slobodna bosna 661

8/15/2019 Slobodna Bosna 661

1/92

BiH U DU@NI^KOJ DRAMI: VANJSKI DUG 16,6 MILIJARDI MARAKA

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Humor je jedini lijek protiv totalitarizma

MILO[ FORMAN ZA SB

^IME GA[I BAKIRA PLA[I

Medijsko-pravosudni skandal


2/92


3/92

ÎME GA[I BAKIRA PLA[IZa{to je zabrinut Bakir Izetbegovi}

Senzacionalno “otkri}e“ koje je u vi{enavrata posljednjih dana plasirao “Dnevniavaz“, prema kojem najpoznatiji (nepravo-mo}no, na 20 godina osu|eni) sarajevskikamatar MUHAMED ALI GA[I treba, uzamjenu za osloba|aju}u presudu, biti“svjedok-pokajnik protiv BAKIRA IZETBE-GOVI]A, pored toga {to je neozbiljno,neta~no i pravno nelogi~no, posluìlo jeza daljnje histeriziranje (bo{nja~ke) javnosti u strahu od “politi~ki montiranihsudskih procesa“

EKSPLOZIVAN RAST KREDITABiH na pragu du`ni~kog ropstva

Tokom posljednje dvije godine aktuelnavlast zaduìla je dràvu vi{e nego sve

poslijeratne vlade zajedno; SlobodnaBosna donosi podatke o visini dràvnog ikomercijalnog duga, i analizira spada li BiHu krug visokozaduènih dràva

EKSKLUZIVNORatno-poratni dnevnici Ratka Mladi}a

“Slobodna Bosna” do{la je u posjed dosada neobjavljenih dnevni~kih zabilje{kiRATKA MLADI]A, komandanta VojskeRS-a, najtraènijeg ha{kog bjegunca,

koji su prije nekoliko mjeseci zaplijenjeniu njegovoj beogradskoj ku}i i ubrzonakon toga proslije|eni Tuìla{tvuTribunala u Haagu; Mladi}evi dnevnici,“radne bele{ke”, ilustrativno svjedo~e o

odnosima izme|u vojnih i civilnih vlastina Palama, ali i o aktivnoj ulozi srbijan-skog dràvnog, vojnog i policijskogaparata u svim klju~nim doga|ajima uRepublici Srpskoj

UNUCI KOMUNIZMATre}a generacija biv{ih gospodara BiH

U Beogradu su, Kelnu, Parizu, Londonu,veoma malo potomaka bh. socijalisti~kihfunkcionera ìvi u Sarajevu; nema ih u

politici, ali ima u medicini, umjetnosti, pri-vatnom biznisu; istraìvali smo gdje su i~ime se bave potomci nekada{njih glavnihTitovih ljudi iz BiH

SREBRENICA, PONOVOTajni svjedok zlo~ina nad Srbima

SAMIR AVDI], ratni borac Armije BiHiz Srebrenice, osu|en na vi{egodi{njurobiju zbog ubistva suborca, prije polagodine Tuìla{tvu u Bijeljini dostavio je

jezivo pismeno svjedo~enje ozlo~inima koje su Armija BiH i policijapo~inila tokom vi{egodi{nje opsadesrebreni~ke enklave, prije svega nadSrbima, ali i neposlu{nim Bo{njacima;

na{ novinar do{ao je u posjedAvdi}evog pismenog i usmenog svje-do~enja

@ILAVI OTPOR MINISTRASIGURNOSTIKad }e odstupiti Tarik Sadovi}

Stranka demokratske akcije i njenpredsjednik SULEJMAN TIHI] sedmi-cama mole i preklinju svog vjernog~inovnika TARIKA SADOVI]A,ministra sigurnosti BiH, da sedobrovoljno povu~e s te du`nosti;

Sadovi} to uporno odbija, a razloge jeistraìla na{a novinarka

16.7.2009. I SLOBODN BOSN 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ,Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Adisa BA[I], Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

FIMA BANKA d.d. SARAJEVO137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

2

6

2

36

26

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


4/92


5/92

FOTO NEDJELJE


MINI MARKETliberalizirati vizni reìm, dràvni ministarcivilnih poslova Sredoje Novi} sazvao jekonferenciju za {tampu na kojoj je pro-movirao novi biometrijski paso{ BiH.“Izdavanje biometrijskih paso{a u BiH

moglo bi po~eti 15. oktobra“ budu}i dase “15. oktobra o~ekuje isporuka prvetran{e biometrijskih paso{a“. MinistarNovi} je pojasnio da je izdavanje bio-metrijskih paso{a “jedan od klju~nih uslo-va za liberalizaciju viznog reìma“napominju}i da }e naredna “inspekcija“EU u BiH sti}i 1.oktobra i da }e tadasa~initi izvje{taj o spremnosti BiH daispuni uslove za liberalizaciju viznogreìma.Stvari su dakle potpuno jasne: BiH do 1.oktobra ne}e po~eti s izdavanjem bio-metrijskih paso{a, nego petnaest danakasnije, pa }e izvje{taj evropskih inspek-tora ponovo biti negativan.Nejasno je me|utim ostalo koja je svrhaNovi}eve preuranjene promocije bio-metrijskih paso{a ~ije }e izdavanje, kao{to vidimo, ponovo kasniti. Novi} izgledanije ni namjeravao promivirati biometri-

jske paso{e nego nam je èlio prvisaop}iti istinu da ni naredni izvje{tajne}e biti pozitivan... (A. M.)

DOBRO DO[’OPREDSJEDNIÊ!

FahrudinaRadon~i}auposlenicimorajuoslovljavati sapredsjedni~eNa privatnom imanju u Semizovcu,povr{ine oko 80 dunuma, vlasnikDnevnog Avaza Fahrudin Radon~i}upo{ljava na desetine radnika kojiodràvaju jedan od najskupljih vrtova uSarajevu i okolini. Radnici se navodno

jagme za posao zbog redovne isplatednevnica od 50 KM za ne ba{ teàkposao, uglavnom sadnje skupog ukrasnogbilja posebno grmlja tuje, koje Radon~i}oboàva. Me|utim, radnici koje Radon~i}angaìra po preporuci nerijetko su izne-na|eni uputama koje dobiju i prije negonogom kro~e na njegovo imanje. Pravilo

koje bespogovorno moraju po{tovati je daRadon~i}a isklju~ivo oslovljavaju sa pred-sjedni~e?! (N.[.)

Srebrenica u Sarajevu


6/92

Potresan, nemilosrdno surov, dugotrajno bolan filmPonekad u aprilu koji govori o genocidu u Ruandi(snimljen prije ~etiri godine u multinacionalnoj

koprodukciji) na dan srebreni~ke tragedije nije prikazalanijedna ovda{nja, ali zato jeste Hrvatska televizija. Istiniza volju, za razliku od Hrvatskog sabora, pa i Skup{tineCrne Gore, ovda{nji dràvni parlament nije se udostojioizglasati jedanaesti juli za dan àlosti i sje}anja na sre-

breni~ke `rtve - nisu se sa tim suglasili poslanici iz manje-vi{e svih politi~kih stranaka iz Republike Srpske. Jedno jesigurno, mnogo su ve}i izgledi da se u Skup{tini Srbijeusvoji Deklaracija o Srebrenici, {to ve} godinamagrozni~avo predlaè Liberalno-demokratska stranka ̂ ede

Jovanovi}a potpomognuta mreòm desetak nevladinihorganizacija, nego da se oko toga pozitivno odrede na{iovda{nji parlamentarci i politi~ke stranke.

Postoji u HBO-ovom filmu “Ponekad u aprilu“ ( utom mjesecu 1993. godine otpo~eo je u Ruandi jedan odnajve}ih zlo~ina u povijesti civilizacije) jedak, opor,dokumentirani dijalog koji na konferenciji za {tamputokom masovnog istrjebljenja plemena Tutsi vodestanoviti zapadni novinar i neki diplomatski autoritet uSjedinjenim Ameri~kim Dràvama. “Moète li potvrditida se u Ruandi ve} nedjeljama provodi genocid?“, pitanovinar, a diplomata odgovara: “Na{e informacije sa tere-na govore da se u Ruandi provodi ‘djelo genocida’.“ Pa

potom obja{njava koja je razlika, budu}i da po me|unar-

odnom pravu postoji bitna distinkcija izme|u termina“genocid“ i “djelo genocida“. Nervozni novinar ga potom pita: “OK, ali moète li nam re}i koliko je ‘djela genoci-da’ potrebno po~initi da bi se neki zlo~in mogao okarak-

terizirati kao genocid? “ Sve {to se nekako s prolje}a

1993. godine desilo i de{avalo u Ruandi, dvije godinekasnije se ponovilo u Srebrenici. Istina, Mladi}evi“Hutui“ nisu masakrirali milion Bo{njaka, ali motivi,metode i tehnika istrjebljenja cijelog jednog naroda naosnovu vjerske, rasne i nacionalne razli~itosti do u dlaku

se podudaraju. Kona~no, kvalificiranje nekog krivi~nogdjela kao genocidnog uop}e nije ni u kakvoj korelaciji sa

brojem `rtava; genocid je mogu}e provesti nad 100 ljudi

({to su u Vi{egradu uradila bra}a Luki} koji ~ekaju ha{ku presudu), kao i nad milion kakav je bio jezivi bilans ubijenih Tutsija u Ruandi.

General Vojske Republike Srpske R adoslav Krsti} prijevi{e od {est godina osu|en je u Haagu (pravomo}no) za“djelo genocida“ nad vi{e od osam hiljada Bo{njaka posli-

je pada srebreni~ke enklave. Je li to i{ta pokolebalo, imalouvjerilo, razmilostilo i pijetetom ispunilo politi~ku iintelektualnu elitu Republike Srpske i prisililo je da prizna-

ju, ve} validno pravosudno dokazani, potvr|eni isankcionirani zlo~in, da se sloè sa ~injenicom kako se uljeto 1995. godine u Srebrenici desio najteì zlo~in - geno-cid? Nije, odnosno gotovo da nije! Ostalo je tek zabiljeèno

televizijsko obra}anje tada{njeg predsjednika RepublikeSrpske Dragana âvi}a koji je javnost suo~io sazastra{uju}om ~injenicom, o kojoj se, dodu{e manje-vi{eznalo sve ve} 15-ak posljednjih godina: Vojska RS-a je uSrebrenici po~inila genocid! Kona~no, i Me|unarodni sud

pravde u Haagu, prije skoro dvije i pol godine, u presudi povodom tu`be Bosne i Hercegovine protiv SR Jugoslavijenepobitno je konstatirao i utvrdio da je nad srebreni~kimBo{njacima po~injen krvavi, masovni genocid.

^lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine Neboj{aRadmanovi}, dan uo~i srebreni~ke komemoracije nakojoj je sahranjeno novih petsto-{esto ubijenih i

identificiranih Bo{njaka, najavio je da ne}e biti nazo~an u

Poto~arima jer se ve} godinama, kako je kazao, ovaj“skup politizira“. Trajno operisan od ikakve logi~ke imoralne konzekventnosti, Radmanovi} je propustio

pojasniti, otkriti kako je mogu}e “politizirati“ zlo~in koji je vi{estrukim sudskim rje{enjima, u Haagu, prije svega,

a koji se, po njegovoj politi~koj i povjesni~arskojsamosvjesnosti, najvjerovatnije, nije ni desio?!

Jedina mogu}a i do sada poznata forma “politiziranjagenocida“ jeste njegovo negiranje, poricanje, relativiziranje,ignoriranje... a upravo to ~ini politi~ki establi{ment u

Banjoj Luci kojeg u Sarajevu reprezentira Neboj{aRadmanovi}. Kona~no, ako }emo pravo, za napojmljivizlo~in nad Bo{njacima Srebrenice u julu 1995. godine

SLOBODN BOSN I 16.7.2009.6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović,dan uoči srebreničke komemoracije na kojoj je sahranjeno novihpetsto-šesto ubijenih i identificiranih Bošnjaka, najavio je da nećebiti nazočan u Potočarima jer se već godinama, kako je kazao, ovaj“skup politizira“

KO POLITIZIRA GENOCID

Pi{e: SENAD AVDI]

Odbijajem da priznaju genocid u Srebrenici v


7/92

Vojska Republike Srpske pod komandom R atka Mladi}a iRadoslava Krsti}a imala je relevantnu politi~ku odluku, {to bi se tre-

balo dokazati u sudskom procesu protiv polit~kog lidera bosanskihSrba R adovana Karadì}a, ali i vjerovatnom su|enju RatkuMladi}u. Nije genocid u Srebrenici “s neba pao“, on je bio, u prvomredu, politi~ki osmi{ljen, gotovo pa savr{eno izveden zlo~in.

Kada vlasti Republike Srpske relativiziraju dimenzije ikarakter genocida u Srebrenici, naàlost, to moè svjedo~iti

samo o uàsnom uvjerenju tih vlasti: da se zlo~in mo`da i jestedesio, ali da se u politi~kom i strate{kom etno-geografskomsmislu “isplatio“! Demago{ki upakirano Radmanovi}evo(Dodikovo, [piri}evo, Slavujevo...) zalaganje kako se

politi~ari u BiH moraju dogovoriti o jedinstvenom danu ukojem }e se obiljeìti stradanje svih nedu`nih u pro{lom ratu

jeste upravo to i ni{ta vi{e - demago{ka, licemjerna “principi- jelna“ {arena laà.


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

F o t o : R E U T E R S

PIJETET IELEMENTARNA

MORALNA I POLITI^KAODGOVORNOST

Obiljeàvanje srebreni~koggenocida u Poto~arima


8/92

ÊTVRTAK, 9. JULIU Stocu je danas otvoren Me|unarodni

festival dokumentarnog filma i okupljena je, vidim, kvalitetna ekipa umjetnika izcijele regije. Kroz sedam dana u istomgradu trebao bi biti odràn koncert

MARKA PERKOVI]A THOMPSONA iunaprijed strepim od mogu}ih scenarija.Jednom sam se prije dvije-tri godine naNovoj televiziji èstoko “poklao“ sa poko-

jnim muzi~kim kriti~arem DARKOM GLA-VANOM, koji je tvrdio da ni{ta sporno nenalazi u moèbitnom Thompsonovu kon-certu u Sarajevu: “Thompson u pjesmamanikog ne vrije|a, on afirmira tradicionalne

nacionalne vrijednosti, vjeru, obitelj,

domoljublje...“, podu~io me Glavan.“Potpune isti korpus vrijednosti afirmira i

slavi SVETLANA CECA RA@NATOVI],

pa dajte, organizirajte joj koncert na

Maksimiru“, preporu~io sam Glavanu.

PETAK, 10. JULIOhrabri me jutros neki klinac sa

Filozofskog fakulteta poklonjaju}i mi prvi broj knjièvnog ~asopisa/ odnosno fanzina/“(SIC!)“. Brzinski i sa rado{}u ~itam tek-stove, prozu, poeziju, eseje, posu|ene~lanke. Inteligentno, po{teno i, {to jenajva`nije, duhovito i zabavno {tivo koje se

bez okoli{anja obra~unava i ismijava sanacionalisti~kim stereotipijama uknjièvnosti, akademskoj zajednici, stu-dentskoj populaciji. Najve}a manaovda{nje antinacionalisti~ke intelektualnescene je {to je, brate, ubi boè dosadna,ravna, suha, neinspirativna...

SUBOTA, 11. JULIBoks i njegove naknadne poslovne, po

pravilu, zlo~ina~ke derivate, estradno-krvo-

lo~ne izvedenice (ultimate, K1, K2...) odavnosam prestao pratiti, ali ovaj na{/njema~ki

bokser FELIX STURM (ADNAN ]ATI]) mi je ba{ legao. Prije trideset godina svjesno sam pobjegao sa maturske zabave da bih gledaofinale Svjetskog prvenstva u boksu (odràvalo

se u Beogradu), prije svega zbog me~a ute{koj kategoriji izme|u furioznog KubancaTeofila Stevensona i (tada) na{eg DraganaVujkovi}a; fenomenalna, nevjerovatnademostracija su{tine boksa. Jo{ sam samo

jedan takav izvorno sportski, ali krvavi, bok-serski obra~un upamtio: vite{ku tu~njavuizme|u Lenoxa Lewisa i @eljka Mavrovi}a

prije sedam-osam godina, nakon koje jehrvatski boksa~ napustio ovaj sport. Uz svedrugo {to krasi Sturma - ]ati}a (patriotizam,odmjerenost, predanost poslu...), malo se kozadrào na su{tini: de~ko je fenomenalan

boksa~, vje{t, brz, sinhroniziran, jedan od

rijetkih koji ovom sportu mogu garantirati“plemenitost“ i vite{tvo. ]ati} je utjelovljenjeonakvog boksa o kojem je svjedo~io NormanMailer pi{u}i o MUHAMEDU ALIJU, iliVESELKO TEN@ERA slave}i pulsko-imot-skog velikana MATU PARLOVA.

NEDJELJA, 12. JULIRana jutarnja kafa mi je, po obi~aju,

prisjela. îtam novine, i neko od gostiju se javlja na telefon i govori u nevjerici: “Daj,nemoj me zajebavati? “ Gazda kafane,o~ito vje{t ovakvim dijalozima, do{aptavami: “Neko je umro, ovako devedeset posto

Sarajlija reagira nakon {to im jave da je

neko poznat umro - daj nemoj me zajeba-

vati “ I fakat, umro je divni ~ovjek, krasniglumac @AN MAROLT. Sa smr}u se ovdje, barem za sada, jo{ niko ne zajebava...

PONEDJELJAK, 13. JULIJASMIN DURAKOVI], biv{i direktor

Federalne televizije, reìser najgoreg filma

u povijesti bh. kinematografije, crkavicezvane Nafaka , na svom portalu Depo (kojivrvi od kolumnisti~kih kapitalaca, SlavoKuki}, Amel Bafti}...) pi{e da je SlobodnaBosna “bulevarska novina“. Boravio samnekada u ratu u rodnom Durakovi}evu

selu, negdje izme|u Bugojna i ni~ega -ne}ete vjerovati, selo je premreèno bule-varima, trgovima, auto-putevima... Tu je,|e bi drugo, jadni reìser stekao saznanja o

bulevarskoj {tampi i urbanom doìvljajusvijeta oko sebe.

UTORAK, 14. JULIJu~er EDHEM BIÂKÎ], a danas

BAKIR IZETBEGOVI] sa stranicaDnevnog avaza urli~u i galamom obja-{njavaju kako su (ili bi mogli postati) `rtvemontiranih policijsko-sudskih procesa.

Posebno je radikalan i zahuktan mla|iIzetbegovi} koji na osnovu nikakvihdokaza tvrdi kako }e ga nepravomo}no

osu|eni sarajevski kamatar Muhamed AliGa{i “potopiti“ u zamjenu za osloba|aju}udrugostepenu presudu. Ni|e veze s vezom,to svak’ ko se u pravosu|e razumije zna,samo je nejasno zbog ~ega Alijin Mali

princ, bez ikakve veze i samoodrìve potrebe, pu{e na hladno?! Niti je Ga{i ~lanSDA, niti bi po bilo kakvoj logici trebao

biti “uvezan“ sa donedavnim potpredsjed-nikom ove stranke. Izgleda da je ratni i

poratni gospodar Sarajeva, sin Bakir, ne{toili pobrkao, ili se prekombinirao u mutnim,

podzemnim poslovima u glavnom gradu.

SRIJEDA, 15. JULI

Evropska unija je odlu~ila da od po~etka naredne godine uvede bezvizni

reìm za Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju.[to se BiH ti~e, ovdje je i dalje na djelu

bezvezni reìm!


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI


9/92

SLOBODN BOSN I 16.7.2009. 9


10/92


ÎJA POLICIJA

Ho}e li i

komesar iministar policijeu HNK-u bitiHrvatiNakon {to je visoki predstavnik ValentinInzko po~etkom juna smijenio policijskogkomesara MUP-a Hercegova~ko-neretvanske ùpanije Himzu \onku, namjesto njegovog nasljednika kandidiralasu se samo dvojica policajaca. Pored

sada{njeg vr{itelja du`nosti komesaraAmira Begi}a, doskora na~elnikaPolicijske uprave Konjic, koji je u posljed-njih mjesec dana mijenjao \onku, nanatje~aj je pristigla jo{ i prijava komandiraTerenskog ureda Jug Grani~ne policijeBiH @eljka ]ori}a. I mada dvojica prijavl-

jenih kandidata u narednom danima tektrebaju pro}i strogu provjeru OHR-a, goto-vo je posve izvjesno da }e najvi{e prim-

jedbi biti na ratni anga`man Amira Begi}a.Policajca Begi}a su, naime, predstavniciizbjeglih Srba iz Konjica ranije optuìvalida je kao ratni na~elnik kriminalisti~kepolicije u tom hercegova~kom gradi}u

sudjelovao u prikrivanju zlo~ina. No, uko-liko se desi da Amir Begi} zbog svojenavodne ne~iste ratne pro{losti bude eli-miniran, nastao bi novi problem, budu}ida bi izbor @eljka ]ori}a osporili bo{nja~kipoliti~ki predstavnici u Hercegovini, jer biu tom slu~aju i komesar i ùpanijski min-istar policije bili iste - hrvatske nacional-nosti. (S. M.)

NEVJESTA BEZ RADNOGMJESTA

Tihi}eva snahaHalida prva `rtvasukoba Tihi}a iSadovi}aPo svemu sude}i, prva `rtva sukoba min-istra sigurnosti Tarika Sadovi}a i njegov-og strana~kog {efa Sulejmana Tihi}a bit}e Tihi}eva snaha Halida Tihi} koja }eostati bez radnog mjesta. Naime, kada je

imenovan za ministra sigurnosti Sadovi} je iza{ao u susret svom strana~kom {efuTihi}u pa mu je zaposlio snahu Halidu pri

Glavni tajnik HDZ-a 1990. JosipMerdò koji je jo{ u septembru 2006., zbog

po~injenog kaznenog djela zloupotrebeslu`benog poloàja, pravomo}no osu|en nagodinu dana zatvora, mogao bi se vrlo brzona}i iza re{etaka. Poslije dugogodi{nje

pravne bitke koju je zavr{io bez uspjeha,

Merdò je pro{le godine traìo prolongiranjeodlaska u zatvor iz zdravstvenih razloga.Budu}i da je tada Op}inskom sudu uMostaru dostavio medicinske nalaze premakojima boluje od te{ke, neizlje~ive plu}ne

bolesti, njegova je molba uvaèna. Suci su~ak suosje}ali s Merdòm, uvjereni kakomu je ostalo jo{ nekoliko mjeseci ìvota?!

Kako je, me|utim, umjesto u bolesni~koj postelji gdje bi, premalije~ni~koj dijagnozi morao biti, JosipMerdò posljednjih mjeseci pokazaoneobi~nu vitalnost za jednog “smrtnog

bolesnika“, mostarski su suci zaklju~ili da,

kada ve} ima snage za svestran politi~kianga`man, glavni tajnik HDZ-a 1990. moè i uzatvor. Osim {to je Merdìna posljednja molbaza odgodu izvr{enja zatvorske kazne odbijena,najavljeno je i pokretanje istrage protiv

nekolicine lije~nika s Interne klinike u Mostarukoji su obmanuli Sud, falsificiraju}i medi-cinske nalaze za la`nog pacijenta. (S. M.)

SUCI NA MUCI

MINI MARKET

Koktel nakon preuzimanja du`nostinovog Upravnog odbora FTV-a prijenekoliko dana, za biv{eg ~lana JosipaBlaèvi}a koji je u UO imenovan po pre-

poruci biv{eg predsjedavaju}eg SlaveKuki}a, ni najmanje nije bio opro{tajni.

Naprotiv, Blaèvi} je ve} imenovan zaurednika u redakciji Dokumentarno-savremenog programa u Informativno-tehni~kom centru (ITC) FTV-a u Mostaru.Iako ovaj ITC nikada nije funkcioniraoorganiziran u redakcije, zahvaljuju}i

upravi Federalne televizije Blaèvi} se nemora mu~iti i na posao putovati uSarajevo. Uz to je malo jasnija i odluka

biv{eg UO da na posljednjoj sjednici 12. juna, kojom je predsjedavao Kuki},uprkos brojnim problemima koje ostavlja-

ju iza sebe, odlu~uju ba{ o nastavkukoprodukcijske saradnje sa nezavisnom

producentskom ku}om Koncept izMostara, gdje je Blaèvi} slu~ajno ili ne,godinama angaìran kao producent.

(N. [)

NOVA PIPA ZA JOSIPA

Bivši član uprave FTV-aJosip Blažević imenovan zaurednika u ITC-u Mostar

Josip Merdžo falsificiraoliječničke nalaze da biprolongirao odlazak u zatvor

Josip

Merdò


11/92

PRO ET CONTRA

Vjerujete li da }e VladaFederacije BiH ustrajati

na reviziji korisnikabora~ko-invalidskih

naknada?


MINI MARKET

Sektoru za za{titu dràvne granice. HalidaTihi} bila je zaposlena na osnovu ugovorao djelu koji po svoj prilici vi{e ne}e bitiproduèn. Kako se Sulejman Tihi}(ne)opravdano nada ostavci TarikaSadovi}a, tako Sadovi} od svogpomo}nika i {efa Sektora za za{titudràvne granice Nermina Pe{te zahtijeva

da se raskine ugovor o radu sa HalidomTihi} koju èli ostaviti bez posla prije negobude prisiljen napustiti ministarsku fotelju.

(M.F.)

PRITU@BE NA TU@ITELJA

Tuìtelj [ljivarnije uspio

obnoviti mandat^lanovi Visokog sudskog i tuìteljskogvije}a BiH imenovali su, i to iz drugog

poku{aja, novog glavnog tuìteljaKantonalnog tuìteljstva u Sarajevu. Iakosu se kao najozbiljniji kandidati na tudu`nost doskora spominjali sada ve} biv{iglavni sarajevski tuìtelj Branko [ljivar injegova desna ruka Oleg âvka, zaglavnu je tuìteljicu, na koncu, izabrananjihova kolegica Nives Kanev~ev. Kakonezvani~no doznajemo, ~lanovi VSTV-asu tuìtelju [ljivaru odbili produìti mandatzbog brojnih zamjerki na njegovdosada{nji anga`man, dok je Oleg âvka

diskvalificiran uz formalno obrazloènje danema dovoljno godina radnog iskustva.

(S.M.)

AN\ELKO BARUNpredsjednik

HVIDR-e

NEKako su federalna Vlada, odnosno resornaministarstva krenuli, nisam siguran da }e pro-ces revizije biti okon~an kvalitetno. Sude}iprema prednacrtu Zakona o reviziji, o~igledno

je da se ponovo neko èli za{tititi.

ZAHID CRNKI]ministar za bora~kapitanja FBiH

DATemeljita revizija svih korisnika budètskihnaknada je neophodna. Dakle i bez uvjetakoje nam postavlja MMF, reviziju treba uraditi.Treba kona~no uspostaviti jedinstven registarkorisnika i mada nikad niko nije donosiozakon da bi se to u~inilo, ali eto predloìli smoi zakon, sve zbog te`nje da posao uradimotemeljito i kvalitetno.

MOMIR DEJANOVI],direktor Centra za humanupolitiku Doboj

DAVjerujem da }e revizija biti ura|ena bez obzirana ”politi~ku {tetu” koju }e imati oni koji to buduradili. Nisam siguran ni da bi taj posao biouop{te u programu Vlade da nije uvjeta MMF-a,me|utim, u ovom se trenutku ne èle zamjeratime|unarodnim finansijskim institucijama.

ADEM BORI]direktor Zavoda PIO/MIO

FBiH

DAVjerujem da }e proces provjere bitiokon~an uspje{no. Moramo vjerovati.O~ekujem da }e biti opstrukcija, ali jezaista do{lo vrijeme da se uradi jedna

kvalitetna i sveobuhvatna revizija korisnikaraznih nov~anih naknada.

MEHMED [I[I]predsjednik Saveza

demobiliziranih boraca BiH

NEOpet }e vjerovatno biti samo pove}an brojkorisnika nov~anih naknada. Cijela ta pri~a oreviziji je samo zamajavanje javnosti.Stvaranje privida da se na tom pitanju ne{to

ozbiljno radi.

DOBRICA JONJI]pomo}nik ministra za rad i

socijalnu politiku FBiH

NEVjerujem da }e revizija biti uspje{noprovedena, ali osobno mislim da je totrebalo uraditi tako {to bi se napravilareforma kompletnog zakonodavstva uoblasti za{tite bora~ko-invalidske popu-lacije. Ne vjerujem da }e neko ko je jed-nom napisao da je neko bio borac a onbio u Njema~koj, sada napisatidruga~ije.

Branko [ljivar i Oleg âvka

SulejmanTihi}


12/92



Senzacionalno “otkriće“ koje je u više navrata posljednjih dana plasirao “Dnevniavaz“, prema kojem najpoznatiji (nepravomoćno, na 20 godina osuđeni) sarajevski

kamatar MUHAMED ALI GAŠI treba, u zamjenu za oslobađajuću presudu, biti“svjedok-pokajnik protiv” BAKIRA IZETBEGOVIĆA, pored toga što je neozbiljno,

netačno i pravno nelogično, poslužilo je za daljnje histeriziranje (bošnjačke) javnosti u strahu od “politički montiranih sudskih procesa“

Nakon {to je “Avaz” “provalio” da }e svjedo~iti protiv

Izetbegovi}a, Muhamed Ali Ga{i u zatvoru zabrinut za svoj `ivot!

GA[I I BAKIR,PARANOJA

BEZ POKRI]A


13/92

Pozivaju}i se na “monstruozne{pekulacije“ koje, navodno,

posljednjih dana kruè me|u sara- jevskim odvjetnicima, politi~a-rima i obavje{tajcima (?), Dnevni

avaz je pro{log vikenda objavio “{okantnu“vijest da se protiv Bakira Izetbegovi}a, i tou najve}oj tajnosti, sprema optu`nica. Kakosu “otkrili“ novinari Dnevnog avaza,glavnu ulogu u montiranom sudskom pro-cesu “sinu najve}eg sina bo{nja~kog naro-da“, mogao bi imati Muhamed Ali Ga{i,koji je pro{log mjeseca nepravomo}noosu|en na dvadeset godina zatvora?! Premascenariju koji su, tvrde zabrinuti novinariAvaza, osmislili Izetbegovi}evi politi~ki

protivnici, a podràli pojedini tuìteljski ime|unarodni krugovi, Muhamed Ali Ga{i

bi u zamjenu za smanjenje zatvorske kaznedobio status svjedoka-pokajnika, optuìoIzetbegovi}a kao svog pokrovitelja i nalo-godavca, nakon ~ega bi “Alijin sin“ oti{ao

na sigurnu robiju. “Namjera je da se nastavisatanizacija porodice Izetbegovi}, da se

dokaè da je Alija bio ratni zlo~inac i

islamski fundamentalista, a da je njegov sin

kriminalac koji, navodno, stoji na ~elu

najprljavije uli~ne mafije“, upozorili sunovinari Dnevnog avaza.

POTVRDA NEPROVJERENIH

[PEKULACIJA

I mada se iz tendencioznog teksta o poku{aju kriminalizacije {efa Kluba zastup-nika SDA u Parlamentu BiH ne moè ~ak ni


ZA[TO JE ZABRINUT BAKIR IZETBEGOVI]

Pi{u: SUZANA MIJATOVI] IMIRSAD FAZLI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI]

MEDIJSKA KAMPANJA BEZ POKRI]A Novinari Dnevnog avaza najavili su hap{enjeBakira Izetbegovi}a pozivaju}i se na advokatske{pekulacije

@RTVA PRAVOSUDNOGPROGONA ILI PARANOJEFAHRUDINA RADONÎ]A Bakir Izetbegovi}, “sin najve}egsina bo{nja~kog naroda”

“SVJEDOK - POKAJNIK”Nakon {to je osu|en na dvadeset god-

ina zatvora, Muhamed Ali Ga{i“prokazan” je i kao klju~ni svjedok

protiv Bakira Izetbegovi}a


14/92

nazrijeti iz kojih je izvora novinarima Avaza plasirana ta “ekskluzivna“ informacija,zbog ~ega s pravom valja posumnjati kako

je posrijedi jo{ jedna njihova paranoidnaizmi{ljotina, trebala su pro}i samo dva danada se u istim novinama, istim povodom,

oglasi i sama `rtva navodnog pravosudnog progona. Podsje}aju}i kako je ve} decenija-ma meta laì i insinuacija, Bakir Izetbegovi}u ovotjednom intervjuu Avazu nije odbaciomogu}nost da su bo{nja~ki politi~ki pro-tivnici, uistinu, pripremili scenarij koji sunjegovi novinarski saveznici na vrijemeosujetili. “Cilj je izvaditi ki~mu Bo{njaci-ma, zadati im strah“, poentirao je Bakir Izetbegovi}. Iz ranijeg pisanja Avaza, pak,znamo da ki~ma Bo{njaka po~iva na tristuba - duhovnom (reis Mustafa Ceri}),

politi~kom naslje|u (Alija Izetbegovi}) imedijskom (utemeljitelj Dnevnog avaza

Fahrudin Radon~i}). No, da vidimo sada kako stoje stvarikada se barata konkretnim ~injenicama.

Za trajanja vi{emjese~nog su|enja bra}iAzizu i Muhamedu Aliju Ga{iju, njihovomzetu Edinu Hotu, te Mirsi Krasni}u, AmiruKasumi}u, Enginu Prohi, Muharemuâu{evi}u i Sinanu Ljuci, i saslu{anja nadesetke svjedoka, ime Bakira Izetbegovi}anikada nije spomenuto u bilo kojem kontek-stu, niti je eventualna veza Izetbegovi}a iGa{ija ikada bila predmet policijske istrage.(Kantonalno tuìteljstvo u Sarajevu je, pod-sjetimo, istraìvalo povezanost Muhameda

Alija Ga{ija i Izetbegovi}evog intimusaSenada [ahinpa{i}a [aje, no, osim vulgar-nih telefonskih razgovora, nisu na|eni ~vrstidokazi kojim bi se [aja svrstao me|u~lanove Ga{ijeve “zlo~ina~ke organizacije“.

Jednako tako, i nakon {to je Muhamed AliGa{i 23. juna osu|en na dvadesetogodi{njuzatvorsku kaznu i do daljnjeg smje{ten u

pritvor sarajevskog Centralnog zatvora, nijeimao kontakta ni s predstavnicimaTuìteljstva, niti s bilo kakvim istraìteljima- doma}im ili strancima. “Nije nam poznato

da je Muhamedu Aliju Ga{iju ikada nu|ena

bilo kakva nagodba“, kazali su namGa{ijevi odvjetnici Dragan Barbari} iZdravko Rai~. Budu}i da je vijest o navod-nim Ga{ijevim pregovorima s Tuìteljstvom

i mogu}em svjedo~enju protiv BakiraIzetbegovi}a bila novost i za braniteljedrugih pripadnika sarajevske “zlo~ina~keorganizacije“, jasno je kako novinari Avazatu informaciju, zasigurno, nisu dobili uodvjetni~kim krugovima. Zanimljivo je,me|utim, i da je kantonalni tuìtelj Oleg

âvka koji je zastupao optu`nicu protivGa{ija upravo u Dnevnom avazu “otkrio“ daMuhamedu Aliju Ga{iju nudi ulogu svjedo-ka-pokajnika protiv Bakira Izetbegovi}a.

”Na tu temu nikada nisam razgovarao

niti s optuènim Ga{ijem, niti sa njegovim

advokatima, niti su mi novinari postavili

takvo pitanje. Ne obazirem se na pisanje

Avaza niti na ono {to pri~a Bakir

Izetbegovi}. A to {to dr{}u, {to se tresu,

nije mi mrsko. O~igledno je da postoji

ne{to zbog ~ega ne spavaju mirno, a {ta je

to konkretno, oni najbolje znaju”, odgovaratuìtelj Oleg âvka.

NACIONALNI IZDAJNIK

S druge strane, Ga{ijevi prijatelji tvrdekako su posljednji napisi u Dnevnom avazusilno zabrinuli i samog Muhameda AlijaGa{ija, koji strepi za svoju sigurnost. “Prvosu ga osudili na dvadeset godina zatvora,

onda su ga u pritvoru razdvojili od Mirse

Krasni}a, a sada ga tretiraju kao nacionalnog

izdajnika. Muhamed nema nikakve veze s

tim pri~ama, zabrinut je, jer ovo je bio poziv

na njegov lin~“, tvrdi jedan od Ga{ijevihznanaca, navode}i kako se njegov prijateljna{ao u neugodnoj situaciji, budu}i da nije umogu}nosti demantirati neistine koje su onjemu, kao famoznom svjedoku-pokajniku,objavljene posljednjih dana.



Iako je prvostupanjska presuda bra}iGa{i i njihovim kompanjonima izre~ena 23. juna, odvjetnici osmorice osu|enika jo{nisu dobili pismene presude, zbog ~ega }ekasniti i s pisanjem àlbi. Zakonski rok zadostavljanje presuda je, ina~e, petnaestdana, s tim da u slu~ajevima sloènijihsudskih predmeta moè iznositi maksimal-no mjesec dana. No, premda krajnji terminza obrazloènje vi{egodi{njih zatvorskihkazni koje su izre~ene pripadnicima prve

sarajevske “zlo~ina~ke organizacije“ isti~enarednog tjedna, nema naznaka da su~lanovi Sudskog vije}a Kantonalnog sudau Sarajevu, pod predsjedavanjem sutkinjeDalide Burzi}, taj posao priveli kraju.

ZLO IN I KAZNA ZLO INA KE ORGANIZACIJE

Sutkinja Burzić još uvijek nije

napisala presudu

TU@ITELJOLEG ÂVKA Ne obazirem se na

pisanje Avaza nitina ono {to pri~aBakir Izetbegovi}

PRESUDA NA ÊKANJUOdvjetnici sarajevske “zlo~ina~ke organi-zacije” jo{ nisu dobili obrazloènje sudskeodluke kojom su njihovi branjenici osu|enina vi{egodi{nje zatvorske kazne


15/92



16/92


EKSPLOZIVAN RAST KREDITA

Tokom posljednje dvije godine aktuelna vlast zadužila je državu više nego sveposlijeratne vlade zajedno; Slobodna Bosna donosi podatke o visini državnog i

komercijalnog duga, i analizira spada li BiH u krug visokozaduženih država

BIH BEZGLAVO SRLJAU KREDITNO ROPSTVO

Ukupni inostrani dug BiH, dug dr`ave i privatni dug

banaka i kompanija, dostigao zabrinjavaju}iiznos od 16,6 milijardi KM


17/92

Aktuelna vladaju}a koalicija petstranaka od po~etka mandata dodanas zaduìla je BiH u inos-transtvu vi{e nego svedosada{nje vlade zajedno!

[tavi{e, inostrani dug napravljen tokom posljednje dvi je godine skoro je dosti-gao visinu cjelokupnog duga dràvenastalog do 2006. godine, ra~unaju}i nesamo poslijeratno zaduènje nego i

zaduènje koje nam je ostalo u naslije|eiz predratnog perioda socijalisti~keJugoslavije.

DR@AVNI DUG UVE]AN ZA 80 POSTO

Prema oficijalnim podacima Mini-starstva finansija i trezora BiH, ukupnidug dràve, ne ra~unaju}i aktuelnazaduènja koja su doslovno ekplodirala

posljednjih mjeseci, bio je nepune 4,2milijarde KM, od ~ega je naslije|eni,odnosno prijeratni dug iznosio 1,8 mili-

jardi KM, dok je dug nastao nakon rata bio ne{to ve}i - 2,4 mili jarde KM.

Dakle, sve poslijeratne vlade u BiH,ra~unaju}i prvu koju je predvodio HarisSilajdì} i posljednju na ~elu s AdnanomTerzi}em, dràvu su zaduìle za 2,4 mil-

ijarde KM, dok je posljednja vlada na~elu s Nikolom [piri}em u samo polamandata napravila inostrani dug od

preko 3,6 mili jardi KM! Lavovski dioaktuelnog duga otpada na upravoodobreni stand by aran`man Me|unar-

odnog monetarnog fonda vrijedan 2,3milijarde KM, kojim }e aktuelna vlastzakrpiti budètske rupe nastaleneodmjerenom budètskom potro{njomna svim razinama vlasti. Sve poslijer-atne politi~ke elite u BiH tro{ile su

pu no vi {e od real ni h bu dèt sk ihmogu}nosti, no posljednja politi~kareprezentacija pet vladaju}ih partija(SDA, SNSD, SDA, HDZ i HDZ 1990.)u tome je opasno pretjerala, {to senajbolje vidi po eksplozivnom rastuinostranog duga, nezabiljeènom umodernoj povijesti BiH.

Trenutni dug dràve prema inost-ranstvu, ra~unaju}i i nove kredite MMF-a,EBRD-a, EIB-a i Svjetske banke,

prema{io je iznos od 7,6 milijardi KM.


BiH NA PRAGU DU@NI^KOG ROPSTVA

Pi{e: ASIM METILJEVI] BiH VISOKOZADUŽENA DRŽAVA: Ako je inostrani dug2,2 puta veći od izvoza, onda se takva državatretira kao visokozadužena. Po tom kriteriju, BiH jeuveliko zakoračila u grupu visokozaduženih država

BiH PRED FINANSIJSKIMSUNOVRATOM

Politi~ki lideri BiH zatvaraju o~ipred ekonomskom krizom

REKORDNA VANJSKA ZADU@ENOSTU mandatu Nikole [piri}a dràvni inodug pove}an je za 80 posto

F o t o : M a r i o I i ~ i }

F o t o : M a r i o I l i ~ i }


18/92

No, tom iznosu treba pridodati privatnidug komercijalnih banaka i preduze}akoji je trenutno prema{io iznos od 9 mili-

jardi KM, {to zna~i da je ukupni dug BiH prema inostranim povjeriocima dostigaozabrinjavaju}i iznos od 16,6 milijardiKM, {to prema svim parametrima kojimase uobi~ajeno mjeri inostrani dugneke dràve BiH svrstava u grupuvisokozaduènih dràva, kojima prijetidu`ni~ka spirala i dugoro~no kreditnoropstvo.

BiH U GRUPI VISOKO

ZADU@ENIH DR@AVA

Jedna od najrasprostranjenijih metodakojom se mjeri rizik inostrane za-duènosti neke dràve jeste odnos izme|uvisine inostranog duga i izvoza zemlje.Ako je inostrani dug 2,2 puta ve}i odizvoza, onda se takva dràva tretira kaovisokozaduèna. Po tom kriteriju, BiH jeuveliko zakora~ila u grupu viso-kozaduènih dràva. Naime, ukupniizvoz robe i usluga na inostranimtrì{tima, na kraju 2009. godine, jedva }e

prema{iti 6 milijardi KM, {to zna~i da jeinostrani dug uveliko nadma{io kriti~nugranicu od 2,2 puta.

Drugi kriterij, koji naj~e{}e primjenju- ju Svjetska banka i MMF, jeste odnos

inostranog duga prema doma}em bruto proizvodu. Kada inostrani dug prema{i 80 pos to BDP-a, dràva se smatra

visokozaduènom. Trenutni BDP u BiHiznosi oko 25 milijardi KM, {to zna~i da je inostrani dug dostigao iznos od 60 posto BDP-a. Prema tom kriteriju, BiH jo{ uvijek ne spada u grupuvisokozaduènih dràva, no o~igledno odte grupe nije daleko.

EKSPLOZIJA KREDITNE POTRO[NJE

Dodatni problem za BiH predstavljasuprotan trend kretanja inostranog duga iizvoza: dok je inostrani dug dràve usamo godinu dana porastao za preko 80

posto, izvoz roba i usluga uglavnom


EKSPLOZIVAN RAST KREDITA

21.5.2008. godine u Be~u ministar trezoraBiH Dragan Vranki} potpisao ugovor saustrijskom vladom za kredit u iznosu od28 miliona KM, namijenjen za moderni-zaciju dviju bolnica u Mostaru;

23.5.2008. godine u Vije}u ministara BiH(VM) potpisan ugovor sa Svjetskombankom u visini 35 miliona KM, namijenjenza projekat cestovne infrastrukture isigurnosti;

21.10. 2008. godine u VM-u potpisanugovor s EBRD-om o kreditiranju ~etiritrase na autocesti 5C u ukupnom iznosuod 360 miliona KM;

18.12. 2008. godine u VM-u potpisanugovor s EIB-om o kreditiranjuizgradnje autoceste 5C -prva faza -

sjever u ukupnom iznosu od 150miliona KM;

3.6.2009. godine u VM-u potpisan ugovorsa Svjetskom bankom o trogodi{njoj

podr{ci budètu u ukupnom iznosu od370 miliona KM;

17.6.2009. godine vlada Kuvajta odobrilakredit BiH za nastavak izgradnje autoceste5C u ukupom iznosu od 50 miliona KM;

6.7. 2000. godine u VM-u potpisan ugovorsa delegacijom Saudijske Arabije o kredi-tiranju modernizacije ~etiri bolnice u BiH,u ukupnom iznosu od 34 miliona KM;

9.7.2009. godine Bord MMF-a odobriokreditni stand by aran`man BiH u ukup-nom iznosu od 2,3 milijarde KM.

KAKO SMO SE ZADU@IVALI

Pregled najvećih kreditnihzaduženja aktuelne vlasti

EKSPLOZIJA INO DUGA:Sve poslijeratne vlade uBiH, državu su zadužile za2,4 milijarde KM, dok jeposljednja vlada na čelu sNikolom Špirićem u samopola mandata napravilainostrani dug od preko3,6 milijardi KM!


19/92

stagnira ili ~ak i pada. Jo{ je rano zaizno{enje prognoza, ali prema ve}ini

pokazatelja izvoz roba i usluga u 2009.godini bit }e 10 do 15 posto manji negogodinu ranije. To je dodu{e trenutni

poreme}aj izazvan globalnom recesijom,no i bez efekata globalne recesije izvozroba i usluga BiH o~ajno je lo{ i unajboljim vremenima jedva je dostizao50 posto uvoza. Tako je naprimjer 2008.godinu BiH okon~ala s rekordnim

trgovinskim deficitom od blizu 8 milijar-di KM, {to je samo po sebi bio dovoljanrazlog za op}u uzbunu i odlu~nosvo|enje budètske potro{nje u realneokvire. No, desilo se upravo suprotno:umjesto kresanja budètskih tro{kova,

politi~ka elita BiH odlu~ila je manjak prihoda nadoknaditi podizanjem novihkredita, dovode}i time dràvu i njenuekonomiju na samu ivicu finansijskogsloma.

Najtragi~nije u svemu jest ~injenicada }e novi krediti najve}im dijelom bitiusmjereni na odràvanje dosada{nje,nerealno visoke potro{nje, i da }e tek nez-natan dio oti}i na izgradnju infrastruk-turnih objekata i zapo{ljavanje gra|evin-skih i industrijskih kapaciteta. Naime, od3,6 milijardi KM novih kredita, listom

podignutih u posljednjoj godini, tek 20 posto oti}i }e na izgradnju autoceste 5C,upravljanje ~vrstim otpadom ili moderni-zaciju klini~ke opreme, dok }e 80 postozavr{iti u budètima dràve, entiteta ikantona i uglavnom }e se potro{iti naodràvanje nerealno visokog standardaadministrativnog aparata i finansiranjeekstremno visokih socijalnih izdataka.

Krajnje nepovoljan ekonomski trendu dràvi potrebno je u hitnom rokuusporiti i preokrenuti, a to je mogu}enapraviti rigoroznim kresanjem bu-dètske potro{nje i usmjeravanjemdobivenih kredita na finansiranje velikihinvesticionih projekata u cestogradnji ielektroenergetskom sektoru. I naravno,trenuta~nim zamrzavanjem daljnjegzaduìvanja dràve.

U protivnom, BiH }e uskoro dospjetiu svojevrsno du`ni~ko ropstvo, kada }esva novostvorena vrijednost odlaziti naservisiranje inostranog duga.


BiH NA PRAGU DU@NI^KOG ROPSTVA

Kredit Me|unarodnog monetarnogfonda u iznosu od 2,3 milijarde KM BiH je uzela pod pril i~no nepovoljnim uvjeti-ma. Kredit se naime mora vratiti u dostakratkom vremenu i to s kamatom od 1,4posto na godi{njem nivou. Kako smodoznali, cjelokupni kredit s pripadaju}imkamatama BiH }e vratiti u samo dvijegodine, pri ~emu }e prva rata na naplatu

dospjeti nakon trogodi{njeg grace perio-da. Dakle, tokom 2015. i 2016. godineBiH }e MMF-u vratiti 2,3 milijarde KMglavnice i jo{ nekoliko stotina miliona KMna ime kamata. Zajedno s ostalim prispje-lim ratama 2015. godine na naplatu }epristi}i skoro dvije milijarde KM, {to jesedam puta vi{e od dospjelih obaveza u2009. godini.

SKRIVENI UVJETI MMF-a

Kredit MMF-a BiH će vratiti u

samo dvije godine


20/92



21/92



22/92

Tajni ratni dnevnik R atka Mladi}aha{kom Tuìla{tvu predao jeAkcioni tim srbijanske vlade u

prolje}e ove godine. Dnevnik je zaplijenjen prilikom pretresa

stana Mladi}eve supruge Bosiljke 4.decembra 2008. godine. Beogradski listBlic u dva navrata je objavljivao dijeloveovog dnevnika koji su izazvali nevjerovat-nu medijsku pa`nju.

Nakon {to je Beograd predao Haagu ove

dnevni~ke zapise, glavni ha{ki tuìteljSerge Brammertz izvijestio je Vije}e sig-urnosti UN-a da je u ruke dobio ratni i

poslijeratni dnevnik jednog od najtraènijih bjegunaca Ratka Mladi}a.

Dnevnik se sastoji od vi{e bilje`nicaispisanih rukom }irili~nim slovima.

DOKAZI PROTIV SRBIJANSKOG DB-a

Vojni vo|a bosanskih Srba u njima jedetaljno opisivao sastanke sa {efom srbijan-skog SDB-a Jovicom Stani{i}em, brojnimgeneralima Vojske Republike Srpske,

poslovnim ljudima koji su finansijski

pomagali VRS, ali i visokim du`nosnicimaMilo{evi}eve vlade.

Tuìteljstvo Ha{kog tribunala Mladi}ev je dnevnik dobilo po~etkom marta i


EKSKLUZIVNO

Pi{e: MIRHA DEDI]

“Slobodna Bosna” došla je u posjed do sada neobjavljenih dnevničkih zabilješkiRATKA MLADIĆA, komandanta Vojske RS-a, najtraženijeg haškog bjegunca, kojisu prije nekoliko mjeseci zaplijenjeni u njegovoj beogradskoj kući i ubrzo nakon

toga proslijeđeni Tužilaštvu Tribunala u Haagu; Mladićevi dnevnici, “radnebeleške”, ilustrativno svjedoče o odnosima između vojnih i civilnih vlasti na

Palama, ali i o aktivnoj ulozi srbijanskog državnog, vojnog i policijskog aparata usvim ključnim događajima u Republici Srpskoj

MLADI]EVI DNEVNICI

ZA DOKAZIVANJEODGOVORNOSTI BEOGRADAJovica Stani{i} mi je rekao da su Arkanove i druge

paravojne jedinice u njegovoj nadle`nosti

DNEVNIKRATNOG

ZLOÎNCA FaksimiliMladi}evihdnevni~kih zapisa


23/92


RATNO-PORATNI DNEVNICI RATKA MLADI]A

DEMONSTRACIJA MO]I SRPSKE VOJSKEGeneral Ratko Mladi}u`ivao je u pokazivanjusvoje snage


24/92

od Sudskog vije}a odmah zatrà ilo da se onnaknadno uvrsti kao dokaz u postupku protiv

biv{eg {efa Milo{evi}eve tajne policijeJovice Stani{i}a i njegovog pomo}nikaFranka Simatovi}a.

Naime, bilje{ke, kako se tvrdi, povezu-

ju Stani{i}a s paravojnim formacijama -Arkanovom Srpskom dobrovolja~kom gar-dom i [korpionima , te dokazuju da je biv{ina~elnik Dràvne bezbjednosti Srbije koor-dinirao zlo~ine u isto~noj Slavoniji.

Na{ list do{ao je u posjed do sada neobjavljenih dijelova tajnih ratnih biljeàkanajtraènijeg ha{kog bjegunca, u kojima sevidi kako su najbliì Mladi}evi saradnici izVojske RS-a svakodnevno izvje{tavaliMladi}a o zavjeri koju je protiv njegakovao predsjednik RS-a R adovan Karadì}.

Na sastanku uèg djela General{tabaVojske RS-a 3. marta 1995. godine general

\or|e \uki} izvijestio je Mladi}a o svojoj posjeti Srbiji ~iji je cilj bilo obezbje|ivanje pomo}i Vojsi RS-a u novcu, gorivu i municiji.

\uki} isti~e da }e Glavnom [tabuVojske RS-a Vlada (ne pi{e koja vlada) dati1,5 miliona DM za nabavku goriva i muni-cije. Tako|e kaè da je izvjesni Grbi} pok-lonio 200 tona nafte Vojsci RS-a.

“Bio sam u Beogradu, sastao se sa

Jovicom Stani{i}em, koji je rekao da bi bilo

bolje da nisam do{ao. Milo{evi} mu je

rekao da vi{e ni{ta ne prelazi. Predsjednik

Vlade je obezbijedio oko 1.200 tona goriva

iz Rumunije. Namjenska industrija Prvi

partizan iz Uìca je spremna da nam

isporu~i pozajmljenih 40 miliona metaka s

tim da ih platimo do avgusta”, zabiljeìo jeMladi} \uki}evo referisanje.

Podsjetimo, general \uki} bio je jedan odnajbliìh Mladi}evih saradnika, uhap{en je1996. godine i isporu~en Ha{kom tribunalu, ada protiv njega nije bila podignuta optu`nica.Kada je u Scheveningenu utvr|eno da je\uki} obolio od karcinoma, pu{ten je ku}i, amjesec dana kasnije je preminuo.

ODANOST ZDRAVKA TOLIMIRA

Dva dana kasnije, 5. marta 1995.

godine, Mladi} je na Jahorini imao sastanak sa generalom R upertom Smithom, koman-dantom UNPROFOR-a.

General Smith je rekao: “[to se ti~eslu`benice UNHCR-a (gospo|ica Bo-

{kovi}) ~inimo napore da je oslobodimo i

to je povezano sa novinarima koji su

uhap{eni”.

Mladi} biljeì pitanja koja je tom pri-likom postavio generalu Smithu.

“Postavljena pitanja sa moje strane:

Pu{tanje na slobodu gospo|ice Bo{kovi},

Zloupotreba aerodroma Tuzla, Zabrinutost

za blokadu i ugroàvanje OV VRS u

Gornjem Vakufu i nemogu}nost povratka

na rad u Tuzlu. Zatim, rad regionalnih i

centralne komisije, povla~enje hrvatske

vojske sa teritorije Republike Srpske i mus-

limana sa Igmana i Bjela{nice i u rejonu

Biha}a.“

Na kraju je Mladi} zapisao da je s ovogsastanka zapisnik napravio To{o, kako je odmilja zvao Zdravka Tolimira, na~elnikaGenera{taba Vojske RS-a za obavje{tajno-sigurnosne poslove, tako|er optuènog i

preba~enog u Haag.Dvadeset {estog januara 1995. godine

Mladi} je zapisao sadràj sastanka s pukovnikom Milanom Rundi}em. Ovaj

pukovnik ubje|uje Mladi}a da se u Bile}iotvori tvornica za proizvodnju municije.

“U Bile}i se moè osposobiti fabrika za

proizvodnju municije. Ima mogu}nosti za

kovanje ko{uljica za mine od 60 milimetara.

Potrebno je oko 30.000 DM da se osposobi

ma{ina za kovanje iz Ravnog kojoj su

uni{teni dva plus ~etiri dela. Ako bi ovu

ma{inu osposobili, prebacili bi je iz Industrije

alata u Trebinju u Bile}u i onda bi proizvodili

ovu vrstu municije. Zastava Impeks radi na

nabavci dijelova. Aluminijski kombinat traì

da mu isporu~imo glinicu, a oni }e nama

platiti popravku ma{ine”, kazao je tom pri-likom pukovnik Rundi}.

Po~etkom avgusta 1995. godine Mladi} biljeì da je neophodno okrenuti se narodu

i re{avanju goru}ih problema, a “ne bavitise sobom po diktatu {apta~a i stranihdou{nika koji seju razdor i tro{e namenergiju”. Tako|e Mladi} pi{e da jeneophodno “obezbediti podr{ku Srbije,Crne Gore, pravoslavnih i prijateljskihzemalja”. Na kraju biljeì dva kontakt tele-fona osobe koju Mladi} naziva Mane (radise o generalu Manojlu Milovanovi}u, op.a).

Dva dana kasnije, 3. avgusta 1995.godine, odràn je sastanak uèg dijelaGeneral{taba Vojske Republike Srpske. Na

sastanku su, kako navodi Mladi}, bili prisutni - izvjesni N.[., Milan Gvero,Zdravko Tolimir, general majori @ivomirNinkovi}, Radivoje Tomani}, Savo

Sokanovi} i Mladi}.Prva ta~ka dnevnog reda bilo je razma-

tranje otvorenog pisma tada{njeg predsjed-nika Srbije Slobodana Milo{evi}a koje jeuputio vojnom rukovodstvu RepublikeSrpske.

Mladi} je zapisao: “Razmatrane su verzi-je odgovora na pismo koje su pripremili

generali Gvero i Tolimir. Zaklju~ak: U toku

dana }u prou~iti obe i uzeti primedbe

u~esnika sastanka na iste i pripremiti novu

verziju koju }emo ve~eras na zajedni~kom

sastanku uèg dela G[ VRS”.


EKSKLUZIVNO

Pukovnik Vuka{in Lala, pomo}nikdirektora Vazduhoplovnog zavoda Orao izBijeljine, 2. februara 1995. godine Mladi}u je otkrio kako su politi~ari iz RepublikeSrpske, ali i biznismeni iz Srbije, umije{aniu milionske kra|e i {verc!

Lala otkriva i kako je u januaru 1994.godine u Republiku Srpsku uvezena ve}akoli~ina goriva, od koje je Vojska RS-a tre-balo besplatno da dobije dio za svojepotrebe. Me|utim, u ovaj posao su se

umije{ali brat Radovana Karadì}a LukaKaradì} i brat Mom~ila Kraji{nika MirkoKraji{nik .

“Uz pomo} generala \or|a \uki}auvezeno je 1.260 tona D2 (dizel).Dogovoreno je da se kao poklon VRSustupi 200 tona. Ali, brat Kraji{nika, bratKaradì}a, Jovan Tintor, voza~ Tintora i{ef DB-a iz Trebinja uzimaju 150 tona,prodaju i dijele novac, a 50 tona odobe}anih 200 daju VRS”, pi{e Mladi}.

Mirko Kraji{nik je i u maju 1993.godine u Bugarskoj kupio veliku koli~inu

goriva, a zatim je u Srbiji prodao po znat-no ve}oj cijeni. “Kupljeno je 1.600 tonaD2 (dizel) i 1.200 tona MB (motornibenzin), koje su Kraji{nik i Proti} uve-zli u Srbiju, prodali, pri ~emu su opralinovac! Zara|eni novac Kraji{nik,Proti} i Perovi} prebacili su u @enevu”,pi{e Mladi}.

PATRIOTSKI [VERC

Karadžićev i Krajišnikov brat

obogatili su se na švercu nafte

Mirko Kraji{nik Luka Karadì}


25/92

Druga ta~ka sadrì referisanje izvjesnog N.[. koji je Ratku Mladi}u prenio stavRadovana Karadì}a i Mom~ila Kraji{nikakoji smatraju da Mladi} provodi samovoljui da ga zbog toga moraju smijeniti. Mladi}

je me|utim smrtno upla{en da ne}e bitismijenjen ve} likvidiran.

“U 10.30. do{li su Karadì}, Kraji{nik,

general Suboti}, Kijac i Krnjaji}. Prvi je

po~eo Kraji{nik sa time da li bi bilo dobro

ove izbeglice smestiti u Srebrenicu i @epu i

pitao je mene, da sam izbeglica bili i{ao

tamo. Pitao je {ta bi trebalo uraditi sa izbj-

eglicama te rekao da }e formirati dràvni

komitet za izbeglice na ~elu sa Rajkom

Kasagi}em.

PLANIRALI SU ME UBITI

NAKON PADA KRAJINE

Posle je Karadì} traìo da iza|u svi, a

da ostanem ja, Karadì} i Kraji{nik, i bili

smo u stoje}em stavu. Na Vas su napadali

(obra}a se Mladi}u op.a) da ispoljavate

samovolju. Ja sam mu rekao da je gre{ka

{to je poslao meni li~no nare|enje obilaze}i

Vas i General{tab. Pitao me je da li znam za

pismo Slobodana Milo{evi}a, rekao sam da

ne znam, a on je dodao da ste vi prihvatili

PRT i zato vam se Slobodan Milo{evi}

obra}a direktno.

Onda mi je rekao da mnoge stvari ne

znam i postavio pitanje koje me je skoro

oborilo s nogu, a pitao me je (Karadì}

op.a) — “zna{ li ti za{to nije zauzet Biha} u

decembru 1994. godine.” Rekao sam da ne

znam. Pitao je ko je naredio da po~ne

ofanziva Hrvata iz Livanjskog polja i dodao

je da je po~ela iz Glavnog {taba VRS i

dodao je da je to naredio Pero Salapura koji

je rekao: “Ho}u da zemlja gori”. Salapuri je

naredio jedan ~ovek iz Glavnog [taba, a

njemu je to naredio jedan ~ovek iz G[, nije

imenovao ~oveka”, zapisivao je Mladi} usvoju bilje`nicu rije~i izvjesnog N.[.

“Posle je pre{ao na to da se izbeglice

puste do Modri~e, a dalje ne. Traìo je da se

odobri izvoz roba iz Drvara i {ire. Tada je

zvao Kalini} i napao je mene da sam na

O{trelju zaustavio konvoj lekara bez grani-

ca, da ne u|u u Drvar. To je bilo sve.

Trajalo je oko trideset minuta i pozdravili

smo se na stepeni{tu. Traìo je da iza|em

dole, a ja sam rekao da su dole novinari, a

ja nisam pogodan za snimanje. Kraji{nik je

rekao — “bi}e Skup{tina RS koja }e razre{iti

neke stvari”, zavr{io je svoje izlaganje N.[.Zatim je Mladi}u referisao general

major R adivoje Tomani}:“Kod mene su bili Karadì}, Kraji{nik i

Suboti}. Pitali su me ho}e li se zaustaviti

ofanziva. Rekao sam da moè ako imamo

gorivo i municiju. Kraji{nik je pitao je li

Peti korpus jak. Pita kako se {vercuje muni-

cija, ide li {ta zemljom. Pitao me kada }e

pasti Peti korpus, a ja sam mu rekao kada

nestane majora. On je rekao da nije isto

bra{no i municija. Pitao me da li se moglo

Grahovo i Glamo~ odbraniti da su do{le

jedinice iz dubine. Posle su govorili o

Skup{tini RS koja }e biti krajem nedelje.

Te{ko je bilo”, zaklju~io je generalTomani}.

Zatim je Mladi} u svoj dnevnik napisaoda ne vjeruje u potpunosti generaluTomani}u i sumnja da }e ga zamijeniti gen-eral Manojlo Milovanovi}. “Na moje pitanjeima li jo{ {ta, Tomani} je rekao da nema. Na

moje pitanje da li je ta~no da su ga pitali

moè li mene zameniti, general Milovanovi}

on je odgovorio: ‘To ja vama nisam rekao’.

Ja sam ga podsetio da sam to od njega ~uo

kroz razgovor koji je od mene traìo pored

onog `buna. On je rekao: ja vam to nisam

rekao. Odgovorio sam da to nije ta~no i da

on manipuli{e izjavama Karadì}a. ûdi

preokret generala Tomani}a i treba videti sa

kojim ciljem je izbegao da potvrdi svoju

izjavu od prije tri sata”.

Zatim je u svoju ratnu bilje`nicu Mladi}unio mi{ljenje Zdravka Tolimira, ina~e uratu njegove desne ruke za bezbjednost.Tolimir je dugo pruào logisti~ku podr{kuodbjeglom generalu. Tolimir, prvi Mladi}evobavje{tajac, tvrdio je da se spremaMladi}eva likvidacija.

“Rukovodstvo u Banja Luci je donelo

odluku da zbog pada Glamo~a i Grahova, a

izvesno da }e pasti i Drvar, treba i}i na

Skup{tinu radi smene vojnog rukovodstva.

Ja sam rekao Tomani}u da ne kaè pred

svima ono {to je rekao vama. Mo`da ne}e

vr{iti smenu ali }e i}i na likvidaciju genera-

la Mladi}a, jer se boje ako ga smene da }e

napraviti jo{ gore. I}i }e na ‘Septembar 95’

koji }e biti jo{ gori od prethodnog.

Aktivirali su sve snage od prije, a imaju i

grupe za likvidacije.“

KRAJI[NIK: ILI RADOVAN, ILI RATKO

Zatim se prisutnima obratio generalMilan Gvero, ina~e u ratu pomo}nik

komandanta VRS-a, koji je trà io jedinstvome|u vojnim rukovodstvom i ustvrdio daKaradì}ev pritisak na vojni vrh RepublikeSrpske predstavlja genocid nad srpskimnarodom.

“Moramo biti na~isto ho}emo li biti

zajedno do kraja ili ne. Nisu oni srpski

narod, moramo biti svesni {ta dalje. Pritisak

na nas je genocid srpskog naroda. Trebamo

imati koncept. Kraji{nik je rekao da

Karadì} i Mladi} ne mogu zajedno. To }e

re}i Skup{tina RS-a”.

“Ja znam kud }u”, umije{ao se general Ninkovi}, “Uz Ratka Mladi}a i vas”.

„Moramo imati varijantu. Oni mogu ili

imaju neke na niìm nivoima. Pej~i} mora

da se skloni”, kazao je Ninkovi}.


RATNO-PORATNI DNEVNICI RATKA MLADI]A

STRAH OD LIKVIDACIJE:Zatim je u svoju ratnubilježnicu Mladić uniomišljenje Zdravka Tolimira,inače u ratu njegove desneruke za bezbjednost. Tolimir

je dugo pružao logističkupodršku odbjeglom genera-lu. Tolimir, prvi Mladićevobavještajac, tvrdio je da sesprema Mladićeva likvidacija

ÔVJEK IZ SJENE:Jovica Stani{i}, biv{i

na~elnik srbijanske Dràvnebezbjednosti, koordinirao je

zlo~ina~ke operacijeparavojnih formacija uHrvatskoj i BiH


26/92


UNUCI KOMUNIZMA

GDJE SU POTOMCI SOCIJALISTI^KIHFUNKCIONERA U BIH?

U Beogradu su, Kelnu, Parizu, Londonu, veoma malo potomaka bh. socijalističkihfunkcionera živi u Sarajevu; nema ih u politici, ali ima u medicini, umjetnosti,

privatnom biznisu; istraživali smo gdje su i čime se bave potomcinekadašnjih glavnih Titovih ljudi iz BiH

TITOVIM STAZAMAREVULUCIJE

Zivotni putevi unuke biv{ihsocijalisti~kih mo~nika odveli su

daleko od domovine i politi~kih ideja s

kojima su odrastali njihovi o~evi


27/92

P

rije tri decenije vaìli su za jednuod politi~ki najmo}nijih porodicana na{im prostorima a i danas je,od potomaka biv{ih visokih soci-

jalisti~kih zvani~nika u Sarajevu,najvi{e Dizdarevi}a. Bave se umjetno{}u,informatikom, ugostiteljstvom, aktivni su unevladinom sektoru. Me|utim, niko se jo{nije oku{ao u politi~kom ìvotu i krenuostopama njihovog najpoznatijeg pretkaRaifa Dizdarevi}a, diplomate, jednog od

prvih ljudi republi~kog, odnosno krajem80-tih pro{log stolje}a jugoslovenskog

predsjedni{tva. U sarajevskom naseljuBreka, 80-godi{nji Dizdarevi} danas ìvi sasuprugom Senijom. Jo{ uvijek je aktivan,objavljuje knjige a izme|u ostalog po~asni

je predsjednik Saveza dru{tava Josip Broz

Tito u BiH.

HAKIJA POZDERAC @IVI U PARIZU,

D@EMAL BIJEDI] U SARAJEVU

Raifovi unuci, me|utim, poput ve}ine potomaka Dizdarevi}evih biv{ih kolegaodrastaju van Bosne i Hercegovine. K}erkaJasmina Kronja-Dizdarevi} je prije 20 god-ina porodicu zasnovala u Beogradu. UnukaSelma Kronja se nakon studija u glavnomgradu Srbije bavi kostimografijom. Raifovsin Predrag uspje{an je informati~ar i sa

porodicom ìvi u New Yorku. Predragovi

sinovi, nakon zavr{enih studija, profesion-alno su krenuli o~evim stopama.U Sarajevu danas ìve unuci Raifovog

brata Nijaza Dizdarevi}a, Davor i Sandra.

Za razliku od strica reìsera Nenada i ocaSr|ana Dizdarevi}a, predsjednika Helsi-n{kog komiteta BiH, koji je nakon {kolo-vanja u Parizu i Sarajevu ve}inu radnogvijeka proveo rade}i u medijima(Oslobo|enje , Komunist ) a kasnije unevladinom sektoru, Davor Dizdarevi} bavise ugostiteljstvom a Sandra umjetno{}u.Davor je naime od prije tri godine vlasnik kafi}a u sarajevskom naselju Ciglane aSandra se bavi produkcijom i radi sa supru-gom, piscem i scenaristom EnveromPu{kom.

Dèmal Bijedi} ime je dobio po djedukojeg nikada nije upoznao jer se rodio1978., godinu dana nakon jo{ uvijek neraz-

ja{njene avionske nesre}e u kojoj je sasuprugom R azijom poginuo tada{nji pred-sjednik Saveznog izvr{nog vije}a SFRJ,

jedan od bli ìh saradnika Josipa Broza Tita.Unuk Bijedi} ìvi na Mejta{u, grafi~ki jedizajner i radi u firmi oca Dragana, arhitek-te i suvlasnika sarajevske firme Arhitekt .Dèmalova sestra Ada tako|er je arhitekti-ca, ali ìvi radi u Njema~koj. Nakon studijaarhitekture u Sarajevu, u Kelnu je zavr{ila

postidiplomski studij iz ove oblasti. Nakonudaje preziva se Ehrhardt.

Potomaka Dèmala Bijedi}a ima i uItaliji, ta~nije u Milanu. Zovu se Neven iMia i djeca su sina Dèmala Bijedi}aMilenka, uspje{nog biznismena koji odkraja 80-ih godina pro{log vijeka ìvi uMilanu, odnosno u Splitu gdje njegovafirma ima predstavni{tvo. Neven je arhitek-ta a Mia se bavi industrijskim dizajnom.Adresa stanovanja dvije Bijedi}eve

praunuke je u dalekoj Ju`noj Karolini. Naime, unuka Dèmala Bijedi}a Ma{aBili}-Huseinovi}, nakon zavr{enog studija

na presti`nom Yaleu, uspje{na je internisti-ca u Americi. Ma{ina majka Azra i danasìvi u Sarajevu.

Me|u najzna~ajnijim politi~kim idru{tvenim aktivistima biv{e Jugoslavije suPozderci - Hamdija, Hakija i Nijaz. Jedini

potomci Hamdije Pozderca, k}erka i unuka,danas ìve u Sarajevu. Dubravka Pozderac-Lejli} je magistrica likovnih nauka i radi nasarajevskoj Akademiji likovnih nauka iumjetnosti. Ima 20-godi{nju k}erku Ajlu.

Godine 1999. iz Beograda je u Sarajevodoselio sin Hakije Pozderca Mehmed.Dijete iz Hakijinog tre}eg braka, 38-godi{nji Mehmed, ìvi u sarajevskomnaselju Grbavica. Sa suprugom Beogra-|ankom Sandrom ima 12-godi{nju k}er


TRE]A GENERACIJA BIV[IH GOSPODARA BiH

JOŠ SU ŽIVI: Poput unukaJure Galića i DžemalaBijedića, i jedan od unukaHakije Pozderca nosi nje-

govo ime. Naime Hakijinsin Malik koji je prošlegodine preminuo u Cazinuima djecu Hakiju i Melitu,koji su neposredno prijeagresije na BiH otišli uglavni grad Francuske

NIKADANIJE

UPOZNAODJEDA

Unuk Dèmala

Bijedi}a nosi

njegovo ime ijedan je

od rijetkih~lanova

porodicekoji ìvi i

radi u BiH

Pi{e: NERMINA [UNJ


28/92

Andreu koja }e se, s obzirom na sada{njainteresovanja, najvjerovatnije posvetiti

muzici. Zavr{io je Koled` za matematiku ifiziku u Santa Monici, trenutno je angaìranu OSCE-u, a bavi se i ugostiteljstvom. UTitovoj ulici sa dvojicom kolega otvorio jeluksuzni restoran. Iz ranija dva braka

Hakija Pozderac ima potomke u Cazinu,Beogradu, Parizu.

Poput unuka Jure Gali}a i DèmalaBijedi}a, i jedan od unuka Hakije Pozdercanosi njegovo ime. Naime Hakijin sin Malikkoji je pro{le godine preminuo u Cazinuima djecu Hakiju i Melitu, koji su

neposredno prije agresije na BiH oti{li uglavni grad Francuske.

Brojni ~lanovi porodice Pozderac ìve uBeogradu.

Hakijin sin R asim, vlasnik privatne fir-me za odràvanje kablovskih operatera, ìviu Velikoj Kladu{i, ali su adrese stanovanja


UNUCI KOMUNIZMA

NEKI NOVI KLINCI: Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić praunuk jeNurije Pozderca, iz braka Nurijine unuke Sene i Miška Jeremića, direktoranekadašnjeg Jugopetrola

POZDERCI USARAJEVUHakijin sinMehmed sasuprugom ik}erkom izBeograda

1999. godinepreselio se uSarajevo

PRIJATELJSTVOS BABOM

Hakija Pozderac(desno) i Fikret

Abdi} (lijevo)

MESIHOVI]INA OKUPU

MunirMesihovi}

(desno), k}erkaSenka Dinarevi}-

Mesihovi},unuk MirzaDinarevi},

supruga HasnaMesihovi},

zet NazifDinarevi} i sin

RusmirMesihovi}


29/92

njegove dvije k}eri Une i Ane u Beogradu.Una je studentica a Ana je nakon studija pro-fesionalni fotograf. Unuk Andrej ima 12godina a sin je Jasminka Pozderca, jednogod Hakijinih sinova, ina~e direktoraRepubli~kog zavoda za sport u Srbiji. Ina~e

je on jedan je od rijetkih Pozderaca koji seoku{ao u politi~kim vodama. Naime, prije

nekoliko godina kao aktivista politi~kestranke G17 plus kandidirao se na lokalnimizborima. Njegova sestra Safija penzione-rske dane tako|er provodi u Beogradu, sasuprugom, poznatim tamo{njim privred-

nikom @arkom Bur~u om. Sa sinom

Dejanom bave se turizmom. Naime, @arko urodnom Zadru izdaje turisti~ke apartmane.Srbijanski ministar vanjskih poslova VukJeremi} praunuk je Nurije Pozderca, iz braka

Nurijine unuke Sene i Mi{ka Jeremi}a,

direktora nekada{njeg Jugopetrola .


TRE]A GENERACIJA BIV[IH GOSPODARA BiH

Sinovi Milanka Renovice, koji jeobna{ao najzna~ajnije funkcije u biv{ojSFRJ, odnosno u BiH, Goran i Miroslav,ekonomisti su i decenijama se u ê{kojbave privatnim biznisom. Milanko sa supru-gom ìvi u rodnoj ku}i na Sokocu. Prostranistan u sarajevskom naselju Breka prodalisu porodici Izetbegovi}, a danas u tomstanu ìvi Bakir Izetbegovi}. Biv{em HDZ-ovskom {erifu iz Neuma Ivanu Benderuprodali su i ku}u u Neumu. K}erke jednogod uticajnih biv{ih socijalisti~kih funkcioneraRatomira Rate Dugonji}a, Nada, Vesna iBeka danas ìve u Beogradu, Londonu iNew Yorku. Nada Dugonji} se prije vi{e oddeset godina bavila i novinarstvom u

Beogradu, a povremeno pisala i za sara- jevsko Oslobo|enje . Vesna je poslijeratnaaktivistkinja u nevladinom sektoru a danas,prema tvrdnjama njenih biv{ih prijatelja skojima je izgubila svaki kontakt, ìvi u NewYorku. Beka Dugonji} je profesionalni pre-vodilac engleskog jezika i trenutno ìvi uLondonu. Skoro jedina privatna imovinaRate Dugonji}a koju je ostavio k}erima jeposjed u Trpnju, nedaleko od tamo{nje vilekoju su koristili biv{i socijalisti~kifunkcioneri. Podsjetimo, jedan od popularni- jih socijalisti~kih funkcionera godinama jeìvio u sarajevskoj vili, dana{njemvlasni{tvu reisu-l-uleme Islamske zajedniceu BiH Mustafe ef. Ceri}a.

DUGONJI]I I RENOVICE

Potomci Rate Dugonjića i Milanka

Renovice u Pragu, New Yorku,Londonu, Beogradu...

TRAGIČNA SUDBINA: Niko danas sa sigurnošću ne zna gdje u Sarajevu boraviNastja, unuka Branka Mikulića

BIJEG OD POLITIKEDjeca Raifa Dizdarevi}a bave se

informatikom i umjetno{}u uBeogradu i New Yorku

BIJEG OD POLITIKEDjeca Raifa Dizdarevi}a bave se

informatikom i umjetno{}u uBeogradu i New Yorku

NAJODANIJIMAR[ALOVI

LJUDIJosip Broz

Tito u dru{tvu

sa \uromPucarem Starim

i BrankomMikuli}em


30/92

Zanimljivo je da su potomci Pozderacadanas i operni pjeva~i. Jeremi}ev ujak Sead Buljuba{i} i njegova supruga Milicasu operni pjeva~i i trenutno ìve uAustriji.

Nakon {to su se djeca Munira

Mesihovi}a, biv{eg predsjednika Predsje-dni{tva BiH, posvetili medicinskimnaukama, jedini unuk Mesihovi}a MirzaDinarevi} je pravnik, a trenutno je na

postdiplomskom studiju na Pravnomfakultetu u Sarajevu. Mirza je sin SenkeDinarevi}-Mesihovi}, {efice Pedijatrijskeklinike i profesorice na sarajevskomMedicinskom fakultetu. Dinarevi}-Mesihovi} danas vaì za jednog od desetnajboljih dje~ijih kardiologa u Evropi.

Njen brat R usmir Mesihovi} {ef jeKlinike za gastroenterohepatologiju uSarajevu i docent na Medicinskom fakul-

tetu. Mesihovi} je, pored toga, i politi~kiangaìran. Zastupnik je SDP-a uZastupni~kom domu ParlamentaFederacije BiH.

TRAGI^NA SUDBINA UNUKE

BRANKA MIKULI]A

“[to joj vi komunjare ne pomognete“,kaè nedavno k}erci uglednog intelektu-alca iz biv{eg socijalisti~kog sistema

jedna sarajevska frizerka, razo~arana {tosvi {ute i, osim ùpnika u crkvi Sv. Josipana Marindvoru, okre}u glavu od NastjeAleksejev. Navodno, jedino jo{ ova friz-

erka poku{ava potaknuti neke od Nastjinih biv{ih prijatelja da je smjeste uneku od terapijskih zajednica za odvika-vanje od droge. Niko danas sa sigurno{}une zna gdje u Sarajevu boravi Nastja,unuka Branka Mikuli}a, za vrijeme biv{eJugoslavije jednog od najvi{ih partijskih

i du`nosnika u izvr{noj vlasti BiH, odnos-no Jugoslavije. Mikuli}a je rat zatekao uSarajevu gdje je proveo skoro cijeluopsadu. Pred kraj rata, zbog lije~enja odraka, uz pomo} biv{eg predsjednikaMe|unarodnog olimpijskog komiteta

Juana Antonija Samarancha izmje{ten je[vicarsku. Me|utim, ubrzo se vra}a u

opkoljeno Sarajevo gdje je nedugo nakon povratka i preminuo. Nekoliko godinakasnije umire i Nastjina majka,Mikuli}eva k}i Planinka. Nakon toga

Nastja odlazi u Donji Vakuf kod tetke jer se u to vrijeme razboljela i Brankova

supruga, Nastjina baka R ajka. Brankov sinRodoljub bolesnu je majku odveo k sebi uZagreb. No, i Rajka Mikuli} ubrzo umire,a 2005. godine od infarkta je umro iRodoljub. Tako je Nastja ostala sama.Godinama je, navodno, ìvjela od prodaje

porodi~ne imovine koja je ostala iza pokojnog djeda Branka i majke Planinke. Nastju je nedavno u Sarajevu jedva pre- poznala jedna od njenih biv{ih prijateljica.

Jo{ uvijek vitalnog i u 89. godini,Sarajlije svakodnevno mogu sresti JuruGali}a kako odlazi u sjedi{te SUBNOR-aBiH, ~iji je predsjednik. U Gali}evom

domu u naselju Mejta{ unuci ga posje}uju jednom godi{nje jer odavno ne ìve uSarajevu. K}erka Jure Gali}a, umjetnicaGordana Gali}-An|eli} u braku sa sara-

jevskim arhitektom Slobodanom ima dvasina, Vladu i R anka. Vlado je nastavioo~evim stopama, posvetio se arhitekturi inakon studija u Njema~koj i postdiplom-skog studija u Londonu, trenutno ìvi uZagrebu. Me|utim, trenutno je neza-

poslen jer je firma za koju je radio, uslijedrecesije, odnedavno pod ste~ajem. R anko

je nakon postdiplomskih studija ostaoìvjeti u Londonu i bavi se umjetni~komanimacijom. U Sarajevu je ostao sin JureGali}a Branko, ina~e jedan je od prvihsnimatelja na TV Sarajevo, odnosno danasJavnom RTV servisu. Brankov sin, koji se

po djedu tako|er zove Jure, ìvi uBeogradu. Ekonomista je i radi u jednom

beogradskom ekonomskom ins titutu.Mjesto godi{njeg porodi~nog okupljanjatri unuka je vikendica u Zaostrogu, vlas-ni{tvo djeda Gali}a.

Suvremenik Jure Gali}a DragutinBraco Kosovac, te{ko je bolestan i u svomstanu u sarajevskom naselju Ko{evo onjemu brine k}i Bojana. U neposrednomkom{iluku ìvi i sin \ure Pucara StarogBori{a. Danas je u penziji, nakon decenija

bavljenja profesionalnom fotografijom.


UNUCI KOMUNIZMA

Unuka Josipa Broza Svetlana sa k}erkomSonjom skrasila se u porodi~noj ku}i uHad ì}ima nadomak Sarajeva. Ku}u je nasli- jedila od majke Zlate Jelinek , lije~nice porijek-

lom iz BiH. Dr. Svetlana Broz se posljednjih god-ina profesionalno anga ìrala u nevladinom sek-toru. Sin Ivan se {koluje u Beogradu a Sonja jezaposlena u jednoj had ì}koj buregd ìnici.

BROZOVI U BiH

Titova praunuka zaposlena u

buregdžinici u Hadžićima

IZNEVJERENA TRADICIJA:Niko se od Dizdarevića jošnije okušao u političkomživotu i krenuo stopamanjihovog najpoznatijegpretka Raifa, diplomate,

jednog od prvih ljudirepubličkog, odnosnokrajem 80-tih prošlogstoljeća jugoslovenskogpredsjedništva

MITOVI I LEGENDESimboli~no njegovanjetekovina socijalizma




31/92



32/92


SREBRENICA, PONOVO

SAMIR AVDIĆ, ratni borac Armije BiH iz Srebrenice, osuđen na višegodišnjurobiju zbog ubistva suborca, prije pola godine Tužilaštvu u Bijeljini dostavio je jezivo pismeno svjedočenje o zločinima koje su Armija BiH i policija počinilitokom višegodišnje opsade srebreničke enklave, prije svega nad Srbima, ali i

neposlušnim Bošnjacima; naš novinar došao je u posjed Avdićevogpismenog i usmenog svjedočenja

KRVAVI TEROR ORI]A

I NJEGOVIH UBICATokom Ori}eve strahovlade u Srebrenici likvidirano jeizme|u 800 i 1.200 Bo{njaka

HEROJ ILI ZLO^INACNastavljaju se kontroverzeo liku i djelu Nasera Ori}a


33/92

V

rhovnu sud RS-a 25. juna 2009.godine odbio je kao neosnovaneàlbe okru`nog tuìoca u Bjeljini i

branioca osu|enog Samira Avdi}a potvrdiv{i presudu Okru`nog

suda u Bijeljini kojom je Samir Avdi}osu|en na pet godina zatvora zbognavodnog ubistva Muniba Mustafi}a izSrebrenice 1995. godine. U slu~aju SamiraAvdi}a potvrda presude Okru`nog suda uBijeljini, kojom je osu|en na petogodi{njuzatvorsku kaznu, pada u drugi plan sobzirom da je Avdi} u me|uvremenu postaokrunski svjedok optu`nice koje Tuìla{tvo uBijeljini predvo|eno tuìocem Naboj{omJovanovi}em sprema protiv Srebreni~ana

predvo|enih ratnim komandantom NaseromOri}em za ratne zlo~ine po~injene nadSrbima u periodu 1992. — ‘95.

KO KOGA LA@E ?

Pri~a o Avdi}u kao svjedoku Tuìla{tvau Bijeljini u javnost je dospjela krajemmarta kada ga je u bijeljinskom zatvoru pos-

jetio predsjednik Saveza logora{a BiHMurat Tahirovi}. Tom prilikom Avdi} mu jerekao da ga je u zatvoru posjetio izvjesni\uki} i predstavio mu se da dolazi iz VladeRS-a. Nudio mu je da svjedo~i u procesu

protiv Ori}a, a da }e se on postarati da mu u

daljnjem postupku pred pravosu|em RS-a

obezbijedi osloba|aju}u presudu te vizu iavionsku kartu za SAD kako bi mogao oti}iu posjetu sinu. Pomo}nik ministra pravdeRS-a Bo{ko \uki} dementovao je navodeAvdi}a izjaviv{i: “Ja sam njega upoznaoprije godinu, kada je bio u zatvoru u Fo~i.

Tada sam uzeo neku njegovu izjavu i prosli-

jedio je nadle`nim institucijama. Pola od tih

stvari koje govori on izmi{lja, sklon je insin-

uacijama, a sve da bi ostvario neki svoj cilj,

odnosno da bi oti{ao u inozemstvo. Ja sam

profesionalac i takve stvari ni u ludilu ne bih

mogao uraditi.” Pa ipak, ~ovjek, koji je prema navodima \uki}a, sklon izmi{ljanju iinsinuacijama, tuìocu Neboj{i Jovanovi}uiz Bijeljine sasvim je prihvatljiv u ulozisvjedoka protiv Nasera Ori}a i 15 pripadni-ka Armije BiH za ratne zlo~ine po~injene na

podru~ju Srebrenice i Podrinja. Avdi} nije pruèna obe}ana “pravna pomo}” RS-a, ali je on Tuìla{tvu u Bijeljini ustupio 102stranice pisanog svjedo~enja o zlo~inimakoje su po~inili pripadnici Armije BiH, naosnovu kojeg je tuìoc Neboj{a Jovanovi}od Samira Avdi}a dva puta uzimao izjave ito 1. i 9. decembra pro{le godine. Slobodna

Bosna do{la je u posjed izjave Avdi}a date9. decembra pro{le godine na osnovu kojese Naser Ori}, Zulfo Tursunovi}, Smajo i

16.7.2009. I SLOBODN BOSN33

Bijeljinskog tuìoca Neboj{u Jovanovi}anaro~ito je interesovalo {ta je SamiruAvdi}u rekao tuìlac Ha{kog tribunalaZdigniw Wojdyia, koji ga je posjetio u

bjeljinskom zatvoru. “Taj tuìlac posjetiome u zatvoru u Bijeljini negdje u oktobru2008. Ja sam dobio adresu na koju samposlao pismo u Haag, a tu adresu mi jedao Miodrag Stojanovi} zvani Kiseli.Do{ao je taj tuìoc ~ije ime sam naveo ija sam mu dao na uvid knjigu u rukopisui kopiju. êtiri sata pri~ao sam mu oovim doga|ajima o kojima sam pri~aodanas vama. Saslu{ao me, nije ni{tabiljeìo, a zatim mi je rekao da ja trebamda {utim o zlo~inima koje su nad Srbima

po~inili Naser Ori}, Zulfo Tursunovi},Smajo Mandì}, jer je to ve} presu|enou Haagu, ve} da mu kaèm ako ne{to

znam o zlo~inima koje su po~inili Srbiprema Muslimanima. îm je to rekao,ispred njega sam uzeo moju knjigu uoriginalu i kopiju i vi{e nisam htio da

pri~am sa njim”, stoji izme|u ostalog uizjavi Samira Avdi}a kojeg su, dok je leàou zatvoru u Fo~i, posjetili i tuìoci Tuìla{tvaBiH. “To je bilo polovinom maja 2008.godine i njima sam ispri~ao isto {to ivama. Kad sam davao izjavu, zahtijevaosam da u svojstvu svjedoka razgovoruprisustvuje i Gojko Jankovi}. Me|utim,tu je bio prisutan i jedan pripadnik SIPA-eiz @epe. Kada sam oti{ao u toalet, on jekrenuo sa mnom i rekao mi da vi{e nepri~am o ratnim zlo~inima Nasera Ori}a

i njegove grupe. Poslije toga dobijaosam prijete}e poruke od [abanaAvdi}a”, tvrdi Samir Avdi}.

TE[KE OPTU@BE PORTIV TU@ILA[TVA U HAAGU

Samira Avdića saslušavali tužiociHaškog tribunala i Tužilaštva BiH

TAJNI SVJEDOK ZLOÎNA NAD SRBIMA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

USMENI ISKAZ U BJELJINSKOM TU@ILA[TVUSamir Avdi} svjedo~io je u decembru pro{le godine


34/92

Mujo Mandà, Mustafa Sto~evi}, Nurija

Bajramovi}, Ibrahim Golubovi}, Vahdet

Hodì}, Nezir Husi}, Ibro Dudi}, Fadil

Dedi}, Veiz [abi}, Omer i Hasan Ikanovi},

Hajro Mekani} i Ejub Goli} terete za po~injene ratne zlo~ine.

MONSTRUOZNI ZLOÎNI, ILI

PLOD BOLESNE MA[TE

U svom iskazu Samir Avdi} opisuju}inapade na sela Krnji}e, Sase, Jezero,Voljevica, Fakovi}e, Bjelovac, Lozni~kuRijeku, Zalazje, Podravljane, Glogovu,Kravice, Kamenicu, Maga{i}e..., govori ozlo~inima po~injenim kako nad zarobljenimsrpskim vojnicima tako i nad civilima,uklju~uju}i ène i djecu. Tuìlac Jovanovi}od Avdi}a je traìo da se izjasni o svakojoperaciji, na {ta je Avdi} u dijelu izjaverekao: “Prvo da vam kaèm da u vezi

svakog doga|aja koji sam opisao u tom

pismu, a koje ja zovem knjigom od 102

stranice, pisao sam o onome {to sam li~no

vidio jer sam li~no u~estvovao u svim tim

napadima i to je moj ratni dnevnik”. Dakle,u “ratnom dnevniku” Avdi}, izme|u ostalognavodi da je Naser Ori} u Lozni~koj Rijecinoèm isjekao stomak jednoj trudnici, a da

je isti zlo~in ponovio i prilikom napada naKravicu 7. januara 1993. godine. Prilikom

napada na selo Zalazje zarobljenom srp-skom vojniku prvo je noèm izvadio o~i

nakon ~ega ga je preklao, a u istom napaduZulfo Tursunovi} preklao je sedamzarobljenika, me|u kojima je bila i jednamedicinska sestra. Avdi} je Tuìla{tvu izBijeljine otkrio i postojanje do sadaneotkrivene masovne grobnice u mjestuHajvazi na putu Zvornik — Tuzla. U tojgrobnici, prema izjavi Avdi}a, sahranjeno

je {est ubijenih Srba i pet Muslimanki kojesu ubijene kako ne bi svjedo~ile o hlad-nokrvnom ubistvu srpskih civila od kojih jesamo jedan bio naoruàn poluautomatskom

pu{kom.U svojoj izjavi Avdi} spominje i do sada

nikad spomenutu srebreni~ku jedinicu, tzv.torbare. “Nazivali su ih torbarima zato {tosu na le|ima nosili ruksake, a u njima taj


SREBRENICA, PONOVO

“Po~etkom godine, kada se moj kli-jent Naser Ori}a nalazio u pritvorskojjedinici sarajevskog Centralnog zatvo-ra, tuìlac Okru`nog suda iz BijeljineNeboj{a Jovanovi} dolazio je da odnjega kao osumnji~enog uzme izjavu.Ja sam uloìla primjedbu jer je tuìlacJovanovi} otvarao predmete i doga|ajeza koje je Ori}u ve} bilo su|eno uHaagu”, tvrdi Vasvija Vidovi} koja jenakon posjete Jovanovi}a zajedno sakolegicom Edinom Re{idovi} uputilaapelaciju Sudu BiH od kojeg je traìla da

zbog preosjetljivosti preuzme predmet odTuìla{tva u Bijeljini. “Kona~no, 23. apriladràvi Sud BiH preuzeo je predmet odTuìla{tva iz Bijeljine koje vi{e nemanikakvih ingerencija nad tim slu~ajem,osim {to imaju pravo dostavljati novedokaze, ukoliko ih ima”, kaè odvjetnicaVidovi}.

VASVIJA VIDOVI], ODVJETNICA NASERA ORI]A

Taj predmet je preuzeo Sud BiH

ALIJA IZETBEGOVIĆ:

Odobrio je ispaljivanjeminobacačkih granatakoje su polovinom aprila1993. godine usmrtile 69muškaraca, žena i djecedok ih je oko stotinuranjeno

NADLE@ANSUD BiHOdvjetnicaVasvija Vidovi}

ZLOÎNI UZA[TIÊNOJENKLAVI UN-aJe su li gra|ani Srebrenicebili `rtve vanjskog iunutra{njeg terora


35/92

specijalni alat za odsijecanje glava ìcom”,

stoji u izjavi Samira Avdi}a koji u svomiskazu nije po{tedio ni predsjednikaPredsjedni{tva BiH Aliju Izetbegovi}a,optuìv{i ga da je odobrio ispaljivanjeminobaca~kih granata koje su polovinomaprila 1993. godine usmrtile 69 mu{karaca,èna i djece dok ih je oko stotinu ranjeno.

Granate su pale na sportske terene u samomcentru grada gdje se u tom trenutku nalazi-la masa ljudi spontano okupljenih da

proslave vijest o skoroj demilitarizacijiSrebrenice. Prema Avdi}evom iskazu, Ori}

je po naredbi Izetbegovi}a naredio MujiMandì}u da iz minobaca~a 120 milimetaraispali granate na Srebrenicu kako bi se zanjihovo ispaljivanje okrivili Srbi i izazvali

NATO udari. Osim toga, Avdi} navodi da je po naredbi Nasera Ori}a ubijeno izme|u800 i 1.200 Muslimana koji se nisu slagalisa njegovom politikom i radnjama. “To nijeu~injeno odjednom, nego postepeno i na

razli~itim mjestima. Onda bi Ori} na radiju

davao izjave kako su te Muslimane pobili

Srbi iz zasjeda”, stoji u izjavi Avdi}a kojitako|e navodi kako je po naredbi Nasera

Ori}a ubijeno i osam Muslimana koji su uSrebrenicu donosili hranu iz @epe “zato {tosu mu kvarili poslove na sivom trì{tu u

Srebrenici koje je on kontrolisao”.

16.7.2009. I SLOBODN BOSN35

TAJNI SVJEDOK ZLOÎNA NAD SRBIMA

U svom iskazu Samir Avdi}Hakiju Meholji}a, ratnog na~elnikaPolicijske stanice u Srebrenici, teretiza ubistvo kapetana JNA koji jezarobljen u napadu na selo Saseizvedenom 12. jula 1992. godine.Tako|e, Avdi} navodi da je Meholji}iz “magnuma” ubio pet srpskihzarobljenika nakon osvajanja Jezera,te da odgovoran za stradanje srpskihzarobljenika koji su zatvarani uPolicijsku stanicu Srebrenica. “Tonema blage veze sa stvarnimdoga|ajima u Srebrenici. Dakle, jasam za na~elnika PS Srebrenicaimenovan 26. aprila 1993. godine ispreman sam odgovarati pred bilokojim sudom, ali zaista samumoran od odgovaranja i komen-tarisanja budala{tina kojeizmi{ljaju pojedinci. Taj de~ko nijenormalan, preìvio je pakao, sadaje u zatvoru, pod pritiskom i ucje-nama, i spreman je na sve samo

da ga oslobode. S druge straneto njegovo svjedo~enje bit }enemogu}e dokazati iz prostograzloga jer je sve izmi{ljeno”,rekao je Hakija Meholji} komen-tari{u}i optu`be Avdi}a iznesenena njegov ra~un.

HAKIJA MEHOLJI], RATNI [EF SREBRENI KE POLICIJE

Taj dečko jednostavno nije

normalan!

Samir Avdi} je jedan od ~etvoriceSrebreni~ana koji su, skrivaju}i se nakonpada Srebrenice jula 1995., uspjeli izbje}imasovne egzekucije, a koje je policija RS-auhapsila 1996. godine, terete}i ih zanavodno ubistvo Muniba Mustafi}a.Kasnije je postupak protiv osu|enogAvdi}a vo|en odvojeno. êtvoricaSrebreni~ana, me|u njima i Samir Avdi},

su 1997. razmijenjeni na temelju dogovoraonda{njih vlasti, pa je on u me|uvremenuboravio u SAD-u. Me|utim, MUP RS-a

raspisao je potjernicu na osnovu koje jeizru~en 2007. godine. Prema nalazu sud-skog vje{taka, Samir Avdi} pati od akutnogstresa {to moè biti povezano sa akutnim iprolaznim psihoti~nim poreme}ajem kodkojeg postoje jasne halucinacije, sumanuteideje ili poreme}aj percepcije. Me|utim,Vrhovni sud RS-a nije uzeo u razmatranjenalaze sudskih vje{taka, niti izjave novih

svjedoka kada je potvrdio presuduOkru`nog suda u Bijeljini kojom je SamirAvdi} osu|en na pet godina zatvora.

SUDSKI VJE[TACI O SAMIRU AVDI]U

Halucinacije, sumanute ideje,poremećaj percepcije

RATNI [EF POLICIJEHakija Meholji}

RATNI GOSPODARSREBRENICE

Naser Ori}


36/92

Nakon dvije i pol godine ruko-vo|enja dràvnim Ministarstvomsigurnosti koje su obiljeìlilatentni sukobi s najbliìm surad-nicima, iznimno lo{a komu-

nikacija s me|unarodnim du`nosnicima iserija diplomatskih incidenata, Tarik

Sadovi} broji svoje posljednje dane uVije}u ministara BiH. Odluka o smjeniSadovi}a dogovorena je jo{ prije desetak dana, na sjednici Predsjedni{tva SDA, no,kako je odmetnuti predratni trebinjskiarhitekta odbio provesti preporukestrana~kih kolega i dati ostavku, njegova }e

politi~ka karijera, po svoj prilici, bitizape~a}ena u Zastupni~kom domu Parla-menta BiH. Tako je, barem, najavio pred-sjednik SDA Sulejman Tihi}, koji je potvr-dio da }e zahtjev za razrje{enje TarikaSadovi}a s ministarske du`nosti uskoro bitiupu}en u parlamentarnu proceduru gdje bi,

kako sada stoje stvari, bez pote{ko}a, trebao dobiti potporu ve}ine zastupnika.Razlozi zbog kojih su lider SDA i ~lanovistrana~kog Predsjedni{tva u “demokratskoj

proceduri otpisali“ Sadovi}a, me|utim, nido danas nisu slu`beno objavljeni.

TREBINJSKA VERTIKALA

I mada su smjenu nemu{tog, prob-lemati~nog ministra sigurnosti koji se

pokazao apsolutno nedoraslim povjerenimmu poslovima, u protekle dvije godine, i tou vi{e navrata, diskretno zahtijevali pred-

stavnici me|unarodne zajednice u BiH, ~inise da je Sadovi}evom prijevremenomodlasku u politi~ku mirovinu pogodovalovi{e razloga. Kao jednog od svojih najod -

anijih strana~kih saveznika, po ~ijem jeizboru, svojedobno, i lansiran u Vije}eministara BiH, Sulejman Tihi} je, naime,sve doskora ùstro branio Sadovi}a od kriti-ka ameri~kih diplomata koji su bili naju-

porniji zagovornici njegove smjene. No,nakon {to su protiv Tihi}evog {ti}enika izTrebinja ustali i pojedini ~lanovi najuègvodstva SDA, a prije svih potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo koji je, jo{ranije, bio najozbiljniji pretendent na mjesto

dràvnog ministra sigurnosti, Tihi} je,o~evidno, popustio pod pritiscima. Odluku osmjeni Tarika Sadovi}a kasnije je obrazloìodràvnim i interesima stranke, ali i samogSadovi}a, kojem je ve} diskretno sugeriranoda bi, ukoliko se ne povu~e, s politi~ke scenemogao biti uklonjen odlukom visokog pred-stavnika Valentina Inzka.

Za svog se dosada{njeg ministarskogmandata Tarik Sadovi} s prijetnjamasmjenom suo~io jo{ prije dvije godine, kadamu je biv{i visoki predstavnik MiroslavLaj~ak dao prvi “ùti karton“. Tada jeSadovi} upozoren zbog vi{emjese~nog

odbijanja da stavi svoj potpis na rje{enje odeportaciji dvojice Arapa - Imada ElHuseina zvanog Abu Hamza i K arrayaKamel bin Alija, ali i brojnih problemaunutar Ministarstva sigurnosti BiH koji sugenerirani njegovim dolaskom na du`nostministra. I mada je Sadovi} u ljeto 2007.obe}ao da }e ispuniti preporuke MiroslavaLaj~aka i njegovog zamjenika ameri~kogdiplomate R affija Gregoriana, ~injenica jeda su osobe afro-azijskog porijekla kojima

je Dràvna komisija za naturalizacijustranih dràvljana, proteklih godina,

oduzela bh. dràvljanstva, do danas ostaleministrova “slaba strana“, ali i glavni razlogzbog kojeg je na sebe navukao gnjevameri~kih diplomata. Istodobno je Sado-


@ILAVI OTPOR MINISTRA SIGURNOSTI

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Stranka demokratske akcije i njen predsjednik SULEJMAN TIHIĆ sedmicamamole i preklinju svog vjernog činovnika TARIKA SADOVIĆA, ministra sigurnosti

BiH, da se dobrovoljno povuče s te dužnosti; Sadović to uporno odbija,a razloge je istražila naša novinarka

TARIK SADOVI]MINISTAR KOJEG NIKO NE]E

Nakon kolega Srba i Hrvata, Sadovi} je zamrznuo

odnose i sa Bo{njacima

Opstrukcija deportacijaosoba afro-azijskog porijekla

Katastrofalna kadrovskapolitika u Ministarstvu sig-urnosti BiH

Prekid suradnje sa surad-nicima srpske i hrvatskenacionalnosti

Slab anga`man na ispunj-enju uvjeta za liberalizacijuviznog reìma i uspostavepolicijskih agencija na

dràvnoj razini

Brojni diplomatski gafovidiljem svijeta

PET RAZLOGA ZA SMJENU TARIKA

SADOVI]A


37/92


KAD ]E ODSTUPITI TARIK SADOVI]

NESLAVNIZAVR[ETAK KRATKE

MINISTARSKE KARIJERENakon brojnih skandala u

Ministarstvu sigurnosti BiH,sukoba s najbli`im suradnicima i

diplomatske blama`e, Tarik Sadovi} uprijevremenu politi~ku mirovinu odlazivoljom svojih strana~kih kolega

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }


38/92

vi}u po{lo za rukom da upotpunosti priva-tizira rad Ministarstva sigurnosti BiH,

prekine svaku ozbiljnu suradnju s prvim pomo}nicima; Vjekoslavom Vukovi}em,Radenkom Stani}em, Ljiljanom Tri{i} iglavnim inspektorom Sretom Peki}em, a

sve dr`avne poslove prepusti nekolicinisebi lojalnih slu`benika, zbog ~ega je, ume|uvremenu, zaradio jo{ nekoliko diplo-matskih pljuski.

ME\UNARODNI

PRITISCI

Svega nekoliko mjeseci nakon prvogneugodnog susreta s visokim pred-stavnikom Miroslavom Laj~akom (kon-cem jula 20

slobodna bosna 661

Documents