Poslovne finansije II

Poslovne finansije II2013

GLAVA 8 - IZVJETAJ O NOVANOM TOKUOsnovna definicija slobodnog novanog toka (MRS 7, taka 51) glasi:Odvojeno objavljivanje novanih tokova, koji predstavljaju poveanje poslovne sposobnosti i novanih tokova koji se zahtijevaju za odravanje poslovne aktivnosti, je korisno jer omoguava korisnicima da utvrde je li preduzee ulagalo u odravanje poslovne sposobnosti.Razlikujemo slijedee neto novane tokove:1. Novane tokove iz poslovnih aktivnosti2. Novane tokove iz aktivnosti investiranja3. Novane tokove iz aktivnosti finansiranjaPrimarni cilj ovog izvjetaja da pomogne investitorima i kreditorima da ocjene:- sposobnost preduzea da ostvari pozitivan novani tok- sposobnost preduzea da podmiri obaveze i isplati dividendu- razloge zbog kojih se razlikuju dobit i novani tok- novane i nenovane aspekte investicijskih i finansijskih transakcijaPrema MRS 7, taka 8, preduzea mogu sastavljati izvjetaj o novanom toku prema 2 metode:DIREKTNA METODA - utvruje se iz koje vrste aktivnosti dolazi i odlazi novac kako bi dobili ispravnu osnovu za analizu i odluivanje.INDIREKTNA METODA - ne pokazuje posebne stavke priliva i odliva, ve prikazuje novac osiguran od operativnih aktivnosti u obliku neto dobiti.Za razliku od direktne metode, indirektna metoda polazi od neto dobiti koja se koriguje za nenovane prihode i rashode , kao i za promjenu neto obrtnog kapitala.

GLAVA 9 - MODELI ZA OCJENU BONITETA I PREDVIANJE POSLOVNE IZVRSNOSTI PREDUZEAAltmanov Z-score model - nastao je kao rezultat istraivanja uzorka korporacija pred steajem, pri emu je autor na osnovu sluajnog uzorka skupio i parove korporacija koje nisu u steaju. Od 22 posmatrana parametra, na kraju se zadrao na 5 koji su najbolje opisali finan.neprilike.Diskriminacijska analiza - predstavlja kamen temeljac modernih metoda predvianja poslovnih potekoa preduzea, a koristi se za utvrivanje najznaajnijih varijabli koje odreuju pripadnost jednoj od dvije ili vie postojeih grupa.Temelji se na 4 kljune pretpostavke:1. normalna distrubucija2. homogenost varijansi/kovarijansi3. nepostojanje korelacije srednjih vrijednosti i varijansi4. korektan izbor varijabliAko je Z-scor ispod 1,81 onda je to zona bankarstvaAko je Z-scor iznad 1,81, ali ispod 2,99 onda je to siva zonaAko je Z-scor iznad 2,99 onda je to bezbjedna zonaZ - score analiza - pokuaj da se premosti jaz izmeu tradicionalne analize finan.indikatora i objektivnih metoda multivarijacione analize.Ako odreeni indikator ima pozitivan koeficijent, to govori da je visoka vrijednost indikatora povezana sa veom vjerovatnoom poslovnog neuspjeha.Negativan koeficijent indikatora znai da je visoka vrijednost indikatora povezana sa niskom vjerovatnoom neuspjeha.KMV model - kvantitativni model koji se zasniva na matematikoj teoriji vrednovanja opcija, a u cilju dobijanja implicitne volatilnosti, tj.rizinosti active date kompanije. Na bazi modela KMV Corporation izraunava se vjerovatna distribucija moguih vrijednosti active neke kompanije u odnosu na njene tekue finansijske obaveze.

GLAVA 10 - UPRAVLJANJE OBRTNIM SREDSTVIMA PREDUZEAObrtna sredstva u preduzeu javljaju se u 2 osnovna oblika, a to su novani oblik i robni oblik.Analizom neto obrtnog fonda potrebno je utvrditi uzrok rasta, odnosno, pada neto obrtnog fonda.Osnovni uzroci promjene analize pokazatelja NOK i NOI su:Bruto dobitak - kao zbir neto dobitka, amortizacije i trokova dugoronih rezervisanja ili gubitak nakon korekcije za trokove koji e se pojaviti ako preduzee u bilansu uspjeha ostvari neto gubitak vei od amortizacije i trokova rezervisanjaPromjene vrijednosti stalne imovine - nepokrivene promjenama sopstvenog kapitala i dugoronog tueg kapitala, tj.promjene stalne imovine, na teret ili u korist obrtne imovine ili kratkoronih obaveza preduzeaPromjene vrijednosti sopstvenog kapitala bez recipronih promjena stalne imovine i dugoronih rezervisanja i obavezaPromjene vrijednosti dugoronog povjerilakog kapitala (dugoronih rezervisanja i obaveza) - bez promjena stalne imovine i vlasnikog kapitalaPromjene kratkoronih obaveza nekompenzovane promjenama obrtne imovine- su promjene na kratkoronim obavezama koje su se desile direktno na teret ili u korist sopstvenog kapitala i stalne imovineVisina neto obrtnog fonda je individualno uslovljena i zavisi od sljedeih faktora: vrste, veliine i djelatnosti preduzea stope rentabilnosti politike nabavke i prodaje odnosa izmeu sopstvenog i pozajmljenog kapitala visine i uslova koritenja dugoronih zajmovaOdstupanje veliine obtnih sredstava od njihove optimalne veliine javljaju se iz slijedeih razloga:1. zbog promjene vrijednosti ili ulaza u reprodukciju koji su prouzrokovani promjenama nabavnih cijena na tritu2. zbog promjene vremena trajanja obrta obrtnih sredstava 3. zbog poremeaja u kruenju obrtnih sredstava, posebno u fazi prelaska iz zavrnog robnog u zavrni novani oblik4. zbog promjena kvaliteta poslovanja prouzrokovana promjenom odnosa inputa i outputa5. zbog promjene uticaja tritaPostoje 3 razliite politike finansiranja obtnog kapitala koje kompanija moe usvojiti i to:1. agresivna politika finansiranja obrtnih sredstava- zahtijeva da se ukupna ulaganja u obrtna sredstva svedu na minimum2. konzervativna politika finansiranja obrtnih sredstava- pretpostavlja da se maximalne ukupne potrebe za sredstvima preduzea finansiraju iz dugoronih obaveza, dakle preduzee uopte nee koristiti kratkorone izvore finansiranja ili e ih koristiti izuzetno samo ako se jave hitne potrebe iznad maximalno potrebnih sredstava3. politika finansiranja prema ronosti vezivanja sredstava- nalazi se izmeu agresivne i konezrvativne politike finansiranja obrtnih sredstava i izvori finansiranja se koriste za ulaganja u fiksna sredstva i djelimino stalna sredstva, dok se povremeno obrtna sredstva finansiraju iz kratkoronih izvoraGLAVA 11 - PRAVILA FINANSIRANJAPravila finansiranja su nastala kao rezultat pokuaja finansijsko-raunovodstvene teorije i prakse da postave optevaee norme koje bi vaile za sve privredne subjekte.Pod pravilima finansiranja podrazumijevaju se i oznaavaju kriteriji za izbor sredstava finansiranja, tj.norme za pribavljanje kapitala iz odreenih poslovnih izvora.Razlikuju se 2 grupe pravila finansiranja, a to su:1. pravila finansiranja koja se tiu structure kapitala prema porijeklu i ronosti, tzv.vertikalna pravila finansiranja2. pravila finansiranja koja se tiu odnosa dijelova sredstava i izvora sredstava, tzv.horizontalna pravila finansiranja Horizontalna pravila finansiranja polaze od injenice da se kroz odnose pojedinih dijelova sredstava i pojedinih dijelova izvora sredstava obezbjedi likvidnost.Imaju viestruku ulogu: svaki privredni subject unaprijed zna kako da oblikuje strukturu izvora i kako da postavi odnose izmeu pojedinih dijelova sredstava i izvora sredstava, to u pogledu finansiranja obeava sigurnost, nezavisnost, rentanilnost i likvidnost u finan.analizi pravila finansiranja imaju ulogu normale, to dalje znai da se stvarno stanje uporeuje s normalom i utvruje odstupanje od normale pri ocjeni kreditne sposobnosti budueg dunika od strane budueg povjerioca, pravila finansiranja imaju ulogu kriterijuma ije zadovoljenje predstavlja uslov da se budui dunik kvalifikuje kao kreditno sposobanVertikalna pravila finansiranja polaze od injenice da se kroz strukturu izvora obezbijedi sigurnost dunika i povjerioca, rentabilnost uloenih sredstava i autonomija dunika.

HORIZONTALNA PRAVILA FINANSIRANJA-daju upustvo kakav treba biti odnos izmeu pojedinih dijelova active (imovine) i pojedinih dijelova passive (izvora) da bi se postigla i odravala solventnost i rentabilnost preduzea.Razlikujemo:1. Zlatno (bankarsko) pravilo finansiranja - nastalo je u bankarstvu i predstavlja nastojanje banaka i dr.finan.institucija da u svakom trenutku odre svoju likvidnost, to se postie usklaivanjem aktivnih i pasivnih kreditnih poslova. Prema ovom pravilu banke trebaju svoje kratkorone depozite koristiti za kratkorone plasmane, a dugorone obaveze za dugorone plasmane, tj,kredite.Odstupanje od zlatnog bankarskog pravila u smislu da banka dio kratkoronih depozita plasira na dugi rok, a da zatim ne dovede u ptanje vlastitu solventnost I rentabilnost, omoguava slijedee: obnavljanje kratkoronih depozita taloenje novca povezanost komitenata banke meubankarsko kreditiranje2. Bilansna pravila finansiranja - predstavljaju adaptaciju bankarskog pravila za primjenu na pojedinane sluajeve preduzea. Ogleda se u zahtjevu da se dugoronim kapitalom finansira ne samo fiksna imovina, ve i dio obrtnih sredstava koji je trajno vezan za poslovanje, pa ima karakter stalno imobilizovanih sredstava.VERTIKALNA PRAVILA FINANSIRANJA - polaze od pretpostavke da je strukturom izvora sredstava potrebno obezbijediti sigurnost dunika i povjerioca, rentabilnost uloenih sredstava, kao i nezavisnost preduzea kao dunika.Vertikalna pravila finansiranja odnose se na pasivu bilansa stanja i obuhvataju sljedee zahtjeve ili pojedinana pravila:1. Pravilo za odnos sopstvenog prema pozajmljenom kapitalu - uspostavlja vrsto formiranje donje granice finansiranja poslovanja preduzea sopstvenim kapitalom. Postavlja se pitanje: Koje uee tuih izvora treba biti najvee? Teorija i praksa su utvrdili pravilo da taj odnos treba biti 1:1 tj.preduzee bi se trebalo finansirati sa 50% vlastitih i 50% pozajmljenih izvora. Ovo pravilo je prihvatljivo iz razloga to se njegovom primjenom moe obezbjediti: Sigurnost povrata kapitala povjeriocima Prihvatljivost trokova finansiranja Nezavisnost preduzea u voenju poslovne politike Finansijska prilagodljivost2. Pravilo za odnos rezervi prema osnovnom kapitalu - je rezultat zahtjeva za uspostavljanjem sigurnosti za osnovni kapital. Akumuliranje rezervnog dobitka pored naela sigurnosti vlastitog kapitala uslovljeno je: Zakonskom obavezom, tj.obavezom zakonske rezerve Statutarnom obavezom (statutarne rezerve) Rezervom za pokrivanje razliitih rizika3. Pravilo za odnos dugoronog prema kratkoronom kapitalu - je vrlo razliito za pojedina preduzea jer mora da uvaava specifinosti poslovanja, a stoga i strukturu imovine i izvora imovine preduzea. 4. Ostala pravila finansiranja- obuhvataju odnose izmeu dijelova imovine i kapitala i tangiraju pozicije active bilansa stanja. Pravilo finansiranja 1:1 i 2:1 u svom fokusu ima zahtjev za obezbjeenjem likvidnosti preduzea.Pravilo 1:1 u ekonomskoj literature je poznato kao acid test i komplementarno je sa zlatnim bilansnim pravilom u irem smislu, pod uslovom da se pod stalnom obrtnom imovinom smatraju ukupne zalihe preduzea.Pravilo 2:2 ili current bankers ratio zahtijeva da vrijednost obrtnih sredstava bude barem dvostruko vea od visine kratkoronih izvora, pa banke u ocjeni kreditne sposobnosti preduzea vrlo esto ovaj odnos smatraju izrazom zdrave finansijske situacije. To znai da na 2 KM kratkoronih ulaganja dolazi 1 KM kratkoronih izvora finansiranja.Javljaju se tu jo i ostala pravila finansiranja kao to su : primjene pravila finansiranja zbog neelastinosti i krutih standarda.

GLAVA 12 DUGORONI IZVORI FINANSIRANjADuniki vrijednosni papiri na tritu kapitala predstavljaju zajmovni izvor finansiranja i imaju unaprijed unaprijed utvrenu dinamiku novanih tokova.Duniki instrumenti obino obeavaju periodinu isplatu kupona (prinosa) i jednokratnu isplatu glavnice (nominalne vrijednosti) o dospijeu instrumenta. Njihovom emisijom se uspostavlja kreditni odnos izmeu investitora (povjerioca) i emitenta (dunika). Osnovni duniki vrijednosni papir je obveznica.Tipina kuponska obveznica obavezuje emitenta na polugodinju isplatu kamate vlasniku obveznice u periodu do dospijea obveznice. Ove isplate se nazivaju kuponskim isplatama. Na dan dospijea obveznice emitent vraa dug i isplauje vlasniku obveznice njenu nominalnu vrijednost. Kuponska stopa obveznice slui za odreivanje iznosa kamate.VRSTE OBVEZNICAS obzirom na vrstu emitenata, razlikuju se 4 velike grupe obveznica:1. obveznice javnog sektora;2. bankarske obveznice;3. korporacijske obveznice;4. strane obveznice.Obveznice javnog sektora: Najvee i najlikvidnije trite dravnog zaduenja u svijetu je trite obveznica Trezora SAD a koje emituju kratkorone blagajnike zapise s rokom dospijea od 3, 6 i 12 mjeseci; srednjorone obveznice s rokom dospijea od 2 10 godina; i dugorone obveznice s rokom dospijea od 10 30 godina.Kamatna stopa na ovom tritu je pokazatelj za kamatne stope kako u privredi SAD a tako i u meunarodnim transakcijama.Municipalne obveznice emituju organi uprave na lokalnom, regionalnom i saveznom nivou radi finansiranja projekata izgradnje autoputeva, kola, aerodroma, kao i radi prevazilaenja budetskog deficita usljed neusklaenosti prihoda i rashoda. Municipalne obveznice se izdaju s rokom dospijea do 3 godine i s rokom dospijea duim od 3 godine.Kategorije municipalnih obveznica: generalne obligacione obveznice posjeduju klauzulu dijela prava na ubiranje poreza lokalne vlasti i koji je povezan s buduom otplatom obveznica; prihodne obveznice emituju se radi finansiranja odreenih projekata od kojih se oekuje da e po zavretku projekata donositi prihod; hibridne i specijalne obveznice emituju se radi finansiranja izgradnje specifinih javnih infrastrukturnih objekata, a kamata i glavnica se isplauju upravo iz prihoda koji se ubiru od poreskih obveznika koji e imati koristi od takvih projekata.Bankarske obveznice obveznice koje emituju univerzalne banke i specijalizovane kreditne institucije u skladu sa svojim potrebama refinansiranje i zakonskim uslovima.Korporacijske obveznice najinteresantnije u pogledu rizik/prinos. Karakteristine vrste:1. Obveznice sa beskamatnim kuponima obveznice koje se prodaju uz veliki diskont, tj. po cijeni koja jenia od nominalne vrijednosti.

Prednosti:- nema isplata za kamatu i glavnicu do dospijea obveznica,- obveznice sadre relativno nizak prinos,- drutvo umanjuje poresku osnovicu za iznos godinje amortizacije diskonta. Nedostaci:- emisija obveznica zahtijeva visok bonitet emitenta,- obveznice nisu opozive tako da ih drutvo ne moe povui i isplatiti ako kamatne stope ponu da padaju,- drutvo ima veliki izdatak prilikom isplate obveznica o roku dospijea. Prednosti za investitore:- nema opasnosti od povlaenja obveznica prije isteka amortizacije,- nema rizika reinvestiranja kamate2. Obveznice s varijabilnom kamatnom stopom nastale su kao posljedica relativno visokog rasta kamatnih stopa u veini zemalja OECD a, ali i neizvjesnosti u pogledu njihovog daljeg razvoja. Neke od najznaajnijih modaliteta: Drop lock FRN obveznice koje sjedinjuju karakteristike obveznica sa fiksnom i varijabilnom kamatnom stopom. Mismatch FRN obveznice kod kojih se obraun kamate vri u kraim vremenskim periodima od roka dospijea kupona kada se vri plaanje kamate. Mini max FRN obveznice kod kojih su utvrena donja i gornja granica bazne kamatne stope tako da kamata koju donese fluktuira izmeu ovih limita. Flip flop FRN obveznice koje investitoru daju opciju i mogunost za konverziju u obveznice s kraim rokom dospijea i koje imaju i niu kamatnu maru.3. Konvertibilne obveznice obveznice koje investitorima pruaju opciju zamjene korporacijskih obveznica za dionice drutava emitenata obveznica. Uslovi konverzije utvruju se prilikom emitovanja obveznice. Osnovna razlika izmeu konvertibilnih obveznica i obveznica s varantom pravo konverzije sadrano u konvertibilnoj obveznici ne moe od nje da se odvoji, dok se kod obveznice s varantom, varant po pravilu odvaja od obveznice kojoj je pridodat.Obveznice s varantom obveznice sa fiksnom kamatnom stopom, kojima je pridodat varant koji vlasniku obveznice daje pravo da ih proda ili kupi u bilo koje vrijeme u toku njihovog trajanja i pod unaprijed odreenim uslovima, za jedno od sljedeih vrsta dobara: druge obveznice, dionice, devize ili realna dobra.VREDNOVANjE OBVEZNICAVrednovanje obveznica se vri diskontovanjem oekivanih novanih tokova od obveznica po diskontnoj stopi, odnosno stopi kapitalizacije.Diskontna stopa je kamatna stopa koja se upotrebljava za izvoenje sadanje vrijednosti novanih tokova od obveznica od koje investitori oekuju kompenzaciju za rizik pozajmljenog novca emitentima.Unutranja vrijednost obveznica jednaka je zbiru sadanjih vrijednosti svih oekivanih novanih tokova od obveznica, ukljuujui isplatu kupona i nominalne vrijednosti po dospijeu.Obveznice koje nikada ne dospijevaju i koje imaju obiljeja vjene rente ili konzole, predstavljaju jedinstvenu klasu obveznica za vrednjovanje. (Emitovala ih je Vlada Velike Britanije nakon Napoleonovih ratova kako bi se konsolidirao javni dug). Ova vrsta obveznica nema isplatu nominalne vrijednosti jer anuitet ini kupon uvean za dio nominalne vrijednosti.Obveznice emitovane po prvi put se prodaju po cijenama jednakim nominalnoj vrijednosti, ali kako vrijeme odmie, cijene obveznica sve vie odstupaju od njihove nominalne vrijednosti. Ovo je rezultat promjene kamatnih stopa u jednoj ekonomiji, to uslovljava promjenu zahtijevane stope prinosa.U momentu emisije obveznica s kuponom, kupon se obino odreuje na nivou koji uslovljava trinu cijenu koja je jednaka nominalnoj vrijednosti.Kod obveznica bez kupona nema periodinih isplata kamata, ve se one prodaju uz veliki diskont u odnosu na svoju nominalnu vrijednost.Anuitetska obveznica se amorizuje jednakim periodinim anuitetima, tj. ove obveznice ne isplauju nominalnu vrijednost o dospijeu obveznice jer anuitet sadri i kupon i adekvatni dio glavnice.Vrijednost obveznice jednaka je zbiru diskontovanih anuiteta.Prinos i cijena obveznice su usko povezani. Cijena obveznica se kree u suprotnom smjeru od prinosa obveznica jer predstavlja neto sadanju vrijednost svih novanih tokova.VLASNIKI VRIJEDNOSNI PAPIRIDionice su karakteristone za korporativni oblik organizovanja preduzea. Obine dionice predstavljaju vlasniki udio u korporaciji.Dioniarski kapital korporacije formira se od: kapitala prikupljenog prodajom dionica reinvestiranog kapitalaObine dionice svojim vlasnicima daju sljedea prava: Pravo pree kupovine Kao vlasnici korporacije, dioniari koji dre obine dionice imaju pravo pree kupovine novih emisija vrijednosnih papira. Ograniena odgovornost Imaju je dioniari u sluaju poslovnog neuspjha korporacije. Ma koliko bili visoki dugovi korporacije, vlasnici odgovaraju za njih samo do visine svog udjela. Upravljanje korporacijom Vlasnici obinih dionica imaju pravo da odluuju o svim bitnim pitanjima vezano za poslovanje korporacije. Pravilo: Jedna dionica jedan glas. Da bi se obezbijedilo efikasno upravljanje korporacijom dioniari biraju ljude koji e reprezentovati njihove interese. Izabrani predstavnici ine upravni odbor, a upravni odbor angauje menadere koji su zadueni za operativno voenje korporacije. Prava dioniara u sluaju bankrota korporacije U sluaju bankrota, prvo se isplauju obaveze prema kreditorima, vlasnicima obveznica i prioritetnih dionica, pa tek onda vlasnicima obinih dionica koje su najmlae od svij vrijednosnih papira. Dividende Isplauju se iz dobiti koja ostaje poslije plaanja kamata i poreza. Upravni odbor odluuje da li finansijski poloaj preduzea omoguava isplatu dividendi. Datum objavljivanja datum kada upravni odbor objavljuje isplatu dividendi, njihov iznos i datum isplate. Datum evidentiranja dioniara datum kada se vri pregled knjige dioniara, s tim da samo dioniari koji su tog dana upisani dobijaju dividendu. Datum bez dividende podrazumijeva 4 radna dana prije datuma evidentiranja. Poto se novi vlasnik dionice upisuje u knjigu dioniara 5 radnih dana nakon kupovine dionice, dioniar koji je kupio dionicu 4 radna dana prije datuma evidentiranja nee biti u knjizi dioniara kada se bude vrio pregled knjige. Umjesto njegovog imena stajat e jo uvijek ime starog vlasnika. S obzirom da dividendu dobija stari vlasnik, trina vrijednost dionice umanjuje se za iznos dividende. Datum isplate je obino oko 2 sedmice poslije datuma evidentiranja i to je datum kada kompanija alje ek dioniaru.Dividende se mogu javiti u vie oblika:1. Mogu biti u vidu redovne kvartalne gotovinske isplate. Jedina dividenda koja se ne isplauje iz dobiti korporacije je likvidaciona dividenda. Ona se javlja samo u sluaju gaenja korporacije i isplauje se iz kapitala koji je preostao poslije namirenja obaveza prema povjeriocima.2. Mogu biti isplaene, umjesto u gotovini, i u dionicama. Tako dionika dividenda od 15% godinje znai da na svakih 100 dionica koje posjeduje dioniar dobija jo 15 dionica.Obine dionice se mogu svrstati u 4 kategorije:Prvu kategoriju ine dionice korporacija u preteno dravnom vlasnitvu. S obzirom da u javnom sektoruu preovladava monopol, mogunost bankrota je minimalna. Zbog toga su dionice korporacija u preteno dravnom vlasnitvu sigurnije od dionica bilokoje druge korporacije. Poto javna drutva imaju velik priliv novanih sredstava a male potrebe za novim ulaganjima, njihove dividende su najvie u poreenju sa ostalim kompanijama, dok su kapitalni dobici umjereni. Zbog toga je odnos dividenda/kapitalni dobitak najvii upravo kod ovih kompanija.U drugu kategoriju ubrajamo dionice najveih kompanija koje imaju najbolji rejting. S obzirom na to da se nalaze u zreloj fazi, njihova investiciona aktivnost je umjerena ili niska, to znai da je znaajan dio visokih prihoda slobodan za raspodjelu dioniarima preko dividendi. Stoga, dionice ovih kompanija nose visoke dividende i umjeren, ali stalan rast kapitalnih dobitaka.U treoj kategoriji su dionice velikih kompanija koje su ostvarile dobre i rastue prihode u posljednjih nekoliko godina. Oskudica kapitala primorava kompanije na zaduivanje to ih izlae poveanom riziku. Veliki investicioni izdaci prisiljavaju kompanije na minimalna izdvajanja na dividende, dok s druge strane, rezultiraju natprosjenim rastom kapitalnih dobitaka, i o ukoliko se investicije pokau opravdanim.

U etvrtu kategoriju svrstavaju se dionice kompanija koje se nalaze u ranoj fazi razvoja. One imaju brojne mogunosti da ostvare visoku dobit, ali isto tako mogu lako da doive i neuspjeh. Ove kompanije su visoko zaduene a samim tim i vrlo rizine, ali imaju i potencijal da ostvare najvee kapitalne dobitke.Prvo pravilo kod odreivanja dividendi je da direktori vode rauna o tome koji dio dobiti treba da bude isplaen dioniarima, oni odreuju koliki je pravi udio dividendi u dobiti za njihovu kompaniju. Dividenda koja e biti isplaena sljedee godine, ne zavisi samo od utvrenog udjela, ve i od dobiti koja se ostvari, tj. od neto dobiti po dionici.Visina dividendi govori o oekivanju menadera u pogledu budueg kretanja dobiti. Ukoliko su dividende vie od nivoa koji sugerie model, vjerovatno je da menaderi oekuju natprosjean rast dobiti u narednom periodu i obratno.JAVNA PONUDA VRIJEDNOSNIH PAPIRAJavna ponuda je prodaja u kojoj se na tritu nudi cijela emisijakako nova emisija emitenata koji do tada nisu bili kotirani, tako i emisija emitenata ije se dionice iz prethodnih emisija ve nalaze na listingu berze. Ovom prodajom ne podrazumijeva se neposreda opa ponuda emisije emitenata, ve prodaja koja se obino vri posredstvom emisione kue ili investicione banke. Posrednici kupuju emisiju od emitenata po dogovorenoj cijeni i prodaju investitorima ostvarujuostvarujui razliku u cijeni.Tradicionalna ponuda se moe zasnivati ili na konkurentskoj licitaciji ili na pregovorima. Kod konkurentske licitacije emitent odreuje mjesto i datum do kojeg prima zapeaene ponude, nakon ega posrednik s najboljom ponudom dobija emisiju. Kod ponude na osnovu pregovora emitent bira investicionu banku i u saradnji s njom procjenjuje odim trita i vremensku dinamiku emisije, a nakon toga odreuje osnovne elemente emisije, kao to su datum i prodajna cijena.Ubrzana prodaja Veliki emitenti s registrovanim vrijednosnim papirima na berzi mogu preskoiti proces registracije, dajui u registar samo kratku izjavu, ime se emitent umjesto da eka odobrenje nekoliko sedmica moe izai s emisijom za samo nekoliko dana. Na ovaj nain emitent ostvaruje niz pogodnosti: moe da tempira emisije prema situaciji na tritu, ima manje fiksne trokove i manje trpkove angaovanja posrednika.Inicijalna javna ponuda metoda prodaje dionica emitenata koji se prvi put pojavljuju na tritu. Onog momenta kada vlasnici uspjenih privatnih preduzea procijene da interno finansiranje nije dovoljno za dalji razvoj, mogu preduzee da izloe javnosti kako bi stvorili uslove za eksterno finansiranje i utvrivanje vrijednosti sopstvenih dionica.PRIVATNA PONUDA PUTEM TENDERAProdaja putem tendera je meod pomou kojeg se problemi utvrivanja cijena mogu prevazii. Ovaj metod se moe opisati kao mehanizam za otkrivanje cijene, kupci sami predstavljaju cijenu koju su spremni platiti za vrijednosne papire, s tim to se prije toga odredi minimalna cijena. Prednosti su: moe se bolje sagledati potranja za vrijednosnim papirima na tritu, smanjuje se mogunost potcjenjivanja primarne cijene, stvara se mogunost za postizanje bolje cijene od one koju bi odredili emitenti, egzistiranje jedne kupoprodajne cijene ini trgovinu manje problematinom na sekundarnom tritu kada emisija zavri.Privatna prodaja emisije je nain u okviru kojeg se emisija ne nudi irem krugu javnosti, ve najee odreenom broju velikih institucionalnih investitora kao to su penzioni fondovi, investicioni fondovi, osiguravajua drutva i sl.EMISIJA PRAVAEmisija prava podrazumijeva prikupljanje dodatnog kapitala od postojeih dioniara. Pri novoj emisiji dionica dolazi do poveanja broja emitovanih dionica, pa se time stvara mogunost izmjene u proporciji dotadanjeg vlasnitva nad emitentom.Prednosti ovog vida emisije: za ovaj oblik emisije odluku moe donijeti i upravni odbor trokovi ove emisije su nii jer za nju nije potrebna izrada prospekta niti usluga investicionog bankara ovim nainom emisije diskont po osnovu nove emisije ostvaruju postojei dioniari ovakav oblik emisije ne remeti ustanovljene odnose u vlasnitvu i upravljanju veoma je pogodan za male emisije.Nedostaci ovog vida emisije: relativno dugo traju distribucija je suena mogu uzrokovati gubitak usljed neiskoritenosti prava.Kod ov vrste emisije cijena dionica mora biti nia od trenutne trinne cijene kako bi se stimulisali postojei dioniari da iskoriste svoje pravo.Jedan od naina na koji emitent moe obezbijediti potpuno uspjelu emisiju je da osigura jednog ili grupu investicionih bankara koji e ekati da bi eventualno otkupili neprodati dio dionica.Prioritetne dionice predstavljaju vlasnike vrijednosne papire koji daju pravona udio u korporaciji i pravo na dividendu. Razlika izmeu prioritetnih i obinih dionica je u tome to prioritetne daju pravo na fiksnu dividendu, dok se kod obinih dionica dividenda ne zna unaprijed.Fiksna dividenda prioritetnih dionica moe biti izraena u novanom iznosu ili kao procenat. U prvom sluaju, broj novanih jedinica pokazuje koliku dividendu dioniar treba da dobije po jednoj dionici za godinu dana. S obzirom da je iznos dividende unaprijed odreen, prioritetne dionice se svrstavaju meu vrijednosne papire s fiksnim prinosom u koje spadaju i obveznice.Dividendna stopa prioritetne dionice obraunava se tako to se godinja dividenda podijeli sa trinom cijenom dionice.Investitorima su prioritetne dionice manje pogodne od obveznica iz vie razloga. Kamate se isplauju prije dividendi, pa vlasnici obveznica, ukoliko ne dobiju kamatu, mogu doi do nje tako to e pokrenuti postupak likvidacije drutva, dok vlasnici dionica nemaju na to pravo, pa mogu ostati bez dividende. to znai da se u sluaju bankrota drutva prvo podmiruju potraivanja po osnovu obveznica, pa tek onda po osnovu prioritetnih dionica.Opozive prioritetne dionice osnovno obiljeje je da ih emitent moe povui po unaprijed utvrenoj cijeni kada to zaeli. Korporacija ima motiv da izda dionice s ovakvom opcijom ukoliko je trenutno prinuena da pribavi kapital nudei visoke dividende, ali i ukoliko procijeni da e kamatne stope, a samim tim i dividende na prioritetne dionice poeti da padaju. Kada ne bi bilo ove opcije kompanija bi morala da plaa visoke dividende i u vrijeme niske cijene kapitala s obzirom na to da dionice postoje sve dok postoji i korporacija.Neopozive prioritetne dionice da bi korporacije privukle investitore i pri tome izbjegle nepotrebne izdatke, one emituju opozive prioritetne dionice, ali uz obavezu da ih nee povui prije odreenog vremena, tako da one u tom periodu postaju neopozive.Konvertibilne prioritetne dionice daju pravo vlasniku da ih zamijeni kada to zaeli za unaprijed utvren broj obinih dionica. Ako je npr. odnos zamjene 1:4 to znai da se jedna konvertibilna prioritetna dionica moe zamijeniti za 4 obine dionice. Korporacije emituju ovu vrstu dionica kada oekuju da e vrijednost obinih dionica rasti. Kada je cijena konvertibilnih prioritetnih dionica jednaka zbiru cijena odgovarajueg broja obinih dionica kaemo da se ove dvije vrste nalaze u paritetu.Kumulativbe prioritetne dionice garantuju vlasnicima da e im biti isplaene sve dividende, sadanje kao i one zaostale, i to prije nego to vlasnicima obinih dionica pone isplata dividendi. ukoliko su prioritetne dionice nekumulativne vlasnik ostaje bez dividendi koje nisu isplaene.Participativne prioritetne dionice daju pravo vlasniku da moe da ostvari i extra dividendu ukoliko kompanija postigne odreeni cilj u pogledu nivoa prometa, prihoda, dobiti itd. Vlasnici prioritetnih dionica u veoj mjeri dijele rizik s obinim dioniarima, a taj dodatni rizik se kompenzira mogunou eytra zarade.

GLAVA 13 KRATKORONI IZVORI FINANSIRANjANeosigurano kratkorono finansiranjeU uvjetima savrenog trita ne bi se trebalo postavljati pitanje vrste zaduivanja i uvjeta zaduivanja,svako bi zaduivanje bilo opravdano,takoer ne bi bilo velikog broja razliitog zaduivanja jer bi svaka strategija zaduivanja bila dovoljno dobra. Kada postoji nesavrenost finansijskog tritadioniari firme bi imali koristi samo ako bi formirali strukturu svojih zaduenja na nain da izvlae odreene prednosti it takvih ugovora. Bitno je spomenuti da se nesavrenost trita odnosi na trokove osnivanja poduzea,trokove steaja,trokove informiranja i ogranienja koja se odnose na kreditore. Odreena zakonska ogranienja ili institucionlane prisile,te poreske razlike utjeu na izvore finansiranja. Uvjeti prodajeKoritenje mjenica i akceptnih naloga je ogranieno tako da dominira otvoreni raun. Uvjeti prodaje mogu biti dosta razliiti kod ove vrste kredita,ti uvjeti su definirani u fakturi,a poanta je u rokovima u kojima se mora izmiriti faktura.Plaanje prilikom isporuke znai da se kredit ne odobrava. Jedini rizik za prodavaa je da kupac ne prihvati isporuku robe. U tome sluaju na prodavaa padaju trokovi transporta robe. Ponekad prodava moe traiti plaanje prije isporuke kako bi izbjegao sve mogue rizike( u ovim uvjetima kredit nije odobren).Kod odgoenog plaanja u kome nema popusta u novcu prodava odobrava kredit uz odreeni rok plaanja koji moe biti od 0 do 120 dana (pr. neto 30znai da se raun mora podmiriti u roku od 30 dana.)Kod odobravanja kredita prodava moe odobriti i popust u novcu(kasa-skonto) ako se raun plati prije roka oznaenog na fakturi. Kasa-skonto se kree u rasponu od 1-5 % i predstavlja praktino smanjenje nabavne vrijednosti robe za ugovoreni kasa-skonto.(pr. uvjet2/10,neto 30 znai da prodava nudi 2% popusta ako se raun izmiri u roku od 10 dana,a ako ga ne izmiri u tom roku mora platiti puni iznos u roku od 30 dana).Trgovaki kredit kao nain finansiranjaTrgovaki kredit kao izvor finansiranja direktno ovisi od planova nabavke sredstava za proizvodnju. Trgovaki kredit se moe promatrati kroz dvije osnovne situacije. Prva je kad poduzee ne uzima popust u novcu,ve plaa posljednjeg dana roka plaanja,a druga je da poduzee plaa svoj raun nakon isteka odobrenog roka plaanja. Kada se poduzee odrie novanog popusta ono nema trokova koritenja kredita tokom odobrenog perioda. Ako uzima popust u novcu ono nema trokove kredita tokom perioda popusta. A ako je ponuen popust,a nije iskoriten onda postoji oportunuteni troak za poduzee. Kada se nudi popust u novcu trgovaki kredit moe biti jako skup oblik kratkoronog finansiranja.Druga opcija je otezanje sa isplatom duga. Ako poduzee odgodi plaanje izvan dogovorenog roka,odnosno otee sa isplatom,onda ima dvostruke trokove(troak proputenog koritenja popusta i troak pogoranja svog kreditnog rejtinga). Povremeno i razumno otezanje s plaanjem nije nuno loe i treba ga objektivno procjeniti u odnosu na trokove koji prate takvo produavanje. Prednosti trgovakog kredita su u tome to je on raspoloiv izvor finansiranja. Ali su mogua i ogranienja kod trgovakog kredita,ali ne u tolikoj mjeri kao kod drugih oblika kredita.Spontano finansiranje preko rauna vremenskih razgranienjaVremensko razgranienje moe predstavljati izvor spontanog finansiranja. Najuobiajnija vremenska razgranienja su plate i porezi. Za oba plaanja troak je napravljen,ali nije i plaen. Obino je odreen datum kada se vremensko razgranienje,odnosno plaanje mora izvriti. Kod nas se neki porezi plaaju godinje,neki mjeseno,a neki prilikom kupnje. Plae se isplauju mjeseno.Za poduzee to nije neogranien izvor finansiranja jer oni moraju isplatiti porez na vrijeme,ako su u problemima moe se traiti odgoda,ali uz trokove kazni za kanjenje. Spontanih ali autonomnih izvora finansiranja ima veliki broj. Tu ubrajamo: obveze prema dobavljaima,primljene avanse od kupca,obraunate,a neplaene kamate,obraunata,a neplaena dividena,porezi i doprinosi iz zarada,porez na dobitak,carine,takse itd.Svi ovi spontani izvori su raspoloivi u kratkom i strogo odreenom roku i u tom roku su besplatni. Za poduzee je najbitnije da ti rokovi budu to dui,jer ako probije te rokove poduzee za veinu tih obaveza plaa kaznene,odnosno zatezne kamate.Finansiranje emisijom komercijalnih zapisaVelika poduzeaponekad izdaju komercijalne zapise koji predstavljaju neosigurane, kratkorone, utrive i prenosive vrijednosne papire, ali i obeanje plaanja koji se prodaje na tritu. Rije je o neosiguranim vrijednosnim papirima pa ih mogu izdavati samo poduzea koja imaju visok kredibilitet,tj kreditni rejting. Postoje dvije vrste ovog trita vrijednosnih papira: posredniko i trite neposrednog plasmana.Rokovi dospijea komercijalnih zapisa variraju od samo nekoliko dana do 9 mjeseci. Finansijka poduzea koriste ovaj izvor kao trajni izvor finansiranja.Prednosti komercijalnih zapisa su njegova cijena,odnosno kamatna stopa koja je od 1-6 % nia od osnovne kamatne stope na bankarske kredite za komitente prvoklasnog ranga (ta razlika ovisi od faze ciklusa u kojoj se nalaze kamatne stope).

Finansiranje preko bankarskog akceptaBankarski kredit na bazi akcepta predstavlja glavni oblik finansiranja za poduzea koja se bave vanjskom trgovinom ili domaim skladitenjem robe i isporukom odreene robe.Kada domicilna firma eli da uveze odreenu koliinu robe iz inostranstva dvije firme se dogovaraju da e pri plaanju biti koritena mjenica sa dospjeem od 90 dana. Tada domicilno poduzee dogovara sa svojom domaom bankom otvaranja akreditiva pri emu banka pristaje isplatiti mjenicu koja je vuena na domae poduzee,a prezentira se kroz inostarnu banku poduzea od kojeg se kupuje roba. Na osnovu predhodnog dogovora, mjenica se alje u domai banku koja je akceptira. U tom trenutku ona postaje bankarski akcept. Kratkoroni neosigurani kreditiKoritenjem bankarskog kratkoronog neosiguranog kredita poduzee postie bolju poziciju kod dobavljaa jer mu kredit omoguuje da bre i lake izmiruje svoje obaveze, te da ostvaruje odreene novane popuste zbog svoje aurnosti u izmirivanju obaveza. Ovaj kredit obezbjeuje poduzeu uvjete da pokrije privremene gepove izmeu obaveza i raspoloivih vlasitith sredstava. Ovi krediti se smatraju samonaplativim jer se vjeruje da e pozajmljena sredstva u budunosti generirati dovoljan tok novca da se kredit vrati. Njihovo koritenje od strane poduzea mora biti takvo da oekivane koristi premae trokove uzimanja kredita.Kreditna linijaKreditna linija predstavlja dogovor izmeu banke i klijenta kojim se definira maksimalni iznos neosiguranog kredita koji banka dozvoljava klijentu za dugovanje u bilo koje vrijeme. Najee se kreditne linije ugovaraju na period od godinu dana i svake godine se ponovo ugovaraju. Potrebe za kreditom se utvruju obraunom potreba za gotovinom poduzea i u tom konteksu odreuju se potrebe za kreditom. Odobravanje kredita ovakve vrste,odnosno njegovo obnavljanje nije zakonska obaveza banke.Resolving kreditResolving kredit je zasnovan na ugovornoj obavezi da se produi kredit klijentu do maksimalnog iznosa kredita. Znai, banka se obvezuje da kredit obnavlja do dogovorenog maksimalnog iznosa. Cijena kredita,odnosno,kamatna stopa se ugovara ovisno od od odnosa ponude i potranje kredita, rizinosti kredita i stope inflacije. Ima vie metoda koje banke koriste kod odreivanja kamatne stope. Bitno je razlikovati nominalnu od stvarne,odnosno,efektivne kamatne stope.

GLAVA 15 STRUKTURA KAPITALA I POLUGAPoslovni rizik zavisi od toga u kojoj mjeri preduzee stvara fiksne trokove u poslovanju jer mali pad u prodaji, ako su fiksni trokovi visoki, moe dovesti i do velikog pada u povratu na dioniki kapital. Kada je u strukturi trokova, visoko uee fiksnih trokova za preduzee, kaemo da ima visok stepen poslovne poluge.Poslovna poluga objanjava kako e se ponaati dobit prije kamata i poreza (EBIT) pri fluktuaciji u prodaji.Za proraun stepena poslovne poluge potrebna su dva analitika bilansa uspjeha: bilans uspjeha koji se odnosi na bazni period i bilans uspjeha koji se odnosi na tekui period, a koji ukljuuje promjene u prodaji.Taka pokria veliina prodaje koja je potrebna da bi ukupni prihodi bili jednaki ukupnim trokovima, da bi poslovni profit bio jednak nuli. U taki pokria EBIT je jednak nuli, a to je nivo proizvodnje dalji od take pokria, relativna osjetljivost EBITA a na promjene u proizvodnji je manja. Sve dok u strukturi trokova preovladavaju fiksni trokovi postoji i poslovna poluga i stepen poslovne poluge prei e 1. FINANSIJSKA POLUGAFinansijsku poluga alternativno finansiranje imovine preduzea pomou vrijednosnih papira koji nose fiksnu stopu povrata i koja se upotrebljava u nadi poveanja prinosa obinim dioniarima.Za preduzee se kae da koristi finansijsku polugu kada ima fiksne finansijske trokove kao to su: trokovi kamata i lizing naknade.Povoljna ili pozitivna poluga se upotrebljava kako bi se zaradilo vie nego to su plaeni fiksni trokovi finansiranja. Zbog koritenja finansijske poluge fluktuacija dobiti prije kamata i poreza (EBIT) vodi veoj fluktuaciji dobiti prije oporezivanja (EBT), neto dobiti i zarade po dionici (EPS), te se moe rei da finansijska poluga predstavlja vezu izmeu operativne dobiti i zarade po dionici.Promjene u prihodima od prodaje izazivaju vee promjene u EBIT-u. Pored toga, promjene u EBIT-u proizvode vee varijacije u obje zarade, i to u: zaradi po dionici- EPS i u ukupnoj zaradi koja stoji na raspolaganju obinim dionicarima (EAC).Ukupan rizik preduzea jednak je poslovnom riziku uveanom za finansijski rizik. Finansiranje zaduivanjem, tj. koritenjem finansijske poluge ne utie na poslovni rizik, ali uveava finansijski rizik.Finansijski rizik je rizik zaduivanja za dioniare. Mali broj preduzea ne koristi finansijsku polugu, jer je prednost finansijske poluge sadrana u efektu koji ona moe imati na zaradu po dionici.1