slavica stojan - Ženski nadimci u starom dubrovniku

Anali Dubrovnik 41 (2003): 243-258 243

fiENSKI NADIMCI U STAROM DUBROVNIKU

SLAVICA STOJAN

SAfiETAK: fienski nadimci nemaju samo identifikacijsku funkciju ve pru-aju i dodatne obavijesti o eni, zadirui u pitanje njezina zanimanja, seksu-alne reputacije, izgleda, karakternih osobina, te iskazujui miljenje drutve-ne sredine u formi trajne stigme. Nositeljice nadimaka bile su ene iz puka,najee one s drutvene margine, siromane, zaputene, zapale u duevnu ifiziku bijedu, osobito one koje su trgovale svojim tijelom. Ti nadimci vjernoodraavaju eninu ivotnu zbilju i njezinu poziciju u kontekstu obiteljskog idrutvenog miljea. Dok su mnogi muki nadimci postajali obiteljski, enskisu najee prestali ivjeti s nestankom ena koje su ih nosile.

Imena puanki, iji je utjecaj u dubrovakom drutvu bio neznatan, pokri-va dvoimenska formula sastavljena od osobnog imena i pridjevka koji sadriime oca, mua (rjee brata) ili gospodara, primjerice: Anica Nikolina, VicaVlahuina, itd. U maloj sredini iji je repertoar koritenih osobnih kranskihimena, bez obzira na razvijeni sustav tvorbenih formanata, bio relativnoogranien, dvolana imenska formula esto nije bila djelotvorna u ivotnojsvakodnevici Grada, jer nije mogla udovoljiti potrebama identifikacije en-skih osoba.1 Da bi se podrobnije identificirale za njih se ponekad koristila ivielana imenska formula u kojoj se, uz muevo, moglo nai i ime gospo-dara: Stane, ena Matka Pinjate ili pak, Kata, tovijernarica Stjepana Clascija.

Izvorni znanstveni radUDK 811.163.42373.232.1-055.2(497.5 Dubrovnik)

UDK 392.91(497.5 Dubrovnik)Primljeno: 24.10.2002.

Slavica Stojan, znanstveni je savjetnik Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrov-niku. Adresa: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Lapadska obala 6,20000 Dubrovnik.

1 Mate 'imundi, Razvitak imenske formule u Hrvata. Onomastica Jugoslavica 9 (1982):283-291.

08 Slavica Stojan.QXD 30.06.2003 14:46 Page 243

Anali Dubrovnik 41 (2003)244

Da je identifikacija ene i u tom sluaju ponekad bila oteana svjedoe pri-mjeri vielanih imenskih formula: Marua ud. Curana Hungara de Bonacasa,ki Ruse aparice.2

U pojedinim primjerima, naime, osobno ime ene i njegov pridjevak nisumogli udovoljiti potrebama identifikacije osobe. Stoga su pojedine ene stje-cale vlastiti ili muev nadimak koji je, skupa s osobnim imenom, a esto i sdrugim pridjevcima tvorio dvoimensku, pa i vieimensku formulu. MarijaKerubinica, ena Mata Kupeta, osuena je 9. srpnja 1679. na doivotniizgon u Apuliju, nakon to je prethodno bila izloena na sramnom stupu.3

U izvorima u kojima sam tragala (posrijedi su najveim dijelom zapisni-ci sudske kancelarije Kaznenoga suda u Dubrovniku u razdoblju izmeu1600. i 1815. godine, sudske presude i manjim dijelom oporuke) imensko-prezimenska sintagma u ena vrlo je rijetka.4 fiene su se najee identifici-rale osobnim imenom i imenom mua ili oca, gdjekad i uz naznaku njihovihzanimanja. Ponekad su se zvale po nadimku oca ili mua, ukoliko nisu ne-kom osobitou zasluile vlastiti nadimak.5 Obiteljskim nadimkom identi-ficirana je, primjerice, Anka urova, koja ivi u Gradu, zvana Deranjina,koja je pokradena za vrijeme uskrsnih blagdana 1693. godine.6 Na isti jenain, po svoj prilici, poistovjeena i Rusa Milaica, koja je blizu Orlandaprodavala sir, ivi model dviju Drievih komedija.7 Na otoku 'ipanu sve-enik Muratti zabiljeio je poslovicu: Tri Marinke, tri Jajinke, tri Koinice,tri Mrinice, dvanaest hudoba pakljenijeh. (Marinke su ene iz obitelji Ko-pori, Jajinke prema obiteljskom nadimku prezimena Muratti, Koinice suimale prezime Primi, a Mrinice su bile Mre).8

2 Testamenta de Notaria, ser. 10 (Dravni arhiv Dubrovnik, dalje: DAD), sv. 26, f. 20 (dalje:Test. Not.).

3 Criminalia, ser. 16, sv. 5, f. 1-2 (DAD, dalje: Crim.).4 Anela Frani, Osobno ime u imenskoj formuli., u: Rijeki filoloki dani, sv. 2, Rijeka:

Filozofski fakultet, 1998: 209-215.5 Marina apalija, Nadimci Velog Drvenika. akavska ri 27/1 (1999): 73-79.6 Lamenta del Criminale, ser. 50.3, sv. 33, f. 12 (DAD, dalje: Lam. Crim.).7 Marin Dri, Djela, prir. Frano ale. Zagreb: Sveuilina naklada Liber, 1979. Rusa Milaica

spominje se u komediji Venere i Adon u ovom izdanju Drievih djela na str. 323, a u komedijiDundo Maroje na str. 498.

8 Niko Kapetani i Nenad Vekari, Konavoski rodovi (Pi-fi). Dubrovnik-Zagreb: Zavod za po-vijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2003. (u tisku): pod Primi.


245S. Stojan, fienski nadimci u starom Dubrovniku

Panju su mi privukli nadimci u arhivskim zapisima u kojima je enskaidentifikacijska sintagma, uz osobno ime, sadravala nenasljedni pridjevaknadimakog podrijetla. Za razliku od osobnog imena, enski nadimak izraa-vao je afektivnu, i to u najveem broju sluajeva pejorativnu znaenjsku vri-jednost.

Izmiljanje nadimaka bilo je bez sumnje alternativno sredstvo po kojem suse osobe mogle razlikovati u drutvu optereenom umnoavanjem osobnihimena, te obiteljskih imena i nadimaka. Nadimci su varirali svojim sadraji-ma od neutralnih preko onih pejorativnog znaenja do kominih (posljednjedvoje je moglo biti poistovjeeno) i groteskno-vulgarnih. Openito su sma-trani djelotvornim sredstvom drutvene kontrole, jer su pogaali osobnost ina taj nain otkrivali kako odreenu osobu drutvena sredina vidi i prepo-znaje.9 fienski nadimci koji se susreu u dubrovakim arhivskim izvorima,kao i u literaturi, upuuju na to da su ih stjecale ene s drutvenoga ruba,marginalke, i to ponajvie one koje su bile zaposlene i svoj posao obavljalena javnim prostorima, na ulicama i trgovima Grada, kao slukinje, proda-vaice, pekarice, podrumarice i sl., ili su pak bile prijestupnice poznate grad-skim zdurima i esto nazone u kancelariji sudskog pisara kao sudionicekriminalnih radnji, razliitih gradskih skandala te ulinih svaa i prepirki.

Osim odlazaka na misu ili ispovijed, ena je openito bila vidljiva u onojmjeri u kojoj je njezin izlazak iz kue bio neizbjean za funkcioniranjeobitelji. Njezino mjesto bilo je s unutranje strane kunih vrata, poslovi kojeje obavljala iskljuivo kune naravi, to joj je odreivalo ulogu unutar pri-vatnog, za razliku od mua koji je dijelio i javnu sferu ivota.10 Budui da jeprisutnost mukarca u kui bila jamac enine asti i potenja, na ene koje suivjele same gledalo se s nepovjerenjem, a pravna ogranienja osobne slo-bode i djelovanja pogaala su te ene u veoj mjeri.11 Ponekad je ena bilaprinuena djelovati, potraiti kakvu zaradu kako bi prehranila obitelj. Kad bi,pak, otkrinula vrata i provirila iz prividne sigurnosti kunih zidova, ona jeve kroila u izazov, u situaciju u kojoj je mogla biti stigmatizirana kao ne-

9 Scott Smith-Bannister, Names and Naming Patterns in England (1538-1700). Oxford:Clarendon Press, 1997: 18-19.

10 Ute Karlavaris-Bremer, Identitet ena u bajkama - Pepeljuga i princeza, u: Simboli iden-titeta, ur. Dunja Rihtman Augutin. Zagreb, 1991: 90-95.

11 Zdenka Janekovi Rmer, Rod i grad. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU uDubrovniku, 1994: 126-127.



vjerna i porona ena, kao zla ena, svodilja, kradljivica, brbljavica, psova-ica i slino. Usprkos toj injenici, u Dubrovniku, posebno u tijekovimagradskog ivota, susreemo ene u ulogama i relacijama izvan obiteljskogaivota, iako je svaki javni posao (trnice - pekarice i prodavaice kruha,tovijernarice, prodavaice ulja, leda, zeleni, koraljarice, pralje na javnimfontanama, brodarice itd.) enu dovodio u situaciju da bude prozvana kaoona kojoj je to samo krinka iza koje se dopunski bavi jo i prodajom vlastitatijela, ili je pak smatrana svodiljom (rofijana).12 Zaraivanje za ivot nunoje, dakle, vodilo suprotstavljanjima standardu o enskoj kreposti, pa su stogai nadimci, koje su stjecale kao sudionice zbivanja u gospodarskom ivotuDubrovnika, najee imali agresivan ili u najblaem obliku ironian karak-ter. Dnevni ivot zaposlenih ena u Gradu, koje su redovito pripadale siro-manom donjem sloju drutva, bio je vie izloen javnosti nego ivot ena ururalnim zonama ili pak onih gradskih ena koje su se kod kue samo brinuleza svoju obitelj. Izloenost javnosti, ak i u situacijama kad su radile sa svo-jim muevima u trgovinama i obrtima, a osobito kad su same ili pak s drugimenama i mukarcima ulazile u poslove, esto u neformalnu, polulegalnupraksu, nadoknaujui nedostatak kvalifikacija snagom i hrabrou, stavljalaih je u neugodne situacije, razmirice, napade i tue, pa i u sudske procese sneizvjesnim posljedicama za eninu ast i egzistenciju.13

Za razliku od brojnih motivacijskih skupina jednostavnih i vieslonih en-skih osobnih imena koje susreemo u Dubrovniku i njegovoj neposrednojokolici, enski nadimci su semantiki najee uvjetovani ivotnom situaci-jom: poslom koji je obavljala, ponaanjem ili izgledom ene. Njihova znae-nja, izravna ili ironizirana, odnosno metaforina, mogu se podijeliti u onekoji aludiraju na eninu seksualnu poronost, na brbljavost, sklonost piu,prljavtinu, prodrljivost, izgled, naputenost po roenju i sl. i na nadimkekoji imaju funkciju topikih ili uslunih pridjevaka. Usluni nadimci naje-e nisu emotivno obojeni ve jednostavno oznaavaju enino zanimanje,poput sljedeih primjera: Anica Butigarica (30. 4. 1745.),14 Katarina Ledarica

12 Nenad Vekari i dr., Vrijeme enidbe i ritam poroda. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povi-jesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2000: 109.

13 Monica Bolufer Peruga i Isabel Morant Deusa, On Womens Reason, Education and Love:Women and Men of the Enlightenment in Spain and France. Gender & History 10/2 (1998): 183-217.

14 Crim. sv. 6, f. 217.



(17. 7.1699.),15 Katarina Luina, zvana Uljarica (7. 11.1672.),16 Mada e-ljarica (4.7.1783.),17 Kata Klobuarica (20.10.1789.),18 Anica Trgovevica(24.4.1669.),19 itd. Ima i primjera kad je usluni nadimak asocijativno pove-zan sa eninim poslom: Kata Luina zvana Zeljenka bila je travarica.20 Na-dimak podrumarice Kate Kapiljerice (28.4.1793.) po svoj prilici aludira nanain pruanja usluge (kapanje pia), pri emu su se konzumenti osjeali pri-kraenima, pa taj usluni nadimak ima ironino znaenje.21 Marija Bahurinabila je bez sumnje bahorica, a njezin je nadimak imao, zbog nekog razloga,augmentativnu formu.22 Takva percepcija enskih nadimaka nazire se i uknjievnosti. U komediji Skup Marin Dri podario je ime (nadimak) Varivadomaici naslovnog junaka koja skrbi za prehranu obitelji i oajna je tozbog krtosti gospodarove moraju gladovati (nasuprot njoj, Omakala omae,ali zbog represija mora bjeati od gazdarice, a Mrva po svoj prilici ivi odmrvica), dok pedant preodjeven u vjeno zaposlenu godinicu nosi ime Opo-slovnica.23

Iskljuivo su u slubi lake identifikacije i enski nadimci u obliku topi-kih pridjevaka. Svjedokinja u jednom sudskom procesu 15. rujna 1768. go-dine bila je Mare Antunova zvana Vlahinjica.24 Slini su primjeri Anica sPijaviina (30.10.1789.),25 Goe Vlahinja (8. 6.1798.),26 itd. Topikih en-skih pridjevaka nai emo i u literaturi. Moda je u tom smislu najpoznatijaDrieva kurtizana Laura, koju naijenci spominju kao Mandu Krkarku.27

Nadimke su esto nosile ene koje su na ulicama i trgovima Dubrovnikaobavljale posao pekarice i prodavaice kruha. Njihov posao zahtijevao je, uz

15 Lam. Crim. sv. 41, f. 156.16 Lamenta de intus et de foris, ser. 53, sv. 70, f. 36 (DAD, dalje: Lam. In. For.).17 Lam. Crim. sv. 180, f. 153.18 Lam. Crim. sv. 192, f. 195.19 Lam. In. For. sv. 67, f. 182.20 Lam. Crim. sv. 35, f. 68.21 Lam. Crim. sv. 200, f. 131.22 Test. Not. sv. 54, f. 41.23 M. Dri, Djela: 537, 661, 761, 658.24 Lam. Crim. sv. 151, f. 75.25 Lam. Crim. sv. 192, f. 202-203.26 Lam. Crim. sv. 211, f. 20.27 M. Dri, Djela (Dundo Maroje): 339, 369.



poduzetnost i spretnost, da dou do dobrih sastojaka za svoje proizvode iumjenost u pripravi tijesta i peenju, te izravni kontakt s brojnim kupcimakoji su ih nesmetano promatrali dok su mijesile tijesto na otvorenom, izvija-jui tijelo, a potom zarumenjene i znojne prodavale svoj topli mirisni proiz-vod koji je podizao eluanu kiselinu esto gladnim prolaznicima. Zvali suih trnice. Budui da su najuspjenije mogle utoliti glad dubrovakog puka,prolaznika kroz Grad, pa i dubrovake gospode, njihova uloga je bila preva-na u svakodnevici gradskoga ivota. Imale su stoga i pripadajuu ulogu nasveanosti u povodu blagdana sv. Vlaha, kada su pred Dvorom u prisutnostikneza izvodile ples.28 Nosile su zastavu i dvije gostarice, jednu punu vina adrugu ulja, dva kolaa i vijence soiva, a na glavi koi i u njemu pogau imaslinovog granja.29 Trnice se zato spominju i u djelima dubrovakih knji-evnika, a neke od njihovih nadimaka prepoznajemo u zapisnicima sudskekancelarije. O ivotu dubrovakih trnica i njihovu svakodnevnom posluosobito realistino govori jedna maskerata iz 17. stoljea, spominjui na-dimke triju trnica, kao i nadimke nekolicine barabanata koji su im ucjena-ma zagoravali ivot.30 Pjesma vjerno oslikava ambijent gradskog sredita iztoga vremena, prikazujui potanko u emu je bio sadraj rada jedne trnice ipruajui kao primjer dobrih trnica Naimoku, eljupau i Loiicu. NikaNaimoka spomenuta je po prvi put u knjigama sudske kancelarije 9. prosin-ca 1636. godine, i to zasigurno kao mlaa ena, jer joj je stanoviti Nikola Ni-kole kouhara predbacio tom prigodom da ima ljubavnika i da je bila nakari, to je bila osuda predviena za ene koje su pole po zlu putu.31 Nikaje u to vrijeme ve bila udovica stanovitog Petra Petnjiia i majka samo jed-nog djeteta, sina Marka, koji je kasnije postao fratar. etiri godine kasnije,15. prosinca 1640. godine, Nikola Ventura napao ju je akama, kako su posvje-doili brojni svjedoci: Tomua, njegovateljica bolnice na Pilama, plemiiSebastijan Pavlov Gondola, ivo Matov Resti i drugi oevici.32 Marica Pas-kojina s Koloepa vrijeala je 13. svibnja 1641. godine Niku Naimoku optu-

28 Francesco Maria Appendini, Notizie istorico-critiche sulle antichit, storia e letteratura deRagusei. I, Ragusa: Antonio Martecchini, 1802: 170.

29 Josip Onyszkiewicz, Slike iz dubrovake prolosti. Dubrovnik: Dubrovaka hrvatska tiskara,1906: 3.

30 Dragoljub Pavlovi, Dubrovaka poezija. Beograd: Prosveta, 1963.31 Lam. In. For. sv. 35, f. 146, 147.32 Lam. In. For. sv. 40, f. 95.



ivi je da je kurva, a Nikinu sinu naruila ast kleveui ga da kurve dri pokui.33 Ponovno susreemo Niku Naimoku na sudu 23. veljae 1644.godine, jer joj je stanovita Kata iz fiupe ukrala dva komada tele i jednu koudok je ona spavala. Viekratna pojava Nike Naimoke u Kaznenome sudugovori prije svega o svijetu kojemu je ta ena pripadala. Njezin nadimak(prema tal. luda roena) svakako tumai odnos izmeu nje i onih s kojima jesvakodnevno komunicirala prodavajui kruh na jednom od sredinjih mjestau Gradu. No, jedna je injenica neprijeporna: Nika je usprkos svojoj svadlji-vosti, agresivnom ponaanju (zbog kojeg je moda zasluila svoj nadimak) iupitnom moralu uspjela kao samohrana majka podii svoga sina, a vjetinomruku i svladavanjem tehnologije pripravljanja kruha stekla reputaciju jedneod najboljih dubrovakih trnica. To potvruje i Nikin testament sastavljen22. travnja 1648. godine u Dubrovniku, u vrijeme kad je, iako u starijoj ivot-noj dobi, bila jo uvijek fiziki snana, bistra uma i dobra zdravlja. Tri stra-nice sitno ispisane notarskom rukom svjedoe da je udovica Naimoka bilavrlo imuna ena. Jedincu sinu fra Marku, upniku s Koloepa, kojeg nazivasvojim duhovnim ocem, ostavila je tisuu dukata da joj govori tri mise sed-mino, a s ostalim novcem, deponiranim u devet rimskih banaka, mogao jeslobodno raspolagati. Sve nekretnine Nika Naimoka podijelila je dubro-vakim samostanima: kuu na Koloepu, u Gornjem elu, ostavila je domi-nikanskom samostanu u Gradu i franjevcima s Dakse po pola. Nakit je poda-rila franjevakom samostanu u Dubrovniku. Spominje zlatni lanac s dodat-kom od emajla, za koji tvrdi da vrijedi sto dukata, kao i etverostruki zlatnilanac sa srebrnim kriem. Zlatninu je eljela da bude poloena na franjevakioltar s relikvijama. Moda je doista pustopaan ivot u mlaim danima progo-nio Niku u starosti, pa je obvezala i franjevce da joj govore dvanaest putagodinje tihu, a o sv. Jurju jednu pjevanu misu. Dio imovine ostavila je potomsamostanu dumana sv. Klare i bolnici za siromane koja se nalazila na Pilama.34

Uz Naimoku, najpoznatije trnice u vrijeme nastanka spomenute pjesmebile su eljupaa i Loiica. Pjesnik ih spominje prema njihovim nadimci-ma, bez osobnih imena, pa ih nije bilo mogue pronai u arhivskim doku-mentima, iako su vjerojatno i one bile stvarne osobe iz ivotne svakodneviceGrada. Nadimak eljupaa ima pejorativni oblik prema nazivu za eljust, azasigurno je aludirao na eninu brbljavost, odnosno viku kojom je tjerala

33 Lam. In. For. sv. 41, f 3.34 Test. Not. sv. 64, f. 151-153.



nepoudne kupce i kradljivce.35 Nadimak tree trnice deminutivni je oblikimenice formirane prema glagolu loiti, a nastao je moda u svezi s tehnolo-gijom peenja kruha dotine trnice, koju je pjesnik pohvalio, a enu podariojo i atributom famoz(n)a.

U jednom je sudskom procesu svjedoila ena koju su povremeno zapo-ljavale dvije trnice: Mande Kogrica i Mada Smrdunica (aluzija je na smrad,to je svakako bila negativna reklama za njezine pekarske proizvode).36 Sum-njam da me zovete to sam trnica hodila mljet kad bi me poiljali i hodilabih mljet u Rijeku a zimi u fiupu i to jes hodila sam mljet Mandi Kogrici iMadi Smrdunici koja Mada sve bi me zaklinjala da jom meljem na krn ikoja bi mi nareivala da jom sitno meljem anci kad bi koji star reenomKogrci samljela na krn i kad bi to ona viela, sve bi me karala, ti si onomahnito samljela bivi to ne komporta trnicam, er kad se melje sitnije izlazigori kruh, ma ga bude vee i kruh bude crn er muka uzbude privita.

Anica Kruonjica svjedoila je na sudu 27. oujka 1690. godine. Nije poz-nato je li i ona bila jedna od dubrovakih trnica kako bi se dalo zakljuitiprema njezinu nadimku.37 Tri godine kasnije, 28. sijenja 1693. Anica Kru-onjica kanjena je na 4 godine izgnanstva iz Dubrovake Republike.38

I nadimak trnice mogao je biti iskljuivo uslune naravi bez ironijskihnaznaka (Stane Pearica).39

fiene koje su se neskriveno bavile prostitucijom i svodnitvom ili su, pak,bile sumnjiene da se time bave esto su nosile razliite nadimke. Osobitost jetih nadimaka asocijativnost i aluzivnost, nerijetko i vulgarnost, a imali susnaan stigmatizacijski karakter. fienska ast bila je varijabilna kategorija, apravila puke drutvenosti doputala su druenje potenih ena s onima kojesu posrnule. Stanovi prostitutki bili su u razliitim dijelovima Grada, ivjelesu u neposrednoj blizini obitelji uredna ivota, koje su strepile da ih ne okrznepeat prostitucije, da se ne zarazi njihovo zdravo obiteljsko tkivo. Prisutnostjavnih ena u susjedstvu bila je, naime, stalna opasnost za dobre glasove nji-

35 eljupaa prema eljup, eljupine odnosno eljust, kako navodi Rjenik JAZU, sv. 1, ur.uro Danii, Zagreb, 1880-1882: 932.

36 Diplomata et Acta, ser. 76, 18. st., sv. 3397, br. 42 (DAD).37 Lam. Crim. sv. 28, f. 32.38 Crim. sv. 5, f. 123.39 Lam. Crim. sv. 156, f. 48.



hovih keri, ali i za dovoenja u napast mueva i sinova u obitelji. Tako jenadimak u tim sluajevima ostavljao trajni biljeg na eni koja ga je stekla ibio opomena svima onima koji su joj se na bilo koji nain mogli pribliiti.

Marija Stjepanova zvana Puljizica vrijeala je 12. listopada 1674. godinejavno ivu urovu, tovijernaricu vladike Marije, udove Vladislava Menze(knjievnika).40 Nadimak Puljizica referira na izgnanstvo u Apuliju, na koje suosuivane ene u najveem broju sluajeva zbog nemorala, ali i zbog krae.

Anica Puljica spominje se kao svjedokinja na sudu 24. svibnja 1689.godine.41 Mara urova zvana Pariinka s Mljeta (ovdje je aluzija na seksu-alne odnose sa strancima, odnosno Francuzima, koje su u Dubrovniku pone-kad nazivali Pariini, a postojalo je i obiteljsko ime Pariin), tuila je 28. srp-nja 1717. Nikoletu Radovanovu, slukinju sveenika Petra Ricciardija, kojaju je molila da joj uzme jednu djevojicu od 2 godine i odgoji je. Ona je reklada e je uzeti ne samo kao slukinju, ve kao vlastito dijete. I ostala je kodnje vie godina, a onda se tuena pojavila i otela joj djevojicu.42 Mara Pari-inka s Mljeta osuena je 30. prosinca 1720. na doivotno izgnanstvo uApuliju zbog nemorala. Prethodno je prola sramotnu ophodnju na magarcu,bila izloena za puni sat na sramnom stupu, ali je ipak pomilovana na samo10 godina egzila.43

Vjerojatno se antitezom posluio tvorac nadimka kad je Mariju, slukinjuAne, ene Ivana Radova Kotla, osuenu na est mjeseci zatvora, koja je po-tom pomilovana, nazvao Madalena.44 Ili: Lucija Nikolina, zvana Reveren-da,45 raspitivala se 1673. godine u forestjera bi li je tko uzeo za dojilju.46Meu domaim ljudima Lucija Reverenda nije mogla dobiti posao, jer je bilana loem glasu kao kradljivica.47 Da je doista rije o osobi poznatoj u skanda-loznoj praksi dubrovakog ivota potvruje i injenica da je stavljena u

40 Lam. In. For. sv. 73, f. 68.41 Lam. Crim. sv. 29, f. 93.42 Lam. Crim. sv. 68, f. 82.43 Crim. sv. 16, f. 124.44 Crim. sv. 6, f. 155. 45 fienama je esto bila upuivana uvreda kurvo, s atributom koji je oznaavao sveeniki

odnosno redovniki status, poput primjerice popovska kurvo. U tom sluaju sintagma je, uzuvredu eni, sadravala bezbonitvo i prezir prema instituciji Crkve.

46 Lam. In. For. sv. 71, f. 32.47 Miroslav Panti, Susret s prolou. Beograd: Prosveta, 1984: 219, 220.



komediju. Ta ena s ruba dubrovakog drutva viekratno se spominje uonu Funkjelici kao majka Reverenda, zacijelo zbog posla hraniteljicegradske dojenadi.48 Sudska praksa svjedoi da joj je, nakon to je ukrala dvaprstena u kui kapetana Luka Tripunova Marinovia, izreena presuda doi-votnog izgona iz Grada 30. travnja 1681. godine, ali joj je poslije est godinaprogonstva kazna bila oprotena.

Pored antiteze, pri kreiranju nadimaka koriste se metaforini i alegorijskiizrazi, osobito kad su posrijedi bile ene iji moral nije uivao povjerenje iredrutvene zajednice, susjedstva, ponekad ni vlastite obitelji. Stonski kovaToma nazvao je stanovitu Peru Perlicu putanom 1581. godine. Marija, enaAnela postolara, zvana Ljepirica, kanjena je 28. oujka 1683. godine kaz-nom sramotne ophodnje na magarcu po gradu, izlaganjem na berlini, te s 25udaraca biem, igosanjem sramnim igom na elu i odsijecanjem nosa iuiju. Njezina sestra Jaka kanjena je neto blae, samo s 25 udaraca biemi izlaganjem na sramnom stupu. Izgleda da je, osim sklonosti prostituciji, bilai kradljivica.49

Marija Nikolina zvana Mineta osuena je 31. srpnja 1684. na izgnanstvou Apuliju na dvije godine, ali je prethodno morala platiti Filipu Santoliju sveto mu je ukrala.50

Anica, ki Ivana Demovia zvana Konerica, osuena je 6. lipnja 1738. go-dine na zatvorsku kaznu zbog skandaloznog ivota s oenjenim ovjekomPetrom Budiem.51

Aluzivne nadimke imale su i dubrovake svodilje.

Kata upelka i Marija Beskue pokuale su 27. oujka 1690. godine is-koristiti djevojku koja je boleu bila privezana za postelju, u vrijeme odsut-nosti njezine majke Mandaljene Radove. Iako je punih pet godina leei bo-lovala, uspjela je vikanjem potjerati dva forestjera koja su joj svodilje uveleu kuu. Saznavi to su joj spremale keri, majka je potraila svodilje da ses njima razrauna, ali su je one istukle i iupale joj kosu. Na sudu su o ovom

48 Slavica Stojan, fiitelji Stona i Malog Stona u Malahnoj komediji od pira Antuna Sasina.Anali Zavoda za povijesne znanosti JAZU 28 (1990): 183-192.

49 Ukrala je prase Jakovu Nataliju (Crim. sv. 5, f. 24), pokrala stvari Juniju GabrijelovomCervi (Crim. sv. 5, f. 25).

50 Crim. sv. 5, f. 46-47.51 Lam. Crim. sv. 93, f. 1-5, 49-51, 66.



sluaju svjedoile tri dubrovake marginalke sa svojim narativnim nadimci-ma: Marija Kerubinica, Anica Kruonjica i Anka Mrnareva.52

Marija Maganjana (prema tal. magagnare, pokvariti), butigarica, dralaje, kao mlada ena, 1732. godine trgovinu nasuprot ulici od Petilovrijenaca.53

Nadimak sadri prezir koji je uivala ta ena u svojoj sredini. Pretukao ju jeMarko Rore 1759. godine i zbog toga bio osuen na 20 dana zatvora i plaa-nje svih trokova sudskog postupka i Marijina lijeenja u bolnici.54

Agresivnou i prostotom zvue pojedini enski nadimci. Imam ti ku-om i ivotom privratiti Marene Buzarade rofijano! prijetio je 19. kolovoza1677. Peri Jakobovoj iz Roata Jakob Sinkov iz ajkovice. 55 Kata, ki PeraRadovca, a ena Petra Nikolina Veselia, spominje se prilikom roenja sinaPetra 1711. godine s nadimkom Vraja Guzica.56

I nadimci prostitutki koje pronalazimo u literaturi dubrovakih pisaca mo-gu varirati od agresivnih pridjevaka do alegorijskih pojmova. U Noveli odStanca Dri spominje imena i nadimke nekoliko dubrovakih prostitutki naelu s batesom Pavicom koja penga lica: Perlica, Kitica i Propumanica(prema tal. profumo, miris).57 Prostitutka Anica Moemua (majmunica), ko-ju njezina svodilja Milica naziva moja perliice (antiteza vezana uz pojambiserne bjeline odnosno istoe rado je koritena prilikom stvaranja nadima-ka prostitutki), prikazana je u komediji Beno Poplesija ili Komedija nazvanaRobinja sa stanovitom simpatijom, kao osoba koja trai iskrenu i stvarnuljubav u ivotu.58 U anonimnoj komediji Starac Klimoje spominje se kurtizanaMare Slavic (slavuj), najfamoznija kurva koju ima Dubrovnik.59 Slukinjaproblematina morala u Putiinoj komediji nosi ime (nadimak) Drpa.60

52 Lam. Crim. sv. 28, f. 32.53 Lam. Crim. sv. 94, f. 93.54 Crim. sv. 7, f. 86.55 Lam. Crim. sv. 12, f. 89.56 N. Kapetani i N. Vekari, Konavoski rodovi (Pi-fi): (pod Veseli).57 M. Dri, Djela: 304.58 Milan Reetar, etiri dubrovake drame u prozi iz kraja XVII. vijeka. Knj. 6, Beograd:

Srpska kraljevska akademija, 1922: 133.59 Starac Klimoje. Komedije 17. i 18. stoljea. Pet stoljea hrvatske knjievnosti, sv. 20, ur.

Marko Fotez. Zagreb: Matica hrvatska-Zora, 1967: 206.60 Antun Ferdinand Putica, Ciarlatano in motto. Komedije 17. i 18. stoljea. Pet stoljea

hrvatske knjievnosti, sv. 20, ur. Marko Fotez. Zagreb: Matica hrvatska-Zora, 1967.



Kao to su nadimci prostitutki i svodilja, uz identifikaciju, bili iskljuivou funkciji stigme, tako su nadimci kradljivica znaili stanovito upozorenjegraanima, osobito u za Grad tekim vremenima neimatine i stalne opas-nosti od gladi, bolesti i pljake. Poznate dubrovake kradljivice bile su Ma-rija Vlahinja, zvana Becca Sporca, i njezina ki Marija. Obje se spominju29. listopada 1725. godine, a pojedinano i u drugim prigodama.61 NadimakBecca Sporca govori o preziru koji je u svojoj sredini uivala majka (pa uznju i ker kao pomagaica), a zasluila ga je provjerenim sklonostimakrai i drugim oblicima nemorala. Znalo se u Gradu da je kradljivica i Kate,ki Ivana Krivovrata, soldata, zvana Divnica (nadimak je bez sumnje antite-tinog karaktera). Osuena je jednom prigodom na petnaest dana zatvora i davrati sve to je ukrala jednoj picokari (zlatni nakit).62

Brbljavost ena smatrana je velikom manom, osobito kad joj je bilo pri-drueno temperamentno reagiranje i estina u vladanju. Stoga su takve enenazivane razliitim, obino alegorijskim (ivotinje, ptice i stvari koje bruje izvrndaju, odnosno onomatopejski pridjevak) ili aluzivnim (usna upljina)nadimcima.

Mandaljenu Franovu zvanu Zvroka pretukao je 26. srpnja 1717. godineTrojan, sin Marije Kukavice kod koga je dola kupiti za gro ulja.63

Nika Matkova iopa pokradena je 13. veljae, 1697. godine.64

Katarina Petrova, dojilja u Bolnici od milosra na Pilama, svjedoila je 9.oujka 1674. godine da je desetomjesena djevojica, koju je bacio niz meuCvjetko Petrov Prukat iz Petrova Sela, ve bila mrtva kad ju je donijela ubolnicu majka Jele Gubica iz Petrova Sela.65

Ivan Stoja, vojnik, tuio je 20. svibnja 1778. Mariju, enu Pavla Senka, injezine dvije slukinje, koje su mu gaale djecu kamenjem u kui, a meusvjedocima na sudu je nazoila i Mara Kikiriica (prema tal. chicchirichi -glasanje pijetla).66

61 Lam. Crim. sv. 78, f. 28.62 Crim. sv. 6, f. 190.63 Lam. Crim. sv. 68, f. 87. 64 Lam. Crim. sv. 38, f. 29.65 Lam. In. For. sv. 72, f. 90-97.66 Lam. Crim. sv. 169, f. 49.



S Petrom Periem iz Brodaca, osuenim na dvije godine veslanja na mle-takoj galiji, dospije li u ruke pravde, kanjena je 1783. i Maria uupia nakaznu od mjesec dana zatvora.67

fieninom izgledu doprinosila je prije svega duga zdrava kosa, obino svi-jena u pletenicu. Odsjei eni, osobito mladoj djevojci pletenicu bilo je ravnoobeaenju. Zato i nije udo to se podrugljivi nadimci vezani uz enskupojavu vrlo esto odnose na izgled enine kose. U jednom dogaaju sudjelo-vala je 17. lipnja 1673. godine Marica, zvana Kusanica, tovijernarica.68 Naneurednu kosu upuuje nadimak ve spominjane Kate upelke.69 O upel-kinom upitnom moralu svjedoi kazna od tri mjeseca zatvora, kojoj je pret-hodila sramotna ophodnja na magarcu, pola ure izlaganja na stupu sramote i25 udaraca biem.70 Na izgled ene odnosi se i nadimak stanovite LucijeSambrailo, fiupke iz Postranja, zvane 'eanka. U svojim romansiranim pri-kazima pada Dubrovnika tu zbiljsku osobu suvremenog ivota spominje ne-koliko dubrovakih pisaca (Ivan Stojanovi, Lujo Vojnovi, Josip Bersa) kaognjevnu enu koja je javno iskazivala prezir prema vlasteli lojalnoj novimpolitikim okolnostima austrijske vlasti. Stojanovi tvrdi da je vikala za nji-ma: Hodte, hodte, izdajice Dubrovnika i sv. Vlaha!71

Stane, zvana Beznoga, roena Vlahinja, nastanjena u Cavtatu, ovako sebranila 7. veljae 1727. godine od optube da je izvrila edomorstvo: Reklisu da sam dijete uduila, ma nijesam Gospodo zaisto, i za sve da sam sadabila brea, ali sam i od prije raala vee puta i sve sam djecu posilala nasveto krtenje i na ospedo i to mi je slijedilo od prije za est puta i sve samplaala ko mi je nosio reenu djecu e valja na ospedao, kako imam dostasvjedobe...72

Prodrljivost i pijanstvo mogli su biti oproteni mukarcima, ali ne i enama.

Anica Pavlova, zvana Bria (tal. pjandura) osuena je 29. lipnja 1675. go-dine na javni rad u trajanju od mjesec i pol dana ili tri mjeseca zatvora (to je

67 Crim. sv. 8, f. 125, 125.68 Lam. In. For. sv. 71, f. 64.69 Lam. Crim. sv. 38, f. 29. Kata upelka pokrala je Niku Matkovu iopu 13. veljae, 1697.

godine, a bile su prijateljice jo od vremena trenje.70 Crim. sv. 5, f. 169.71 Ivan Stojanovi, Povjest Dubrovake Republike. Dubrovnik: Izdanje i naklada Srpske du-

brovake tamparije A. Pasaria, 1903: 277.72 Lam. Crim. sv. 79, f. 80-81, 82-84, 85-90, 91-94.



vrijeme kad se gradi nova katedrala i popravlja u potresu oteeni Kneevdvor).73

Anica Magnatutto pretuena je 19. veljae 1759. pred bolnicom na Pila-ma.74 Njezin nadimak sadri dvostruko znaenje: prodrljivost i neizbirljivostu konzumiranju jela, dakle ivotinjska svojstva.

Vie na kaznu sramoenja, tzv. moricu, koja je bila ukorijenjena na dubro-vakom selu, nego na vjetiarstvo (mora) podsjea nadimak Anice Morice izRijeke dubrovake 1719. godine, iako je Moro funkcionirao i kao obiteljskinadimak.75 Trolanom formulom kao Anica Ivanova zvana Morica iz Omblespominje se ista ena u jo jednom sudskom postupku.76

Na sumnjive okolnosti podrijetla upuuje enski nadimak Spurta. Mada Vla-hova zvana Spurta (prema lat. espurius, izloenik, nahod) svjedoila je 12. stu-denog 1692. u kaznenom postupku zbog krae u ruevinama nakon potresa.77

Anica Draina, zvana Spurta, u vie je navrata vrijeala svoje susjede,djevojke Paulu i Lukreciju, keri pok. Nikole Klepenca: Kurve stare nee,nevaljate, ve ste stare... vi ste to i ja, nijeste nita bolje od mene, kurve, za-bite mi nos...78

U Apuliju je zbog sklonosti kraama bila prognana 15. travnja 1742. go-dine Jela Spurta, slukinja Stane, ene Matka Mihova s Petrova Sela.79

Blagi ironijski karakter imaju sljedei enski nadimci:

Gospodarica Kata Snovalja pretukla je svoju slukinju Anicu Tomaevu izLuke 'ipanske 13. veljae 1722. tako da joj je ispala kurelica iz glave.80

U sluaju ubojstva kouhara Nikole Drvenice 12. svibnja 1732. godineoko 9 sati uveer svjedoila je njegova susjeda Klara Nedostavka.81

73 Crim. sv. 5, f. 1.74 Lam. Crim. sv. sv. 132, f. 47.75 Lam. Crim. sv. 71, f. 169. Usp. Nella Lonza, Pod platem pravde. Dubrovnik: Zavod za

povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1997: 164.76 Lam. Crim. sv. 57, f., 78.77 Crim. sv. 5, f. 172, 174.78 Lam. In. For. sv. 57. f. 15-16,21.79 Crim. sv. 6, f. 203.80 Lam. Crim. sv. 73, f. 31.81 Lam. Crim. sv. 84, f. 73 (nedostavati, isto to i nedostajati, prema Stulliju).



Upravo zbog svojih znaenja enski nadimci imaju indikativnu stilskufunkciju. Afektivni naboj enskog nadimka sugeriran je najee odreenimtonom ironije ili poruge, metaforinim odnosno alegorijskim pojmom. Su-stav enskih nadimaka nema, naime, samo svojstvo identifikacije, ve i kva-litetu posve odreenog osobnog znaaja. Ti nadimci, dakle, ne slue samo udistinktivne svrhe, ve pruaju i dodatne obavijesti o eni kojoj ga je tvoracnamijenio, zadirui u pitanje njezina zanimanja, seksualne reputacije, izgle-da, karakternih osobina, te iskazuju miljenje drutvene sredine o odreenojeni u formi trajne stigme. Dok su mnogi muki nadimci, koji su rijetko imalistigmatizacijski karakter, postajali obiteljski, a snagom zapisa postali i nas-ljedni, tj. pretvorili se u prezimena, enski su nadimci najee prestali ivjetis nestankom ena koje su ih nosile.

Tvorci nadimaka jako su vodili rauna o semantici, pa tako enski nadim-ci u svojim znaenjima variraju od antitetinih pojmova preko matovitihasocijativnih do onih preuzetnih i drskih, posve vulgarnog sadraja. Imajuina umu identifikacijsku, ali i stigmatizacijsku komponentu, znali su kreirativrlo domiljate, stilski obiljeene i duhovite nadimke. Ostali su nepoznati upovijesti i esto ivjeli krae od nadimka koji su stvorili. Ono to moemo onjima pretpostaviti jest injenica da su bili u bliskim odnosima sa enomkojoj su nadjenuli nadimak (kao znanci, susjedi, kupci, pa i korisnici usluga)i da su, bez obzira na to, prema njoj usmjeravali svoj podsmijeh, ruganje,esto i duboki prezir ili gaenje. Izmiljanje nadimaka bila im je navika iliuitak u koji su unosili mnogo simbolike, duhovitosti, ali i poruge i ponie-nja, no neki su nadimci, osobito oni topikog i uslunog karaktera, nastajalispontano iz posve praktinih razloga i bili najee poteeni ironijskogznaenja. Veinom su nadimci nastajali u ranijem razdoblju ivota njegovanositelja. Oni ne iskazuju osobito bogatstvo motiva, premda im ne nedostajemetaforike. Treba naglasiti da su nositeljice nadimaka bile ene iz puka, naj-ee one s drutvene margine, siromane, zaputene i zapale u duevnu i fi-ziku bijedu, osobito one koje su trgovale svojim tijelom. fienskim nadimci-ma nije do sada pridavana panja, zanemarivani su i kao identifikacijska ikao sociolingvistika injenica jer povijesni izvori malo govore o pukim e-nama. Iako esto potvruju primjere moralne izopaenosti i otklone od dru-tvenih formi, ti nadimci vjerno odraavaju eninu ivotnu zbilju i njezinupoziciju u kontekstu obiteljskog i drutvenog miljea.



FEMALE NICKNAMES IN OLD DUBROVNIK

SLAVICA STOJAN

Summary

Unlike personal names, nicknames render an affected and generally pejo-rative meaning. A brief survey of womens nicknames, traced in the archivalsources of Dubrovnik and in literature, leads to the assumption that the nick-named women belonged to the marginal social groups, and as such wereoften seen at court, accused of scandal, brawling in the streets or slanderousbehaviour. Others, however, earned their nicknames by working in publicplaces, streets or city stores, as maids, shopkeepers, bakers, innkeepers etc.

In view of motif, female nicknames do not range widely, but are lavish inmetaphor. Their meanings, explicit or ironic and metaphorical, may be divid-ed into those which allude to the womans sexual misconduct, defamation,inclination to filth, gluttony, witchcraft, physical appearance, evilness, moth-erless origin etc., and the ones operating as topical or functional nicknames.

Persons were usually nicknamed in their early age. While most of themale nicknames ran in the family, eventually becoming surnames and assuch hereditary, womens nicknames, however, were to disappear with thedeath of their bearers. The nicknames of both men and women seem to haveoutlived their anonymous authors. There is no doubt that there were individ-uals to whom the coining of nicknames was a habit or entertainment theyapproached with a lot of symbolism, wit, but ridicule, mockery, and con-tempt as well.

Female nicknames are not only a very interesting socio-linguistic subjectmatter, but can also be used as a valuable source for the study and interpre-tation of the womans position in and outside the family.


slavica stojan - Ženski nadimci u starom dubrovniku

Documents