavskim jezerom, rafting rijekom Ljuom do Plavskog jezera, a 22. jula bit e or-ganizirano vee poznate glumice Eve Ras i prezentacija njenog novog romana.

Naime, radi se o promociji romana Eva i Ekrem Jevri. Eva Ras je napi-sala roman o vremenu koje je prove-la zajedno sa naim sugraaninom

Ekremom Jevriem tokom rijaliti oua na Farmi. Prije nekoliko dana za ovaj roman u Grkoj dobila je naj-vee priznanje koje se dodjeljuje u toj zemlji - kazao je Redematovi.

Podjelu paketa koju je uspjeno realizirao CHR Hajrat imala je veliki znaaj za mjetane Bihora u Crnoj Gori. Tog dana posjetili smo dosta porodica koje svaki dan ive u neadekvatnim uslovima.U razgovoru sa njima shvatili smo da su im namirnice najneophodnije. Porodice kojima smo pakete uruili na prag ive u raznim kolibama od dr-veta bez vode, namjetaja i drugih potrebnih stvari. Prili-kom ove posjete upoznali smo dvije porodice Muratovi koje govore o tome sa koliko se problema suoavaju zbog oskudice. Za nas je ovo bila prilika da se upoznamo i da razgovaramo o nedaama koje svaki dan moraju da trpe.

ivim sa suprugom, sinom i bratom u kui koja je veo-ma stara - rekao je Refik. Osim doma u kome nemaju ku-patilo, vodu i osnovne stvari, porodica Muratovi redov-no vodi ljekaru svog osmogodinjeg sina sa posebnim potrebama. Ljudi u Bihoru imaju razne brige i nedae koje svaki dan moraju da preive, ali emo se mi potru-diti da im makar jedan dan uinimo drugaijim i damo im volju za boljim ivotom - rekao je zamjenik direktora CHR Hajrat Edib alji.

Tog dana smo takoe posjetili i tri romske porodice koje ive u staroj koli u Petnjici. Naa obaveza bila je da tu svratimo i ostavimo namirnice. U tri sobe zatekli smo po 7 lanova. Nekada su to bile uionice, a danas njihovo ognjite.

Put po Bihoru doveo nas je i na vrata porodice Koa koja je ostavila veliki utisak na nas. Naime, Ferid Koa sa svojoj suprugom ve godinama posjeuje ljekare zbog dijabetesa koji je uzrok da se kree pomou pomagala. U braku u kome nisu imali djece, Ferid i njegova supru-

ga nemaju nikog da im pomogne. Primanja koja dobija-ju nisu dovoljna ni za najpotrebnije lijekove. Na pitanje: Koji dio dana vam je najtei, Ferid je odgovorio: Imam dva puta previjanje rane na nozi i primam etiri puta in-zulin dnevno.

Sam znaaj posjete ovakvih porodica ima za cilj da ljudi-ma koji se osjeaju zaboravljenim ulije nadu da ipak neko razmilja i o njima. Osim to uinimo veliki hair, tom pri-likom steknemo prijateljstva i rezimiramo mnoge situaci-je oko nas koje su nam glavna motivacija za nas dalji rad.

Nakon ove posjete namirnice smo odnijeli i Esmani Mu-ratovi koja sa dvije kerke u Bihoru ve deset godina ivi bez struje. Osim to ne mogu da plaaju struju, ova ena nam je priala o svakidanjim problemima sa kojima se suoava njena porodica.

Ovo je bila naa humanitarna misija u Bihor koju smo i emitirali u Hajrat tv emisiji. Na kraju, ipak smo obavi-li dobar posao. Bihor nas nije ostavio ravnodunim, dao nam je podsticaj da nastavimo dalje da tragamo za sli-nim priama, da pomaemo ljudima u njihovim najteim situacijama i da ostanemo dosljedni cilju da e dobra dje-la uvijek biti zapamena.

beriet u borovnicama

chr hajrat u petnjici

peurke i budet

Mnoga domainstva, posebno seo-ska, u opini Plav ostat e ove godi-ne bez znaajnih novanih prihoda koje od poetka jula do kraja avgu-sta zarauju branjem peuraka.

Razlog je izuzetno slab rod, to ovdanji poznavaoci objanjavaju naglim vremenskim oscilacijama. Otkupljivai su nezadovoljni jer je ovogodinji rod peuraka drasti-no opao.

17

revi

ja S

AND

AK |

10.

juli

2012

. | b

r. 16

5 |

Sand

zakP

RESS

.net

HRONIKA

peter, Saba i irska kua

Predstavnici Sandake biznis asocijacije (SABA) posje-tili su restoran ECCOLODGE IRSKA KUA IRISH HOUSE u selu erekare na Peterskoj visoravni, za koji se sa sigurnou moe rei da e uz raznovrsnu kuhinju zapadnjakih i peterskih specijaliteta uz bogat meni zadovoljiti i najzahtjevnije goste.

Restoran je pogodan za organiziranje raznih vrsta se-minara i simpozijuma, kao i za odmor od svakodnev-nih aktivnosti i uivanje u netaknutim prirodnim lje-potama. Takoer, objekat je i pansion/ brvnara koji raspolae sa 12 leajeva gdje se moe odsjesti i opustiti uz mir i tiinu.

Za lanove SABA-e odobren je veliki popust gdje e ih doekati vrijedan i prijatan personal sa iskustvom od 20 godina u ugostiteljstvu u Njemakoj, Portugaliji i Ir-skoj.

aia bahovi laureat

Knjievna nagrada Aladin Luka ovogodinjoj po-bjednici Aji Bahovi za zbirku pjesama Pustinja pro-lih dana i ova zrna sad svaano je uruena na knjiev-noj veeri u galeriji Kulturnog centra.

Koordinatorka u ovom centru kae da se na konkurs za knjievnu nagradu mladih pjesnika do 27 godina, koji je bio otvoren od februara do aprila ove godine, prija-vilo sedam autora: Njih sedmoro su i ispunjavali sve uslove konkursa, ali je trolani iri jednoglasno odluio da ovogodinji pobjednik bude zbirka pjesama Novo-pazarke Aje Bahovi. Ona je zaslueno dobila ovu na-gradu i prema procjeni irija bila je najbolja od ostalih jer se odvaja po zreloj i kreativnoj poeziji- kazala je ra-diju Sto plus koordinatorka KC-a.

Knjievnu nagradu Aladin Luka, koja se ove godine sastoji od plakete i novane nagrade od 450 eura, sedmi put za redom dodjeljuju Kulturni centar i Grad Novi Pazar.

atoviev memento

U prepunoj Galeriji MMC Kulturnog centra Novi Pazar, u petak je otvorena izloba slika Ervina atovia. Novi ciklus, koji je nastao od 2009. do 2012. godine, nosi naziv Memento i inspirisan je umjetnikovim sjeanjima.

Ervin atovi je roen 12. septembra 1966. god. u Pri-tini, gdje je zavrio Fakultet likovnih umjetnosti, kao i postdiplomske studije. Studijska putovanja i usavrava-nje obavlja u Italiji i Francuskoj. Radi kao vanredni pro-fesor na Dravnom univerzitetu u Novom Pazaru, gdje obavlja dunost efa Departmana za likovnu umjetnost, i redovni je profesor na Fakultetu umjetnosti u Zveanu.

Samostalno je izlagao 40 puta, a uestvovao je na oko 200 kolektivnih izlobi irom zemlje. Uesnik je 28 likovnih kolonija u zemlji i inostranstvu, meu njima i: San Mar-tino di Lupari (Italija), Berlin (Njemaka), Trondhaim (Norveka), Sarajevo, Tuzla, Podgorica, Tivat , Zagreb Dobitnik je vie nagrada za slikarstvo. Na otvaranju su govorili: Amra Hodi Jejna - urednica programa, Zenib Biberovi - direktor Kulturnog centra, a izlobu je sve-ano otvorila Olivera Vukoti - historiar umjetnosti iz Beograda i lan Umjetnikog savjeta Galerije. Ervin a-tovi, koji je takoer predsjednik Sandakog udruenja likovnih umjetnika (SULU) i Programskog savjeta Kul-turnog centra Novi Pazar, na kraju se zahvalio posjetio-cima, organizatoru i ostalima koji su pomogli u realiza-ciji ove izlobe.

kod vode bez vodeMjetani iz naselja Rasadnik, utenovac, Svojbor, sta-novnici viespratnica u centru Novog Pazara, kao i uli-ce Rasima Halilovia, javili su preko fejsbuk profila Sto plus radija da su, poslije cjelodnevnog iskljuenja vodu dobili samo na par sati te je jo uvijek uope nemaju.

Oni navode i da u ovdanjem Vodovodu ne mogu da dobiju ak ni informaciju o tome kada bi mogli da rau-naju dolazak vode.

Direktor Vodovoda Hanefija Brnianin potvrdio je da voda jo uvijek nije dospjela do svih dijelova Novog Pazara, te da e za potpunu normalizaciju stanja biti potrebno jo dan-dva.

18

revi

ja S

AND

AK |

10.

juli

2012

. | b

r. 16

5 |

Sand

zakP

RESS

.net

HRONIKA

natalitet i mortalitetRepubliki Zavod za statistiku sa-opio je da je prole godine zabi-ljeena negativna stopa prirodnog prirataja od 5,2 promila. Procije-njen broj stanovnika Srbije u pro-loj godini je 7.258.753 i u odnosu na prethodnu godinu smanjio se za 32.683. Stopa nataliteta je prole godine smanjena sa 9,4 na 9 pro-mila, dok je stopa mortaliteta osta-

la na nivou od 14,2 promila.

Opine s najniom stopom nataliteta su Gadin Han, Rekovac, Svrljig, Kuevo i Oseina, a opine s najviom stopom nataliteta su Tutin, Novi Pazar, Novi Sad i beogradske opine Zemun i Zvezdara. Tutin, Preevo, Bujanovac, Novi Pazar i Sjenica su op-ine u kojima je stopa mortaliteta najnia, a ova stopa je najvia u Crnoj Travi, Babunici, Rekovcu, Svrljigu i abarima.

Stopa prirodnog prirataja u 2011. godini pozitivna je u samo se-dam opina: u beogradskoj optini Grocka, Novom Sadu, Sjeni-ci, Novom Pazaru, Tutinu, Bujanovcu i Preevu, dok beogradska opina Zvezdara ima nulti prirodni prirataj.

Najvei broj djece raaju majke starosti od 25 do 29 godina. Pro-sjena starost umrlih je 73,5 godina.

Vodei uzroci smrti su bolesti sistema krvotoka i neoplazme i kod mukaraca i kod ena.

Broj samoubistava u proloj godini je 1.256, tj. za 47 sluajeva manji nego 2010. godine.

Depopulacione tendencije stanovnitva sa negativnom stopom rasta i negativnim prirodnim priratajem zabiljeene su u Voj-vodini poetkom osamdesetih godina, a u ostalom dijelu Srbije poetkom devedesetih.

Ovakve tendencije su i dalje na snazi, a prema indikatorima i projekciji broja stanovnika odvijat e se i u budunosti.

SPORT I REKREACIJA

tutinSki bazeni

Tutin e dobiti kompleks sportsko-rekreativnih baze-na. U naselju air e biti izgraena tri bazena, dva djeja bazena, skakaonica, svlaionice, restorani i ba-rovi.Ovih dana se intenzivno radi na iskopavanju i grubim radovima, a privoenje kraju tih radova se oekuje krajem avgusta ove godine.Kompleks sportsko-rekreativnih bazena, koji su privatno vlasnitvo, bit e najluksuznije opre-mljeni i uraeni po svim standardima. Kompleks e posjedovati bazen dubine 1,4 metra, bazen dubine 1,8 metara i dva djeja bazena. U okviru ovog projekta predviena je izgradnja i tri a-kuzija, bar u okviru bazena, skakaonica dubine 3,5 metara. Bazen e biti kapaciteta 500 lealjki. Bit e uraena i bina na kojoj e biti organizirane zabave i nastupi estradnih umjetnika. Po rijei-ma izvoaa radova, Nedada Bajrovia, radovi teku predvienom dinamikom i grubi radovi e biti zavreni krajem avgusta.Po zavretku svih najavljenih radova predvia se da e ovaj kompleks poeti sa radom naredne godine.

Na testu iz srpskog ili matematike 574 osmaka nije zavrijedjelo ni jedan poen, a poloili su zavrni ispit i mogu da upiu srednju kolu, pie Politika.

Zavrni ispit obavezan je za kraj osnovnog obrazovanja i ko ga ne po-loi ne moe da dobije potvrdu da je zavrio osnovnu kolu i samim tim ne moe da nastavi kolovanje. Ali, ni bod nije potreban za prolaz na maloj maturi.

U to su se najbolje uvjerila 574 osma-ka koja su na jednom od dva mogua testa osvojili nula poena. Nijedan za-datak iz matematike nije tano rijeilo 398 malih maturanata. Apsolutno ne-znanje iz srpskog (maternjeg) jezika na zavrnoj provjeri pokazalo je 176 uenika, ne osvojivi nijedan poen.

Ipak, oni su, kako pie Politika, po-loili malu maturu i mogu da zauzmu mjesta u srednjokolskim klupama. Oni e biti rangirani samo na osnovu uspjeha iz estog, sedmog i osmog ra-zreda.

Objanjenje da je tako neto mogue je u tome to, kako navodi Politika, da

bodovni prag za polaganje zavrnog ispita ne postoji.

Ovo nije prvi put da djeca imaju nula bodova. Da je nekakav prag posrijedi, opet bi to bili aci koji ele da upiu trei stepen. Njih ne zanima da se ne-to posebno spremaju i ue, jer su se opredijelili za zanate i mogu ih upisati bez poena sa male mature. To su djeca koja su slabije uila tokom godina i za njih su, moda, zadaci na zavrnom ispitu bili preteki, pa nijedan nisu uradili - obrazloio je za Politiku Zoran Kosti, predsjednik Republike upisne komisije i pomonik ministra prosvjete i nauke.

Bodovi sa male mature nisu kljuni za zavretak osnovnog obrazovanja, nego za nastavak kolovanja u etvo-rogodinjim smjerovima gimnazija i srednjih strunih kola. U srednjo-kolskim kuama znanja gdje je uslov za upis bio poloen prijemni ispit, po-eni sa zavrnog itekako su uticali na poziciju kandidata na rang-listi.

Tako je u Matematikoj gimnaziji, na primjer, 45 osmaka ostalo ispod crte

uprkos zavidnim poenima sa prije-mnog, male mature, na osnovu uspje-ha iz osnovne i diploma sa takmie-nja. Kad je konkurencija velika vaan je svaki bod, a kada je nema (kao to je sluaj sa zanatima) dovoljno je pojavi-ti se na provjeri znanja, biti miran, sa-ekati u tiini da iscuri vrijeme pred-vieno za ispit i osloniti se na ocjene u svjedoanstvima o zavrenom e-stom, sedmom i osmom razredu.

Zavrni ispit jedino nije vaan za upis u srednje muzike i baletske kole, jer u prvi razred one primaju i ake koji su upravo zavrili sedmi razred osmoljetke. A ta djeca malu maturu ne mogu da polau prije nego to za-vre osmi razred u koji e krenuti u septembru.

onepiSmenjavanje

19

revi

ja S

AND

AK |

10.

juli

2012

. | b

r. 16

5 |

Sand

zakP

RESS

.net

HRONIKA

podrka bizniS poetnicima

U okviru programa sub-vencija za samozapoljav-nje, koji realizira Nacional-na sluba za zapoljavanje, potpisala je ugovore o do-djeli subvencija za pokreta-nje sopstvenog biznisa sa 32 nezaposlena lica sa teritori-je Novog Pazara i Tutina.

Nacionalna sluba za zapo-ljavanje prua podrku poetnicima u biznisu kroz sub-vencije. Subvencija u okviru programa za samozapoljava-nje dodjeljuje se u jednokratnom iznosu od 160.000 dinara radi osnivanja radnje, zadruge ili drugog oblika preduzet-nitva ukoliko osniva u njemu zasniva radni odnos.

Djelatnosti za koje su najee aplicirali nezaposleni i koje su najzastupljenije prilikom odobravanja i registriranja su uslune i zanatske. Dobitnici subvencija istiu da e im bespovratna sredstva puno znaiti u otpoinjanju biznisa i ohrabruju sva nezaposlena lica da se umjesto bezuspje-nog traenja posla upuste u preduzetnike vode.

Pored novane pomoi, Nacionalna sluba za zapoljava-nje i na druge naine pomae novim preduzetnicima da opstanu na tritu. Jedan od tih vidova pomoi jeste i se-minar Put do uspjenog preduzetnika na kojem oni od eksperata mogu dobiti korisne savjete kako da poboljaju svoje poslovanje.

U ovoj godini predvieno je 200 miliona dinara za finan-sijsku podrku nezaposlenim licima, a priliku da pokrenu posao dobit e vie od 1.000 nezaposlenih sa evidencije NSZ. Svi oni kojima je subvencija dodijeljena imaju oba-vezu da uredno posluju godinu dana, izmirujui poreze i doprinose, o emu treba redovno da izvjetavaju NSZ.

Sto Stanova SolidarnoSti

Na sveanosti koja je upriliena povodom zavretka zgrade so-lidarnosti u Roaja-ma u iju izgradnju je uloeno 1,7 milio-na eura, predsjednik Opine Nusret Kala i predsjednik Fonda za solidarnu stambe-nu izgradnju Danilo

Popovi uruili su 22 kljua novim stanarima ove zgrade.

Kala je kazao da mu je veliko zadovoljstvo to je rijeeno jedno od najvanijih ivotnih pitanja za ove roajske porodice.

Bez obzira na probleme sa kojima se suoavamo, lokalna uprava je uloila znatna sredstva u ovu stambenu zgradu. Napravili smo infrastrukturu, a objekat e uskoro dobiti i saobraajnicu sa rasvjetom i drugim modernim sadrajima, u to e biti uloeno vie od 200 hiljada eura. Obezbijedili smo besplatnu lokaciju i investitora oslobodili plaanja komunalija, to govori da je iz budeta izdvojeno nekoliko stoti-na hiljada eura za realizaciju ovog objekta. Planira-mo nastavak aktivnosti sa Fondom kroz koje emo napraviti barem jo jedan objekat najavio je Kala.

Inae, objekat sadri tri lamele sa 14 dvosobnih, 27 jednosobnih stanova i 13 garsonjera. Povrina sta-nova se kree od 32 do 56 kvadratnih metara, a ci-jena izgradnje je bila oko 600 eura po kvadratu, s tim to su preduzea svojim zaposlenima pomogla prilikom kupovine stanova sa iznosima od 5.000 do 10.000 eura.

Sigurna kua za rtve nasilja u porodi-ci gradit e se i u Novom Pazaru.Na sastanku u Gradskoj upravi bilo je rijei o detaljima izrade projektne dokumentacije, a kako je najavljeno, izgradnju takvog objekta, koji bi po-krivao potrebe rtava nasilja i sa teri-torije opina Sjenice, Tutina i Rake treba oekivati u prvoj polovini 2013. godine.Gradonaelnik Novog Pazara, Meho Mahmutovi, zamjenik gradonael-nika Ahmedin krijelj, af kabineta gradonaelnika Mirsad Jusufovi i na-elnik Odjeljenja za privredu Ramiz Paljevac, zajedno sa predstavnicima centara za socijalni rad u regiji, nevladi-nog sektora i humanitarne organizacije ADRA, na sastanku u Gradskoj upravi razgovarali su o sistemskom rjeenju

problema rtava nasilja u porodici, odnosno realizaciji projekta izgradnje Sigurne kue u Novom Pazaru. Pre-ma rijeima direktora novopazarskog Centra za socijalni rad, Adnana Dizda-revia, izgradnja Sigurne kue u No-vom Pazaru imat e veliki znaaj, kako za Novi Pazar, tako i za opine Sjenica, Tutin i Raka.Centar za socijalni rad, kao institucija koja se bavi problematikom nasilja u porodici i zatitom rtava nasilja u po-rodici, ve dui niz godina se susree sa odreenim problemima koji su ve-zani za pruanje odgovarajue pomoi takvim rtvama. Kao jedno od rjeenja, naravno, namee se potreba za otvara-njem Sigurne kue koja bi, u svakom sluaju, bila od velike pomoi strunim radnicima Centra u radu sa ovom ka-tegorijom korisnika - izjavio je Adnan Dizdarevi, direktor Centra za socijalni rad u Novom Pazaru.Potrebe onih koji trpe fiziko, psihiko i ostale oblike nasilja su najalarmantni-je na lokalu, ocijenio je direktor huma-nitarne organizacije ADRA, mr. Igor

Mitrovi. On je izrazio zadovoljstvo to su svi uesnici sastanka izrazili iskrenu posveenost realizaciji ideje o izgradnji Sigurne kue u Novom Pazaru.Adra je sa svojim sedmogodinjim iskustvom, sa dvije Sigurne kue, koje smo pokrenuli u Kragujevcu i Smede-revu, partner koji je spreman da ponu-di to iskustvo koje ima i da sa drugim akterima uini tu ideju ne samo mogu-om, ve i odrivom na dui rok. Ima-mo partnera koji e biti sa nama, nada-mo se i u cijeloj prii, koji e omoguiti da Sigurna kua ima neku svoju vrstu socijalne proizvodnje, ili pruanja so-cijalnih usluga. To bi bio neki satelit u funkciji Sigurne kue, gdje bi ona fi-nansijski sama sebe odravala, makar u jednom dobrom dijelu - izjavio je mr. Igor Mitrovi, izvrni direktor hu-manitarne organizacije ADRA.U narednom periodu radit e se na izradi projektne dokumentacije, na-javljeno je na sastanku, a poetak iz-gradnje Sigurne kue u Novom Paza-ru moe se oekivati u prvoj polovini naredne godine.

sigurna kua u novom pazaru

20

revi

ja S

AND

AK |

10.

juli

2012

. | b

r. 16

5 |

Sand

zakP

RESS

.net

HRONIKA

odlikovani predkolci

Praksa je pokazala da prvaci koji su nulti razred zavrili u odgojno-obrazovnim predkolskim ustanovama Reuda i Wil-dan postiu izuzetno dobre rezultate u koli, pa ne sumnja-mo da e i ova generacija biti takva rekli su vaspitai te odgojno-obrazovne ustanove na zavrnoj priredbi polaznika predkolske ustanove pri Hajrudin damiji u novopazarskom naselju Parice. Recitacijama, skeevima, izvoenjem ilahija i kasida i drugim programom jo jedna grupa maliana pred-kolske ustanove Reuda i Wildan se kroz zavrnu priredbu oprostila od drugara i vaspitaa. Maliani kau da su mnogo toga nauili tokom predkolskog kolovanja, ali i da su stekli puno novih prijatelja.

Program za zavrnu sveanost maliani su pripremali 20-tak dana, a prisutnima su pokazali i dio onoga to su uili tokom redovne nastave. Nakon priredbe malianima su uruene i prve diplome o zavrenom predkolskom obrazovanju, a uslijedilo je i zajedniko fotografiranje.

tika ulae u prijepolje

U Prijepolju su poeli radovi na rekonstrukciji Doma kulture. Znaajna sredstva za realizaciju ovog projek-ta omoguila je Turska agencija za meunarodnu sa-radnju i razvoj TIKA.

Ovim projektom u prijepoljskom Domu kulture bit e obuhvaeno obnavljanje krova, sanitarnog vora, velike sale, zidova, podnih obloga i sjedi-ta u Velikoj sali.

Obraamo se javnosti zbog potrebe da izrazimo svoj stav povodom aktuelnih deavanja oko decentrali-zacije i posljednjih najava o mogunostima formiranja jedne nove opine u kojoj e veina biti Bonjaci.

Nedavne izjave predsjed-nice Kosova, Atifete Jahja-

ga, te Pietera Feitha, efa Meunarodnog civilnog ureda na Kosovu, kao i drugih visokih kosovskih imbenika, uznemirile su ovdanju bonjaku javnost jer se najavljuje samo jedna umjesto tri opine sa bonjakom veinom na Kosovu. Tim povodom Bonjaki savjet Kosova izraava neza-dovoljstvo i apelira na sve bonjake reprezenta-tivne politike faktore da odmah adekvatno re-agiraju na ovu pojavu i shodno tome urgentno pristupe izradi zajednike strateke platforme za ostvarenje ovog zajednikog cilja, to je zapravo paket od tri bonjake opine, a svaki neodaziv i izostanak konkretnog konstruktivnog doprinosa od bilo kog politikog subjekta bit e od javnosti prepoznat kao sramni in i lani patriotizam bez ikakvog opravdanja.

Takoer, koristimo prigodu da izrazimo revolt zbog nepozivanja predstavnika civilnog drutva na prijem organiziran prilikom nedavne posje-te efa ICO-a Prizrenu, a gdje je ovo pitanje bila kljuna tema. Ova krajnje neprofesionalna gesta bonjake politike elite zasluuje svaku osudu i predstavlja in nepotivanja civilnog sektora i drugih relevantnih apolitinih imbenika.

Naglaavamo da je prologodinji popis bio ko-ristan, ali zbog mnotva nepravilnosti koje su iznijete nakon zavretka tog procesa na mnogim okruglim stolovima, javnim debatama i slino, proizalo je da ti rezultati ne mogu biti pouzdani, a samim time niti valjana osnova za izradu studi-je izvodljivosti, kao ni drugih proceduralnih aka-ta, jer je po svojoj biti ovo realno politiko pitanje i kao takvo se treba tretirati.

Upozoravamo iru bonjaku i kosovsku javnost te sve odgovorne faktore da sve drugo osim triju opina u paketu bilo bi samo tetno troenje vre-mena, a za uzvrat bi imali samo nenadoknadive i neprihvatljive migracione posljedice pogubne po na narod, a posebice u pekom regionu.

SAHIT KANDI

inSpekcijSka diktatura

Zatvoreno po rjeenju Poreske uprave. Ovakav natpis osva-nuo je na najmanje 450 kafana, restorana, samostalnih trgovin-skih i ugostiteljskih objekata.

Inspektori su ih uhvatili u pre-kraju i okaili im katanac na najmanje dvije sedmice.

Uobiajenu praksu privreme-nog zatvaranja objekata zbog poreskog prekraja poslodavci godinama unazad kritikuju. Tvrde da drava tako dvostruko gubi.

Praksa privremenog zatvaranja objekta je kontraproduktiv-na i privredi proizvodi gubitke daleko vee od novanih ka-zni predvienih zakonom - istiu u Uniji poslodavaca.

Oni navode da to dovodi i do pada budetskih prihoda, od-nosno i drava gubi vie nego kada bi inspektori samo na-platili kaznu. Ova mjera izaziva dalje zatvaranje privrednih subjekata i prelazak u sivu zonu.

Najei propust koji su poreznici otkrili je neevidentiranje prometa ili unoenje drugog iznosa poreza. Umjesto da odre-enu robu oporezuju sa 18 odsto, oni su je tretirali sa osam odsto poreza. Otkriveni su neprijavljeni radnici, kao i zapo-sleni za koje se ne uplauju porezi i doprinosi.

bonjaci koSova uznemireni

21

revi

ja S

AND

AK |

10.

juli

2012

. | b

r. 16

5 |

Sand

zakP

RESS

.net

HRONIKA

U etvrtak, 27. juna ove godine, u Kabinetu predsjednice Ko-sova odrana je manifestacija dodjele sertifikata o odlikova-njima koje je osobno uruila predsjednica Republike Kosova Atifete Jahjaga, na osnovu svo-je odluke o odlikovanjima uoi 12. juna - Dana osloboenja na Kosovu.

Tom prilikom je odlikovano ukupno 30 ljudi s Kosova, meu njima 12-toro Orde-nom narodnog heroja.

Meu ovih dvanaestoro heroja je i rahmetli efko Salko-vi (1980-2010). Da podsjetimo da je on muki ubijen 8. decembra 2010. godine, uoi parlamentarnih izbora na Kosovu, kao komesar CIK-a. Nepoznati napadai i jo neotkrivene ubice su ovaj gnusni in izveli u zasjedi na regionalnom putu nie efkovog rodnog sela Rvatske, opina Leposavi. Navodno se ubice slobodno etaju tim nemirnim dijelom Kosova i kroz Srbiju, koji je jo pod kontrolom paralelnih struktura iz Srbije.

Uzimajui sve ovo u obzir, kao i doprinos rahmetli efka Salkovia kosovskoj i bonjakoj politici na Kosovu i hrabroj odbrani digniteta svog mjesta i Bonjaka u nje-mu, Predsjednica je, na osnovu zahtjeva troje bonja-kih lanova Konsultativnog vijea zajednica - erima Bajramija, Sahita Kandia i Dude Balje, od oktobra pro-le godine, te tri oficijelne intervencije inicijatora u me-uvremenu kod predsjednikog kabineta, ali i doprino-som Sahita Kandia koji je uoi odluke o odlikovanjima imenovan od KVZK lanom Komisije za odlikovanja, donijela ovu odluku. Odluka kosovske predsjednice je inae u skladu sa zakonom i adekvatnom uredbom, to je u meuvremenu zapravo manjkalo, jer je zakon bio u izmjeni i dopuni.

Ovim inom predsjednica Atifete Jahjaga je pored pri-znanja rahmetliji i njegovoj porodici, odala poast i ci-jeloj bonjakoj nacionalnoj zajednici na Kosovu i ire, nata joj posebnu zahvalnost izraavaju inicijatori.

Samom inu uruivanja odlikovanja u Kabinetu pred-sjednice prisustvovalo je po nekoliko lanova porodica odlikovanih narodnih heroja, kao i odlikovani ivi pri-maoci s drugim odlijima.

Poslije prigodnog govora Predsjednica je uruila odli-ja po redu prozvanih, odnosno odlikovanih, tako da je odlikovanje za rahmetli efka primio njegov otac Etem Salkovi, kome je tu prednost pruila prisutna supruga rahmetlije Marina Salkovi. Ovom prigodnom inu bili su prisutni i najblii lanovi efkove porodice, Mirsada i Mihret Salkovi.

Iza rahmetli efka je ostala njegova kerkica Sara, koja je nedavno napunila dvije godine, i supruga Marina. Oe-kuje se da one dobiju i nekakvu pomo po osnovu ovog priznanja za rahmetli efka, jer im je zaista materijalna pomo potrebna! Ista pomo je i dalje potrebna Edinu Islamoviu, saradniku efka Salkovia, koji je tokom tog gnusnog napada vatrenim orujem bio teko ranjen, tako da su mu ostale trajne posljedice po zdravlje. Isla-movi inae ne moe da se slobodno vrati u svoju rodnu Rvatsku, jer ona jo nije slobodna, dok je ogromna vei-na Bonjaka u njoj izloena raznim provokacijama i pri-tiscima za iseljavanje, to su mnogi, naalost, i uinili.

ERIM BAJRAMI

Bonjaka kulturna zajednica najotrije osuuje promo-virani tekst zakletve pripadnika specijalnih snaga policije Srbije - andarmerije u kome se proklamira faizam, netr-peljivost prema drugom i drugaijem i daju jasne smjernice pripadnicima ove elitne jedince policije da se bore samo za prava i slobode srpskoga naroda i njegovih nacionalnih i vjerskih posebnosti, a nautrb svih ostalih graana Srbije.Faizam u tekstu zakletve ogleda se u apostrforanju sve-srpstva i izazivanju nelagode, uznemirenosti i straha kod drugih naroda te evociranju dogaaja iz bliske i dalje pro-losti na koje autohtoni narodi u Srbiji imaju drugaije gle-dite.Ovakvim inom zatvorena su vrata bilo kom nesrbinu da bude lan ove elitne jedinice policije i da istu doivi kao svog zatitnika jer se u zakletvi andarmi zaklinju samo da e tititi srpski narod, srpsko porijeklo, srpski krst, srpsku vjeru, srpsku porodicu i srpsku Srbiju za koju e ili poginu-ti ili pobijediti.Bonjaci imaju veoma negativno miljenje o specijalnim snagama srpske policije formiranim devedesetih godina kada je srpska policija vrila torturu i provodila diktaturu nad nesrpskim narodima u Republici Srbiji. Takav stav po-jaan je i u blioj prolosti kada su u nekoliko navrata sna-ne snage srpske andarmerije okupirale Novi Pazar: za vrijeme izbora za Bonjako nacionalno vijee 06.06.2010., na vakufskom dobru Hadet 04.09.2010. te svakom prili-kom pri igranju utakmica FK Novi Pazar sa nekim od zna-ajnijih fudbalskih klubova iz Prve lige.Nakon ovakve zakletve Bonjaci Sandaka osjeaju jo veu nelagodu i gube povjeren

Čs. revija sandzak 165

Documents