semberske novine [broj 708, 23.7.2009]

8/6/2019 Semberske novine [broj 708, 23.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-708-2372009 1/24

FILIJALABIJEQINA

EMBERSKE NOVINEL I S T G R A \ A N A O P [ T I N E B I J E Q I N A

ww.semberske.com e-mail: [email protected]

S23. JUL 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 708 ! CIJENA 1,00 KM

TV PRAVA, PREVODI, MARKETING

TITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

ZABRIWAVAJU]E

MAWE DJECEU [KOLAMA!

LANGENHAGEN - BIJEQINA

BRATSKAPOSJETA

BAZENI BAWE ,,DVOROVI,,

str. 6-7

str. 5

SKUP[TINA OP[TINE BIJEQINA USVOJILA ODLUKU OREBALANSU BUXETA ZA 2009. GODINU

BUXET MAWI ZA

17,5 MILIONAU TOKU ZAVR[NE PRIPREME ZA MANIFESTACIJU ,,DRINSKA REGATA 2009,,

SVI NA REGATU!Organizatori o~ekuju oko 1.000 qudi na regati od Koj~inovca do Pavlovi}a mosta

str. 12-13

SPAS ODVRU]INA



D.OD.O.O.O. LEDER. LEDERBijeljina

www.leder-bn.comE-mail: [email protected]

Ul. Nikole Tesle br. 2Tel/fax: 055/212-303

055/212-302

Butik:Italijanska modna obu}aUl. Gavrila Principa br.5Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a:Tel: 055/255-355Fax:055/255-237

MO DA R U GG I, B RU NE LL A,

R O SI NA , M A RI O B R UN I,

MORE S S I

OD JE ] A KR EA TO R AI RE NE G RA HO VA C

NN OO VV OO !!Maloprodajni objekti u Bijeljini:

1. Ul. Gavrila Principa 11

tel: 055/213-223

2. Ul. Dušana Baranjina 29

tel: 055/213-216

OBU]A:

RR aa dd nn aa jj ee dd ii nn ii cc aa BB II JJ EE QQ II NN AA

76300 BIJEQINA76300 BIJEQINA .. [ABA^KIH \AKA[ABA^KIH \AKA ..

PO[TANSKI FAH BP. 18PO[TANSKI FAH BP. 18

TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211

TELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456ELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456

PO[TOVANI POTRO[AÎPO[TOVANI POTRO[AÎ

ELEKTRI^NE ENERGIJE!ELEKTRI^NE ENERGIJE!

RACIONALNOM POTRO[WOM IRACIONALNOM POTRO[WOM I

REDOVNIM PLA]AREDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENEWEM UTRO[ENEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE

ISKQUÊWISKQUÊWA, ÎME ÎNITE USLUGU IA, ÎME ÎNITE USLUGU I

SEBISEBI II NAMA.NAMA.

S p o{t o v aw e m ,E l e kt r o d i st r i bu c i j a Bi j e q i n a

Direktor.........055 209 759

Centrala.........055 201 342Komercijala...055 211 854

Fax.................055 201 445

Ul. Baje Pivljanina bb



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.4

DEVETA SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE BIJEQINA

Na~elnik op{tineMi-}o Mi}i} istakao je,obra}aju}i se odbor-nicima po zavr{et-

ku rasprave o rebalansu buxeta,da su se on kao predlaga~ reba-lansa i op{tinska administra-cija nalazili u te{koj situaci-

ji kada su morali predloìtida se buxet smawi sa 60 na 42miliona maraka.

- Su{tinasvegasuprihodi.Na-kon lo{ijeg priliva sredstavau prva tri mjeseca, o~ekivalismo da }e se situacija sa buxet-skim prihodima popraviti u ap-rilu i maju. Me|utim, prihodisu padaliod prvog do petog mje-seca i bili smo prinu|eni naovaj potez.Znamo da je situaci-ja te{ka jer imamo 4.500 prim-qenih zahtjeva za jednokratnepomo}i {to najboqe govori oteìni ekonomske situacije.Na osnovu preporuka Vlade

RS vi ste, kao odbornici oveSkup{tine, usvojili Programmjera za prevazilaèwe efeka-ta krize, a one su usmjerene utri pravca. Prvi je smawewejavnepotro{we{to~inimousva-jawem ovog rebalansa, drugi jeo~uvawe kapitalnih investici-ja na podru~ju op{tine {tosmo uspjeli kroz ovaj rebalansjerne odustajemo od nastavkaiz-gradwe kanalizacije, gasifika-cije, topklifikacije i izgrad-we Centra za kulturu za koji suobezbije|ena kreditna sredst-va. Tre}i pravac aktivnosti jestvarawe uslova za izgradwuno-vih kapaciteta i otvarawe no-vihradnihmijesta{to}emou~i-nitikrozdefinisawenovih in-dustrijskih zona, istakao je Mi-

}i}, a nakon wegovog izlagawaza rebalans buxeta izjasnilose 19 odbornika, ~etiri su bi-la protiv, a tri uzdràna.

Predloène izmjene buxetausvojenog krajem decembra pro{-le godine odbornicima je obra-zloìo MiloradSofreni}, na-~elnik Odjeqewa za finansije.

- Planirani buxet iznosioje, ukqu~uju}i i kreditna sred-stva, 59,6 miliona maraka, a na-kon rebalansa iznosi}e 42,1milion maraka, {to je umawe-we za 17,5 miliona. Smatramoda }e ovakav buxet biti re-alan i da ne}emo do}i u sitaci-ju da ga do kraja godine smawu-jemo zbog umawenih prihoda.Bitno je ista}i da niko nijeza{ti}en od smawewa sredsta-va, izuzev na stavkama na koji-ma imamo ranije preuzete oba-veze.Najmawe smawewe je u sfe-ri socijalnih davawa. Umawe-we do koga je do{lo u davawimaza Centar za socijalni radiskqu~ivo se odnosi na smawe-weplata i ostalih davawa zapos-lenih u toj instituciji,dok ko-risnici socijalnih davawa ne-}e biti zakinuti. Fond za pla-te i ostale nadoknade zaposle-nih u administrativnoj slu`-bi, mawi je za 30 procenata, atoliko su smawena i izdvajawaza sport, kulturu i zdravstvo.

Raspravu je otvorila Rada Pe-ri} dosada{wa odbornica So-cijalisti~ke partije koja odove sjednice djeluje kao samo-stalni odbornik primjedbomda ponu|ene izmjene nisu odrazstvarnog stawa i da }e one po-goditi najsiroma{nije slojevestanovni{tva.

- Trebalo je izna}i mehani-zam da se za{tite najsiroma{-niji, a to nije ura|eno. Smawe-

na je pomo} penzionerima, izd-vajawaza javnukuhiwu,zdravstve-nu za{titu, materijalni tro{-

kovi za sredwe {kole, konsta-tovala je Rada Peri}.

Odbornica SNSD Nata{a Jo-vanovi} smatra da je buxet i da-qe potro{a~ki, dok je Savo Jo-vanovi}, tako|e iz SNSD, re-kao da je ponu|eni rebalans ustvari priznawe da buxet nijedobro isplaniran.

- Rebalansom se odnosi na 319pozicija u buxetu. Gdje je bilotendera nije bilo smawewasredstava,ali su umawena sred-stva za borce, penzionere i dje-cu. Sredstva za stambeno zbri-wavawe boraca smawena su sapetsto hiqada na 170.000 KM imi takav rebalans ne moèmoprihvatiti, ocijenio je Jova-novi}.

Doktor Nikola Rosi} (PDP)rekao je da odbornici ovestranke smatraju da nije treba-lo smawivati sredstva nami-

jewena za zdravstvo sa 1,1 mil-ion na 730.000 KM, ali da }eovaj odborni~ki klub ipakglasati za ponu|eni re-balans.

- Po~etak ove godine nijebio ruì~ast i bilo je jasno dase mora i}i na smawewe bux-etske potro{we za 30 posto.Prethodnih godina imali smoekspanziju buxeta od pet dosedam posto godi{we pa je iovaj buxet planiran u tomsmjeru. Ne elimo da zaustavi-mo ni jednu investiciju kako nebi ugrozli realizaciju Stra-tegije razvoja op{tine do 2015.godine. Ovakav buxet je na{arealnost, ocijenio je Dragan\ur|evi}, predsjednik Skup-{tine op{tine Bijeqina.

T. N.

SVJETSKA KRIZA SKRESALABIJEQINSKI BUXET

Zbog umawewa buxetskih prihoda usled efekata globalne ekonomske krize op{tinskiparlament ve}inom glasova donio odluku o umawewu buxeta za 29,6 procenata. Svi odbornici

su se sloìli da je rebalans bio neminovan, ali su odbornici iz opozicionih stranakasmatrali da teret krize nije ravnomjerno raspore|en na sve i da su u rebalansu buxeta najgore

pro{li oni koji se nalaze u najteòj socijalnoj situaciji. U rebalansu do{lo do smawewa 319 buxetskih stavki. Buxet }e biti mawi za 17,5 miliona maraka

NOVI ODBORNIKNa prijedlog Komisije za verifikaciju koji je obrazloìla

predsjednica Petra Stojanovi}, odbornici su jednoglasnoverifikovali mandat novom odborniku Demokratskog narod-

nog saveza @eqku Male{evi}u koji je mandat dobio umjestodosada{weg odbornika Mladena Simi}a zbog odlaska nanovu du`nost nespojivu sa odborni~kom funkcijom.Nakon verifikacije mandata @eqko Male{evi} je

poloìo sve~anu zakletvu i ravnopravno sa ostalim odbor-

nicima u~estvovao u radu Skup{tine.

GOSTI IZ LANGENHAGENAPrijepodnevni rad Skup{tine bio je privremeno prekinut

zbog posjete delegacije bratskog grada Langenhagena koja senalazi u vi{ednevnom boravku u Bijeqini.Delegaciju iz Wema~ke pozdravio je na~elnik op{tine

Mi}o Mi}i}, a na lijepim rije~ima zahavlio je i uzvratioistom mjerom potpredsjednik Langenhagena Vili Mine.Dogovoreno je da u avgustu u Wema~ku otputuje delegacija

od pet odbornika bijeqinskog parlamenta koju }e predvodi-

ti predsjednik Skup{tine Dragan \ur|evi}.



AKTUELNOSTISEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009. 5

wwwwww..ppaannrraaddiioo..ccoomm

PRIJEM ZA DELEGACIJU LANGENHAGENA, GRADA POBRATIMA

U

utorak, 21. jula, na-~elnik op{tine Mi-}o Mi}i} organizo-vao je prijem za 29

lanova delegacije Langenhage-a, grada pobratima na{e op-

{tine. Srda~an prijem za starerijateqe organizovan je u

Velikoj sali op{tine Bijeqi-a. Gosti i doma}ini su tom pri-ikom razmijenili tople rije-i, poklone, kao i zahvalnice oni-

ma koji od po~etka aktivno radea ja~awu veza ova dva grada.Organizacija ,,Pomo} za mla-

i ìvot,,

ve} 10 godina radi naazmjeni mladih iz Langenha-ena i Bijeqine. Ova organizaci-a je najvi{e i zaslu`na {to jerije dvije godine do{lo do potpi-ivawa poveqe o bratimqewu.

- Ja sam ubije|en da i najboqetekst poveqe ako bi

ostaviou ladicu stolane vri-ukoliko se on ne primjewu-

u svakodnevnom ìvotu. Sre-samda smomi,vi dragiBije-

i mi iz Langenhagena,da ìvimo jedno pravo

jer prijateqstvonajbitnije,prijateqstvomoè

donese samo dobro svakomizjavio je zamjenik gra-

ona~elnika Langenhagena Vilikoji ve} sedam godina

osje}uje na{ grad.

Zadovoqstvo dolaskom dragihgostiju izrazio je i na~elnikMi}i}.

- Zadovoqstvo mi je{to jeBi-jeqina ponovo doma}in prijate-qima iz bratskog grada Langen-hagena.Sedamdana}ekodnasbo-ravitidelegacijaispredop{tin-skog parlamenta Langenhagenana ~ijem ~elu je gospodin ViliMine, koji su do{li u zvani~nuposjetu i bi}e gosti na skup-{tinskom zasijedawu u srijedu,a ~lanovi ogranizacije Pomo}za mladi ìvot bi}e gosti bije-qinskih porodica 14 dana, re-kao je na~elnik Mi}i} izra-àvaju}i nadu da }e dosada{wauspje{na kulturna saradwa us-koro biti pro{irena i na ob-

lasti privrede i sporta.@eqkoDragi},predsjednik or-

ganizacije ,,Pomo} za mladiìvot

,,podsje}a da ova organi-

zacija djeluje ve} 12 godina, aprije 10 godina je prva grupa od38 mladih Bijeqinaca posjetilaLangenhagen.

- To je bioprojekat koji jefi-nansirao grad. Ove godine }e uperiodu od 14. do 30. avgusta 88mladih otputovati u Langen-hagen. Na{a nada je da }e BiHuskoro do}i na bijelu [engen-sku listu i da vi{e ne}e bitipotrebe za vizirawe paso{a.Zato apelujem na sve politi~a-re u BiH da u~ine sve kako biomogu}ili gra|anima ove zemqedanesmetano putuju,rekao je @eq-

ko Dragi} dodav{i da }e sqe-de}e sedmice 20 mladih iz Bije-qine i 18 mladih iz Langen-hagena boraviti sedam dana nacrnogorskom primorju.

- Nadam se da }e se mladi ak-tivno ukqu~iti u organizaciju,,Pomo} za mladi ìvot

,,kao

{to su to u~inile i sve genera-cije tokom proteklih 10 godina.Evo, ja sam prije 10 godina upoz-naoSlavi{uMarkovi}a i Mir-zu Kari}a i mi smo danas jedniod najboqih prijateqa. Tad smobili osnovci, a uzOrganizacijusmo rasli, sazrijevali i trudi-mo se da {to vi{e mladih pri-vu~emo i radimo na wegovawuprijateqstva izme|u Langenha-genai Bijeqine, rekao je @eqko.

PRIJATEQSTVO JE NAJVE]E BLAGO

SRS ,,DR VOJISLAV [E[EQ,,

Iako je mjesec avgustmje-sec godi{wih odmora,on }e ove godine u Bi-jeqinibiti zabiqeèn

kaomjesecpo~etkarealizacijetriveoma zna~ajna projekta.Odmahpos-

lije slavena{eop{tine, zna~i, ve}10. avgusta kre}emo sa ru{ewemDoma omladine na ~ijem mjestu }ese graditi Centar za kulturu, za-tim, nastavqa se sa izgradwomgradske kanalizacije, te po~iweiz-gradwa gasovoda, izjavio je Dragan\ur|evi} posebno izraàvaju}i za-dovoqstvo {to je firma ,,Geo-term,, dobila koncesiju od VladeRS, te dolaskom direktora firmeJensaDenkena da preuzme koncesi-

ju i potpi{e ugovor sa Vladom RSo izgradwi gasovoda na podru~juop{tine Bijeqina.

Ovom prilikom \ur|evi} je nag-lasio da SRS ,,Dr Vojislav [e-{eq,, istrajava u predizbornomobe}awu da }e u~initi sve kako biprivukli {to ve}i broj stranih in-vestitora na podru~je na{e op{tine.

- O~ekujemo da obe}awe koje smodobiliodVladeRS da nam se dodi-jeli zemqi{te kojim sada upravqaJP ,,Grad

,,kako bi industrijsku

zonu mogli proglasiti otvorenomi kako bi ve} na proqe}e 2010. go-dine mogli stranim investitori-ma da ponudimo kori{tewe zem-qi{ta na odre|eni rok, rekao je\ur|evi}. On ocjewuje jako dob-rim korakom u pravcu razvoja lo-kalne zajednice i Nacrt zakona ozemqoradni~kim zadrugama po kom}e upravqawe zemqi{tem sa zem-qoradni~kih zadruga biti preni- jeto na upravqawe lokalnoj zajed-nici. Pored ovog zna~ajnim ocjew-uje i Nacrt zakona o povratu imo-vine na lokalnu upravi dodav{i da je pri kraju proces popisa imovinekojom upravqa Op{tina Bijeqina.

U ciqu obezbje|ivawa neophod-

nih sredstava za realizaciju zacr-tanih zna~ajnih projekata, Op{ti-na je odlu~ila da emituje obvez-nice Bijeqine.

Rje{ewem Komisije za hartijeod vrijednosti op{tini Bijeqina je odobren Projekat za prvu emisiju obveznica. Prvom emisijom emi-tuje se 110.000 obveznica nominal-ne vrijednosti 100 maraka, ukupnevrijednosti emisije 11.000.000 KM.Obveznice se emituju sa rokom ot-plate od 10 godina, fiksna kamatnastopa je 6,75 posto na godi{wem ni-vou.

- Op{tina Bijeqina poziva svastrana i doma}a fizi~ka i pravnalica za upis i uplatu prve emisijeobveznica op{tineBijeqina.Nov-~ana sredstva prikupqena emisi-jom obveznica }e se koristiti za

ure|eweindustrijskezone2 i 3,iz-gradwu toplovodnemreè i ugrad-wu kotla, ure|ewe lokacije KnezIvood Semberije i izgradwuCen-tra za kulturu, precizirao je\ur|evi}.

M.R.

@ELIMOPRIVU]ISTRANEULAGAÊ

Onasiqu u porodicimediji ranije nisupunopisali i izvje-{tavali, ali je i

ta praksa promijewena, jer suu me|uvremenu realizovanebrojne kampawe za spre~ava-we nasiqa nad ènama. Na{aistraìvawa potvr|uju da jenasiqe i daqe prisutno uporodici. Organizacija èna,,Lara

,,ima SOS telefon, a

istovremeno pruà i pravnupomo} ènama `rtvama na-siqa i mi otprilike imamostandardan broj `rtava na-siqa u posqedwe dvije do trigodine. Evidentiramo oko 200slu~ajeva nasiqa u porodicigodi{we, izjavila je MaraRadovanovi}, potpredsjednicaUdruèwa èna ,,Lara

,,na

javnoj tribini koju je organi-zovao Forum èna Op{tin-skog odbora PDP-a.

U na{em okruèwu prisut-ni su svi oblici nasiqa, jersve to ne de{ava se negdje da-leko, u Americi, i ta~no semoè utvrditi da je kod nas sto-pa nasiqa ve}a nego u drugimevropskim zemqama, ako ra~u-namo broj stanovnika svake odtih dràva, istaknuto je naovoj tribini.

- Biqeè se svi oblici

nasiqa, od ubistava èna, in-cesta, pedofilije i drugihgroznih oblika nasiqa. @enesu najvi{e ugroène, kad je upitawu nasiqe u porodici,dok djeca u takvim porodica-ma predstavqaju najve}e `rt-ve nasiqa. To je i razlog da seaktivno tomesuprotstavqamoi da se borimo protiv toga. Ipoliti~ari su se po~eli inte-resovati za ovu temu i to jejedini na~in da se u ovoj ob-lastine{topromijeni.U pro{-lojgodini, zahvaquju}i aktiv-nosti narodnog poslanika\ureStanojevi}a, uspjeli smoprogurati u Narodnoj skup-

{tini amandman na Zakon oza{titi porodice od nasiqa.IzdejstvovalismodaVladaRSu~estvuje u finansirawu sklo-ni{ta za `rtve nasiqa, jermale lokalne zajednice nika-da ne mogu imati u svom buxe-tu dovoqno sredstava za opre-mawe tih prostorija. Zbogto-ga je va`no da se dio sredstavaobezbijedi i iz republi~kogbuxeta.

Mara Radovanovi} kaè da je nasiqe u porodici perma-nentno prisutno i nikada sene evidentiraju svi slu~ajevi.Mali je procenat `rtava na-siqa koje se obra}aju drugima

za pomo}. Mnoge ène ne znajukome mogu da se obrate za po-mo} i nisu informisane o to-me da mogu ra~unati na nekivid za{tite.

- Nakon svakog pojavqivawau medijima i nakon svake kam-pawepove}avasebrojènako-je zovu i traè pomo}. Dakle,pitawe je koliko }e se wihusuditi da zatraì pomo}. Upatrijarhalnim dru{tvima,kao{to je na{e, ène se jo{uvijek libeda prijave nasiqe.Smatraju da je to sramota zaporodicu, pogotovo ène kojeìve u zajednici sa svekrom isvekrvom.To je,me|utim,veli-kazabluda, jerkom{iluk obi~-no zna za takve slu~ajeve na-siqa. Ukoliko jemu` alkoho-li~ar, ukolikomaltretiraè-nu, onda je to te{ko sakritiod nekoga.

Na{a sagovornica kaè dasvaki slu~aj nasiqa u porodi-ci treba prijaviti, jer sadaimamo dobre za{titne meha-nizme, kao {to je Zakon o za{-titi porodice od nasiqa, alii dobro obu~enu policiju kojaodmah po prijavqivawu slu-~aja nasiqa u porodici reagu-

je i poku{ava da rije{i tajproblem.

Q.Q.

JAVNA TRIBINA U ORGANIZACIJI FORUMA @ENA BIJEQINSKOG PDP- A

PRISUTNI SVI OBLICINASIQA NAD @ENAMA!



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.6

OPALA PRODAJA NOVIH AUTOMOBILA NA PODRU^JU SEMBERIJE

Prodaja novih automo-bila smawena je i napodru~ju Bijeqine. Uodnosu na protekle

godine, mnogo mawe je kupaca koji se odlu~uju za kupovinu novog~etvoroto~ka{a. Svjetska ekonom-ska kriza prvo je svoje opasne pip-ke usmjerila na ovu industrijskugranu, kaù dileri i menaxeriprodaje u velikim salonimaautomobila. U Auto centru ,,Ne{-kovi}

,,kaù da je prodaja vozila

na kredit i na lizing osjetno sma-wena. Prodaje na lizing gotovo ida nema. Kupci koji se odlu~e zakupovinu automobila na kredit,insistiraju na duìm rokovimaotplate.MladenNovakovi}, mena-xer prodaje kaè da su cijeneautomobila u odnosu na pro{lugodinu zna~ajno korigovane, od-nosno smawene.

- Akcijski uslovi su skoroudvostru~eni. Imamo modele,,[evroleta

,,koji su od {est do

osam hiqada maraka jeftiniji.

Model ,,Laketi 1,4,,sa26.732 KM

snièn je na 18.300 KM, {to iz-nosi razliku od 8.432 KM. Ko-mercijalna vozila su zna~ajnopojeftinila, tako da imamo imodele koji su pojeftinili zanekih 11.764 KM. Mnoge fabri-ke~iste svoje lagere i sniàvajucijene automobila, te sebiqeì

generalni pad cijena, ali je zna-~ajan i pad prodaje, kaè Nova-kovi}, isti~u}i da se uglavnomtraè modeli vrijednosti do25.000 KM. To je prelomna cifrapreko koje se uglavnom ne ide da-qe, bez obzira na uslove pod ko-

jima se prodaje, odnosno kupujenovi automobil.

U PSC ,,LD auto,,

prodaju,,Tojota

,,automobile i tvrde da

je prodaja na istom niovu, kao {to je bio slu~aj i pro{le godine.

- Cijene su sniène za deset do15odsto.Uglavnomsetraèmawai jeftinija vozila od 20.000 -30.000 KM. Rije~ je o modelima,,Jaris

,,i ,,Auris

,,.Svaskupqavo-

zila se puno teè prodaju, kaèMladen Marinkovi}, menaxerprodaje.

U D.O.O. ,,Feromont,, prodaju,,Fordov

,,program i direktor

ovog poslovnog centra, MiodragRajkovi} kaè da se, {to je poma-lo neuobi~ajeno, biqeì rast pro-daje u odnosu na pro{lu godinu.

- Mi smo se na vrijeme pripre-mili za ovakve situacije. Pove-}ali smo obimposla, jer smo po-ve}ali i nivouslugakojenudimona{im kupcima. Uglavnom pro-dajemoposlovna, teretna vozila,alisu kupci zainteresovani i zaputni~ke automobile ~ija je vri-jednost od 20.000 KM do 25.000KM. Rije~ je o modelima ,,Fi-esta

,,i ,,Fokus

,,sa svomneophod-

nom opremom. To su dowe grani-ce vrijednosti ovih modela ioni su traèni, uprkos svjetskojekonomskoj krizi i znatno sla-bijoj potra`wi vozila na trì-{tu RS i BiH, kaè MiodragRajkovi}. E.S.N.

UZDRMANA AUTOINDUSTRIJA

1. Drvna industrija iz KalinovikaPilana i fabrika stolarije sa kompletnom opremom, upravna zgra-

da sa prate}im objektima.Po~etna cijena je 937.494,86 KM.

2. Poslovni prostor u Bijeljini, Ulica Kneza Milo{a bb.Poslovni prostor se nalazi u poslovno-stambenoj zgradi, preko

puta Hotela ,,Drina,,

lokal u prizemlju povr{ine 70 m2 i podrumskeprostorije povr{ine 283 m2.

Po~etna cijena je 150.000,00 KM.

Imovina se prodaje u zate~enom stanju, prikupljanjem pismenihponuda. Razgledanje nekretnina, kao i uvid u vlasni~ku doku-

mentaciju kojom raspolaè Banka, moè se obavljati svakogradnog dana od 10,00 do 14,00 ~asova od 03.08. do 20.08.2009.godine, uz prethodno zakazivanje termina.

Osoba za kontakt za nekretnine pod rednim brojem 1. je MiladaSimi}, telefon 058/220-350, a za nekretnine pod rednim brojem 2.

je Slavko Blagojevi}, telefon 055/230-300.Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica, ~ija ponuda stigne

do nazna~enog datuma.Otvaranje ponuda izvr{i}e Komisija za nabavku i prodaju osnovnih

sredstava Banke, nakon isteka roka za dostavljanje ponuda.Banka }e zaklju~iti ugovore o kupoprodaji sa kupcima koji

ponude najvi{u cijenu.Porez na promet nepokretnosti i ostali tro{kovi u postupku

kupoprodaje imovine, padaju na teret kupca.Ponude treba da budu dostavljene u zatvorenim kovertama sa

naznakom: ,,Ponuda za kupovinu nekretnina,,, najkasnije dopetka 21.08.2009. godine u 16,00 ~asova, na adresu: Nova banka,Ulica Jovana Du~i}a br. 17., Bijeljina 76300.

NOVA BANKA AD BANJA LUKA

OGLA[AVAprodaju nepokretne imovine Banke

ZABRIWAVAJU]I PODACI O UP

U12 osnovnih {kola na pod-ru~ju na{e op{tine u pr-vi razred je upisano 1033u~enika od kojih }e wih

485 poha|ati centralne {kole u gra-du, 62 centralnu {kolu u Jawi, dok}e u centralne i podru~ne {kole uselima u septembru sjesti 486 u~e-nika. U odnosu na {kolsku 2008/2009.godinu ove jeseni }e mawi broj u~e-nika sjesti u {kolske klupe, a sta-tistika je precizira da je taj brojmawi za 31 prva~i}a. Pad broja upi-sane djece ukazuje i da se mijewa de-mografska slika Semberije na kojoj

je sve mawi broj |aka u selima.Upis u~enika u prvi razred os-

novne {kole za {kolsku 2009/2010.godinu obavqen je, kako su istakliu Odjeqewu za dru{tvene djelatnos-ti, u skladu sa Zakonom o osnovnomobrazovawu i vaspitawu kao i Pra-vilnikom o upisu u~enika u prvirazred osnovne {kole. Tokom martai aprila organizovan je qekarskipregled, a u aprilu i maju pedagozii psiholozi {kola su obavili tes-tirawe djece. Upis djece koja su ro-|ena do 31. avgusta 2003. godine bio

je obavezan, a mogla su biti upisanai djeca ro|ena do kraja 2003. godineukoliko su to wihovi roditeqi tra-ìli, a komisija nakon testirawa irazgovora sa djecom izdala rje{eweo wihovoj psihofizi~koj zrelostiza polazak u {kolu. Kako saznajemo,komisijski je upisano 157 u~enika.

OKO 100 UÊNIKA NIJEUPISALO SREDWU [KOLU

U sredwim {kolama broj u~e-nika se ne smawuje uprkos padu bro-

ja osnovno{kolaca, {to je zahvaquju}i i tome {to na{e sredwe {ko-le upisuju i u~enici iz drugih op-

{tina koji upisuju smjerove koji imu wihovim sredinama nisu dostup-ni. Tako se, prema podacima Odjeqe-wa za dru{tvene djelatnosti, oko100 u~enika koji su zavr{ili osnov-no{kolsko obrazovawe nije uspje-lo upisati nakon drugog upisnog ro-ka u jednu od {est sredwih {kolana podru~ju na{e op{tine.

Nakon junskog upisnog roka, koji je trajao od prvog do 22. juna, Mi-nistarstvo prosvjete i kulture RSodredilo je i drugi, julski upisnirok. U julskom upisnom roku, u~e-nici su dokumente za upis u ~etvo-rogodi{we {kole mogli predati pr-vog i drugog jula, a rezultati su objav-qeni ~etvrtog jula do 10 ~asovana oglasnoj tabli {kole. Upis u tro-godi{we sredwe {kole u julskomroku bio je 6. i 7. jula, a nakon dvadana su objavqeni i rezultati.

Konkursom za upis u prve raz-rede sredwih {kola na podru~juop{tine Bijeqina predvi|en jeupis za 1.176 redovnih u~enika ras-pore|enih u 43 odjeqewa, {to jeza 108 u~enika, odnosno pet odjeqe-wa, vi{e u odnosu na pro{lu {kol-sku godinu.

U junskom upisnom roku konku-risao je 1.331 u~enik od kojih je upi-sano 517 u~enika u èqene {ko-le, dok ih je 814 ostalo da ~ekadrugi upisni rok i upis nekog dru-gog zanimawa od onog za kojim suizrazili èqu u prvom upisnom ro-ku. Sredwe {kole su zatim ogla-sile ukupno 695 slobodnih mjestaza drugi, julski, upisni rok.Prema tada dobijenim rezultati-ma, najmawe interesovawe su kan-didati pokazali za upis u Sredwustru~nu {kolu u Jawi, za zanima-we ma{inskog tehni~ara kao i zazanimawa tre}eg stepena sloè-nosti u svim {kolama.

GDJE SU NE



AKTUELNOSTISEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009. 7

U

bijeqinskoj kance-lariji CIPS-a ovihdana nema gu`vi, kad

je u pitawu izdava-we putnih isprava, paso{a ili~nih karata. Zaposleni u ovomcentru nisu nam mogli datibilo kakve informacije o neop-hodnim dokumentima za prib-avqawe novih putnih ispravai uputili su nas na za to nad-le`nu agenciju u Sarajevu.Amila Opardija, portparol

u Agenciji za identifikacijudokumenata, evidenciju i zam-

jenu podataka (IDEA) u Sara- jevu, kaè da je od {estog julaove godine u upotrebi novi sis-tem za izdavawe biometrijskihputnih isprava.

- U po~etku je bilo tehni~-kih problema u funkcionisa-wu i primjeni novog sistema,{to je i razumqivo, jer je ovajnovi sistem trebalo instali-rati na cjelokupnom podru~juBiH. Sada je sve to prevazi-

|eno i moèmo vam re}i da jesistem stabilan i dafunkcio-ni{e bez ikakvih problema,kaè Amila Opardija.

U CJB Bijeqina su namrekli da je za podno{ewe zaht-

jeva za izdavawe novih putnihisprava, za punoqetne osobe,neophodno da donesu na uvid:vaè}u li~nu kartu, putnu is-pravu - paso{, uvjerewe o dràv-qanstvu, ukoliko nisu ro|enina teritoriji BiH. Podnosiocizahtjeva upla}uju 30 KM za novuputnu ispravu. Za maloqetne

osobe neophodno je izvaditirodni list, donijeti putnu is-pravu, ukoliko je posjeduje, uv-

jerewe o dràvqanstvu, uko-liko maloqetna osoba nije ro-|ena na teritoriji BiH, pot-vrdu o prijavi prebivali{ta uCIPS-u, koja se daje na uvid.I za maloqetne osobe neop-hodno je uplatiti 30 KM zaputnu ispravu i obezbijeditiprisustvo oba roditeqa sali~nim kartama prilikom pre-daje ovih dokumenata.

E.S.N.

U CIPS- U BEZ GU@VI

UÊNIKA U [KOLSKU 2009/2010. GODINU

Nakon objavqenih rezulta-a drugog upisnog roka, u Po-

qoprivrednoj i medicinskoj{koli, u koju se u dva upisna

oka upisao 291 u~enik, osta-o je 15 slobodnih mjesta, ta~-ije, ima mjesta za jo{ ~etiriudu}a pekara i za 11 farmera.

Ekonomska {kola je prijemom68 u~enika, raspore|enih u

{est odjeqewa ispunila planpisa, Gimnazija ,,Filip Vi{-

wi},,

je upisala 252 u~enikaoja su raspore|ena u 9 odjeqe-

wa, Tehni~ka {kola ,,MihajloPupin

,,upisala je ukupno 308

~enika raspore|enih u 11 odje-

qewa tre}eg i ~etvrtog stepe-na sloènosti. U Muzi~ku {ko-lu ,,S.S. Mokrawac

,,primqe-

no je 20 u~enika, a Sredwu stru~-nu {kolu u Jawi upisalo je117 u~enika, a po planu imamjesta za jo{ troje.

Uzimaju}i u obzir broj u~e-nika koji su ostali neupi-sani po raznim osnovama, tebroj slobodnih mjesta, uo~qivo

je da je broj od 119 u~enikaostao neraspore|en u plani-rani broj od 28 odnosno 24 u~e-nika po odjeqewu. To zna~ida ukoliko se èle upisatisvi svr{eni osnovno{kolci,

sredwe {kole moraju traì-ti saglasnost od Ministar-stva prosvjete i kulture RSza pove}awe broja u~enika uodjeqewima prvih razreda. Do-sada{wa iskustva govore daMinistarstvo odobrava naknad-ni upis neupisanih osnovno{ko-laca tako da je za o~ekivatida }e tako biti i ove godine, teda nijedan svr{eni osnovno-{kolac koji èli nastavitiobrazovawe ne}e ostati neupi-san, mada je jedno sigurno - te-{ko da }e upisati èqenusredwu {kolu.

M.R.

STALA DJECA?!

MIHAJLO VIDI], PREDSJEDNIK PODRU^NEPRIVREDNE KOMORE BIJEQINA UPOZORAVA:

Iako jo{ uvijek na pod-ru~ju sjeveroisto~neRS nema ve}eg otpu{-tawa radnika u predu-

ze}ima, svjetska ekonomska kri-za zna~ajno jeuticalanaobimpos-lovawa brojnih preduze}a, kaèpredsjednik Podru~ne privrednekomore Bijeqina,MihajloVidi}i nagla{ava da je u mnogim pre-duze}ima sve teè obezbijeditiredovnu isplatu plata i dopri-nosa fondovima.

Vidi} kaè da su svi paramet-ri poslovawa od januara do krajamaja uglavnom nepovoqni, po~ev{iod spoqnotrgovinske razmjene sainostranstvom, koja je mawa za13,5 odsto, pa do uvoza, odnosno iz-voza, {to diktiraju i nepovoqnaprivredna kretawa u evropskimzemqama.

- Fizi~ki obim industrijskeproizvodwe od januara do aprilapove}an je za 16,7 odsto u odnosuna pro{logodi{wi period, zah-vaquju}i pokretawu Rafinerijeu Brodu i dobrom poslovawu Ra-finerije uqau Modri~i.Zabiqe-èn je rast proizvodwe u elek-troenegretskom sektoru i hemi-jskoj industriji, ali je u svimdrugim granama privrede, od me-talskog, drvoprera|iva~kog, pado prehrambeno - prera|iva~kogkompleksa zabiqeèn padproiz-vodwe.RegijaBijeqina nerazli-kuje se punou tomsmislu odosta-lihprivrednih regiona, jer je ug-lavnom rije~ o povezanoj i kom-plementarnoj privredi, kaèVidi} i nagla{ava da je situaci-

ja u privredi izuzetno sloèna ikomlikovana.

- Mjere Vlade RS u oblastitekstila, koè i obu}e dale suodre|ene rezultate, kaoi mjereuoblasti poqoprivrede koje su seodnosile namogu}nost kori{te-wa vje{ta~kog |ubriva i gorivauz odgo|eno pla}awe, {to jeposebno va`no zaSemberiju kojaje u najve}oj mjeri i orjentisanana proizvodwu hrane.

Zbog smawene kupovne mo}istanovni{tva, ali i zbog sma-wene tra`we, kako na inostra-nom tako i na doma}em trì{tu,Vlada RS je morala definisativi{e mjera koje }e uticati na pop-ravqawe privredne situacije.

- Nelikvidnost bitno uti~e naposlovawe svakog preduze}a. Jed-naodmjera VladeRS,koja je ite-kako zna~ajna zaizvoznike, odno-si se na podsticaj izvoznim pre-duze}ima i podsticaj pripremiizvoza u timpreduze}ima. Doma}aproizvodwa moè se za{tititii eliminisawemnecarinskih ba-rijerakojekoriste zemqeu okru-èwu.Necarinske barijeremoguseeliminisati i kontramjerama,kao{tosupoja~ane analizeuvoz-nih roba, insistirawe na kva-litetu uvezenih roba.

Vidi} ukazuje i na mogu}nostodobravawa povoqnih kredita pre-duze}ima, kao jedan vid podr{keu te{koj ekonomskoj situaciji, ukojoj se trenutno nalaze. Ve}inakreditnih linija Investiciono- razvojne banke jo{ uvijek nijedostupna preduze}ima i odobra-

vawe kredita ide dosta sporo. Ko-mercijalne banke nisu zain-teresovane da plasiraju sredstvaIRB-a prije nego {to plasirajusvoja, znatno skupqa kreditnasredstva. I procedure odobra-vawa kredita su jako skupe, kom-plikovane i usporene. Garantnifond jo{ uvijek nije formiran,a to bi pomoglo izvoznicima dase {to boqe pozicioniraju i op-stanu na inostranom trì{tu.Privredi nedostaje i Intervent-ni fond koji bi se aktivirao uspecifi~nim situacija, kao {to

je ova, i pomogao profitabilnimpreduze}ima da realizuju izvoz-ne projekte.

- Privrednici traè da uovakvim uslovima poslovawa ri-zikne snose samooni,kad je u pi-tawukori{tewekreditnih sred-stava, ve} da dio rizika podnesui banke. Reprogramirawe dugovamoè se definisati na druga~ijina~in,kaoi stopaPDV-a,kojabitrebalo da bude diferenciranaiznatnoni azaimputekojiseko-risteu poqoprivredi.Dràva,ko-ja i najvi{e kapitala trenutnodrì u komercijalnim bankama,ne moè puno da uti~e na poli-tiku banaka i na plasmane, te sename}elogi~anzakqu~akdabidr-àva trebalo da ima jednu bankusa ve}inskim dràvnim kapita-lom,kakobimogla uticatinare-alizacijumjerakojeVladaRSdo-nosi u oblasti privrede. E.S.N.

KRIZA UTIÊ

NA PRIVREDU

Podru~je Semberije i pod-

majevi~kog kraja moglo biplasirati puno vi{e svojihproizvoda na inostranotrì{te. Za {qivu su zain-

teresovani Rusi, aAustrijanci i Slovencitraè povr}e. Investitoriiz Gr~ke i Turske zain-

teresovani su zastakleni~ku i plasteni~kuproizvodwu povr}a na ovompodru~ju, kao i za izgradwuhladwa~a. Kukuruz {e}erac,gra{ak, boranija, malina,sve bi se to moglo izvoziti,ali je neophodno {to prijerije{iti status ,,Save

,,i

usaglasiti podsticaje zarobne proizvo|a~e. To bi

u~vrstilo veze izme|uprera|iva~a i proizvo|a~ai obavezivalo bi poqo-

privrednike da proizveduve}e koli~ine kvalitetnogvo}a, povr}a i ìtarica.

RUSI TRA@E[QIVU

MihajloVidi}



POQOPRIVREDA SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.8

NEZADOVOQSTVO SEMBERSKIH POQOPRIVREDNIKA

Nakon {to je Narod-na skup{tina Repu-blike Srpske pro-tekle sedmice usvo-

jila Zakon o rakiji i vinu, kojim se ure|uje proizvodwa ovih

pi}a, mogla su se ~uti opre-~na mi{qewa proizvo|a~akoji }e direktno biti pogo-|eni ovakvom odlukom. Zakonse prije svega odnosi na za{-titu geografskog porijekla

vina i rakije, kao i uslova zaproizvodwu i stavqawe upromet. Odredbe ovog zakonanajvi{e pogoditi poqopri-vrednike i doma}ine koji de-cenijama peku rakiju na tra-dicionalan na~in.

- Ve} trideset godina pe-~em rakiju i ovo mi je drugikazan i ukoliko ovaj zakonzaìvi u praksi, mora}u ras-prodati kazan i opremu. Ovaodluka je velika sramota idonije}e ogromne {tete, jerko }e obezbijediti tehnolo-ga i svu savremenu opremu,ako se zna da na{i doma}inipeku rakiju za svoje potrebe,da se nikome od nas ne ispla-ti da angaùjemo druga lica.Posebno je {teta zbog uni-{tavawa tradicije koja seweguje vijekovima, tako dasam jako razo~aran, kaè Ne-deqko Jela~i}, doma}in izGolog Brda.

- Zakon je gotovo nemogu}eprimjeniti u praksi jer ko

ZAKON ORAKIJI I VINU NARU[AVATRADICIJU?!

ZAVR[ENA @ETVA U SEMBERIJI

Zahvaquju}i povoqnimvremenskim prilika-ma, koje su preovladava-le protekle sedmice,

ètva p{enice je kona~no inten-zivirana i moè se re}i da jedo pro{log vikenda gotovo i zavr-{ena. S obzirom na izuzetnonepovoqan vremenski periodkrajem juna i do polovine jula, zr-no ovogodi{weg roda znatno jeslabijeg kvaliteta od uobi~a-

jenog, tako da }e ovogodi{wa et-va biti upam}ena kao jedna odnajslabijih.

- Prvi otkosi p{enice u Sem-beriji pali su 18-og juna i tadaje zrno imalo vla`nost izme|u13i 15 odsto, hektolitarska teì-na je prelazila 80 i postignutisu prinosi preko 6 tona suvogzrna po hektaru. Me|utim, zbogpo~etka ki{nog perioda ètvaje prekinuta i kasnije je do{lodo niza problema vezanih zakvalitet zrna. Od 21. juna, ima-li smo sedamnaest ki{nih dana,{to je rezultiralo ka{wewemètve i sniàvawem kvalitetazrna p{enice, jer poznato je daukoliko u vrijeme ètve padne10 litara ki{e po metru kvad-ratnom, prinos se smawuje za200 do 300 kilograma. Tako dasmo po`weli zrno sa hektoli-tarskom teìnom ispod 70 i naj-~e{}e proklijalo, {to }e se ne-gativno odraziti i na kvalitetbra{na, potvrdio je MarkoSkoko, diplomirani inèwer

poqoprivrede i dugogodi{winau~ni istraìva~ u oblastiratarske proizvodwe.

Nakon ètve p{enice, na par-celama se moraju provesti inten-zivne mjere daqe obrade parcele.

- Prvo sa strwi{ta treba uk-loniti slamu i uraditi kontro-lu zemqi{ta, kako bi se na os-novu analize dobili ta~ni para-metri, a time i naredni kora-ci u primjeni agrotehni~kihmjera. Ukoliko se pokaè da jezemqi{te kiselo, treba izvr{i-tikalcifikaciju i rasutikre~-wak po wivi. Nakon toga zao-rati strwi{te na dubini od 15do 20 centimetara, kako bi serazgradile organske materije iprovociralo zrno korova. Ni-kako ne treba paliti slamu nawivi, jer se time uni{tava or-ganska materija i to je najgoreza zemqi{te, ve} je potrebnoza-orati strwi{te, kako bi se uni-jele organske materije i for-mirao humusni sloj, savjetujeSkoko.

Govore}i o trenutnom stawuu kome se nalazi kukuruz, Sko-ko je istakao da je u toku pos-qedwih dvadesetak dana palood 80 do 100 litara ki{e po met-ru kvadratnom, {to je optimal-na koli~ina vlage, jer u ovoj fa-zi intenzivnog rasta i razvojabiqkama je potrebno preko trilitra vode dnevno. Tako je uovom momentu akumulirana do-voqna koli~ina vlage. S.\.

NA REDU ZAORAVAWESTRWI[TA

PLANOVI POQOPRIVREDNIKAOSTOJE NIKOLI]A IZ BATKOVI]A

@EQA - VELIKAFARMA MUZARA

MARKOSKOKO:

Kukuruz imadovoqno

vlage...

MARKOSKOKO:

Kukuruz imadovoqno

vlage...



POQOPRIVREDASEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009. 9

od nas, koji godinama pe-rakiju, prestati sa ovim

koji je ujedno i ve-zadovoqstvo.Li~no mis-da }e narod i daqe, bar

savoje potrebe, pe}i raki-kao i do sada, pa {ta bude,

sti~e Dragan Spasojevi} izPatkova~e.

Ovim zakonom preciznije suropisani uslovi koje mora-

u ispuwavati objekti za pro-zvodwu pi}a u pogledu teh-i~ko-tehnolo{ke i kadrov-ke opremqenosti, stru~naontrola, metode ispitivawavaliteta, a posebno trebasta}i kaznene odredbe zave one koji se ne budu pri-ràvali zakonskih odred-i. Tako da }e se kazne zaravna lica kretati od 10.00 do 30.000 KM, {to za ciqma ure|ewe trì{ta i od-

nosa te za{titu zdravqa pot-ro{a~a.

Me|u onima koje ovaj zakonne}e posebno pogoditi, na-lazi se preduze}e ,,Spektardrink

,,, koje ve} nekoliko

godina proizvodi ~etiri vo}-ne rakije po najsavremenijimtehnolo{kim standardima.

- Kada smo kretali u pro-ces proizvodwe vo}nih raki-ja od kajsije, duwe, kru{ke i{qive, mi smo se adekvatnotehni~ki i kadrovski opremi-li, tako da smo ispo{tovalisve uslove vezane za halu iopremu i na{a rakija je ser-tifikovana. Smatram da ne-ma potrebe za nekakvim otpo-rom prema ovom zakonu, jer}e doma}instvimabitiomogu-}eno da peku rakiju za svojepotrebe, dok }e biti za-brawena prodaja na pijacama

po dosada{woj praksi. Time}e najvi{e dobiti potro{a-~i jer smo do sada na pija-~nim tezgama imali rakiju ipo tri marke, {to je nemogu-}a cijena ako se zna da seproizvo|a~ka cijena kre}eod 5 do 6 maraka. To jasnoukazuje na sumwiv kvalitet.Zbog toga }e posebno intere-santna biti kaznena politi-ka, koja bi trebalo da uredimnoge odnose na trì{tu,rekao je \or|e Slaviwak,vlasnik D.O.O. ,,Spektardrink

,,.

S obzirom na ~iwenicu da je {qiva u fazi zrewa i dase uskoro o~ekuje wena ber-ba, a ne{to kasnije i prip-rema za pe~ewe rakije, vidje-}emo koliko }e novi zakon orakiji i vinu, u praksi bitidobar. S.\.

Na Nikoli}evoj far-mi radi se od jutrado sutra - tako sva-kodnevno. Posla ima

a pretek jer se sve na vrijememora obaviti, hrawewe, muà,

dvoz mlijeka, ~i{}ewe, orawe,jetva... Sve je to na ple}ima

wih trojice - Ostoje, wegovog si-a Blagi{e i jo{ jednog radnika.- Na smjenu ustajemo preko

i obilazimo krave, naro-u vrijeme kada se tele.

ku}e odlazimo pojedina~-jer uvijek jedan od nas mora

na farmi, kaè Ostoja.O nevoqama koje ga prate ne

ri~a mnogo, jer po wemu samoad spasava. Dodu{e, vajka se

da kasne premije i da ovih da-na proizvodi mawe mlijekanego obi~no, jer tako otkup-qiva~ zahtijeva.

- Ako radi{ ima}e{.Od dr-àve ne traìm nov~anu po-mo} jer ma koliko da dobijemto je za moju farmu malo. Jedi-no {to bih èlio jeste da mise redovno otkupquje i pla}amlijeko, pa da onda udvostru-~im broj grla. Bila bi to pra-va robna proizvodwa a od togase moè solidno ìvjeti.Sud-binu porodice vezao sam zafarmu pa mi je velika obavezada je odràvam i unapre|ujem,obja{wava Nikoli}.

O zdravqu krava vodi stro-go ra~una. Sara|uje sa veteri-narima ali uvijek u {tali imai po jednog priplodnog bika zagrla koja nakon vje{ta~kog osje-mewavawa teè ostaju steona.Bikove uzima od drugih sto-~ara, od druge krvi, kako obja{-wava.

Ostoja posjeduje i solidnustru~nu biblioteku o sto~ar-stvu jer nikad znawa nije dovo-qno. Posebno ga interesujusavjeti o ishrani muznih krla,poboq{awu mqe~nosti i kva-liteta mlijeka.

- O ratarstvu znam sve alisto~arstvo, uprkos tome {tose wime dugo bavim, zahtijevastalno upotpuwavawe znawa.Ne

moè se stoka uzgajati natradicionalni na~in. Sada jesve po normama i tablicama.Ako se tako ne ~ini onda je savtrud uzaludan,isti~eovaj vri-jedni doma}i.

Dvori{te mu je puno meha-nizacije: traktora, kombajna,prskalica, kultivatora, plu-gova i ostalog oru|a. Jedan jeod rijetkih poqoprivrdnika uSemberiji koja ima veliki isnaàn traktor ,,Xon Dir,,.

- Bez ovih jakih ma{ina nebih stigao da na vrijeme ob-radim 800 dunuma wiva. To jeveliki i zahtjevan posao. Ra-dovi su vezani za termine -sjetva, spremawe silaè, ber-ba, ètva, prihrana. Mawimma{inama ne bih to stigao dakvalitetno uradim. Ulaèmdosta i u ratarstvo, jer su mipotrebne velike koli~inehrane za krave, pri~a OstojaNikoli}.

Uprkos ovako velikim oba-vezama Ostoja Nikoli} obav-qa i dosta dru{tvenih poslo-va u selu. Pored ostalog on jei predsjednik Mjesne zajed-nice Batkovi}, jedne od naj-ve}ih u semberskoj ravnici.Biti na ~elu tog sela je veli-ka odgovornost sa brojnimobavezama koje, tako|e, netrpe odlagawa.

T.S.N.

Ostoja Nikoli}ima farmu sa120 krava muzara,a èqa mu je dau {tali imadvostruko vi{egrla. Da biobezbijedio hranuza stoku obra|ujeosamdesethektarazemqi{ta...

NOVA PO[AST NA SEMBERSKIM POQIMA

Napasnik kukuruzna zlatica napala je usjeve u Semberiji ba{ u vrijeme kada se ne mogu primjewivati mjere za{tite, pa se

o~ekuju {tete i u kukuruzu...

Kukuruzna zlatica re-lativno je ,,mlada,,

po{ast na podru~juRepublike Srpske, jer

se pojavila u posqedwoj dece-niji ali pri~iwava velike{tete u kukuruznim poqima.Ovih dana ponovo se pojavila usemberskim wivama i ozbiqnozaprijetila da znatno umawiovogodi{wi rod kukuurza.

- U sada{woj fazi razvoja ku-kuruza nemogu}e je preduzimatibilo kakve za{titnemjere.Sa-da se zlatica hrani mladim lis-tomkukuruza, a wenopogubno dej-stvo najizraènije }e biti ka-da se pojave zameci klipa, jerova zlatica jede svilicu nawi-ma pa ne moè do}i do opra-{ivawa.Zbog toga se na tim za-mecima ne mogu stvoriti zrna,obja{wava dr Dragan Zari} izAgencije za pruàwe stru~nihusluga u poqoprivredi RS.

Kukurizna zlatica kre}e sesamo po kukuruznim stabqika-ma, ali je vjetar lako pokre}e imoè da je odnese i do pedesetkilometara daqe. Brzo se raz-

mnoàva i moè da pri~ininesagledive {tete na kukuruz-nim poqima.

- Jedini na~in da se suzbijeova {teto~ina jeste da se mje-wa plodored na wivama. Jaja ilarve ostaju u zemqi, ali kadase pojavi drugi usjev umjestokukuurza onda ugiba, kaè drZari}.

Po svemu sude}i Agencija zapruàwe stru~nih usluga u po-qoprivredi RS, agronomi i sveinstitucije iz oblasti agrara,mora}e posvetiti vi{e pa`weupoznavawu ratara o suzbijawukukuruzne zlatice, jer u pro-tivnom na{a najrasprostrawe-nija i strate{ka ìtarica moèda bude u zna~ajnoj mjeri ugroèna.

- Ove godine nekako }emo seizboriti sa kukuruznom zlati-com ali se ubudu}e mora orga-nizovanije pristupiti provo|e-wu za{tite kukuurza, kaè Zari}.

Uporedo sa zlaticom ovih da-na zbog obilnih ki{a u sember-skim wivama naglo buja korov,{to je jo{ jedna opasnost zakukuruz. T.S.N.

KUKURUZNA ZLATICAOZBIQNO PRIJETI

Risto Radi}, biv{i rad-nik ,,Alkaloida

,,iz Skop-

qa, zaposlen u predstav-ni{tvu ove firme u Sa-

rajevu, ni slutio nije da }e jed-nog dana prodavati povr}e i vo-}e na improvizovanoj tezgi poredputa Bijeqina - Zvornik, u nase-qu Patkova~a. @ivot, me|utim,~esto sam bira i odre|uje neke~udne putawe koje je neophodnosavladati da bi se stiglo do ci-qa, odnosno da bi se preìvjelou ovim te{kim godinama.

-Svojevremeno samzavr{ioPe-dago{ku akademiju u Sarajevu,odsjek hemija i zaposlio sam se ujednoj od najve}ih farmaceut-skih ku}a biv{e Jugoslavije,,,Alkaloidu

,,izSkopqa. Nastu-

pio je rat, izbjegli{tvo, stra-dawe, te smo svi nakon potpisi-vawa Dejtonskog mirovnog spo-razuma morali traìti nekano-vauto~i{ta i noveadrese za sta-novawe.Izgradiosamovdjeu Sem-beriji porodi~nu ku}u i sada jeovomojanovaadresa.

Risto kaè da je do starosnepenzije, jer sada ima 63 godine,ostalo nepune dvije godine.

- Poku{avao sam da se zapos-lim nakon dolaska u Bijeqinu u

nekoj {koli, da predajem hemiju,ali sva radna mjesta bila su pop-uwena. Zbog godina starosti po-malo osje}am i stid, {to sam tu,bukvalno na cesti, ali, opet, ra-diti se ne{to mora. Ustajem ra-no ujutro, oko pet ~asova. Pri-premim robu za moju tezgu. To-kom danamoram ~esto trknuti idokvanta{a,dopunitiasortimanrobe.Kom{ijeizovognaseqa~es-to se i samiposluè, ukoliko imne{to treba, pa sutradan do|uiplate ono {to su sami uzeli.Radnovrijemeu ovimqetwimmje-secima traje bukvalno do 20~asova nave~e.

Radi}eve mu{terije naj~e{}esu qudi koji negdje putuju iliìve u unutra{wosti RS, na Ro-maniji i u sarajevskoj regiji. Na-kon obavqenog posla ili pos-lovnog sastanka u Bijeqini, naj-logi~nije je da usput ne{to i ku-pe od vo}a i povr}a koje im se nu-di pored puta. Risto kaè da jeroba svjeà, prvoklasna, da su icijene prihvatqive, pogotovo zaqude iz brdsko - planinskih kra-

jeva gdje povr}e kasnije prispije-va, tako da ni trud nije uzaludan.Moè se nekako izdràti dozasluène penzije. E.S.N.

TEZGA PORED PUTA



OGLASI SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.10

Bosna i HercegovinaRepublika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0- DN - 09 - 000 889U Bijeqini, dana 02. 07. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000 889, po zahtjevuQIQANE MARKOVI] k}eri Jovana iz Patkova~e, po postupaju}em zemqi{-nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zem-qi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kaokatastarske parcele broj: 939 po kulturi {uma 2. klase u povr{ini od 2482 m2upisana u Pl. 444 k.o. Qeskovac, broj: 947 po kulturi {uma 2. klase u povr{iniod 1601 m2 i broj: 959 po kulturi wiva 4. klase u povr{ini od 10222 m2 upisaneu Pl. 200 k.o. Qeskovac.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 444 i Pl. 200 k.o.

Qeskovac upisana je Markovi} (Jovana) Qiqana sa dijelovima sa po 1/1.Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo nagore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom do-kumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu-}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`niuloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje

na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ Bijeqina.



Broj: 080 - 0 - Dn - 09 - 000 427U Bijeqini, dana 07. 07. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-Dn-09-000 427, po zahtjevu NEDE-QKA MIKI]A, sina Radovana iz Velike Obarske, po postupaju}em zemqi{-

nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawezemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kaok.~. broj: 6705/1 u naravi wiva 6. klase povr{ine 2160, upisane u Pl. 4077 K.O.Obarska Velika.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 4077 K.O. ObarskaVelika upisan je Nedeqko Miki} sin Radovana iz Velike Obarske sa 1/1.Pravo na upis prava sojine u postupku uspostavqawa novog z.k. ulo{ka stekao

je Nedeqko Miki} sin Radovana iz Velike Obarske sa 1/1.Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na

gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom do-kumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu-}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne uslijedi pri-lagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ra-

nije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje







U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000 909, po zahtjevuQIQANE MARKOVI] k}eri Jovana iz Patkova~e, po postupaju}em zemqi{-nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawezemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao katastarska parcela broj: 937 po kulturi wiva 3. klase u povr{ni od 3129m2 i wiva 4. klase u povr{ini od 6147 m2 upisana u Pl. 581 k.o. Glogovac.

Po podacima katastarske evidencije kao suposjednici u Pl. 581 k.o.Glogovac upisane su Slaviwak (Jovana) Slavka sa dijelom od 1/3, Markovi}(Jovana) Qiqana sa dijelom od 1/3 i Mihajlovi} (Jovana) Jelena sa dijelom od

1/3.Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravona gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 danaod dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnomdokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-

gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni

uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje


Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 08 - 003-836U Bijeqini, dana 26. 06. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-003-836, po zahtjevuMOMÎLA PERI]A sina Alekse iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{nok-wi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zem-qi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao katastarske parcele:-broj: 791/2 po kulturi stambena zgrada u povr{ini od 20 m2, pomo}na zgradau povr{ini od 32 m2 i dvori{te u povr{ini od 248 m2, broj: 2130 zv. Ba{~a

lazare po kulturi wiva 3. klase u povr{ini od 2619 m2 i wiva 4. klase upovr{ini od 443 m2 i broj: 5600 po kulturi wiva 3. klase u povr{ini od 5073m2 sve k.o. Batkovi} na kojima u postupku uspostave pravo upisa vlasni{tvasti~e Peri} (Alekse) Mom~ilo sa dijelom 1/1.- broj: 4234/14 k.o. Batkovi} po kulturi wiva 3. klase u povr{ini od 4375 m2i wiva 4. klase u povr{ini od 14198 m2 na kojoj u postupku uspostave pravo naupis suvlasni{tva sti~u Peri} (Alekse) Mom~ilo sa dijelom od 6000/18573i Peri} (Radovana) Aleksa sa dijelom od 12573/18573 i- broj: 4750/1 k.o. Batkovi} po kulturi {uma 3. klase u povr{ini od 4103 m2 nakojoj u postupku uspostve pravo na upis suvlasni{tva sti~u Peri} (Alekse)Mom~ilo sa dijelom od 1/2 i Peri} (Radovana) Aleksa sa dijelom od 1/2.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravona gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 danaod dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnomdokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-

gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne uslijediprilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu

ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje




HRONIKA / OGLASISEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009. 11

Damjan Paji} Micinro|en je 1949. godine uBijeqini i za sebetvrdi da je nekrunisa-ni kraq bijeqinskog i

semberskog rokenrola. Prve rokgrupe i, kako on kaè, orkestri,koji su formirani u Bijeqinikrajem {ezdesetih i po~etkomsedamdesetih godina pro{logvijeka nosile su pe~at Paji-}evih dobrih vibracija.

Damjan Paji} Micin kaè, dane pretjeruje, ako kaè da je on bioidejni tvorac i organizator, kakobismo danas rekli, menaxer, broj-nim rok sastavima koji su prvesvoje svirke organizovali u haus-torima, garaàma i na klupamaGradskog parka. Kasnije }e do}i nared Dom omladine, igranke i ma-tinei, gitarijade i koncerti.Micin kaè da je rokenrol muzi-ku uni{tio primitivizam i tur-bofolk, nezaja`qiva trka za nov-cem i sticawem silnog bogatstva.

- Rokenrol je bio na{ na~ini vid protesta protiv

ideolo{ki ispranog idru{tva. Kad sam

ulaza zgrade u kojoj smoìvjeli stavio plakat "The

ast time" (posqedwi put), sje-da je narodna milicija do-

i provjeravala kod mogda nisumo`da u pitawu pa-protiv dràve i dru{tve-

ure|ewa. Svirao sam bubw-Svi smo mi, ustvari, po~i-

svirati jo{ kao gimnazi-Slu{ali smo u to vrijeme- Luksemburg, skidali naj-hitove, kupovali plo~e.

smo za muziku, nosilikosui uskepantalone.Hipi

sa zapada zapquskivao jeovekrajeve.Grupice kojesu na-

bile na korzou u Gradskomjednostavno su se razdva-

jale i zapo~iwale svirku.Instrumenti su tada mnogimabili skupi i nedostupni. Ipak,nosilo nas je to vrijeme, vi{esmo se oslawali jedni na druge,dijelili ono {to smo imali,iskreno se radovali svim lije-pim stvarima koje su nam se de--{avale u mladosti.

Micin kaè da je bijeqinskurokenrol scenu tog vremena obi-qeìlo vi{e grupa, kao {to subili: "Fantomi", "The lasttajm", "Lordovi" "Zaqubqeni","Dalmo", "Darm","Xentlmeni","Beduini" i brojne druge.

- Prva bijeqinska rok grupanosila je naziv "Fantomi" i for-mirana je1964. godine.U wojsuna-stupali Mika Maki}, MiodragLuki}, Osman Arnautovi} i moja

malenkost. Nastupili smo naotvarawu sportskih terena u dvo-ri{tu Gimnazije. Ipak, najkvali-tetnija i grupa sa najduìm mu-zi~arskim staòm bila je grupa"Darm", u kojoj sam nastupao sa

An|elkom Todorovi}em, Rodoqu-bom Vulovi}em i MitketomAta-naskovskim. Za rasvjetu je bio za-duènAcoRankovi}, za izbormu-zikePeroSimi}.Glavnabazanamje bioSokolski dom, ali smo svi-

ralii u Br~kom,Zvorniku,[idu,SremskojMitrovici.Voqelismo"Bitlse" i "Rolingstonse", kao i"Di parpl", a od doma}ih grupauzornam jebila "Jugrupa".

Micin se sje}a da je 1976. go-dine s Acom Rankovi}em, Zora-nom Lu~i}em i Muhamedom De-di}em i{ao u Zagreb, na koncert"Rolingstonsa". Stari dobri"spa~ek" izdrào je put do Zag-reba i nazad do Bijeqine.

Dok razgovaramo o rokenrolu,u razgovor se ukqu~uju i An|e-lko Todorovi}, ritam gitara ivokal, jedan od rijetkih {kolo-vanih muzi~ara u to vrijeme uBijeqini. Svirao je skoro sveduva~ke instrumente, ali je biopoznat i po latinoameri~kojmuzici, koju je svirao u najrani-

joj mladosti. Sje}awa na roken-rol mladost jedne generacijeupotpuwuje i Dragan Radovano-vi}, koji sada ìvi u Wema~koj.Svirao je u grupi "Dalmo", pri-

je toga u Domu armije. Kaè da jesvojevremeno sam izra|ivao gi-tare. Mirza Zakomac je imao rokgrupu "Djevoj~ice i dje~aci", ukojoj je nastupao sa Vesnom Si-mi}, Ankicom Ubavi}, NizamomKorajki} i Ibrom Arnautovi-}em. Sada ìvi u Belgiji.

- Imao sam trojku iz vladawazbog duge kose. Svirao sam bas iritam gitaru. Pjevali smo naengleskom,{tonijedanEnglez ta-da nije mogao razumjeti. Slu{alismo Radio Monte Karlo i RadioLuksemburg.Nastupali smona gi-tarijadama, bili smo popularnime|udjevojkama,pozivaninaro|e-ndane.Bilo jetovrijemeiskrenogprijateqstva,qubavi, razumijeva-wa, jednog lijepog i sretnog ì-vota, ka u bijeqinski rokeri, sa-da qudi u poodmakloj ìvotnojdobi. Q.Q.

KRAQEVISEMBERSKOG ROKENROLAKRAQEVISEMBERSKOG ROKENROLA



QETO SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.12

BAZENI BAWE ,,DVOROVI,,

OVIH DANA BIQE@E REKORD

Izrazito visoke tem-perature, zabiqeèneproteklih dana, na-prosto su izmamile

kupa~e koji su svakodnevno hr-lili ka dvorovqanskim bazen-ima. [to zbog ekonomske krize,{to zbog ~iwenice da Javnaustanova Bawa ,,Dvorovi

,,uisti-

nu raspolaè jedinstvenim dra-guqem, kompleksom od pet ba-zena koji se pune termalnom qe-kovitom vodom, ovih dana jeovaj sportsko - rekreativni cen-tar bio krcat gostima.

Direktor JU Bawa ,,Dvoro-vi

,,, Svetislav Lopandi} nije

krio zadovoqstvo ~iwenicomda je qetwa turisti~ka sezona

i ovdje napokon po~ela i da sednevno biqeè posjete od 2000do 2.500 gostiju.

- Ukoliko potraje ovako li-jepovrijeme,tokomvikenda naba-zenima }e se okupqati i do3.500kupa~a.GostibazenasuBije-qinci, ali i kupa~i iz okol-nih gradova, iz Srbije, Slavo-nije, FBiH. Ovih dana stiù igosti koji privremeno rade uinostranstvu. Naàlost, vrije-me nam nije i{lo na ruku to-kom juna, zbog ~estih ki{a i ne-ubi~ajeno niskih i promjenqi-vih temperatura,takoda smo iz-gubili zna~ajan planirani pri-hod, od koga i ìvi ova ustano-va.Ipak, zahvaquju}i ~iwenici

da raspolaèmo i hotelskimkapacitetima sa 120 leàjeva,restoranom i drugim ugostite-qskim sadràjima, da smo sFondom zdravstva RS zakqu-~ili ugovor o bawskom lije~e-wu ~lanova porodicapoginulihboraca i RVI, mi se nadamo da}emo uspje{no okon~ati i ovuposlovnu godinu.

Lopandi} kaè da projekatbawskog lije~ewa RVI i ~la-nova porodica poginulih bora-ca podrazumijeva desetodnevniboravak grupa od 25 do 30gostiju u naredna tri mjeseca.Oni }e u ovoj bawi koristitimedicinsku terapiju i otvo-rene bazene za popodnevno kupa-

U@IVAWE NA SEMBEZdravqe je osnovna qudska potreba, a za dvorovqansku ter-

malnu vodu davno je utvr|eno da posjeduje qekovita svojstvai da pomaè kod lije~ewa hroni~nih reumatskih oboqewa,

lak{ih oblika dijabetesa, hroni~nog gastritisa, oboqewaki~me, posttraumatskih stawa nakon ortopedskih hirur{kihzahvata, te nekih oblika ekcema, hroni~nih ginekolo{kihbolesti, lumbaga, spondiloze i lumboistijalgije.U Bawi ,,Dvorovi

,,odavno se razmi{qa o pro{irewu

smje{tajnih kapaciteta u hotelu ,,Sveti Stefan,,sa 120 na

400 leàjeva i o izgradwi pokrivenog bazena koji bi biootvoren tokom cijele godine za kupa~e. Za velike investi-

cije neophodna su i zna~ajna sredstva, kojih sada nema.

QEKOVITA VODALIJEÎ BROJNE BOLESTI

Rashla|ewe od julskih vre-lina ve}ina Ugqevi~a-na, a posebno onih najm-la|i, potraìli su pos-

qedwih dana na bazenima Javnogpreduze}a ,,Rudar

,,u Ugqeviku.

Tako je, poslije duèg periodahladnog vremena i ki{a, sezonakupawa u ovoj podmajevi~koj op-{tini ponovo u punom jeku.

Iako su bazeni dostupnisvima, ankete provedene po os-novnim i sredwim ugqevi~kim{kolama ukazuju da je gotovo 50odsto u~enika nepliva~a pa je nabazenima organizovana i {kolaplivawa.

Profesor fizi~kog vaspita-wa i instruktor plivawa Vladi-mir\oki}kaè da je glavni ciqobuke da se djeca priviknu navodu i nau~e osnove tehnike pli-vawa. Osim toga, plivawe je i dru-èwe koje pozitivno uti~e napsihosocijalni i fizi~ki razvojdjeteta.

- To je jedan od najzdravijihsportova i svima koji imaju po-reme}aj ki~menog stuba sa nekimod deformiteta, plivawe se pre-poru~uje kaoosnovna vje`ba. Do-kazano je da pliva~i imajurazvi-jenije mi{i}e i zdraviji kardio-vaskularni sistem - istakao je\oki}.

Za deset dana, odnosno 20{kolskih ~asova, koliko obukatraje, polaznici se prvo kroz ig-ru oslobode straha od vode, a za-tim u~e osnove tehnike plivawa.

- Najva`nije je to{to vi{eod95odsto polaznika obuku zavr{ikaopliva~i ve}inaprelazi u ve-}e dubine - kaè \oki}.

U Upravi preduze}a uvjeravajuda su gra|ani potpuno bezbjedni

jer su ispuweni svi uslovi zasigurno kupawe. U pripremnom pe-riodu bazeni su o~i{}eni, ofar-bani, a filteri maksimalno po-uzdani i voda je ~ista. Osim ~is-te vode, za kupa~e su osigurani i

UGQEVI^KA



QETOSEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009. 13

POSJETE KUPAÂ

we i rekreaciju.- Bazeniradeod 10 do 19 ~aso-svakodnevno, a i cijena ulaz-

je nepromijewena, za od-iznosi ~etiri, za djecu

marke. Organizovali smodva desetodnevna kursa za ne-

[kolu plivawa je us-zavr{ilo 250 dje~aka i

do sada, a ve} u sub-po~iwe i tre}i ciklus

plivawa, napomiwe Lo-andi}.U ovom bawskom kompleksu

zgra|eni su i sportski tere-i za sve ekipne sportove, zadbojku na pijesku i tenis.

Q.Q.

SKOM MORU

rofesionalni spasioci pa jewihova fizi~ka bezbjednost

maksimalna.Sude}i po izjavama, ve}ina

mje{tana ovog rudarskog gra-di}a prove{}e qeto na ugqe-vi~kim bazenima. Mnogima }eto biti jedina ovogodi{wa des-

tinacija, dok }e onima sa,,dubqim xepom,,, kupawe na ba-zenima posluìti kao pripre-ma za qetovawe na moru. R. J.

KOLA PLIVAWA

Ovogodi{wa novost jeda su svi odli~niu~enici zavr{nih razre-

da u ugqevi~kim osnovn-

im i sredwim {kolama,wih 102, dobili na pok-

lon od Javnog preduze}aRudnik i termoelek-

trana ,,Ugqevik,,

besplatne sezonskeulaznice za kupawe.Ulaznice im je uru~iodirektor RiTE,,Ugqevik

,,Anto Gaji}

povodom 110 godina pos-

tojawa Rudnika.

BESPLATNEULAZNICE

UTICAJ VISOKIH TEMPERATURA NA KO@U

Uvrijeme visokih tem-peratura i poja~anogsun~evog zra~ewa, ko-à je izuzetno ugro-

èna i kako savjetuju dermato-venerolozi, potrebno je proves-ti opsje`ne mjere za{tite.

- Sun~evi zraci u ovom peri-odu godine u najve}oj mjeri mo-gu nanijeti velike probleme ko-ì.Kada se neza{ti}eni i ne{-toduèizlaèmo sun~awu u vri-jeme najve}eg zra~ewa, gdje do-lazi do pojave mjehuri}a, opeko-tina, ili u blaìm oblicima,kada dolazi do hiperpigmen-tacije koja se manifestuje poja-vompjega i indirektnim o{te}e-wima koja se odnose na zra~ewemladeà i sli~no, kaè drDra-gana Matkovi}, na~elnik Slu`-be za ko`ne bolesti u Op{tojbolnici ,,Sveti Vra~evi

,,.

Ukoliko su opekotine ve}ihrazmjera i ako prodru u dubinukoè, mogu ostaviti velike po-sqedice po zdravqe. Zbog toga

je neophodno izbjegavati sun~a-we u vremenu od 11 do 16 ~asovai ukoliko se koà bitnijeo{teti, potrebno je obratitise ko`nom qekaru za pomo}.Naro~ito je va`no povesti ra-~una u vrijeme sun~awa poredrijeka, jezera i na moru, gdje se~esto nepripremqeni, izlaè-mo dejstvu sun~evog zra~ewa, ta-ko da je najboqe dozirano izla-gawe uz obavezno kori{}ewe

za{titnih krema sa faktoromza{tite iznad 30, dok se djecimoè davati krema sa fakto-rom od 15 do 25. Potrebno jeza{titna sredstva koristitivi{e puta dnevno, odnosno pri-likom svakog izlaska iz vode ibrisawa suvim pe{kirom, pot-rebno je namazati koù, kao bise stvorio za{titni sloj koji}e kasnije ublaìti dejstvosun~evog zra~ewa. Uvijek pri-likom sun~awa treba koristi-ti i druga za{titna sredstva,kao {to su nao~ari, {e{iri itkanine, a posebna pa`wa morase posvetiti pravilnom sun~a-wu djece, koja ne smiju biti bezkapice ili {e{iri}a. Da bi sesprije~ili neèqeni efektipo ve} o{te}enu koù, potreb-no je na vrijeme oti}i dermato-venerologu koji }e dati opti-malnu terapiju i akutne opeko-tine }e uspje{no biti otklo-wene.

- Tako|e, osim ko`nih obo-qewa nastalih zbog sun~awa,problem predstavqaju i gqi-vi~na i infekcijska oboqewana koì, koja se javqaju prili-kom kupawa na rijekama i ba-zenima, jer vla`nost i toplotaudruèni, izuzetno pogodujurazvoju gqivica.Zbogtoga je ne-ophodno tu{irawe nakon izla-ska iz bazena i brisawe svojimpe{kirom, savjetuje dr DraganaMatkovi}. S.\.

NEOPHODNOREDOVNOKORI[]EWEZA[TITE ODSUNCA



HRONIKA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.14

Objekat bijeqinskeOsnovne {kole "Sve-ti Sava", koji dati-ra iz 1926. godine i

u kome je svojevremeno u~ite-qevao i veliki srpski pjesnikJovan du~i}, ovih dana dobija no-vo ruho. Nakon {to je Minis-tarstvo prosvjete i kultureodobrilo 299.500 KM za adap-taciju ovog objekta, u maju su ot-po~eli radovi na adaptaciji irekonstrukciji krovne konst-rukcije, spoqa{we stolarije, fa-sade, amifeatra i dva toaleta.

Direktorka ove {kole, Du-{anka Bjelica, kaè da }e sviradovi biti okon~ani do po-~etka nove {kolske godine.

U amfitetaru }e biti zami- jewene plo~ice i postavi}emostotinu novih stolica. Obje-kat koji se sada adaptira spadau red gra|evinskih objekatakojima je neophodno sa~uvatiprvobitni izgled, te se nadamda }e dru{tvena zajednica pro-na}i sredstva i za adaptacijudrugog dijela objekta, izgra|e-nog 1902. godine To je neodvoji-

vi dio ovog {kolskog komplek-sa, tako da bi nova fasada omo-gu}ila stvarawe jedne arhitek-tonske i estetski prihvatqivecjeline.

Direktorka ove {kole kaèda }e iseqewem Pedago{kog,te odjeqewa Pravnog i Eko-nomskog fakulteta iz prosto-rija ove {kole, u~enici imatidovoqno prostora za odràva-we redovne nastave i vannas-tavnih aktivnosti.

- Preseqewem ovih fakulte-ta u Centar vosokog obrazova-

wa, ponovo }emo biti u prili-ci da nastavu organizujemo udvije smjene i da izbjegnemogu`ve, prelazak djece iz jednogobjekta u drugi u vrijeme malogodmora. Na taj na~in }emo po-vezati ~etiri {kolska objektai u~enici ne}e biti izlaganisnijegu i ki{i u jesewim izimskim mjesecima.

U Osnovnoj {koli "SvetiSava" u pro{loj godini nasta-vu je poha|alo 1487 u~enika u{ezdeset odjeqewa. U ovoj{koli, od ukupno 116 zaposle-

nih, radi i 85 prosvjetnih rad-nika. Uz pomo} Vlade RS u pro-{loj godini potpuno je renovi-rana podru~na {kola u Batko-vi}u, a opremqen je i kabinetza informatiku, za potrebe260 u~enika. Za tu investicijuizdvojeno je oko 100.000 KM. Udvori{tu {kole u Batkovi}u,uz pomo} Skup{tine op{tine,izgra|ena je i nova savremenasportska dvorana. Vlastitimsredstvima asfaltirano je{kolsko dvori{te u krugu cen-tralne {kole. E.S.N.

[KOLA U NOVOM RUHU



OGLASISEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009. 15



Broj: 080 - 0- Dn - 09 - 001 598U Bijeqini, dana 10. 07. 2009. god.



U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-Dn-09-001 598, po zahtjevu DOO,,KOFIKOM PRODUKT” Glavi~ice, po postupaju}em zemqi{nokwi`nomreferentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{n-okwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao k.~. broj: 508/1 u naravi poslovna zgrada u privredi povr{ine 1442 m2,elektroenergetski objekat povr{ine 8 m2, elektroenergetski objekatpovr{ine 7 m2, zemqi{te uz privrednu zgradu povr{ine 543 m2 i wiva 6.klase povr{ine 3528 m2, upisane u Pl. 852 K.O. Glavi~ice

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 852 K.O. Gla-vi~ice upisan je DOO ,,KOFIKOM PRODUKT” Glavi~ice sa 1/1.

Pravo na upis prava svojine u postupku uspostave novog zk. ulo{ka stekao je DOO ,,KOFIKOM PRODUKT” Glavi~ice sa 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravona gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 danaod dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnomdokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`niuloàk }e biti uspostavqen na osnovu ranije priloène dokumentacije.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objav-quje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ Bijeqina.






U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000 415, po zahtjevuRADOMIRA VASI]A sina Jovana iz Patkova~e, po postupaju}em zemqi{-nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawezemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao katastarske parcele broj: 514/3 po kulturi stambena zgrada u povr{iniod 96 m2 i dvori{te u povr{ini od 310 m2 i broj: 514/4 po kulturi wiva 3.klase u povr{ini od 77 m2 upisane u Pl. 261 k.o. Patkova~a i parcela broj:1408/1 po kulturi wiva 5. klase u povr{ini od 923 m2 upisana u Pl. 1192 k.o.Patkova~a.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 261 k.o. Patkova~aupisan je Vasi} (Jovana) Radomir sa dijelom 1/1 a kao suposjednici u Pl. 1192k.o. Patkova~a upisani su Vasi} (Jovana) Radomir sa dijelom 523/923 iJuro{evi} (Janka) Jovan a dijelom od 400/923.



Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`ni

uloàk }e biti uspostavqen na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objav-

quje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ Bijeqina.

REPUBLIKA SRPSKAOP[TINA BIJEQINA

Trg Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 176300 Bijeqina

Na osnovu ~lana 33. Zakona o trì{tu hartija od vrijednosti ("Slu`beniglasnik Republike Srpske" broj: 92/06), Na~elnik op{tine Bijeqinaobjavquje:

JAVNI POZIV

ZA UPIS I UPLATU PRVE EMISIJE OBVEZNICA

OP[TINE BIJEQINA

JAVNOM PONUDOMsvim doma}im i stranim fizi~kim i

pravnim licima

Skup{tina op{tine Bijeqina je na sjednici odrànoj dana 27.05.2009.godine donijela Odluku o prvoj emisiji obveznica javnom ponudom broj: 01-022-61/09.

Rje{ewem Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske, broj 01-UP-031-2468/09 od 14.07.2009. godine, op{tini Bijeqina odobren je Pro-spekt za prvu emisiju obveznica javnom ponudom po sqede}im uslovima:

- Redni broj emisije, oznaka vrste i klasa HOV: Prva emisija, dugoro~nihmunicipalnih (op{tinskih) obveznica javnom ponudom;

- Broj, nominalna vrijednost hartija od vrijednosti i ukupna vrijednostemisije:

Prvom emisijom emituje se 110.000 obveznica nominalne vrijednosti100,00 KM, ukupne vrijednosti emisije 11.000.000,00 KM;

- Dospije}e, visina kamate, na~in i rokovi isplate glavnice i kamate:Obveznice se emituju sa rokom dospije}a od 10 (deset) godina od dana upisa

emisije u Centralni registar hartija od vrijednosti a.d. Bawa Luka; fiksnakamatna stopa 6,75% na godi{wem nivou, isplata glavnice i pripadaju}egdijela kamate }e se vr{iti dva puta godi{we, najkasnije u roku od petnaestdana od dana dospije}a anuiteta;

- Ciqevi i investirawa:Nov~ana sredstva prikupqena emisijom obveznica }e se koristiti za:1. Ure|ewe industrijske zone 2 i 3, u iznosu od 4.000.000 KM;2. Izgradwu toplovodne mreè i montirawe kotla u iznosu od 1.500.000 KM;3. Ure|ewe lokacije Knez Ivo od Semberije u iznosu od 500.000 KM;4. Izgradwu Centra za kulturu u iznosu od 5.000.000 KM;- Agent emisije: "Advantis broker" a.d. Bawa Luka;- Prava i ograni~ewa prava: Vlasnik obveznica ima pravo na naplatu nom-

inalne vrijednosti glavnice i pripadaju}e kamate. Nijedan vlasnik nemapravo traìti prijevremeno dospije}e obveznica;

- Prodajna cijena: 100,00 KM po obveznici, a cijena po kojoj kupci upisujui upla}uju obveznice se utvr|uje po metodi kontinuirane javne ponude(vi{estruke cijene), po Pravilima Bawalu~ke berze;

- Rok trajawa upisa i uplate: Po~etak upisa i uplate obveznica je pet-naest dana od dana objavqivawa javnog poziva. Rok trajawa upisa i uplate je90 (devedeset) dana;

- Mjesto upisa i uplate: Upis se vr{i kod ovla{tenih berzanskih posred-nika na trì{tu hartija od vrijednosti Republike Srpske u skladu sa rad-

nim vremenom ovla{tenih berzanskih posrednika. Uplate }e se vr{iti nara~un kod depozitne banke - Nove banke a.d. Bawa Luka, broj ra~una:555-001-00000000-66, poziv na broj: 58999-777777;Prospekt }e biti besplatno dostupan u prostorijama agenta emisije, te na

Internet stranicama agenta emisije: www.advantisbroker.com i Bawalu~keberze: www.blberza.com;

- Kriterijum uspje{nosti emisije: Emisija se smatra uspje{nom ako je uroku od 90 dana predvi|enom za upis i uplatu upisano i upla}eno najmawe60% hartija od vrijednosti ponu|enih u prospektu;

- Prava emitenta: Emitent zadràva pravo na zavr{etak postupka javneponude hartija od vrijednosti prije isteka utvr|enog roka za wihov upis iuplatu ukoliko emisija bude u cjelosti upisana i upla}ena prije zavr{etkaroka za upis i uplatu;

- Ovla{teno lice emitenta za sprovo|ewe emisije: Na~elnik op{tineBijeqina Mi}o Mi}i}.

Vi{e informacija o obveznicama op{tine Bijeqina mogu}e je dobitikod agenta emisije "Advantis Broker" a.d. Bawa Luka, Kraji{kih brigada113, 78000 Bawa Luka, ili na telefon 051/233-710.

Op{tina BijeqinaZastupana po "Advantis Broker" a.d. Bawa Luka



ZDRAVSTVO / SKUP[TINSKA TRIBINA SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.16

HIGIJENSKI ISPRAVNOM

VODOM DO ZDRAVQA - V DIO

Pi{e: PRIM. POPOVI] DR DRAGAN

SPECIJALISTA EPIDEMIOLOG

Mutno}a vode dolazi od suspendovanih mate-rija neorganskog porijekla (naj~e{}e od gline imuqa ), potom suspendovanih organskih materi-ja i sitnih akvati~nih (,,vodenih”) organizama.Mutno}u u nekim slu~ajevima mogu izazvati i

bezopasne primjese poput nerastvorenih mje-huri}a vazduha. Takvu vodu stanovni{tvo izbje-

gava da upotrebqava iz ~isto psihi~kih razlo-

ga misle}i da je mutno}a posqedicarastvorenih hemijskih materija.Mutno}a se odre|uje pore|ewem svjetlosnog

efekta koji se ostvaruje prolaskom kroz stubmutne vode u odnosu na istovjetni stubpripremqenog standarda. Mutno}a se izraàvau normiranim jedinicama, gdje jedinicamutno}e pokazuje suspenzija jedonog miligramatzv. Fulerove zemqe na litar destilovanevode, a odre|uje se ure|ajem tipa Xeksonovogturbidometra, ili pak neposredno golim okom.Dopu{tena je maksimalna mutno}a do jedan

NTU.Temperatura se kod vode za pi}e najlak{e

moè kontrolisati, a ima poseban zna~aj, jerod we zavisi subjektivni osje}aj zasi}enosti isvjeìne, a uti~e i na fiziolo{ke procese.Optimalna temperatura vode se kre}e okoosam do 12 stepeni Celzijusovih, a mogu setolerisati i varijacije od ~etiti do pet ste-peni Celzijusovih. Sa porastom temperaturevoda postaje bqutava, pije se u ve}oj koli~inii izaziva, izme|u ostalog, i razblaèweèluda~nih sokova, ~ime pogoduje razmnoà-vawu eventualno prisutnih patogenih bakteri-ja u èluda~no - crijevnom traktu. Povi{enatemperatura vode u sistemu za vodosnabdije-

vawe (rezervoari i cijevi) olak{ava razvojpatogenih mikroorganizama. S druge strane,voda niè temperature pokazuje nadraùju}edejstvo na sluzokoù.Pravilnikom nije regulisana temperatura

vode za upotrebu, jer nema direktan higijenskizna~aj.

pH (pe ha) vrijednost ozna~ava kiselost ilibaznost, odnosno predstavqa koncentracijuvodonikovih jona.Na pH vrijednost sedam, ujedna~en je odnos

vodonikovih i hidroksilnih jona, pa se govorio neutralnoj vrijednosti.Niè vrijednosti od sedam predstavqaju

kiseli rastvor, a vi{e od sedam baznerastvore. Za pija}u vodu optimalne vrijednos-ti se kre}u od 6,8 do 8,5. Ove vrijednosti suzna~ajne i za tehnologiju vodovoda, jer od wezavisi da li }e voda biti agresivna premamateriji od koje su sa~iwene cijevi ili pakdrugi dijelovi sistema za vodosnabdijevawe.Iz ~isto prakti~nih razloga nave{}emo

podatke pH vrijednosti pojedinih tipova(vrsta) voda i te~nosti sa kojima se ~estosusre}emo ili upotrebqavamo.a) kisele sredine

v) bazne sredine pH 1 = kiselina u akumulatoru

pH 8 = morska vodapH 2 = sumporna kiselina

pH 9 = pra{ak za pecivopH 3 = sok od pomoranxe

pH 10 = mlijeko oboga}eno MgpH 4 = ,,kisela jezera, kisele ki{e’’

pH 11 = amonijakpH 5 = ~ista ki{nica

pH 12 = sapunicapH 6 = mlijeko

pH 13 = izbjeqiva~b) normalna - neutralna sredina

pH 14 = sred. za ~i{}ewe cijevipH 7 = ~ista voda

pH vrijednosti se grubo odre|uju pomo}u in-dikatorskog lakmus papira, koji navlaènuzorkovanom materijom mijewa boju, koja se upo-re|uje sa standardom, a za precizna mjerewakoristi se elektrometrija pomo}u pH metra.Elektroprovodqivost vode je direktni

pokazateq koji ukazuje na mineralni sastavvode, odnosno prisustvo naelektrisanih jonakoji nastaju raspadom mineralnih materija.Indirektno, elektroprovodqivost ustvari

predstavqa jo{ jedan na~in da se utvrdikoli~ina prisutne rastvorqive materije.Me|utim, zbog disocijacije molekula vode,nastali joni vodonika i hidroksilne grupe,mogu uticati na dobijene vrijednosti.Pravilnikom je propisana maksimalnodopu{tena vrijednost elektroprovodqivostido 1000 stepeni Celzijusovih (mikrosimensa).

FIZI^KAISPRAVNOST VODE

ODGOVORI NA ODBORNI^KA PITAWA POSTAVQENA NA

8. SJEDNICI SKUP[TINE OP[TINE BIJEQINA

ODR@ANOJ 18. JUNA 2009. GODINE

PITAWE:

Ko je i na osnovu ~ega donioOdluku da porodice poginulihboraca sahrawenih na gradskomgrobqu u Pu~ilama pla}aju~i{}ewe grobqa retroaktivnood 2000. godine?Svim porodicama je podijeqe-

na obavijest da su du`ni platitiiznose od 120 do 130KM, zakqu~-no sa 2008. godinom.

ODGOVOR:

Zakqu~kom Izvr{nog odbora Skup{tine op{-tine Bijeqina broj: 01.013/I-105-18/2000 od

20.04.2000. godine, zatim Rje{ewem broj: 08.370-310/2001. od 24.08.2001. godine izdatim od strane Od- jeqewa za stambeno-komunalne poslove op{tineBijeqina, kao i Rje{ewem na~elnika op{tine Bije-qina broj: 02/3-380-17/07, 15.12.2007. godine odre|ena je naknada za odràvawe grobqa u iznosu od 10.00KM za 1 (jedno) grobno mjesto za 1 (jednu) kalendar-sku godinu.

Visina naknada za odràvawe grobqa u periodu2000-2009. godine nije mijewana osim pove}awa zaiznos poreza (PDV-a).

Ne postoji ni jedna odluka ili rje{ewe kojom suporodice poginulih boraca oslobo|ene pla}awaobaveze odràvawa grobqa, a da je naka organizacija ili institucija preuzela tu obavezu u wihovo ime,naprotiv nije nam poznato ni da je bilo zvani~nihinicijativa od strane nadle`nih institucija zapreuzimawe wihovih obaveza (od nas nisu traèni

podaci o broju sahrawenih vojnika i ~lanova wi-hovih porodica).

AD "Komunalac", Slu`ba za grobqanske usluge,vr{i obavje{tavawe imalaca grobnih mjesta nagradskom grobqu o dugovawima putem op{tih obavje{tewa o potrebi pla}awa obaveza koja su istaknu-ta na vidnim mjestima u grobqu, zatim slawem poje-dina~nih obavje{tewa sa konkretnim iznosom dugana ku}ne adrese za porodice za koje posjeduje adresei ostavqawem obavje{tewa na grobno mjesto (zaporodice sa nepoznatom adresom) ali na jedan vrlodiskretan na~in.

Nije ta~na konstatacija u pitawu da su svim po-rodicama poginulih vojnika podijeqena obavje{-tewa o dugovawima, obavje{tewa su podijeqena svimdu`nicima, a me|u wima ima i porodica poginulihvojnika.

Uprava AD "Komunalac" je na teret svog poslo-

vawa oslobodila porodice poginulih vojnika oba-veze pla}awa obnove zakupa grobnih mjesta za svepoginule vojnike Vojske Republike Srpske.

ODGOVOR DAO: AD "KOMUNALAC"BIJEQINA

PITAWE:

Koliko je ponuda prema{i-vala sredstva koja su bila pred-vi|ena za izgradwu stambenogobjekta Slobodana Luki}a izVelike Obarske pod {ifrom"BIZ 08/08" i kada se o~ekujenastavak radova na objektu?

ODGOVOR:

Predvi|ena sredstva za pred-metnu nabavku su bila u iznosu od 25.000,00 KM, a

ponu|ena cijena za radove 33.462,00 KM, {to zna~i

da su prema{ivala za 8.462,00 KM. Nastavak radovana objektu bi mogao uslijediti nakon prevo|ewa pos-tupka javne nabavke, ukoliko su predvi|ena sredstvaza ovu namjenu u buxetu op{tine Bijeqina za 2009.godinu.

ODGOVOR DAO: ODSJEK ZA POSLOVE MJES-NIH ZAJEDNICA

INICIJATIVA:

U ime mje{tana ve}eg brojagradskih i prigradskih mjesnihzajednica iniciram rje{avaweproblema napu{tenih doma}in-

stava u kojima niko ne boraviiz raznih razloga, a ista su za-rasla u korov i izvor su leglainsekata, glodara, zmija i drug-ih gmizavaca koja naru{avajunormalan ìvot za okolna do-ma}instva. Predlaèm da ovajproblem rje{ava Komunalna

policija u saradwi sa Odsjekom za mjesne zajednice.

IZJA[WEWE:

Obavje{tavamo Vas da je u vezi sa Va{om inicija-tivom broj: 01-013-8-11/09 od 18. juna 2009. godine,Komunalna policija uputila dopis Odsjeku zaposlove mjesnih zajednica i svim mjesnim zajednica-ma na podru~ju op{tine Bijeqina da u {to kra}em

roku dostave podatke o zapu{tenim dvori{tima ivlasnicima istih.

Odsjek komunalne policije }e po dobijawu podata-ka o vlasnicima preduzeti odgovaraju}e mjere izsvoje nadle`nosti.

IZJA[WEWE DAO: ODSJEK KOMUNALNEPOLICIJE

INICIJATIVA:

Skup{tina op{tine traìod Odjeqewa za dru{tvene dje-latnosti da uputi zahtjevMini-starstvu prosvjete i kulture Re-publike Srpske da prilikom

upisa u prvi razred sredwih{kola na podru~ju op{tine Bi-jeqina odobri maksimalan broju~enika, kako bi svi u~enicibili upisani.

IZJA[WEWE:

Odjeqewe za dru{tvene djelatnosti }e Ministar-stvu prosvjete i kulture Republike Srpske uputitizahtjev za upis maksimalnog broja u~enika u odjeqe-wima prvih razreda, ali }e, tako|e, inicijativuSkup{tine op{tine Bijeqina proslijediti sred-wim {kolama na podru~ju op{tine Bijeqina, kojekao pravno lice, imaju obavezu dobijawa saglasnostiod Ministarstva prosvjete i kulture za upis ve}egbroja u~enika u prve razrede nego {to je to propi-sano Konkursom za upis u~enika u prvi razred sred-

we {kole u Republici Srpskoj u {kolskoj 2009/2010.godini.

IZJA[WEWE DALO: ODJEQEWE ZADRU[TVENE DJELATNOSTI

1.MI]O

TODOROVI],

odbornik izêngi}a

2.SAVOJOVANOVI],

odbornik izVelike Obarske

2.KOVAN

GAJI]

odbornik izCrwelova

Doweg

4.PETRA

STOJANOVI],

odbornik izCrwelova

Gorweg



HRONIKA / ZDRAVSTVOSEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009. 17

ZA ONE KOJI NE ZNAJU,

A @ELE DA PITAJU

Pi{e: Pajkanovi} dr Zoran,ginekolog - aku{er

Po{tovani ~itaoci, va{a pitawa moèteposlati elektronskim putem na adresu:[email protected]

Pod planirawem porodice podrazumjevamo svjesnu iodgovornu odluku lica u reproduktivnom dobu ìvota,kojom oni reguli{u broj djece i vremenski rasporedra|awa, ostvaruju}i sklad li~nih èqa i dru{tvenih

potreba u oblasti biolo{ke reprodukcijestanovni{tva. Na taj na~in, planirawe porodice, kaoosnovno qudsko pravo, postaje obaveza i odgovornostsvakog ~ovjeka. Planirawe porodice obuhvata:

- primjenu metoda za regulisawe plodnosti (kontra-

cepcija i prekid neèqene trudno}e)- mjere za prevenciju i lije~ewe neplodnosti- postupak za spre~avawe preno{ewa genetskih obo-

qewa na potomstvo. U svakodnevnom ìvotu, naj~e{}e, planirawe

porodice poistovje}uje se sa ograni~avawem ra|awa,tako da ~itav reproduktivni period ène, od puberte-

ta do menopauze, odlikuju dvije èqe koje dominirajuovim vremenskim razdobqem: èqa za trudno}om ièqa za spre~avawem neèqene trudno}e.Sa zdravstvenog aspekta, op{ti ciq planirawa

porodice je ra|awe èqenog i zdravog djeteta uzo~uvawe zdravqa majke. Ovo se postiè po{tovawemoptimalnih uslova za ra|awe a to su: ra|awe djece jenajpovoqnije izme|u 19 i 35 god. starosti ène, sa raz-makom ne kra}im od dvije godine i ne vi{e od ~etvorodjece uz primjenu savremene i efikasne kontracepcijei adekvatne zdravstvene za{tite ène u trudno}i.Stepen neznawa koje ène posjeduju o svom tijelu,

naro~ito o wegovoj reproduktivnoj funkciji, jezapawuju}i u dana{wem takozvanom otvorenomdru{tvu. Mlade djevojke emocionalno nezrele, neobra}aju se stru~nim licima za dogovor o izboru kon-

traceptivne metode a u domenu zdravstvenih uslugamalo je u~iweno da se kod preventivnih i terapi-

jskih postupaka primjene sva znawa i tako sprije~ineèqena trudno}a. Psiholo{ki razlozi u mladojpopulaciji za neprimjewivawe kontraceptivnihmetoda mogu se objasniti i emocionalnom nezre-

lo{}u i shvatawu da je trudno}a ne{to {to wima nemoè da se desi, {to neminovno vodi velikomriziku od neèqene trudno}e.Kontracepcija nije jedna metoda, nego je to skup

na~ina i postupaka za spre~avawe za~etka (koncepci-

je ), drugim rije~ima za spre~avawe neèqene trud-

no}e. Prema tome kontracepciju ne treba poistovjeti-ti sa pojedinim na~inom, ili nekim sredstvom zaspere~avawe trudno}e kako se to ponekad iz neznawa~ini. Kontracepciju treba prilagoditi sredini,uslovima i mogu}nostima, odnosno najboqi na~in ihpodesiti prema osobi ili paru koji èli da seza{titi od neèqene trudno}e.Metode i sredstva kontracepcije mogu se u osnovi

podijeliti na:1. Sredstva koja mogu primjewivati mu{karci2. Sredstva koja mogu primjewivati ène3. Metode koje mogu biti primjewivane na osnovnu

tzv. Teorije o plodnim i neplodnim danima za vrijememenstrualnog ciklusa.4. Trajne operativne metode: kontracepcije

mu{karaca, odnosno èna (sterilizacija).Dobra kontraceptivna metoda treba da ima sqede}e

osobine: da je ne{kodqiva, pouzdana, jednostavna,prijatna i da nije skupa. Po{to je za sada, u ve}inislu~ajeva, èna ta koja se brine o kontracepciji, to jepotrebno prvo wu upoznati sa tim sredstvima, iako jenajispravnije, najboqe i najidealnije pou~iti i upoz-

nati sa tim oba bra~na druga ili seksualna partnera.To je i jedan od osnovnih principa razvoja humanihodnosa me|u polovima koji je osnova savremenog inau~nog pristupa planirawu porodice i odgovornogroditeqstva.O upotrebi kontraceptivnih sredstava i metoda

trebalo bi da odlu~uju sporazumno oba bra~na drugaili seksualna partnera. Qekar moè samo savjeto-

vati i preopru~iti najpogodnija, najsigurnija inajsavremenija kontraceptivna sredstva. Me|utim,

koju }e od preporu~enih metoda bra~ni ili seksualnipartneri upotrijebiti, odlu~uju oni sami.

PLANIRAWEPORODICE

VODA JE @IVOTBlag ovremen im pla}awem Va{ ih ra~una

obezbje|u jete

kval i tet no vodosnabd i jevawe

i zd ravu vodu za p i }e!

Va{ AD ,,Vodovod ikanalizacija” Bijeqina

A.D. V ODOVOD I K ANALIZACIJA

Hajduk Stanka br. 20, Bi jeqina 76000,

Tel. +387-55-226-460, Faks +387-55-210-751,

E-maill: [email protected]

PISMA ITALACA

Kao na àlost u posqedwevrijeme sve ve}i broj paci-

jenata, i moja malenkostse na{la na Va{em odjeqe-

wu, u nedjequ 5. jula ove godine. Pohitnosti zbriwavawa (i ako je bi-la nedjeqa) shvatio sam da se radi ote{kom sr~anom poreme}aju, od-nosno infarktu.

Za tili ~as, a mo`da i koju se-kundu mawe, u potpunoj ti{ini isa krajwe optimisti~kim, aliipak ozbiqnim pogledom, sjatila seoko mene misija an|ela u bjelom. Upolusvjesnom stawu i obliven le-denim znojem, licem boje maje-vi~ke ilova~e, osjetio sam da sva-ka od ,,bijelih an|ela” po, sigur-no, utvr|enoj proceduri obavqasvoj dio posla (ili misije za ì-vot) predvi|enog za ovakav tip bo-lesti savremenog ~ovje~anstva. Uko-liko me mo} zapaàwa u tom tre-nutku jo{ sluìla bilo ih je ~e-

tiri ili pet pripadnica qep{eg,a i we`nijeg pola.

Jedna je stavqala kiseonik, dru-ga infuziju i nekakvu bocu nakojoj je pisalo 5% (tada pomislih-{anse da ostanem), tre}a mi je pogrudima lijepila elektrode sli-~ne onima za EKG - povezivala ihna monitor iznad glave, ~etvrtami je pod jezik stavila nitro-glicerin, a ne{to kasnije - peta,ili mo`da neka od nabrojanih, nesje}am se, stavi mi nekakav lijek uusta i re~e da `va}em. Po oblikui ukusu podsjetio me je na naforu.Tada mi pro|e kroz polusvijest - iBog je uz mene - osta}u.

Nakon jednog sata, a vjerovatnoi kra}e, mojih 39 godina i 187 danabilo je produèno za sat, kasnije,dan, deset dana...

Prije desetak godina imao sam(ne) prilike boraviti u ~uvenojbe~koj ,,AKH” (Algemeine Kranken-

haus) kliinici (ne zbog kardio-vaskularnih problema) i jedinarazlika koju sam uo~io u pore|ewusa na{om bolnicom odnosila se naenterijere, liftove, tehniku. A{to se usluge ti~e, bez la`neskromnosti, na dobrom su putu dadostignu na{e. Pokaza}emo imkako to na{i rade kada nam se pri-druì EU.

Ovim putem èlim da se iskre-no zahvalim: dr Mla|enovi}evoj,dr Lovri}evoj, dr Gli{i}evoj, ses-trama: An|i, Milevi, Vesni R.,Nevenki, Zorici, Biqani, VesniS., Mirjani, Cveti, Vuki, Cici,Soki, gospodinu Radi{i, kao iMilani, Jelici i Aleksandri.

Zahvaquju}i gore navedenim,kao i brzom i stru~nom interven-cijom Hitne pomo}i na{eg Domazdravqa, nakon skoro dvije sedmi-ce oti{ao sam ku}i ponovo ìv.

Milenko Nikoli}, Hase

O OSOBQU I ODJEQEWU INTENZIVNE WEGEOP[TE BOLNICE ,,SV. VRAÊVI

,,

Po~etak semberskog qeta uBijeqini 2009. godine, pri-padnici svih generacija ~u-vene U~iteqske {kole i wi-

ove mla|e koleginice i kolege obi-qeìli su odlu~nim povratkom u~i-eqske iskre entuzijazma, optimizma,askrsnu}em ideala minulih decenija

vijekova. Dogodili su se prvi putSusreti generacija U~iteqske {ko-e u Bijeqini

,,(1950 - 1972) 26 - 27.

una, sa programom i projektima kojie mogu nasloviti sa - ,,U~iteqskiodvig

,,. Ovo zborovawe semberskih pro-

vjetiteqa ~inili su u~esnici iz vi-{e dràva, sve do Australije.

Misao vodiqa u Domu omladine iNarodnoj biblioteci ,,Filip Vi{-wi}

,,bila je - mi znamo, ho}emo, mo-

èmo, mi volimo! Vra}amo se istori-i pedagogije - najboqoj u~iteqici ì-ota - stazama qudskije budu}nosti! Zaovornicom su se ~ule poeme o u~ite-

qici, pjesma o Svetom Savi, himna oFilipu Vi{wi}u, esej o istinskom u~i-equ - na{em kolegi, tamo negde u Ame-

rici. ûla se polu~asovna besjeda aka-demika Qubomira Zukovi}a o sudbini}irilice u ovom nevremenu, a osimu~iteqa, pedagoga i univerzitetskihprofesora govorili su i studentiPedago{kog fakulteta o budu}nostiobrazovawa. Tema ,,[kola i nastavnik- ju~e, danas, sutra

,,bi}e tri godine

pred semberskim u~iteqskim ,,parla-mentom

,,, koji trasira reformatorski

put i pokret bez granica. Jer, mi sem-berski u~iteqi o~ekujemo op{tu po-dr{ku ovom revolucionarnom projek-tu, kako bismo sutra kao borci za ra-dosnija djetiwstva, mladost i starost,s qubavqu, kwigom i kompjuterompotvrdili da se moè mnogo uraditi isa malo novca, ako smo svjesni na{emisije i du`nosti da se borimo zadjecu i renesansu pedago{ke profesije.

Osniva~ka skup{tina Dru{tva,,Semberski u~iteqi

,,24. jula ovog qe-

ta, zahvaquju}i desetorici ~lanova Orga-nizacionog odbora i drugim saradni-cima, bi}e, tako|e, zna~ajan pedago{-ki i kulturni doga|aj u srcu Semberi-

je - Bijeqini. Bogata istorija u~ite-qstvqa na na{im prostorima nije, ko-liko je poznato, imala takvo zborova-we pedago{kih intelektualaca kao {tose dogodilo u junu i julu ove godine uBijeqini, veliki ,,buket

,,ideja, ambi-

cija, vizija, projekcija, reformator-skog optimizma, kojim }e se zasejati sem-berska kulturna wiva, opredjeqewemza podvi{tvo i predvodni{tvo u~ite-qskim umom i srcem.

Sembersko u~iteqsko qeto, poput Fe-niksa, izwedri}e pedago{ku oazu i buk-tiwe budu}ih u~iteqskih univerzite-ta, pedago{kog Olimpa, za nove poememladosti, na sre}u roditeqa i dru{t-va, znawa i novog humanizma. I danasse o~ekuje romanti~arski i prometejs-ki glas seoskih u~iteqa, koji i danasdrè otvoren Bukvar, iz kojeg se ~itai vidi budu}nost dràve.

Treba vjerovati da su semberskiu~iteqi, qeta gospodweg 2009. sna`noi {iroko otvorili vrata budu}nosti.

U~iteq i pedagogDrago T. Panti}

FENIKS - ,,SEMBERSKI UÎTEQI,,



HRONIKA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.18

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 09 - 001-028U Bijeqini, dana 24. 06. 2009. god.



U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-001-028, po zahtjevuOP[TINE BIJEQINA, zastupane po Pravobranila{tvu RS-sjedi{te

zamjenika u Bijeqini, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{iMitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao k.~. br. 63 u naravi poslovna zgrada u privredi povr{ine 146 m2 idvori{te povr{ine 3204 m2, k.~. br. 449 u naravi dvori{te povr{ine 1021 m2,k.~. br. 915 u naravi wiva 4. klase povr{ine 4806 m2 i k.~. br. 949 u naravigrobqe povr{ine 3000 m2, a ukupne povr{ine 12177 m2, upisane u Pl. 592K.O. Glogovac.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 592 K.O. Glogovacupisana je Op{tina Bijeqina sa 1/1

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravona gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 danaod dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnomdokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni

uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje



OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 09 - 000-461U Bijeqini, dana 02. 07. 2009. god.



U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000-461, po zahtjevuILIJE TOMA[EVI]A sina Milana iz Balatuna, po postupaju}em zemqi{-nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawezemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao katastarske parcele broj: 1922 zv. Poloj po kuturi wiva 2. klase upovr{ini od 3571 m2 i wiva 3. klase u povr{ini od 1866 m2, broj: 1930 zv.Oku}nica po kulturi stambena zgrada u povr{ini od 48 m2, pomo}na zgrada upovr{ini od 92 m2, dvori{te u povr{ini od 500 m2 i wiva 3. klase upovr{ini od 4431 m2 i broj: 1958 zv. Malca po kulturi wiva 2. klase upovr{ini od 4651 m2, wiva 3. klase u povr{ini od 5902 m2 i wiva 4. klase upovr{ini od 562 m2 upisane u Pl. 699 k.o. Balatun.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 699 k.o. Balatunupisan je Toma{evi} (Milana) Ilija sa dijelom 1/1.U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka kao nosilac prava

svojine na predmetnim nekretninama bi}e upisan Ilija Toma{evi} sinMilana sa dijelom 1/1.


gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`-ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavqujena oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-

berske novine’’

Bijeqina.

BO[KO M. KI]ANOVI]: IZ PRO[LOSTI SEMBERIJE TRE]I DIO

V

jekovno iskustvo je prisililo se-qaka da ,,bjeì’’ od poqoprivrede,odnosno da proizvodi onoliko ko-liko je potrebno za ishranu poro-

dice. Vi{kovi proizvodwe u poqoprivredipove}avali su i obaveze prema begu i agama(tre}ina, desetina), a seqak se pla{io i}iu ,,begov ambar’’, jer je to zna~ilo: u jesen imodvoziti ìto, povr}e i dr, a u proqe}e, po-sebno tokom poplava Save, i}i begu i kupo-vati ,,svoj’’kukuruz, ali sada po duplo ve}ojcijeni, nego jesewoj. Zbog toga je Savski Lugvijekovima, sve do polovine 20-tog vijeka,bio zna~ajna sto~arsko-privredna zona, u kojoj je pa{arewem uzgajana stoka i znatnim dije-lom, legalno ili krijum~arewem prodavana.Kod mnogih siroma{nih i sredwih doma}insta-va, posebno tokom proqetnih poplava Save,prihod od prometa stokom bio je ~esto ve}iod ukupnog prihoda qetine. Stoga i ne ~udida je ba{ u tom vremenskom razdobqu do pu-nog izraàja do{la ona naredba:

,,Krava je sirotiwska majka,krmci su sirotiwska banka.’’

Seqaka je strahovao da ne ostane bez sto-ke, jer bi tako ostao bez novca, bez kojeg ni-

je bio u stawu platiti porez, a to je zna~iloostati bez ku}e, wive, imawa. da je taj strahbio sasvim realan, vidi se iz samog dijelapodataka o represalijama vlasti prema po-qoprivredniku.

Samo tokom 1905. godine, vlast je uspjelada naplati porez u visini od 94,4 odsto, a is-te godine je izvr{eno 543.003 pqenidbe,prodato je u bescijewe 4.536 seoskih imawazbog neispla}enog duga, a samo u proqetojpqenidbi u~estvovalo je 1.500 ,,ovrhovodi-teqa’’.

Dakle, ako nisi imao stoke, gubio si iimawe i selio u Lug u kolibu, bave}i se ~o-banlukom kod bogatih qudi ili u nadnicipo vrlo niskim cijenama. Tako se stvaraoseoski proleterijat.

Sve do 1918. godine u BiH je bilo oko4.000 aga i begova i 85.000 kmetova, me|u kojima je bilo 65.000 Srba kmetova.

Samo u dijelu Luga koji je pripadao ata-rima Gorweg i Doweg Broca tokom Carin-skog rata, bilo je oko stotinu koliba, me|ukojima i zidanih koje su imale obor za krup-nu stoku, sviwce, bunar, naslon, a ja~a do-ma}instva i ~amac za spasavawe sitne stoketokom poplava Save.

Uobi~ajeno je bilo, tokom pro{log vije-ka kod mnogih Semberca, ~im napuni pede-setu godinu doma}in ku}u i imawe ,,predajeu ruke’’ jednom od svojih nasqednika, a onodlazi u Lug, ìvi u kolibi, uzgaja stoku,perutinu, sadi vo}e, su{i ribu za postove iposne slave, ali i odmaraju u lovu i ribo-lovu.

Krijum~arewe stoke je bio rizi~an po-sao, ne sam zaog pqenidbe i sankcija vlasti,ve} je bilo i sukoba radi konkurencije u is-poruci stoke, tako da se desilo i nekolikoubistava, na Savi u ~amcu, tu~a i sl.

Me|utim, to je bio i unosan posao, jer jena primjer kilogram ìve vage bio od 0,40 do0,80 dinara, dok je cijena te robe u [opro-

wu, Pe{ti, Be~u i drugim mjestima Monar-hije iznosio od 1,60 do 2,50 dinara ìve vage.Stoga su skoro svi slojevi dru{tva u~est-

vovali u krijum~arewu i u ,,pretragi’’ sto-ke, o ~emu svjedo~e simboli~no i stihovi jednog Semberca, savremenika Carinskograta, a stihovi glase:

,,Balatunci drè vodenice,Crwelovci siju lubenice,a Bro~ani i Sviwarev~ani,od davnina ratari su znani,svi se oni jo{ ,,pretragom’’ bave,pregone}i stoku preko Save,[vabo sviwe uvijek pla}’o vi{e,pa od toga mnogi preìvi{e,a neki se i obogati{e...’’Od krijum~arewa su imali koristi i ~o-

bani, kolibari, ~amxije, la|ari, knezovi,veterinari, pa i jedan broj policajaca, ca-rinika, op{tinara, pa i oni koji i nisuimali ni{ta, ,,seoski poletari’’. Oni susluìli kao goni~i stoke iz Luga u Srem,

Slavoniju, pa do najudaqenijih mjesta Ma-|arske i tako preìvqavali i opstajali, amnogi su stekli imetak i postali pravi do-ma}ini.

Jo{ uvijek su svjeà sje}awa najstarijihBro~ana na te dane, pa se sa dosta sigurnos-ti moè re}i da su najpoznatiji trgovci

stokom, posebno sviwama, bili bra}a Sto-kanovi} (Ranko, Stokan, Obrad, zvani ,,Bu-cov’’, Ilija zvani ,,]iro’’), Ostoji}i, Niko-li}i,Mirkovi}i, Spasojevi}i, Ki}anovi}i,Tanasi}i-Milanovi}i, Stojanovi}i-Pocerke,

Mati}i, \uki}i-Vukovi}i, Mandi}i, Dimit-ri}i, Krsti}i i drugi, a skoro da nema selauz Savu i doma}instva koje se nije baviloprometom stoke.

âk i oni koji su imali sezonsko ilistalno zaposlewe, nisu propu{tali prili-ku da krijum~arewem ostvare neku dobit,kao {to se vidi iz dva primjera o u~e{}ukrijum~arewa ili pomagawa progona stoke.

Baba An|a B. Ki}anovi} (1858-1949) maj-ka autorovog oca, kaè:

,,Moj Bo{ko i moji |everi @iko Ki}ano-vi} i Stevo Ki}anovi}, Ikin otac, imalisu dobre kowe i Ma|ari ih prime da ,,kubi-cima’’ dovla~e zemqu za podizawe nasipa.No}ivali su u Lugu, a kowe pu{tali na is-pa{u. Ponekad bi, pri~ao mi je Bo{ko, posvu no} u ~amacima prevozili sviwe boga-tih trgovaca, a kad opli}a Sava pregonilisu ih plivawem do u [onluk, ali ujutro navrijeme sa zapregom na nasip’’.

I baba Mila J. Tanasi}-Milanovi}

(1898) ugledna doma}ica iz jedne od najbo-gatijih porodica tog vremena, prisje}a seinteresantnog slu~aja.

,,Kad Sava zaledi, na{i qudi odvuku iLug pune saone slame koju oko pono}i razvu-ku preko Save prave}i od we stazu do drugeobale Save. Pred zoru mraz stegne slamu zaled i po toj stazi pregone sviwe bez {tete.Bez te slame teè sviwe ~esto i{~enu nogui bude {tete’’.

O pruàwu pomo}i krijum~arima, poseb-no u kriti~nim situacijama, ispri~ao nam je i jedan slu~aj ~ika - Milan J. Srebri}(1905), koji kaè:

,,Ja i tvoj otac (autorov) smo radili nasje~i {ume u [onluku, a {uma se radi zimi.Jedne no}i probudi me Marko zbog galamena Savi. Na{a koliba je bila nekolikostotina metara od Save i poùrimo u prav-cu vike. Kada tamo, na{e kom{ije iz Dangu-be i Broca pregone ve}e krdo sviwa. Dvijeutovqene sviwe su i{~enile nogu, ci~ale i

rastjerale desetak kezmadi. Kanapom odvu-~emo povrije|ene sviwe, zakoqemo u {umi iujutro prodamo sjeka~ima, istina po ne{toniòj cijeni. Na{e kom{ije su bile zadovo-qne, jer smo im umawili {tetu i pomogli upregonu.’’

Ma~vani sve masovnije prelaze u Sembe-riju, sa stokom ili kapitalom, kupuju odSemberaca sviwe, a zatim ih prodaju prekoSave. Mnogi od wih se naseqavaju po seli-ma, od Ra~e do Crwelova, trguju sviwama iostaju tu po nekoliko mjeseci, pa i duè.Poneki od wih je zauvijek ostao u Semberi- ji, {to saznajemo od Stanimipa S. Stojano-vi}a (1896), zvanog ,,Pocerka’’ iz Dangube,koji nam ispri~a sqede}e:

,,î~a moga |eda do|e iz Pocerine (Srbi-ja) u Semberiju radi trgovine stokom i na-seli se u Crwelovu. Trguju}i po Lugu upoz-na Boìcu, tetku Mike Nikoli}a (1877) izDangube, oca tvoje snaje Dare Nikoli}(1928), zavole se i uzmu i tako Stojanovi}i

doseli{e i osta{e u Semberiji,,.Tako|e, istorijska gra|a potvr|uje da je

iz Ma~ve, ali i iz unutr{wosti Semberijebilo doseqavawa u sela najblià savskomLugu, od kojih su mnogi ostali, ali su se Sr-bijanci uo~i Prvog svjetskog rata vratili.

Nastavi}e se...

SEOBE ZBOG TRGOVINE



HRONIKA / OGLASISEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009. 19

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 09 - 000-663U Bijeqini, dana 09. 07. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama ( ,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000-663, po zahtjevuMLA\ENA RADOVANOVI]A sina Steve iz Velike Obarske i JELENERADOVANOVI] k}eri Nikole iz La}arka, po postupaju}em zemqi{nokwi`-nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zem-qi{nokwi`nog ulo{ka.

1. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao k.~. br. 1773/2 u naravi wiva 3. klase povr{ine 1340 m2, upisane u Pl. 1277K.O. Obarska Velika.Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 1277 K.O. Obarska

Velika upisan je Mla|en Radovanovi} sin Steve iz Obarske Velike sa 1/1.Pravo na upis prava svojine u postupku uspostave novog zk. ulo{ka stekao jeMla|en Radovanovi} sin Steve iz V. Obarske sa 1/1.

2. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao k.~. br. 1773/1 u naravi wiva 3. klase povr{ine 1341 m2, upisane u Pl. 3838K.O. Obarska Velika.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 3838 K.O. ObarskaVelika upisana je Jelena Radovanovi} k}i Nikole iz La}arka sa 1/1.

Prava na upis prava svojine u postupku uspostave novog zk. ulo{ka stekla jeJelena Radovanovi} k}i Nikole iz La}arka sa 1/1.


gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne uslijediprilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovuranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje




Broj: 080 - 0- DN - 09 - 000-613U Bijeqini, dana 02. 07. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beniglasnik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000-613, po zahtjevuMILINKA MARKOVI]A sina @ike iz Patkova~e, po postupaju}em zem-qi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspos-

tavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su

kao katastarske parcele br. 1066 po kulturi wiva 3. klase u povr{ini od1552 m2 upisana u Pl. 314 k.o. Patkova~a i broj: 1165 po kulturi wiva 3.klase u povr{ini od 11254 m2 upisana u Pl. 460 k.o. Patkova~a.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 314 k.o.Patkova~a upisan je Markovi} (@ike) Milinko sa dijelom 1/1 a kao supos-

jednici u Pl. 460 k.o. Patkova~a upisani su Markovi} (@ike) Milinko sadijelom od 6000/11254 i Risti} (Jove) Te{o sa dijelom od 5254/11254.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugopravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaùpotrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzetou obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninamamogu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi-

`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumenta-

cije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objav-

quje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinicaBijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnomglasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

TRI DECENIJE SEMBERSKIH NOVINA

Priprema: TODOR NIKOLI]

Mada je ètva p{enice na 13. 300 hektara u Semberiji ve} zavr{ena, otkup

ove ìtarice i daqe je u punom jeku. U UPI-jevoj radnoj organizaciji "Podriwe" do sada je od udruènih zemqoradnika i individualnih poqoprivrednih proizvo|a~a otkupqeno preko 250 vagona hqebnog ìta. Planom je predvi|eno da se u sezoni etve otkupi 400, a do kraja godine 700 vagonap{enice. Prema dosada{wim pokazateqima taj plan otkupa }e sigurno biti ostvaren.

U UPI-jevoj organizaciji udruènog rada za preradu ìtarica "@itopromet" u Bijeqini isti~u da }e, zahvaquju}i novim cijenama, koje su o~igledno stimulativne za proizvo|a~e p{enice i blagovremenom obezbje|ewu sredstava, plan preuzimawa p{enice za ovu godinu biti realizovan.

U jeku ètve u "@itopromet" je dnevno stizalo i po 100 vagona hqebnog ìta. Sa podru~ja Semberije do sada je preuzeto preko 600 vagona, a do krajagodine ta brojka }e biti skoro udvostru~ena. Planirano je da se preuzme 1.150 vagona p{enice. Preuzimawe p{enice od dru{tvenog sektora ve} je zavr{eno i sada u "@itoprometu" p{enicu uglavnom preuzimaju od individualnih poqoprivrednih proizvo|a~a.

[to se ti~e kvaliteta zrna p{enice ona je uglavnom zadovoqavaju}a, madaim dosta {turih zrna {to je posqedica nepovoqnih vremenskih uslova u fazi

zrewa p{enice. Me|utim, u "@itoprometu" nam isti~u da je vla`nost p{enice ove godine veoma povoqna i da samo neznatne koli~ine prelaze propisani procenat vlage od 14 posto.

(S. novine, godina II , broj 16, 1. avgust 1981. godine)

OTKUP P[ENICE

IZLETI[TASezona godi{wih odmora je u punom jeku i mnogi radni qudi i gra|ani

Bijeqine sa svojim porodicama i gostima qeto provodi kampuju}i na Drini. S obzirom da je rijeka relativno blizu, ni oni koji nemaju {atore ili vikendice nisu mnogo o{te}eni. Deset do petnaest minuta vo`we autom i eto ih na drin- sku plaù u Jawu ili Amajlije.

Svako ko je i{ao, mogao je da vidi u ova dva mjesta pored drine stotiwak {atora, a na plaàma i po nekoliko stotina kupa~a. To nikoga ne iznena|uje, jer se priroda potrudila da ~ivjek ovdje moè da uìva. Me|utim postavqa se pitawe, da li je ono {to je priroda dala dovoqno?

Prvo {to svakome pada u o~i je nedostatak mokrih ~vorova, zapu{tenost zele- nila i gomile sme}a i otpadaka. Na ure|enosti i ~isto}i drinskih plaà treba{to prije ne{to u~initi da one ne budu takve. Sa malo truda i brige moè se natome posti}i mnogo vi{e.

(S. novine, godina II , broj 16. 1, avgust 1981. godine).

Vi{e od 15.000 Semberaca do~ekalo je i ispratilo iz razdragane i oki}ene Bijeqine [tafetu mladosti. Semberci su jo{ jednom potvrdili svoju privrènost Titu i wegovom grandioznom djelu.

- U ovoj godini kada obiqeàvamo 40-togodi{wicu na{e socijalisti~ke

revolucije, moèmo s ponosom re}i da svoju spremnost, odanost i qubav, narod Semberije nije nikada {tedio, kada je u pitawu Titov put i poruka. Potvrdio

je to revolucionarnom aktivno{}u prije rata, qudskim `rtvama i krvqu zavrijeme rata, potvr|uje to i danas. U temeqe nove Jugoslavije svoje ìvote je

ugradilo iz na{eg kraja 1.700 boraca i 3.056 `rtava fa{isti~kog terora.Wihova imena podiù nam ~ela i daju novu snagu da idemo smjelije naprijed u

realizaciji Titovog djela.[tafeta na{e mladosti time u punom smislu postaje simbol na{e odanosti

Titovom putu -rekao je, izme|u ostalog na velikom narodnom zboru prilikom ispra}aja [tafete mladosti, Ibro Huremovi}, predsjednik Op{tinske kon- ferencije Saveza komunista Bijeqina.

(S. novine, godina II , broj 12, 1. juni 1981. godine)

NA TITOVOM PUTU



OGLASI SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.20




Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000 288, po zahtjevuRADOVANA KALAJXI]A sina Branka iz Pu~ila, po postupaju}em zemqi{-nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawezemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao katastarska parcela broj: 1376 po kulturi wiva 4. klase u povr{ini od22044 m2 upisana u Pl. 1314 k.o. Puhare - Pu~ile.

Po podacima katastarske evidencije kao suposjednici u Pl. 1314 k.o.Puhare - Pu~ile upisan je Kalajxi} (Branka) Radovan sa dijelom od14029/22044 i druga fizi~ka lica sa razli~itim idealnim dijelovima.

U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka kao nosilac prava

svojine na predmetnim nekretninama bi}e upisan Radovan Kalajxi} sinBranka sa dijelom 1/1.Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo

na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 danaod dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnomdokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`ni uloàk

}e biti uspostavqen na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objav-







U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000 569, po zahtjevu DRA-GANA LOPANDI]A sina Qubomira iz Dvorova, po postupaju}em zemqi{-nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawezemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao katastarska parcela broj: 6139 po kulturi wiva 3. klase u povr{ini od9454 m2 i wiva 4. klase u povr{ini od 1539 m2 upisana u Pl. 822 k.o. Batkovi}.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 822 k.o. Batkovi}upisan je Lopandi} (Qubomira) Dragan sa dijelom 1/1.

U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka kao nosilac pravasvojine na predmetnim nekretninama bi}e upisan Dragan Lopandi} sinQubomira sa dijelom 1/1.



Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`niuloàk }e biti uspostavqen na osnovu ranije priloène dokumentacije.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objav-quje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ Bijeqina.






U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000 626, po zahtjevuRADINKE BOJANOVI] k}eri Du{ana iz Patkova~e, po postupaju}em zem-qi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspos-tavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao katastarske parcele broj: 157 po kulturi pomo}na zgrada u povr{ini od36 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 16 m2 i wiva 3. klase u povr{ini od 3305m2, broj: 158 po kulturi stambena zgrada 43 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od13 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 10 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 21m2 i dvori{te u povr{ini od 413 m2 i broj: 903 po kulturi wiva 4. klase upovr{ini od 6106 m2 upisane u Pl. 348 k.o. Qeskovac.

Po podacima katastarske evidencije kao suposjednici u Pl. 348 k.o.Qeskovac upisani su Vasi} (Du{ana) Bosiqka sa dijelom od 1/2 i Bojanovi}(Du{ana) Radinka sa dijelom od 1/2.



}e biti uspostavqen na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objav-




Broj: 080 - 0- Dn - 09- 001 168U Bijeqini, dana 07. 07. 2009. god.



U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-Dn-09-001 168, po zahtjevu DOO,,BLAGOLEKS” Bijeqina po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu

Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nogulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao k.~. broj: 834 u naravi poslovna zgrada u privredi povr{ine 249,dvori{te povr{ine 500 m2, wiva 2. klase povr{ine 6497 m2 i wiva 3. klasepovr{ine 2405 m2, upisane u Pl. 5 K.O. Qeskovac.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 5 K.O. Qeskovacupisano je preduze}e za proiz. pro. i usluge ,,Blagoleks” Bijeqina sa 1/1.

Pravo na upis prava svojine u postupku uspostave novog zk. ulo{ka steklo je DOO ,,Blagoleks” Bijeqina sa 1/1.



}e biti uspostavqen na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje




ÎTUQE / OGLASISEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009. 21

I Z M A T I ^ N O G U R E D AOO DD 11 5 5 .. 00 77 .. 22 00 00 99 .. DD OO 22 22 .. 00 77 .. 22 00 00 99 .. gg oo dd ..

R O \ E N I OD 15 .07 .2009 .DO 22 .07 .2009 . GOD.

UMRLI OD 15.07.2009.DO 22.07.2009.GOD.

V J E N ^ A N I OD 15 .07 .2009.DO 22.07 .2009.GOD.

Mi}i} Pavle, sin Slobodana i Danijele,Iki} Iva, k}i Predraga i Vawe, Miqanovi}Sawa, k}i @eqka i Sun~ice, \ukanovi}Ivan, sin Ilije i Stojanke, Ili} Andrej, sinSr|ana i Qiqane, Hasanovi} Adnan, sin Sa-mira i Samire, Haxi} Nadina, k}i Adina iRazije, Bogdanovi} Ivana, k}i Milorada iMarijane, Aleksi} Petar, sin Bobana iDragane, Anxi} Awa, k}i Bojana i Jelene,Gligorevi} Dario, sin Dragana i Danijele,Mi}i} Stefan, sin Draènka i Suzane,Nikoli} Vuk, sin Igora i Irene, Radi}Mile, sin Ilije i Dragane, Stojanovi} Ma-

ja, k}i Mladena i Dragane, Toma{ Marija,k}i Mladena i Jelene, Spasojevi} Ana, k}iRadomira i Ivane, Zejnilovi} Leyla i Sa-rah, k}eri Mehe i Gordane, Lazarevi} Mi-lica, k}i Dragi{e i Gordane, Markovi}

Milo{, sin Radomira i Mirjane, Gani}Armin, sin Xenana i Edite, Gani} Irma,k}i Xenana i Edite, Haxi} Anesa, k}i Adi-na i Indire, Ristivojevi} Ivona, k}i We-go{a i Tijane, Tihi} Anastasija, k}i Va-hidina i Dare, [abanovi} Amir, sin Adinai Ismire, Storebra Vuk, sin Gorana i Dare,Bukarac Marko, sin Gorana i Dragane,Zvorni~anin Ibrahim, sin Esada i Nihade,Tomi} Aleksandra, k}i Miroslava i Qiqa-ne, Stevi} Stefan, sin Miladina i Jelene,Zari} Petra, k}i Nedeqka i Zore, Ili}Ivana, k}i Rade i Miqane, Alagi} Ena, k}iVedada i Melihe, [kori} Duwa, k}i Sa{ei Zorice, Ivanovi} Danilo, sin Neboj{e iJelice, Savi} Lazar, sin Marinka i Mile-nke, Hidanovi} Adriana Amanda, k}i Ne-xade.

Jovi} Bojan i Todorovi} Nevena, KajtazDubravko i Jovanovi} Aleksandra, Petrovi}Igor i \akovi} Anita, Hamzi} Damir i Ha-midovi} Aj{a, Filipovi} Danijel i Bra-dari} Biqana, [u{evski Sergej i Mari}

Ivana, [kodnik Boris i Ristani} Marina,Bo{wakovi} Fahrudin i Kadiri} Mirsada,Kara} Sini{a i [piri} Mirjana, Ke{e-tovi} Nihad i Jawi} Nada.

Kiram Krxi}, ro|.1954, ]uka Maksimovi},ro|. 1928, Cvjetko Ivanovi}, ro|. 1948, Slo-

bodan Obradovi}, ro|. 1953, Jusuf Be}arevi},ro|. 1920, Osman Hoki}, ro|. 1945, Ratko Sto- janovi}, ro|. 1941, Du{anka Bacanovi}, ro|.1939, ]imka Seqman, ro|. 1927, Radivoje Stje-panovi}, ro|. 1937, Petar Sofreni}, ro|.

1934, Radojka Vukovi}, ro|. 1936, Svetozar Ga-}e{a, ro|. 1931, Boja Milovanovi}, ro|. 1940,

Veseqko Mitrovi}, ro|. 1927, Sretko Mija-tovi}, ro|. 1949, Stevan Filipovi}, ro| 1948,Mila Ilin~i}, ro|. 1955, Ranomir Zari}, ro|.1942, Jovanka Mrkovi}, ro|. 1924, Petra \or-|i}, ro|. 1921.

Povoqno iznajmqu- jem apartmane u

Tivtu, kod hotela,Palma’’, izlaz iz

dvori{ta na plaù.!: +38232674450,

+38267242676

Povoqno izdajemlokal kod Bledaveli~ine 44 m2.!: 065/512-993,

065/524-746*****

Prodajem polovnufrezu,

cijena 550 KM.!: 066/175-407

*****Izdajem nov nenam-

je{ten jednosobanstan 36 m2 u stro-

gom centruBijeqine.!: 055/201-047

*****

ûvala bih djecuili stariju osobu u

Bijeqini.!: 055/204-668

*****Prodajem dvije ku}e

na istom placu ucentru grada u

Ulici Knez Ivo odSemberije br. 10.!: 055/553-226

*****Prodajem motor

,,Jamaha maèsti’’125 kubika, 1998.

god.!: 065/549-095*****

Prodajem ku}u uPatkova~i

veli~ine 8x8, 5000m2 placa, struja,voda, telefon.

Cijena 65.000,00KM.

!: 065/946-132

*****Izdajem apartmane

i sobe na samojobali mora sa pri-

vatnom plaòm,Herceg Novi,

Bao{i}.!: 00382/31 374 083

00382/69 449 663*****

Prodajem auto,,peò 406 Hdi’’,

prva registracijafebruar 2002.Prvi vlasnik.!: 065/661-100

*****Prodajem plac uQeskovcu 730 m2,

prilaz asfaltnimputem, u blizini

prikqu~ci struje,vode i telefona.!: 055/250-274,

065/976-650

Traìm ~ovjeka za brak,starosti od 65 do 70 godina.

Obezbije|en stan uVelikoj Obarskoj.

Molim bez SMS poruka!066/175-407.

Bijeqina. Ul. N. abri-novi}a br. 2 izdajem ku}u od94 m2, telefon, kablovskaTV. Ku}a ima podrum i

dvori{te.!065/829-432

Parcelu, pogodnu za lokal iliservis uz asfalt na

Pantelinskoj cesti prodajemili mijewam za garsoweru uBijeqini uz moju doplatu.

!: 055/206-290,00386 31 496414, 00386 1 5346773

KO[ARKA[KI KLUB ,,RADNIK” BIJEQINA

TU@NA GODI[WICA

Vrijeme prolazi, ali na{a tuga i bol ostaju.Dok ìvimo mi, ìvje}e{ i ti u nama.

K}erka SAVKA, sinovi GORAN i ZORAN sa porodicama

Dana 20. jula 2009. navr{ile su se dvije godine od smrti na{e

DRAGAN VASILI]1958-1992.

S ponosom Te pomiqemo, squbavqu ~uvamo u srcima, asa tugom ìvimo bez Tebe.

Tvoji najmiliji

Dana 27.07. 2009. godine-navr{i}e se sedamnaest

godina otkako nisi sa nama

mm aa ll ii oo gg ll aa ss ii

DRAGI[A [ARI]19.07.2008 - 19.07. 2009.

Dana 24. 07. 2009. navr{avaju se dvije godine otkako si oti-{ao na put bez povratka.

Toga dana, kao i svaki dan, u 10 h }emo posjetiti tvoju vje~nuku}u.

Dragi Dule istina je te{ka, tuga velika, bola previ{e,rije~i premalo da kaèmo koliko nam nedostaje{.

Ovo je jo{ jedan pozdrav koji ne~uje{, jo{ jedna rijeka suzakoju ne vidi{.

Tvoje ime je na{ ponos, a tvoj odlazak, vje~iti bol i tuga.Postoji ne{to {to ne odlazi, a to je qubav i sje}awe na tebedragi na{ Ducane.

Po~ivaj u vje~nom miru, bol je ostao kod nas.

Tvoji: tata BOBAN, majka QIQA, bra}a LALO iGAGE, snaja MARINA i bratanica MIA.

Na{ dragi an|ele

DANKE - DANICE PERI]iz Pu~ila1929 - 2007.

Tvoj vedar i nasmijan lik vje~no }e ostatiu na{im srcima.

MajkaMIRJANA, ujak, baba i deda

Osamnaestog jula navr{ilo se tri godine od kada nas jezauvijek napustio na{ voqeni

DRAGAN LUKI]1991-2006.

MIHAJLOVI] DU[AN - DUCAN



SPORT SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.22

SPORT I FIZI^KA KULTURA U OP[TINI BIJEQINA

Ve}ina klubova u Sem-beriji nema nikakveplanove rada, a da sene govori o dugoro~-

nijim planskim zadacima, is-ti~e se u Informaciji o stawusporta i fizi~ke kulture napodru~ju op{tine Bijeqina ko-

ju je za odbornike lokalneskup{tine pripremilo Odjeqeweza dru{tvene djelatnosti op-{tinske Administrativne slu`-be. Klubovi egzistiraju po prin-cipu ,,od danas do sutra

,,pa ni-

je ni ~udo {to uglavnom tavoreu niìm ligama.

U Informaciji koja je prip-remqena za odbornike, istak-nuto je jo{ nekoliko problemakoji optere}uju semberski sport.Jedan od wih je i u tome {to

sportske {kole pri klubovimaimaju masovnost, ali ne proiz-vode kvalitetne mlade sportiste.Ukazano je i na lo{u saradwuklubova sa osnovnim i sred-wim {kolama, pa nije rijedak-slu~aj da mladi sportisti lo-{e u~ewe, izostanke sa nastavei neodgovaraju~e pona{awe u{koli pravdaju obavezama pre-ma treninzima i takmi~ewima

u okviru klubova. Ukazano je ina izostanak odgovaraju}e brigeo zdravqu mladih sportista,iako postoji sportska ambulan-ta koja je na usluzi svima kojise bave sportom. Mo`da su to iosnovni razlozi zbog koji se ov-da{wi sport ve} nekoliko god-ina nalazi u ozbiqnoj krizi tak-mi~arskih rezultata, iako segodi{we, samo iz buxeta op-

{tine, u klubovima potro{i,oko milion i po konvertibil-nih maraka.

Prema podacima iz ovogmaterijala na podru~ju op{ti-ne trenutno postoje 123 kluba.Najmasovniji je fudbal po{to

je na podru~ju op{tine regis-tovan 61 fudbalski klub, a pos-toje i pet ko{arka{kih, trirukometna, tri karate kluba,dva odbojka{ka, dva teniska,dva {ahovska i tako daqe. U pos-ledwih nekoliko godina vi{epa`we pokloweno je klubovi-ma koje okupqaju osobe sa inva-liditetom {to se u prvom reduodnosi na Odbojka{ki klub in-valida ,,Semberija

,,i Ko{ar-

ka{ki klub u kolicima ,,Bije-qina

,,. Odbojka{i se takmi~e u

Prvoj ligi RS, dok su ko{ar-ka{i stigli do Premijer ligeBiH.

[to se ti~e manifestacijamasovne fizi~ke kulture naj-poznatija je tardicionalna uli~-na trka koja se odràva po-vodom 24. septembra - Dana op-{tine. Ona je pro{le godineokupila oko 2.000 u~esnika odcicibana do seniora. U okviruove manifestacije odràva setrka zadovoqstva za gra|ane,kao i trka atleti~ara profe-sionalaca u kojoj u~estvuju tr-ka~i iz susjednih zemaqa idràva iz regiona. Dolazak pro-qe}a obiqeèn je manifesta-cijom ,,Pozdrav proqe}u - {et-wom do Drine

,,koja je okupila

oko 300 rekreativaca. T.N.

OD DANAS DO SUTRA

[to se ti~e {ampionskih titula u kolektivnim sportovima uovoj kalendarskoj godini {ampionski pehar donijele su uBijeqinu samo kadetkiwe @enskog odbojka{kog kluba Radnik.One su najprije bile prvakiwe Republike Srpske, a zatim su nafinalnom turniru koji je odràn u Bijeqini, osvojile {ampi-

onsku titulu i na nivou Bosne i Hercegovine.

SAMO ODBOJKA[ICE

@EQKO GAVRILOVI] NA PRIPREMAMA HAJDUKA IZ KULE

Doskora{wip r vo ti macRadnika@eq-koGavrilovi}nalazi se na

pripremama srbijanskogsuperliga{a Hajdukaiz Kule, a krajem ovesedmice trebalo bi dabude poznato da li }epovremeni kapiten Bi-

jeqinaca nastaviti ka-rijeru u jednom od naj-stabilnijih ~lanovaJelen super lige Sr-bije.

Trener Kuqana Bog-danKorakpa`qivo pra-ti Gavrilovi}ev u~i-nak na treninzima,ali i na prijateqskimutakmicama. Biv{i ig-ra~ Radnika dobio jepristojnu minutaù uutakmici sa Mladostiiz Apatina, a narednihdana o~ekuje da }e do-

biti {ansu u me~e-vima sa AIK-om izBa~ke Topole i Bana-tom iz Banatskog Dvo-ra.

- Ukoliko bi ostaou Hajduku bio bi to ve-liki iskorak u mojojkarijeri i {ansa da sedokaèm u takmi~ewukoje je mnogo ja~e odonih u kojima sam dosada nastupao, isti~eGavrilovi} koji je po-nikao u Radniku, a uRepublici Srpskojpored nastupa u ma-ti~nom klubu igrao jei za Rudar iz Ugqe-vika i Modri~u Mak-simu.

U Radniku i Mod-ri~i ima i dvije sezo-ne premijerliga{kogiskustva.

T. N.

PROBA DO KRAJA SEDMICE

ODBOJKA[KI KLUB RADNIK

Unajuspje{nijem odboj-ka{kom klubu RS upro{loj sezoni jo{uvijek traje qetwe za-

ti{je. TrenerDarkoManojlovi}kaè da jo{ nije utvrdio ta~andatum po~etka priprema za na-redni {ampionat.

- Prozivku }u obaviti po~et-kom narednog mjeseca, najvjero-vatnije u periodu od 5. do 10. av-gusta, kaè trener bijeqinskogpremijerliga{a.

Z razliku od prethodnog qetakada je nekoliko kvalitetnih od-bojka{a oti{lo iz Radnika, sada

je situacija druga~ija. Kriza je, iz-gleda, zahvatila odbjka{ki sportu okruèwu i, za sada, nijedan odprvotimaca ne najavquje odlazak.

- Postoji velika mogu}nost daostanemo u istom sastavu u komesmo igrali prethodnu sezonu iizborili, kao jedini klubiz RS,plasman me|u ~etiri najboqemu{ke ekipe u BiH.Iz tog sastava oti{ao je jedi-

noIvanRisti} kojiu drugom di-jelusezonenijebio~lanprve{es-torke. On se vratio u Srbiju i zasada nemamo informacije gdje}enastaviti karijeru. Svi ostali

su tu i vjerujem da }e se pojavitinaprozivci.Akosene{tonepro-mijeni, vjerujem da }emo se opetna}i u vrhu tabele, kaè Ma-nojlovi}.

Male su {anse da se Radnikpoja~a.- Bilo je razgovora sa nekim

igra~ima, alisve je to jo{uvijeku nekoj po~etnoj fazi. Zanimajunas mladi i talentovani odboj-ka{i iz okruèwa kojima biomogu}ili uslove za napredova-we.Finansijska situacija u klu-bu nije takva da bi mogli razmi-{qati o dovo|ewu afirmisa-nihigra~a i takonajaviti ambi-cije u borbi za trofeje, tvrditrener bijeqinskih odbojka{a.

Cjelokupan pripremni ciklusnajvjerovatnije }e biti odra|enu Bijeqini. T.N.

JO[ UVIJEK ZATI[JE



Za drugoliga{a izDvorova po~etakpriprema nije po-~eo na najboqi

a~in po{to su ekipu na-ustiliZoranNiki} (Rad-ik, Bijeqina) iAleksan-

Kunovac (Sutjeska, Fo-a), ali stvari su se u me-uvremenu popravile pa

{ef stru~nog {taba Dra-Kati} s mnogo vi{e

ptimizma gleda na nas-avak priprema i formi-awe tima za narednu se-onu na drugoliga{komistoku,,.

- Stopama Niki}a i Ku-krenuo je i Sr|an

koji zbog na-povrede nije po~eo

sa nama, a zatimkoliko ~ujem, pristu-Jedinstvu izBroca.To

nekorektno, jer trebaloodmah dakaèdanawegamogura~unati kakobih

vremena da prona|emzamjenu, ali ko-

nema bez wega se moè,aè nekada{wa fudbals-a legenda Proletera, a sa-a uspje{an trener ovogluba.Ipak, na pripremama Pro-

letera pojavquju se nova li-ca, {to zna~i da se ekipapolako kompletira.

- Na{i novi ~lanovi suSlavenEri}kosada{wiig-ra~ Mladosti iz Lon~araiVladimirElez,~lanMla-dosti iz Velike Obarske.U razgovorima sam sa jo{nekim igra~ima, a prior-itetnam je da oja~amo{to-persku liniju i napada~kidio ekipe mada }emo te{-ko na}i zamjenu za ZoranaNiki}a.O~ekujem pomo} iod bijeqinskog Radnika sakojim posqedwih godinavrlo uspje{no sara|ujemo.Vjerujem da }emo se dogov-oriti da neki mladiigra~i do|ukodnasna dvo-jnuregistraciju.Prièqku-jemo da me|u wima bude iperspektivni napada~ Ne-nad Jefti} {to bi bilokorisno za sve tri strane,smatra Dragi{a Kati}.

Dvorovqani su protek-log vikenda odigrali kon-trolnu utakmicu sa tre}e-liga{em Slogom iz Bije-qine (1:2). U srijedu im jerival Gorica iz Pu~ila, au nedjequ ponovo bijeqin-ska Sloga. T.N.

SPORTSEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009. 23

PRIPREME RADNIKA ZA NAREDNU SEZONU

Utakmica izme|u bije-qinskog prvoli-ga{a i Smedere-vaca koji se nalaze

na pripremama u Mili}ima za-vr{ena je bez pobjednika. Po-red ~vrste igre i dosta tr-~awa na obje strane, vi|ena sui dva pogotka. Prvi su se ra-dovali gosti po{to je ve} u 9.minutu iskusni Ivan Guti Jo-vanovi} iskoristio lo{e pos-tavqenu ofsajd zamku doma}eodbrane, iza{ao sam ispred gol-man\or|i}a i poslao loptu umreù. Rano vo|stvo gostiju ni-

je zbunilo podmla|enu ekipuRadnika i u 29. minutu uslije-dilo je izjedna~ewe.FilipVu-ji} je umakao odbrani gostijuda bi potom bio sru{en u {es-naestercu, a siguran izvo|a~udarca sa bijele ta~ke bio jeBo{ko Takovac.

U drugom poluvremenu obatrenera izvr{ila su po neko-liko izmjena, a osjetio se iumor kod igra~a oba tima pa jedo kraja utakmice vi|en ne{-to lo{iji fudbal.

Narednu pripremnu utak-micu Radnik igra u subotu, arival je ekipa Ora{ja koja jeovog qeta ispala iz Premijerlige BiH i u narednoj sezonitakmi~i}e se u Prvoj ligi Fe-deracije BiH.

- Prvafazapripremauvijekje najteà. Fudbaleri dobropodnose sve napore i zadovo-qan sam wihovim radom. Ono{tosmodo sadau~inili prov-

jerili smo na utakmicama saproleterom izDvorova (5:0) iSmederevom. Mada je rano dase donose bilo kakvi zak-qu~ci zadovoqan samonim{tosmo pokazali na ovim provje-rama.Vjerujem da }emo se dob-ropripremiti zanaredni{am-pionat i da se, uz neka poja-~awa,kojasunamneophodnane-

}emoobrukatati.Predstojinamjo{nekolikokontrolnihutak-mica na kojima}emooblikova-ti sastav sa kojim }emo u}i unovu sezonu. Ja sam optimista,jer da nije tako ne bih ni ra-dio ovaj posao, kaè {efstru~nog {taba Nikola Ba-la.

T.N.

REMI SA SMEDEREVOM

RADNIK - SMEDEREVO 1:1 (1:1)STRIJELCI: 0:1 Jovanovi} (9), 1:1 Takovac (29), stadion:Gradski, gledalaca: 250, sudija: Danijel Paji} (Bijeqina),pomo}nici: Stevo Peri} i Dragan Bojani} (oba iz Bijeqine),ùti karton: Miqkovi} (Smederevo).RADNIK: \or|i}, \uri}, Konculi}, Takovac, Sapawo{,Joki}, Pavi}, Ga{evi}, Milutinovi}, Niki}, Vuji}. Jo{ suigrali Sajtanovi}, Milo{evi}, Jefti}, Arnautovi}, Vasi},Pavlovi}. Trener Nikola Bala.SMEDEREVO: Rankovi}, Luki}, @ivkovi}, Komadina,Gegi}, Ze~evi}, Jovanovi}, ]eran, ]ulum, Mladenovi},Miqkovi}. Jo{ su igrali Kuzmi}, Bojatovi}, Radosavqevi},Stojanovi}, Nin~i}, Li~ina, Milosavqevi}.Trener Dragan \or|evi}.

PROLETER IZ DVOROVA

Odlazak skoro ~itaveprve postave iz pret-hodnog {ampionata,natjerao je ruko-

vodstvo Radnika da, pored Zo-ranaNiki}a,Muhameda Sajta-novi}a i Igora Milo{evi}akoji su do{li iz semberskihklubova, angaùje i neke iskus-nije fudbalere. Ve} desetakdana na pripremama sember-skog prvoliga{a nalazi seBo{-ko Takovac iz {aba~ke Ma~ve,a nekoliko dana kasnije iza-branicimaNikole Bale prid-ruìli su se Bojan Sapawo{iz futo{kog Metalca i Bran-ko Milutinovi}, tako|e izMa~ve iz [apca.

Vrlo blizu ostanku u Bije-qini su Takovac i Sapawo{

koji su onim {to su do sadapokazali uvjerili stru~ni{tab da raspolaù kvalite-tom dovoqnim za Radnik. IMilutinovi} je zanimqiv zaRadnik i, ukoliko ne bude prob-lema sa papirima iz Ma~ve, ion }e, najvjerovatnije ostati uBijeqini.

Takovac i Sapawo{ igraju u{toperskoj liniji, dok je Mi-lutinovi} igra~ sredine terena.

U bijeqinskom prvoliga{urazmi{qaju da do kraja pre-laznog roka angaùju jednog ~u-vara mreè i potraè rje-{ewe na lijevom boku po{to

je saradwa sa Mladenom Mit-rovi}em i definitivno okon-~ana.

E.S.N.

NOVA LICA U RADNIKU

FK RUDAR IZ UGQEVIKA

Fudbaleri Rudara izUgqevika jo{ uvi-

jek nisu po~eli pri-preme za narednu

sezonu Druge fudbalske ligeRS, grupa ,,Istok

,,, iako je

nedavno odràna Skup{tinai izabran Upravni odbor ne-kada najtrofejnijeg klubaSrpske. Na àlost navija~a,,zeleno-crnih

,,nova uprava

od 11 ~lanova jo{ uvijek nijeuspjela da se konstitui{e iimenuje {efa stru~nog {tabakoji bi obavio prozivku ipo~eo pripreme.

- Nisu izvu~ene nikakve po-uke iz prethodne sezone u ko-joj je Rudar opstanak u drugo-liga{kom dru{tvu izborio uposqedwem kolu. Upravni od-bor je odrào samo jedan sas-tanak ali nije izabran pred-sjednik niti je donesena bilokakva odluka da se stvari pok-renu sa mrtve ta~ke. Uprava,po svemu sude}i, nema ideju ka-ko da izmiri ~etveromjese~nadugovawa fudbalerimaiz pret-hodne sezone, pa nema hrab-

rosti da dosada{wem {efustru~nog {taba QiqanuMit-rovi}u,ili nekom drugom tre-neru, naloì da okupi igra~ei po~ne da pripremama.Sa nov-cem koji lokalna uprava izd-vaja za funkcionisawe Rudaramoglo bi se u}i u jesewu polu-sezonu i privesti je kraju, alije o~igledno da ,,rudari

,,

nemaju sre}e sa rukovodstvom.Nejasno je i zbog ~ega je uUpravni odbor izabrano ~ak11 ~lanova, kada niko od wihnije spreman da u klub donesejedinu jedinu marku, tvrdi

jedan od boqih poznavala pri-lika u Rudaru, koji nije biospreman da mu se pomiwe ime.

S obzirom na takvo stawe,nejasna je i situacija saigra~kim kadrom. Talentovanifudbaleri \ur|evi} i Jeli}ve} su najavili odlazak, mladinapada~ Cviji} tako|e nijebez ponuda, {to se moè re}ii za iskusne igra~e MladenaStjepanovi}a, Gorana i DraganaSimiki}a koji su predvodilitim u borbi za opstanak.

PRIPREME NA ÊKAWU

KO[ARKA[ICE BIJEQINE PLUSA

Trener ko{arkai{a Bi-

jeqine PlusaIlijaGr-kini} zakazao je za 1.avgust prozivku i po-

~etak priprema za narednu se-zonu. Iako se pribliàva po-~etak priprema Grkini} jo{uvijek nije spreman da govori oklupskim ambicijama.

- Sve }e biti jasnije nakon{to se okupimo i vidimo sa ko-jim ko{ara{icama }emo raspo-lagati u narednoj sezoni. Uko-liko ostanemo na okupu bi}emofavoriti u borbi za vrh tabelePrve lige RS, kaè trenerbijeqinskih ko{arka{ica.

Za ve}inu ~lanica ovog klubaqetni odmor bio je ne{to du-ì. To ne vaì za Nata{uKajtaz i Jelenu Tomi} koje sukao reprezentativke BiH u~est-vovale na Evropskom prvenstvuza juniorke u Izraelu. Reprezen-tacija je osvojila {estu pozici-

ju u ,,B,,

grupi, po{to je posusta-la u fini{u {ampionata uutakmicama u kojima se igralo

za plasman.- Igrawe na ovom {ampi-

onatu i pripreme koje suprethodileodlaskuu Izraelve-liko je iskustvo za na{e ko-{arka{ice. Sigurno je da su utomperiodu mnogo napredovalei stekle nova iskustva. Akoostanu u na{em klubu sigurno jeda }e }emo igru podrediti wi-hovim mogu}nostima, mada imanaznaka da su neki klubovi izPremijer ligeBiH zaintereso-vani za wih, Vidje}emo {ta }eod togabiti, isti~e Grkini}.

Bijeqina je nekada bila jakcentar ènske ko{arke, me|u-tim u posledwih desetak godinato nije slu~aj.

- Sigurno je da bi plasman uPremijer ligu pozitivno uti-cao na kvalitet ènske ko-{arke u Bijeqini.Me|utim, ve-lika je razlika izme|u tak-mi~ewa u Premijer ligi i Pr-vojligiRS i zbogtogane trebai}i u ve}i rang po svaku cijenu- kaè na{ sagovornik. T.N.

USKORO KRAJ ODMORU

Naporan radna treninzima

Naporan radna treninzima

DO[LI ERI] I ELEZ

Dragi{aKati}

semberske novine [broj 708, 23.7.2009]

Documents