Univerzitet u Bihau Ekonomski fakultet Biha Master studij (II ciklus)

SEMINARSKI RADTema: PROCES CERTIFICIRANJA UZ ANALITIKI PRISTUP OCJENE PRAKSE U Bosnaplast d.d. BOS. PETROVAC Predmet: Menadment kvaliteta

Mentor: Prof. dr Bievi Ismet Studenti: Demirovi Ines, br. indeksa 043/10 Musli Merisa, br. indeksa 050/10 Omerdi Adem, br. indeksa

Biha, juni 2011. godSADRAJUVOD.......................................................................................................................................3 1. PROCES CERTIFIKACIJE SISTEMA UPRAVLJANJA KVALITETOM................4 1.1.Prijava, ponuda i dogovor oko certifikacije......................................................................7 1.2.Predcertifikacija................................................................................................................8 1.3.Certifikacijski audit...........................................................................................................9 1.4.Okomita i vodoravna perspektiva...................................................................................11 1.5.Nadzorni i recertifikacijski audit....................................................................................11 2. HACCAP i ISO certifikati.................................................................................................12 2.1.HACCP sistem................................................................................................................13 2.2.ISO standardi..................................................................................................................15Zato uvesti sistem upravljanja okoliem prema standardu ISO 14001?. . .17

PRIMJER IZ PRAKSE........................................................................................................19 3. Proces certificiranja u preduzeu Bosnaplast d.d...........................................................19 3.1.HACCP Poslovnik..........................................................................................................20 3.2.Izrada HACCP planova...................................................................................................273.2.1.Analiza rizika.....................................................................................27 3.2.2.Definisanje kontrolnih taaka (CP i CCP)...........................................27 3.2.3.Izrada i verifikacija HACCP planova...................................................27 3.2.4.Validacija HACCP planova.................................................................28 3.2.5.Realizacija osnovnih (preduslovnih) higijenskih programa................28 3.2.6.MONITORING- nadzor nad procesima i unapreenje.........................29 3.2.7.Primjer izrade HACCP plana za proizvodnju flaa i predformi............30

ODGOVORNOST RUKOVODSTVA...............................................................................37 UPRAVLJANJE RESURSIMA...........................................................................................37 REALIZACIJA PROIZVODA.............................................................................................37 PROCESI KOJI SE ODNOSE NA KUPCA........................................................................37 VERIFIKACIJA NABAVLJENOG PROIZVODA.............................................................37 ZADOVOLJSTVO KUPCA.................................................................................................37 Dnevni izvjetaj o procesu proizvodnje PET predformi.......................................................37 Rezultati izvrenih ...............................................................................................................37 mjerenja teina predforme....................................................................................................37Svaki prijem, redovito godinje preispitivanje dobavljaa..........................37

4. PROCEDURE SISTEMA KVALITETA........................................................................38 4.1.Kontrola unutranje dokumentacije................................................................................38 4.2.Kontrola vanjske dokumentacije.....................................................................................39 4.3.Planiranje kadrova i obrazovanje....................................................................................42 4.4.Nabavne aktivnosti..........................................................................................................434.4.1.Uputstvo: kriterij za odabir dobavljaa..............................................45

4.5.Proces proizvodnje..........................................................................................................46 4.6.Neusklaenosti u proizvodnji.........................................................................................484.6.1.Uputstvo: Ophoenje prema kartu u proizvodnji i regenreaciji........48

4.7.Pokretanje i izvoenje preventivnih i korektivnih akcija...............................................49 4.8.Stalna poboljanja...........................................................................................................50 4.9.Izvoenje internih audita.................................................................................................51 ZAKLJUAK.......................................................................................................................52 LITERATURA......................................................................................................................53 2

IZVORI..................................................................................................................................54

SADRAJ SLIKA I TABELASlika br. 1. Proces certificiranja..............................................................................................6 Slika br. 2. Politika realizacije proizvoda.............................................................................11 Slika br. 3. Svrha uvoenja HACCP sistema.......................................................................13 Slika br. 4. Sedam naela HACCP sistema...........................................................................13 Slika br. 5. Prvi nain uvoenja ISO 14001 standarda.......................................................17 Slika br. 6. Drugi nain uvoenja ISO 14001 standarda....................................................18 Slika br. 7. Novi strojevi Slika br. 8. Stari strojevi..........................................................20 Tabela br. 1. Nain odravanja maina................................................................................23 Tabela br. 2. S P E C I F I K A C I J A ........................................................30 Slika br. 7. Dijagram toka......................................................................................................32 Tabela 3. Analiza opasnosti....................................................................................................33 Tabela br. 4. Odreivanje CCP.............................................................................................34 Tabela br. 5. HACCP karta kontrole- monitoring..............................................................36 Tabela br. 6. Spisak zapisa sistema kvaliteta.......................................................................37 Tabela br. 7. Opis aktivnosti primjene procedure kontrole vanjske dokumentacije.......39 Tabela br. 8. Spisak unutranje dokumentacije..................................................................40 Tabela br. 9. Spisak vanjske dokumentacije........................................................................41 Zakon o porezu na dodanu vrijednost..................................................................................41 Tabela br. 10. Opis aktivnosti procedure planiranja kadrova i obrazovanja...................42 Tabela br. 11. Opis procedure nabavne aktivnosti..............................................................44 Tabela br. 12. Opis procedure procesa proizvodnje............................................................47 Tabela br. 13. Opis aktivnosti procedure neusklaenosti u proizvodnji...........................48 Tabela br. 14. Opis aktivnosti procedure izvoenja korektivnih mjera............................50 Tabela br. 15. Opis aktivnosti procedure stalnih poboljanja............................................51 Tabela br. 16. Opis aktivnosti procedure izvoenja internih audita.................................52

UVODCertificiranje je proces usklaivanja standarda i principa koji se odnose na kvalitetu. Smisao bilo kojeg oblika certificiranja sastoji se u osiguravanju potvrde da je neto (proizvod, usluga ili proces) uraeno na propisan nain. 3

U prvom dijelu ovog rada objanjen je proces certificiranja, odnosno preobrazbe i kontrole kroz koje prolazi organizacija koja eli dobiti certifikat za sistema upravljanja kvalitetom. To proces certifikacije podrazumijeva niz koraka: priprema za proces certificiranja, intervju, provjera dokumentacije, autorizacija podataka, izrada izvjetaja. HACCP sistem upravljanja kvalitetom zajedno sa serijom ISO standarda tematika su drugog dijela ovog rada. HACCP je sistem u kome se sigurnost hrane razmatra kroz analizu i kontrolu biolokih, hemijskih i fizikih rizika od ulaznih sirovina, rukovanja, proizvodnje, distribucije i konzumiranja krajnjeg proizvoda. Serija ISO standarda je izdata od strane International Organisation for Standardisation (ISO) koja se esto predstavlja u sklopu serije ISO 9000 standarda. Fokus ISO 9001:2008 je prestaviti set zahtjeva koji, ukoliko su efektivno implementirani, predstavljaju sliku jedne organizacije koja daje sigurnost korisnicima da mogu konstantno udovoljavati njihovim zahtjevima i potrebama, te biti u skladu sa aplikativnim regulativama. Trei dio rada opisuje primjenu sistema upravljanja kvaliteta u preduzeu Bosnaplast d.d. Bosanski Petrovac. Na osnovu podataka do kojih se dolo posjetom preduzeu Bosnaplast d.d. sistematizirani su oni najbitniji podaci. U zakljuku su izneseni stavovi o vanosti certifikata u jednom preduzeu, te koristi koje jedna organizacija moe imati nakon to uspjeno obavi proces certificiranja.

1.

PROCES CERTIFIKACIJE SISTEMA UPRAVLJANJA KVALITETOM

Certifikat je potvrda o valjanosti sistema za upravljanje kvlaitetom, odnosno garancija da je organiziran, primjenljiv i odravan u skladu s meunarodnom normom ISO 9001 : 2000, zakonskim propisima i zahtjevima kupaca. 4

Proces certificiranja je logian slijed aktivnosti i veina ga organizacija provodi uz pomo ovlatenih institucija, koje se profesionalno bave tom vrstom posla. Znai, nakon izrade potrebne dokumentacije i njene implementacije, te provjere funkcioniranja sistema kvaliteta putem internih audita i pregleda od strane najvie uprave, te poduzimanja adekvatnih akcija, pristupa se certifikaciji sistema kvalitete. Uprava donosi konanu odluku o certifikacijskom postupku, te ostalim okolnostima koje prate ovaj proces. Takva odluka treba dati odgovore na slijedea pitanja: hoe li se sistem certificirati? kada ee se provesti postupak? koja e certifikacijska kua obaviti taj posao? Faze procesa certificiranja su slijedee: 1. Priprema za proces certificiranja (Organizacija ispunjava upitnik s osnovnim pitanjima o procesima upravljanja ljudskim potencijalima. Na temelju dobivenih informacija, Certifikatorski tim priprema poetni intervju) 2. Poetni intervju i specifikacija potrebnih materijala (U poetnom intervjuu detaljno se predstavljaju faze certificiranja, usaglauju se rokovi te se specificiraju potrebni podaci koje organizacija treba dostaviti u procesu certificiranja. Takoer, u ovoj fazi dobiva se i opi uvid u postojei sistem upravljanja ljudskim potencijalima unutar organizacije) 3. Pregled dokumentacije i izrada Zapisnika (Izmeu poetnog intervjua i dodatnih ue fokusiranih intervjua, Certifikatorski tim pregledava dobivene materijale organizacije na temelju kojih se usmjeravaju daljnji koraci u procesu certificiranja. Certifikatorski tim, na temelju dobivenih informacija, izrauje Zapisnik, ija je primarna svrha dati Klijentu na uvid strukturirani pregled procesa upravljanja ljudskim potencijalima unutar same organizacije Klijenta. Zapisnik prati strukturu standarda postavljenih u procesu certifikacije) 4. Intervjui za specifine procese (Ovo je dio procesa u kojem se, prije svega, kroz ue fokusirana pitanja, usmjerena na konkretne procedure, dobivaju sve informacije potrebne za odreivanje ukupnog statusa organizacije u sistemu bodovanja za Certifikat. Ovisno o veliini organizacije, te sloenosti sistema upravljanja ljudskim potencijalima, obino je potrebno odrati 1 do 2 kraa radna sastanka ili prema potrebi i dogovoru, konzultacije putem elektronike pote ili telefonom. U ovom dijelu, predstavnici organizacije dobivaju uvid u sistem bodovanja te usuglaavaju podatke o pojedinanim procedurama upravljanja ljudskim potencijalima unutar organizacije) 5. Autorizacija podataka (Na temelju prethodnih faza, Certifikatorski tim priprema saetak postojeeg sistema upravljanja ljudskim potencijalima unutar organizacije. Saetak se u obliku zapisnika prethodnih razgovora i konzultacija, dostavlja na pregled i autorizaciju predstavniku organizacije. Prema potrebi, saetak se dorauje. Na temelju saetka izrauje se radna verzija Finalnog Izvjea sa specifikacijama i objanjenjima bodovanja, a koje mogu biti i dodatno usmeno prezentirane predstavniku organizacije. Klijent ima pravo odgoditi zavretak procesa certificiranja ukoliko smatra da bi u narednom periodu mogao povisiti standarde odnosno, povisiti kvalitetu upravljanja ljudskim potencijalima, a to bi u konanici moglo dovesti do povoljnijeg bodovanja) 6. Izrada i pojanjenje pojedinanog izvjea (Finalno Izvjee ukljuuje osvrt na sva prethodno navedena podruja, sugestije za daljnje poboljanje sistema upravljanja

5

ljudskim potencijalima i primjere najboljih praksi (best practices) u procesima upravljanja ljudskim potencijalima). Proces certifikacije se sastoji od slijedeih koraka (slika br. 1.):1 Izbor ovlatene institucije za certifikaciju, Podnoenje prijave, Podnoenje ponude, Postizanje sporazuma o certifikaciji, Predcertifikacijski audit. Provjera dokumentacije, Certifikacija, Periodnini nadzor sistema upravljanja kvalitetom Recertifikacija. Organizacije koje ele certificirati svoj sistem za upravljanje kvalitetom imaju pravo odbarati certifikacijsku kuu. Akreditiranih certifikacijskih kua danas ima relativno mnogo. Organizacija na osnovu svojih procjena oabire certifikacijeku kuu koja e najbolje ocijeniti njen sistem za upravljanje kvalitetom. Certifikacijske kue su komercijalne organizacije koje vre nezavisne promjene sistema za upravljanje kvalitetom. Ove kue svoj program provjere definiraju u skladu s normom ISO Podnoenje prijave 10011-3 i pri tome moraju udovljiti zahtijevima po pitanju uvijeta za akreditaciju. Na naem podruju funkcionira nekoliko takvih institucija: LRQA, BVQI, SGS Adriatica, SIQ, RWTUV, DNV, TUV Bayern Sava. U Evropi trenutno funkcioniraju dvije organizacije Ponuda koje se bave problemima certificiranja sistema kvaliteta, odnosno udruuju certifikacijske kue s ciljem balansiranja kriterija za certifikaciju i drugih okolnosti koje idu uz ovu aktivnost: Prihvatlji ne va 1. EQNET 2. EOTC da Od nekoliko bitnih faktora ovisi za koju e se certifikacijeku kuu organizacija opredijeliti: Reference Ugled kod kupca Korektivne Predkvalifikacijski ne Zahtjev kupca akcije audit Cijena (postaje odluujui faktor samo u sluajevima kada su svi ostali uvijeti manje OK ili vie jednaki).2Provjera dokumentacije OK Certifikacijski audit OK ne Dogovor oko certifikacije Izbor ovlatene certifikacijske kue

ne

Slika br. 1. Proces certificiranja CERTIFIKATne

Nadzorni audit1

Kondi, .: Kvaliteta i ISO 9000 - primjena, Varaddin, 2004. ne 2 Recertifikacijski Kondi, .: Kvaliteta i ISO 9000 - primjena, Varaddin, 2004.audit

OK

6

OK CERTIFIKAT

Izvor: Kondi, .: Kvaliteta i ISO 9000 - primjena, Varaddin, 2004

1.1. Prijava, ponuda i dogovor oko certifikacije Kada organizacija izabere certifikacijsku kuu, predstavnici organizacije podnose formalnu prijavu. Iako svaka certifikacijska institucija koristi vlastite obrasce za prijavu, moe se rei da obrasci sadre slijedee podatke: naziv i adresu organizacije, 7

djelatnost za koju je registrirana, podatke o ukupnom broju zaposlenih u organizaciji, kao i o broju zaposlenih po odjelima, opseg registracije (cijela organizacija, pojedini segmenti, izuzea i sl.), ukoliko organizacija ima vie lokacija, gdje se one nalaze, radno vrijeme organizacije i organizacijska shema.

Po prijemu prijave, certifikacijska kua odreuje vodeeg auditora, a prema potrebi moe zatraiti i dodatne podatke od organizacije, u cilju bolje pripreme za provedbu certifikacije. Izbor vodeeg auditora obavlja se u skladu s trenutnim kadrovskim kapacitetima, djelatnou organizacije i poznavanjem vrste operacija u ocjenjivanoj organizaciji. Vodei, kao i ostali auditori moraju imati ovlatene certifikate za obavljanje certifikacijskih postupaka. Nakon zaprimanja prijave, certifikacijska kua formalizira ponudu u kojoj se navodi: predloeni datum poetka certifikacije, datum zavretka certifikacije, broj auditora angairanih po danima, raspored aktivnosti, posebni uvjeti koji moraju biti zadovoljeni i cijena certifikacije. Ako organizacija ocijeni ponudu prihvatljivom, pristupa se sklapanju ugovora izmeu certifikacijske kue i organizacije. Potpisom i ovjerom ovog dokumenta obje strane prihvaaju dio svojih obveza i odgovornosti. Smatra se da su se nakon potpisa obje strane u potpunosti sporazumjele oko certifikacije sistema kvalitete. 1.2. Predcertifikacija Preliminarna posjeta organizaciji bila je uobiajena u prolosti, sve dok se broj organizacija koje trae certifikaciju od certifikacijskih kua nije znaajno poveao. Danas se te posjete obavljaju ukoliko na tome organizacije insistiraju i ukoliko je to jedna od obveza certifikacijske kue. Treba istaknuti da su ovi auditi izuzetno korisni, jer daju mogunost vodeem auditoru da se upozna s lokacijom i organizacijskom strukturom organizacije da razjasni sve nejasnoe i da utvrdi i dogovori nain rada u postupku certifikacije. Na ovim auditima organizacija ima mogunost da u neformalnom okruenju dobije informacije o nainu na koji se certifikacija provodi, tko je odgovoran za ocjenjivanje i da osobno upozna predstavnike certifikacijske kue, koji e izvriti glavnu provjeru sistema kvaliteta. Svakako treba naglasiti da i ova aktivnost ima svoju cijenu. Zbog toga organizacija u saradnji s vodeim auditorom treba izraditi plan rada, koji e imati teite na kritinim procesima i djelatnostima bitnim za organizaciju. Njegovo trajanje zavisi od zahtjeva organizacije i procjene vodeeg auditora. Na kraju moemo rei da je predcertifikacija ustvari audit tree strane koji se obavlja po zahtjevu organizacije, provodi u dogovoru s certifikacijskom kuom, a sve s ciljem snimanja trenutnog stanja funkcioniranja sistema za upravljanje kvalitetom, kako bi se izbjegle 8

neugodnosti prilikom glavnog certifikata. Predcertifikacijski audit nije garancija dobivanja certifikata. Meutim, daje sigurnost organizaciji i certifikacijskoj kui da je sistem u skladu s odreenim zahtjevima i da nema veih propusta. Naene neusklaenosti organizacija mora do glavne provjere otkloniti, odnosno uvaiti. Vodei auditor procjenjuje potrebno vrijeme za otklanjanje svih naenih nedostataka i na osnovu toga se definira termin glavne provjere. 1.3. Certifikacijski audit Certifikacijski audit poinje pregledom dokumentacije sistema za upravljanje kvalitetom. Ovaj dio ocjene jo se naziva i pregled na radnom stolu. Poslovnik kvalitete i porcedure daje se certifikacijskoj kui na provjeru, u kojoj se utvruje koliko zadovoljava zahtjeve norme. Ovaj pregled dokumentacije moe biti u organizaciji ili u certifikacijskoj kui. Veoma je vano naglasiti da se ostala dokumentacija sistema kvaliteta pregleda na licu mjesta, odnosno tijekom pregleda procesa. Ukoliko dokumentacija sistema kvaliteta zadovoljava zahtjeve norme ili nakon odreenih popravaka na dokumentaciji dogovara se taan termin glavne provjere. Vodei auditor izrauje plan provedbe glavnog audita. Na osnovi raspoloivih podataka utvruje koji se odjeli provjeravaju, koliko e vremena biti na svakom odjelu, i odluuje o rasporedu lanova ocjenjivakog tima. Prije poetka certifikacije organizacija je upoznata sa sastavom tima. Prilikom planiranja vremena glavne provjere treba uzeti u obzir slijedee:3 vrijeme za uvodni i zavrni sastanak, vrijeme za svakodnevne sastanke (dogovore) lanova ocjenjivakog tima i za pisanje zavrnog izvjetaja, vrijeme za pauzu i odmor, vrijeme za pregled dokumentacije koja nije provjerena tijekom provjere dokumentacije, ukoliko organizacija ima vie lokacija, vrijeme za putovanje od jednog do drugog mjesta, vrijeme za neplanirane situacije, naroito prilikom planiranja vanijih i velikih provjera. Plan provjere treba poslati organizaciji barem sedmicu dana prije provjere kako bi se osigurali potrebni resursi i usuglasile aktivnosti i obveze lanova organizacije. Sama provjera sistema kvalitete provodi se po svim ve opisanim pravilima auditiranja. Ovo je najvanija faza auditiranja, koja se provodi u pogonu, tj. na svim mjestima gdje su zastupljeni poslovi osiguranja kvalitete proizvoda i usluga. Auditori se moraju uvjeriti u ispravnost postupka rada, te primjenu konkretnih zahtjeva iz norme. Njihova je zadaa pronai neusklaenosti u procesima rada, te pokrenuti postupke poboljanja za one probleme koji mogu tijekom vremena prerasti u neusklaenosti. Kao pomo u radu i vodi u radu auditori koriste check liste izraene prije samog certificiranja. O njima je bilo vie rijei u opisu faze provedbe internih audita.3

Kondi, .: Kvaliteta i ISO 9000 - primjena, Varaddin, 2004.

9

Prikupljanje objektivnih dokaza je jedan od najvanijih dijelova provjere, to zahtijeva najbolju kombinaciju znanja, vjetine i iskustva. Auditor mora sakupiti objektivne dokaze da sistem upravljanja kvalitetom postoji, da je efikasan i dokumentiran u zahtijevanom opsegu. Pri tome se mora pridravati plana i programa provjere, uz koritenje odreenih tehnika zasnovanih na principu uzimanja reprezentativnog uzorka. Sakupljanje objektivnih dokaza se obino obavlja na licu mjesta, i kako smo ve naglasili uz pomo posebno pripremljenih check lista. Auditor rijetko postavlja pitanja direktno s liste. Koristi niz relevantnih pitanja o odreenoj temi kako bi doao do odgovora za zadano pitanje s check liste. Rukovodei ljudi u ocjenjivanom odjelu ili procesu trebaju auditorima pruiti punu suradnju. Auditor dobiva stalnog vodia ili osobu delegiranu od strane uprave da ga prati tijekom provjere i da mu pomogne u tom poslu. Ta osoba mora auditoru omoguiti razgovor s zaposlenicima, razjasniti nejasnoe, objasniti funkcioniranje procesa ili aktivnosti, potvrditi vjerodostojnost dokaza sakupljenih tijekom provjere i potvrditi stvarno stanje stvari koje uzrokuje naena neusklaenost. Znaajan aspekt provjere je i komunikacija. Djelatnici u ocjenjivanom podruju tijekom provjere rada pod neobinim okolnostima, susreu se s nepoznatim ljudima koji sakupljaju informacije i postavljaju niz razliitih pitanja. Pojedinci se mogu osjeati nelagodno u takvoj situaciji i auditori trebaju da im pomognu. Pomo se sastoji od toga to e se predstaviti i ukratko im objasniti svrhu svoje posjete. Auditori moraju uvijek biti u potrazi za dokazima u prilogu onoga to im je reeno, a davati utisak da je jedini to ih zanima otkrivanje nepravilnosti i neusklaenosti izmeu onoga to uju i to vide. Ponekad je teko zapoeti razgovor s djelatnicima u ocjenjivanom podruju. Zbog toga, uglavnom, svi auditori za takve situacije imaju svoje specifine pristupe, koji pomau pri prvom kontaktu s djelatnicima u auditiranom podruju. Kada ocjenjivani daje dvosmislen, nejasan ili nepotpun odgovor, auditor treba preformulirati pitanje i pronai drugi nain dobivanja traenih informacija. Sve neusklaenosti s ocjenjivanim treba rijeiti uz puno takta. Auditor uvijek mora drati situaciju pod kontrolom i na pitanja odgovarati tihim glasom, smireno, iskreno i saeto. Auditori moraju obratiti pozornost na detalje, koji su u suprotnosti s onim to im je prethodno reeno ili to su prethodno vidjeli. Isto tako moraju biti oprezni u prihvaanju bilo kakvih ljubaznosti od strane ocjenjivanog, naroito tijekom provjere. Govor tijela nekada moe pruiti mnogo realniji sliku o pravom stanju stvari nego izreeno. Tijekom provjere je nemogue pregledat svaki dokument u sistemu kvalitete, intervjuirati svakog djelatnika, provjeriti svaki proces kako bi se utvrdilo da je u skladu norme. Certifikacijska kua koja provodi provjeru mora voditi rauna o veliini uzoraka omoguujui na taj nain zadovoljavajui stepen pouzdanosti provjere. Pri tome treba uvijek znati da je to dinamian proces u kojem se veliina uzorka moe mijenjati i proirivati kako bi se pojasnili odreeni aspekti djelatnosti ocjenjivanog. Odabiranje uzoraka tijekom provjere ne mora biti u skladu sa statistikim principima, a veliina uzorka ne zavisi samo o veliini i sloenosti organizacije, ve i o rezultatima prethodnih provjera, pritubama kupaca i mnogim drugim faktorima. Certifikacijski audit se odvija u dva razliita ali povezana toka procesa (Slika br. ) i to u okomitoj i u vodoravnoj perspektivi. 10

1.4. Okomita i vodoravna perspektiva Jedan od znaajnih zahtjeva norme ISO 9001 : 2000 je definisanje i upotreba politike i ciljeva kvalitete pokrenutih od najvie uprave. Politika ne bi smjela biti dokument slatkorijeivih izjava koje se ne potuju i nisu putokaz za cijelu organizaciju.Slika br. 2. Politika realizacije proizvoda

OKOMITIPOLITIKA CILJEVI PLANOVI Grananje politike Postavljane ciljeva I mjerenje procesa

ULAZI

PROCESI

IZLAZI

REZULTATI

VODORAVNI

Izvor: Kondi, .: Kvaliteta i ISO 9000 - primjena, Varaddin, 2004.

Vodoravno usmjeravanje gleda procese okrenute kupcu njihovo meusobno djelovanje i povezanost s ciljem ostvarenja zadovoljstva kupca. Od auditora se zahtijeva prosuivanje djelotvornosti i sukladnosti procesa. To se obino zove auditiranje procesa. Tri kljuna pitanja na koja auditor mora odgovoriti su: 1) Je li ovaj proces sposoban ostvariti zahtijevanu razinu uspjenosti? 2) Koja se razina uspjenosti postie u ovom trenutku? 3) Koliko je odriva ova razina uspjenosti? Kod auditiranja procesa bitno je ispitivanje sposobnosti procesa da ispuni navedeni cilj, svrhu i zahtjev. Auditori e zbog toga traiti podatke o izlazu iz procesa, odnosno o rezultatima njegovog funkcioniranja i usporeivati ih s planiranim odredbama. Auditor uzme u obzir rizike, ispunjenje zahtjeva kupaca i zakonsku regulativu, a pri tome uvaavajui tri faktora: ozbiljnost problema, vjerovatnost pojave, metoda otkrivanja. Prilikom auditiranja procesa auditori e nastojati utvrditi: ukljuenost procesa i ljudi u sistem upravljanja kvalitetom, uspjenost praenja i mjerenja procesa u organizaciji, upravljanje poboljanjem procesa, realiziranje postavljenih ciljeva definirane politike kroz funkcioniranje procesa. Certifikacijski audit se zavrava pisanjem izvjetaja i upoznavanjem glavne uprave s rezultatima ove prosudbe. Uobiajeno je da vodei auditor iznosi glavno izvjee. Ostali auditori iznose detaljnija zapaanja. 1.5. Nadzorni i recertifikacijski audit

11

Nakon recertificiranja, funkcioniranje sistema za upravljanje kvalitetom periodiki se provjerava putem nadzornih audita. Veoma je vana aktivnost da se funkcioniranje sistema upravljanja kavlitetom provjerava i da se utvrdi da li je sustav operativan i u skladu sa zahtjevima norme ISO 9001:2000 i poslije izdavanja certifikata. Uestalost nadzornih audita ovisi o akreditacijskoj kui koja je izvrila certifikaciju sistema kvalitete. Neke kue zahtijevaju nadzorni audit svakih 6 mjeseci, a druge jedanput godinje. Trajanje nadzornog audita zavisi od veliine organizacije, sloenosti njezinih procesa i samog ustroja. Prilikom nadzornog audita pregledava se stanje upravljanja kvalitetom, a posebna pozornost obraa se na : - propuste utvrene tijekom provjere ili tijekom prethodne posjete, - probleme koji su rjeavani primjenom korektivnih i preventivnih akcija, - pojavu slinih problema u drugim organizacijskim podrujima, - provedbu internih audita i poduzimanje korektivnih akcija nakon njihove provedbe, - provedbu upravnih ocjena sistema kvalitete i - promjene koje su se dogodile u organizaciji i njihovu refleksiju na sustav za upravljanje kvalitetom. Nakon provedbe nadzornog audita organizacija mora otkloniti sve pronaene neusklaenosti. Na zavrnom sastanku prezentiraju se problemi i zapaanja, te dogovaraju adekvatne akcije i odreuju rokovi za realizaciju. Ako se konstatiraju problemi koji bi ugrozili funkcioniranje sistema kvalitete, auditori u dogovoru s najviom upravom dogovaraju akcije za brzi oporavak stanja. Nakon provedbe ovih akcija certifikacijske kue mogu organizirati i dodatni nadzor, radi utvrivanja uinkovitosti provedene akcije. Za bilo koju organizaciju vrlo je nepovoljan dogaaj izgubiti certifikat. Zato se svi djelatnici moraju zalagati za odravanje funkcioniranja sistema kvalitete i poduzimanje mjera za njegovo stalno poboljavanje. Taj sustav ne smije postati teret organizaciji i njenim djelatnicima, ve im treba istinski pomagati u procesu osiguranja i unapreenja kvalitete proizvoda i kompletnog poslovanja. Ovakav pristup pokazuje da je organizacija pravilno razumjela i implementirala zahtjeve norme ISO 9001:2000. Tri godine nakon dobivanja certifikata ISO 9001:2000 pristupa se recertifikaciji, odnosno produavanju certifikata. Postupak je identian glavnoj certifikaciji, ali se, logino, na ovim auditima od organizacije, odnosno sistema kvalitete trae poboljanja u odnosu na prvi certifikacijski audit. Recertifikacija treba pokazati zrelost sistema u svim segmentima zahtjeva norme, pa ak i vie od toga.

2.

HACCAP i ISO certifikati

Certifikat Poslodavac Partner se dobiva na osnovu bodovanja kvalitete slijedeih podruja i procesa: Strategija, Regrutiranje i selekcija, Rad, motivacija i nagraivanje, Usavravanje i razvoj, 12

Odnos prema zaposlenima. 2.1. HACCP sistem

HACCP je sistem koji identificira mogue opasnosti (bioloke, hemijske i fizike) koje mogu uticati na sigurnost hrane i korake u procesu u kojima je mogue provoditi mjere za kontrolu tih opasnosti. HACCP je sistem upravljanja u kome se sigurnost hrane razmatra kroz analizu i kontrolu biolokih, hemijskih i fizikih rizika od ulaznih sirovina, rukovanja, proizvodnje, distribucije i konzumiranja krajnjeg proizvoda. HA predstavlja analizu rizika, odnosno identifikaciju opasnosti u svakoj fazi proizvodnje hrane i procjenu znaaja tih opasnosti po ljudsko zdravlje. CCP (kritine kontrolne take) predstavljaju faze u proizvodnji u kojima se moe sprijeiti ili eliminirati rizik po sigurnost hrane ili njegov uticaj svijesti na prihvatljiv nivo, kao i vriti njihova kontrola. H - HAZARD OPASNOST A - ANALYSIS - ANALIZA C - CRITICAL - KRITINE C - CONTROL - KONTROLNE P - POINTS - TAKE Subjekt u poslovanju s hranom, osim na nivou primarne proizvodnje, duan je uspostaviti i provoditi redovne kontrole higijenskih uslova proizvodnje u svakom objektu pod njegovom kontrolom, provoenjem preventivnog postupka kontrole, razvijenog u skladu sa sljedeim principima sistema analize opasnosti i kritinih kontrolnih taaka (u daljnjem tekstu: HACCP) . . .4Slika br. 3. Svrha uvoenja HACCP sistema

Osnovna znanja i aktivnosti koje su neophodne za odravanje higijenskog okruenja u cijelom lancu prehrane predstavljaju preduvjete za uspostavu sistema utemeljenog na HACCP naelima. Preduvjetni programi sastoje se od: DHP - dobre higijenske prakse DPP - dobre proizvoake prakse SOP - standardni operativni postupak SSOP - standardni sanitacijskih operativni postupakSlika br. 4. Sedam naela HACCP sistema4

Zakon o hrani (Sl.glasnik BiH, br. 50/2004)

13

HACCP je od izuzetnog znaaja za proizvoae hrane s pozicije zatite potroaa, kojim se osigurava proizvodnja i promet zdravstveno sigurne hrane. Njegova primjena je iroko rasprostranjena u razvijenom svijetu, dok je u EU i zakonski obvezujua (Council Directive 93/43/EEC). Krajnji cilj HACCP je proizvodnja to je mogue sigurnijeg proizvoda primjenom to sigurnijeg postupka. To znai da primjena HACCP ne osigurava uvijek 100% sigurnosti za korisnike, ali znai da firma proizvodi hranu na najbolji i najsigurniji mogui nain. U svijetu je opskrba potroaa sigurnim i visokokvalitetnim prehrambenim proizvodima sve znaajnija. Zbog toga uvoznici iz zemalja EU i drugih razvijenih zemalja (SAS, Japan i dr.) zahtijevaju da sigurnost hrane, od njive i farme pa sve do zavrnog pakiranja, bude u saglasnosti sa strogim higijenskim pravilima. Svaki pojedinac koji posjeduje, upravlja ili radi u proizvodnji hrane u EU, prema odredbama direktive, mora uvesti sistem sigurnosti HACCP. Primjena ove direktive prisiljava uvoznike da uvoze iskljuivo prehrambene proizvode vie kvalitete i vee sigurnosti, ali i da zahtijevaju stalna poboljanja proizvodnje u zemljama porijekla.

Dosadanja praksa je pokazala da su firme iz EU koje posluju sa prehrambenim proizvodima postala znaajno selektivnija u poslovanju sa dobavljaima iz zemalja van EU, zahtijevajui od njih striktnu primjenu HACCP u zemljama porijekla. S pozicije trita, proizvoai i uvoznici prehrambenih proizvoda iz zemalja van EU koji ele plasirati svoje proizvode na zajedniko trite EU moraju u svoje poslovne aktivnosti ukljuiti i procedure vezane uz sigurnost hrane i uvesti HACCP sistem. U nekim sluajevima je za odravanje poslovnih aranmana potrebno zadovoljiti i dodatne higijenske zahtjeve za pojedine vrste proizvoda, kao to su meso, mlijeko i mlijeni proizvodi. Osim toga, firme iz Evrope i drugih industrijaliziranih zemalja koje se 14

bave hranom nee kupovati ak ni sirovine iz drugih drava ukoliko nisu osigurani uvjeti da e proizvod dobijen preredom u njihovim firmama biti siguran za ljudsku upotrebu. Svaka sirovina ili preraevina za koju se posumnja da je inficirana ili kontaminirana nee biti prihvaena. Briga o zdravlju je u savremenom svijetu postala imperativ broj jedan. Sve je vei broj izvor zagaivanja i zagaujuih materija, ali i rizik od bolesti izazvanih problemima u proizvodnji hrane primjena novih tehnologija, izmijenjeni ivotni stilovi i sve manja otpornost ljudi. Prednosti primjene ovog sistema su: Redukcija pojave bolesti izazvanih hranom Osigurava snabdijevanje stanovnika zdravstveno sigurnim prehrambenim proizvodima Omoguuje ispunjenje zahtjeva zakonske regulative i efikasniji inspekcijski nadzor Omoguava efektivniji i efikasniji rad prehrambenih firmi Poveava konkurentnost firmi na svjetskom tritu Uklanja barijere internacionalne trgovine Omoguava efikasno uvoenje novih tehnologija i proizvoda Poveava profit HACCP nije nezavisan program, ve je dio veeg sistema kontrole, koji ukljuuje i provoenje univerzalnih procedura koje se primjenjuju za kontrolu opih uvjeta i okruenja proizvodnje i doprinose sigurnosti proizvoda. Programi koji trebaju biti usvojeni, implementirani i dokumentirani su GMP, dobra proizvoaka praksa, SOP standardne operativne procedure i SSOP standardne operativne procedure higijene. Uspjeh HACCP sistema ovisi od obrazovanja i obuke zaposlenika te je veoma vano da zaposlenici shvate to je i kako funkcionira ovaj sistem i da zatim naue vjetine koje su im potrebne za uspjeno obavljanje posla (alati i metode) i odgovarajue procedure i radna uputstva koja sadre opis posla koji treba biti obavljen. Primjena HACCP nije limitirana samo na velike proizvodne firme i kombinate, ve se efikasno moe uvesti u srednja i mala poduzea, zadruge, hotele i restorane, gdje je sigurnost hrane od kritine vanosti. Poevi od 01. januara 2006. godine standardi sigurne hrane, u prvom redu HACCP, obavezni su na tritima EU i Svjetske trgovinske organizacije, a firme koje ne budu posjedovale certifikate o poslovanju u skladu sa ovim standardima nee biti u mogunosti svoju robu plasirati na spomenuta trita.

2.2. ISO standardi ISO 9001:2008 je internacionalni standard koji daje zahtjeve za Sistem upravljanja

kvalitetom (QMS). Ovaj standard je dio standarda izdatih od strane International Organisation for Standardisation (ISO) koji se esto predstavlja u sklopu serije ISO 9000 standarda. Fokus ISO 9001:2008 je prestaviti set zahtjeva koji, ukoliko su efektivno implementirani, predstavljaju sliku jedne organizacije koja daje sigurnost korisnicima da mogu konstantno: Udovoljavati njihovim zahtjevima i potrebama Biti u skladu sa aplikativnim regulativama 15

Zahtjevi pokrivaju cijelokupnu oragnizaciju, ukljuujui i zahtjeve za dobavljaima, fokusu na kupca, adekvatnosti iskoritavanja resursa, radnoj atmosferi, procesnom menadmentu, planiranju, dizajnu, monitoringu i mjerenju efikasnosti procesa i proizvodnje, kalibracije, korektivnih i preventivnih mjera. Dakle, ISO 9001:2008 je uspjena osnova za organizaciju koja eli pokazati svojim klijentima da ona predstavlja ozbiljnog poslovnog partnera koji u svakom trenutku stavlja akcenat na ostvarenje poslovne izvrsnosti.5 ISO 14 001:2004 je meunarodni standard za upravljanje okoliem. ISO 14000 predstavlja seriju normi kojima se u tvrtke uvodi sistem upravljanja okoliem. Certifikacija se vri prema normi ISO 14001:2004. Sistemom upravljanja okoliem osigurava se da su svi uticaji na okoli u firmi identificirani, nadzirani i usklaeni sa zakonskom regulativom. Raznim mehanizmima kroz vrijeme negativni uticaji se ublauju ili potpuno uklanjaju. Ovaj meunarodni standard moe se primijeniti na svaku organizaciju koja eli: uvesti, odravati i poboljati sistem upravljanja okoliem osigurati usklaenost sa svojom utvrenom politikom upravljanja okoliem pokazati drugima tu usklaenost traiti potvrivanje odnosno certifikaciju svog sistema upravljanja okoliem od druge organizacije

5

http://www.biobase.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=21&Itemid=11

16

Zato uvesti sistem upravljanja okoliem prema standardu ISO 14001? Smanjenje negativnih efekata na okoli Smanjenje rizika od ekolokih incidenata Poveanje sposobnosti brze i uinkovite intervencije Poboljani ugled i stvaranje povjerenja kod zajednice Kompetitivna prednost Pravna sigurnost zbog potivanja zakona o zatiti okolia Lake dobivanje ovlasti i doputenja od lokalnih i dravnih vlasti Poboljanje vaeg ugleda i ugleda vaeg klijenta Bolje koritenje energije i zatita voda, paljivo biranje sirovina i kontrolirano recikliranje otpada, doprinosi smanjenju trokova i podie vau konkurentnost Smanjuje se va financijski teret zbog reaktivnih upravljakih strategija kao to su popravci, ienja, plaanje kazni zbog krenja zakona Osigurava se usaglaenost sa legislativom okolia i smanjuje rizik za kazne i mogue sudske procese Poboljava se kvaliteta radnih mjesta, moral zaposlenika i ustrajnost na vrijednostima kompanije Otvaraju se nove mogunosti zapoljavanja na tritima gdje je vana ekoloka proizvodnja Ekoloki svjesni klijenti poslovae sa ovakvim kompanijama jer istie svoju obvezu prema ouvanja okolia Mogua su dva naina uvoenja ISO 14 001: 1. Ukoliko firma ve ima uveden sistem upravljanja kvalitetom po normi ISO 9001, na postojei sistem se nadograuje sistem upravljanja okoliem.Slika br. 5. Prvi nain uvoenja ISO 14001 standarda Standard ISO 9001 : 2000 izraen je kompatibilno s ostalim standardima te sadri iste principe i elemente sistema kao i standard ISO 14001. Standardi ISO 9001 i ISO 14001 zahtijevaju niz postupaka koji su praktiki identini - upravljanje dokumentacijom, zapisi, interni auditi, popravne i zatitne radnje itd. te se ova dva standarda mogu integrirati. Izvor: http://www.consultor-ri.hr/iso-14000.html

2. Ukoliko firma nema uveden sistem upravljanja kvalitetom po standardu ISO

9001, ISO 14001 se uvodi na slijedei nain:

17

Slika br. 6. Drugi nain uvoenja ISO 14001 standarda

Izvor: http://www.consultor-ri.hr/iso-14000.html

Firma koja uvodi ISO 14001 mora uspostaviti i odravati sistem upravljanja okoliem prema slijedeim zahtjevima:61. Politika upravljanja okoliem - uprava odreuje politiku upravljanja okoliem firme 2. Planiranje - utvruju se aspekti okolia i zakonska regulativa te na osnovu toga

odreuju ciljevi i programi upravljanja okoliem 3. Primjena i rad - sve planirano se stavlja u primjenu uspostavljanjem odgovornosti i komunikacije te provedbom edukacije 4. Provjera i popravne radnje - mehanizmima internih audita, popravnih i zatitnih radnji te praenjem nesuklanosti sistem se provjerava i unapreuje 5. Ocjena uprave - uprava se periodino informira o funkcioniranju sistema upravljanja okoliem

6

Kondi, .: Kvaliteta i ISO 9000 - primjena, Varaddin, 2004.

18

PRIMJER IZ PRAKSE3. Proces certificiranja u preduzeu Bosnaplast d.d.7 Bosnapl bp astBOS. PETROVAC

Bosnaplast d.d. je tvornica koja je osnovana 1960. godine sa programom prerade plastinih masa. U julu 2002. godine Bosnaplast je postala privatno vlasnitvo. Proizvodni prostor je 6000 m2, uz prateu kompletnu infrastrukturu smjetenu na zemljitu povrine 26000 m2.

Bosnaplast d.d. posjeduje dva certifikata, HACCP i ISO 9001:2008 i to za aktivnosti proizvodnje i prodaje proizvoda od plastike. Certifikaciju je izvrila SGS kompanija iz Maarske. Pretcertifikacijski proces usaglaavanja normi i standarda je trajao godinu dana. Recertifikacija se vri svako dvije godine. Bosnaplast d.d. ima tim koji obavlja interne audite svake godine, kako bi se kontroliralo da li se tvornica pridrava odreenih standarda. Proizvodni program podruje primjene HACCP sistema: Tvornica se bavi injekcionim brizganjem termoplasta velike i srednje mase (od PS,PP,PE) brizganjem i puhanjem PET-a (polietilenteraftalata) i proizvodnim uslugama. Bazne grupe iz proizvodnog programa su: - Pet predforme i zatvarai, - Puhana ambalaa, - Transportna ambalaa, - Kante i posude,

7

Podaci preuzeti iz preduzea Bosnaplast d.d.

19

-

Kaikice razliitih boja

Stari strojevi koji su se koristili u proizvodnom procesu prije privatizacije i dalje se nalaze u tvornici, ali se ne koriste. Zamijenjeni su novim modernim tehnologijama koje ne stvaraju opasan otpad.Slika br. 7. Novi strojevi NOVI STROJEVI Slika br. 8. Stari strojevi STARI STROJEVI

Izvor: Slikano u preduzeu Bosnaplast d.d., 25.5.2011., 13:59

3.1. HACCP Poslovnik HACCP je sistem upravljanja sigurnosti proizvoda putem analize i kontrole rizika u svim fazama proizvodnje, distribucije i potronje proizvoda. Svi zaposleni u preduzeu su potpuno privreni HACCP konceptu, shvatajui da bezbjednost proizvoda ni pod kakvim uslovima ne smije biti dovedena u pitanje, radi bezbjednosti korisnika proizvoda i ugleda preduzea.

HACCP poslovnik slui za razumijevanje uloge i odgovornosti svih zaposlenih u pogledu sigurnosti proizvoda za upotrebu. Poslovnik slui u svakodnevnom poslovanju preduzea i dio je dokumentacije integralnog sistema menadmenta procesima.

Ovlatenja i odgovornost za primjenu ovog poslovnika prenijeta su na predstavnika tima za kvalitet koji je istovremeno odgovoran za funkcionisanje HACCP sistema. Original HACCP poslovnika uva se u sistemskoj arhivi u registru dokumenata integralnog sistema menadmenta i u elektronskoj formi. Kopije HACCP poslovnika sistemska arhiva izdaje korisnicima prema pregledu korisnika koju utvruje predstavnik rukovodstva za kvalitet. Ove kopije su kontrolisane kopije i nose oznaku kopije. Haccp poslovnik podlijee redovnoj reviziji koja se vri jednom godinje od strane odbora za upravljanje kvalitetom i direktora preduzea.

Nain izrade, preispitivanja, odobravanja, uvanja, izdavanja, revizije i izmjena HACCP poslovnika definisan je dokumentom Procedura upravljanja dokumentacijom.

HACCP tim (ujedno i tim za kvalitet) preduzea formiran je radi koordinacije poslova na uspostavljanju i odravanju dijela integralnog sistema menadmenta procesima koji se odnosi na upravljanje zdravstvenom sigurnosti proizvoda, to ukljuuje:

prethodnu, inicijalnu analize rizika, izradu (preduslovnih) osnovnih higijenskih programa, 20

izradu i odobravanje HACCP planova i auriranje dijela integralnog sistema menadmenta koji se odnosi na upravljanje zdravstvenom sigurnosti proizvoda i stalni nadzor nad njegovom primjenom i efektivnou. HACCP tim preduzea sastavljen je tako da ima multidisciplinarna znanja i iskustvo u vezi s razvojem i primjenom sistema upravljanja zdravstvenom bezbjednou proizvoda te u vezi s procesima, opremom i rizicima iz podruja primjene ovog sistema. U HACCP tim preduzea su imenovani svi lanovi Odbora za upravljanje kvalitetom koji je, organizacijom preduzea, uspostavljen kao najvii struni organ nadlean za funkcionisanje integralni sistem menadmenta. U navedenom smislu je voa HACCP tima preduzea istovremeno i predstavnik rukovodstva za kvalitet. Njegove obaveze, kao i obaveze i podruje djelovanja Odbora za upravljanje kvalitetom su regulisane odgovarajuim sistemskim dokumentima.

HACCP Poslovnik podrazumijeva: 1. Posjedovanje referentnih dokumenata1. Standardi 1. Cac/rcp 1-1969; rev 4 (2003) Iso 9001:2008 Codex alimentarius; preporueni meunarodni kodeks praktine primjene optih principa vezanih za higijenu hrane Sistemi upravljanja kvalitetom zahtjevi

2.

2. Dokumenti preduzea 1. Statut preduzea 2. 3. 4. 5. 6. Pravilnik o organizaciji i o sistematizaciji radnih mjesta Poslovnik o kvalitetu Pravilnik o zatiti na radu Pravilnik o protivpoarnoj zatiti Pravila o higijeni

2. Definiranje procesa upraljvanja sigurnosti amabalae Preduzee BOSNAPLAST d.d. je uspostavilo Integralni sistem menadmenta kvaliteta i zdravstvene ispravnosti (sigurnosti) ambalae (QMS-HACCP) u kome su identifikovani svi procesi koji utiu na: kvalitet proizvoda, i sigurnost proizvoda U okviru sistema upravljanja kvalitetom i sigurnosti ambalae na nivou firme utvreni su procesi potrebni za efikasno djelovanje organizacije u koje su ukljueni vodei procesi, za obezbjeivanje sredstava i resursa, procesi koji se odnose na realizaciju proizvoda/usluge, kao 21

i procesi za mjerenje, analiziranje i poboljanja efikasnosti proizvoda odnosno sistema. Procesi imaju slijedei redoslijed: - RUKOVODEI PROCESI: stalna poboljanja, interni audit, korektivne i preventivne akcije i pravni i kadrovski procesi, - PROCESI REALIZACIJE: prodaja, nabava, planiranje proizvodnje i proizvodnja, - POTPORNI PROCESI: kontrola vanjske dokumentacije, kontrola unutranje dokumentacije i reklamacije. Odvijanje procesa (glavni i potporni rukovodnom procesu) je prikazano optim PROCEDURAMA koje su u nadlenosti vlasnika navedenih procesa. Svaki vlasnik procesa preko opte procedure upravlja i sistemskim procedurama u kojim se prikazuje odvijanje procesa na nivou odjeljenja. U tom kontekstu su imenovane i osobe odgovorne za nadzor i upravljanje ovim sistemskim procedurama. Iz optih procedura i dijagrama tokova sistemskih procedura prepoznati su tokovi odvijanja procesa sa radnim i kontrolnim operacijama. Potrebna sredstva i resursi za funkcioniranje svih procesa obezbjeuju vlasnici glavnih procesa preko godinjeg poslovnog plana. U optim procedurama propisani su naini definiranja ciljeva kao i naina mjerenja glavnog procesa i podpornih procesa rukovodnom procesu. Na ovaj nain uz saradnju sa vlasnicima procedura su svi procesi pod stalnim nadzorom preko kojeg se prikupljaju, analiziraju i obrauju podaci koji nastaju za vrijeme funkcionisanja procesa. Svi podaci koji nastaju u toku odvijanja procesa se preko analiza razmatraju na nivou Uprave firme. Ove analize rukovodstvo u okviru rukovodnog procesa koristi za poduzimanje adekvatnih korektivnih/ preventivnih mjera, kao i aktivnosti poboljanja uspostavljenog sistema. 3. Osnovni higijenski programi- PRP programi- PROPISI O NAELIMA HIGIJENE Ovaj propis regulie sve obaveze i aktivnosti u vezi ienja i dezinfekcije fabrikog kruga, objekata i opreme, koji imaju veze sa ostvarivanjem i odravanjem higijenskih uslova i zdravstvene sigurnosti proizvoda u preduzeu. Opta pravila 1. kod ienja opreme i povrina koje dolaze u neposredan kontakt sa proizvodima dozvoljeno je koritenje samo namjenskih hemijskih sredstava; 2. neophodno je obezbijediti dovoljno vremena za efikasno ienje i podmazivanje; 3. zabranjeno je mijeanje sredstava za ienje i podmazivanje; 4. mora se strogo voditi rauna o propisanim uslovima koritenja, koncentracijama i vremenima djelovanja sredstava, prema uputstvima proizvoaa; 5. propisane mjere zatite na radu se moraju potovati. Zahtjevi u vezi sredstava za ienje 1. sredstva za ienje moraju biti efikasna u otklanjanju neistoa; 2. sredstva za ienje ne smiju izazvati koroziju ienih povrina niti izazivati bilo kakve neeljene hemijske reakcije sa materijalom ienih povrina; 3. pri primjeni postupka ienja oprema za ienje ne smije izazivati fizika oteenja na ienim povrinama. Zahtjevi u vezi sredstava za dezinfekciju 1. sredstva za dezinfekciju treba da imaju najiri spektar antibakterijskog djelovanja;

22

2. sredstva za dezinfekciju treba da imaju efikasno djelovanje u najmanjim koncentracijama za najkrae vrijeme; 3. sredstvima za dezinfekciju se treba lako rukovati; 4. sredstva za dezinfekciju moraju biti nekodljiva za ljudski organizam i okolinu. Kako ne postoji sredstvo za dezinfekciju koje zadovoljava sve navedene zahtjeve, mora se birati sredstvo koje najvie odgovara namjeravanoj upotrebi. Zahtjevi u vezi opreme za ienje, dezinfekciju i podmazivanje 1. Oprema za ienje koja se koristi u prostorima proizvodnje se ne smije koristiti na drugim mjestima; 2. Suhu opremu za ienje i dezinfekciju potrebno je dezinfikovati, najmanje jednom sedmino, a vlanu opremu poslije svake upotrebe.

Tabela br. 1. Nain odravanja maina

23

1. NAIN IENJA MAINE - Svakodnevo se vri ienje maina i alata koji dolaze u dodir sa gotovim proizvodom kao i podova i prostora oko maina. - Sedmino se vri ienje kliznih staza na maini i zatitnikh dijelova maine sa dole navedenim sredstvima. - ienje alata se vri nakon podizanja alata na mainu, odnosno putanja u rad po upustvu za odravanje i upotrebu alata za brizganje i puhanje u skaladitu i tokom upotrebe broj BP UP 6.3 - 02. Takoer po zavretku serije alat se generalno isti i privremeno konzervira do sljedee upotrebe u procesu proizvodnje sa dole navedenim sredstvima za tu namjenu, a po ponovnoj upotrebi vri se odmaivanje alata sa silikonskim sprejevima i slinim sredstvima. 2. DOZVOLJENA SREDSTVA ZA IENJE : - Spul Balsam; - Booster 328; - Lusin alro 153 S; - Pamuna kapa; - Pucvala; 3. DOZVOLJENA SREDSTVA ZA PODMAZIVANJE I ZATITU KALUPA - LMS - FLUID; - SILIKON FLUID; - K + D FAST; - LUSIN LUBUH 96 - 042; - LUSIN PROTECT 045F: - RHENUS NORPLEH AFD 2;

2. Eliminacija zaraznih bolesti koje prenose tetoine (ddd) U svim prostorijama se mora sprijeiti prisustvo glodara, insekata kao i prisustvo ptica. Unitavanje tih tetoina u preduzeu vri se na nain koji ukljuuje pridravanje svih propisa i pravila koji se odnose na sigurnost proizvoda. Ako se primijeti uginuli glodar, on se odmah uklanja, a odgovarajua povrina se pere sredstvom za dezinfekciju. Ako postoji sumnja da je dolo do zagaenja sirovina, pomonih materijala i proizvoda radi prisustva tetoina, oni se smatraju otpadom i hitno uklanjaju iz proizvodnih i skladinih objekata. Preventivne mjere: Odgovarajuim otvorima za ventilaciju, mreama na prozorima

koji slue za provjetravanje prostorija i otvaranjem vrata samo u sluajevima kada je to potrebno, smanjuje se na minimum prisustvo glodara, insekata i ptica u zatvorenim prostorima (proizvodnim i skladinim). Unitavanje tetoina: o

Dezinsekciju (unitavanje insekata) obavlja ovlatena institucija uz koritenje namjenskih sredstava sa produenim djelovanjem. Dezinsekcija se u pravilu obavlja svaka tri mjeseca. Evidentiranje kontrole se vri u Obrascu kontrole higijene.

24

o

Deratizacija (unitavanje glodara) se obavlja postavljanjem klopke za glodare. Oznake klopki su naznaene Mapi rasporeda DDD sredstava (prilog HACCP plana) i pokazuju mjesto postavljanja klopke. Mjesto postavljanja klopke se naznai i fiziki, na zidu ili na podu. Kontrola primjene mjera deratizacije se vri mjeseno. Evidentiranje kontrole se vri u Obrascu kontrole higijene.

3. Higijenske i tehnike odredbe za radni prostor Redovno ienje i odravanje istoe se odnosi na vanjsku i unutranju sredinu, granine povrine, prozore i vrata, kao i na maine, ureaje i ostala sredstva za proizvodnju. Redovno se odrava istoa transportnih sredstava i posuda za otpadne materijale. Naroito se vodi rauna o istoi tehnolokih i skladinih prostora. Za ienje se mogu koristiti samo sredstva i pribori sa uvjerenjem za koritenje u prehrambenoj industriji, pogotovo sredstva za ienje i podmazivanje povrina (kliei) koje dolaze u dodir sa proizvodima. Sredstva i pribor za odravanje istoe se skladite na odvojenom i obiljeenom mjestu da bi se iskljuila mogunost zagaenja proizvoda. Posebna panja se posveuje ienju i dezinfekciji povrina - prostorija gdje nije mogue izbjei ukrtanje istih i prljavih puteva i gdje se to razdvajanje rjeava vremenskim rasporedom aktivnosti. Pravila koja se odnose na odravanje istoe su propisana dokumentom Pravila o odravanju higijene. 4. Higijenske i tehnike odredbe za opremu- U procesu proizvodnje koristi se odgovarajua, za tu namjenu specijalizovana oprema.

Zahtjevi u vezi nabavke nove opreme i odravanje stanja opreme u pogledu uticaja na zdravstvenu sigurnost proizvoda regulisani su uputstvima za rad i odravanje maina. - U postupcima planskog - preventivnog odravanja opreme - maina, ureaja i alata se posebno vodi rauna o moguim rizicima po sigurnost proizvoda. - Kod opreme koja zahtijeva podmazivanje koriste se iskljuivo namjenska sredstva koja su odobrena za koritenje u prehrambenoj industriji. - Sve aktivnosti odravanja u kojima dolazi do stvaranja praine, rasipanja metalnih dijelova, prisustva ostataka boja i drugih neistoa, izvravaju se van radnog vremena ime se spreava zagaenje proizvoda. - Poslije aktivnosti odravanja proizvodni, skladini i ostali prostor se odmah isti, a proizvodna postrojenja iste da bi se iskljuila mogunost zagaenja proizvoda. 5. Lina higijena i zdravstveno stanje zaposlenih Svi zaposleni i posjetioci koji ulaze u prostor preduzea duni su da znaju sva pravila rada, koja se na njih odnose, kao i pravila koja se odnose na boravak u prostoru preduzea. Svi zaposleni posjeduju kopiju Pravila o higijeni koja se nalazi na oglasnoj ploi. Kod svakog ulaza u prostor preduzea su istaknuta ova pravila. Svaki posjetilac, pri ulasku, dobija Obavjetenje za posjetioce iz koga se upoznaju sa higijenskim standardima. Za informisanje posjetilaca odgovoran je zaposleni koji ih prima. Za zaposlene i posjetioce obezbijeene su, na odgovarajui nain izgraene i dobro opremljene i redovno iene, socijalne prostorije. U toaletima i u tehnolokim prostorima na pristupanim razdaljinama se nalaze lavaboi za pranje ruku sa obezbijeenom vodom. Kod lavaboa u odgovarajuim 25

dozatorima je sredstvo za pranje ruku i sredstvo za dezinfekciju ruku. Za brisanje ruku koriste se papirni runici za jednokratnu upotrebu, koji se nalaze u posebnom drau, zatieni od praine. Runici se poslije brisanja ruku bacaju u kantu za otpatke. Kontrola primjene ovih mjera se vri nedeljno. Evidentiranje kontrole se vri u Dnevnik higijenske kontrole. 6. Osposobljavanje zaposlenih za rad sa proizvodom U proizvodnji u preduzeu rade zaposleni koji u praksi iskazuju znanja o higijeni proizvoda, steena odgovarajuim obrazovanjem za rad sa proizvodom i dodatnim osposobljavanjem za rad sa proizvodom. Svi zaposleni moraju da prou neophodan program osposobljavanja koji se planira i realizuje prema odredbama dokumenta Plan za provoenje edukacija. Zaposleni koji su odgovorni za nadzor i primjenu korektivnih mjera u CP i CCP prolaze poseban program osposobljavanja. 7. Obezbjeenje sigurosti u postupcima nabavke i rukovanja Preduzee nabavlja od dobavljaa ulazne materijale za proizvodnju za koje zna da ne sadre bioloke, hemijske ili fizike uzronike rizika, odnosno materijale izraene po standardnom postupku i na higijenski nain. Dobavlja, uz isporuke ulaznih materijala za proizvodnju, dostavlja certifikat o zdravstvenoj ispravnosti tih proizvoda. Preduzee, dodatno preduzima mjere kontrole sastava tih materijala kod ovlatenih laboratorija. Ulazni materijali se skladite u prikladnim prostorima u kojima je sprijeeno oneienje. Proizvodi se pakuju, skladite i sa njima rukuje tako sa su zatieni od oneienja i oteenja koja mogu ugroziti zdravlje ljudi. 8. Upravljanje otpadom Otpadni materijali se sakupljaju na odreenim mjestima u prostoru preduzea u odgovarajue, zatvorene posude ili za ovu svrhu posebno izdvojene i obiljeene PE vree. 9. Transport gotovih proizvoda Gotovi proizvodi preduzea se otpremaju vozilima kupca ili od kupca angaovanih prevoznika. Pri otpremi proizvoda, pored kontrole kako je regulisano dokumentom Plan finalne kontrole, preduzee se pridrava i slijedeih pravila: - gotovi proizvodi se smiju transportovati samo sa potpuno ispravnim transportnim vozilom; - u teretnom prostoru se ne smije transportovati nita osim proizvoda; - utovar moe da pone samo ako je teretni prostor ist i bez stranih mirisa, te ako je prethodno izvrena dezinfekcija vozila; - utovar moe da se obavlja samo sa pakovanom i/ili paletizovanom robom; - u toku utovara mora se voditi rauna o fizikoj sigurnosti robe, ne smije doi do oteenja i vanjskog zagaenja; - paketi ili palete moraju biti povezani i privreni, da ne doe do tumbanja u toku transporta. 10. Povlaenje proizvoda - opoziv Preduzee je dokumentom Procedura za opoziv regulisalo sve obaveze i aktivnosti koje se preduzimaju u sluaju potrebe povlaenja sopstvenih proizvoda iz upotrebe. Povlaenje proizvoda se preduzima u sluaju kada preduzee doe do informacije da neki njihov proizvod ugroava ili moe da ugrozi zdravlje korisnika ili ivotnu sredinu. 26

3.2. Izrada HACCP planova 3.2.1. Analiza rizika Kao osnova za analizu rizika u tehnolokom procesu proizvodnje u preduzeu sainjen je detaljni opis svih proizvoda sa elementima: a) identifikacija proizvoda (oznaka i naziv); b) opis, karakteristike proizvoda i njegov sastav; c) nain upotrebe proizvoda, ambalaa i rok trajanja; d) distribucija proizvoda, potencijalni korisnici; e) uputstvo za upotrebu i nadzor u lancu distribucije i e) sirovine i pomona sredstva za proizvodnju. Identifikacija i analiza rizika izvrena je za svaku fazu tehnolokog procesa koja je bitna za sigurnost proizvoda. HACCP tim je utvrdio i dokumentovao: a) sve rizike (fizike, hemijske i bioloke) koji se realno mogu oekivati u procesu proizvodnje, od sirovine do gotovog proizvoda, b) prihvatljive nivoe rizika u gotovom proizvodu, c) procjenu znaaja rizika te njihovo vrednovanje prema potrebi za eliminacijom ili smanjenjem na nivo koji je prihvatljiv za proizvodnju sigurnog proizvoda, d) neophodne kontrolne mjere koje e sprijeiti, eliminisati ili smanjiti rizik na prihvatljivi nivo. 3.2.2. Definisanje kontrolnih taaka (CP i CCP) Na osnovu izvrene analize rizika i u skladu tehnolokim procesom proizvodnje za svaki proizvod je konstruisan Dijagram toka procesa i na njemu naznaene faze (operacije) u kojima je potrebno primjenjivati posebne kontrolne mjere - odreene kao: - Kontrolne take - CP u kojima je potrebno redovno primjenjivati osnovne (preduslovne) higijenske programe, u skladu sa odgovarajuom dokumentacijom i - Kritine kontrolne take - CCP u kojima je potrebno redovno primjenjivati mjere kontrolisanja u skladu sa HACCP planovima za svaki proizvod.

3.2.3. Izrada i verifikacija HACCP planova

27

Uspostavljeni su HACCP planovi za svaki proizvod (navedeno u listi grupa proizvoda), a sadre: a) kritine kontrolne take za efektivan nadzor i primjenu odgovarajuih kontrolnih mjera, b) kritine granice za svaki odabrani parametar nadzora u kritinim kontrolnim takama, c) sistem nadzora u kritinim kontrolnim takama, ukljuujui postupke i zapise o nadzoru i d) postupke koje se preduzimaju ako se kritine granice prekorae. Analiza rizika, dijagrami toka procesa sa naznaenim kontrolnim takama - CP i kritinim kontrolnim takama - CCP i HACCP planovi su dio dokumentacije integralnog sistema menadmenta procesima preduzea, a u skladu s tim su podloni verifikaciji poslije svake znaajne promjene u tehnologiji realizacije procesa, organizaciji preduzea i uslova u okolini. 3.2.4. Validacija HACCP planova Nakon svake eventualne promjene kontrolnih taaka - CP, kritinih kontrolnih taaka - CCP i HACCP planova, kao i nakon primjene korektivnih mjera, vri se preispitivanje integralnog sistema menadmenta procesima u dijelu koji se odnosi na sigurnost proizvoda, u pogledu procjene sposobnosti (validacije) sistema za postizanje projektovanog nivoa nadzora nad utvrenim rizicima po sigurnost proizvoda. Dokument Procedura za poboljanja, izmeu ostalog utvruje i nain validacije, ukljuujui: aktivnosti kojima se potvruje da su uspostavljene nove kontrolne take - CP kritine kontrolne take - CCP i pripadajue kritine granice pogodne za odravanje rizika po sigurnost proizvoda na prihvatljivom nivou, aktivnosti koje se preduzimaju ako nije mogue potvrditi jedan ili vie elemenata validacije. Redovno, plansko preispitivanje HACCP planova i osnovnih (preduslovnih) higijenskih programa se vri jednom godinje u sklopu preispitivanja integralnog sistema menadmenta procesima. 3.2.5. Realizacija osnovnih (preduslovnih) higijenskih programa Osnovni (preduslovni) higijenski programi se u preduzeu realizuju u svemu dosljednim potovanjem odredbi odgovarajuih dokumenata koji se odnose na: naela higijene, propisana dokumentom Pravila o higijeni, eliminaciju zaraznih bolesti koje prenose tetoine, prema dokumentu Pravila o higijeni, higijenske i tehnike odredbe za radni prostor, propisane dokumentom Pravila o higijeni, higijenske i tehnike odredbe za opremu, propisane dokumentom Uputstvo za rad i odravanje maina, snabdijevanje vodom, definisano zakonskim propisima, linu higijenu i zdravstveno stanje zaposlenih, prema Pravilima o higijeni,

28

osposobljavanje zaposlenih za rad sa proizvodom, prema dokumentu Planovi za

edukaciju, obezbjeenje sigurnosti u postupcima nabavke i rukovanja, prema radnim uputstvima, transport gotovih proizvoda, prema dokumentu Pravila o higijeni povlaenje proizvoda - opoziv, prema dokumentu Procedura za opoziv.

3.2.6. MONITORING- nadzor nad procesima i unapreenje Preduzee planira i primjenjuje aktivnosti monitoringa - nadzora nad procesima, sa posebnom panjom vodei rauna o nadzoru nad parametrima proizvoda, uslova rada i radne okoline koji se odnose na sigurnost proizvoda. U tom smislu procedurama i uputstvima je uspostavljena obaveza voenja odgovarajuih zapisa u kojima se registruju navedeni parametri, kao to su: opisi proizvoda, laboratorijski izvjetaji, izvjetaji o kontrolisanju i prijemu ulaznih materijala, dnevnik kontrole higijene i drugi zapisi. Poseban oblik globalnog nadzora nad procesima uspostavljen je u okviru integralnog sistema menadmenta putem mjerenja i analize performansi procesa, po dokumentu Procedura za poboljanja. Preduzee planira i primjenjuje aktivnosti mjerenja, nadzora, analize i unapreenja procesa rada i poslovanja, radi obezbjeenja: podataka i informacija o usaglaenosti karakteristika proizvoda i procesa rada sa projektovanim zahtjevima i demonstriranja te usaglaenosti zainteresovanim stranama, nesmetanog funkcionisanja integralnog sistema menadmenta i podloga za stalno unapreenje procesa i povienje efektivnosti integralnog sistema menadmenta. Unapreenje procesa rada i poslovanja je stalan proces koji, pored obaveze i odgovornosti svih uesnika da stalno unapreuju sopstvene aktivnosti na radnim mjestima u skladu sa usvojenim politikama kvaliteta i proizvodnje zdravstveno bezbjednih (sigurnih) proizvoda, podrazumijeva planiranje aktivnosti mjerenja, nadzora nad izvoenjem i unapreenjem procesa rada, sve u cilju stalnog inoviranja - poveanja kvaliteta svih procesa u preduzeu. U dijelu sistema koji se odnosi na sigurnost proizvoda, HACCP planovima su za svaki proizvod opisan u podruju primjene predviene odgovarajue preventivne mjere, kao i korektivne mjere ako doe do odstupanja projektovanih parametara, posebno u kontrolnim takama - CP, kritinim kontrolnim takama - CCP, ime se vri stalno auriranje i poboljanje sistema i obezbjeuje da sistem odraava stvarne informacije o rizicima po bezbjednost proizvoda i aktivnosti preduzea na upravljanju tim rizicima. 29

3.2.7. Primjer izrade HACCP plana za proizvodnju flaa i predformi Specifikacija proizvoda U dolje navedenoj tabeli prikazana je specifikacija proizvoda za koji se vrila izrada HACCP Plana kao i proces proizvodnje na osnovu kojeg se vrila analiza opasnosti.Tabela br. 2. S P E C I F I K A C I J ASvojstva proizvoda Sirovine, aditivi i pomoni materijali Proizvod mora biti bez stranih mirisa i okusa. Proizvod je svojim osobinama I postupkom proizvodnje namijenjen prehrambenoj industriji posebno u mljekarstvu, za punjenje gaziranih i negaziranih pia, vode, alkoholnih pia, ulja i drugih prehrambenih proizvoda. PET (polietilenteraftalat) Mikrobioloka svojstva proizvoda se testiraju uzorkovanjem brisa povrine ambalae koja je u kontaktu sa hranom. Mikrobiolokom analizom brisa proizvoda rezultati analize moraju biti u skladu sa Pravilnikom o uslovima u pogledu zdravstvene ispravnosti predmeta opte upotrebe koji se mogu stavljati u promet (Sl. list SFRJ, br. 26/83, 61/84, 56/86, 50/89 i 18/91) i to: Mikrobioloka svojstva Escherichia coli: bez prisustva negativno Proteus spp: bez prisustva negativno Koagulaza pozitivne staphilococae: bez prisustva - negativno Sulfitoredukuje Colstridiae: bez prisustva negativno Salmonellae: bez prisustva negativno Aerobne mezofilne bakterije u cm2 : manje od 10 Fiziko-hemijskom analizom proizvod mora biti u skladu sa Pravilnikom o uslovima u pogledu zdravstvene ispravnosti predmeta opte upotrebe koji se mogu stavljati u promet (Sl. list SFRJ, br. 26/83, 61/84, 56/86, 50/89 i 18/91) i to: Nema Kartonska kutija i PE folija radi zatite od vanjskih utjecaja Skladititi na suhom mjestu bez posebnih temperaturnih reima Kamionski transport bez posebnih temperaturnih reima, na suhom Neogranien Iskljuivo od odobrenih dobavljaa uz certifikat o kvalitetu sirovine Oznaka treba da sadri sirovinu od koje je proizvedena ambalaa kao npr. LDPE, HDPE, PET kao i oznaku za ambalau koja je namjenjena za koritenje u prehrambenoj industriji.

Fiziko-hemijska svojstva Pakiranje - primarno Pakiranje - transportno Uvjeti skladitenja Metoda distribucije Rok valjanosti Porijeklo sirovina

Posebne oznake o sigurnosti ambalae Oznaka za ambalau prema EC 1935/2004 Upotreba kod korisnika Potencijalni korisnici Predforme spremno za dalji proces obrade, puhanja Flae - preporuava se pranje i dezinfekcija prije koritenja. Mljekare, industrije bezalkoholnih i alkoholnih pia, industrija voda, industrija ulja

30

31

Slika br. 7. Dijagram tokaPrijem sirovina i repromaterijala

KONTROLA NIJE UREDU UREDU Skladitenje sirovina i repromaterijala Priprema za proizvodnju Mijeanje po recepturi Suenje smjese za predforme

Neusklaene sirovine i repromaterijali - POVRAT

Priprema maine i alata za proizvodnju predformi

Probna proizvodnja ovjera prvog komada

Korekcija param. maine za proizvodnju predformi

KONTROLA UREDU Automatska proizvodnja

NIJE UREDU

KONTROLA UREDU Meukladitenje predformi

NIJE UREDU

KART - KLASIRANJE

Priprema maine i alata za puhanje predformi

Pakovanje predformi u transportnu ambalau Skladitenje predformi

Puhanje predformi proizvodnja flaa PET Korekcija parametara maine NIJE UREDU KONTROLA

Isporuka predformi

KART - KLASIRANJE

UREDU Pakovanje flaa PET u transportnu ambalau KUPAC

Skladitenje flaa PET

Isporuka predformi

32

Tabela 3. Analiza opasnosti

Procesni korak

Opasnost

Kateg orija

Kontrola i preventivne mjere Uzrok Rizik ta se kontrolie Ko Direktor odobrava poslova nje sa dobavljaima Skladitar kontrola na prijemu Ovlatena institucija Radnici u proizvodnji Kada Direktor pri sklapanju ugovora i ocjeni dobavljaa Skladitar prema planu prijemne kontrole i pri svakoj isporuci Prema Planu DDD

Korektivne mjere

Dokument/ obrazac

1

PRIJEM SIROVINA (Pregledati interne standarde za sirovine)

Sirovine mogu sadravati vei sadraj migrirajuih elemenata od dozvoljenih opisom proizvoda u ovom HACCP planu Patogene bakterije Patogene bakterije

H

Postupak proizvodnje sirovina, granulata nije bio u skladu sa propisanim dobrim proizvoakim praksama Uslijed ne provoenja DDD mjera postoji opasnost od utjecaja tetoina Uslijed nehigijenskog rukovanja postoji opasnost od mikrobioloke kontaminacjie sirovine Kontaminacija ljudskim faktoroma tokom procesa mijeanja

16

Kontrola dobavljaa, jamstvo kvalitete, popratna dokumentacija dobavljaa (analitika izvjea), prijemna kontrola

Vratiti sirovinu dobavljau Izvriti preispitivanje dobavljaa Izvriti ponovno DDD Edukacija uposlenika Edukacija uposlenika

Dobavljaevo jamstvo kvalitete, certifikat Zapisnik/izvjetaj ulazne kontrole Zapisnici o provedenim DDD Obrazac za evidenciju higijene Dnevna kontrolna lista higijene I sanitacije

2

SKLADITENJE SIROVINA I REPROMATERIJALA

M M

8 6

U sklopu preduvjetnih programa te se redovito vre DDD Kontrola higijenskog statusa (DHP), obuka uposlenih Prema GMP definisan je interni pravilnik ponaanja uposlenika te upute kojih se moraju pridravati kao i infarstrukturni uslovi koji se moraju zadovoljiti

Svakodnevno

3

PRIPREMA ZA PROIZVODNJU, MJEANJE PO RECEPTURI SUENJE SMJESE ZA PRETFORME

Neistoe (praina, zemlja, staklo i drugi fiziki kontaminanti)

F

4

Radnici u proizvodnji

Svakodnevno

4

Nema evidentiranih opasnosti Prilikom postavljanja kliea za postoji mogunost zaostataka sredstava za ienja i podmazivanje Nekontrolisana upotreba ovih sredstava pri ienje i podmazivanje, koritenje nenamjenskih sredstava Vri se redovita kontrola ienja i podmazivanja kliea kao i vri se nabavka samo namjenskih sredstava za ienje i podmazivanje Izvriti ponovno ienje i podmazivanje Vratiti sredstva dobavljau Dnevna kontrolna lista odravanje higijene strojeva Specifikacije nabavljenih sredstava za ienje

5

PROBNA PROIZVODNJA OVJERA PRVOG KOMADA

H

4

Rukovodilac proizvodnje Rukovodilac nabavke

Svakodnevno Prilikom prve nabavke

6 7

AUTOMATSKA PROIZVODNJA MEUSKLADITENJE PREDFORMI

Nema evidentiranih opasnosti Razvoj patogenih mikroorganiza Prilikom postavljanja kliea za postoji mogunost zaostataka sredstava za ienja i podmazivanje M Uslijed nehigijenskog rukovanja postoji opasnost od mikrobioloke kontaminacjie Nekontrolisana upotreba ovih sredstava pri ienje i podmazivanje, koritenje nenamjenskih sredstava 6 Kontrola higijenskog statusa (DHP), obuka uposlenih Vri se redovita kontrola ienja i podmazivanja kliea kao i vri se nabavka samo namjenskih sredstava za ienje i podmazivanje Radnici u proizvodnji Svakodnevno Edukacija uposlenika Izvriti ponovno ienje i podmazivanje Vratiti sredstva dobavljau Obrazac za evidenciju higijene Dnevna kontrolna lista odravanje higijene strojeva Specifikacije nabavljenih sredstava za ienje

8

PRIPREMA MAINE I ALATA ZA PUHANJE PREDFORMI PUHANJE PREDFORMI PAKOVANJE FLAA U TRANSPORTNU AMBALAU SKLADITENJE FLAA/PREDFORMI

H

4

Rukovodilac proizvodnje Rukovodilac nabavke

Svakodnevno Prilikom prve nabavke

9 10

Nema evidentiranih opasnosti Razvoj patogenih mikroorganiza Patogene bakterije M Uslijed nehigijenskog rukovanja postoji opasnost od mikrobioloke kontaminacjie Uslijed ne provoenja DDD mjera postoji opasnost od utjecaja tetoina Uslijed ne vrenja dezinfekcije vozila prije utovara proizvoda pojavljuje se mogunost kontaminacije proizvoda u toku transporta 6 Kontrola higijenskog statusa (DHP), obuka uposlenih U sklopu preduvjetnih programa te se redovito vre DDD U sklopu preduvjetnih programa te se redovito vre dezinfekcija vozila prije utovara proizvoda Radnici u proizvodnji Svakodnevno Prema Planu DDD Edukacija uposlenika Izvriti ponovno DDD Oistiti vozilo i izvriti ponovno dezinfekciju vozila Obrazac za evidenciju higijene Zapisnici o provedenim DDD Zapisnici o provedenoj dezinfekciji vozila

11

M

8

Ovlatena institucija

12

ISPORUKA PREDFORMI

Patogene bakterije

M

8

ef otpreme

Svaka isporuka

33

Tabela br. 4. Odreivanje CCPBr Proces-korak Opasnost P1 P2 P3 P4 P5 CCP Opis Vri se redovita kontrola dobavljaa. Nabavka sirovina se vri samo od strane odobrenih i kontroliranih dobavljaa.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

PRIJEM SIROVINA SKLADIT. SIROVINE PRIPREMA ZA PROIZVODNJU, MJEANJE SUENJE SMJESE PROBNA PROIZVODNJA AUTOMATSKA PROIZVODNJA MEUSKLADITENJE PREDFORMI PRIPREMA MAINE I ALATA ZA PUHANJE PREDFORMI PUHANJE PREDFORMI PAKOVANJE U TRANSPORTNU AMBALAU SKLADITENJE PREDFORMI/FLAA ISPORUKA PREDFORMI/FLAA

H M M F H M H M M M

DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA

DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA

NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE

DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA

NE DA DA DA DA DA DA DA DA DA

DA NE NE NE NE NE NE NE NE NE

34

Teina flae, balona

Pri kontroli Flaa, Balona koristiti ovjereni etalon i ovaj plan kontrole kod ovjere prvog komada i verifikacije propisanog kvaliteta u toku procesa proizvodnje. U sluajevima nastanka poremeaja postupati po proceduri BP PR 8.3-01-NEUSKLAENOST U PROCESU PROIZVODNJE, a proizvode koji su upitnog kvaliteta posebno izdvojiti i oznaiti (kart, neusklaen proizvod i sl.). Kod pokretanja proizvodnje naroitu panju posvetiti kod dobijanja/ovjere prvog komada a kad se isti dobije (u ovom sluaju je to 1 ciklus izrade flaa), on se oznaava sa karticom OVJEREN PRVI KOMAD, koji se za vrijeme izrade mora nalaziti na radnom mjestu i koji e sluiti pri kontrolisanju kao radni etalon u toku procesa. Sve gotove Flae, Baloni koji zadovoljavaju propisani kvalitet zavrno kontrolisati vizuelno prilikom pakovanja (uz koritenje podataka iz procesne kontrole), te pakovati prema definisanom nainu pakovanja (UZNIKP). Gotov proizvod uredno upakovati i deklarisati, ovjeriti peatom kontrole, a na deklaracijama upisivati podatke koji su vezani za identifikaciju i sljedivost proizvoda (upisati lot sa paketa u kojima su upakovane PET-PREDFORME).

Volumen, Visinu i Zapreminu pri ovjeri prvog komada, a ostalo tokom cijelog proizvodnog procesa

Prilikom proizvodnje PET FLAA i BALONA od pokretanja proizvodnje pa do gotovog proizvoda obaveza je radnika na maini/kontrolora- voa smjene da postupa po ovom planu kako slijedi: NEDOZVOLJENE DEFORMACIJE INTERVAL NAIN OPIS AKCIJA (KONTROLNE TAKE) KONTROL KONTROLE KOJE SE PODUZIMAJU E Oblik flae, balona i vrsta prema Tehnolokom Vizuelno Vizuelna kontrola tokom cijele proizvodnje listu vri se u intervalima od po 5 min. vremena, a prilikom starta maine neprestano sve do Nijansa boje Vizuelno ovjere prvog komada. Providnost flae , balona Vizuelno U sluaju pojave nedostataka na flaama,vri Linije na mjestu zatvaranja alata( prema Vizuelno se odreena korekcija tehnolokih ovjerenom prvom komadu) parametara na puhaljci.. Prije ovjere Prilikom pojave masovnih deformacija prvog komada, proizvodnja se zaustavlja i postupa po BP PR Volumen flae, balona menzurom 8.3-01, a nakon podeavanja maine i ispitati parametara proizvodnja prelazi u status Volumen probne proizvodnje pret-flaa sve do Linije sastava dijelova alata Vizuelno ponovne ovjere prvih komada. Visina flae Visinomjer Prilikom proizvodnje flaa, balona ispunjava Flaa na dnu ne smije biti uplja Vizuelno se obrazac Izvjetaj o uincima i smjenski Zavrtanjem smjenski izvjetaj proizvodnje. epa na flau Dihtovanje tenosti nakon zavrtanja epa ispitati dihtovanje Digitalna vaga

35

Tabela br. 5. HACCP karta kontrole- monitoring

36

Tabela br. 6. Spisak zapisa sistema kvaliteta standardaPoglavlje uvanje Naziv zapisa Broj obrazca Izrauje Pregledav a/ odobrava Period izrade Primaoci vrijeme /godina / Broj Arhiviranje

mjesto

mjesto

Vrijeme / godina/

4. 4.2. 3

4. SISTEM UPRAVLJANJA KVALITETOM KONTROLA DOKUMENATA I PODATAKA 1. Lista primalaca dokumenata OB 4.202KORAK Zato

PROCEDURE SISTEMA KVALITETASl. koja je izr. PRK d. Vrijednosti Za sv. rasp. dok. Procedura PRK do vanos. PRK 3

CCP 1.5 5.5. 3 5.66 6.2. 2

Preventivne Tolerancije mjere Kritini limitiPRK GM

i/ili instrukcijemin. 1x kvart. 1x godinje

Frekvencij Korektivne a akcijel. odb. za kval. Ruk. Slubi PRK GM

Registracija (zapis)3

Odgovornost

ODGOVORNOST RUKOVODSTVA PRIJEM Sirovine mogu 1. Zapisnici odbora za kvalitet SIROVIN sadravati vei A2. Ocjena sistema od strane sadraj rukvodstv. migrirajuih UPRAVLJANJE RESURSIMA elemenata od KOMPETENTNOST SVJESNOST I dozvoljenih OBUAVANJE opisom 1. Plan obrazovanja proizvoda u ovom HACCP 2. Opis poslova planu. Ovi migrirajui 3. Osposobljenost radnika elementi (Pb, Zn, As itd.) iz sirovine se prenose na 4. Prijedlog gotove proizvode i za osposobljavanje kao takvi migiraju u hranu. 5. 6. Zadovoljstvo radnika Potvrda o kolovanju

GM Redovita GM kontrola Pogledati kriterije Svaki nabavljenih (max. dozvoljene prijem, sirovina. koliine) pojedinih redovito OB 6.2- I PRK DIREKT 1x Kontrola elemenata u Prema godinje 01 OR godinje vrednovanje OPISU OB 6.2RUKOVODI GM specifikaciji DIREKTOR preispitiva dobavljaa. OCIPROIZVODA I to 02 nje Povremena RUKOVODI FIZIKO- Po u dijelu GM OB 6.2RUKOVODIO dobavlja 03 OCIHEMIJSKA potrebi CI, analiza a KADROVSK gotovih SVOJSTVA A proizvoda RUKOVODI OB 6.2DIREKT Po RUKOVODIO 05 OB 6.204 OB 6.206 OCI Radnici Predavai OR PRK/DIR . PRK/DIR . potrebi Min. 1x godinje Nakon kolovanj CI, KADROVSK A DIREKTOR PRK/RUKOV ODIOCI, KADROVSK A

3 Obrazac ulazne Sirovinu kontrole, vratiti zapisnik o PRK 1 Kadrovska 10 dobavljau vrednovanju Komercijalna . dobavljaa, PRK Do Kadrovska sluba 10 Izvriti izmjene laboratorijski zamjenu izvjetaji i RUKOV Do Kadrovska Uz p. ODIOCI, map. dobavljaaizmjene certifikati od KADRO strane VSKA dobavljaa RUKOV 1 RUKOVOD. 3 ODIOCI, KADRO VSKA PRK RUKOV ODIOCI, KADRO VSKA , KADROVS KA PRK KADROVS KA

3 Trajno

5 Trajno

7 7.2

REALIZACIJA PROIZVODA PROCESI KOJI SE ODNOSE NA KUPCA 1. Upit kupca 2. 3. 4. 5. 6. Miljenje strunih slubi/izvjetaji Ponuda kupcu Ugovor sa kupcem Interni nalog za proizvodnju Knjiga reklamacija OB 7.201

Kupac Strune slube Prodaja Prodaja Prodaja Prodaja

Kupac GM KD KD KD KD

Po potrebi Za svaki upit Za svaki upit Po potrebi Za sv. ug. proiz. Za sve reklamac.

KD/VP/GM Prodaja Kupac PRS/OPP OTP PRK

KD KD KD KD KD KD

do aktueln. do aktueln. do aktueln. do aktueln. do aktueln. 2

KD KD KD KD KD KD

2 ili uz ug. 2 ili uz ug. 2 ili uz ug. 5 do aktueln. 2

7.4

NABAVKA 1. Ocjene dobavljaa 2. 3. 4. 5. 6. 7. Lista odobrenih dobavljaa Upit dobavljau Ponuda dobavljaa Ugovor sa dobavljaem ili narudba Zbirna lista dobavljaa RAUN/OTPREMNICA DOBAVLJAA

KD KD Nabava Dobavlja Nabava OB 7.402 Nabava Dobavlja

GM GM KD KD KD KD KD

1x godinje 1x godinje Za sv. nal. za n. Za sv. nal. za n. Po potrebi Min. 1 x godinj

KD KD Dobavlja Nabava Direktor Direktor Nabava Nabava Nabava Nabava

1 1 do aktueln. do aktueln. do aktueln. 2

KD KD Nabava Nabava Nabava Nabava RAUNOV OD.

3 3 2 ili uz ug. 2 ili uz ug. 10 5 10

7.4. 3

VERIFIKACIJA NABAVLJENOG PROIZVODA 1. 2. Reklamacioni zapisnik dobavljau Atesti i certifikati za pojedine materijale OB 7.401 Skladitar/teh nolog Proizvoa KD/prk KD/PRK Po potrebi Po potrebi Nabava OTP Nabava Prodaja 1 5 Nabava Prodaja 10 10

7.5. 1

KONTROLA PROIZVODNJE I PRUANJA USLUGA 1. Zahtjev za nabavku 2. 3. Dnevni izvjetaj proizvodnje Zapisnici odravanja OTP Odravanje

KD

37

ef proizv./ot p ef

Po potrebi Za svaki dan Mjeseno

Nabava Direktor/proiz v. ef

KD OTP Odravan

1 1 1

Nabava OTP Odravanje

3 3 10

4.1. Kontrola unutranje dokumentacije Namjena ove procedure je da se definie kako Bosnaplast vri izradu i distribuciju dokumentacije (sistemska dokumentacija, standardi, tehniko-tehnoloka dokumentacija, pravilnici itd). Spisak unutranje dokumentacije dat je u tabeli br. 8. Kod svih procesa i aktivnosti unutar firme po pitanju definisanja naina rada i aktivnosti da se dobije eljeni rezultat procesa, ukoliko se iskae potreba da se to dokumentira, izrauju se odreena uputstva, procedure i sl. To je naroito izraajno kod sistema upravljanja kvalitetom, tehniko-tehnoloke dokumentacije, pravilnik. Dokument nastaje na nain da je u prvom redu iskazana i opravdana potreba za istim (u zavisnosti od vrste dokumenta opravdanost analiziraju PRK, efovi slubi i direktor). Svi uposleni mogu da iniciraju zahtjev da se npr. neko radno mjesto opskrbi nekim upustvom ili procedurom i to na nain da kad je u pitanju sistemska dokumentacija, zahtjev se upuuje PRK, a kada je rije o drugoj vrsti dokumentacije zahtijev se upuuje prvom predpostavljenom. Na dobiveni zahtjev PRK ili efovi slubi su duni analizirati opravdanost, i u sluaju neopravdanosti ili nekog drugog razloga zato dokumentacija nije na radnom mjestu ili se nalazi negdje drugo, dati obrazloenje. Ukoliko se utvrdi da je neophodno izraditi novu ili doraditi staru dokumentaciju postupa se na nain da PRK ili efovi slubi pripreme i usaglase dokumente za strunu raspravu koristei BP UP 4.2-01-IZRADA I OZNAAVANJE DOKUMENATA SISTEMA KVALITETA. Kod pripreme dokumentacije ukoliko je rije o sistemskoj PRK izdaje zadatak osobi koja e uraditi dokument, a ukoliko je rije o drugoj vrsti dokumentacije (npr. tehnolokoj, konstruktivnoj itd) postupa se po uputstvima kod izrade te vrste dokumentacije unutar slube. Na strunoj raspravi se dokument usvoji ili ne. Ukoliko se dokument usvoji, direktor firme ili ef sektora ga odobre. Dokument je odobren za krajnju upotrebu kada je potpisan od direktora. Ukoliko dokument nije odobren, stavlja se na doradu, i dok se ne usvoji od za to nadlenih osoba, ne moe se vriti distribucija. Za ove aktivnosti odgovoran je autor dokumentacije, gdje u doradi uestvuju jo i PRK i ef sektora (koji moe biti i autor dokumentacije). Dokument koji je odobren, PRK vri distribuciju do korisnika u pisanom i elektronskom obliku. Osoba koja zadui dokument u obavezi je da dokument snimi na poseban direktorij svoje slube i da vri daljnju distribuciju do svojih uposlenika unutar slube. Isto tako, primaoci dokumentacije zadueni primjerak dokumenta uvaju na svome radnom mjestu, vodei rauna da je dokument uredno potpisan, te da je zatien od eventualnog oteenja ili unitenja. Kod PRK se u pisanom i elektronskom obliku nalazi jedan primjerak vaee dokumentacije. Nevaee dokumente, PRK unitava, s tim da na jednom primjerku stavlja peat poniteno i arhivira u svoju arhivu radi uvida o tokovima izmjena na dokumentima. Obavezno 1x mjeseno se vri back-up dokumentacije.

38

Za sistemsku dokumentaciju odgovoran je PRK, za konstruktivno-tehnoloku rukovodioci u tehnikoj slubi, a za kontrolu i distribuciju pravilnika, statuta i optih akata odgovoran je rukovodilac slube optih, pravnih i kadrovskih poslova. 4.2. Kontrola vanjske dokumentacije Namjena ove procedure je da definie aktivnosti u naoj firmi prilikom naruivanja, prijema i distribucije vanjske dokumentacije. Podruje primjene ove procedure je na nivou cijele firme. Spisak vanjske dokumentacije prikazan je u tabeli br. 9. Opis aktivnosti je prikazan u slijedeoj tabeli:Tabela br. 7. Opis aktivnosti primjene procedure kontrole vanjske dokumentacijeDIJAGRAM TOKA Naziv aktivnosti 1. ISKAZANA POTREBA ZA DOKUMENTACIJOM 2. ODOBRENJE ZAHTJEVA DA LI JE ZAHTJEV OPRAVDAN? Uesnici -Korisnici dokumentacije -Direktor -Rukovodilac slube -Direktor -Rukovodilac slube -Direktor -Rukovodilac slube -Nabavna sluba -Direktor -Korisnici Dokumentacije -Referent opte slube -Korisnici Dokumentacije -Nabavna sluba -Referent opte slube -PRK -Tehniki direktor -Referent opte slube -PRK -Tehniki direktor -Referent opte slube -PRK -Tehniki direktor -Korisnici dokumentacije Dokumenti U/I: ZAHTJEV ZA NABAVKU DOKUMENTACIJE U/I: ZAHTJEV ZA NABAVKU DOKUMENTACIJE I: ODGOVOR NA ZAHTJEV Oblik inform. P/U/E P/U/E P/U/E

3. STORNIRANJE ZAHTJEVA

U/I: ZAHTJEV ZA NABAVKU DOKUMENTACIJE U/I: ZAHTJEV ZA NABAVKU I: NARUDBENICA

P/U/E P P

4. NALOG ZA NABAVKU I NABAVKA DOKUMENTA 5. KONTROLA DOKUMENATA DA LI TRAENI DOKUMENT ODGOVARA NABAVLJENOM?

1NE

U: NABAVLJENA DOKUMENTACIJA U: OTPREMNICA U: NABAVLJENA DOKUMENTACIJA U: OTPREMNICA I: REKLAMACIONI ZAPISNIK U: NABAVLJENA DOKUMENTACIJA I: KNJIGA PROTOKOLA I: VAEA VANJSKA DOKUM. I: LISTA PRIMALACA U: LISTA PRIMALACA I: NEVAEA VANJSKA DOKUMENTACIJA U: VAEA VANJSKA DOKUMENTACIJA U/I: ZAHTJEV ZA NABAVKU VAEE DOKUMENTACIJE U: VAEA VANJSKA DOKUMENTACIJA Oblik informacija: P-pismeno; U-usmeno; E-elektronski

P P

2DA

6. POVRAT DOKUMENTACIJE

P P P P P P P P P

3

7. PRIJEM, KOPIRANJE, OZNAAVANJE I DISTRIBUCIJA4

8. POVRAT STARE DOKUMENTACIJE 9. PRAENJE VANOSTI DOKUMENTACIJE DA LI JE DOKUMENTACIJA VAEA? 10. KORITENJE I UVANJE VAEE DOKUMENTACIJE

NE

5DA

P

6

P

LEGENDA:7

Dokumenti: U-ulazni; Iizlazni; U/Iulazno izlazni

398DA 19 0 NE

Tabela br. 8. Spisak unutranje dokumentacijeR. Br. 1. 2. 3. Naziv dokumenta STATUT FIRME PRAVILNIK O RADU PRIRUNIK OBRAZOVANJA ZAPOSLENIKA O ZATITI NA RADU PRAVILNIK O ZATITI OD POARA PRAVILNIK O ZATITI NA RADU SISTEMATIZACIJA RADNIH MJESTA KATALOG FIRME POSLOVNIK KVALITETA PROCEDURE SISTEMA KVALITETA UPUTSTVA SISTEMA KVALITETA OBRASCI SISTEMA KVALITETA Nain identifikacije Datum Datum Datum Uradio S. saradnik /vlasnik S. saradnik /direktor Spoljni saradnik Odobrio Direktor Direktor Direktor Dobio -PRK -Ref. opt.poslova -PRK -Ref. opt.poslova -PRK -Ref. opt.poslova -PRK -Ref. opt.poslova -PRK -Ref. opt.poslova -PRK -Ref. opt.poslova PRODAJA Kupac PRK Direktor Kupac Certifkacijski organ PRK Korisnici PRK Korisnici PRK Korisnici uvanje Mjesto Ref. opt. poslova Ref. opt. poslova Ref. opt. poslova Ref. opt. poslova Ref. opt. poslova Ref. opt. poslova PRODAJA Kupac PRK PRK Korisnici PRK Korisnici PRK Korisnici Vrijeme Do izmjene Do izmjene Do izmjene Arhiviranje Mjesto Arhiv Arhiv Arhiv Trajno Trajno Vrijeme

4. 5. 6. 7. 8.

Datum Datum Datum Datum Izdanje/Revizio ni broj, datum BP PR X.Y-00Revizini brojNaziv BP PR X.Y-00Revizini brojNaziv BP OB X.Y-00Revizini brojNaziv

Spoljni saradnik S. saradnik /direktor Direktor Komercijalni direktor PRK

Direktor Direktor Direktor Direktor Direktor

Do izmjene Do izmjene Do izmjene Do izmjene Do izmjene

Arhiv Arhiv Arhiv Arhiv Arhiv

Trajno Trajno Trajno Trajno Trajno

9. 10. 11.

Vlasnik procesa Vlasnik procesa Vlasnik procesa

Direktor Direktor PRK

Do izmjene Do izmjene Do izmjene

Arhiv Arhiv Arhiv

Trajno Trajno Trajno

40

Tabela br. 9. Spisak vanjske dokumentacijeR. broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. uvanje Naziv dokumenta Slubene novine F Bi H Slubeni glasnik F Bi H Zakon o radu Zakon o protivpoarnoj zatiti Zakon o zatiti na radu Raunovodstvo i poslovne financije Zakon o postupku prinudne naplate indirektnih poreza Raunovodstvene politike u skladu s MSFI standardom Zakon o porezu na dodanu vrijednost Potvrda o kolovanju ISO 9001:2000-31.12.2006 Potvrda o kolovanju ISO 9001:2000-31.12.2006 RAUNOVODSTVO RAUNOVODSTVO RAUNOVODSTVO RAUNOVODSTVO -Opta sluba -PRK -Opta sluba -PRK Mjesto Opta sluba Opta sluba Vrijeme Trajno Trajno Trajno Trajno Trajno Trajno Trajno Trajno Trajno Trajno Trajno Arhiviranje Mjesto Arhiva Arhiva Arhiva Arhiva Arhiva Arhiva Arhiva Arhiva Arhiva Arhiva Arhiva Vrijeme Trajno Trajno Trajno Trajno Trajno Trajno Trajno Trajno Trajno Trajno Trajno

41

4.3. Planiranje kadrova i obrazovanje Namjena ove procedure je da definie aktivnosti u firmi BOSNAPLAST koje se odnose na planiranje kadrova u firmi te planiranje obrazovanja za radnike zbog odravanja njihovog znanja kao i njihovog usavravanja. Direktor je odgovoran za obezbjeenje ljudskih resursa prema usvojenoj Sistematizaciji radnih mjesta u frimi, te za izradu godinjeg plana obrazovanja, obezbjeenje resursa za realizaciju plana. Referent Opte slube je odgovoran za sainjavanje prijedloga plana obrazovanja, kao i za voenje evidencije o provedenim obukama, te za personalne mape radnika. Uposleni radnici su odgovorni za uredno pohaanje seminara koje je organizaovano u firmi ili van firme i primjenu usvojenih znanja u svojim procesima.Tabela br. 10. Opis aktivnosti procedure planiranja kadrova i obrazovanjaDIJAGRAM TOKA Naziv aktivnosti 1. IZRADA SISTEMATIZACIJE RADNIH MJESTA Da li su radna mjesta objezbjeena potrebnim kvalifikacijama? 2. PRIJEM NOVOG/IH RADNIKA2

Uesnici -Direktor -Vanjski saradnik -Direktor -Radnici -Direktor -Radnik/ci -Mentor -Direktor -Radnik/ci -Mentor -Direktor -Radnik/ci -Direktor -Radnik/ci -Direktor -Referent Opte slube -Direktor -Referent -Direktor -Radnik/ci -Direktor -Radnik/ci

Dokumenti U: Zahtjevi I: Sistematizacija radnih mjesta

Oblik inform. P/U P

1 DA

NE

U: Prijemni dokumenti U: Prijemni dokumenti U: Program obuke U: Program obuke U: Testovi I: Odluka U: Rezultati testa I: Odluka o neprimanju