slobodna bosna 858

www.slobodna-bosna.ba

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

SERGEJ TRIFUNOVI] ZA SB: STOP TIRANIJI BANALNOSTI

TO^AK D.O.O.JELAH-TE[ANJ

Ul.Titova bb Jelah

032 666 833

667 720, 666 226

PROIZVODNJA I PRODAJA

DRVENE STOLARIJE

URE\ENJE ENTERIJERA

Omot-2:CRNA.qxd 16.4.2013 13:06 Page 78

KOLAPS BOLJEG DIJELA BiH Porazan ekonomski saldo Dodikove vlasti

Prema svim relevantnim ekonomskimpokazateljima, Republika Srpska zavrijeme Dodikove sedmogodi{njeapsolutisti~ke vlasti nije uspjela postatibolji dio BiH nego je dodatno zaostala uekonomskom razvoju iza Federacije BiH

OPERACIJA BIRA^Najve}a postprivatizacijska plja~ka u BiH

Nova premijerka Republike Srpske@ELJKA CVIJANOVI] kona~no je prijedesetak dana dala suglasnost zapokretanje ste~ajnog postupka u Fabriciglinice Bira~, ~ime je i slu`beno potvr|enoda su litvanski vlasnici, nakon vi{egodi{njeplja~ke, zvorni~ku kompaniju doveli dopropasti; na{a novinarka pi{e kako je UBIGGRUPA iz Litvanije od Vlade RS-agodinama dobijala povoljne kredite i brojnesubvencije, iako je jo{ 2005. utvr|eno da izBiH iznose milijunski profit, a gomilajumilijunske gubitke

ANTIHA[KI TRUDBENIK U AKCIJI Kosta âvo{ki, vlasnik istine oKaradì}u

Slobodna Bosna do{la je u posjed dvatajna pisma nastala u vrijeme dok se ha{kioptuènik RADOVAN KARAD@I] krio odme|unarodne pravde: Prvo je pismoRadovana Karadì}a iz 2001. njegovomratnom savjetniku JOVANU ZAMETICI koje

na{ list ekskluzivno objavljuje,a koje svjedo~i da je Karadì} tokom svogvi{egodi{njeg skrivanja odràvao tajnuprepisku sa prijateljima i saradnicima kojisu brinuli o njemu i njegovoj porodici, anaj~e{}e sa prof. Kostom âvo{kim, koji sepro{le nedjelje u Ha{kom tribunalu na{ao u ulozi eksperta odbrane. U drugom pismupodsetniku Karadì}evi za{titnici opera-cionaliziraju njegovo skrivanje otkrivaju}ibrojne nepoznate (~ak i {okantne!) detalje

EVROPSKI MOST KULTURA 2014Sarajevo, sto godina kasnije

U saradnji sa Vladom RepublikeFrancuske, gradske vlasti Sarajevapripremaju obiljeàvanje stogodi{njiceSarajevskog atentata koje }e idu}eg ljeta uBiH, izme|u ostalog, dovesti Be~kufilharmoniju u obnovljenu Vije}nicu, tesportske asove i poznata imena iz svijetaumjetnosti; za ovaj projekat do sada jeosigurano oko dva miliona eura, a o~ekujese da }e Sarajevo u periodu od 21. do 28.juna 2014., kada su planirani centralnidoga|aji, posjetiti oko 50.000 turista izcijelog svijeta

LAVINA LJUDSKOSTIUmjetnik protiv gluposti i praznine

Godinama su gapozivali dasudjeluje u TVserijalu Velikibrat, a on se tamopojavio tekpretpro{lesedmice, i to uSpecijalnomizdanju; glumacSERGEJ

TRIFUNOVI] je u progamu TV B92 odràolekciju mnogima od nas i poslao jasnuporuku: ne tro{ite novac na bespotrebneSMS-ove, ve} taj novac usmjerite zapomo} oboljeloj djeci

POKVARENI SVIJET UMJETNOSTI Velika Giacometti prevara

Hiljade la`nih skulptura i slika, milionizara|enih eura rezultat su decenijskograda ROBERTA DRIESSENA; njema~kinedjeljnik SPIEGEL objavio je uzbudljivupri~u o najve}em(slobodnom)krivotvoriteljudana{njice koji je,izra|uju}i la`ne slike iskulpture, zaradiomilione eura

18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

26

52

50

60

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 18.4.2013 1:34 Page 3

SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.4

MILORADOV DODYGUARD

Direktor SIPA-eGoran Zubac ustopu pratioDodika nastrana~kojturneji poHercegovini

Incident koji je izazvao vladikazahumsko-hercegova~ki Grigorije,kada je u mafija{kom stilu zaprijetionovinaru BN televizije Neboj{iVukanovi}u, nije i jedini skandal koji jeobiljeìo vikend boravak predsjednikaRepublike Srpske Milorada Dodika uTrebinju. Osim Dodikovog doma}ina umanastiru Tvrdo{ vladike Grigorija,me|u hercegova~kim se SNSD-ovcimakoji su do{li na sastanak s lideromna{ao i direktor Dràvne agencije zaistrage i za{titu (SIPA) Goran Zubac.Njegov dolazak na strana~ko sijelo uTrebinju uop}e nije problematiziran,iako se Zubac, prate}i Dodika u stopu,pona{ao kao predsjednikovtjelohranitelj, a ne kao direktornajva`nije dràvne policijske agencije?!

(S.M.)

Bahatost i privincijska osionost direktoraFederalne uprave policije DDragana Luka~a injegovih bliskih saradnika dostigla je nevi|enerazmjere. Najnoviji primjer za to je da jeLuka~ od Interne kontrole zatraìo pokretanjepostupka protiv ZZlatka Mileti}a, izvr{nogdirektora SEPCA-e, i to iz dva razloga. Prvirazlog je prisustvo Mileti}a na osniva~komskupu Demokratske fronte @@eljka Kom{i}a, adrugi to {to je prije petnaestak dana Mileti}dao intervju za na{ list. Kom{i} je za SlobodnuBosnu iscrpno govorio o rezultatima SEPCA-e(Asocijacije {efova policija zemalja jugoist -o~ne Evrope), dobroj suradnji direktora polici-je u regionu te najavio nove policijske akcije uregionu. Me|utim, sujetnom Luka~u je o~itozasmetao profesionalizam, angaòvanost iagilnost Zlatka Mileti}a.

Mileti}a je po slu`benoj du`nosti saslu{aoinspektor IIsmet Boja, {ef Interne kontrole.Nakon saslu{anja Mileti} je pri odlasku zalu-pio vratima, zbog ~ega je {efica kabineta IIvaTrezner traìla od Boje da se Mileti} strogokazni. Boja je to odbio, nakon ~ega je ekspres-no degradiran i postavljen na mjesto istraìteljau terenski ured.

Vrlo sli~no svom {efu pona{aju seLuka~evi poslu{nici, njegova {efica kabinetaIva Trezner, njen suprug, ina~e na~elnikOdjeljenja za provo|enje posebnih istra`nihradnji IIvan Trezner. Luka~ je na prijedlog{efice kabineta Ive Trezner 12. aprila ove

godine donio odluku da AAladina Sinanovi}a,kriminalisti~ko-obavje{tajnog analiti~ara, pre-mjesti u sektor uniformisane policije. IvaTrezner ina~e je pod jakim uticajem svogmuà Ivana Treznera, viteza templaraSalomonova hrama Hrvatskog vite{kog redatemplara O.S.M.T.H. Templaru Trezneru injegovoj supruzi je zasmetalo {to Sinanovi}petkom odlazi na dùmu, pa mu je zabranjenoda petkom izlazi s posla. Me|utim, ni to nijebilo dovoljno ve} je Sinanovi} profesionalnodegradiran iako je pro{le godine za svoj radod zamjenika direktora FUP-a dobio najvi{uocjenu.

Upu}eni izvori degradaciju i pritisak naSinanovi}a povezuju s raspisanim konkursomFUP-u za mjesto na~elnika Obavje{tajnogodjeljenja na koji se pored Sinanovi}a prijavioi Luka~ev pulen ZZoran êgar.

Ismeta Boju i Aladina Sinanovi}a {eficakabineta Trezner tretira kao ljude ZlatkaMileti}a jer su obojica unaprije|eni u vrijemedok je Mileti} bio direktor FUP-a, {to jeosnovni razlog njene osvetoljubivosti.

Indikativno je tako|e da su mete {ikani-ranja, razmje{tanja, degradacije i ka`njavanjabra~nog para Trezner i njihovog {efa Luka~auglavnom bo{nja~ki kadrovi. Podsje}anjaradi, kriàr templar bio je i norve{kidesni~arski fanatik AAnders Breivik koji jepobio 77 ljudi zbog mr`nje prema muslimani -ma. (M. Dedi})

TEMPLARI U FEDERALNOM MUP-u: KO JE PRAVOVJERNIK

MINI MARKET

DISCIPLINIRANJE NEPOSLU[NIHDragan Luka~, direktor FUP-a, i Ivan Trezner, na~elnik Odjeljenja za posebne istrage i templar

Teror Dragana Lukaa i njegovih saradnika u istraziprotiv dounika, izdajica u

Federalnom MUP-u

Goran Zubovac

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 18.4.2013 1:27 Page 4

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]


SVE ]E TO SEMIHA DA ISKIHA

Semiha Borovacpokupila svegelere afere ukojoj je profitirao pravniekspert VeljkoTrivun

Biv{eg dekana Ekonomskogfakulteta u Sarajevu Veljka Trivunanisu odve} uznemirila pitanjazastupnika u federalnom Parlamentuza{to je za prepisani projekatNormativno-tehni~ka pravila za izraduzakona i drugih propisa u FederacijiBiH pla}en 780.000 KM. Iako jepredstavljen kao klju~ni ekspert zarealizaciju tog projekta, Trivun se dosada nije javno oglasio, za razliku oddr`avne koordinatorice za reformujavne uprave Semihe Borovac, koja sesilno trudila da demantira napisenovinara. Umjesto medijske polemike,poduzetni se profesor Veljko Trivun bavipre~im stvarima. Ovih je dana, naime,sinu u strogom centru Sarajeva kupiostan od 80 kvadratnih metara, koji jeplatio vi{e od 200.000 KM. (S.M.)

MINI MARKET

Budimir na elu Pravde i povjerenja

Semiha Borovac

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 18.4.2013 1:27 Page 5

K oriste}i obrasce, manipulativne tehnike, marketi n -{ke, promotorske, etablirane i kanonizirane u popkulturnoj industriji i ja sam prije pisanja ovogateksta izbacio promotivni pilot-singl: na portaluSlobodne Bosne napisao sam desetak redaka u odbranuPredraga Luci}a, genijalnog splitskog huncuta, aminovaomu pravo da pi{e {ta god mu se }efne. Ra~unaju}i nanjegov minuli sta`, zasluge iz rata, beneficije, povlastice.îsto da opipam bilo, puls javnosti, stanje na trì{tu ratnihzasluga.

David Bowie je to dobro skontao: nakon pedesetgodina radnog staà, milion ugodno popunjenih konc e -rata, 28 manje-vi{e genijalnih albuma, prije dva mjeseca,

pred objavljivanje posljednjeg The Next Day, oprezno,za svaki slu~aj, zlu ne trebalo, stidljivo je pustio u javnipromet na dru{tvenim mreàma pilot-singl The Stars; davidi, osjeti, percipira kakav mu je status u okvirumodernog, druga~ijeg kulturnog ukusa i muzi~kog mirisa.Pokazalo se: veli~anstven, jedinstveno neponovljiv! Ali,pilot-singl nije bio vi{ka, trebao je da razmek{a iodobrovolji dje~urliju nero|enu u vrijeme kada je onpravio svoju najbolje pjesme u Berlinu, glavnom gradupodijeljene Njema~ke sedamdesetih godina.

Fenomenalan u svakom, multimedijskom, autorskomklju~u, skladnom, ludom, zabavnom, naoko nepreten -cioznom spoju grafi~kog, animacijskog i glazbenogtalenta i osobito idejnom napravila je sjajna grupaDubioza kolektiv sa pilot singlom Kaù... kako bipripremila narod za svoj prekrasan, dalekose`no vaànalbum APSURDISTAN. Lahko im se kur~iti kad ihpla}a SDA, {to vaki spot nisu uradili dok hin je pla}oSDP, pi{e u reakcijama na nekom portalu.

E, tim sam se ja lukavim marketin{kim tehnikama,dubinskim i {irinskim sondiranjem terena, medijskog,

kulturnog, patriotskog rukovodio kada sam prijenekoliko sati pustio pilot-singlicu, probno-probavnibalon, mrvicu od teksta u kojem sam traìo da sebo{nja~ki nau~ni janji~ari i njima gravitiraju}a ordijaprof. sci. i asistenata prestanu iìvljavati nad PredragomLuci}em. Probude se, mobiliziraju se on line handàrdivizije, {irom dunjaluka, ljute `rtve genocida od Vardarapa do Triglava, od Melburna pa do Kvebeka, zlatnimsuncem obasjana, dijasporski konektovana neja~, kojojjo{ rane nisu zacijelile, koju svaka rana svog narodaboli. Daljinski i po pravilu slu`be, okrutne kapitalisti~ke,popodne kad do|u ku}i i upadnu u kontemplacijskiko{mar.

Predrag Luci}, recimo, da nije bitan (a nije |avla, ja{taje nego je vaàn); neise. Napisao je, jal on ili BBoroDeùlovi} u Feral Tribuneu 1994. godine, rje~nik manjepoznatih bosansko-srpsko-hrvatskih rije~i i pojmova.Pa pisalo, pored ostalog: Smiljko [agolj (hrvatski) -Senad Avdi} (bosanski). I nije mi bilo pravo, ljutnem sena ~asak, dok ne pro~itam naredni stubac/pojam:Patrijarh Pavle (srpski): Belaj Lama (bosanski)...

Luci}eva satiri~ka pjesmica o zlo~inu u Ahmi}ima, izkoje niko priseban ni{ta nevaljalog ne moè i{~itati,osim {to moè u~itati, podjednako je britka, dodu{e

bozobzirna, neukrotiva kao i svaka druga poetska tvor -evina okupljena u njegovoj neuporedivoj knjizi Haiku,haiku, jebem li ti maiku.

Treba biti, valja to posti}i, ozbiljan je trud, a jo{ ve}ibezobrazluk, za to je potrebno biti dobar komad idiota,konj, majmun, ili rahmetli bugarska lavica iz Pionirskedoline, kako se ve} zove ta vrsta bo{nja~ke ìvotinjskefarme, pa Predraga Luci}a, prije toga njegovog havera,kooperanta, Boru Deùlovi}a, svrstati u neprijateljski,


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Prije toga se navodna akademska bonjaka zajednica energino, snanoobraunala i sa Predragom Matv ejev iem i Ivom Bancem, razboritim,dobronamjernim ljudima (i taj se skandal desio u reiji i aranmanudesniarskih bonjakih pretorijanaca namjesniara) kada su stidljivopokuali upozoriti na sitna, neprincipijelna zastranjenja oficijelnogSarajeva; raskrinkana je, napokon, dvolinost i prepredenost VesnePusi, hrvatske ministrice vanjskih poslova, istisnut je iz Sarajeva, uHercegovinu protjeran, marginaliziran je i provaljen i hrvatski premijer Zoran Milanovi (nije ni njegovo maslo za ramazana)

PRODUKCIJA PRIRODNIH NEPRIJATELJA: FATAJ HIN @IVEPi{e: SENAD AVDI]

VJE^NA TRANZICIJA ISTOGA: O

Iluzije:Iluzije.qxd 18.4.2013 4:35 Page 6

krvni~ki tabor. Jer su Hrvati, iako slu`bena hrvatska politikagodinama dokazuje da su Srbi.

Prije toga se navodna akademska bo{nja~ka zajednicaenergi~no, sna`no obra~unala i sa PPredragom Matv ejev i}emi IIvom Bancem, razboritim, dobronamjernim ljudima (i taj seskandal desio u reìji i aran`manu desni~arskih bo{nja~kihpretorijanaca namjesni~ara) kada su stidljivo poku{ali upozoriti na

sitna, neprincipijelna zastranjenja oficijelnog Sarajeva; raskrinkanaje, napokon, dvoli~nost i prepredenost VVesne Pusi}, hrvatskeministrice vanjskih poslova, istisnut je iz Sarajeva, u Hercegovinuprotjeran, marginaliziran je i provaljen i hrvatski premijer ZZoranMilanovi} (nije ni njegovo maslo za ramazana); je li to obzor ukojem se unilateralno, ne osvr}u}i se na sitne razlike, idejne idruge naravi, kre}e bo{nja~ka politika, dakle bo{nja~ko javnomnijenje je dresirano, inducirano na krajnje negativnoj, pop u -listi~koj matrici prema Hrvatskoj. I ne samo Hrvatskoj; nego jepodozrenje, nepovjerenje, zazor, klaustrofobija, u osnovi nemo}vlasti transferirana, prenesena na atavisti~ke, navodno nevladine,dodu{e naslije|ene grupe za pritisak.

Skandal jeste bio pro{le nedjelje u New Yorku u zgradiUjedinjenih nacija kada je izba~ena iz dvorane MMuniraSuba{i}, profesionalno angaìrana majka Srebrenice.Neuporedivo je skandaloznije {to vlast u Sarajevu nije poslalanikog ozbiljnog, relevantnog, pravno osposobljenog da se uklju~i utaj, ciljani, podli projekat predsjedavaju}eg Generalne skup{tineUN-a, malog vrtnog srbijanskog patuljka VVuka Jeremi}a. Sat jevremena predsjednik Srbije TTomislav Nikoli} izlagao dugo

pripremani, uzaludni pledoaje za ukidanje Tribunala u Haagu.Srbija je u UN poslala najja~u ekipu, Hrvatska je pa`ljivoselektirala svojeg opunomo}enika koji }e diplomatski {utjeti,veleposlanika VVilovi}a, slu`benu BiH je predstavljao NNeboj{aRadmanovi}, razapet izme|u k}erke koja radi u Nezavisnimnovinama i njenog muà, svojeg savjetnika koji pravihidroelektrane po Tesli}u. U taj se ozbiljan problem upetljala, nebez razloga, Munira Suba{i}, ali na potpuno krivi na~in. Histeri~an,

emocionalan, predvidljivo neproduktivan, u osnovi prost o -narodski govor Munire Suba{i} dobio je {iroku me|unarodnurecepciju, ali ne ide to tako, neozbiljno, neodgovorno, mahala{kineselektivno.

Tri sam se dana pripremao za emisiju na srbijanskoj televiziji ukojoj sam sudjelovao sa mladim, nadolaze}im srpskimhistoriografskim favoritom edomirom Anti}em. Nikonikoga ni u {ta nije uvjerio, ali solidna je, vite{ka razmjenaargumenata pro et contra bila.

Stra{no je nadolaze}e simplificirano, pravolinijsko, pragm -ati~no, usmjereno pam}enje, koje nema potrebu da i{ta zna, niti danijanse raspoznaje. Bujica koja pred sobom valja, uni{tava u~tivost,uvi|avnost.

Na mom pilot-singlu, kojim sam nastojao po{tediti od (barem)uvreda Predraga Luci}a, ostao je bonus track: prvi sam u{ao uAhmi}e i prvi napisao tekst o pokolju u Grabovici prema usmenimmotivima SSefera Halilovi}a.

Sefer je, naravno primitivac, provincijski selja~i}, ambiciozan anedora|en, ne{lifovan, kao i svi pojedinci spomenuti u ovomtekstu. Takvi su nam glave do{li!


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

: Od govora mr`nje do mr`nje govora/jezika

ISTINA, PRAVDA, POMIRENJEMunira Suba{i} na turneji po

Americi nai{la je na ~vrst otpor predsjednika Generalne skup{tine

UN-a Vuka Jeremi}a


ÊTVRTAK, 11. APRIL Smrt biv{e britanske premijerke MA R -

GA RET THATCHER centralna je plan etarnavijest. Skromna i samozatajna, stroga, alipravedna, asketska ènica, pravdoljubiva iogrezla u samoodricanju, traìla je da ju sesahrani minimalisti~ki, skromno, neprimj e -tno. Ispalo je na koncu druga~ije: sahranabaronese Thatcher odga|a se za desetak dana,kako bi njene strana~ke kolege smislileprotokol teàk milione eura.

Po~etak olovnih osamdesetih godina bio jevrijeme bipolarnog svijeta, kada je punk uEngleskoj evoluirao u mainstream, kada supadali Foklandi, a MMaradona Boìjom rukomispravljao zemaljske nepravde. Dok su kri{om,temeljito potapani sindikati èljezara, ~eli~ana,kada je Engleska {aptom deindustrijalizirana,Sex Pistolsi nestali, Clash se opustio,Stranglersi zamrli..., objavljen je album Istinei mitovi o Kralju Elvisu sarajevske grupe ElvisJ. Kurtovich and his Meteors. Ja sam realan inisam tra~er, al ne volim gospo|u MargeretuTa~er... Istinu od naroda ona vje{to skriva: za onogore u Irskoj Ona je kriva, pjeva Elvis izao{trava: Ali ja }u uvijek pjevat protiv nje...Takva ljuta pjesma se mogla napisati i objaviti,bez straha od nadmene imperijalisti~ke odm a -zde, samo u Sarajevu!

PETAK, 12. APRILO ministru nauke i obrazovanja Kantona

Sarajevo profesoru DAMIRU MARJAN OVI -]U, potpredsjedniku Kom{i}eve Demok ratskefronte, jo{ uvijek, za~udo, neobja{njivo, nisam~uo nijedne ru`ne rije~i. Struka, biolo{ko-geneti~arska, mu skida kapu, kolege iz politikega respektiraju, a ni mahala jo{ ni{takompromitiraju}e nije i{~eprkala; osim da li~i naAcu Lukasa, ali to i ne mora biti zlobno, jerdoktor Marjanovi} njeguje taj postrockerskistyling.

Zna{ li da su profesora Marjanovi}a zvali izPalestine da izvr{i reviziju obdukcije rametliJasera Arafata i da je on to odbio uraditi?, kaèmi zajedni~ki poznanik.

Pametno je, oprezno uradio, svaka ~ast.Smrt Arafata, je li umro prirodnom smr}u ili jeotrovan, jo{ uvijek je, ne samo na Bliskomistoku, TABUT TEMA.

SUBOTA, 13. APRIL[trecnu me letimi~an pogled na dana{nje

spontano okupljanje srpskih patriota uNovom Sadu koji traè glavu premijeraVojvodine BOJANA PAJTI]A, koji jeSkup{tini Pokrajine u redovnu proceduruposlao na razmatranje i izja{njavanjeDeklaraciju o statusu Vojvodine u Srbiji. Prvome sna`no uznemiri pojavljivanje MAJEGOJKOVI], nekada{nje gradona~elniceNovog Sada, dana{nje istaknute ~lanicevladaju}e Srpske napredne stranke. Kada jepo~elo ratno ludilo u biv{oj SFRJ,Gojkovi}ka, kao najfreneti~nija aktivistkinja[e{eljevih radikalskih krvolo~nih hordi, bilaje u ~vrstoj ljubavnoj vezi sa BBranislavom

Gavrilovi}em Brnetom, besprizornimlokalnim krimina lcem, surovim nasilnikom,osvetoljubivim psiho patom. Kada je Brnezbog neodlo`nih poslova (osloba|anjeVukovara) napustio Grbavicu, ostavio je{tafetnu palicu mla|oj raji, do stojnimnasljednicima VVeselinu Vlahovi}u Batku iistomi{ljenicima...

Tri godine ranije uìvo sam, na ulicamaNovog Sada pratio Milo{evi}evu jogurtrevoluciju, koja je uraganski, alibesprijekorno organizirano satrala, sru{ilatada{nje vojvo |ansko nedemokratsko,autonoma{ko rukovo dstvo .

Sve laè{, sve si izmislio, nemogu}e jeda neko organizuje sto hiljada ljudi da ru{ivlast, siktao je na mene u Sarajevupredsjednik Udruènja knjièvnika BiHAbdulah Sidran. Mogu}e je, itekako jemogu}e, opravdavao sam se.

Ne pi{em ovo poradi dana{njeg novinskogobra~una tuzlanskog gradona~elnika JJasminaImamovi}a i Sidrana, mada i taj eksces imamna umu; preispoljno mi je va`no daAkademiku stavim do znanja: ako sam ja,neuredan, nesustavan, {lampav, {to namjerno{to nena mjerno zaboravio, pobrisao, Jasmin,pedantni, akribi~ni, ~inovnik sigurno nije...

NEDJELJA, 14. APRILOdli~na, bizarna, blesava, ali ne manje

pou~na pri~a u dana{njim dnevnim novinama.Nekom Sarajliji ukrali auto, on uredno prijavipoliciji, nikakvih informacija u sudbini auta,habera o po~initelju kriminalnog ~ina sedmi -cama nije dobio, sve dok mu policija nijezakucala na vrata da mu uru~e kaznu zanepropisno parkiranje. Lopov, naravski, nakon{to je opuhao sve {to je na autu i u autuvrijedilo, ostavio ga nepropisno parkiranog.

U sarajevskoj policiji, dakle, najbolje(jedino?!) {ljaka parking slu`ba, samo je pauknemilosrdan, profesionalan, nepotkupljiv;uzima hara~, danak u krvi nesavjesnim parkir -a ~ima automobila u gradu sa pola miliona vozilai jedva dva-tri pristojna parkinga.

[to bi rekao onaj jedan, moj ni dobar ni lo{poznanik, ~udom se ~ude}i: Jo{ i nekako moguvjerovati kako djecu donose rode, ali nikako dapovjerujem da pauk odnosi aute!

PONEDJELJAK, 15. APRILMislio sam i vjerovao, nadao se da }e

PREDRAG LUCI] besmislenu, kretensku,hajku koju su okorjeli besposli~ari, pro -fesionalni ekstremni islami~ari, bo{nja~kevjeroispovijesti, okrenuti na {egu. Usino}njem magazinu CRTA na BHT-u, ukojem je gostovao, vidim da Predragu nije dozajebancije, jedinog prirodnog i dru{tvenogozra~ja, ambijenta (odnosno nabijenta) ukojem se snalazi, da ga je to te{ko kosnulo,zaboljelo, {to je najgore uozbiljilo, pro -mijenilo mu logiku, oskvrnulo mu trud/.Usta{a Luci} napokon pokazao svoje pravozlo~ina~ko lice, vrije|aju}i `rtve zlo~ina uAhmi}ima, suglasne su nepregledne koloneanonimnih por-taldìja.

Ve~eras u emisiji Po{teno gostuje jedan odmogu}ih i izvjesnih nau~nih i idejnihinspiratora, ili barem podstreka~a u djelu,prof.dr. RASIM MURATOVI], ekspert zagenocide i poneki holokaust. Sa svojimnau~nim sardnicima dokazao sam da uAhmi}ima nije po~injen te{ki zlo~in, negogenocid, veli Muratovi}, stru~ni saradnikCentra za istraìvanje ratnih zlo~ina. I da senije pobliè predstavio, i laiku bi bilorazvidno da je Muratovi} jo{ jedan u nizupripadnika nadaleko priznate pravno-historijske {kole koju je odnjegovao prof.dr.Smail eki}, nau~ni nakupac, akademskile{inar nad `rtvama u rata u BiH.

Ne znam kako bih i na koji na~in primirio,odobrovoljio Predraga Luci}a i uvjerio ga da je `rtva nezahvalnih, besprizornih,novope~enih domoljuba. Mo`da citatom izpjesme koju je Viva Lude` (sumnjam naLuci}a, osnovano) napisao u podlistkuSlobodne Dalmacije, Feral tre}eg marta,1992., dva dana nakon prvih Karadì}evihbarikada: STALA BAGRA NA POLASARAJEVA...

UTORAK, 16. APRILMediji javljaju da je Sinod Srpske

pravoslavne crkve pregledao pedofilskoporno ostvarenje vladike zvorni~ko-tuzla n -skog VASILIJA KAAVENDE i da }enaknadno donijeti svoj sud o estetskim,eti~kim, pedago{kim dometima i posljedi -cama tog video uratka.

Ka~avenda je, ne ~ekaju}i sud svojepartije/patrijar{ije, ne{to ranije, zbog bolesti irazumljive iscrpljenosti, podnio ostavku namjesto vladike.

Ne vjerujem da }e se Vladika nepovratnopovu}i iz javnosti, sada kada je na vrhuncumedijske slave. Mogao bi karijeru pornoglumca, nastaviti, recimo, u Velikom bratu uparu sa onim Karadì}evim turbo mu`jakom.Raspopljeni Vladika bi mogao koristiti ime -KATCHA VENDY!

SRIJEDA, 17. APRILBildt ne moè govoriti o miru, prenose

sve agencije i portali ljutito saop}enju Ku}eljudskih prava povodom izjave ministravanjskih poslova [vedske CCarla Bildta opotrebi pravednog mira u regiji.

Samo sam u jednoj Ku}i ljudskih pravabio, onoj koju je odmah nakon rata naGrbavici (otkupiv{i je od predratnog srpskogvlasnika) ugruntio Helsin{ki odbor BiH;luksuzno zdanje kojem je {ef bio SR\ANDIZDAREVI]. Ali, nije ta, sarajevska Ku}aljudskih prava reagirala na Bildtovu lice -mjernu, korupcijom impregniranu do -sljednost, nego zagreba~ka na ~ijem je ~eluneumorna aktivistkinja SANJA SARNAVKA.Sr|an Dizdarevi}, nakon kra tke dvogodi{njegpredaha, pauze u kojoj nije bio {ef Helsi -n{kog odbora BiH, vratio se u posjed i imava`nijeg, neodlo`nijeg posla nego {to je Bildt:renovirati, okre~iti svoju privatno-porodi~nuKu}u ljudskih prava!


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 17.4.2013 21:33 Page 2


ZAKLELA SE ZEMLJA RAJU

U knjizi OdGazimestana doHaga i nazadNaser Ori} prviput objavljujetajne dokumentezbog kojih }emnoge zaboljetiglava

Ratni komandant Armije BiH uSrebrenici Naser Ori} svoju prvu knjiguOd Gazimestana do Haga i nazadpromovirat }e 16. jula u Sarajevu. Istog}e dana biti organizirano okupljanjenekada{njih vojnika 28. divizije ARBiH,na prvom poslijeratnom obiljeàvanjugodi{njice proboja iz Srebrenice. IakoOri} jo{ uvijek odbija otkriti vi{e detalja,doznali smo da }e knjiga o njegovomìvotu biti {tampana na oko 700 strana ida }e u njoj premijerno biti objavljenona desetke dokumenata s oznakomslu`bena tajna. Najzanimljivija }esvakako biti povjerljiva izvje{}a koja suo Naseru Ori}u u (po)ratnom periodupisale bosanske vojne i civilneobavje{tajne slu`be. Kako nezvani~nodoznajemo, neki od tih dokumenata

MINI MARKET

Nezasitost ovda{njih politi~ara oda -vno je poznata, no svako malo pa njihovagramzivost pokaè da ne poznaju granicekako morala tako ni dobrog ukusa.Posljednji takav primjer dolazi iz Viteza.Goran Josipovi}, sin federalne zastupniceSlavice Josipovi}, iako nema ni godinudana radnog staà, imenovan je zasavjetnika RRude Vidovi}a, zamjenikaministra u Ministarstvu prometa ikomunikacija BiH. Slavica Josipovi} iRudo Vidovi} su susjedi pa je ovaj o~itiprimjer nepotizma nai{ao na op}ezgraàvanje ~lanova vite{kog HDZ-a1990. No, to mladom Josipovi}u (jo{ nije

utvr|eno {ta ta~no savjetuje susjeduVidovi}u) nije bilo dovoljno. Mjesecimaje poku{avao dokopati se naknade zaprevoz koja iznosi 300 maraka mjese~no.Kako mu nije polazilo za rukom, dosjetiose originalnog rje{enja: odjavio se saporodi~ne adrese u [anti}ima i prijavio utri kilometra udaljenom Vitezu, na adresiHrvatskih branitelja bb, u stanu koji je uvlasni{tvu njegovog brata. Krajemfebruara MUP SBK izdao mu je uvjerenjekojim se potvr|uje izmjena adrese i kojese izdaje na osnovu evidencije pre -bivali{ta a u svrhu reguliranja tro{kovaprevoza. (N.H.)

SMUTNI TRO[KOVI

Goran Josipovi, savjetnikRude Vidovia, fiktivno

promijenio adresu kako binaplatio putne trokove

Iako ga je nakon povratka iz talijanskogzatvora u Hrvatskoj do~ekala nova optu -`nica, MMladen Naletili} Tuta planira da seve} naljeto vrati u BiH. Ratni zapovjednikKa`njeni~ke bojne HVO-a iz [irokogBrijega, kojeg je Ha{ki tribunal osudio nadvadeset godina zatvora zbog ratnog zlo~inanad Bo{njacima u Hercegovini, pu{ten jeprije dva mjeseca na prijevremenu slobodu,ali }e mu se na @upanijskom sudu u Zagrebusuditi zbog poticanja na ubojstvo i otmicuRoberta Nosi}a.

No, premda mu predstoji jo{ jedan sudskiproces, Mladen Naletili} Tuta je biv{imsuborcima poru~io kako za tri mjeseca dolaziu [iroki Brijeg i da }e u Hercegoviniprovesti ostatak ìvota. (S.M.)

STOLICA ZA TUTU

Tek to se vratio sizdravanja zatvorske kazne,

Mladen Naletili ponovomora sjesti na

optueniku stolicu

Naser Ori}

Mladen Naletili}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 18.4.2013 1:15 Page 10

PRO ET CONTRA


upu}uju kako je u prvim godinamaposlije pada Srebrenice cijeli timagenata (od najnièg do najvi{eg nivoa,od Tuzle do Sarajeva) radio na Ori}evojkompromitaciji, {to bi autorima tihizvje{}a moglo prouzro~iti brojneneugodnosti. Naser Ori} }e u knjiziotkriti i {okantne informacije oplaniranom atentatu na njega o kojemdo sada nikada nije govorio, premda jesamo spletom sretnih okolnosti ostaoìv. (S.M.)

VO]KA ÛDNOVATA

Emir Suljagi} urodnomBratuncu podièplantaù oraha

Koordinator Gra|anske koalicije Prvimart Emir Suljagi} namjerava seoku{ati i u privatnom biznisu. U rodnomBratuncu, gdje se trajno nastanio,Suljagi} je naslijedio nekoliko hektaraobradivog zemlji{ta na kojem jo{ ovegodine namjerava podi}i plantaùoraha. Izabrao je rijetku sortu tzv.okalemljenog oraha, ~iji je prinos postablu neuporedivo ve}i od tzv.sjemenskog oraha, i kre}e se od 60-70kilograma po stablu, odnosno od 4 do 7tona po hektaru. O plasmanu oraha jo{ne razmi{lja jer }e prve plodove ubratitek 2017. godine. (A.M.)

MINI MARKET

SR\ANBLAGOVÂNIN

Izvr{ni

direktor TI

NETo je potpuno pogre{no imaju}i uvidu koliko je vremena potrebno uBiH da se uspostave noveinstitucije, a sa druge stranesmatram da }e to tijelo biti jo{ vi{eispolitizirano jer }e u njemu sjeditipredstavnici politi~kih partija.

VEHID [EHI]Biv{i pred-sjednikIzbornekomisije

NEIzborna komisija BiH jeprofesionalna institucija kojaima kapacitet kojim moè daobavlja taj posao. Ovo jepoku{aj stavljanja pod kontrolujo{ jednog zakona koji spada uantikorupcione zakone. Zao~ekivati je da ubudu}e

ne}emo imati sukobe interesajer o njemu }e odlu~ivati upravooni na koje se on odnosi.

STJEPAN MIKI]^lan CIK-a

DA/NETo je odluka politi~ara i oni susmatrali da sukob interesa netreba utvr|ivati CIK nego parla-m e nt arna komisija. Mi{ljenja samda je dosada{nje rje{enje bilodobro iako je ova odluka jo{ uvijeku proceduri i zavisi da li }e parla -ment usvojiti taj prijedlog. Ukolikose usvoji prijedlog, na CIK-u je dato po{tuje i rije{imo se te nadle -`nosti koju smo do sad imali.

ADIS ARAPOVI]Politolog

NEParlamentarna komisijasastavljena je od politi~ara koji bitrebali da utvr|uju sukob interesadijelom sebi a dijelom svojim

kolegama. Sastav komisije je prvikorak u sukobu interesa.

ALMIR TERZI]Novinar Oslobo|enja

NEPrijedlogom da sukob interesene utvr|uje CIK nego parlame n -tarna komisija derogira se institutsukoba interesa i zapravo zakontime ~ini besmislenim.

ALEKSANDRAPANDUREVI]

Poslanik uPredstavni -~kom domu

DASlaèm se, ali pod uslovom dana ~elu te parlamentarne komisi-je bude predstavnik opozicije ida opozicija bude u mogu}nostida utvr|uje eventualni sukobinteresa ljudi koji dolaze iz vlasti,te da ima dovoljan broj glasova utoj komisiji da moè konstatovatisukob interesa.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Slaete li se sa prijedlogom dasukob interesa ne utvruje CIKnego parlamentarna komisija?

Emir Suljagi}

Priredila: Ma{a ]osi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 18.4.2013 1:15 Page 11


KOLAPS BOLJEG DIJELA BiH

GORI DIO BiHPod vla{}u Milorada

Dodika RS bilje`i neuporedivo lo{ije

ekonomske pokazateljeod Federacije BiH

Asim:TEKST osnova.qxd 17.4.2013 23:07 Page 12

Kada je prije ravno sedam godinalansirao tezu o Republici Srpskojkao boljem i prosperitetnijemdijelu BiH, neprikosnovenivladar manjeg bh. entiteta MMilo -

rad Dodik imao je prije svega na umuekonomske trendove koji su u tom trenutkuzbilja bili na strani RS-a.

OPTIMIZAM BEZ POKRI]AKrajem 2006. godine Vlada Milorada

Dodika ve} je bila ugovorila prodajuTelekoma Srpske za 1,3 milijarde KM,zapo~ela je i pregovore s austrijskimStrabagom o izgradnji mreè autocestavrijedne dvije milijarde KM, a sa ~e{komkompanijom ÊZ o izgradnji novetermoelektrane u Gacku, vrijedne 1,5milijardi KM. Osokoljen investicionomekspanzijom i prilivom golemog novca odprodaje telekoma, Dodik je pucao odsamopouzdanja a njegov optimizam bezimalo zadr{ke prihva}en je u naj{irojjavnosti Republike Srpske. Primjerice,

banjalu~ki profesor ekonomije RRajkoToma{ precizno je izra~unao da }eekonomija Republike Srpske ve} 2009.godine dosti}i a 2010. godine nadma{itiekonomiju Federacije BiH. Profesor Toma{je izra~unao da }e 2009. godine brutodoma}i proizvod po glavi stanovnika uRepublici Srpskoj biti ve}i nego u

Federaciji BiH i da }e 2009. godine iprosje~ne pla}e i prosje~ne penzije uRepublici Srpskoj biti ve}e nego uFederaciji BiH.

Sedam godina kasnije pokazalo se da jeoptimizam Milorada Dodika bio bez realnogpokri}a. [tavi{e, svi relevantni ekonomskipokazatelji upu}uju na za klju~ak da se

Republika Srpska poslje dnjih sedam godina,dakle za vrijeme Dodikovog apsolutizma,razvijala sporije od Federacije BiH.

Kada je 2006. godine Milorad Dodikpreuzeo izvr{nu vlast, Republika Srpska jeimala 248 hiljada zaposlenih radnika,odnosno 10 hiljada radnika vi{e nego {to ihima danas. Dakle, svake godine Dodikovevlasti RS je u prosjeku zatvarala 1.500radnih mjesta. U istom razdoblju uFederaciji BiH je otvoreno 47 hiljada novihradnih mjesta, odnosno u prosjeku blizu 7hiljada godi{nje. Prosje~na penzija uRepublici Srpskoj 2006. godine iznosila je


PORAZAN EKONOMSKI SALDO DODIKOVE VLASTI

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Ukupni dug op}ina Republike Srpskena kraju 2012. godine prema{io je iznos od420 miliona KM, {to je dvostruko vi{e odukupnog duga svih op}ina u FederacijiBiH. âk 20 op}ina u RS-u duguju vi{e odukupnog op}inskog budèta.

U Federaciji BiH samo dvije op}ine,Biha} i Kiseljak, imaju dug ve}i od 10

miliona KM (Biha} 10,5 a Kiseljak 10,1)dok u Republici Srpskoj ~ak 20 op}inaima dug ve}i od 10 miliona KM.Ubjedljivo najzaduènija op}ina u RS-uje Banja Luka sa 63 miliona KM, slijediDoboj s dugom od 45 miliona KM, zatimPrnjavor s dugom od 20 miliona KMitd.

OP]INE RS-a DVOSTRUKO ZADU@ENIJE OD OP]INA FBiH

Banja Luka najzaduenija opina u BiH

Prema svim relevantnim ekonomskim pokazateljima, Republika Srpska za vrijeme Dodikove sedmogodinje apsolutistike vlasti nije uspjela postati bolji

dio BiH nego je dodatno zaostala u ekonomskom razvoju iza Federacije BiH

ZA DODIKOVOG MANDATA REPUBLIKASRPSKA SVAKE GODINE IZGUBILA

1.500 RADNIH MJESTA Za proteklih sedam godina Republika Srpska izgubila

10 hiljada, a Federacija otvorila 47 hiljada radnih mjesta

4.533 KM RS 2006.

6.020 KMRS 2012.

5.224 KMFBiH 2006.

7.939 KMFBiH 2012.

ENTITETSKI RAST BRUTO DOMA]EG PROIZVODA

215 KM RS 2006.

312 KMRS 2012.

238 KMFBiH 2006.

360 KMFBiH 2012.

PROSJE^NE PENZIJE U ENTITETIMA


215 KM i u proteklih sedam godinauve}ana je za 97 KM. Istovremeno,prosje~na penzija u Fedaraciji BiH u istomrazdoblju uve}ana je za 122 KM, sa 238 na360 KM.

Suprotno predvi|anju profesora Tom a -{a, prosje~ne pla}e jo{ su uvijek nominalnoniè od federalnog prosjeka, uprkos~injenici da se u RS-u u neto pla}uura~unava i topli obrok. Neto pla}e uRS-u s toplim obrokom jo{ su uvijek nièod neto pla}a bez toplog obroka uFederaciji BiH.

U 2006. godini bruto doma}i proizvodRepublike Srpske iznosio je 6 milijardi i543 miliona KM, odnosno 4.533 KM poglavi stanovnika. Sedam godina kasnijeukupni BDP Republike Srspke uve}an jeza jednu milijardu i 815 miliona KM itrenutno po glavi stanovnika RS-aiznosi 6.020 KM. U istom razdoblju BDPFederacije BiH uve}an je za 4 milijarde i256 miliona KM i trenutno po glavistanovnika iznosi 7.039 KM. Drugimrije~ima, u sedam proteklih godina razlika

izme|u entitetskih BDP-a dodatno jeuve}ana u korist Federacije i to za vi{e oddvije milijarde KM, odnosino za vi{e od300 KM per capita. Tokom proteklihsedam godina, Republika Srpska je

uve}ala izvoz za 835 miliona KM, aFederacija BiH za jednu milijardu i 709miliona KM. Dana{nji udio RS-a u izvozuBiH za 3 postotka je manji nego prijesedam godina, kada je Milorad Dodik

najavljivao ekonomsku ekspanziju manjegbh. entiteta.

DU@NI^KO ROPSTVOJedino u ~emu je RS za vrjeme

Dodikove vlasti uspjela nadma{itiFederaciju BiH jeste neuporedivo brì rastkreditnog zaduènja Vlade, privrede istanovni{tva RS-a. Ukupni dug ova trisektora u RS-u tokom proteklih 7 godinauve}an je za 35 posto, ili za 4,3 milijardiKM, dok je u istom razdoblju dug ova trisektora u Federaciji BiH uve}an za 32posto, odnosno za 4,7 milijardi KM.

Iz ovih nekoliko uporednih poka -zatelja posve je vidljivo da se ekonomijaRepublike Srpske za vrijeme Dodikovevlasti osjetno sporije razvijala odekonomije Federacije BiH, mada je uovom razdoblju Vlada RS-a raspolagalajednim cijelim vanrednim budètom uiznosu od 1,3 milijarde KM, koliko jepo~etkom 2007. godine inkasirala odprodaje Telekoma Srpske. Ni uz pomo}ove vanredne finansijske injekcijeekonomija RS-a nije uspjevala pratitiina~e spori tempo razvoja ekonomijeFederacije BiH, niti je pak Dodikovavlast kreirala uvjete da se to desi u skorojbudu}nosti. Novac od privatizacijetelekoma nepovratno je potro{en uneproduktivne investicije i u privremenoga{enje socijalnih poàra u privrednom,zdravstvenom, penzionom, obrazovnomsistemu Republike Srpske koji se gu{epod teretom kredita i op}e neli kvidnosti.

Rije~ju, za Dodikove sedmogodi{nje vlastiRepublika Srpska nije postala bolji dio BiHnego je postala gori dio neuspje{ne cjeline.

SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

KOLAPS BOLJEG DIJELA BiH

Predsjednik Partije demokratskogprogresa Mladen Ivani} nedavno jerekao kako dolazi kraj ere predsjednikaMilorada Dodika. Komentiraju}i Do -dikove tvrdnje kako ga Zapad èlisru{iti, Ivani} je kazao da Dodik kaopametan ~ovjek osje}a da se u narodujavlja bunt, a da bi preduprijedio taj bunt,onda on to progla{ava ujdurmomZapada. Su{tina je u tome da narod uRepublici Srpskoj nije zadovoljan i ako ko

bude mijenjao Dodika, mijenjat }e ganarod a ne Zapad. Dodik izmi{lja van-jskog neprijatelja kako bi poku{ao zaus-taviti i sprije~iti svoj odlazak s vlasti. To jesva Dodikova koncepcija, ni{ta tu drugognema, kazao je Ivani}, koji smatra da }e2013. godina u ekonomskom pogledu bitipuno teà od prethodne godine i da }este~aj Bir~a i Balkan investment bankeimati vrlo negativne ekonomske imp-likacije.

MLADEN IVANI], LIDER PDP-a

Dodik izmilja vanjskog neprijateljakako bi sakrio ekonomsku katastrofu

14

248.139 RS 2006.

238.178 RS 2012.

389.601 FBiH 2006.

437.331FBiH 2012.

BROJ ZAPOSLENIH

1,54 RS 2006.

2,54 RS 2012.

3,54FBiH 2006.

5,25FBiH 2012.

ENTITETSKI IZVOZ (U milijardama KM)

KRITIKA OPOZICIJELider PDP-a Mladen Ivani}tvrdi da Milorad Dodikizmi{lja vanjske neprijatelje



OPERACIJA BIRA^

Nova premijerka Republike Srpske ELJKA CVIJANOVI konano je prije desetakdana dala suglasnost za pokretanje steajnog postupka u Fabrici glinice Bira,

ime je i slubeno potvreno da su litvanski vlasnici, nakon viegodinje pljake,zvorniku kompaniju doveli do propasti; naa novinarka pie kako je UBIG

GRUPA iz Litvanije od Vlade RS-a godinama dobijala povoljne kredite i brojnesubvencije, iako je jo 2005. utvreno da iz BiH iznose milijunski profit, a

gomilaju milijunske gubitke

U ZVORNIKU JA SAMOSTAVIO SVOJE DUGOVE

Posrnuli rusko-litvanski tajkun Vladimir Romanovizvukao iz BiH vi{e od milijardu maraka?!

KAKO JE UNI[TEN PODRINJSKI PRIVREDNI GIGANTPrije kriminalne privatizacije u jesen 2001. u Bir~u je radilo 1.200 radnika a danas ih je ostalo tristotinjak, gubici poduze}a odavno su prema{ili vrijednost imovine

Birac Suzana:TEKST osnova.qxd 17.4.2013 21:46 Page 16

Nakon {to je Vlada RepublikeSrpske prije desetak dana do -nijela odluku o davanju sugla -snosti Poreskoj upravi za pokre -tanje ste~ajnog postupka u

Fabrici glinice Bira~ a.d. Zvornik,dugogodi{nji kriminal u neko} jednoj odnajuspje{njih podrinjskih kompanija kona -~no je i zvani~no priznat. Suprotnoizjavama VVladimira Romanova, ve}inskog

vlasnika UBIG grupe kojoj pripada itvornica iz Zvornika, da nije bilozlouporaba u njihovom poslovanju, pravaje istina da }e trebati jo{ dosta vremenaprije nego {to se utvrdi kome je sveposrnuli rusko-litvanski tajkun ostao duànu BiH. Prema, istina nezvani~nim procje -nama, Litvanci su u posljednjih desetgodina iz Fabrike glinice Bira~ i vlasni~kipovezanih kompanija izvukli milijardu i200 milijuna maraka {to je, bez premca,najve}a postprivatizacijska plja~ka u BiH?!Pore|enja radi, tek ne{to ve}u sumu novca

je Vlada RS-a dobila za prodaju TelekomaSrpske, najvrednijeg nacionalog resursa.No, unato~ ~injenici da su Litvanci,posredstvom vi{e tvrtki iz sastava UBIGgrupe, iz BiH od 2003. odnosili milijunskiprofit i istodobno gomilali milijunskegubitke, zvani~na istraga o njihovim finan -cijskim malverzacijama nikada nije pokre -nuta, premda bi posla bilo i za Specijalnotuìteljstvo u Banjoj Luci i za TuìteljstvoBiH.

KAKO JE MIKEREVI] PROMIJENIO KUPOPRODAJNI

UGOVOR Podsjetimo, Slobodna Bosna je bila

me|u rijetkim medijima koji su, prije vi{eod {est godina, upozorili na sumnjiveizvozne aran`mane preko kojih UBIGgrupa i njezina firma - k}erka Balkal(registrirana u Banjoj Luci) izvla~e profit iizbjegavaju pla}anje poreza. Prvo alar -mantno izvje{}e inspektora Poreske upravedatira iz 2005., kada je konstatirano da jetvrtka Balkal (koju je 2002. osnovaoizvjesni RRatko Mar~eta) sakrila blizu desetmilijuna dobiti i tako izbjegla pla}anjeporeza na ukupan iznos. Porezni suinspektori ve} tada dokumentirali shemukriminalnog poslovanja UBIG grupe uBiH, ali su Litvanci, zahvaljuju}i pre{utnojpodr{ci tada{nje vlasti (SDS-a) nastavili soperacijom ispumpanja novca. U me|u -vremenu je tvrtka Balkal oti{la u ste~aj,ostavljaju}i 11,3 milijuna KM poreznogduga, iako je samo u 2005. godini na razliciu cijeni glinice zaradila vi{e od sto milijunamaraka. Prema nalazima kontrole koju jePoreska uprava Republike Srpske izvr{ila2009. i 2010. godine, dugovanja Bir~a su uto vrijeme prema{ila 14 milijuna KM.Porezni su inspektori istodobno konstatiralida cijena prerade i cijena utro{enih sirovinau Bir~u nije realno prikazana i da jeobra~unati porez na dobit umanjen za 2,5milijuna KM. Gubici Bir~a su 2010.dostigli 700 milijuna maraka na koliko je,ina~e, procijenjen kapital firme. Uporedo sgomilanjem milijunskih gubitaka mena -d`ment Bir~a je smanjivao broj zaposlenihradnika, {to je pratio drasti~an pad cijenadionica tvornice, dakako, na {tetu oko tritisu}e malih akcionara. Do privatizacijekoja je izvr{ena u jesen 2001. u Bir~u jebilo angaìrano 1.200 radnika, a danas ih je~etiri puta manje, oko tristotinjak. Dodajmotome i kako je Uprava zvorni~ke kompanijeprije dvije godine planirala smanjiti kapitalBir~a na ime pokri}a gubitaka i provestidokapitalizaciju posredstvom njihovihbrojnih off shore tvrtki, s namjerompove}anja udjela ve}inskog vlasnika. Planim je, me|utim, propao jer Komisija zahartije od vrijednosti RS-a nije dalasuglasnost za smanjenje kapitala.


NAJVE]A POSTPRIVATIZACIJSKA PLJA^KA U BiH

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

STRATE[KI PARTNERRusko-litvanski tajkun Vladimir Romanovgodinama je u RS-u imao povla{ten tretman


Javna je tajna da je litvansko-ruskitajkun Vladimir Romanov, netom nakonkupovine zvorni~ke tvornice, preko svojihpredstavnika u BiH, po~eo s ucjenamaVlade RS-a, traè}i stalno nove ustupke.Prema ugovoru o prodaji koji je potpisan uoktobru 2001. novi su vlasnici trebali platitideset milijuna i 250.000 KM, te investiratidodatnih 56 milijuna maraka. Godinu i polkasnije tada{nji premijer DDragan Mikerevi}prvi put je popustio pred ultimatumomLitvanaca i po~etnu cijenu spustio na {estmilijuna KM, dok je umjesto ranijedogovorenih 56 milijuna KM, biv{ipremijer pristao da investicije iznose 11milijuna maraka. Iako je Vlada RS-a od2003. do 2010. godine za tvornicu gliniceplatila 29 milijuna dugovanja premaElektroprivredi Republike Srpske, odobrilareprogramiranje neizmirenih obveza zanepla}ene poreze i doprinose za radnike uukupnom iznosu od devet milijuna marakana petnaest godina, zahtjevima novihvlasnika nije bilo kraja.

SANKCIJE EUROPSKE KOMISIJE

Pod prijetnjama da }e zaustavitiproizvodnju, Romanov je Vladi u BanjojLuci postavio novi ultimatum - traìli sudodatnih sto milijuna KM pomo}i kako biprevladali financijsku krizu. Nakon toga suvlasnici Bir~a poku{ali dobiti kredite odbanaka u BiH za navodne nove investicije,ali i reprogramirati stare dugove premaovda{njim firmama. Iz tog su razloga~elnici UBIG grupe ovlastili direktoraSektora za ekonomiju i financije kompanijeBira~ MMindaugasa Kazakevicusa darealizira kredit koji je Investiciono-razvojna banka Republike Srpske (IRB)odobrila poduze}u Energolinija od 19,4

18

OPERACIJA BIRA^

Litvanski su vlasnici Bir~a osnovali novoholding poduze}e Euro Bira~, na koje jepreknjièna cjeloukupna imovina firmeEnergolinija, koja je, opet, trebala reali ziratiizgradnju termoenergetskog bloka.Prethodno je, me|utim, Investi ciono-razvojna banka, a zapravo Vlada RS-a ponalogu Milorada Dodika, Energolinijiodobrila 19, 4 milijuna KM. înjenica da jeblizu 20 milijuna maraka kreditnih sredstavaplasirano iako se unaprijed znalo da }e biti

nenamjenski utro{ena, samo je jo{ jednapotvrda da dugogodi{nji kriminal Litvanacane bi bio mogu} najprije bez politi~kepotpore iz SDS-a, a kasnije SNSD-a.Poslanik SDS-a u Narodnoj skup{tini RS-aKostadin Vasi} izjavio je proteklog vikendada aktualna Vlada namjerava Fabrikuglinice Bira~ prodati strana~kim kolegama,kontrove rznom biz nismenu Rajku Duki}u ibiv{em grad ona~elniku Zvornika ZoranuSteva novi}u.

KAKO SE KREDITIRAO KRIMINAL

Litvanci od IRB-a dobili blizu 20milijuna KM kredita, a onda registrirali novu tvrtku


KONTINUITETPOLITI^KE PODR[KE

Kupoprodajni ugovor s predstavnicima UBIG grupe

potpisan je u vrijeme premijerskog mandata

Dragana Mikerevi}a, ali suLitvanci imali jednaku podr{ku

i Milorada Dodika

OPTU@BE SDS-aOpozicija tvrdi da je biv{a Vlada RS-a bez kontrole davala Bir~u povoljne kredite i da }etvornica nakon ste~aja biti prodata SNSD-ovcima Rajku Duki}u i Zoranu Stevanovi}u

Foto: Mario Ili~i}

Foto: Mario Ili~i}


milijuna KM. Kreditna su sredstva odo -brena namjenski, za projektovanje i izgr a -dnju infrastrukture koja }e omogu}itizamjenu te~nih energenata ugljem i takopojeftiniti proces proizvodnje u tvorniciBira~. Naknadno se, me|utim, ispostaviloda je glavnina sredstava potro{ena u posvedruge svrhe - za rje{avanje problema izvozazeolita u dràve Europske unije, odnosno,izbjegavanje carinskih optere}enja koja suumanjivala profit kompanije. Dio kredita jebio usmjeren i na poslovno-tehni~kusuradnju sa kineskom kompanijom Xia -men, koja je jedan od vode}ih proizv o|a~azeolita u Aziji. U tom se smislu MindaugasKazakevicus zalagao da Xiamen otvoripredstavni{tvo u BiH, kako bi na taj na~inna trì{te EU-a plasirali i odre|ene koli~inezeolita koji se proizvodi u Bir~u i izbjeglikaznu koja je ranije nametnuta ~lanicamaUBIG grupe. Europska je komisija, naime,

ranije utvrdila da Bira~ i povezane tvrtkekojima rukovode Litvanci prikazuju la`nefakture, odnosno, fingiraju cijene zeolitakoji izvoze na trì{te EU-a, poglavitoAustrije. Stoga je EU za proizvode odboksita koji se uvoze iz BiH uvela dodatnutaksu, takozvanu antida mpin{ku carinu.

Tvornica Bira~ u Zvorniku, pojasnimo,ve} dulje vrijeme umjesto glinice u svojimpogonima proizvodi kvalitetni zeolit, zakojim postoji velika potra`nja u hemijskojindustriji. Budu}i da zeolit dobijenpreradom boksita iz rudnika u Mili}ima iSrebrenici zadovoljava sve kriterije ekol o -{ki prihvatljivog proizvoda u zemljamaEU-a, proizvod je na cijeni, posebice jer suranija istraìvanja pokazala da bi se zbogsvoje kakvo}e zeolit iz BiH mogao koristitii u farmaceutskoj industriji. Doda li se tomeda je iz Bira~a proteklih godina izvezenaogromna koli~ina zeolita i da su inozemni

vlasnici na tom poslu ostvarili milijunskuzaradu, o~evidno je kako su Litvancivje{ta~ki proizveli financijsku krizu uzvorni~koj tvornici, kako bi iz BiH izvukli{to vi{e novca.

FINALIZACIJA PLJA^KEPrema podacima do kojih je do{la

Slobodna Bosna, menadèri su UBIGgrupe, u namjeri izbjegavanja vra}anjakredita Investiciono-razvojnoj banci iprevare malih akcionara, povukli vi{ekrajnje sumnjivih poslovnih poteza. Takosu na vanrednoj Skup{tini akcionaratvornice Bira~ koja je odràna koncemdecembra pro{le godine, unato~ protiv -ljenju doma}ih dioni~ara (u ~ijem jevlasni{tvu 39 posto akcija), donijeli odlukuda UKIO banka, kao krovna banka unutarUBIG grupe, preuzme dio dugovanja tvrtkeAB Bira~ Europe. Zauzvrat su kao jemstvoza povrat sredstava zaloène akcije tvorniceBira~ Zvornik, kako bi UKIO banka moglapostati vlasnik dva zavisna poduze}aAlumina i Mehanika u kojima se obavljajunajva`niji proizvodni procesi u Bir~u.Istodobno su dugovi Bir~a i Bira~ Europenaprije uve}ani upisom svih potraìvanja,uklju~uju}i i one koji tek trebaju dospjeti nanaplatu, kao i eventualnih zateznih kamata,a potom su kao prioritetni navedeni dugoviprema inozemnim povjeriocima. U tomsmislu valja napomenuti da 90 postoinozemnih povjerilaca ~ine banke i drugefinancijske institucije u ve}inskomvlasni{tvu UBIG grupe. U sklopu istekriminalne operacije vrijednost kompanijakoje su stavljene kao zalog gotovo jeprepolovljena u odnosu na procjene koje suura|ene dvije godine ranije. Procjenu jeizvr{ila tvrtka KPMG iz Beograda, s tim daje drasti~an pad vrijednosti obrazloènpogor{anim uvjetima poslovanja i glob a -lnom krizom. Cilj je, me|utim, bio daUKIO banka sama sebi namiri dugovanjakoja imaju Bira~ i Bira~ Europe, odnosno,da preuzmu imovinu poduze}a Alumina iMehanika procijenjenu na 134 milijunaKM, ali ne i dugove iznad vrijednostikompanija.

Firma Alumina d.o.o. formirana je kaonovi poslovni subjekt u okviru Fabrikeglinice Bira~, za proizvodnju, promet iusluge, izvoz i prodaju glinice, zeolita ihidrata. No, iako je u vi{e navrata utvr|enoda se prilikom izvoza Upravi za indirektnooporezivanje BiH prilaù fakture s cijenomrobe koja je i do dvadeset posto nià upore|enju s cijenama na fakturama koje seprikazuju u inozemstvu, protiv Litvanacanisu poduzimane nikakve sankcije.Tako|er, kao prodavac robe je navedenakompanija Alumina a kao kupac vlasni~kipovezana tvrtka Kauno Tiekimas izLitvanije.


NAJVE]A POSTPRIVATIZACIJSKA PLJA^KA U BiH

U vrhu poduga~ke liste bh. kompanijakojima Bira~ duguje goleme sume novca(navodno su potraìvanja dobavlja~adostigla 130 milijuna KM) je poduze}e BHGas. Direktor Adnan Kreso kaè za SBda ukupna potraìvanja BH Gasa premazvorni~koj tvornici prema{uju 22 milijunaKM, te da se dugovi gomilaju jo{ od 2003.godine. Mi smo u stalnom kontaktu sa

ste~ajnim upravnikom, novim direkto -rom Alumine koja je kupac gasa, ali i saministrom industrije, energetike irudarstva u Vladi RS-a @eljkom Kova~e -vi}em. Imamo ~vrsta obe}anja da je BHGas prioritet me|u du`nicima, tvrdidirektor Kreso, obja{njavaju}i kako bi pon o -vna obustava isporuke gasa Fabrici gliniceu Zvorniku dovela do prekida proiz vodnje.

DIREKTOR BH GAS-a ADNAN KRESO

Steajni upravnik Bira je obeaoda e vraanje dugova za gas bitiprioritet

POTRA@IVANJA BH GASA Direktor Adnan Kreso kaè da dugovanjaBir~a iznose 22 milijuna KM

POTRA@IVANJA BH GASA Direktor Adnan Kreso kaè da dugovanjaBir~a iznose 22 milijuna KM


[esto~lana Komisija koju je for-m irao Parlament FBiH sazada tkom da utvrdi ~injen i -ce iznesene na 69. sjedniciSkup{tine Razvojne banke

FBiH u utorak, 9. aprila, ispitav{iAdila Osmanovi}a, ministra raselje -nih osoba i izbjeglica, JJerka Ivanko -v i }a Lijanovi}a, dopremijera i minis -tra poljoprivrede, i @@ivka Budimira,predsje dnika FBiH, zavr{ila je posaoispitivanja svjedoka. Od svih pozv -anih, pred Ko misijom u ~ijem sast -avu su EElvir Karajbi} (SDP BiH),Nasir Beganovi} (SBB BiH), @@eljkoTomi} (HDZ BiH), SSre}ko Boras(HDZ 1990), OOmer [kaljo (SDA) iIvica Jur~i} (NsRZB) nije se pojaviopremijer i predsjednik Skup{tineRazvojne banke NNermin Nik{i}, kojije parlametnarnoj komisiji uputiopismo podr{ke.

UDARILA VILA NA HALILADan prije, u ponedjeljak, 8.

aprila, pred komisijom je svjedo~ioFuad Puri{evi}, sekratar Skup{tineRazvojne banke, sekretar Razvojnebanke i sekretar Nadzornog odborabanke (!?) i direktor Razvojne bankeRamiz Dàferovi}. lanovimaKomisije Dàferovi} je dostavio idokumentaciju koju je predao Tuìla{tvuKantona Sarajevo a ti~e se navodnih

pritisaka kji su vr{eni na Upravu banke iRamiza Dàferovi}a da se odobre kreditiodre|enim pravnim licima. Imao samnekoliko poziva od predsjednika SDA,posjeta ministra Osmanovi}a, Lijanovi}a i

~lana dràvnog Parlamenta Sarajli}a da senaprave odre|eni ustupci pojedinimfirmama, a u to je bio uklju~en i predsje d -nik FBiH @ivko Budimir, rekao je napo~etku svog svjedo~enja Ramiz Dàfe -

rovi} ponoviv{i ranije iznesenetvrdnje kako je na njega vr{en pritisakda se Klasu, Sarajevskoj pivari,Senadu Hadìfejzovi}u i pravnimlicima koja su povezana porodicomLijanovi} odobre vi{emilionski kre -diti.

Dàferovi} je tako|er naveo dase za firmu Virteks iz Posu{jaintere sovao predsjednik FBiH @ivkoBudi mir. Prema Dàferovi}evimtvrdnja ma, @ivko Budimir i predst a -vnik ili vlasnik firme Virteks@eljko Lovri} kod njega su boravilipo~etkom septembra 2010. godinenakon {to je Kreditni odbor odbiozahtjev za kredit firme Virteks.Slijedile su poruke i prepiskeizme|u mene i predsjednika FBiH,rekao je Dàferovi} dodav{i da jeistoj firmi Kreditni odbor odbio idrugi kreditni zahtjev polovinomfebruara 2011. godine. @ivkoBudimir je prilikom svjedo~enjapred Ko misijom priznao da se kodDà ferovi}a raspitivao za firmuVir teks, ali je negirao da je vr{iopritisak na Dàferovi}a da joj seodobri kredit. Firma Virteks vi{e ne

postoji, rekao je Budimir koji je prilikomsvjedo~enja pred ~lanovima parlame -ntarne komisije rekao i to da jeDàferovi} od vlasnika Virteksa traìo

RAZVOJNA BANKA FBiH

RAMIZ DAFEROVI, direktor Razvojne banke Federacije BiH, parlamentarnojkomisiji za utvrivanje injenica iznesenih na famoznoj 69. sjednici Skuptine

Razvojne banke FBiH dostavio je i dokumentaciju koju je predao TuilatvuKantona Sarajevo a tie se navodnih pritisaka koji su vreni na njega da seodobre krediti odreenim, stranaki povezanim pravnim licima. Ministar

raseljenih osoba i izbjeglica ADIL OSMANOVI, dopremijer i ministarpoljoprivrede JERKO IVANKOVI LIJANOVI i predsjednik FBiH IVKO BUDIMIR

odbacili su sve optube koje je na njihov raun uputio politiki prebjeg Daferovi

R A Z V O J N A B A N K A

FINANSIJSKA INSTITUCIJA(IL)I POLITI^KO BURE BARUTA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

TRANSKRIPT Svjedo~enje direktora Razvojne bankeRamiza Dàferovi}a pred ~lanovima parlamentarne komisije

20 SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

Ramiz:TEKST osnova.qxd 17.4.2013 21:42 Page 20


DUBIOZA KOLEKTIV

Cijelu svoju karijeru, od Zenice do Sarajeva, Dàferovi}ima zahvaliti politi~kim vezama kojima se oduìvao parama poreskih obveznika, kreditima, uslugama...

RAMIZ MJESTO RAMIZARamiz Dàferovi}, biv{i,

sada{nji, a vjerovatno i budu}i direktor Razvojne banke


proviziju od deset procenata ukoliko mubanka odobri kredit.

BALAST ZVANI RAMIZ [email protected]}aju}i se novinarima nakon

svjedo ~enja dopremijer i ministar poljopri -vrede Jerko Ivankovi} Lijanovi} rekao je daniti jedna firma u vlasni{tvu porodiceLijanovi} nije dobila kredit od Razvojnebanke od kada on obna{a du`nostdopremijera i ministra poljoprivrede. To jepotvrdio i Dàferovi} tokom svog svjedo -~enja rekav{i da Lijanovi}i nisu dobilikredit od Razvojne banke iz samo jednograzloga. Naime, Uredbom ministrafinansija pravno lice kojem je blokiranra~un ne moè dobiti kredit od Razvojnebanke, a prema navodima Dàferovi}aLijanovi}i, kao i jo{ 19 njihovih firmi,nisu dobili kredit jer su svim tim firmamara~uni bili blokirani.

Me|utim, Dàferovi} tvrdi da je nakonraspada Platforme na njega vr{en pritisakda se odobri kredit jednoj od firmi uvlasni{tvu Lijanovi}a. Nakon raspadaPlatforme pozvan sam u dràvni Parlamentgdje sam imao sastanak sa predsjednikomstranke Sulejmanom Tihi}em i doprem ij -erom i ministrom poljoprivrede JerkomIvankovi}em Lijanovi}em, a tema je bila dase iza|e u susret Lijanovi}u i odobri sekredit ZDI Produktu u iznosu od 5 milionaKM, rekao je Dàferovi} dodav{i da jesli~an razgovor vodio sa Tihi}em po~etkomjula pro{le godine. Tihi} mi je opetgovorio o mogu}nostima da se pomogneLijanovi}u. Ja sam rekao da je to

nezakonito i da ja to ne mogu provesti.Predsjednik mi je doslovce rekao: Sobzirom da se radi o nezakonitim radnjamaja te podràvam jer ne èlim apsolutno utome da u~estvujem, rekao je Dàferovi}navode}i da je dan nakon susreta saTihi}em bio pozvan u njegov kabinet, gdje

je zatekao Adila Osmanovi}a i JerkuIvankovi}a. Evo Dàferovi}a pa neka tion, Osmanovi}u, objasni zbog ~ega se nemoè odobriti kredit Lijanovi}u, rekao jepredsjednik, a ja sam ponovio ve} poznatestvari na {to mi je Osmanovi} rekao: Ti tomora{ provesti. Burno sam reagovao, ~ak

22

RAZVOJNA BANKA FBiH

Veliki dio posla RamizDàferovi} zavr{avatelefonskim razgovorima, anama su poznata dva takvarazgovora. Naime, Dàferovi}je prije svjedo~enja navodnotelefonom kontaktirao advokataAhmeda @ili}a, koji predKantonalnim sudom zastupaosam ministara Vlade FBiH,koji tuè Nermina Nik{i}a zbognezakonito donesene odluke oponi{tenju konkursa za izbornovog direktora Razvojnebanke, kojeg je raspisaoNadzorni odbor banke, a {to je omogu}ilo produènjemandata dotada{njem direkt oru Ramizu Dàferi}u. U telefonskom razgovoruDàferovi} je navodno

advokatu @ili}u rekao kako jeskoro stopostotno siguran da}e on dobiti spor pred

Kantonalnim sudom. Osimadvokata Ahmeda @ili}a,direktor Razvojne banke Ramiz

Dàferovi} telefonski jekontaktirao i Petra Jur~i}a,predsjednika Nadzornogodbora Razvojne banke, protivkojeg je Tuìla{tvo KantonaSarajevo podiglo krivi~nuprijavu zbog falsifikovanjadiplome Ekonomskog fakultetau Beogradu. U kratkomrazgovoru Dàferovi} jenavodno Jur~i}u rekao da bimu bilo najpametnije da sepovu~e iz Razvojne banke. Izatebe stoji jedan mali ~ovjek, aiza mene stoje dva velika~ovjeka, rekao je Dàferovi}Jur~i}u, misle}i valjda da izaJur~i}a stoji Jerko Ivankovi}dok iza njega, Dàferovi}a,stoje Zlatko Lagumdìja iFahrudin Radon~i}.

TELEFONSKE @ICE BRUJE

Telefonske besjede direktora Ramiza Daferovia

Prema svjedo~enju Ramiza Dàfero -vi}a, na njega su Adil Osmanovi} i AsimSarajli} krajem 2011. godine vr{ili pritisakda Razvojna banka kupi poslovnu zgraduUnioninvesta za dvadesetak miliona, a da}e se oni, odnosno SDA u taj posaougraditi sa 10 posto, odnosno dva milionaKM. Osmanovi} i Sarajli}posjetili su me 26. oktobra2011. godine i od mene sutraìli da primim pre ds t -avnike firme Unioni nvest,odnosno direktora FarukaGabelu. Naime, 10. oktobraja sam odbio zahtjev Unio n -investa, a sa premijeromNik{i}em vo|e ne su aktiv -nosti na kupovini zemlji{taradi izgradnje poslovne zg r -ade banke. Me|utim, Os ma -novi} i Sarajli} traìli su od

mene da primim Gabelu s kojim su onive} razgovarali i da bi ta zgrada moglako{tati 20 miliona, a Adil mi je rekaoi pokazao da bi se oni uklopili u dvamiliona KM ako se taj posaouspje{no privede kraju, rekao jeDà ferovi}.

KUPI ME, PRODAJ ME...

Lako je za razmjetaj ako imanamjetaj


Petar Jur~i}

URGENCIJE I PRITISCI

Dokumentacija koju jeTuìla{tvu Kantona

Sarajevo i parlamentarnoj komisiji

dostavio Ramiz Dàferovi} u slu~aju

Unioninvestove zgrade


sam izrazio spremnost da podnesemostavku, na {ta je reagovao Lijanovi}rekav{i: E to nam ba{ sad i treba ostavka. Nakon toga sastanak je okon~an,posvjedo~io je Dàferovi} pred ~lanovimaKomisije. Na kraju je rekao: Ja apsolutnostojim iza svake svoje izgovorene rije~i. Ja}u imenom i prezimenom re}i Selimovi}isu kroz pojedince iz SDA probali upravljatibankom i u}i u tu banku. Mo`da }e oni iu}i, ja nemam ni{ta protiv, rekao jeDàferovi}, jasno stavljaju}i do znanja~lanovima komisije ~ijoj i kojoj poslovno-politi~koj grupaciji pripada.

Ministar raseljenih osoba i izbjeglicaAdil Osmanovi}, dopremijer i ministarpoljoprivrede Jerko Ivankovi} Lijanovi} ipredsjednik FBiH @ivko Budimirprilikom svjedo~enja pred ~lanovimaparlamentarne komisije odbacili suoptu`be da u vr{ili bilo kakav pritisak naUpravu i direktora Razvojne bankeRamiza Dàferovi}a. estiti i po{tenigra|ani BiH, koji profesionalno odra|ujusvoj posao, kada neko od njih zatraì dau~estvuju u mitu i korupciji, istog ~asa toprijavljuju istra`nim i pravosudnimorganima, ne ~ekaju}i da o tome pro -govore kada im isti~e mandat i èle da istiproduè, rekao je Osmanovi} nakonsvjedo~enja pred parlamentarnom ko -misijom. Dodao je da iznesene optu`be nanjegov i ra~un njegovih kolega za ciljimaju skretanje pa`nje javnosti sanezakonite odluke koju je u slu~ajuRazvojne banke donio premijer NerminNik{i}. Ako i{ta u ovom slu~aju moèbiti dobro, to je da se SDA zasvagdarje{ava balasta zvanog Ramiz D`. koji jeisklju~en iz stranke i svoju budu}nostmoè traìti u nekim drugim strankama,mo`da nove parlamentarne ve}ine, rekaoje Osma novi}.


DUBIOZA KOLEKTIV

Prilikom svjedo~enja pred ~lanovimaparlamentarne komisije Ramiz Dàferovi}iznio je tvrdnje o vlastitom odricanju,odnosno o te{kom stanju u kojem se na{lanjegova revizorska ku}a Dàferovi} dokje on obna{ao funkciju direktora Razvojnebanke. Ja sam vlasnik revizorske ku}eDàferovi} i 2006. godine kada sampre{ao u Razvojnu, tada Investicijskubanku, imao sam godi{nji prihod od 1,7miliona KM, imao sam poslovne pro -

store u Mostaru i Tuzli. Danas je tajprihod pao ispod pola miliona KM, avrijednost imovine umanjena je za naj-m a nje 1,5 miliona KM, rekao je direktorRazvojne banke Ramiz Dàfer ovi}, koji jezaboravio spomenuti da je Tuìla{tvoKantona Sarajevo svojev remeno vodiloistragu protiv njega zbog sukoba interesajer je njegova revizorska ku}a Dàferovi}pravila zavr{ne ra~une pravnim licima kojasu dobijala kredite od Razvojne banke.

SKROMNO, BO[NJA^KI

Daferovi tvrdi da je promet njegove revizorske kue pao otkakoje direktor Razvojne banke

BEZ KREDITNIHARAN@MANAJerku Ivankovi}a

Lijanovi}a, dopremijera iministra poljoprivrede,

nije kreditirala Razvojna banka

PARTIJSKI DVOJACMinistra raseljenih osoba i izbjeglica Adila Osmanovi}a i poslanika u Predstavni~kom domu BiH Asima Sarajli}a Ramiz Dàferovi} optuùje zavr{enje pritiska


Direktor marketinga Bosnalijeka BojanKebe pretu~en je u utorak uve~er ustarom dijelu Sarajeva. Kebe je,zajedno sa predstavnikom AmbasadeSlovenije, napad prijavio ne{to prijepono}i, kazav{i kako ga je dva sata ranijenapala njemu nepoznata osoba. Nakonnapada Kebe je zbrinut u ko{evskoj bolnicii pu{ten sa konstatiranim lak{im povre -dama. Razlozi za napad na Kebea mo`daleè i detaljima rasprave koju su preds t -avnici Hadena, predvo|eni NNedimomUzunovi}em, nekada{njim {efom pred -stavni{tva Bosnalijeka u Rusiji, koji stojiiza akvizicije ove farmaceutske kompanije.Naime, Slobodna Bosna je u posjeduzapisnika sa sastanka sindikalaca Bosn a -lijeka sa predstavnicima Hadena koji je uprostorijama ove kompanije odràn upetak, 29.03.2013. godine. Izme|u ostalog,Nedim Uzunovi}, predstavnik Hadena je natom sastanku iznio niz tre{kih optu`bi nara~un Bojana Kebea. Prenosimo dijelovezapisnika koji se odnose na pretu~enogdirektora marketinga Bosnalijeka. NakonEdina Dizdara, rije~ je uzeo drugipredstavnik Hadena Nedim Uzunovi}. Onje na po~etku pozdravio prisutne, pred -stavio se i istakao da ga neki ~lanovisindikata poznaju i li~no. Na po~etku èlio

je da upozna skup o doga|ajima koji su sedesili odprilike prije godinu dana. Naime,21.03.2013 godine on je bio na bolovanju,tog dana oko 16 sati i 30 minuta u njegov ukancelariju u Moskvi u{la je izvjesnaMarija (koja je imala punomo} od EdinaArslanagi}a) zajedno sa jednom naoru -ànom osobom. Tom prilikom su uzeli nekeli~ne stvari od Nedima Uzunovi}a, obili sefi prijetili mu pred njegovim kolegamaslu`benicima. On je uredno pozvaopoliciju, koja je napravila zapisnik iproslijedila ga dalje. Uzunovi} nije htiokoristiti medije u tom slu~aju. Nosilaccjelokupne situacije, navodi daljeUzunovi}, bio je Bojan Kebe, koji je traìoisklju~ivo li~nu korist. Dalje, kako stoji uzapisniku, na pitanje uposlenika AAdnanaBajrovi}a, ho}e li biti novih proizvoda, uzapisniku stoji slijede}e: Nedim Uzunovi}je na to konstatovao kako je Razvoj novihproizvoda stao, kada se pojavio Bojan Kebeu Bosnalijeku. Njemu ne treba razvoj. Doks druge strane, Hadenu upravo odgovaraovakvo stanje. Oni posjeduju razvojnicentar u Belgiji, koji su platili 60 milionaeura. Kona~no, tokom rasprave ouvo|enju novih proizvoda, u zapisniku stojii ovo: Edin Dizdar je ustvrdio da su oni,kao zastupnici Hadena, radili u 8 smjena iuradili ekstra posao. @urili su zato {toprocesi u Bosnalijeku idu lo{e. Poli} kaoPoli} je funkcionisao fantasti~no, obzirom

na uslove u kojima je bio, pa se prema tomedivi njemu kao ~ovjeku zbog toga. Tako|erje istakao kako nemaju nikakve ne -prijateljske namjere prema Kebeu, koji ihopstruira na sve na~ine. Odmah nakonsastanka, Kebe je demantirao sve navodeizre~ene od strane predstavnika Hadena a topismo je tako|er u posjedu SB. U njemu, nakonstataciju da je Kebe naloìo upad uprostorije u Rusiji, izme|u ostalog stoji islijede}e: GGospodin Uzunovi} je zabo -ravio navesti da je bio otpu{ten zbogneprofesionalnog rada i izlaganja kompa -nije ekstremnim poslovnim rizicima zbogpranja novca, pla}anja zaposlenika na crno,dogovaranja {tetnih ugovora sa firmamakao Peterton, gdje je 10% novca od brutoprodaje i{lo u privatne dèpove Kebe usvom reagiranju navodi i slijede}e: Samou 2012. smo raskidom ovog {tetnogugovora u{tedili oko pet miliona KM, {topredstavlja 72% ~itave neto dobitikompanije u 2012. Ta u{teda za kompanijune predstavlja moju li~nu korist, ali jemoja zasluga i ponosan sam {to sam bionosilac cjelokupne situacije i radio ukorist Bosnalijeka. Svi argumenti sunavedeni u izvje{taju forenzi~kogpregleda rada predstavni{tva u Moskvi,kojeg je obavila svjetski poznata,neovisna revizorska kompanija PWC.Izvje{taj je dostupan u Uredu Uprave uBosnalijeku.


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Pretueni direktor Bosnalijeka tvrdi: Nedim Uzunovi jeotputen zbog pranja novca, rada na crno i potpisivanja

tetnih ugovora!

uvari vaeg zdravlja

BOJAN KEBEDirektor marketinga Bosnalijeka pretu~en jeu utorak, ne{to prije pono}i, u sarajevskojop}ini Stari Grad; kantonalno Tuìteljstvovodi istragu a policija zasada nema detalje

Skandal:Skandal.qxd 17.4.2013 21:46 Page 24


ANTIHA[KI TRUDBENIK U AKCIJI

Slobodna Bosna dola je u posjed dva tajna pisma nastala u vrijeme dok sehaki optuenik RADOVAN KARADI krio od meunarodne pravde: Prvo je

pismo Radovana Karadia iz 2001. njegovom ratnom savjetniku JOVANUZAMETICI koje na list ekskluzivno objavljuje, a koje svjedoi da je Karaditokom svog viegodinjeg skrivanja odravao tajnu prepisku sa prijateljima i

saradnicima koji su brinuli o njemu i njegovoj porodici, a najee sa prof. Kostomavokim, koji se prole nedjelje u Hakom tribunalu naao u ulozi eksperta

odbrane. U drugom pismu podsetniku Karadievi zatitnici operacionalizirajunjegovo skrivanje otkrivajui brojne nepoznate (ak i okantne!) detalje

N E V I \ E N O

KARAD@I]EV JATAK I STRATEGKOSTA ÂVO[KI U ULOZI

HA[KOG SVJEDOKA EKSPERTA!

ZA[TITNIK LIKA I(ZLO)DJELARADOVANAKARAD@I]A Akademik Kosta âvo{kigodinama je radio naporicanju Karadì}eveodgovornosti za zlo~inepo~injene u BiH, a u na{uzemlju mu je bio zabranjenulazak pod sumnjom da jenjegov jatak

ZA[TITNIK LIKA I(ZLO)DJELARADOVANAKARAD@I]A Akademik Kosta âvo{kigodinama je radio naporicanju Karadì}eveodgovornosti za zlo~inepo~injene u BiH, a u na{uzemlju mu je bio zabranjenulazak pod sumnjom da jenjegov jatak

Karadzic i Kosta:TEKST osnova.qxd 17.4.2013 21:44 Page 26

Dok je ~itava me|unarodna zajed-nica godinama tragala za njim,Radovan Karadì} je iz sigurnogskrovi{ta dane izgnanstva prek -ra}ivao pisanjem pisama svojim

prijateljima i saradnicima. To potvr|ujenjegova korespondencija do koje je na{ listdo{ao. Karadì}evi rukopisi dokazuje da jekompletan Odbor za za{titu RadovanaKaradì}a, na ~ijem se ~elu nalazi KKostaavo{ki, godinama odràvao veze sa svo-jim {ti}enikom.

Srpski akademik i penzionisani profesorprava Kosta avo{ki svjedo~io je krajempro{le nedjelje u Ha{kom tribunalu u svoj -stvu eksperta odbrane Radovana Karadì}asa zadatkom da pobije navode dva vje{takaoptu`be - histori~ara RRoberta Donie i poli-ti~kog analiti~ara PPatricka Treanora. Doniaje u svom izve{taju ukazivao na Kara -dì}evu namjeru da se Srbi ratom i nasilj -em razgrani~e od drugih naroda u BiH, aTreanor na Karadì}evu klju~nu ulogu uvojno-politi~koj strukturi u RS-u tokomrata u BIH.

S RADOVANOM SAM SE DOPISIVAO PREKO LJILJE

Profesor avo{ki, koji je ina~e dugogo-di{nji senator RS-a, zamjerio je ovoj dvoji-ci eskperata {to su zaklju~ili da je rukovod-stvo bosanskih Srba planiralo da svoje ci-ljeve ostvari nasiljem i tvrdio da je za ratkriv AAlija Izetbegovi} jer je prihvatio paodbacio KKutillerov plan o kantonizacijiBiH.

Teza vje{taka optu`be bila je da se nam-jera za nametanje rje{enja silom moèi{~itati iz dokumenta Karadì}evog SDS-apoznatog kao Varijante A i B u kojima sepredvi|a osnivanje kriznih {tabova i preuzi-manje vlasti u op{tinama koje su Srbi sma-trali svojim, bez obzira da li su u njima ~inilive}inu ili manjinu. avo{ki je tvrdio da jeosnivanje kriznih {tabova bilo u skladu saZakonom o op{tenarodnoj odbrani i da su ihSrbi oformili jer su bili dalekovidi i znalisu da }e po~eti rat. avo{ki je kazao da sumuslimani i Hrvati prvi osnovali paravojnejedinice dok su Srbi od ostataka JNAoformili legitimnu vojsku.

Kao dugogodi{nji predsjednik Odboraza istinu o Radovanu Karadì}u, avo{ki jerekao da nije znao gdje se Karadì} skriva ida je mislio da je u inostranstvu, ali seispostavilo da naàlost nije tako. On jepodsjetio da je Odbor objavio politi~kadjela optuènog u {est tomova i pokretaolepe inicijative poput dvije deklaracija za

povla~enje optu`nice protiv njega. Kar a -dì} je zamolio avo{kog da kaè ko su bilipotpisnici tih deklaracija, a profesor je naprvom mjestu naveo tada{njeg patrijarhaPavla, zatim akademike SSmilju Avramov,Milorada Ekme~i}a, Mihaila Markovi}a,Dejana Medakovi}a, po njemu najugledni-je ljude me|u Srbima.


KOSTA ÂVO[KI, VLASNIK ISTINE O KARAD@I]U

Pi{e: MIRHA DEDI]

Kosta âvo{ki je za Karadì}a godinama lobirao kodme|unarodnih zvani~nika, tajno ga savjetovao o odbranipred Ha{kim tribunalom i brinuo za finansijski aspekt

njegovog skrivanja

KAKO SE FINANSIRALO SKRIVANJE KARAD@I]ADesetine miliona maraka su utro{ene na pojedine me|unarodne

zvani~nike i krtice u SFOR-u koje su opstruirale Karadì}evo hap{enje

KAKO SE FINANSIRALO SKRIVANJE KARAD@I]ADesetine miliona maraka su utro{ene na pojedine me|unarodne

zvani~nike i krtice u SFOR-u koje su opstruirale Karadì}evo hap{enje


Tuìlac AAlan Tieger je u unakrsnom ispi-tivanju ukazao na javne izjave avo{kog daje volontirao za potrebe tima odbrane, kaoi da se u knjizi MMiroslava Toholja No}napo{ta - prepiska sa Radovanom Karadì}emnavodi da se i avo{ki dopisivao saKaradì}em dok je bio u bjekstvu.Beogradski profesor kazao je da je prekoKaradì}eve ène i }erke slao pisma i~asopis Hri{}anska misao, ali da su odgovoriuz veliko izvinjenje bili rijetki i okasnili.

avo{ki koji je godinama branio lik izlodjelo Radovana Karadì}a ve}i dio svogvremena utro{io je kako bi dokazao da jekredibilan svjedok, me|utim, Karadì}evaprepiska i tajno pismo Koste avo{kog, dokojeg je na{ list do{ao, govore sasvimsuprotno.

Kao ha{ki optuènik u bijegu, napo~etku svog pisma iz aprila 2001. godineupu}enog JJovanu Zametici, koje je u posje-du SB, Karadì} se izvinjava ovom svom

ratnom savjetniku za me|unarodne odnosei u~esniku gotovo svih pregovora {to mu neodgovara redovno na pisma i izme|u osta-log navodi: Ho}u da znate da mnogimprijateljima dugujem odgovorena pisma, ame|u njima su Kosta avo{ki (koji meizgleda najvi{e razume i skoro redovnopi{e, iako odgovori ne samo da kasne, negoi izostaju), Smilja Avramov, MiroslavToholj, RRajko (PPetrov Nogo), GGojko (\\o -go), BBrana Crn~evi}, Momo Kapor i drugi,



Tajno pismo otkriva i sakoliko novca su Karadì}evinajbliì saradnici podmi}ivalipripadnike mirovnih snaga uBiH kako bi izvodili la`ne akci-je njegove potrage, kao i ukojim bankama je novac biodeponovan.

Do sada smo radili saameri~kom grupom bliskomHolbruku (Richard Holbrooke)i Talbotu (Strobe Talbott,nedavno odlikovan odTomislava Nikoli }a) i to jeko{talo dva puta po 200 hiljadadolara. Jednu ratu dala Vlada,a drugu Sveti Jovan od donaci-ja za razvoj i rad. Postignuto:da su u spis zaprimljene, serti-fikovene i autentifikovane svenare dbe, koje izvinjavaju svecivilne vlasti i vi{e vojnekomande. S ovom grupom sevi{e ne moè raditi, jer surepublikanci ne{to nanju{ili.Sada se radi sa francusko-njema~kom grupom i sa poje-dincima. Do sada postignutoodlaganje kampanje zahap{enje i razmek{avanje tvr-dog stava poturanjem povoljnihdokumenta. Radi se i dalje.Srebrenica verovatnozavr{ena, ali se mora davatimnogo.

Od 1993. godine veza saRemzi Klarkom (RamseyClark). On uspe{no manevri{esa optu`bom za silovanja, jerbi ta presuda iz Njujorka bilajako nepovoljna u Hagu, po{tobi se to smatralo kao utvr|enoi presu|eno. Do sada Klarkovakancelarija ko{tala dva puta po250 hiljada dolara. Prvu ratudala Vlada, a drugu porodica,

rodbina i prijatelji. To je ina~eminimum jer su uspostavljeniprijateljski odnosi sa Klarkom.Sakrivanje je dosta skupo, aliuspe{no. Odràvanje veze sainformatorima u SFOR-uneophodno. Vi{e se ~uvamood na{ih izdajnika nego odstranaca. Francuzi prateporodicu, ali to ~esto rade dabi nas sa~uvali od civilastranaca, koji su neprimetni.Ima ameri~kih avanturista, kojeniko ne kontroli{e i koji bi htelida se proslave. Putuju u civil-nim kolima i odelima, vrloopasni. Klajn posebno opasan, jer ima razbojni~kupsihologiju.

Nalog S.M. (SlobodanaMilo{evi}a, op.a.) 1991. Jov. iBraci (JoviciStani{i}u iMihaljuKertesu,op.a) daprebace dvamiliona DMnije realizo-van, jerRadovan nijehteo. Dosada samoJovica daosinu 50.000DM. Cicko(MilovanBjelica)mnogo poma-gao da porodi-ca podmiripotrebe, a sadni on nema. Imanas petnaest,za koje smo miodgovorni, a radi

samo troje. Vlada uskratila svasredstva za bezbednost i platuRadovanu, osim {to [arovi}(Mirko) ponekad uspeva da seplate neke male plate momci-ma, ali su drugi tro{kovi dalekove}i.

Za rad sa strancimapotrebno je najmanje tri miliona dolara. Dva su naPalama, od njih, a jedan, odVlade RS-a, preko banke M.M.(Mom~ilo Mandi}?) trebalo bida je u Podgorici, a izgleda daje u Skopju. Neophodno jevelika sredstva preuzeti iskloniti, ali tako da mogu bitioperativna za kratko vremekada zatreba... Imamo pove -renje, posebno u Momu i [aju(Nikola [ain-

ovi}, biv{i potpredsjednikVlade SRJ, op.a.), ali [ajasada ne sme dolaziti u RS, jerbi ga uhapsili doma}i izdajnici,ili stranci, a Momo mora da sepazi, da delimi~no pre|e u ile-galu, pa se ne moè sa sigu -rno{}u ra~unati da se moèna}i istog dana, kada zatreba.Osim toga najavljeno je zat-varanje svih nelikvidnih bana-ka, pa neko moè iznenadastaviti {apu na sve {to senalazi u banci, pa ~ak i nasredstva koja su u trezoru.

JAKE VEZE KARAD@I]EVIH LOBISTA

Sa 400 hiljada dolara odgoenohapenje Radovana Karadia

DA LI JE MANDI] U SVOJOJ BANCI ÛVAO NOVAC ZAKARAD@I]AU tajnom pismu se pominje da je milion marakadeponovano u banku Mome M. u kojeg se ima velikopovjerenje


sve draì od draèga. Dakle, i Vas molim za sli~no razumevanje i za nastavakdopisivanja. Ne znam kako }e Vam biti uHerceg Novom (mada verujem da Vam jemesto u Beogradu, dok se mi ovde neoslobodimo). Taj grad ima ne~eg gospa r -skog, a i br|anskog istovremeno. Ja sesamo primi~em, ali ne ulazim u tu (tako|esvoju) zemlju... Ne znam kako bi se vlastpona{ala. \ukanovi} se nije zaletao namene i verujem da ima ~asti, ali ne}u daprobam, niti da njih dovodim u te{ko}e.Kad neko od mojih treba da me vidi, moèda pre|e granicu.... pi{e Karadì} svomsavjetniku Zametici.

Iz pisma se moè zaklju~iti da se u tovrijeme Karadì} nalazi u RepubliciSrpskoj, a da njegovi beogradski prijateljikada treba da ga vide dolaze kod njega uRS. Karadì} u ovom pismu o{tro kritikujeMilorada Dodika, koji je prije samo neko-liko dana svjedo~io u njegovu korist.

Ovde sva gradnja kasni, jer nas jeDodik unesre}io carinama na materijal zaizbegli~ku gradnju, ali }e se gradnjanastaviti..., navodi Karadì} u pismu.

Karadì} u istom pismu svom biv{emsaradniku daje detaljna uspustva s kojimosobama treba da uspostavi kontakt a kojeda animira u me|unarodnim krugovimakako bi iz defanzive pre{li u ofanzivu.

Mi smo u defanzivi i ve} se uzima kaoda smo zaista krivi i kao da je zaista ta~nosve {to se govori i pi{e o nama. Ako sumoja predvi|anja ta~na, moramo odmahpo~eti sa radom. Ako se re{enja pripremaju,treba da u tome u~estvujemo, na bilo kojina~in, a najbolji preko jakog i stru~noglobija. Mislim da treba raditi na nekolikoplanova. Prvo, treba uvezati na{e ljudegore, u Beogradu. Dovoljno je da seredovno vi|aju, razmenjuju informacije ianaliziraju zbivanja i znake iz diplom a -tskog sveta, te pomognu na{ima ovde,Mirku ([[arovi}u), DDraganu (KKalini}u), da

budu informisani. Drago mi je {to se vi|atesa Buhom, Toholjem, OOlegom (GGolub o -vi}em, pogledati okvir), a taj krug trebapro{iriti i bez stvaranja ikakvog udruènjaodràti vezu me|u ljudima. Verujem datreba da se vidite i sa Kostom avo{kim i saSmiljom Avramov, te Nogom, \ogom idrugim na{im ljudima. Slobodno im reciteza moju inicijativu da se vi|ate i dakona~no postanete jedna snaga, moralnaako ni{ta drugo. Svaka veza treba da imacilj, a ova treba da za cilj ima bar toodràvanje veza me|u ljudima, cirkulisanjeinformacija i pripremanje za uticaj na lobijekod nas i u svetu. Zatim, treba uvezati na{einostrane prijatelje i zapo~eti lobiranje kodnove administracije na vreme. Verujem dabismo ponovo mogli da okupimo starodru{tvo, po~ev od ser AAlfreda, ako nijemnogo ostario, preko MM. Stentona, donovih ljudi, koji u medijima daju znake.Kao {to znate, [[on Dèrvazi je umro, alinjegova supruga je na na{oj liniji, ona radikod (RRemzi) KKlarka u Me|unarodnomakcionom centru u Njujorku. Tu uBeogradu je g. DDavini} (PPrvoslav Davini},ministar odbrane u Vladi VVojislavaKo{tunice, op. a) koji je u ono vreme bio uUN-u. Zatim, treba delikatno pristupitiRonaldu Ha~etu, da ga ne o{tetimo, kao {tosu na{i o{tetili DDìma Mudija, slikaju}i gasa AArkanom, {to je posluìlo u kampanjiprotiv njega. Da li je SSr|a (TTrifkovi}) jo{uvek za neki posao? Ja bih mu zaboraviozablude oko BBiljane, on to uvek radi, leti odcveta do cveta. Ali, ne treba ga isklju~ivati,ako je spreman da se uklju~i. Imali bismoveliku pomo} i od Sabora srpskogujedinjenja i drugih srpskih organizacija.Paralelno sa Ha~etom, trebalo bi uspos -taviti vezu sa svim sledbenicima KKisin -dèrovih ideja o Balkanu, kao {to je GGeriDempsi sa Kejto instituta i drugimanaliti~arima i politi~arima koji su dalisignal da se zalaù za na{u varijantu.

Verujem da se ~ude {to im niko od nas nepristupa, kad su stavili do znanja za {ta sezalaù. Ako do sada nismo imali institucijei nevladine organizacije za ovakve kon -takte, sada ih moèmo uspostaviti, ima} e -mo podr{ku u Beogradu, navodi Kara dì}u pismo i dodaje;

Ovde samo PPetri~ (WWolfgang Petritsch,tada{nji visoki predstavnik u BiH) idonekle MMiler (TThomas Miller, ambasadorSAD u BiH) ne ose}aju nove tonove uameri~koj politici, dok KKlajn (JJacques PaulKlein, {ef Misije UN u BiH) i BBeri (RRobertBarry, {ef misije OSCE u BiH) to ose}aju.Ne{to se sprema i verujem da bi promotorinovog ameri~kog pristupa èleli da seodavde ~uje vi{e glasova podr{ke novom,stabilnijem re{enju Balkana, uklju~uju~i isporazumno prilago|avanje granica. Pomom mi{ljenju, to je neizbe`no, jer nikone}e ve~ito odràvati i finansirati ovaj haos,koji se sam do sebe ne}e smiriti.

Karadì} u pismu Zametici analizirapoliti~ka zbivanja na relaciji me|unarodna

zajednica - biv{a Jugoslavija. Ideja o cepanju RS i priklju~enju

isto~nog djela Jugoslaviji je neprihvatljiva imoè se izbe}i. Na{ najve}i problem je {toZapad muslimanima ne da ni{ta, a posebnodràvu, i {to od nas i Hrvata o~ekuje da ihrazblaìmo u zajedni~koj dràvi. Svi mi,uklju~uju}i i muslimane, `rtve smo ovogzapadnog stava prema muslimanima.

On se osvr}e i na promjenu politikeprema Balkanu koju o~ekuje od repub-likanske administracije u Washingtonu i nametafori~an na~in obja{njava kako jedoìvio BBilla Clintona.

Jo{ ima ostataka Klintonove admini -stracije, pa na toj osnovi traje inercija ustavu prema nama. Kada sam video da jeKlinton proveo osam godina u Bijeloj ku}iube|uju}i psa Badija i ma~ka Socksa daìve u istoj kutiji, jasnije mi je {ta je nassna{lo, mada bi nam njegov pristup


KOSTA ÂVO[KI, VLASNIK ISTINE O KARAD@I]U

TAJNO SKRBNI[TVO ZA KARAD@I]EVU PORODICU Odbor za istinu o Radovanu Karadì}u finansijski je brinuo i za Karadì}evu suprugu idjecu kako ne bi napustili Pale

Dr. Dragan Dabi} vs.Radovan Karadì}

Dr. Dragan Dabi} vs.Radovan Karadì}

Foto: Mario Ili~i}


Bliskom istoku vi{e odgovarao - razdvaja-nje u miru. Republikanci nemaju frustracijeu vezi sa nama i treba im dobar alibi da bipromenili politiku, a da to ne izgleda kaoameri~ki poraz. KKo{tunica bi mogao biti tajalibi, kao i ovo {to se de{ava sa Hrvatimaovde u BiH. Ako se jo{ CG otcepi (a mo`dai podeli uz otcepljenje severnog dela), iKosmet podeli, {to ja predvi|am, verujemda }emo se i mi na}i u SRJ.

Na{ list do{ao je posjed i pisma pravnogeskperta iz Me|unarodnog komiteta zaistinu o Radovanu Karadì}u, koji je imaoredovnu prepisku sa Karadì}em. Pismonije potpisano, ali je po stilu pisanja isadràju o~ito da se radi o Kosti avo{kom.On u pismu iznosi Karadì}eve stavove.

Stav Radovana je nikad se ne predati iraditi na povla~enju optu`nica, a u slu~ajuhvatanja - ne priznati sud. Zabranitisvakome da brani i napadati sud kao instru-ment rata protiv Srba. Aktivirati Me|unar-odni komitet za istinu sa zvu~nim imenimakoji su u komitetu (DDimitrij Analis,Vladimir Volkov, general PPjer Mari Galoa,mnogi pisci iz Francuske, Britanije, Rusije,Gr~ke i dr.) i povesti kampanju najve}ihrazmera sa ciljem kompromitovanja Suda.Da bi se to ostvarilo, Radovan mora da impokvari spektakl tako {to bi napao Sud, nepriznaju}i ga i traè}i trenutno pu{tanje iprestanak su|enja svima.

DODIK I BILJANA BI LIKOVALI AKOLJILJA I DJECA ODSELE S PALAU istom pismu stoje i upute na koji

na~in preko osobe ~iji su inicijali M.M., apo svemu sude}i se radi o MMom~iluMandi}u, obezbijediti novac za Karadì -}evo skrivanja. Zatim koga od zvani~nikame|unarodne zajednice treba podmititi, nakoji na~in zbrinuti ~lanove Karadì}eveporodice kako ne bi oti{li sa Pala, jer bi nji-hov odlazak predstavljao potpuni trijumfizdajnika Dodika i Biljane.

Autor pisma sugeri{e i kako Karadì}treba da se pona{a kada je u pitanju Ha{kitribunal.

Radovan ne}e priznati sud, ne}e nikomdozvoliti da ga brani, ~ak ni po slu`benojdu`nosti. I ako se Radovan ne bi branio,Komitet za istinu iza{ao bi sa prepiskomKarington - GGen{er i drugim dokazima daje SFRJ razbijena spolja. Nare|enja opo{tovanju propisa, pra}enje izvr{enja ipra}enje gonjenja po~inilaca, pokrivena su,tako da to Sudu predstavlja veliki problem,a nama upori{te da se borimo za povla~enjeoptu`nice, kaè se na kraju ovog pisma ~ijije autor po svemu sude}i Kosta avo{ki.

Dok se Karadì} skrivao, avo{ki je, onjemu u medijima izjavljivao da je vesnikslobode i vite{ki kralj koji se ne}e predati.Na beogradskom Pravnom fakultetu orga-nizovao je i skandaloznu tribinu Istina oSrebrenici na kojoj su veli~ani ratnizlo~inci Karadì} i Mladi}, a Bo{njaciozna~eni kao po~inioci zlo~ina u Srebrenicisa ciljem da izazovu me|unarodnu inter-venciju.

Ljubitelji istine o Karadì}evom likui djelu, okupljeni u Odboru za istinu, godi-nama su izbjegavali da govore o tome kakosu dobijali Karadì}eve rukopise i poruke.

Izdava~ Karadì}evih proznih i poet-skih radova Miroslav Toholj, ina~e ratniministar informisanja na Palama, obi~no jegovorio da je posrednik u dobijanjurukopisa bila Karadì}eva supruga LLjiljanaZelen-Karadì}, koja je nosilac autorskihprava: To je potpuno legalan aran`man.Nema tu nikakvih mistifikacija niti spornihstvari. Sli~no je govorio i BBranislavCrn~evi}: Ja prosto ne znam na koji na~inRadovan to radi. lanovi Odbora su sesvjesno godinama pretvarali da ne znajukako su Karadì}evi rukopisi dopirali donjih jer su jako dobro znali da je i samosau~esni{tvo u skrivanju optuènog kri -vi~no djelo. Ukoliko bi tuìlac imao dokazeda su ~lanovi Odbora bili u neposrednomkontaktu s Karadì}em, on bi mogao dapokrene istra`ni postupak protiv njih. Nokako stvari stoje, srbijansko pravosu|e jo{ne èli da se bavi Karadì}evim jatacima.



Karadì} u svom pismu Jovanu Zam e -tici na nekoliko mjesta pominje izvjesnogOlega. Pouzdani izvori SB tvrde da je rije~o Olegu Golubovi}u, misterioznom Kar a -dì}evom savjetniku za ma|unarodneodnose.

Golubovi} je bio drugi suprug Titoveunuke Svetlane Broz, s kojom ima sinaIvana i k}erku Sonju. Ina~e, Svetlana je uvrijeme kada je ìvjela u Beogradujavnost dugo zabavljala svojim brakovi-ma, avanturama i ispadima. Nakon ovogpropalog braka, Svetlana se udala za punostarijeg kolegu sa VMA, pukovnika dr.Jaroslava Su|ija, koji je zbog nje ostavioènu i dvoje djece. I taj brak je kratkopotrajao, kao i ~etvrti sa kamermanomDraga nom Popovi}em.

Oleg Golubovi} je poslovni ~ovjekkoji je u~estvovao u osnivanju ve}ineopozicionih stranaka u Srbiji. U Srbiju je

stigao sredinom 80-ih godina iztada{njeg Sovjetskog Saveza. Za ni -mljivo je da je Golubo vi}ev otac Ra -donja, kao jugoslo venski ambasador uMoskvi, u vrijeme dono{enja Re zolucijeInformbiroa 1948. godine bio njen pot-pisnik. Oleg se, sticajem tih okolnosti,{kolovao u Rusiji.

Tokom devedesetih bio je skup{tinskiposlanik [e{eljeve Srpske radikalnestranke. U vrijeme rata u BiH bavio sebiznisom u Republici Srpskoj i savjetova -njem Radovana Karadì}a, ali i posrednikizme|u vlasti na Palama i Moskve.Sjedi{te mu je bilo u Zvorniku. Ponovo seza njega ~ulo kad je u prostorijama nje-gove firme osnovan Pokret za demokr a -tsku Srbiju Mom~ila Peri{i}a. Golubovi}se javno pojavljivao kao generalov sarad-nik, a upu}eni tvrde da se prvenstvenobavio ekonomskim pitanjima.

KO JE OLEG GOLUBOVI] IZ KARAD@I]EVOG PISMA

Misteriozni Karadiev savjetnikOleg je bivi mu Svetlane Broz

SRPSKI PRIJATELJ CLARKBiv{i ameri~ki dràvni tuìlac i Milo{evi}ev pravni savjetnik Ramsey Clark bio je angaòvan ikao lobista Radovana Karadì}a

Ka

slobodna bosna 858

Documents